slobodna bosna [broj 877, 29.8.2013]

7/30/2019 Slobodna Bosna [broj 877, 29.8.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-877-2982013 1/68I

SB U KU]I VELIKOG BATKA: OKO ZA OKO, PASTA ZA ZUB


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-877-2982013 2/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-877-2982013 3/68

EKSKLUZIVNOBIJEG IZ VEHABIJSKOG PAKLANovinarka EDINA \OGO, èna koja jetokom sedmogodi{njeg braka sa pripad-nikom vehabijske zajednice iz GornjeMao~e pro{la Sodomu i Gomoru, za na{list ekskluzivno govori o drami kroz koju jes k}erkom pro{la i prolazi nakon {to je

uspjela da se istrgne iz vehabijske zajed-nice i vrati se normalnom ìvotu

SVE O...GORAN ZUBAC, PLESA^ I

DIVERZANTIako je po profesiji pravnik, direktor SIPA-eGORAN ZUBAC bio je na popisuperspektivnih kadrova SDS-a koji su 1991.upu}eni u Vojni centar tada{nje JNA uPan~evu, gdje su podu~avani posebnimvje{tinama, rukovanju protuoklopnim

oru`jem, izvo|enju diverzantskih akcija;„SB“ je do{la do povjerljive dokumentacijeMUP-a Republike Srpske koja otkriva kako

je Goran Zubac munjevitu policijskukarijeru u ratu izgradio na bo{nja~kim`rtvama u Sarajevu

TA^KA, TA^KA, PLJA^KICARUSKI LIJEK ZA „BOSNALIJEK”Jedan od glavnih aktera iz sjene u aktuelnojpri~i o preuzimanju „Bosnalijeka“ isvojevremeni mentor v.d. direktoraBosnalijeka NEDIMA UZUNOVI]A jeRuskinja VALENTINA BUCHNEVA, biv{auposlenica ruskog Proteka, a sada ImperiaPharma, gdje obna{a du`nost direktoranabavke; Uzunovi}, koji je sa Valentinom injenim partnerima dijelio milione marakakoje su pla}ane agencijama Mullen i

Peterton, za pomo} se obratio upravo

Valentini koja ga je spojila sa svojim {efomSergejem Matvienkom, navodnim vlasnikomi „Imperia Pharma“ i „Hadena SA“

NAMJENSKA INDUSTRIJAKAO U DOBRA STARA VREMENATokom ove godine preduze}a iz namjenskeindustrije Federacije BiH ugovorila su vi{eposlova nego u proteklih petnaest;Slobodna Bosna otkriva {ta se krije upozadini neo~ekivanog uzleta namjenskeindustrije, proizvodne grane koja je bila

skoro otpisana

DODIKOVA NOVA FORMULAZA OMILJENE GUBITA[E

STIMULATIVNO OTPISIVANJEDUGOVA

Odluka MILORADA DODIKA da seRODOLJUBU DRA[KOVI]U, vlasniku„Swisslion industrije alata“ iz Trebinja, pores-ki dug od 20 miliona KM pretvori u vlasni~kiudio RS-a, izazvala je burno reagovanje uposlovnim krugovima RS-a; na{a novinarkaanalizira poslovanje jednog od najve}ihprivrednih gubita{a u RS-u koji je preko no}i,zahvaljuju}i Dodiku, konsolidovan

KAKO SI VAHA, IMA[ LI DAHAGRAD NA NERETVI U DESET TAÂKA (I)U Mostaru je sve politi~ki obojeno: i voda istruja, i telefon i po{ta, i vodovod ikanalizacija, i ~isto}a i vatrogasci, i “Vele`”

i “Zrinjski”, i jo{ puno toga...; kako danas

ìvi «ranjeni grad» i «grad slu~aj», sa ~imse bore i za {ta su se Mostarci izborili, {taih mu~i a {ta raduje, ko koga voli a kokoga mrzi, pi{emo u ovom i u na{emnarednom broju

ALMIR ÊHAJI] BATKODRUGO LICE HUMANISTE (II)AJ[A PAVELI], Bosanka koja vi{e od 40godina ìvi u Be~u i jedna od najbliìhsaradnica uglednog austrijskogkardiohirurga prof. dr. GREGORAWOLLENEKA, u {okantnoj ispovijesti za„SB“ otkriva brojne malverzacije ALMIRAÊHAJI]A BATKA

29.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

40

30

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

26


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-877-2982013 4/68SLOBODNA BOSNA I 29.8.2014

SEFEROV BUBLICISTA

Sin SeferaHalilovi}a fizi~kinasrnuo na

portira, jer je odnjega zatraìoosobnu kartuIako se u javnosti voli predstavljati kaopublicista, borac protiv kriminala ikorupcije, a u posljednje vrijeme iistraìtelj ratnih zlo~ina, SemirHalilovi} je prije petnaestak danapokazao i dokazao da je, zapravo,nasilnik koji ne preza ni od ~ega. Sin

prvog komandanta Armije BiH SeferaHalilovi}a tako je, prije petnaestakdana, divlja~ki napao portira na ulazu uzgradu Vlade Kantona Sarajevo, jer jeod njega zatraìo osobnu kartu.Halilovi} mla|i je, prema tvrdnjamaslu`benika kantonalne Vlade, krenuo uured ministra za bora~ka pitanja FaidaHe}e, ina~e strana~kog kolegenjegovog oca, kada ga je zaustavioportir A. D@. i zatraìo osobnu kartu.Iako mu je portir ljubazno objasnio dase svi posjetitelji moraju legitimirati, apotom i slu`beno najaviti, Semir

Halilovi} je bez ijednog valjanog razlogaodgovorio salvom psovki i uvreda. Kakonjegov bezobrazluk nije zapla{iorevnosnog slu`benika, koji mu nijedozvolio ulazak dok ne pokaè osobneisprave, Halilovi} je nesretnog ~ovjekanajprije udario nogom u prepone, apotom i laktom u glavu. Brutalni,divlja~ki napad nadobudnog SemiraHalilovi}a na uposlenika Vlade KantonaSarajevo naknadno je zata{kan naintervenciju ministra Faida He}e, u~ijem je uredu Halilovi}, ina~e,svakodnevni gost. (S.M.)

Ono {to nije po{lo za rukom evropskimautomobilskim divovima - da osvoje serij-sku proizvodnju cjenovno prihvatljivihelektri~nih automobila - po{lo je za rukomsavjetniku Milorada Dodika za straneinvesticije i direktoru banjalu~kog preduze-}a Nikola Tesl a Draganu Vu~eti}u. Prema

Vu~eti}evoj najavi, ovo nedavno osnovano banjalu~ko preduze}e s dva-tri zaposlenaradnika uskoro bi trebalo s njema~kim par -tnerom sklopiti petogodi{nji ugovor vrijedan 350 miliona eura! Rije~ je oisporuci autodijelova za prvi komercijalniautomobil na elektri~ni pogon, za koji }e„Nikola Tesla“ proizvoditi klju~ne dijelove.

„Imamo prijedlog ugovora za idu}ih petgodina, {to zna~i da smo nakon godinu danamukotrpnog rada uspjeli na}i odgovaraju}epartnere i zadovoljiti stroge uslove kvalitetanjema~ke autoindustrije“, pohvalio seVu~eti} pred banjalu~kim novinarima.

O istom ugovoru Vu~eti} je govorio imjesec dana ranije, no tada je spominjao ugo-vor na 250 miliona eura. Ali ne trebacjepidla~iti, stotinjak miliona vi{e ili manjenebitno je u usporedbi s veli~inom najnovijegvizionarskog projekta koji je osmislio ilansirao Dodikov savjetnik Dragan Vu~eti}.

Vu~eti} je iskusni privrednik, iza sebeima nekoliko sli~nih, istina manje vrijednih,ali itekako zna~ajnih privrednih projekatakoji su s malo vi{e sre}e mogli preporoditiVu~eti}evu rodnu hercegova~ku grudu. No,spletom nesretnih okolnosti svi raniji

projekti ovog privrednog vizionara, ro|enogu Nevesinju nadomak Kifinog Sela, listom

su propali. U rodnom Nevesinju Vu~eti} pred izbore 2010. godine, uz obilatu pomo budètskog novca i kredita Investicionrazvojne banke RS-a (cirka 2 miliona KMosnovao preduze}e Pilana i namje{taj prkojim se smije{ila blistava perspektiv

budu}i da je agilni Vu~eti} ve} bio osigur

plasman proizvoda na bogato trì{te Libij No, poznati doga|aji u Libiji osujetili Vu~eti}eve planove i njegovo preduze}e

Nevesinju prestalo je s radom samo mjesedva nakon {to je osnovano.

Ne{to ranije, Vu~eti} je u Ljubinjtako|er uz finansijsku podr{ku iz budèRS-a, osnovao preduze}e Pelets , ali prizvodnju peleta od drveta zaustavila je „visila“- nije bilo dovoljno sirovine jVu~eti}eva pilana u Nevesinju nije radila

Vu~eti}a je pratio maler i kod izgradnhladnja~e u Berkovi}ima, koja jo{ nidovr{ena jer nedostaje nekih stotinja

hiljada eura, ali i s vo}njakom koji dràvim novcem podigao na op}inskzemlji u Ljubinju, jer se u me|uvremenispostavilo da se oko op}inskog zemlji{na kojem je vo}njak podignut vodi nekolikimovinskih sporova!

Nakon serije poslovnih malera koji ga pratili u Hercegovini, Vu~eti} se preselu Banju Luku i uz pomo} budètskog nov(oko 20 miliona KM) osnovao preduze„Nikola Tesla“ koje }e uskoro, premrije~ima direktora Vu~eti}a, zasjeniti Kinu proizvodnji tekstila a Njema~ku

proizvodnji elektri~nih automobila!(A. Metiljevi

DODIKOV POTEMKIN IZ KIFINOG SELA

MINI MARKET

U pozadini spektakularnihrazvojnih projekata Milorada

Dodika stoji ekonomskibarbarogenij Dragan Vučetić

A SAD SPEKTAKLDodikov savjetnik Dragan

Vu~eti} najavljuje noviprojekat vrijedan350 miliona eura

Semir Halilovi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


DESNA SKRETANJALJEVICE

Lagumdìja se,uprkos

Radon~i}u, sus-reo s iranskimamabasadoromu BiHRizikuju}i da se zamjeri svompoliti~kom partneru FahrudinuRadon~i}u, istrajnom za{titniku seku-larne BiH, ministar vanjskih poslova BiHZlatko Lagumdìja susreo se sambasadorom Islamske Republike Iran

u BiH Seyedom HosseinomRajabijem i tom prilikom “izrazio o~eki-vanje da }e odnosi BiH i Irana nastavitida se razvijaju, te da }e u narednomperiodu biti intenzivirane aktivnostivezane za nau~nu, tehni~ku, kulturnu isportsku saradnju, a naro~ito aktivnostina planu unapre|enja bilateralne sarad-nje u ekonomskoj oblasti za {to postojeneiskori{teni kapaciteti”, navedeno je uslu`benom saop}enju MIP-a.Neoprezni Lagumdìja jo{ je “istakaonapomenuv{i” da je “Iran velika iekonomski mo}na zemlja od koje BiHvrlo otvoreno o~ekuje mnogo zna~ajni-

ju ekonomsku saradnju”, ~ime je part-neru Radon~i}u poru~io da “vrlootvoreno o~ekuje” prekid saradnjeSDP-a i SBB-a. (M.A.)

MINI MARKET

SFF-nagradeSrce Sarajeva

Bogdan Diklić

Bobo Jeličić Nana Ekvimishuili

Lika Babluani

i Mariem Bokerija Roberto Olla

Zlatko Lagumdìja



Ne znam kako se Halidu Be{li}u desilo da se do sadanije domogao hrvatske putovnice. A, ustvari, znam- Halid je u tim ~inovni~ko-proceduralnim

stvarima, taksama, (za)molbama, obijanju {altera, poniàvanju.. . bespovratno nedarovit, „nekreativan“,li{en elementarne pragmati~nosti, odnosno prakti~nosti.Bio je u ratu u Sarajevu prvi veleposlanik HrvatskeZdravko San~evi}, povratnik iz neke latinoameri~keusta{ke emigracije, porijeklom, koliko se mogu sjetiti, izVare{a, i ko se god sa njim pozdravio i o njega se o~e{ao,

bio je nagra|en putovnicom susjedne prijateljske zemlje.

Njegova desna ruka je bio general Mate [arlija Daidà, u prethodnom vojno-redarstvenom ìvotu poznatiji kaoNijaz Batlak, vojni ata{e pri Veleposlanstvu u Sarajevu,

koji se pred kraj rata ~udom ~udio kako to da ja nemam,a svi ljudi koji su sa njim imalo dobri imaju, hrvatski

paso{-putovnicu. [lampav, aljkav, nemaran, kakvim meBog dao/kaznio, ~ak sam i bosanskohercegova~ki paso{„izganjao“ tek godinu-dvije iza rata.

Prvi poslijeratni konzul Hrvatske u Biha}u, stanovitiBernardo Jurlina, koji je u vrijeme nenarodnog,mrskog komunisti~kog reìma godinama bio na

~elu Saveza sindikata Hrvatske, podijelio je Kraji{nicima, bez obzira na vjeru i naciju, „na lijepe o~i“ desetinehiljada hrvatskih putovnica; bio je to dio nekoggeostrate{kog plana zvani~nog Zagreba koji vjerojatno niFranji Tu|manu nije bio do kraja jasan, razvidan. Malomanje raskala{an, ali dovoljno uvi|avan bio je Jurlininkolega iz hrvatskog konzulata u Mostaru ]iro Grubi{i};taj je putovnicama ~a{}avao samo probranu klijentelu,

provjerene znalce hrvatskog jezika i osvjedo~ene promicatelje tisu}ljetne hrvatske kulture. Zakitio je, tako,

hrvatski konzul ]ira i „hrvatskog viteza francuske Legije

~asti“ Miodraga Ulemeka Lukovi}a Legiju i jonekolicinu umjetnika iz njegove najbliè okoline.

Me|utim, nije uop}e tema ove rubrike „afera“

putovnicom (op}e)narodnog pjeva~a HalidBe{li}a. Iskreno, i ne znam za kojeg mu (ta~n

vraga treba taj dokument. Toliko pretenciozan nisamdakle, da poku{avam biti duhovitiji od Borisa Deùlovi}i sustavniji od Miljenka Jergovi}a, koji su tim povodonapisali sve {to je va`no, pou~no, nelogi~no, nedosljednu hrvatskoj „putovni~koj“ teoriji i praksi.

Drugi jedan doga|aj iz iste regionalne diplomatsk

konzularne oblasti ~ini mi se nekako va`nijim i generalnzna~ajnijim. Onaj od pro{le nedjelje, kada je premijSrbije Ivica Da~i}, usred i uprkos ogromne stiske

vremenom i nagomilanim obavezama oko rekonstrukcisvoje Vlade, (ne)izlaska sjevernokosovskih Srba n

jesenje lokalne izbore, na{ao, izdvojio malo vremena d podijeli srbijanske/srpske paso{e najtalentovanijisportistima Republike Srpske. Ostalo je prili~no nejasno li taj sve~ani, ritualni ~in Da~i} uprili~io u funkciji (kapacitetu, rekao bi Milorad Dodik) ministra unutra{nj

poslova Srbije, ili, pak, kao predsjednik vlade susjedndràve. Prisustvo njegove kolegice, premijerke RepublikSrpske @eljke Cvijanovi} toj glamurozno osmi{ljen

primopredaji paso{a sugerira da je Da~i} darovite sportisiz bosanskohercegova~kog entiteta Republika Srpsk

po~astio paso{ima u svojstvu premijera Srbije.

U jednom od rijetkih kriti~kih komentara ovog(ne)o~ekivanog ceremonijalnog ~ina, vrlo upu}e

beogradski politi~ki analiti~ar Dejan Vuk Stankovnije vidio/raspoznao ni{ta sporno. Sve je uskla|en

zaklju~uje on, ispravno i legalisti~ki, sa sporazumom

SLOBODNA BOSNA I 29.8.2016

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

O drugom se ovdje, težem i podmuklijem problemu radi, plašim se;stanoviti, u osnovi ireverzibilni procesi se pokušavaju vratiti unazad.Sport je u potonje vrijeme u Bosni i Hercegovini postao „jedan od jedinih“ integrirajućih faktora ovdašnjeg društva, posebice u mlađimi osobito reprezentativnim kategorijama. Ono što je nekada bioeksces, čin osobne hrabrosti, da se neko izvan geopolitičkih gabarita„muslimanske BiH“ okuraži obući dres nacionalne, državneselekcije, vremenom je postalo prirodno, logično, svakodnevno

PASO[KO-PASJAPRESKAKALAPi{e: SENAD AVDI]

Zna li iko ijednog vrhunskog sportistu iz Rep



specijalnim vezama izme|u Srbije i Republike Srpske koje su, bezbeli, i ultimativna dejtonska kategorija. „Uostalom, ni{ta to nijeneuobi~ajeno, pa i teniseri Marin îli} i Ivan Dodig su ro|eni uBosni i Hercegovini, a nastupaju za reprezentaciju Hrvatske.“ Sve jeto formalno ta~no, pa ~ak ni su{tinski nije upitno, niti destruktivno

po dobrosusjedsku suradnju. Bilo bi, dodu{e, primjerenije da premijer jedne dràve dràvljanstva sportistima druge dràvedodjeljuje na preporuku resornog ministarstva sporta (Alisa Mari},vrhunska {ahistkinja, donedavno je bila na ~elu tog ministarstva uVladi Srbije) koje bi trebalo procijeniti ko jeste, a ko nije vrhunskisportista; vjerujem da bi hrvatski premijer Zoran Milanovi} bezikakvih (pot)pitanja „{arnuo“ putovnicu Halidu Be{li}u samo da je

resorna ministrica kulture Andrea Zlatar ustanovila da je Halidzasluàn hrvatski kulturni ~imbenik. Vrhunskim sportistima,umjetnicima, bilo kojeg etni~kog, vjerskog predznaka i kakvo}e,

dostupni su paso{i/putovnice svake dràve koja imalo drì do sebe isvoje me|unarodne reputacije i ugleda. Je li atleti~ar Mohamed MoFarah, srednjopruga{ko-dugopruga{ki krunisani kralj, dobiodràvljanstvo Velike Britanije na temelju „specijalnih odnosa“ tezemlje sa njegovom rodnom Somalijom? Ne bih rekao.

Odrugom se ovdje, teèm i podmuklijem problemu radi, pla{imse; stanoviti, u osnovi ireverzibilni procesi se poku{avaju vratitiunazad. Sport je u potonje vrijeme u Bosni i Hercegovini postao

„jedan od jedinih“ integriraju}ih faktora ovda{njeg dru{tva, posebiceu mla|im i osobito reprezentativnim kategorijama. Ono {to je nekada

bio eksces, ~in osobne hrabrosti, da se neko izvan geopoliti~kihgabarita „muslimanske BiH“ okuraì obu}i dres nacionalne, dràvneselekcije, vremenom je postalo prirodno, logi~no, svakodnevno.Primjeri Vlatka Glava{a, Marka Topi}a, Vuka{ina Petranovi}a,Dragana Po~u}e, Sergeja Barbareza, Mirka Hrgovi}a, NenadaMarkovi}a, Zvjezdana Mismovi}a, Gordana Firi}a... sporta{a-„izdajnika“, koji su „na vlastitu odgovornost“ nastupali za Bosnu iHercegovinu arhivirani su i postali dio jedne nevesele, turobne

pro{losti. Dana{nji klinci, reprezentativci ove zemlje, mladi

rukometa{i, ko{arka{i, ko{arka{ice, {ahisti... nemaju ni vremena potrebe prebrojavati se po toj, neprirodnoj i antisportskoj, {to }e redubinski neciviliziranoj osnovi. Pro{la su nepovratno vremena kad

je, primjerice, ministar sporta u Vladi RS-a, rukometni zlatolimpijac Milorad Karali} mogao do}i na pripreme rukometnreprezentacije Bosne i Hercegovine i pred neku va`nu utakmicu sobom u Banju Luku odvesti rukometa{a Zorana Martinovi}a. Istantisportska „logika“ spre~avala je jednog od najtalentiranijko{arka{a sa ovih prostora Zorana Kuki}a da nastupa za najboljselekciju BiH. Koji to danas politi~ar u RS-u smije pomisliti d(barem javno) zamjeri Ognjenu Vranje{u ili Miroslavu Stevanovi}nastupanje za Su{i}evu nogometnu selekciju na narednom Svjetsko

prvenstvu u Brazilu?! Sport, kada ve} to ne radi ekonomija, kada ne uspijeva duhovno-kulturna, pa i medijska produkcija, tvrdoglavali efikasno prkosi destruktivnoj matrici „kada ve} ne moèm

zajedno, najbolje je da se razi|emo“; moè se, dakle, zajedno. Posto pored ostalog i gvozdena inercija trì{ta, novca koja ubrzava integriraju}e, nezaustavljive fenomene i limitira politiku u njendestrukciji, ili barem usporavanju.

K

olektivno dodjeljivanje srbijanskih paso{a „vrhunski

sportistima iz Republike Srpske“, slaèm se sa pomenutiDejanom Vukom Stankovi}em, u osnovi je benigasimboli~ki ~in; sve dok ga se ne „podeblja“ dràvni~kim

proktokolarnim mizanscenom. Iz krugova oko sandà~kovjerskog i politi~kog „izbornika“ muftije Muamera Zukorli}odmah je predloèna kontramjera: da se vrhunskim sportistimBo{njacima iz Srbije dodijele paso{i Bosne i Hercegovine. Ho}e se time ste}i uvjeti da nogometa{ Adem Ljaji}, atleti~ari EmBekri} i Asmir Kola{inac nastupaju za BiH? Glupo pitanje, ko

podrazumijeva jo{ gluplji odgovor: malo sutra!Uostalom, ko zna ijednog vrhunskog sportistu iz RS-a a da ve} n

nastupa za neku nacionalnu selekciju, naj~e{}e i najredovnije za Bosni Hercegovinu. I to je, o~ito, pobrkalo projekcije i fantazmagori

politi~kih elita iz Banje Luke, a pomalo i iz Beograda...


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJ

Srpske kojem je Ivica Da~i} dao srpski paso{?!

DR@AVLJANSTVO ZA ÔVJEKA Prijem u Vladi Srbije za novope~ene

vrhunske sportiste iz RS-a



ÊTVRTAK, 22. AUGUSTCijeli dan zvr~i telefon, tek se

povremeno, preciznije, selektivno javim. „Je li, fakat, buraz, Batko prevarant?“,zabrinuto me propituje zajedni~ki

poznanik. „Nije, ne sekiraj se mi smo toizmislili, slagali, ganjamo tira`,senzacije...“, umirujem ga. „Nije, valjda iPjer @alica prevarant i ubleha{?“, raspituje

se jedan drugi vrli pitac. „Nedo Bog, ni podrazno, gluho bilo, Pjer je oli~enjedosljednosti, umjetni~ke korektnosti iljudske solidarnosti; ubio autom ~ovjekaprije desetak godina, pa mu uredno platiodènazu, plus materijalno zbrinuo familiju;takvog egalitariste me|u reìserima nijebilo jo{ od vremena kada je AdemirKenovi} umro, kao reìser.“

Negdje na po~etku ve~eri me zoveMIMO [AHINPA[I] da mi dojavi kako ga

je iz ~ista mira na ulici presreo i |ilko{kinapao DAMIR HAD@I], potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bosne iHercegovine i dràvni ministar prometa ikomunikacija. „Pa to je za tebe ogromnopriznanje, ali i obaveza“, poku{avam stvar okrenuti na {egu. „Sva{ta bi bilo da nisambio sa k}ekom“, usplahireno govori Mimo.Poslije nasamo, za svoju du{u, razmi{ljam:koliko bi se i u jednoj pristojno ure|enojdràvi ministar koji na ulici napadnenovinara (kakvog-takvog) zadrào nafunkciji? U Da~i}evoj/Vu~i}evoj Srbiji nisekunde, u Milanovi}evoj Hrvatskoj niminute; u Camorenovoj, Merkelkinoj vladi bimo`da sa(h)atak izdurao; ovdje kod nas, uvladi ~iji kontrolni paket kontrolira njegovstrana~ki {ef Zlatko Lagumdìja, taj mali

prigradski fi}firi} hladno ode na jednuteleviziju da ne{to serucka na op}e teme, pa i

{ire, nakon toga u kafani u opu{tenomdru{tvu (dràvnih i federalnih policajaca koji bi ga trebali hapsiti, a ne slu{ati) opri~avasvoje anegdote od prethodnog dana i prijetikako }e on, kada do|e na vlast, preuzmestranku, {ta li ve}, ugu{iti, ugasiti, sprìtiSlobodnu Bosnu . Almir êhaji} Batko, Pjer @alica, Damir Hadì}, to je, pored ostalihstubova dru{tva, lice sarajevske nove elite...

PETAK, 23. AUGUST„[ta misli{, ti si u to upu}en, bi li Mi{o

Kova~ mogao napuniti Zetru?“, ozbiljno me pita taksista, a ja jo{ ozbiljnije od{utim.

„Nego reci mi, Senade, je li ìv otac Baracka

Obame u Tanzaniji?“, propitkuje me drugi jedan zabrinuti Sarajlija. „ûo sam, k}erkami negdje pro~itala, da je Severina Vu~kovi}sestra Zdenke Vu~kovi}.“ Sve je to odli~no,relaksiraju}e, u mahalskoj, ~ar{ijanerskoj,

prete`no kafanskoj konverzaciji. Ali uozbiljnim dràvni~kim, odgovornim

poslovima, kakvim se, navodno bavi, ili bi setrebao baviti bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tvaBiH BAKIR IZETBEGOVI] neozbiljno inedostojno „dràvne razine“. Uzrujan je ~lanPredsjedni{tva BiH zbog statusa Abu Hamzeu Imigracijskom centru u Lukavici? Je linormalno socijalno-sigurnosno angaìranje~lana Predsjedni{tva BiH na tu okolnost?

Nije normalno, ali nije ni pruzakonito. Je linormalno da Abu Hamza dobijedràvljanstvo BiH prije nego {to je ovadràvica postojala? Od toga trenutkazapo~inju svi problemi gospodina AbuHamze, koje je zapetljala ekipa okoIzetbegovi}a, tate i sina. [to mi to moramotrpjeti, za{to bismo mi, gra|ani, morali

ispa{tati zbog dirigirane, nasilne islamizacijeBiH? Nije primjereno, ali je efektno: prosineki dan, traì sadaku-dvije vje{ti

profesionalni Rom iz Srbije: „Imate li {ta,

dete mi je bolesno, marku-dve...“ Veli jedanstarosjedilac sa Gorice: „Idi, traì od Kuste,jebo ti on mater, {ta si se nas svezo...“

SUBOTA, 24. AUGUSTLijep, druèljubiv piknik negdje na

prilazima Sarajevu. Po~eo u podne na plusmilion stepeni, prekinut monsunskomki{om i iznenadnom hladno}om. Prì se

jedan od prisutnih meraklija prvih sat-dva,zaspe nas ogromna ki{a narednih tri sata.

Veli gospodin: „Vala, ne znam {ta bih tireko...“

NEDJELJA, 25. AUGUST Nije pretjerano inteligentna, politi~ki

ispravna, a ni historijski odgovornaintervencija lidera srbijanskih liberalaÊDE JOVANOVI]A, koji je u Narodnojskup{tini Srbije, zajedljivo odgovorio na

prigovor politi~kih oponenata da je cijeloljeto proveo na skupim, mondenskimturisti~kim destinacijama, „Eto“, parafra-ziram izjavu liberalnog opozicionaraJovanovi}a, „trebao sam ljetovati naRomaniji.“ Malo opreza nije na odmet,

ne{to edukacijske pripreme ne bi {kodisvr{enom dramaturgu Jovanovi}Romanija je mnogo ozbiljnija planina neg{to su njega u~ili; tu je „drug î~a vojnik

popisao“, Slavi{a Weiner î~a, Jevrej Hrvatske, na vrletima te planine je ispisan

pjesma „Koja gora, Ivo, razgovora nema“, ko je opri~ala, opjevala dramu (hrvatskih) ratnveterana na povla~enju tokom Prvog svjetskorata. Ozbiljnija je ~injenica Romanija nego {êdomir Jovanovi} misli i zna!

PONEDJELJAK, 26. AUGUS Na javnom tenderu za nabavk

alkoholnih pi}a u Zajedni~kim instituc jama BiH pobijedila je sarajevska privatnfirma Medresa . „Ime firme jeste maneobi~no, ali imala je najbolju ponudukomentira stanoviti dràvni du`nosnik SaPerkovi}.

Tobe jarabi!

UTORAK, 27. AUGUST

Zove novinarka Dnevnog avazuljudno se predstavi, pa traì moj komentna nekakav tekst koji je na svom blogobjavio stanoviti SEMIR HALILOVI]„Vjerovatno ste ~itali“, veli novinark

Nisam ~itao. Nemam pojma ko je SemHalilovi}, odnekud mi je nepoznanavodno je sin Sefera Halilovi}a, ali, avane znam ni ko je Sefer Halilovi}.

To je brat od onoga Hajra Halilovi}obja{njavaju mi. Tek mi se tu upali{lampice: Hajro Halilovi} Mr~o je on

prvoborac, na{ Fritzl, {to je odmah iza rakidnapovao ro|enu k}erku pa je mjesecim

silovao u svom objektu „zatvorenog tipa“okolini Konjica.Zna~i, to je ta nadaleko i na{irok

opjevana ustani~ka, prvobora~ka familija

SRIJEDA, 28. AUGUST Ne volim biti neodgovoran, neu~tiv

osobito, nekolegijalan. Draga mokolegica iz „Oslobo|enja“ EDINKAMENICA traì moje prigodni~arskmi{ljenje u povodu 70. obljetnice todnevnog lista; pribiljeìm jednu dje~a~kfascinaciju. Dvije-tri godine sam ja z

potrebe ljetovanja, zimovanja, {kolovan

bio ku}ni dostavlja~ dnevnih novina ranim jutarnjim satima u cijelom kvartuod [vrakina preko Otoke, Aneksa pa sve dêngi} Vile. Na Otoci, svjeè sagra|enurbanisti~koj nakazi, stanovali su ozbilj

pretplatnici, Dàvid Husi}, Mufid MemijVelimir Stojanovi}, Slavko [anti}

Nekoliko puta sam okasnio sa dostavljnjem „Oslobo|enja“ i svaki put sam bka`njen od {efa, Slavka Tomi}a. To mi

pomoglo da ugrubo shvatim {ta novinarstvo: pravovremena informacij

Nakon toga, sve je i{lo mnogo lak{Izvinjenje Edini i ~estitke „Oslobo|enjuza ro|endan.


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI



ROKA MANDALINE

Tuìla{tvo BiHuskoro podièoptu`nicu protiv

NaseraKelmendijaTuìteljstvo BiH podiglo je u srijeduoptu`nicu protiv Darka Eleza i tridesetak~lanova njegove kriminalne grupe, kojise terete za najteà kaznena djela:ubojstva, poku{aj ubojstva, plja~ke,iznude... Nakon vi{egodi{nje istrage,kona~no je rasvijetljeno ubojstvo BorisaGovedarice, kojeg su u augustu 2007. uLukavici likvidirali Darko Elez i Branimir

Mini}. Prema navodima iz optu`nice,Elez je naredio i smaknu}e VlatkaMa~ara, u januaru 2008. na Palama,kada je poginuo i slu~ajni prolaznikRade Magazin. Razorni eksploziv koji jeusmrtio Ma~ara i Magazina u ukradeniautomobil je postavio Branimir Mini}, aaktivirao Vladan Para|ina. Darko Elez

je izravno sudjelovao i u svirepomubojstvu Zorana Goluba u augustu2008., zajedno s VladimiromPandurevi}em i Markom Kraji{nikom.Nakon zlo~ina~ke organizacije DarkaEleza, Posebni odjel za organizirani

kriminal Tuìteljstva BiH uskoro }e podi}ioptu`nicu i protiv Nasera Kelmendija,budu}i da su prikupili dovoljno ~vrstihdokaza koji ga terete za ubojstvoRamiza Delali}a ]ele, ali i zame|unarodnu trgovinu drogom.Kelmendiju }e se, po svoj prilici, suditina Kosovu, gdje se jo{ uvijek nalazi upritvoru, ali }e za njegovo procesuiranjebiti zaduèni me|unarodni tuìtelji i suci,koji su angaìrani u EULEX-u. (E.H.)

MINI MARKET

Nakon {to je presudom Ustavnog sudaFederacije BiH iz decembra pro{le godineutvr|eno da je Uredba o privremenom

preuzimanju dijela funkcija biv{egfederalnog Ministarstva obrane iz oblastivojnih evidencija neustavna, Ministarstvo

pravde i Vlada FBiH bili su du`ni da uroku od {est mjeseci izrade nova zakonskarje{enja. Iako je rok formalno ispo{tovan,i u parlamentarnu proceduru upu}enPrijedlog izmjena i dopuna Zakona o

federalnim ministarstvima, na koncu seispostavilo da je federalna Vlada dostavilaPrijedlog uredbe koji je identi~an ranijojuredbi koja je, opet, progla{enaneustavnom?! Osim toga, a premami{ljenju Ureda za zakonodavstvo, VladaFBiH nije imala ni zakonskih ovla{tenjaza dono{enje uredbe u predloènomtekstu, budu}i da se radi o pitanjima koja

predstavljaju zakonsku materiju.(S.M.)

PIŠKI PROPALO

Nova uredba Vlade FBiHidentična prethodnoj koja

je proglašena neustavnom

Evropska investicijs-ka banka (EIB) zatraìla

je detaljnu kontrolukreditne linije vrijedne50 miliona eura, koja jena prostoru RS-a real-izirana preko Invest-iciono-razvojne banke.Vrijednost “spornih”kredita koji }e se na}i na

provjeri EIB-a prem-a{uje iznos od 97 mil-iona KM a najve}i diokredita razgrabili sutajkuni bliski MiloraduDodiku.

Duga~ku listu firmikoje }e eksperti EIB-auskoro provjeravati

predvodi Dodikov omil- jeni graditelj SlobodanStankovi}, s kreditom od15 miliona KM, zatim

Nikola Vukeli}, vlasnik Agroimpeksa s kreditomod 12 miliona KM,

Gavrilo Bobar, vlasnBobar banke , s kreditood 6,5 miliona KMBorko Radinkovi}, vlanik Binisa iz Banje Lus kreditom od 5 milioKM.

Na spisku je i firmistaknutog ~lana SNSDMilana Kova~a D[ipovo (kredit od dmiliona KM), KonzPrijedor (850.000 KM

pa jo{ jedna firmSlobodana Stankovi}aJedinstvo iz BosansGradi{ke (9,4 milioKM), zatim EkvatBanja Luka \orDavidovi}a ({est milioKM), BMD Janja (~etmiliona KM), Jak{e plati~na tehnika Derven

(800.000), i jo{ desetfirmi s kreditima manjiod milion KM. (M.A

KREDITNO-PARTIJSKA LINIJA

EIB provjerava realizacijukreditne linije u RS-u

vrijedne 50 miliona eura

MiloradDodik

NaserKelmendi



PRO ET CONTRA


TELEKOM SRBIJA UMINUSU - PUKO MINJAK…

Nikoli} u Kinitraì kupca za

Telekom SrbijaPredsjednik Srbije Tomislav Nikoli}otputovao je u slu`benu posjetu Kini aglavni cilj njegove posjete, kako je rekaobi}e daljnje ja~anje ekonomske sarad-nje Srbije i Kine. Upu}eniji tvrde da }eNikoli} u Kini, pored ostalog, razgovarati o prodaji najvrednije dràvne kom-panije u Srbiji – Telekoma Srbija, ~iju jeprodaju zagovarala i ranija vladaju}agarniture Srbije predvo|ena DS-omBorisa Tadi}a.Mada je nesumnjivo rije~ o vrijednoj

visoko profitnoj kompaniji, TelekomSrbija se ve} neko vrijeme nalazi udubokoj krizi zbog dospje}a na naplatukrupnih rata kredita koji je olako podigaoprije nekoliko godina u nastojanju dapo{to-poto preuzme Telekom RepublikeSrpske i Telekom Crne Gore. U tome jeuspio, ali je cijena akvizicija bila previsoka - Telekom Srbija je podigao kredit uiznosu od oko dvije milijarde eura, {to jedvostruko vi{e od ukupne vrijednostkapitala ove kompanije! (N.D.)

MINI MARKET

ADIS ARAPOVI]

Politolog

DARat u Siriji predugo traje iprevelike su civilne `rtve dabi se reìmu u Sirijiprepustilo rje{avanje ovogproblema. Bojim se da

regionu prijeti humanitarnakatastrofa ukoliko se vrlobrzo ne{to ne uradi.

ALEKSANDARTRIFUNOVI]

Urednik medijskogportala BUKA

NEMi{ljenja sam da trebaostaviti prostora razgovoru ipregovorima jer na kraju usvim tim sukobima stradajuoni najranjiviji.Vojnaintervencija je ne{to {to seposljednje primjenjuje i ona

je poraz ljudske civilizacije.

KASIM TRNKAProfesorustavnog pravana UNMO

NEU Siriji se na najgorimogu}i na~in kr{e ljudskeslobode i prava, ame|unarodna zajednica sepokazala nesposobnom da

zajedni~ki odlu~i opreduzimanju vojneintervencije.

ALIJA REMZOBAK[I]

DirektorAsocijacijeposlodavacaBiH

DAPodràvam sve mogu}eintervencije koje bi doveledo prestanka ubijanja ljudi.Mi{ljenja sam da bi Sirijatrebala da ima institucijekoje bi bile u stanju dainterveni{u i da sprije~eovakve vrste sukoba.

DU[AN [EHOVAC

Direktor Biroaza ljudskaprava

NESvijet danas imamehanizme koje moèupotrijebiti da ostvare svojeinterese u postizanju mira i

bezbjednosti na nivou nekeregije. Iz tih razloga, svedok se ne iscrpe sve temjere, ne podràvamnikakve vojne intervencije.

TANJA TOPI]

Politi~kianaliti~ar

DA/NEPodràvam vojnuintervenciju ako }ezaustaviti ovu stra{nutragediju koju Sirijcidoìvljavaju. Ali nepodràvam ako }e vojnaintervencija proizvesti novui goru tragediju.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Podržavate li vojnu

intervenciju u Siriji?

TomislavNikoli}

Priredila: Ma{a ]osi}



Edina \ogo je tokom sedmogo-di{njeg braka sa vehabijom u“srcu vehabizma” u Be~u preì-

vjela razne torture, mu~enja inasilje u porodici. Pod prisilom

muà {vercovala je sa trogodi{njom k}erki-com tehni~ku robu iz Austrije u BiH i touglavnom na tu|i paso{. Iscrpljena od gladii svakodnevnih tortura te{ko je oboljela odtuberkuloze i bila {est mjeseci lije~ena naklinici u Be~u. Na nagovor roditelja pobje-gla je od muà nasilnika i 2005. godinevratila se u rodno Br~ko, gdje se zaposlilakao novinarka.

U Br~kom su Edinu do~ekale noveneprijatnosti. Kao biv{a èna vehabije i pri

tome pokrivena maramom bila je potpuno

ignorisana od starih prijatelja i kom{ija.Okretali su glavu od nje i pravili se da je ne

propaznaju. Kada je na nagovor roditeljaodlu~ila da skine hidàb i potraì posaokako bi obezbijedila egzistenciju petogo-di{njoj k}erci, muèva rodbina i pripadnicivehabijske zajednice optuìvali su je da je

gre{nica, izdajica i otpadnica od islama.Sli~an verbalni lin~ ova hrabra èna

doìvjela je i po~etkom ove nedjelje kada jena web stranici dina.ba kritikovala lokalnehodè koje se razme}u bogatstvomste~enim od siroma{nih vjernika i na svo-

jim Facebook stranama objavljuju fotogra-fije sa brojnih destinacija na kojima ljetujusa porodicom. Verbalni napadi na nju odtada ne prestaju.

Optuùju je da {iri islamofobiju uo~i popisa stanovni{tva (“bitno je bitiBo{njak”) i da je “prodala vjeru za

hrvatsku ve~eru” jer je u vezi sa Hrvatom.

“O meni govore najgore, strah me iza}i na ulicu. Optuùju me da mi je do senzacije, me|utim, niko ne razumije mote{ku ìvotnu pri~u”, kaè Edina \ogo.

Ona je odlu~ila za na{ list ekskluzivniznijeti istinu o paklenom ìvotu sa vehab

jama u èlji da svojom pri~o

sprije~i druge djevojke, a prvenstvensvoju k}erku, da ponove njenu ivotngre{ku.

PUNOLJETSTVO SA ÊTRNAEST GODIN“@ivim u strahu da moju trinaestog

di{nju k}erku Merjem ne odvede otaHarun koji ~eka azil u Francuskoj djevoj~icu ne uda za nekog od vehabijMojoj prijateljici su udali djevoj~icu kose no} prije igrala sa lutkama barbikamPo njihovima ‘zakonima’ djevoj~ica

punoljetna kada napuni ~etrnaest godin

Pla{im se da joj pamet ne okrenu. Moji str


EKSKLUZIVNO

Pi{e: MIRHA DEDI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Novinarka EDINA ÐOGO, žena koja je tokom sedmogodišnjeg braka sa pripad-nikom vehabijske zajednice iz Gornje Maoče prošla Sodomu i Gomoru, za naš listekskluzivno govori o drami kroz koju je s kćerkom prošla i prolazi nakon što je

uspjela da se istrgne iz vehabijske zajednice i vrati se normalnom životu

INSAJDERKA IZ GORNJE MAOÊ

Mevlida Ja{arevi}a mi je ào, on je proizvod iposljedica Nusreta Imamovi}a; stra{no je {to se nove

generacije djece indoktriniraju tom pogubnom ideologijom

JEZIVA ISPOVIJEST

DVA LICA JEDNE @ENEPaso{ s kojim je Edina {vercovala tehni~ku robuna relaciji Be~ – Br~ko(lijevo), Edina \ogo nakon

izlaska iz vehabijske zajednice (desno)


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-877-2982013 13/6829.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

BIJEG IZ VEHABIJSKOG PAKL

HRABRA @ENA BORAC ZA ISTINU O VEHABIJAMA “Nisam islamofob ve} `ena koja je izno{enjem svoje stra{ne istine

`eli otvoriti o~i djevojkama koje mogu postati `rtve njihove ideologije”



hovi su opravdani jer znam kakav bi ìvotimala. Ve}ina njih svoje ène zlostavlja jer se uglavnom radi o biv{im narkomanimaili kriminalcima koji i dalje ìve od krimi-nala. Tek deset posto njih ima normalanìvot”, pri~a Edina.

Ona detaljno govori kako se na{la u prilici da upozna vehabiju, {ta ju je kodnjega privuklo i zbog ~ega se sa nepunihdvadeset godina za njega udala.

“U prvim ve~ernjim satima 3. maja1992. godine pod ki{om granata, kaodjevoj~ica od 14 godina, bjeìm zajedno samla|im bratom u autu kom{ija iz Br~kog uMao~u, gdje sam naredne tri i po godina

preìvljavala ratne strahote. Prvenstvenoglad, a zatim i ~injenicu da ìvim u ku}i sadeset boraca Armije BiH, koji su hvalaBogu, i danas ìvi i relativno zdravi, a kojisu i ~lanovi moje uè porodice.Svakodnevno sam sa majkom radila po nji-vama, kako bismo preìvjeli, i pralavojni~ke uniforme, gaze od ranjenika i

sli~no. Posljedica slabe ishrane i minimal-nih higijenskih uvjeta, posebno 1993.godine, bila je ùtica, koju sam zbognedostatka mjesta u ratnoj bolnici Mao~a,ali i Tuzli preleàla u jednom {pajzu ku}e~iji je vlasnik K emal Kurtali} iz Mao~e, aod kojeg sam napravila sebi ‘djevoja~kusobu’, opremljenu jednom spu`vom, aukra{enom merdevinama na kojima su bileknjige. Utjehu od te{kog ìvota prona{lasam u vjeri. U me|uvremenu sam kao sred-njo{kolka po~ela raditi na lokalnoj televiz-iji, tada Slobodne br~anske teritorije, kaoautor omladinske emisije, a januara 1997.

godine, nakon zavr{ene gimnazije, posta- jem stalni radnik Informativnog programa.Upravo u to vrijeme iz Gornje dàmije uMao~i stigla je vijest da se u dàmiji

pojavio ‘~etnik’, te da se cijeli dèmat odnjega upla{io. Ispostavilo da se radi o‘nekom vehabiji iz Be~a’, koji se nakon rat-nih dejstava vratio u Bosnu. Upoznali smose u jednoj slasti~arni, nakon ~ega je po~eokonstantno da vr{i pritisak na mene. Mojudrugaricu i mene prvo je pla{io snimcima‘lije~enja Kur’anom’ koji se izvodi u 10.Bezirku (okrugu) u Islamskom centru uBe~u, a kasnije i ratnim akcijama mudàhe-dina u Vozu}i.

To me je {okiralo, jer sam prvi put vidjela da u BiH postoje mudàhedini, koji pritome pucaju u kazane sa rakijom. Nakontoga cijeli Omladinski krug dàmijeGornjeg Rahi}a i{ao je na ekskurziju u seloBo~inja, na proslavu Bajrama. Mi djevojkekoje smo se tamo na{le bile smo {okirane,

prvo pona{anjem èna u nikabu, koje su unama vidjele suparnice i otvoreno pokazi-vale ljubomoru, a kasnije i sva|om njih isupruge alima Zuhdije Adilovi}a, zbogtoga da li je farz nositi nikab ili samo mara-

mu. To su bila moja prva iskustva sa

vehabijama. No, Harunova upornost i

laskanje, dono{enje raznih ~asopisa, me|ukojima je bio i SAFF, za koji sam u to vrijeme napisala i dva do tri teksta, kao iraznih drugih sitnica, me|u kojima sam

prvi put u ìvotu vidjela sok ‘pago’ i ~oko-ladu ‘Milka’, sve me vi{e po~elo privla~itinjemu, a udaljavati od porodice, koja seuporno protivila mojoj namjeri da se pokri-

jem.

RITUAL VJENÂNJA U PONO]Vi{e puta sam raskidala s njim vezu i

vra}ala mu na desetine kilograma knjiga oislamu kojima me zatrpavao, ali ponovo

bismo se pomirili, da bih se te, kobne no}i16. februara 1998. s nepunih 20 godinaudala za njega. Vjen~anje je obavljeno u

pono}, u ku}i danas poznatog iscjelitelja odsihira Mehmedalije Karamuji}a, i to bezdozvole roditelja i bilo koga od moje

porodice. Prvo jutro sam shvatila da sam pogrije{ila i pokajala se. Nisam znala daodmah moram staviti hidàb i bukvalno

preko no}i, iz farmerki, staviti maramu.Stigla sam na selo, kao izbjegli~ko’izjeli~ko’ dijete, gdje nisam smjela jestimeso koje nije halal, a morala kriti da ne

jedem meso kako ne bih uvrijedila njegovu porodicu. Nakon mjesec dana na{eg zajed-ni~kog ìvota moj mu` Harun me je ostavio

i oti{ao u Ma|arsku s namjerom da na crno

pre|e u Austriju. Po{to nije uspio, vratio

u Bosnu preko meni nepoznate osobe Srebrenika uspio pribaviti la`nu vizu kojom je u{ao u Austriju gdje je radio ncrno. Moj ìvot u Vraì}ima (op{tina êlise pretvorio u ìvot Pepeljuge, koja samsluì i spava. Pored novinarskog posla nRadiju Br~ko, dane sam provodila i radena njivama, uve~e se druìla sa njegoviroditeljima, a spavala u sobi sa njegovonanom. On se povremeno javljao. Preknovinarske iskaznice nekoliko puta sam i{kod njega u posjetu u Be~, gdje sam uponavala ‘te nove muslimane’ i taj ‘praislam’. Kada sam se 2000. godine treba

poroditi, uvidjev{i da on nema namjeru dse vrati u Bosnu, oti{la sam u Be~ i ostada ìvim ‘na crno’. Porodila sam se u

pomo} Humanitarne organizacije Karitas pune tri godine sa djetetom bezdravstvenog osiguranja ìvjela neure|enim i memljivim stanovima, pun

buba{vaba. @ivot mi se pretvorio u pra pakao. Dane sam provodila pla~u}i, a kad bih se suprotstavila dobijala sam batinSvetila sam mu se lupanjem od zid mobnih telefona, koje je {vercovao… U 1Bezirku u Be~u vaìla sam za slabu vjenicu, koju Allah treba da uputi, jer ne nosi~arape ljeti, niti nikab preko lica. Znao j

po dva dana ne do}i ku}i i ne javiti se gd

je. Da bih preìvjela, ~uvala sam djecu je


EKSKLUZIVNO

SVAKODNEVNA FIZIČKA I PSIHIČKAMALTRETIRANJA: “Znala sam modrice na licunositi danima. Jednom prilikom, kada sam mu sesuprotstavila što je nabavio grčki pasoš, petnaest dananisam izlazila iz kuće zbog modrica. Krila sam seod komšiluka”

UVOD U ISLAMU vrijemezajedni~kog ivotasa Harunom Edinaje poha|ala kurs oislamu



noj porodici iz Br~kog, ~istila sam ku}e,

pomagala kom{ijama na odràvanjuIslamskog centra u Be~u u uliciBuchenGasse, koji je, kako sam saznala,kupio Visoki Saudijski komitet, a koji jekasnije preuzeo bo{nja~ki dèmat. Tu smo

jedno vrijeme ìvjeli na rubu egzistencije.On je odlaze}i u Bosnu sa la`nim paso{emi vizom uhva}en, da bi uz pomo} svog

bliskog ro|aka M.D. koji je traèn u akcijihap{enja radi napada Mevlida Ja{arevi}a naAmbasadu SAD-a, pre{ao kroz vinogradeiz Slovenije u Italiju”, navodi Edina u svo-

joj potresnoj ìvotnoj ispovijesti.Kada je njena k}erkica Merjem porasla,

po naredbi muà, Edina je po~ela s njom da{vercuje tehni~ku robu, uglavnom mobitelei laptope.

“Preko njegovih veza upisala sam se naPravni fakultet u Mostaru i na tu|i paso{,zajedno sa k}erkom, iza{la iz Austrije, a

onda sa studentskom vizom i zahtjevom za

studiranje u Austriji vratila u Be~.Me|utim, on je prema meni postao jo{okrutniji. Sluìla sam mu isklju~ivo za{verc robe iz Austrije u BiH. Na autobuskojstanici u Be~u rekao bi mi ‘ovo su tvojetorbe’, a ja nikada nisam znala {ta se unjima nalazi. Dèpovi na jakni bili su mi

puni mobitela, a u torbi obavezno ‘li~ni’laptop. Svu tu tehni~ku robu sam, po{to bih

pre{la granicu, predavala voza~ima auto- busa Tera Trans, koji su je vozili za Tuzlu iBanovi}e, a vehabija po imenu Nermin,koji sada ima dosta prodavnica za prodajumobitela i firmu za pogrebne usluge,

preuzimao je robu. Sve su to bile velike pat-nje, zbog kojih sam prestala da pri~am i

jedem. Kada sam do{la do 48 kilograma,ostala sam bez glasa. Moja drugarica AzraDobra~a je reagovala, zvala je mojeroditelje i ubje|ivala ih da me i{~upaju.

Me|utim, roditelji nisu bili u prilici pru`mi pomo}, a nisu ni èljeli da se mije{ajune{to {to u startu mi nisu odobravali.”

VEHABIJSKI DRAGULJI U [KOLJCIPrema svjedo~enju Edine \ogo, ve}in

èna vehabija u Be~u ìve sli~no kao {to i ona ìvjela.

“Rijetke su ène koje u nikabu u Be~

ìve lijepo, ili kao {to znaju re}i - dragulj{koljci. Takvih je jedva desetak postOstale znaju danima biti gladne u stanu, ptom ne smiju iza}i do prodavnice bemahrema (oca, brata, daidè, amidè, oa.) niti odnijeti bolesno dijete doktorVe}ina ìvi od socijalne pomo}i i dje~ijedoplatka. Moj biv{i mu`, s kojim sam bisamo {erijatski u braku, i njegova bra}uglavnom su preprodavali telefone, digtalne aparate, la`ne karte za prevoz, stvasa pijace, a najve}i {ok je bio kad sam vi

jela da prodaje i moj li~ni ve{. Svemu sase protivila i zato izvla~ila deblji kraj. Zna

sam modrice na licu nositi danima. Jedno prilikom, kada sam mu se suprotstavila { je nabavio gr~ki paso{, petnaest dana nisaizlazila iz ku}e zbog modrica. Krila sam sod kom{iluka. Me|utim, jedna èna zgrade uhvatila me po no}i u stanu

prisilila da otvorim, a onda su i ona i cijenjena familija ostali zgroèni onim {to svidjeli. U potpunosti unakaèno moje licnjihova k}erka je htjela prijaviti policiji, anjen otac nije dozvolio. Ni ja nikad nisaimala hrabrosti da ga prijavim policiji, jmi je uvijek govorio da se moè vrati

preko granice i da }u tek onda zaplati Navodio mi je primjer jedne ène ~iji mu` imao zabranu ulaska, ali on je u{ao ncrno u zemlju, pretukao je i vratio s

Nikada ne}u zaboraviti kada se mojMejrem kao beba razboljela i tri dan

povra}ala. Dijete je od dehidracije bilo nsamrti. Tek tre}i dan kada se vratio s posi vidio da je pocrnila i da ne daje znakìvota, on je uzeo i odveo tetki da joj udove od kojih }e ozdraviti. Sre}om, jednnjegova rodica koja je poznavala apotekaicu kupila joj je sirup koji je vratio u ìvoMuhamed Por~a, duhovni vo|a vehabija

Austriji, svake subote nam je drào predvanja u 12. Bezirku, i to su bili moji jediizlasci. Mogla sam u povratku ku

pro{etati po parkovima i radnjama. Kadsam upisala kurs njema~kog jezika, po~esam da otvaram o~i. Vidjela sam neki nosvijet. Vremenom, sve mi se vi{e gadio onjegovo pona{anje i svijet kojem pripadJedne no}i iska{ljala sam krv, a on me je tenakon pet dana odveo kod doktora odaksam hitno preba~ena u bolnicu zbog TBC-Poslije toga moji roditelji su po~eli da mnagovaraju da se vratim u Br~ko. Poslu{asam ih i s k}erkom od pet godina pobjeg

roditeljima.”

BIJEG IZ VEHABIJSKOG PAKL

Za ène koje se suprotstavlja muù,sva|aju se s njim i ne prihvata pognuteglave ono {to joj on name}e, vehabijeodmah ustvrde da su je obuzeli dìni.Potom je vode kod hodè koji je na ritualanna~in lije~i od sihira. @iletima joj pravirezove po le|ima, a zatim staklenim~a{icama vakuumom izvla~i krv. Podtakvim tretmanom je nekoliko puta bila ina{a sagovornica.

“Tokom mog jadnog i ~emernog ìvota

sa vehabijom bila sam lije~ena i od sihira.Ja i danas na le|ima nosim oìljke odìleta kojim su me hodè sjekli da bi izmene istjerali dìne. U Mao~i to ènamaradi imam Mehmedalija Karamuji}. I uBe~u ima jedan Arapin u Islamskom centruEbu Hanife, koji pripada Bo{nja~koj islam-skoj zajednici, koji petkom nakon ak{amnamaza lije~i od dìna i sihira u~e}i imdove i prave}i im rezove na le|ima”, tvrdiEdina \ogo.

TRETMAN ZA NEPOSLU[NE @ENE

Ženu koja se suprotstavlja mužu

optuže da su je obuzeli džini pa jeliječe rezanjem žiletima


@RTVA BRA^NE TORTUREU braku sa Harunom Edina je oboljelaod tuberkuloze



Po{to je skinula maramu, Edina se vrati-la novinarstvu. Zaposlila se na lokalnoj TVHit, ali se zbog sedmogodi{nje izolovanos-ti te{ko uklapala u kolektiv i svakodnevni-cu.

“Te{ko sam se navikavala na novi ìvot.Dugo vremena mi je bilo strano preko usta

prevaliti dobar dan, umjesto selam alejkum. Napustila sam TV iako su prema meni svi bilivrlo korektni i radila po pekarama, ~istila poku}ama i kopala po njivama za dnevnicu od20 KM. Pune tri godine moj biv{i mu` me

pratio, spavao pred zgradom u kojoj smostanovale, trudio se da sve poslodavce uvjerida me ostave bez posla. Jednoj mojojkoleginici, tv voditeljki prijetio je da }e

polomiti ki~mu ako se nastavi druìti samnom. Tek kada je na{ao novu ènu i dobiodijete s njom, ostavio me na miru. Me|utim,i danas traje borba za moju Merjem. Ne elimda joj se ponovi moja sudbina, kao ni jednojdrugoj djevojci. Mojoj k}erki prijeti opasnostda je nakon prve menstruacije otac za nekog

uda, bez obzira na njegove godine. Takvihslu~ajeva u Gornjoj Mao~i ima jako puno.K}erke rano udaju da se ne iskvare. Te ène

ponekad vi|am u gradu, one usta imaju, jezik nemaju. Do|u na {alter za ovjere dokumena-ta, ali ne smiju da pri~aju. Dok sam ivjela uBe~u, vidjela sam da se vitre i vi{ak robe iodje}e iz ku}e {alje ba{ njima. Mnoge ene uGornoj Mao~i pate, a za njhove patnje nikone zna. Ve}ine njih se porodica odrekla, kao

jedne biv{e radnice Grani~ne policije. Onasada ìvi u Gornjoj Mao~i sa sinom i zaovinimsinom, koji je iz Be~a doveden u GornjuMao~u na {kolovanje. Preìvljavaju od uzgo-

ja stoke i ìvine. Roditelji za nju ne}e daznaju. @ao mi je tih èna koje pate u divljina-ma Majevice i koje se tje{e da }e imatinagradu kod Allaha d`.{.”

Na{a sagovornica tvrdi da je Gornja

Mao~a stjeci{te raznih probisvijeta i mjestogdje se ~itava jedna generacija mladi}aodgaja u duhu Mevlida Ja{arevi}a.

“Gornja Mao~a, leglo vehabija, mjesto je kroz koje prolaze razna sumnjiva lica, bezikakve kontrole, iz svih krajeva svijeta.Br~anska policija je nemo}na jer GornjaMao~a pripada op{tini Srebrenik odnosnoTuzlanskom kantonu, a tuzlanska policijarijetko ih kontroli{e. âst muslimanima ugalabiji, islamskoj odje}i, i sestrama unikabu i marami koji ìve na po{ten na~in.Jedan od takvih primjera je R edèp Bekri}iz Mao~e, poznati proizvo|a~ meda.Me|utim, takvi su rijetki. Vehabije su se

podijelile u tri grupe. Oni koji ìve uGornjoj Mao~i su ‘najekstremniji vjernici’ i

odsje~eni su od civilizacije. Djeca NusretaImamovi}a (vo|a mudàhedinske zajed-nice, op.a.) su moju k}erku jednom prilikomga|ala kamenjem i bacala petarde na nju, jer

je kao sedmogodi{nja djevoj~ica u po zime

do{la u jakni. Bila je, kako oni kaù,}afirskoj odje}i. Mnogo je djevoj~ica odeset godina ve} u marami. Ta djeca odra

taju u duhu izvornog islama, tj. islama kakga oni tuma~e, i svakim danom ima ih svvi{e. Prema mojim informacijama, {kolu Gornjoj Mao~i poha|a 65 u~enika. Ve}innjihovih roditelja ìve kao paraziti. Crp

pare iz austrijskih socijalnih fondova, nra~un mnogobrojne djece i biroa rada, tro{e ih u Bosni, odnosno Gornjoj Mao~koja je me|u njima sve popularnijMuhidin Halilovi} ima svoj dèmat u Maou ku}i biv{eg poslanika SBB-a IdrizKaramuji}a. Tre}i su okupljeni u mjesânde, i nije mi poznato ko je njihoduhovni vo|a. Policija Br~ko Distrik

nema prava ulaska u njhova sela a, kolikmi je poznato, oni imaju svoje straè, kakim navodno neko ne{to ne bi podmetnuOni uglavnom ne prave probleme nikom, a

ja pojedine nikada ne èlim da vidim jznam da ispiraju mozak djeci iz rastavljenobitelji, djeci koja su zanemarena odjetinstva, djeci koja su zapu{tena na ulicdjeci koja su bili narkomani i sli~nOdgovorno tvrdim da je i Mevlid Ja{arevnjihov proizvod i posljedica ideologije~estih predavanja Nusreta Imamovi}a. sama sam ìve}i u tom svijetu ~esto dolaz

la u situaciju da se zamislim da se negdje nekoj zemlji raznosim bombom u imAllaha, a da je Muhamed Atta bio na{ uzoHvala Bogu, iako te{ko i sa stra{ni

posljedicama, i{~upala sam se. Danas savjernica, ali imam svoje grijehe, za koje }

ja pred Allahom d`.{. odgovarati i niknema pravo da me osu|uje. Nadam se da }ova moja pri~a barem nekom otvoriti o~Posebno vrhu dràve BiH, koja svjesn

pu{ta da se na Majevici odgaja generacidjece koja u meni vide }afira i koja jspremna da sutra mnogo brè i ja~e nastuod Mevlida Ja{arevi}a, koji je pokupljen

ulice, kao i ja iz slasti~arne”.


EKSKLUZIVNO

16

GORNJA MAOÂ Bajram namaz u Gornjoj Mao~i

POSLJEDICE IDEOLOGIJENUSRETA IMAMOVI]A Mevlid Ja{arevi} redovno je posje}ivaopredavanja vehabijskog vo|e iz Gornje Mao~eNusreta Imamovi}a



Najava izgradnje privrednog kompleksaAgrofenix u selu [umatac kod VelikeKladu{e nije ni{ta drugo do jo{ jedna

obmana Fikreta Abdi}a Babe i njegovo~ajni~ki poku{aj da popravi naru{eni rejtingme|u svojim poslovnim partnerima,glasa~ima i nekada{njim sugra|anima.

Iako je sve~ano polaganje kamenatemeljca zakazano za 31. augusta, kada bi uVeliku Kladu{u, navodno, trebao do}i i samBabo, prava je istina da Fikret Abdi} jo{nije platio ni porez na zemlji{te koje je

kupio od poduze}a Elektrometal iz Cazina,niti je za fantomske tvornice za preraduvo}a, povr}a i gljiva dobijena urbanisti~kasuglasnost i gra|evinska dozvola. FikretAbdi}, naime, za sada ima potpisan samokupoprodajni ugovor s vlasnikom tvrtkeElektrometal Ismetom Hrlom, ali }e parcela

biti upisana na njegove ime tek kada platisve poreske da`bine.

I mada su na lokaciju gdje }e, prematvrdnjama Abdi}evih glasnogovornika, sledine biti podignut novi Agrokomerc, ve}

poslani gra|evinski strojevi, nadle`ne

op}inske slu`be za tvorni~ki kompleks

nikada nisu izdale urbanisti~ku suglasnost,niti su „investitori“ pribavili druge potrebne

dozvole. U Op}ini Velika Kladu{a nam jenezvani~no potvr|eno da su „nezavisni“na~elnik Edin Bahri} i predsjednicaOp}inskog vije}a Edina Abdi} (zaneupu}ene, najmla|a k}erka FikretaAbdi}a) posljednjih dana vr{ili pritisak dase predstavnicima Agrofenixa izdajutraène dozvole i odobrenja, ali je njihovzahtjev odbijen jer nisu ispunili niminimum zakonom propisanih uvjeta.

Suprotno obe}anjima Fikreta Abdi}a injegovih pristalica okupljenim u Udruènju

za za{titu nezaposlenih dioni~araAgrokomerca kako su za izgradnju tvornicaosigurana ~etiri milijuna ameri~kih dolara

po~etnog kapitala, te{ko da investitoriraspolaù i sa desetim dijelom tog novca.Abdi} je, kao {to je poznato, ve} godinama umilijunskim dugovima, a njegovo se, nakriminalu i prevarama izgra|eno poslovnocarstvo, nepovratno uru{ava. Najva`nijaobiteljska tvrtka Finab u Rijeci proljetos jeoti{la pod ste~aj (zbog dugovanja kojadostiù gotovo pet milijuna KM), a nedavnosu deloìrani iz rije~kog hotela Continental,

gdje im je bilo sjedi{te. Ste~ajni se postupak

priprema i u drugoj Abdi}evoj firmi Ec pharm u Maljevcu, tako|er zbog milijunsk

dugovanja prema Poreznoj upravi Hrvatske prevarenim radnicima, kojima nije upla}iva pla}e i doprinose. Doda li se tome da FikrAbdi} i nekada{njim poslovnim partnerimsuradnicima i prijateljima duguje oko dvmilijuna maraka, sve su prilike kako }e onajavljenih investicija u tvornice za preradvo}a i povr}a i proizvodnju kreker

biskvita i ~okolada, ostati samo praznobe}anja unesre}enim Kraji{nicima. Kada

prije godinu i pol dana iza{ao iz zatvoraPuli, Fikret Abdi} je svojim mnogobrojni

pristalicama poru~io kako mu treba {egodina da ponovi ekonomsko ~udo koje zove Agrokomerc. Njegov kandidat zna~elnika Op}ine Velika Kladu{a EdBehri} je pred posljednje lokalne izbouvjeravao glasa~e da }e Babo do kragodine zaposliti najmanje 1.500 sugra|anPosao su, me|utim, dobili samo Behri}Abdi}eva k}erka Edina, oboje n

privremenom radu u BiH. Na~elnik Behrinaime, svakog vikenda slu`beniautomobilom putuje kod obitelji u Opatiju,

predsjednica Op}inskog vije}a Edina Abd

u Rijeku.

SLOBODNA BOSNA I 29.8.2013.

S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Babine fantomske investicije

Fikret Abdić najavljuje izgradnju novogAgrokomerca, sve njegove firme u Hrvatskoj

otišle su pod stečaj

DIVLJA GRADNJA Iako }e kamen - temeljac za budu}u tvornicu

biti poloèn 31. augusta, Fikret Abdi} nijeplatio ni porez na zemlju, niti je dobio

urbanisti~ku suglasnost



SVE O...

Iako je po profesiji pravnik, direktor SIPA-e GORAN ZUBAC bio je na popisuperspektivnih kadrova SDS-a koji su 1991. upućeni u Vojni centar tadašnje JNAu Pančevu, gdje su podučavani posebnim vještinama, rukovanju protuoklopnim

oružjem, izvođenju diverzantskih akcija; „SB“ je došla do povjerljivedokumentacije MUP-a Republike Srpske koja otkriva kako je Goran Zubacmunjevitu policijsku karijeru u ratu izgradio na bošnjačkim žrtvama u Sarajevu

RATNI POLICIJSKI DOSJEGORANA ZUPCA N E C E N Z U R

I R A N

C R N O N A B I J E L

PREPORUKE ZA UNAPRE\ENJE„Uni{tio je oklopno vozilo BRDM sa pripadnicimaSpecijalne jedinice Armije BiH koji su bili u njemu.U ove dvije akcije Armiji BiH su uni{tena dva tenka,oklopno vozilo, posade sva tri oklopa su spaljene, agubici u `ivoj sili Muslimana su iznosili oko 150mrtvih i veliki broj ranjenih“

PREPORUKE ZA UNAPRE\ENJE„Uni{tio je oklopno vozilo BRDM sa pripadnicimaSpecijalne jedinice Armije BiH koji su bili u njemu.U ove dvije akcije Armiji BiH su uni{tena dva tenka,oklopno vozilo, posade sva tri oklopa su spaljene, agubici u `ivoj sili Muslimana su iznosili oko 150mrtvih i veliki broj ranjenih“



D

rektor Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) Goran

Zubac pro{ao je, mjesecima prijezvani~nog po~etka rata u BiH,specijalnu diverzantsku obuku u

Vojnom centru tada{nje JNA u Pan~evu,

gdje je upu}en po preporuci SDS-a. Iako po profesiji pravnik - diplomirao je u Sarajevu1986., u to vrijeme 30-godi{nji instruktor

plesa Zubac na{ao se na popisu perspektivnih kadrova koji su u reìji predratnog rukovodstva SDS-a 1991.obu~avani za popunu budu}eg srpskogMUP-a. Specijalna je poduka vr{ena uSrbiji, u organizaciji Kontraobavje{tajne

slu`be nekada{nje JNA (AleksandraVasiljevi}a) i srbijanske Slu`be dràvne

bezbjednosti (Jovice Stani{i}a), dok je uBiH, po nalogu biv{eg predsjednika SDS-aRadovana Karadì}a, taj zadatak bio

povjeren njegovom bliskom suradnikuSlavku Rogulji}u, poslijeratnom tajkunu izTrna kod Banje Luke. Dodajmo tome kakosu u isto vrijeme na policijsku obuku uHrvatsku upu}ivani i odabrani kadrovihrvatske i bo{nja~ke nacionalnosti (glavni

je operativac SDA za taj posao bio AvdoHebib), koji }e kasnije postati pripadniciMUP-a RBiH.

„Imat }emo 250 obu~enih profesiona-laca za sve vrste policijskih poslova.Kakvi }e to specijalci biti“, referirao je

Radovanu Karadì}u, nekoliko mjese pred rat, njegov klju~ni logisti~ar SlavkRogulji}.

DIVERZANT S IGMANAKandidati koji su, nakon strana~k

selekcije, odabrani za kadrovsku popunsrpskih policijskih snaga u BiH, kasarnama JNA diljem Srbije podu~ava

su posebnim vojnim vje{tinama, rukovanj protuoklopnim oru`jem, izvo|enju diverzanskih akcija u neprijateljskoj pozadinVe}ina „kursista“ je po zavr{etku vojnobuke raspore|ena po policijskistanicama, koje }e kasnije biti objedinjenunutar MUP-a tada{nje Srpske republikBiH, mada nije bio zanemarljiv ni broj onkoji su poslije teorijske nastave otpremljeravno na rati{ta u Hrvatskoj.

Me|u njima su, izme|u ostalih, bili„certificirane“ ~etni~ke vojvode SlavkAleksi} i Branislav Gavrilovi} Brne. Iaksu njih dvojica vojnu poduku zavr{ili kasarni JNA u Bubanj Potoku koBeograda, sa Goranom Zupcem }e

ponovno sresti u prolje}e 1992. u Sarajev


GORAN ZUBAC, PLESA^ I DIVERZAN

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Pretpostavlja se da je Goran Zubac, uzpomo} svojih ratnih {efova Mom~ilaMandi}a i Tome Kova~a, nakon zavr{etkarata sklonjen u Trebinje, gdje je 1996.postavljen za {efa Odsjeka za prot ivpoàr-nu za{titu. Budu}i da se u narednih petgodina, premda je bio slu`benik Centra

javne bezbjednosti Trebinje, nije baviooperativnim policijskim poslovima, GoranZubac je unato~ kompromitiraju}oj ratnojbiografiji i te{kim optu`bama njegovih`rtava, pro{ao proces certifikacijepolicajaca koji je vodio IPTF, nakon ~ega

slijedi nagli uzlet u njegovoj karijeri.Najprije je 2001. unaprije|en na pozicijuna~elnika odjela policije, da bi poslije ~etiri

godine postao zamjenik na~elnika CJBTrebinje. Na toj se funkciji zadrào samogodinu dana, koliko mu je trebalo da seprizemnim podmetanjima koja su za ciljimala diskreditaciju njegovih kolegado~epa mjesta na~elnika trebinjske polici-

je. Iako je odlukom Vije}a ministara BiHprije godinu i pol dana, bez prethodnesigurnosne provjere, imenovan za direk-tora krovne dràvne policijske agencije, uizvje{}ima istraìtelja Ha{kog tribunalaGoran Zubac je jo{ uvijek registrirankao izvr{itelj zlo~ina na podru~ju

Sarajeva, na sramotu svih koji sunjegov izbor podràli ili ga i danasbrane i podupiru.

SIGURNOSNA PROVJERA

U dokumentaciji Haškog tribunalaGoran Zubac je registriran kaoizvršitelj zločina

“Aktivno je u~estvovao u naoruàvanju srpskog naroda,bio je na prvim barikadama, istakao se u diverzantskojakciji na Igmanu, vojnim operacijama u Ahatovi}ima i

Kasindolskoj ulici...“



gdje se aktualni direktor SIPA-e ve} bioistakao u diverzantskim akcijama. Zubac izloglasni vojvoda Aleksi} s Jevrejskoggroblja su, ina~e, do rata radili u istoj firmi,tada{njem PTT-u Sarajevo, i zajedno su,

poslije reintegracije Sarajeva, pobjegli uTrebinje.

Prema navodima iz ratnog policijskogdosjea Gorana Zupca, povjerljivog doku-menta koji je godinama skrivan u arhiviMUP-a Republike Srpske, direktor SIPA-e

je poslije specijalne obuke u Vojnom centruu Pan~evu podu~avan i u drugimkasarnama JNA, kako bi po~etkom ‘92.spremno do~ekao rat. „Aktivno jeu~estvovao u naoruàvanju srpskog narodana Dobrinji“, nagla{ava se u dosjeu GoranaZupca, koji je do marta 1992., prije nego{to }e preseliti na Ilidù, ìvio u naseljuDobrinja II.

Premda bi ga danas bilo te{ko prepoznati, Goran Zubac je, premanefriziranim podacima iz njegove slu`bene

biografije, bio na SDS-ovim barikadama 1.marta ‘92. u Sarajevu, vjerojatno maskirancrnom kapom. „Po~etkom marta 1992., ponalogu majora Krstovi}a, sa jo{ parmomaka vr{i diverziju na Igmanu, napotezu Bijela kosa, miniraju}i izaru{avaju}i puteve. Da su akcije bileuspje{ne potvr|uje Radio, koji je uvijestima govorio o upadu diverzantsko -teroristi~kih grupa. Odmah po odlaskudiverzanata potpukovnika Lalovi}a izkasarne Butile, u~estvuje u preuzimanjukasarne i istu je naoruào potrebnimnaoruànjem. Sa {est vojnika je zavr{io

akciju Ora{nica, a nakon dva danau~estvuje u akciji Ahatovi}i, kao komandirispred vojnog dijela iz kasarne Butile“,navodi se u slu`benom dosjeu policajcaGorana Zupca, ~ime je i definitivno

potvr|eno da je direktor najva`nije policijske agencije u BiH bio jedan odklju~nih aktera „vojno-policijske akcije“ u

sarajevskom prigradskom naselju Ahatvi}i, koja je za cilj imala brutalna ubojstvi progon bo{nja~kih civila.

KAKO JE ZUBAC POSTAO OSAPodsjetimo da su novinari agencij

Anadolija nedavno objavili da Kantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu pri{est godina podnesena kaznena prijav

protiv Gorana Zupca, zbog sumnje da

po~etkom juna po~inio ratni zlo~in na bo{nja~kim stanovnicima u Ahatovi}im„Goran Zubac je sudjelovao u tom napadodnosno, komandovao jedinicom koja bila pot~injena komandantu kasarne ButiBranku Te{anovi}u. Za potrebe ove vojnoperacije u Ahatovi}ima jedinica oja~ana sa ~etiri oklopna vozila praga, kosu u~estvovala u napadu i iz kojih dejstvovano po civilnim objektima. jednom od tih vozila se nalazio i GoraZubac, koji je i sam iz topa na ovooklopnom borbenom vozilu, dejstvovao pstambenim jedinicama mje{tana nasel

Ahatovi}i i civilnim vozilima kojima smje{tani poku{avali pobje}i“, pi{e kaznenoj prijavi protiv Gorana Zupca, kose tereti i za likvidacije zarobljen

bo{nja~kih civila. Prema podacima Udru`nja logora{a sarajevske op}ine Novi Graoko 550 stanovnika sarajevskih naseljAhatovi}i i Dobro{evi}i bilo je zato~eno srpskim logorima, a blizu sto zarobljenikubijeno je na razli~itim lokacijam

Najstra{niji je, svakako, zlo~in po~injenad logora{ima iz Rajlovca, kada je 4zarobljenika natjerano u autobus, koji srpski vojnici i policija potom ga|ali s t

projektila ispaljena iz ru~nih baca~a.


SVE O...

GLAVNI POLICIJSKI KADROVIK Ratni na~elnik SJB Ilidà i ministarpolicije RS-a Tomo Kova~ najzaslu`nijije za policijsku karijeru Gorana Zupca

BITKA ZA ILID@UAktualni direktor SIPA-e sudjelovao jeu svim borbama na ilidànskom rati{tu



Sude}i, me|utim, prema ratnim„zaslugama“ direktora SIPA-e, koje seisti~u u njegovom personalnom dosjeu,

nakon {to se dokazao u akciji u

Ahatovi}ima, Goran Zubac krajem juna1992. samoinicijativno prelazi u Specijalnu

jedinicu MUP-a Ilidà. Na~elnik tada{nje

Srpske stanice javne bezbjednosti Ilidà i

njegov dugogodi{nji policijski pokroviteTomo Kova~ potom ga {alje u najva`nivojno-policijske operacije na podru~ju sarajevske op}ine. No, Zubac se posebndokazao u dvije bitke, vo|ene po~etkoaugusta ‘92., nakon ~ega mu na~elnKova~ daje nadimak Osa, koji je dobio pspretnom kori{tenju protuoklopnog baca~granata (tome je, podsjetimo, obu~avan Pan~evu). Kako pi{e u Zup~evom dosje

taj je specijalac osobno, raketni projektilom tipa OSA, 4. augusta 1992. blizini benzinske pumpe na Stupskoj petuni{tio dva muslimanska tenka, koji su u

pje{adijsku podr{ku krenuli na Kasindolskulicu.

Prema svjedo~enju ratnog komandanDruge vite{ke brigade Prvog korpusArmije BiH Esada Pelke, koji je kazapovjednik Prvog samostalnog bataljon

po~etkom augusta 1992. bio na ni{anGorana Zupca, akcija za koju je sada{ndirektor SIPA-e dobio ratna priznanj

zapravo je bila takti~ka varka. U kratkorazgovoru za Slobodnu Bosnu, Pelko prisje}a da su dva tenka, jedan borbeni drugi tenk za izvla~enje, zarobljena oJNA, na lokaciji Vodovoda na Mojmilu i dsu nakon popravke dovezeni na StupskBrdo. Budu}i da je borbeni tenk imao sam

jednu raketu, iskori{teni su kao mamac, dse zapla{i neprijatelj i prikrije pokrvojske. „Sje}am se te bitke, ta~no je da suni{tena dva tenka, ali je Prvi samostalbataljon njima svaki put lomio ki~mukaè Esad Pelko, biv{i visoki oficir ArmiBiH i Vojske Federacije, koji je danas

mirovini.

UBOJSTVO 150 MUSLIMANAU KASINDOLSKOJ

Dva dana poslije, u borbama zKasindolsku ulicu u Sarajevu, Goran Zuba

je ponovno bio jedan od najborbenij pripadnika Specijalne jedinice MUPIlidà. „U borbama koje su trajale ~itadan, do kasno u no}, uni{tio je oklopnvozilo BRDM sa pripadnicima Specijalnjedinice Armije BiH koji su bili u njemSrpski dio Kasindolske ulice je vra}en is

ve~eri. U ove dvije akcije Armiji BiH suni{tena dva tenka, oklopno vozilo, posadsva tri oklopa su spaljene, a gubici u ìvsili Muslimana su iznosili oko 150 mrtvihveliki broj ranjenih“, pi{e u preporukama zunapre|enje specijalca Zupca, kojeg na~elnik Kova~ ve} 1. augusta 199

predloìo za zamjenika komandi pograni~ne milicije Srpske stanice javn bezbjednosti Ilidà. Na tu je funkciju GoraZubac postavljen u decembru 1992., da dvije godine kasnije bio imenovan zkomandira Stanice policije u Rajlovcodnosno na~elnika Stanice javne be

bjednosti.


GORAN ZUBAC, PLESA^ I DIVERZAN

Iako ratni na~elnik Stanice javnebezbjednosti Ilidà a poslije ministarpolicije RS-a Tomo Kova~ ve} godinamane smije do}i u BiH (ìvi na relaciji Srbija-Crna Gora) ~ini se da, sve dok su nastrate{kim mjestima njegovi ljudi, nemarazloga da strahuje od hap{enja. ProtivKova~a je, istina, u Posebnom odjelu zaratne zlo~ine Tuìteljstva BiH davnootvorena istraga, ali je me|u dràvnimtuìteljima i jedan od njegovih najbliìh

ratnih suradnika Dragan ôrlija. Premda je na po~etku rata radio kao inspektor u

Odjeljenju za spre~avanje i suzbijanjekriminaliteta, ôrlija je upravo na prijedlogTome Kova~a (u augustu 1992.)unaprije|en u komandira Srpske stanice

javne bezbjednosti Ilidà i na toj jedu`nosti bio gotovo do kraja rata. Taj jedio ratne biografije aktualni zamjenikglavnog dràvnog tuìtelja i tuìtelj uPosebnom odjelu za ratne zlo~ine Draganôrlija, dakako, u svojoj slu`benojbiografiji cenzurirao, ba{ kao {to je i

Zubac pre{utio da je bio Kova~evdiverzant i specijalac.

ILID@ANSKA RAJA

Prvi ratni suborci načelnika SJBIlidža Tome Kovača su direktorSIPA-e Goran Zubac i državnitužitelj Dragan Čorlija

POLICAJAC NA SPECIJALNOMZADATKUTuìtelj Dragan ôrlijapo~eo je istraìvati ratnezlo~ine tek kada se zaposliou Tuìteljstvu BiH, pitanje jeza{to istrage nije vodio dok je bio komandir Srpskestanice policije na Ilidì



Ukoliko se vrlo brzo ne rije{i

problem potvr|ivanja legalnog Nadzornog odbora (NO) Bosna-lijeka koji }e izabrati UpravuDru{tva, uklju~uju}i i direktora,

bit }e irelevantno koja }e od dvije zara}enestrane pobijediti - investicioni fond HadenSA iz Lihten{tajna, ~ije interese zastupa NOna ~elu sa K onstantinom Zevlovom i v.d.direktorom Nedimom Uzunovi}em, ili NOna ~elu sa Ahmedom @ili}em i v.d.direktorom [efikom Handì}em, koji jeujedno i izvr{ni direktor za finansije, a koje

podràva federalni resorni ministar ErdalTrhulj. „Ako se stvari vrlo brzo ne posloèu Bosnalijeku, bilo koja od zainteresovanihstrana odnijet }e Pirovu pobjedu jerBosnalijeka vi{e ne}e biti“, navodi na{izvor koji je, iz razumljivih razloga, èlioostati anoniman.

BOSNALIJEKOVA EKSKLUZIVAPrema navodima na{eg izvora, jedan od

glavnih igra~a u pri~i o preuzimanjuBosnalijeka i svojevremeno „mentor“Nedima Uzunovi}a ovda{njoj javnosti jeapsolutno nepoznata Valentina Buchneva,

biv{a uposlenica ruskog Proteka , a sadaImperia Pharma, gdje obna{a du`nostdirektora nabavke. Da bi se objasnila ulogaValentine Buchneve, Proteka, ImperiaPharma i Hadena SA u poku{aju

preuzimanja Bosnalijeka, treba se vratitidesetak godina unazad kada su vi{edecenij-ski „gospodar“ Bosnalijeka EdinArslanagi} i Uprava Dru{tva podnjegovom kontrolom donijeli odluku o

pro{irenju na rusko trì{te. Osvajanje


TA^KA, TA^KA, PLJA^KICA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

NAJVEĆE TAJNE „BOSNALIJEKA“NA JEDNOM MJESTU

Jedan od glavnih aktera iz sjene u aktuelnoj priči o preuzimanju „Bosnalijeka“ isvojevremeni mentor v.d. direktora Bosnalijeka NEDIMA UZUNOVIĆA je Ruskinja

VALENTINA BUCHNEVA, bivša uposlenica ruskog Proteka, a sada ImperiaPharma, gdje obnaša dužnost direktora nabavke; Uzunović, koji je sa Valentinom

njenim partnerima dijelio milione maraka koje su plaćane agencijama Mullen i

Peterton, za pomoć se obratio upravo Valentini koja ga je spojila sa svojim šefomSergejem Matvienkom, navodnim vlasnikom i „Imperia Pharma“ i „Hadena SA“

RUSKI RULET S BH. FIRMOM

PRIÂ S (NE)SRETNIM KRAJEMUkoliko se u vrlo brzo ne posloè stvari u UpraviBosnalijeka , ta firma bit }e osu|ena na propast



ruskog trì{ta Arslanagi} je povjerio svom

„potr~ku“ Nedimu Uzunovi}u koji 2005.godine odlazi u Moskvu i postaje {ef Bosnalijekovog predstavni{tva. Mlad,neiskusan, bez pravih konekcija, Uzunovi}ulazi u posao sa Protekom, odnosnoValentinom Buchnevom, koja je bilamenadèr i preko koje je sklopljen ugovor

po kojem je Protek bio ekskluzivni uvoznik i distributer „Bosnalijekovih“ proizvoda.Veoma brzo po~eli su unosni dogovori, a2006. godine potpisan je agencijski ugovor sa {vicarskom agencijom Mullen Mark et - ing . êtiri godine kasnije, 2010., istiugovor potpisan je sa kompanijom Peterton

Services s Britanskih Djevi~anskih Otoka,

a novac je upla}ivan na ra~un MarfinPopular Bank Public u Nikoziji.„To su bili fiktivni ugovori za plja~ku

Bosnalijeka, odnosno paravan za izvla~enjeogromnih sredstva iz kompanije. Da jekojim slu~ajem ruski Protek bio uposlovnim odnosima sa Mullenom iliPetertonom, za te ugovore mo`da bi ipostojalno neko obja{njenje. Ovako,potpisani su ugovori sa tre}om firmom zaposlove u Rusiji koji su 100-postotnozavr{avani preko Proteka. Dakle, u periodu2006.-2012. Mullenu i Petertonu pla}ano je10 posto od kompletne prodaje Bosna ijek-

29.8.2013. I SLOBODNA BOSNA 2

RUSKI LIJEK ZA „BOSNALIJEK

Sergej Matvienko privatno stoji iza preuzimanjaBosnalijeka jer je investicijski fond registrovan u

Lihten{tajnu Haden SA zapravo njegova praonica para

“[PIJUNA@A”SMS poruke i mailovi koje sa svog mobilnotelefona Nedim Uzunovi} {alje svojim

saradnicima



ovih proizvoda ostvarene na ruskom trì{tu,a po tom osnovu iz Bosnalijeka je ‘isisano’izme|u {et i sedam milona eura“, navodina{ sagovonik. On tvrdi da su poslovi uRusiji bili dovoljni da se „nahrani“ ~itavBosnalijek jer je u farmaceutskoj,generi~koj industriji 10 posto prosjek zaneto dobit.

Tokom 2011. godine Bosnalijek je potpisao trogodi{nji ugovor sa Petertonom,ali nakon intervencije konsultanata,

pravnici Bosnalijeka uspjeli su promijenitisporne klauzule ugovora tako da Petertonvi{e nije imao ekskluzivna prava prodajeBosnalijekovih proizvoda na ruskomtrì{tu, koje je Bosnalijek mogao prodavatitre}im licima uz pismeno obavje{tenjeupu}eno Petertonu. Nakon razlaza saPetertonom i Protekom u 2012. godiniBosnalijek je na ruskom trì{tu ostvariou{tedu od {est miliona KM, {to je ~inilo 75

posto neto dobiti Bosnalijeka ostvarene utoj godini. Me|utim, raskid poslovne

suradnje sa Protekom i Petertonom, premnavodima na{eg sagovornika, èstoko

pogodio Nedima Uzunovi}a, ali i ValentinBuchnevu koja je napustila Protek da bi udomila u Imperia Pharmu. S druge stran2011. godine Edin Arslanagi} je kakonsultanta angaòvao Bojana Kebea, Sl

venca sa vi{edecenijskim iskustvom

TA^KA, TA^KA, PLJA^KICA


U oktobru pro{le godine na mjestodirektora Bosnalijeka postavljen je NedàdPoli}. Prema navodima na{egsagovornika, Poli} je izabaran premainstrukcijama Edina Arslanagi}a koji je bioubije|en da }e preko Poli}a i daljeupravljati kompanijom. Me|utim, po{to jePoli} vrlo brzo shvatio {ta se radi u

Bosnalijeku i koje su krucijalne „gre{ke“Arslanagi}a, on je smijenjen.

„Bosnalijek je 30 posto sredstavatro{io na administraciju. Kompanije kojese rasipaju parama na administracijutro{e maksimalno 8 posto. Kada je tovidio, Poli}u je sve bilo jasno“, kaè na{sagovornik navode}i kako je Poli} primaoArslanagi}a iz po{tovanja i uljudnosti.Me|utim, kada se u igri pojavio Haden SA,na susretu sa Poli}em je njihov zastupnikEdin Dizdar rekao kako ga je posjetioArslanagi} i obe}ao mu pomo} pripreuzimanju Bosnalijeka ukoliko sa~uvaju

njegovog sina Amara Arslanagi}a.„Za pola godine, koliko je Poli} bio

na ~elu Bosnalijeka, uspjeli smo rije{itisve probleme koje tuìla{tvo stavlja nateret Edinu Arslanagi}u. Odmah jeprekinuta svaka suradnja sa firmomBr{tanica koja je de facto bila praonicapara. Druga stvar, rije{ili smo problem{peditera. Raspisan je tender i cijene{pediterskih usluga smanjene su za 50posto. Samo na toj ta~ki napravljena jeu{teda od 1,5 miliona KM godi{nje.Apartmani Bosnalijeka na Bjela{nicistavljeni su na prodaju i zabranjeno je

njihovo kori{tenje na na~in na koji suse koristili u vrijeme Edina Arslanagi}a.êtvrta, klju~na stvar, napravljena jereorganizacija i otvoreno je centralnoodjeljenja za nabavke direktno odgo-vorno direktoru koje ne moè nabavitini{ta bez najmanje tri ponude. Ukinutoje i ’peglanje’ kartica, smanjeni su za

pet puta putni tro{kovi, hotelski smje-{taj itd.“, tvrdi na{ sagovornik.

PORODI^NI BIZNIS ARSLANAGI]A

Sve za sina Amara Arslanagića

24

RUSKI DVOJAC

“Direktor” Bosnalijeka Nedim Uzunovi} injegova ruska partnerka Valentina Buchnev

Edin Arslanagi}

GUVERNERKA Biv{a guvernerkaSt.Petersburga ValentinaMatvienko, ~iji sin Sergejnavodno preuzima Bosnalijek



farmaceutskom biznisu koji je radio za Krku,Plivu, Barr i Teva . U prolje}e iste godineKebe je posjetio predstavni{tvo Bosnalijekau Rusiji gdje je, prema navodima na{egsagovornika, uo~io niz nelogi~nosti. Naime,

plata Uzunovi}a iznosila je oko 3.000 dolaramjese~no, a prosje~na plata menadèratakvog kalibra u Rusiji u to vrijeme kretala seoko 10 hiljada dolara. Tako|er, zaposleni su

imali iznimno niske plate, a generalnitro{kovi predstavni{tva bili su upola manjiod o~ekivanih.

RUSKA VEZA„Bojanu Kebeu to nije bilo jasno jer je

do tada radio u ure|enim kompanijama, za

razliku od Bosnalijeka koji za {est godinanije napravio internu reviziju rada svogpredstavni{tva u Rusiji, a u sarajevskojcentrali nisu posjedovali ni dokumentacijuzaposlenih u predstavni{tvu, kamoli {tadrugo. Drugim rije~ima, u Rusiji je mogaoharati i raditi {ta je ko htio“, tvrdi na{sagovornik. Kebe, koji je u me|uvremenu

postavljen na mjesto izvr{nog direktora za

marketing i prodaju Bosnalijeka, UpraviDru{tva prezentirao je izvr{ene revizije„Bosnalijekovog“ predstavni{tva u Rusijikojoj je bio nazo~an i Uzunovi}.O~ekivano, Uzunovi} se sukobio saKebeom, a Uprava mu je ponudila mjestostru~nog saradnika u Bosnalijeku koje on

nije prihvatio, nakon ~ega mu je po zakon prestao radni odnos. To se de{avalo kraje2011. i po~etkom 2012. godine kada su s

po~ele slagati pri~e o preuzimanjvlasni{tva nad Bosnalijekom.

Nakon {to mu je uru~en sporazumraskid ugovora Uzunovi} se za pomoobratio svom zemljaku i kom{ijfederalnom premijeru Nerminu Nik{i}

Prema navodu na{eg sagovornik prvobitni plan bio je da Vlada FBi preuzme kontrolu nad NO koji bi zatim nmjesto generalnog direktora postavUzunovi}a. Dakle, plan je bio da Bosnalijek preuzme bez uloène marke, kada im to nije po{lo za rukom, pojavljuse luksembur{ki investicioni fond HadeSA.

„Budu}i da je Valentina Buchnevpo~ela da radi za Imperia Pharm, Uzunovikoji je sa Valentinom i drugim fizi~kilicima dijelio postotak od 10 postupla}ivanih agencijama Mullen i Petertoza pomo} se obratio upravo njoj“, tvrdi nsagovornik navode}i da je tako u igruvu~ena Imperia Pharm, odnosno HadeSA. Na{ izvor tako|e, navodi da je vlasni Imperia Pharm i Hadena SA zapravSergej Matvienko, sin ValentinMatvienko, visokopozicionirane rusk

politi~arke koja je obna{ala du`nozamjenika premijera Ruske Federacije guvernera Sankt Petersburga. NavodnMatvienko privatno stoji iza preuzimanBosnalijeka jer je investicijski fonregistrovan u Lihten{tajnu Haden S

zapravo njegova praonica para.

29.8.2013. I SLOBODNA BOSNA2

RUSKI LIJEK ZA „BOSNALIJEK

Ruska kompanija sa sjedi{tem u SanktPetersburgu Imperia Pharm 2008. godine70 posto poslova obavljala je sa dràvnimfirmama, a svega 30 posto sa privatnim.Na{ sagovornik navodi da je utjecaj mo}neporodice Matvijenko bio toliko o~it da sene{to moralo promijeniti. Dvije godinekasnije Imperia Pharm 50 procenataposlova obavljala je sa dràvnim, a istotoliko i sa privatnim firmama. Hadenovizastupnici u Bosnalijeku isti~u i hvale sevezama sa Imperia Pharmom, a zapravo

malo ko zna konkretne podatke. ImperiaPharm je preko Hadena, kupila lanacapoteka Dr. Stoletov koje zbog dugovanjai lo{e profitabilnosti nisu htjeli kupiti najve}iapotekarski lanci u Rusiji – Rigla i A5 Group . Dr. Stoletov 10. je lanac apotekapo veli~ini i pokriva 0,78 ruskog trì{ta.Na{ sugovornik potvr|uje da je ImperiaPharm marginalna kompanija koja nemoè pokriti ni 10 posto onoga {toBosnalijek godi{nje plasira na ruskotrì{te.

RUSKO TR@I[TE

Imperia Pharm je marginalna

kompanija

Jadan od ~lanova„Hadenovog“ NO Bosnalijeka

je i Konji~anin BernardinAlagi}. Njegov sin Berin

Alagi} bio je predsjednikodbora za glasanje na„Hadenovoj“ Skup{tini odrànoj25. maja 2013. godine na kojoj

je Bernardin Alagi} izabran za~lana NO, tako da je kaopredsjednik odbora za glasanjenjegov sin Berin u~estvovao uutvr|ivanju rezultata glasanjaza kandidate za ~lanove NO,me|u kojima je bio i njegovotac. Ina~e, Bernardin Alagi}zaposlenik je firme Igman izKonjica, a pro{le godine je

morao prodati poslovni prostori stan radi isplate duga Hypo banci iz Mostara. Njegov sin

Berin Alagi} je u periodu odaprila 2008. godine do

septembra 2010. godine radiou Volksbank BH , sada

Sberbank BH , koja je Hadenudala kredit za kupovinuBosnalijekovih dionica. Alagi}

junior je i direktor firme Kliping BH sa kojom je Bosnalijekimao zaklju~en ugovor opruànju usluga, a koji jeotkazan jer je spomenuta firmanamjerno propustila dostavitineke objave koje su seodnosile na „Hadenovu“Skup{tinu. Me|utim, KlipingBH i sada pruà uslugeBosnalijeku, a njen direktor

Alagi} boravi u Bosnalijeku,poziva zaposlenike da mureferi{u o poslovima iz njihove

nadle`nosti. Izme|u ostalih,pozivao je pravnicu koja radiugovore sa ino partnerima damu da informacije o tim

ugovorima i naloìo joj da munapravi draft ugovora bezpodataka o kupcu. Alagi} juniopregleda i po{tu koju iz po{tedonose Bosnalijekovi kuriri iodlu~uje {ta }e se dalje sanjom de{avati, odnosno kojapo{ta }e se protokolisati, aostalu zadràva i dalje o tojpo{ti odlu~uje ekipa koja jeu{la u Bosnalijek na ~elu saNedimom Uzunovi}em

Tako|er, ~lan „Hadenovog“NO je i Edin Dizdar koji, po

zakonu, ne moè biti ~lan NOBosnalijeka.

HADENOVI OPERATIVCI

Članovi (i)legalnog Nadzornog odbora Bosnalijeka

Edin Dizdar



Nekoliko novih poslovnih ugovorazaklju~enih u posljednjih polagodine, ~ija ukupna vrijednost

prema{uje iznos 200 milionaeura, svjedo~e da je namjenska

industrija Federacije BiH krenula putemubrzanog oporavka i izlaska iz vi{egodi{njeagonije. Zvu~i nevjerovatno, ali je istina:dva preduze}a iz namjenske industrije,

konji~ki Igman i sarajevski Pretis , imajutoliko posla da su primorani raditi u trismjene, a nerijetko i tokom vikenda i

praznika. U slu~aju konji~kog Igmana, to inije neko iznena|enje, budu}i da je ovatvornica iz rata iza{la neo{te}ena. No,uspjeh sarajevskog Pretisa, koji je doslovnoopusto{en u minulom ratu, spada u

prvorazrednu privrednu senzaciju.

IGMAN SKLOPIO TROGODI[NJI UGOVORKonji~ki Igman je s ameri~kom tvrtkom

Howell Machine sklopio poslovni ugovor

sve do 2015. godine, a taj trogodi{naran`man vredniji je od svih ugovora ko

je Igman zaklju~io od rata do danas! Dkraja 2013. godine Igman }e ameri~ktvrtki Howell Machine isporu~iti municiju vrijednosti od oko 30 miliona eurnaredne godine u iznosu od 50 milioneura, a 2015. godine vrijednost ugovoraameri~kom tvrtkom penje se na vrtoglav80 miliona eura!

Pore|enja radi, u ranijem petnaestgodi{njem razdoblju nakon rata, Igman jzaklju~io samo jedan zna~ajniji poslov


NAMJENSKA INDUSTRIJA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILI^I]

“Igman“ iz Konjica i “Pretis“ iz Vogo{}e, dva najvrednija

preduze}a namjenske industrije, rade u tri smjene

AMERIKA PODI@E NAMJENSKUINDUSTRIJU BiH

Tokom ove godine preduzeća iz namjenske industrijeFederacije BiH ugovorila su više poslova nego u proteklihpetnaest; Slobodna Bosna otkriva šta se krije u pozadini

neočekivanog uzleta namjenske industrije, proizvodne granekoja je bila skoro otpisana

SJAJNA VIJEST



ugovor, i to na iznos od 30 miliona eura.Rije~ je u poslovnom ugovoru iz 2010.godine s vladom Saudijske Arabije, koji jena izvjestan na~in ozna~io prekretnicu u

poslijeratnom radu i razvoju konji~kogIgmana. Najprije zato {to je potpisan u

trenutku kada se Igman gu{io u golemimgubicima i bankarskim dugovima, i zato{to je preko ovog ugovora konji~ka tvrtka

po prvi put ozbiljnije zakora~ila na vojnotrì{te koje ekskluzivno snabdijevaju

~lanice NATO alijanse, a prije svih SAD.Sticajem povijesnih okolnosti, prije-ratna namjenska industrija BiH predomi-nantno je bila bazirana na tzv. isto~nomvojnom standardu, koji je diktirala Rusija.

Najva`niji proizvod vojne industrije biv{eJugoslavije, tenk T-84, napravljen je prema

starom modelu sovjetskog tenka T-80 kose prije raspada SSSR-a sastavljao Ukrajini. I sva prate}a oprema na ovotenku, a koja se najve}im dijelo

proizvodila u BiH, slijedila je sovjets

standard, ~ime je namjenska industrija Bi po automatizmu bila isklju~ena s trì{ta pokontrolom ~lanica NATO alijanse, kakvo

primjerice trì{te Saudijske ArabijEmirata, Katara, itd. Prostor za izvoz

plasman proizvoda namjenske industriBiH dodatno je smanjen nakon doga|a

poznatih pod nazivom „arapsko prolje}ekoji su rezultirali dodatnim {irenjeameri~kog uticaja i na one arapske dràvkoje su, poput Iraka i Libije, protekldecenija spadale u red najva`nij

poslovnih partnera namjenske industriBiH.

ZAGRIJAVANJE PRETISAPonovni uspon sarajevskog Pretis

nekada vode}eg preduze}a namjenskindustrije BiH, bio je prakti~no nezamisl

bez usvajanja proizvodnih standarda NATvojne industrije. U konkretnom slu~ajrije~ je o haubi~kim i tenkovskim granatamod 105 i 155 milimetara, koje standardnkoriste vojne snage NATO alijansProizvodnju ovih granata Pretis je osvojtek nedavno, nakon nabavke novih, vrskupih ma{inskih postrojenja i tehnolo{ko

prilago|avanja postoje}eg ma{inskog park


KAO U DOBRA STARA VREMEN

Aktuelni direktor Pretisa HajrudinPezo kaè da je trenutna proizvodnja

zanemarljiva u pore|enju s prijeratnom, notvrdi da je oporavak Pretisa nezaustavljiv ida }e u roku od dvije godine obimproizvodnje i broj uposlenih radnika bitiudvostru~en, te da }e biti izmirena svanaslije|ena i nagomilana dugovanjaprema bankama i dobavlja~ima.

„S nekoliko novih, najmodernijihma{ina znatno smo ubrzali i pojeftiniliproizvodnju i osposobljeni smo dasudjelujemo i na krupnijim me|unaro-dnim tenderima, iznad 50, pa i 100miliona eura. To je do ju~er bio dalekisan. Od presudne je va`nosti ~injenica

da smo ponovo prisutni na bogatomarapskom tr i{tu - na{ trenutno najve}iugovor sklopili smo sa SaudijskomArabijom koju ina~e u potpunosti sna-bdijeva ameri~ka vojna proizvodnja. Toje najbolji dokaz da je Pretis napraviosnaàn tehnolo{ki iskorak.“

HAJRUDIN PEZO, DIREKTOR PRETISA, ZA SB:

„Spremni smo za veliki, novipočetak“

NOVI POÊTAK Direktor Pretisa Hajrudin Pezo

UGOVOR S PAKISTANOMPretis za Pakistan proizvodi 60 000 osvjetljavaju}ih granata



odnosno onog {to je u Pretisu ostalo nakon{to se 1996. godine Mladi}eva vojska

povukla iz Vogo{}e, ostavljaju}i za sobom

gole tvorni~ke zidove. Iz Pretisa su izvu~enesve vrednije ma{ine koje su se moglerastaviti i prenijeti na drugu lokaciju, ostalo

je samo nekoliko te{kih, neprenosiv postrojanja koja su, me|utim, namjerno{te}ena i na dulje vrijeme onesposobljenza proizvodnju.

Na ru{evinama opusto{enog i uni{tenoPretisa, nekada{njeg giganta sa 16.00uposlenih radnika i bruto prometom iznamilijardu dolara godi{nje, izniknula je nov

tvornica municije s dvadesetak puta manuposlenih i s tehnologijom koja se zasnivna prastarim ma{inskim postro jen jima o

prije 70 godina i nekoliko modernikompjuterski navo|enih strojeva z

preciznu obradu metala. I, {to je najva`nijokupljena je kadrovska jezgra prijeratninìnjera i visokokvalificiranih radnika golemim, vi{edecenijskim iskustvom

proizvodnji municije. Ljudski kapitPretisa neuporedivo je vredniji od nekolikugovora zaklju~enih u 2013. godini Pakistanom, Ukrajinom, SaudijskomArabijom i dr. na ukupni iznos od oko 3miliona eura.

Tako|er, bu|enje Pretisa iz deceniju pol duge agonije nije va`no samo za 25radnika, koliko ih trenutno radi vogo{}anskom pogonu, nego za jonajmanje 2.000 radnika zaposlenih ostalim tvornicama namjenske industri~ija je prozvodnja tijesno povezana i ovisnod finanlne proizvodnje u Pretisu, popgora`danske fabrike inicijalnih kapisli UnGinex , ili bugojanske tvornice upalja~Binas . To osobito vaì u slu~aj

bugojanskog Binasa, ~ija je proizvodn

skoro u cjelini ovisna od Pretisa.


NAMJENSKA INDUSTRIJA

Naziv Pretis je izveden iz akronimapunog, ali davno potisnutog i zaboravljenognaziva - Preduze}e Tito Sarajevo. Odnastanka 1948. godine, Pretis je paralelnorazvijao vojnu i civilnu proizvodnju. Vojnidio se specijalizirao za proizvodnju te{kemunicije kalibra od 60 do 155 milimetara,

dok je civilni dio preduze}a na trì{telansirao ~uveni pretis lonac, koji je i danassinonim za sve ekspres-lonce, a ne{tokasnije na proizvodnju autodijelova isklapanje automobila njema~kog WV-a,najprije „Princa“, kasnije „Bube“ anaposljetku i „Golfa“.

ZABORAVLJENA POVIJEST

Puni naziv Pretisa je Preduzeće TitoSarajevo

KOMBINIRANA POSTROJENJA Pretis odràva proizvodnju na kombinacijima{ina starih 70 godina i najsuvremenijih

kompjuteriziranih ma{ina



RRodoljub Dra{kovi}, hercegova-~ko-srbijanski tajkun i vlasnik koncerna Swisslion Takovo , prije

petnaestak dana, od MiloradaDodika, predsjednika RS-a,

odlikovan je Ordenom RS-a sa srebrnimvijencem kao veliki investitor u RepublikuSrpsku.

Obrazlaù}i ovu odluku, Dodik jeistakao da Dra{kovi}, kao veliki investitor

u cijeloj Hercegovini, koji u nju ulaè iotvara nova radna mjesta, zasluùje svu pa`nju ne samo ove regije ve} i cijeleRepublike Srpske, te da ulaè dosta energi-

je da pomogne Hercegovini i RS-u…Dra{kovi} je Dodiku zahvalio na podr{ci,isti~u}i da je pitanje da li bi toliko snage iljubavi ponovo dao Hercegovini za njen

prosperi tet da nije bilo upravo njega,Milorada Dodika.

Dra{kovi}, ina~e brat lidera SPO-aVuka Dra{kovi}a, bio je iskren kada jerekao da samo zahvalju}i Dodiku posluje uHercegovini. Upravo je Dodik omogu}io

Dra{kovi}u da se ekspresno rije{i duga od20 miliona maraka prema dràvi. Upu}eniizvori tvrde da je zbog Dra{kovi}anedavno usvojen Zakon o posebnom na~inu


DODIKOVA NOVA FORMULA ZA OMILJENE GUBITA[E

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

Odluka MILORADA DODIKA da se RODOLJUBU DRAŠKOVIĆU, vlasniku„Swisslion industrije alata“ iz Trebinja, poreski dug od 20 miliona KM pretvori uvlasnički udio RS-a, izazvala je burno reagovanje u poslovnim krugovima RS-a;naša novinarka analizira poslovanje jednog od najvećih privrednih gubitaša u

RS-u koji je preko noći, zahvaljujući Dodiku, konsolidovan

ZA NEPRINCIPIJELNUPOGODBU SA DODIKOM

DRA[KOVI] DOBIO ORDEN

Umjesto da plati kaznu od 16 miliona KM zanepo{tivanje ugovora i izmiri obaveze od oko

50 miliona KM , vlasniku “Swisslion-Takovo“

Rodoljubu Dra{kovi}u Dodik oprostio sve dugove

NOVI MODELOTPISA DUGOVAPla}anje poreza uRS-u nije obaveznoza miljenike reìmaMilorada Dodika



izmirenja poreskog duga.Ovaj zakon, iako je usvojen, jo{ ni

stupio na snagu, ali se uveliko primjenjuu slu~aju Dra{kovi}a. “Swisslion Industrialata” Trebinje duguje 20 miliona marakUmjesto da naplati taj dug, Vlada RS-a }za tu vrijednost preuzeti vlasni~ki udio IAT-u. Vlada RS-a je ve} od 29. jula nBanjalu~koj berzi ponudila akcije IAT-a n

prodaju. Rije~ je o 17 posto kapitala, a cij

na jedne akcije je svega 13 feninga dok samo prije tri godine vrijednost akcije IATa iznosila jednu marku. To zna~i da }Vlada RS-a za 20 miliona poreskog dugmo}i maksimalno da dobije 690 hiljadmaraka.

“To je bruka i sramota. To je vi{e od 2puta manje od iznosa duga prema dràvTo nije dug prema dràvi, to je dug premradnicima, to je dug za doprinose za PIOzdravstvo”, upozorava predsjednik Nar dnog demokratskog pokreta Dragan âvi

UMJESTO DA IDE POD STEÂJ,SWISSLION NAGRA\EN

Osnovni kapital IAT-a iznosi 38 milionKM. Kada Vlada RS-a preuzme udio vlani{tva u vrijednosti duga od 20 miliona, on

bi trebalo da postane vlasnik polovine akc ja. Me|utim, upravo usvojeni zakon previ|a da se “pretvaranje poreskog duga vlasni~ki udio vr{i primjenom knjigovostvene vrijednosti, odnosno bilansnokursa”. Primjera radi, bilansni kurs IAT-a 26 feninga, {to zna~i da }e Vlada postavlasnik samo 12 posto kapitala, ili sveg5,5 miliona maraka.

“Swisslion Industrija alata” Trebin prvi je poreski du`nik kojem je poreski duzamijenjen za akcije. Isti zahtjev, po stu

panju na snagu novog zakona, ministarstvfinansija mo}i }e da podnesu i drugi poreki du`nici, ali }e o tome ko je zasluìo ov

privilegiju, a ko ne, odlu~ivati Sud ~asVlade Republike Srpske.

Ekonomisti smatraju da je ovaj mod{tetan za budèt, jer se ne zna ko }e upravljti tim akcijama, niti je poznato kako }e akcijama namiriti potraìvanja Poreskuprave i javnih fondova.

“Postavlja se ~itav niz pitanja. [ta }Poreska uprava Republike Srpske raditi akcijama bilo koje firme? Ko }e upravljatim akcijama? Kako }e Fond PIO ili Fonzdravstva naplatiti potraìvanja od prduze}a gdje je dug pretvoren u akcije?

pitao je ekonomski analiti~ar ZoraPavlovi}.

Mladen Ivani}, lider PDP-a, ka e da opra{tanje poreskih dugova preduze}„Swisslion“, ~iji je vlasnik RodoljuDra{kovi}, potpuno jasan pokazatelj da Republika Srpska privatna svojina MiloradDodika, a pla}anje poreza kao zakonsk

obaveza nije nu`no ako ste miljenik reìma


STIMULATIVNO OTPISIVANJE DUGOV

ÎME JE DRA[KOVI]ZASLU@IOPRIVILEGIJERodoljub Dra{kovi}, vlasnik Swissliona industrije alata,rije{io se nekolikodesetina miliona dugazahvaljuju}i prijateljstvusa Dodikom



I privrednici koji redovno pla}aju svojeobaveze prema dràvi smatraju se diskrimi-nisanim, jer firme koje godinama ne pla}aju

poreze i doprinose, umjesto da idu u ste~aj,Vlada RS-a nagra|uje tako {to }e preuzetinjihove bezvrijedne akcije.

“Postoji zakon koji kaè da firma kojane izmiruje svoje obaveze prema dràvi ideu ste~aj. Nije mi jasno da Vlada dozvoljavanekome da dvije godine ne pla}a poreze idoprinose. Te se firme trebaju spa{avatiste~ajem, a ne nekim akcijama koje ni{ta nevrijede”, smatra direktor Fabrike obu}eBema Marinko Umi}evi}.

Dra{kovi} je 2007. godine poslijedogovora sa Miloradom Dodikom kupiove}inski paket akcija Industrije alata za1.700.000 maraka.

êtiri godine kasnije Komisija Investi-ciono-razvojne banke obavila je reviziju

po{tivanja ugovora o privatizaciji Industrijealata Trebinje (IAT) i utvrdila da bive}inski vlasnik Rodoljub Dra{kovi},

odnosno “Swisslion-Takovo”, zbogutvr|enih nepravilnosti trebalo da platikaznu od 15,3 miliona maraka. IRB RS

predloìo je u izvje{taju sankcije premasada{njem ve}inskom vlasniku, jer jeDra{kovi}, samo u prvoj godini perioda nakoji se ugovor odnosi, na neprihvatljivna~in izvr{io svoje obaveze. Informacijaod 22. novembra 2011. kaè i ovo: “Ve}druge godine kupac nije po{tovao obavezukada je u pitanju zapo{ljavanje,obavje{tavanje, niti program socijalnogzbrinjavanja, pa je po tom osnovu IRB

predloìo kaznu od dva miliona maraka. U

izvje{taju, kupac IAT-a tre}e godine nijeostvario dogovoreni prihod, a suprotnougovoru i bez saglasnosti prodavca otu|io

je i opteretio sredstva preduze}a, te nijeispunio ni ugovorne obaveze o zapo{lja-vanju utvr|enog broja radnika.”

Prijedlog za sankcionisanje kr{enjaugovora po ovom osnovu je nov~ana kaznaod sedam miliona maraka. êtvrte godinekupac nastavlja da kr{i ugovor, jer je u IAT-u

bilo zaposleno ~ak 350 radnika manje nego{to se Dra{kovi} obavezao potpisuju}iugovor, a predvi|ena kazna je 6,3 milionamaraka. I svi ostali pokazatelji poslovanja

uglavnom su lo{iji u odnosu na vrijeme prije privatizacije. Pali su prihodi i prodaja,a ukupne obaveze popele su se na 39 milio-na maraka i za 51 odsto su ve}e od obavezakoje su postojale godinu dana prije privati-zacije.

Biv{i predsjednik Vlade RS-a Aleksan-dar Dòmbi} krajem 2011. je saop{tio da jeSavjet RS-a za privatizaciju odbio ponuduRodoljuba Dra{kovi}a da obaveze IAT-a

prema budètu u iznosu od oko 14 miliona pretvori u akcije i tada nije iskl ju~iomogu}nost raskida ugovora s njim.Dra{kovi} je tada izjavio da je spreman u}i

u proces konsolidacije i rehabilitacije IAT-

a, ali i da za tu varijantu tra i pomo} VladRS-a u podr{ci socijalnom programu. pismu koje je uputio Dodiku i Dòmbi}Dra{kovi} je optuìo radnike i trebinjskopoziciju “za opstrukcije” u mjeramsanacije u IAT-u.

Za ekonomisticu Svetlanu Ceni} kovertovanje duga u akcije tako|e je krajnsporno.

”Ja sam jo{ prije godinu dana upozoravala {ta stoji iza namjere Vlade RS-a dkonvertuje dug u akcije, {to }e re}i vra}a su vlasni{tvo ne~ega {to je kao prodala, nikad naplatila; Dra{kovi} se re{ava 30 mi

iona obaveza, plus nikom ni{ta {to je pohipoteku stavio sve {to je mogao tamo; svse de{ava uo~i datuma kada isti~e ugovorprivatizaciji, pa ni{ta od 15 miliona za neipunjenje obaveza po ovom ugovoru (a koje to ispunio?!); Dra{kovi} dobija i osa


DODIKOVA NOVA FORMULA ZA OMILJENE GUBITA[E

DUBIOZA KOLEKTIV:Draškovićeva„Swisslion industrijaalata“ završila je prvoposlovno polugodište sgubitkom od oko 2,2miliona KM, pa je novim

minusom u poslovanjuakumulirani gubitak togpreduzeća povećan naviše od 53 miliona KM

TREBINJSKI IMETAK Jedna od veleljepnihDra{kovi}evih vila nalazise u centru Trebinja

OD ALATA DO KEKSA Dra{kovi} je postao vlasnik “Industrijealata” u Trebinju 2007. godine



miliona kredita koje nikad za nikada ne}evratiti. Samo je jedno nagradno pitanje:koliko se ko ugradio ovde?”, pita seSvetlana Ceni}.

DRA[KOVI]EVI SARAJEVSKIPOSLOVNI POÊCI

Dra{kovi}eva „Swisslion industrijaalata“ zavr{ila je prvo poslovno polugodi{tes gubitkom od oko 2,2 miliona KM, pa jenovim minusom u poslovanju akumulirani

gubitak tog preduze}a pove}an na vi{e od53 miliona KM. U polugodi{njem finansij-sk om izvje{taju za 2013. godinu, koji jeobjavljen na Banjalu~koj berzi, precizira seda trebinjski „Swisslion“ ima obaveze odoko 45,7 miliona KM, od kojih se 17,1milion moè konvertovati u kapital, dok kratkoro~ne obaveze iznose 27,8 miliona, aukupni kapital je svega 7,8 miliona KM.Prosje~an broj zaposlenih iznosio je 773 iza 145 radnika manji je nego u istom perio-

du lani. Na po~ecima karijere Rodoljub Dra{k

vi} je radio u sarajevskoj “Tekstilnoj indutriji”, a nedugo potom ve} je bio u upragrada Sarajeva na poslovima novih investcija. Nakon preseljenja u Vr{ac na{ao se nmjestu direktora Vr{a~ke industrije kondtorskih (VIK) proizvoda koju je poku{ao dvrati iz mrtvih. Zbog sankcija u Srbioti{ao je u [vajcarsku, gdje je 1997. osn

vao preduze}e za proizvodnju hrane “DRSwisslion”, a kasnije osniva podru`nicove firme u Srbiji i Makedoniji.

Na tenderu 2003. kupuje gornjomilanova~ki PIK Takovo , tri godine kasnije makedonski Agroplod , a rodnoj Her cegovni se vratio kupuju}i trebinjsku Industrijalata. Vlasnik je nekoliko vila, izme|ostalih i rasko{ne dedinjske vile s dv

bazena i kabinetom za sastanke veli~inosrednjeg stana. Zbog njegovog drànja

pona{anja radnici ga nazivaju “general”“gazda”.

”Moja misija je borba protsiroma{tva”, rekao je jednom prilikom ov potomak mnogo~lane porodice iz hercegva~kog kr{a koji je jo{ u djetinjstvu nupe~atljiv na~in osjetio gorak ukuneima{tine. Rodoljub Dra{kovi} je ro|e1949. u selu Slivlje kod Gacka Hercegovini, zavr{io je Ekonomski Poljoprivredni fakultet u Beogradu,

prema sopstvenom priznanju, biznisu u~io od Nijemaca, [vajcaraca i Francuza.

Dra{kovi} je prije nekoliko dannajavio je i veliku investiciju u Trebinjvrijednu 70 miliona eura, koja }e podraz

mijevati otvaranje novog fabri~kog blok prehrambene industrije, u kojoj }e bzaposleno 650 radnika. Dra{kovi} planida prehrambenu proizvodnju pro{iri i

Nevesinje, gdje se ve} za te potrebe rarekonstrukcija hala nekada{nje Industrialata, a kako je nedavno, prilikom obilasktih radova, naveo, ova investicija vrijedi 1miliona eura. Pitanje je koliko }e ovaj velki investitor u RS-u za svoje nove poslovn

poduhvate dobiti kredita od IRB-a RS-a.Lista poreskih du`nika u Republi

Srpskoj prili~no je duga~ka. Me|

najve}im su upravo oni koji slove za mil jnike aktuelne vlasti, ili je rije~nekada{njim gigantima koje je ova vla

privatizovala. Nakon Dra{kovi}a, postavlse pitanje ko }e vratiti vi{emilionskdugove Rafinerije Brod, Boske i drugih.

Me|utim, nakon usvajanja novozakona, postaje sve jasno. Umjesto da Vladraskine privatizacione ugovore neuspje{nim kupcima tih firmi, primijeni}isti model kao u slu~aju trebinjskog IAT-Vlasnici koji su od Vlade kupili te firmvrati}e ih dràvi, ali nakon {to su od n

prethodno uzeli kredite, podsticaje i naprav

milionske dugove, koje nikada ne}e vratiti.

22.8.2013. I SLOBODNA BOSNA3

STIMULATIVNO OTPISIVANJE DUGOV

Rodoljub Dra{kovi} je sredinom 2011.godine odlu~io da ostavi poslovnu imperiju uSrbiji i napusti zemlju. Kap koja je prelila~a{u bio je dug prema Komercijalnoj banci izdevedesetih godina od 11,2 miliona eura, akoji je Dra{kovi} prema odluci Apelacionogsuda u Beogradu morao vratiti.

Dra{kovi} je tom prilikom demonstra-tivno odlu~io da, nakon {to se “razduì”uzme kartu u jednom pravcu iz Srbije. Prijeodlaska optuìo je Mla|ana Dinki}a,

tada{njeg ministra ekonomije, da je odgov-oran za to {to je morao da napusti Srbiju

jer je, kako tvrdi, nezadovoljan poslovnimambijentom u Srbiji. Dra{kovi} je optuìolidera URS-a da je sahranio srpsku privre-du i da navodno ima uticaja na pravosudnisistem, posebno u sporu “Takova” saKomercijalnom bankom, koji je bio presu-dan za odlazak ovog biznismena prvo uZagreb, a potom u [vajcarsku.

Dinki} je odbacio optu`be biznismenaDra{kovi}a da je odgovoran za njegovodlazak iz Srbije i naveo da Dra{kovi}la`nim optu`bama èli da ispolitizuje ~itav

slu~aj kako bi “sakrio ~injenicu da jeupropastio kompaniju ’Swisslion-Takovo’ i

jo{ nekoliko firmi koje je poslednjih godinakupio u Srbiji”.

“Re~ je o klasi~noj Dra{kovi}evojprevari kojom namerava da uni{tavanjefirmi koje je pokupovao po Srbiji,uklju~uju}i i ’Takovo’, prebaci napoliti~ki teren da bi prikrio svoje katas-trofalno poslovanje. Sve vreme jeizvla~io milionske dividende iz banaka, a

istovremeno je pakovao kofere dapobegne iz zemlje. Apelujemo na polici-ju i tuìla{tvo da se uklju~e u ovaj slu~aj.Neka Dra{kovi} beì gde god ho}e, alineka pare ostavi u Srbiji”, kazao je Dinki}.

Dra{kovi}u je “Takovo” prodato pod~udnim okolnostima i niskoj cijeni od okotri miliona dolara, iako je procjena nezavisneagencije bila da vrijedi oko 65 milionadolara.

U trenutku kada je Dra{kovi} preuzeokompaniju, “Takovo” je imalo 3.800zaposlenih, a danas ima njih 700 i svistrepe da li }e i kada dobiti otkaz.

DUG NIJE DOBAR DRUG

Drašković zbog duga Komercijalnoj

banci napustio Srbiju pa se opet unju vratio

KAD GAZDA DODIK ÂSTIOrden RS-a sasrebrnim vijencemza “velikoginvestitora”u RepublikuSrpsku



KAKO SI VAHA, IMA[ LI DAHA

U Mostaru je sve politički obojeno: i voda i struja, i telefon i pošta, i vodovod ikanalizacija, i čistoća i vatrogasci, i “Velež” i Zrinjski”, i još puno toga...; kakodanas živi “ranjeni grad” i “grad slučaj”, sa čim se bore i za šta su se Mostarci

izborili, šta ih muči a šta raduje, ko koga voli a ko koga mrzi, pišemo u ovom i unašem narednom broju

MOSTAR DANASSA “ONE” I NA

“ONU” STRANU



Zagreba~ki reditelj a ro|eniMostarac Bobo Jel~i} specijalnunagradu koju mu je dodijelio ìri19. Sarajevo Film Festivala

posvetio je svom rodnom gradu.Snimio je Jel~i} film Obrana i za{tita pro{le

godine u Mostaru i o Mostaru, “najranjenij-em gradu u Bosni i Hercegovini”, sjetna bi

jedna gledateljka nakon sarajevske projekcije pro{le sedmice. I zadnjemmultikulturnom gradu u BiH, ali i

podijeljenom gradu, govore godinama jedni, i gradu slu~aju i gradu bez pers- pektive, napominju, pak, drugi. I duboko podijeljenom gradu, duboko kao {to je Neretva ispod Starog mosta , re}i }e tre}i.Istina, podijeljen je Mostar jo{ uvijek. I

bi}e jo{ dugo, onako najiskrenije. Ali, nijenama namjera govoriti o podijeljenosti -

prepolovljenosti zbog njih samih, ve} o podijeljenosti - prepolovljenosti koje sekroz neke kosmi~ke sile i prilike mogu tihoi ne~ujno privla~iti, pa ~ak i udvostru~iti.

Dobro, govoriti o problemima treba sevazda, uvijek i u svako vrijeme. No, dijeliMostar sudbinu ~itave Bosne i Hercego-vine. I Sarajeva i Tuzle i Banje Luke. ICazina i Prijedora i îtluka. Me|utim,za{to se rijetko, ili nikako, ne spominju

svijetle strane u gradu {to jo{ uvijek stoji iopstaje iznad Neretve. Pa, zar ne postoje ine ìve u “ranjenom gradu” Muzi~ki centar Pavarotti , OKC Abra{evi} , Dani filma ,Mostarsko prolje}e - Dani Matice hrvatske ,World Music Centar , Blues & Rock Festival , skaka~i/leta~i sa Starog mosta ,Zoster , Antifa , Mostar Rock School ,Summer Fest , MC Neretva , Mostarska liska . Golemo i za puno ve}i kulturno-umjetni~ki centar u regiji. A, koliko danasstanovnika ima Mostar zna}emo nakon

predstoje}eg popisa stanovni{tva u BiH.

No, koliko god ih ima, ili koliko god da bude na prebrojavanju u oktobru, bi}e podatak za Mostar. A ne za zapadnu ili zisto~nu stranu.

POLITI^KA SITUACIJAProbudi se, ni{ta se ne rje{ava

Politi~ka situacija u najmanju je rukvrlo lo{a i letargi~na, i od strane politi~arai od strane gra|ana Mostara. Svi ~ekaju d

se ne{to desi i nema ba{ puno onih, ili nema nikako, koji razumiju da su upravoni ti koji stvaraju principe i modedru{tva, a ne neko iz svemira. Stara religijzvana: Bi}e bolje , vjerovatno je dovenarod do te iste letargi~nosti. “Politi~ari osje}aju da rade u nekoj d.o.o. firmi gdje s{efovi neki internacionalni fondovi kreditori, a co-funderi su gra|ani koji svo

poreze i dràvne usluge moraju svakak platiti”, veli na{ sagovornik. Uglavnomljudi bez znanja i vjere u sebe i na jednojna drugoj strani.


GRAD NA NERETVI U DESET TAÂKA (

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Politi~ki i ekonomski “na koljenima“, socijalno frustrirani strukturalno nemo}an na obje strane, Mostar ipak ima i

svoje svijetle “ta~ke“ i “to~ke“



A, dvije strane razvijaju se nesrazmjer -no. Zapravo, zapadna napreduje, a isto~nanazaduje. Zakon obrnute proporcije.“Mo`da je to i politi~ko pitanje”, razmi{ljaMostarac u dokolici: “Ispa{ta mali, obi~nigra|anin, zato {to dosta ljudi sa istoka idena zapad, zbog vi{e posla i boljih dnevni-ca.” Pa, ba{ i ne ispa{ta, ne sla emo se sana{im sabesjednikom. Bitno je da se zaradi,{ta te briga na kojoj si strani.

Strana~ka pri~a je stara, prastara. DvaHDZ-a, pogotovo onaj stariji, i SDA, kroje

pri~u. Uglavnom. Sa isto~ne strane nekada je Stranka za BiH poprili~no participirala, anakon posljednjih izbora istisnule su je, kaomajka aknu sa tinejdèrskog lica djetetasvog, iz kruga odlu~ivanja SDP i SBB.“Zato {to je sirotinja mislila da }e se ne{to

promijeniti”. Permanentna je to borba okovlasti, jer vlast ne{to donosi. A kad si navlasti, gradi{, kao, po{tenu pri~u, a ondazaposli{, recimo, svog brata. Svugdje isto uovoj nesretnoj dràvi. A, narod ko narod.

Na {ta se àli u Mostaru, àli se i bilo gdjedrugdje, u oba entiteta. Politi~ari caruju, umklade valja.

Ima sa one strane jedan politi~ar {toviletinu gradi. Ipak, ne}emo vam otkriti skoje strane. Niti njegovo ime. Nije red da sekola razbiju o njegova le|a, kad su svi oni,mostarski politi~ari, prona|ite im imena nagoogleu , u pet deka. Na tasu negativnosti.Izuzeci, to jeste pozitivni politi~ki primjeriutjelovljeni u politi~ke individue, samo

potvr|uju pravilo. Ukratko: status quo ,ni{ta se ne rje{ava, niti se {ta bitno mijenja.Mostarci su mislili, pa evo, recimo, prije

deset godina da }e im Sarajevo posvetitimalo ve}u pa`nju. Ma, jok, ni|e veze,kazali bi tamo! Ustvari, Sarajevo jeMostaru okrenulo le|a. Mostarci su, pak,

prije devet godina mislili da }e obnovljeniStari most , barem simboli~no, povezatiMostarce. [to je i ta~no. Ali, nivo simbolike

je u Mostaru totalno plitak i apsolutnonevaàn. U martu pro{le godine otvorena jei obnovljena Gradska vije}nica . PrvoBo{njaci u nju nisu htjeli ulaziti, jer jeispred zgrade postavljen spomenik

bojovnicima HVO-a. Ne{to kasnije, niHrvatima ona nije bila mila, jer je, tako|e unjenoj neposrednoj blizini, postavljenspomenik vojnicima Armije RBiH.

EKONOMSKA SITUACIJANa istoku stare pri~e, na zapadu ne{to novo

“Pitali su jednog nogometa{a {to ne pre|e u isto~ni dio grada. Rekao je da na periferiju grada ne ide”, ~uli smo i ovo uMostaru. U ekonomskom pogledu, iakonogometa{ sasvim sigurno nije ba{ na tomislio, gotovo da je u pravu kada kaè da jeisto~ni dio “periferija”. “Zapadna stranamalo je skuplja, od kafana do tr`nih

centara, da ih ne nabrajam. Mo`da samo

Mepas Mall , na zapadnoj strani, po{to jeotvoren prije osam mjeseci i najve}i je tr`nicentar u BiH. U prosjeku je na toj straniskuplje za pola marke, marku. Na zapadu jei ve}a poslovna ponuda, a i vi{e ljudi tamoìvi”, slo`ni su na isto~noj strani, koju ljeti“vade” stranci. Dosta stranaca u|e uMostar, zadrè se dan, dva, potro{e pone{tonovca, dive se Mostu i - odlaze. “Turizam

bi mogao biti mnogo ve}i privredni pokreta~ nego {to to sada jeste. Dodu{e,vidljiva je odre|ena razlika u smislu

privatne inicijative u turizmu, ni~u

pansioni, hoteli, i to je sigurno dobro. Ali, jo{ uvijek nema prave turisti~ke ponude istrategije, koja moè biti samo javna stvar,izvedena na nivou vlasti i ministarstava.Mo`da je o~it primjer to da Ljetnji kulturnifestival Mostarsko ljeto , koji je postojao



NEKAD BILO: Mostar jeneiskorišten resurs. Ðuro

Salaj , fabrika tekstila,Soko , fabrika aviona imetala, Fabrika duhana

Mostar , potom fabrikabezalkoholnih i alkoholnihproizvoda Hepok , iAluminij nekadašnjih jepet najvećih mostarskihgiganata

“GRADSKA VIJE]NICA” U MOSTARUSimbol novijih bo{nja~ko-hrvatskih sukoba i animoziteta



puno godina, nekoliko zadnjih godina ne postoji”, kaè Tanja Mileti}-Oru~evi},rediteljica i direktorica Mostarskog teatramladih.

“Ovdje ti se sve smjestilo u dvije marke:

kafa marka i kladionica marka!” I na istokui na zapadu. Ipak, na zapadu nije zgoreg ponijeti i dodatnih pedeset feninga. Zakafu. Kladionica moè i za marku,

pogotovo ako prona|e{ dobre kvote.

Uglavnom, sve se vrti oko posla. Odnosnoko posla kojeg nema. Bez novaca n pamet ti moè pasti hiljadu stvari. Na nivograda kao dràvnog plana i budèekonomska situacija prakti~no je - nikakvMostar je neiskori{ten resurs. \uro Salafabrika tekstila, Soko , fabrika aviona metala, Fabrika duhana Mostar , potofabrika bezalkoholnih i alkoholn

proizvoda Hepok , i Aluminij pet snajve}ih giganata, koji su osamdesetgodina upo{ljavali po pet ili deset hiljadradnika. “Sada su ove fabrike u potpunosnefunkcionalne ili rade vrlo mali

kapacitetom. Sve dolazi u privatne ruke, ave}inom bez poticaja, ili, ukoliko poticaj

postoje, onda su izlobirani i sigurno ninamijenjeni za poticaj razvoja firme upo{ljavanja radnika. Politika je dubokukorijenjena u ekonomiji i zdrava pamet ne odlu~uje o sljede}im planovima

potezima”, obja{njava Orhan Masldirektor Mostar Blues & Rock Festivala , menadèr Mostar Rock Schoola i studijaMuzi~kom centru Pavarotti .

Jo{ }emo samo malo o turizmu. “Dobdan! Izvinite, znate li gdje je Zagreba~kulica? ”, pitao znatièljnik iz automobi

Mostarca na isto~noj strani. “Eno ti j



VOLJELO SE DVOJE MLADIHStari most uvijek je spajao, nikadnije razdvajao

POGLED UDESNO

Na pragu Saborne crkve u izgradnji



jarane, odmah iza ‘Beogradske’“, odgovaramu upitani, spominjuju}i ime ulice koja uMostaru - ne postoji.

SRBI U MOSTARUNiko ne sme da ih bije

Jednostavnije je biti Srbin u Mostarunego Bo{njak u Trebinju, ili u Banjoj Luci.To je ~injeni~no stanje. Kao {to je~injeni~no stanje i da su Srbi danas uMostaru, govorimo isklju~ivo o urbanomsegmentu tog grada, prava, pravcatamanjina. Ako se ovako nastavi, dakle, akone bude povrataka, odnosno ako se budu

vra}ali samo stariji ljudi koji ~uvajunekretnine kako bi ih njihova djecarasprodala nakon njihove smrti, a mortalitet

bude znatno ve}i u odnosu na natalitet, za pedesetak godina }e samo vjerski objekti inadgrobni spomenici svjedo~iti da je uovome gradu nekada ìvio i postojao jedannarod. Ipak, kol’ko ih je tol’ko ih je, pa bisada trebali vidjeti i kako ive mostarski Srbi.

U posljednjih dvadesetak godina uMostaru se sve vrti oko Hrvata i Bo{njaka.Ratovali su, postratovali, mirili se, sva|ali,

raspravljali, mrzili, plakali, kukali, dizali

tenzije, umanjivali mirovine i penzije. Pa,dobro, ljudi, pita li Srbe iko i{ta u ovomgradu, primje}uje li ih iko. “Mislim da ne

pita i ne primje}uje, osim kad nam treba jebat mater”, o{tro }e Aleksandra Savi},direktorica World Music Centra , {to

podrazumijeva World Music Festival , Club Aleksu i pionirsku rutu kulturnog turizma uBiH Srce Hercegovine . Ona ìvi nazapadnoj, a radi na isto~noj strani: “KadMilorad Dodik ne{to kaè, kad se povede

pri~a o tome ko je po~eo rat, |e si ti bila, {ta

si ti radila, kad si se vratila, e tad nas se Mostaru vrlo rado sjete. S druge strane, odlu~ivanju apsolutno nemamo nikakvveze, kao ni u bilo ~emu drugom. Ljudi ko

predstavljaju mostarske Srbe samo pehlvane i ni{ta ne rade za nas. Ne tvrdim jer nistraùjem dovoljno, ali mislim da je prio povratku Srba u Mostar jedna totalna laStvarno ne znam nikog od Srba da se vratu Mostar, osim svoje porodice. To zna~i dsu se vratili roditelji, u pristojnigodinama, i njihove k}erke, sa manje otrideset godina. Ja pripadam onoj gruMostaraca kojoj je Mostar najboljnajljep{i, nigdje nije kao u Mostaru. Znada postoje ljep{i gradovi od Mostara nkugli zemaljskoj, kao {to, Boga mi, znada sunce i u drugim dijelovima svijedivno sija, ali nije moje. A ovaj komadkoji se zove Mostar doìvljavam svojim.”

Veselin Komnenovi} ro|eni je Sarajlijali ve} godinama ìvi u Mostaru i vlasnik kafe bara Nostalgia , desetak metara o

ulaza u kompleks koji pripada UniverziteDèmal Bijedi} . On i ìvi i radi “na lijevstrani”: “Jako je mali i slab povratak SrbaMostar. U grad kao grad. A povratka ima

prigradska naselja. Drìm kafi} i radim studentima. Za mojih desetak godina svom kafi}u sam upoznao mo`da desetastudenata, djece povratnika, koji sdiplomirali. Manje-vi{e svi se mi znamPro|i samo kroz osnovne {kole pa vidi kolikima upisanih prva~i}a. Srbi u Mostaru, gradu, dijele sudbinu svih gra|ana ovograda. Lo{a je politi~ka i ekonomsksituacija, op{ta besparica, nezaposlenost. [

se ti~e bezbjednosnog aspekta, do sada, a o2000. ìvim ovdje, nisam primijetio da Srbima ne{to stra{no dogodilo, kao {to doga|alo Bo{njacima, naprimjer, u Trebinj

Nas ovdje niko ne dira.”

JAVNO ZDRAVSTVODvije bolnice za zajedni~ke usluge

“Regionalni medicinski centar Dr. SafMuji} u Mostaru je moderno organizovani dobro opremljena zdravstvena ustanovkoja vr{i usluge iz domena primarn



NA PAPIRU I NAVODNOU PRAKSI: U Mostarupostoje i dvije hitnepomoći: na Carini i uLiska ulici . Ipak, Mostarcikažu da je uz policiju uovom gradu još jedinozdravstvo - jedinstveno

SVOJI NA SVOMVeselin Komnenovi}i Aleksandra Savi}

Bolnica Ju`ni Logor SKB Mostar



sekundarne i dijela tercijarne zdravstvene za{tite. Sa~injavaju ga bolnica Ju`ni Logor i Centar za majku i dijete (Brankovac), kao i ~etrnaest ambulanti porodi~ne medicine.”

“Sveu~ili{na klini~ka bolnica Mostar je javno-zdravstvena ustanova u kojoj se planira, organizira i provodi medicinski,nastavni i znanstveno-istraìva~ki rad. Ona

je suvremena zdravstvena ustanova u kojoj se primjenjuju suvremene metode u lije~enju i dijagnosti~kim procedurama. Istodobno, u kontinuitetu se educira bolni~ki kadar, te

prate znanstveni dosezi.” Naveli smore~enice formalne prirode, ono {to pi{e nazvani~nim stranicama dva medicinska centrau Mostaru, od kojih se ovaj drugi nalazi naBijelom Brijegu . U Mostaru postoje i dvijehitne pomo}i: na Carini i u Liska ulici . Ipak,Mostarci kaù da je uz policiju u ovomgradu jo{ jedino zdravstvo - jedinstveno.Dakle, jedinstvenost i na papiru i u praksi

postoji, vlada, preovladava.“No, do prije godinu-dvije to prakti~no

nije bio slu~aj, naro~ito sa hitnimintervencijama. Ljudi sa Bulevara su, iakoimaju hitnu slu`bu dvadeset i pet metaraudaljenu, svoje hitne situacije moralirje{avati dva kilometra dalje u hitnoj koja

pripada istoj politi~koj strani. Razli~iti suim logotipi, neki jo{ uvijek drè vjerskeznakove, a i uposlenost po etni~koj

pripadnosti je daleko od {arene. Mislim da jo{ uvijek imamo slu~ajeve gdje ljudi umiruod banalnih bolesti. A korupcija je vi{enego o~igledna. Mjesto za operaciju moè{

dobiti za tri mjeseca ili odmah. Izbor jetvoj, uz odre|enu naknadu”, veli Mostarackoji “ne o~ekuje da ga potpi{emo”. Ni ovajdrugi Mostarac, kojeg }emo tako|e citirati,isto to ne èli. Ne boje se oni, ve}

jednostavno ne èle. Jer, bolnica i hitnauvijek mogu zatrebati: “Ranije, kadanazove{ hitnu, pitali bi te gdje si imaonesre}u, da li se to dogodilo sa ove ili saone strane. Sada hitna dolazi i na jednu i nadrugu stranu. Zna~i, kao gra|anin Mostaramoè{ oti}i i u jednu i u drugu hitnu. Ako si

bolestan i do|e{ u svoju ambulantu ili domzdravlja, ljekar te pita u koju bolnicu èli{

da ide{. Ili, ako ima{ uputnicu recimo za

Ju`ni Logor, mo e{ sa tom uputnicom,

ukoliko se predomisli{, oti}i i na Bijeli Brijeg .” Duplo jeste, ali ipak je puno bolje ioptimisti~nije nego sa ostalim “du pler -ajima” u ovom gradu, o kojima }ete ~itati una{em narednom broju.

POZORI[TE I KAZALI[TEMali Mostar, a puno teatara

Direktorica Mostarskog teatra mladihTanja Mileti}-Oru~evi}, koju smo ve}citirali, veli da je ku}a na ~ijem je ~elu “jo{uvijek u vrlo te{koj materijalnoj iorganizacionoj situaciji, budu}i da je

prethodno vodstvo razli~itim malver zacija-ma i netransparentnim poslovanjem doveloovu gradsku javnu instituciju na rubnestanka; moè se re}i da se jo{ uvijek

borimo za opstanak, ali i za povratak nekimosnovnim ciljevima i prvobitnoj misijiMTM-a, institucije za kreativni iumjetni~ki razvoj djece i mladih Mostara”.“Htjela bih napomenuti da je svimmostarskim teatrima zajedni~ki osje}ajfrustracije i skrajnutosti u okviru ukupnekulturne scene Bosne i Hercegovine. Sviosje}amo da nemamo podr{ku lokalnevlasti, da na{i politi~ari ne razumiju i ne

vole teatar, te da vrlo ~esto poku{avaju

njime manipulirati za svoje politi~kciljeve. Neki na{i teatri imaju problemaosniva~kim pravima, nejasne su budètskingerencije, primanja ljudi su neredovnamizerna. Normalno je da su mostarsglumci frustrirani time {to su pla}evi{estruko manje nego oni u Sarajevu, pa idrugim gradovima. Za{to bi oni bili manvrijedni? I to nema veze s rezultatima, i okoji igraju puno, u~estvuju na me|unaronim festivalima i osvajaju nagrade, jednakkao i oni koji ne rade skoro ni{ta - jednaksu bijedni. Frustrirani smo time {to nam je Sarajeva zauvijek dodijeljen status kulturn

provincije, i ~ini se da ni{ta {to radimkoliko god to bilo dobro i va`no, ne mo`taj status promijeniti”, isti~e direktoriMTM-a.

A “svi mostarski teatri” su, poreMTM-a, Narodno pozori{te, Hrvatsknarodno kazali{te, Pozori{te lutaka

Lutkarsko kazali{te. S obzirom da nam na{a sagovornica govorila iskreno, ta~no jezgrovito, tako nemamo ni potrebnavoditi rije~i nekog drugog niti se ne{

praviti vrsni poznavaoci mostarskteatarskih prilika: “Na{a suradnja zasnivse na li~nim kontaktima. Iako smo svi javni bar dijelom gradske ustanove, nemnikakvih institucionalnih okvira z

poticanje na{e suradnje, da ne spominjeda ne postoje nikakva sredstva za tBudu}i da sam ja prili~no dugo teatarskom poslu i s dosta kolega sasura|ivala ovako ili onako, stalno traìm

na~ine za zajedni~ki rad. Va`no je re}i da ne doìvljavamo kao konkurencija. Prvsve teatarske ku}e u Mostaru su u jako lo{materijalnoj situaciji i jedva da mogu i{raditi, a drugo, iako se ~esto u javnoszamjera da mali Mostar ima previteatarskih institucija, svaka zapravo imsvoju publiku i svoju misiju, i u jednonormalnom sistemu na{e aktivnosti bi bikomplementarne.”

(U sljede}em broju: “Mostarska policija”;“No}ni ìvot”; “Sve po dva”; “Univerzitet

Sveu~ili{te”; “Vele i Zrinjski”)



Kosa~a , dom Hrvatskog narodnog kazali{taNarodno pozori{te Mostar

Tanja Mileti}-Oru~evi}



Aj{a Paveli}, Bosanka koja ve}

godinama ìvi u Be~u, koordina-torica projekta „Dje~ije srceSarajeva“ i jedna od najbliìhsaradnica uglednog austrijskog

kardiohirurga dr. Gregora Wolleneka,zahvaljuju}i kojem je besplatno operiranostotine djece iz BiH, u {okantnomsvjedo~enju za Slobodnu Bosnu tvrdi kako„humanitarac“ i „rob“ Almir ehaji} Batkonije platio nijednu marku za operaciju itro{kove bolni~kog lije~enja svoje k}erkeEdne u Austriji!

NOVAC KAO JEDINO MJERILO

„Za Almira êhaji}a Batka prvi put sam~ula u Ambasadi BiH od tada{njeambasadorice prof. dr. Emine Ke~oIsakovi}, koja je zajedno sa svojimkolegom Mirzom Pinjom èljela da

pomogne êhaji}u i njegovoj supruziNermini u lije~enju njihove k}erke.Ambasadorica Ke~o zamolila me je da

pomognem, {to sam i uradila. Na molbu prof. Wolleneka, boravak i bolni~kolije~enje Batkove k}erke u Be~u, koje jeko{talo 200.000 {ilinga (oko 30.000 KM),

platio je tada{nji ministar zdravlja Grada

Be~a, a operaciju je besplatno obaviotim prof. Wolleneka. Avion saspecijalnom medicinskomopremom platila je njema~kaTV ku}a RTL. Oni su u tovrijeme pravili pri~u o

bolesnoj Edni êhaji} izSarajeva“, pri~a Aj{aPaveli}.

Podsjetimo, u doku-mentarnom filmu Rob reditelja Pjera @a ice,snimljenom u produkcijiTV ku}e Al Jazeera

Balkans , Almir ehaji}

govori o tome kako je zbog bolesti ilije~enja u inostranstvu k}erke Edne, koja

je naàlost kasnije preminula, bio primoranda posudi desetine hiljada maraka najprijeod svojih prijatelja, a potom se, da bi vratio

novac prijateljima, zaduìo kod lokalnihkamatara koji su mu, kako tvrdi, „ìvot pretvorili u pakao“. Me|utim, na{asagovornica iz Be~a tvrdi da je Batkova

pri~a o tome kako je morao posu|ivanovac zbog k}erke „apsolutna neistina“.

„To je ~ovjek koji je zahvaljuju}i menmojim privatnim vezama i poznanstvimdoveo svoje dijete ovdje u Be~ n

operaciju, preko mene je obezbije|enovac kada je njegova k}erka trebala duòstati na klinici, avion i sve ostalo. Kadsam poku{ala da razgovaram s njim i da mskrenem pa`nju na neke lo{e stvari ko

radi, rekao mi je: ‘Aj{a, ja s tobom ne}sjesti ni tri minute ako od toga nmogu zaraditi.’ E sad, zamislite, kase êhaji} tako pona{a prema men

kako se onda tek pona{a prema ljudimkoje uop{te ne poznaje? U ìvotu to

~ovjeka ne postoje druga mjerila osinovca“, kaè Aj{a Paveli}.

Paveli}eva dodaje kako do sad

nije èljela javno govoriti o svemovome zbog dugogodi{njeg poznansva s êhaji}em, ali prije svega jer o~ekivala da }e se on „opametiti“uspjeti izmiriti svoje obaveze premdu`nicima: „Bez obzira na to kolik

bih èljela tog ~ovjeka da vidim izre{etaka, sve ove godin

40

ALMIR ÊHAJI] BATKO

Pi{e: MAJA RADEVI]

AJŠA PAVELIĆ, Bosanka koja više od 40 godina živi u Beču i jedna od najbližihsaradnica uglednog austrijskog kardiohirurga prof. dr. GREGORA WOLLENEKA, u

šokantnoj ispovijesti za „SB“ otkriva brojne malverzacijeALMIRA ČEHAJIĆA BATKA

SRCE SARAJEVAKRIMINAL U KU]I VELIKOG BATKA




nisam htjela da govorim javno i da gauni{tim, jer sam se nadala da }e, dok je naslobodi, vratiti novac ljudima kojima jeduàn“, kaè Aj{a. „Ali kada sam vidjela da

je snimio dokumentarni film u kojem sebe predstavlja kao nekakvog heroja, ili jadnika — ni sama vi{e ne znam {ta je od to dvoje — odlu~ila sam da kona~no progovorim.Batko je ~ak imao drskosti i prije nekolikodana nazvao me je telefonom da se ‘àli’ natekst koji je o njemu objavljen u Slobodnoj Bosni . Pro~itala sam taj tekst i mogu da

potvrdim da je sve {to ste napisali ta~no.

Poznajem i gospo|u L. koja mu je bilaìrantica za kredit, o ~ijem ste slu~aju pisali, znam jo{ nekoliko ljudi, mojih prijatelja, kojima je ostao duàn. Nakonsvega {to se dogodilo, pitam se kakav je to~ovjek koji jo{ uvijek pravi biznis i dugovena ime svog umrlog djeteta! Stra{no,stra{no! Batku mogu jedino poru~iti daostavi svoje dijete da po~iva u miru.“

Zahvaljuju}i anga`manu dr. Wolleneka iPaveli}eve, ali i nadle`nih bh. institucija — Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu,Zavoda za osiguranje i reosiguranjeFederacije i Federalnog ministarstvazdravstva, pored toga {to je Wollenek svakegodine dolazio sa svojim timom u Sarajevo,oko 200 djece iz BiH su do sadakardiohirur{ki operirana u AKH klinici uBe~u.

„Imali smo problem sa djecom koja

zbog hitnosti stanja u kojem se nalaze nisumogla ~ekati da prof. Wollenek do|e uSarajevo. Novka Agi}, direktorica Zavodaza osiguranje i reosiguranje FBiH, i FarisGavrankapetanovi}, biv{i direktor KCUS-a,vi{e puta su dolazili u Be~ kako bi se rije{iotaj problem. Uz pomo} gradona~elnikaBe~a (klinika AKH dijelom je u vlasni{tvugrada Be~a, op.a.) potpisano je da u skladus kapacitetom AKH djeca iz BiH mogu

dolaziti na operacije u Be~. Od tada je ok200 djece bilo na operaciji u Be~u, tro{kove snosi Zavod zdravstvenoosiguranja FBiH“, kaè Aj{a Paveli}.

KAKO JE BATKO „PRISVOJIO“UPLATU IZ AUSTRIJE

Na{a sagovornica ispri~ala nam je kako je do{lo do saradnje izme|u Klini~kocentra Univerziteta u Sarajevu i dr. Grego


DRUGO LICE HUMANISTE (I

“Batko nije platio ni{ta za operaciju i lije~enjesvoje k}erke u Be~u; jedva smo ga natjerali da vrati

400.000 {ilinga koje je pronevjerio!“

DONACIJE ZA “OTVORENU MRE@U”Prema êhaji}evim rije~ima, OM je do sada prikupilaoko 40 miliona KM za humanitarne akcije

DUGOGODI[NJA USPJE[NA SARADNJA Prof. dr. Gregor Wollenek (u sredini) s timom KCUS-a



Wolleneka, te kako je ta saradnja, „zahva-ljuju}i“ êhaji}u i njegovim finansijskimmalverzacijama, umalo prekinuta. Napo-minje da je sve {to otkriva isklju~ivo uzsaglasnost dr. Wolleneka, koji je pristao dase o tome prvi put javno progovori.

„Prvo su djeca iz Bosne i Hercegovinedolazila u Be~, gdje smo im, uz pomo}sponzora, ovdje osiguravali besplatneoperacije. Me|utim, potrebe su bile zaistavelike i prof. dr. Esma emerli} Ze~evi}, biv{adirektorica Pedijatrijske klinike KCUS-a, sve~e{}e se po~ela javljati sa molbama dazbrinjavamo djecu iz Bosne. Tro{kovi su bilienormni i tako smo odlu~ili da organiziramooperacije u Sarajevu. Za tro{kove operacije ilije~enja jednog bolesnog djeteta u Be~u, u

Sarajevu se moglo operisati desetoro djece.

Tako je krenula saradnja“, pri~a Paveli}eva.„Trebali smo partnera u Sarajevu, nekogakome moèmo vjerovati i ko }e nam pomo}ida sve to organizujemo. Batko nam je bionajbliì. Smatrali smo da je ~ovjek kojemsmo spasili dijete najbolji izbor da se uklju~iu cijelu akciju zajedno s nama, s obzirom da

je ve} imao iskustvo u borbi za ìvot svogdjeteta. On je prihvatio da to radi, a sav

potreban medicinski materijal za operacijenabavljao je profesor Wollenek prekoaustrijskih firmi.“ Prema rije~imaPaveli}eve, êhaji} je Wolleneku rekao da

bosanska firma mora biti uvoznik medicins-kog materijala radi carinskih olak{ica.Wollenek je, pri~a Paveli}eva, uplatiotada{njih 400.000 austrijskih {ilinga (oko

60.000 KM) za uvoz materijala na êhaji}ev

ra~un, a êhaji} je potom taj novac prebacna ra~un firme Nordijal , koja je bila vlasni{tvu njegove supruge Nermine.

„Pro{la su ~etiri mjeseca i firme kojima je dr. Wollenek dogovorio kupovinmaterijala su traìle da im se plati. Tek tadsmo saznali da Batko tim firmama nikadnije uplatio novac! Uz enormne napore

pritisak diplomata iz austrijske ambasadkao i mene osobno i prof. dr. FarisGavrankapetanovi}a, Batko je taj novac nkraju vratio austrijskim firmama. Tada{ndirektor KCUS-a Gavrankapetanovmorao je do}i u Be~ i bukvalno mol

profesora Wolleneka da ne prekin projekat, jer je Wollenek odbio da do|e Sarajevo sve dok se ne plati firmama ko

su dale medicinski materijal za operacijegovori Aj{a Paveli}.Prema njenim rije~ima, NV

Otvorena mreà koju vodi êhajnikada nije imala ugovor sa be~koklinikom AKH za lije~enje b

paci jenata, iako je na web straniOtvorene mreè AKH bila navedena ka

jedna od bolnica sa kojom ova nevladinorganizacija ima ugovor.

„Ljudi trebaju znati da {to se ti~izmje{tanja i lije~enja pacijenata iz BiH nklinikama u inostranstvu, ne stoji iza

pomo}i Batko, nego prije svega dràv

BiH. Dakle, fondovi zdravstvenoosiguranja, nadle`na ministarstva i svi okoji naprave mogu}nost da se kro

bilateralne ugovore sa klinikama pacijeniz Bosne i Hercegovine lije~e inostranstvu. êhaji} permanentno plju

po istoj toj dràvi od koje profitira“, ka`na{a sagovornica i zaklju~uje: „NVOtvorena mreà sa projektom Dje~ije srSarajeva nema i ne moè imati nikakvveze. Almir êhaji} Batko je posta

persona non grata u timu prof. GregoWolleneka, jer je svojim nemoralni

pona{anjem prema timu i projektu ugroz

kompletan projekat Dje~ije srce Sarajeva .“


ALMIR ÊHAJI] BATKO

Aj{a Paveli} je prije tri godinepokrenula inicijativu da se umjestoupla}ivanja novca na razne ìro-ra~une ipozivanja humanitarnih brojeva telefona (a

za {ta i telekom operateri uzimajuzna~ajne provizije), prikupljanje sredstavaza lije~enje bh. pacijenata u inostranstvurealizuje kroz uplate novca direktno nara~un Zavoda zdravstvenog osiguranja ireosiguranja FBiH. Na ovaj na~in bi se,kako isti~e na{a sagovornica, moglesprije~iti brojne zloupotrebe vezane zadonacije i humanitarne akcije. Sli~nainicijativa (osnivanje dràvnog fonda zalije~enje djece iz BiH u inostranstvu)pokrenuta je prije nekoliko mjeseci tokomdemonstracija u Sarajevu, ali od svega, za

sada, nema ni{ta.

[TA JE NAJBOLJE RJE[ENJE

Spriječiti zloupotrebe humanitarnihakcija

HUMANOST NA DJELUBrojni su donatori, firme i pojedinci, do sada pomagali rad Otvorene mreè kojom rukovodi êhaji}

AJ[A PAVELI]“Predugo sam {utjela”



N

a po~etku na{eg razgovoraMohammad Fadel Khalaf, amba-sador Kuvajta u BiH, koji uskoronapu{ta na{u zemlju, kazao je

kako ima pomije{ane osje}aje:„Ujedinjeni Arapski Emirati ulaù velikasredstva u Republiku Srbiju. Kupovinadionica Air Srbije, ulaganje Kuvajta uobnavljanje èljeznica u Srbiji, ulaganje upoljoprivredu... Tako|er, sa Srbijom jeKuvajt ostvario saradnju u vojnom sektoru.Ta saradnja je po~ela tokom biv{eJugoslavije, a nastavlja se i danas. Dakle,Srbija dobiva skoro sedamdeset procenatastranih investicija na Balkanu. Gdje je tuBiH? Nakon posjete ministra vanjskihposlova BiH Zlatka Lagumdìje Kuvajtu,polovinom aprila pro{le godine, propu{tena

je prilika jer sve {to smo uspjeli posti}i idogovoriti u to vrijeme nije realizovanozato {to nisu uslijedili konkretni koraci“,obja{njava nam ambasador.

NEISKORI[TENI POTENCIJALZa{to na{u zemlju napu{tate “pomije{a-

nih osje}aja”?Vidite, èlim biti transparentan, jasan i

ozbiljan, i ako me pitate da li sam svojmandat odradio u potpunosti, moram vamre}i da nisam. Kada je ministar ZlatkoLagumdìja preuzeo tu funkciju, na svojoj

bliskoisto~noj turneji prvo je posjetioKuvajt. On je postavio stvari u pravom

smjeru, ali zbog nedostatka harmonije,simbioze i komunikacije izme|u Kuvajtskeambasade u Sarajevu i Bosanske ambasadeu Kuvajtu nismo mogli realizovati stvari. Jasam pruìo ruku ambasadoru BiH uKuvajtu, ali nije mi odgovoreno istommjerom. S druge strane, u BiH sam prvi putstigao 1996. godine. Volim va{u zemlju,

imam vi{e nego dobre odnose sa va{imzvani~nicima i mislim da BiH ima ogroman potencijal koji, naàlost, stoji neiskori{ten.

Vi ste prvi ambasador Kuvajta uBiH?

Kao {to sam ve} rekao, u BiH do{aosam 1996. i kada je na{ ministar vanjskih

poslova odlu~io da otvorimo ambasadu uBiH bio sam logi~an izbor. Poslan sam daotvorim ambasadu Kuvajta u BiH desetgodina nakon {to je BiH otvorila svojuambasadu u Kuvajtu. Dakle, mi smo kasnilii mnogo toga je visilo u zraku, a na~injene

su i mnoge nepravilnosti i neregularnosti u

periodu kada nismo imali ambasadu u BiHPo dolasku u Sarajevo prvo sam moratraìti objekte gdje }emo smjestiambasadu i rezidenciju, i to smo mijenjadva puta, a bilo je te{ko rije{iti nagomilane nepravilnosti i usmjeriti stvau pravom smjeru.

Kuvajt je veliki investitor u Srbiji, aBiH nije. To su ~injenice, ali ko je za t

kriv?U va{em listu sam pro~itao da minist

Lagumdìja nije uspio dovesti investitoreBiH. Ne moèmo kriviti ministLagumdìju, niti njegovog prethodnikSvena Alkalaja, niti bilo koga drugog. N

branim ministra Lagumdìju, ali mi je à{to se pri~a oko stranih investicija arapskog svijeta slama na njemu. Vidite, otaj posao nije mogao raditi sam i moraoimati svu diplomatsku podr{ku. Bila mu j

potrebna podr{ka i pomo}, i ja sam javn

rekao da se BiH treba usmjeriti nekonomsku diplomaciju. Primjerice, ako Kuvajt po{aljete ambasadora koji govoarapski jezik to jeste pozitivno, ali nije pomoranje. Sa druge strane, kada ministvanjskih poslova do|e u zvani~nu posjeon obavi politi~ke razgovore, promovizemlju i bude ugo{}en na zadovoljavajuna~in - to je sasvim normalno za arapskzemlje, pa i za Kuvajt. Ali, posao na terenzavr{avaju dipomate, dakle ambasador njegovo osoblje, i naravno poslovni ljudi

Spomenuli ste ulogu diplomata ambasada. Moète li nam re}i da li posto


ODLAZE]I AMBASADOR

Razgovarao: MIRSAD FAZLI]

Foto: MARIO ILIÎ]

Ambasador Kuvajta u BiH MOHAMMAD FADEL KHALAF vrlo brzo će napustit

Bosnu i Hercegovinu, “državu ogromnog potencijala”; našem novinaru govorio jeo odnosima naše siromašne države i bogatog Kuvajta

INTERVIEW

Mohammad Fadel Khalaf ambasador Kuvajta u BiH

Ambasade arapskih i muslimanskihdràva drè se samo jednog dijela

dru{tva, bo{nja~kog, i mislim daje to je vrlo pogre{no

MILOSTINJA: Žao mi je itužan sam jer ljudi na BiH još uvijek gledaju sa sen-timentalnog stajališta, kaoda vama treba milostinja.Bosni i Hercegovini ne

treba milostinja


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-877-2982013 45/6829.8.2013. I SLOBODNA BOSNA 4

STAVI PRAVU STVAR NA PRAVO MJEST

AMBASADOR U ODLASKUAmbasador Kuvajta u BiH Mohammad Fadel Khalaf una{u zemlju stigao je 1996. godine kada je nadgledao

provo|enje programa “Opremi i obu~i” Vojske FBiH



i ako postoji, kakva je va{a saradnja sa bh.ambasadorom u Kuvajtu?

Ja sam pruìo ruku ambasadoru BiH uKuvajtu Senahidu Bristri}u. Rekao sam muda je prvi prioritet organizovati politi~kerazgovore izme|u BiH i Kuvajta. Nakontoga bi uslijedila uspostava visokog

povjerenstva izme|u dvije zemlje, nakon~ega bi uslijedila posjeta emira KuvajtaSabaha Al-Ahmad Al-Sabaha BiH, kojeg je

Predsjedni{tvo BiH i pozvalo u zvani~nu posjetu va{oj zemlji prije godinu i po dana.Emir je taj poziv sa zadovoljstvom prihvatioi sada ostaje da se ta posjeta ostvari krozdiplomatske kanale. Nadam se da }e to bitiura|eno prije slijede}ih op}ih izbora, jer ono {to se desilo u Srbiji nije ~udo koje sedesilo preko no}i. Oni su ispunili sve

preduvjete koje sam nabrojao i rezultatitoga se sada vide.

PODIJELJENA ODGOVORNOST Niste mi odgovorili na pitanje kakav

je odnos izme|u ambasada BiH u Kuvajtu iKuvajta u BiH?

Vidite, nije moj posao da dajeminstrukcije svom kolegi, ambasadoru BiH uKuvajtu Senahidu Bristri}u. Bio jeambasador u Saudijskoj Arabiji, Iranu, sada

je u Kuvajtu i on bi trebao da bude profesionalac. Me|utim, ljudi okoAmbasade BiH u Kuvajtu, po mommi{ljenju, nisu ljudi koji }e ga odvesti na

prave adrese u mojoj zemlji, jer porodicekoje se bave biznisom i investicijama una{oj zemlji svima su dobro poznate. Dakle,mnogi Arapi koji su bili u BiH tokom rata,koji tvrde da su radili za humanitarneorganizacije smje{tene u Zagrebu itd., sada

poku{avaju izvu}i korist od onoga {to suuradili za BiH tokom rata. Oni su okruìli

bh. ambasadu u Kuvajtu, znaju bosanski,oènili su bosanske ène i tvrde da moguuraditi sve. To nije ta~no. Ne kritikujemambasadora, ali kritikujem ono {to sede{ava oko Ambasade BiH u Kuvajtu, i to jene{to {to komentari{u i poslovni ljudi uKuvajtu, ~ak i neki od najuglednijihkolumnista i novinara. Ja sam mu li~no

pomogao, odveo ga na prava mjesta,

iskoristio sve svoje veze u ministarstvuvanjskih poslova. @elim da bude tretirankao {to sam i ja tretiran u BiH. Mogunazvati Bakira Izetbegovi}a u svako doba,@eljka Kom{i}a isto tako, kod Neboj{eRadmanovi}a mogu oti}i kad ho}u, kodMilorada Dodika tako|er. Za{to bosanskiambasador ne bi radio isto? Niko mu ne}ere}i nemoj do}i, ili nisi dobro do{ao. Otvorit}e mu vrata. Ne èlimo da bude samo

posrednik izme|u BiH i na{eg Ministarstvaza vjerska pitanja. To ministarstvo je dobroi ima dobar program u BiH, ali mi imamotoliko ugovora i memoranduma o razumije-

vanju koji su potpisani izme|u na{e dvije

zemlje a nikada nisu aktivirani, naro~ito uoblasti saradnje u zdravstvu i pravosu|u.Tako|er, tu su i memorandumi razumijeva-nja potpisani jo{ od strane dr. HarisaSilajdì}a, dok je bio predsjedavaju}iPredsjedni{tva BiH, i nijedan od tihmemoranduma nije aktiviran.

Za zavr{avanje poslova, poreddiplomata, ambasadora, spomenuli ste iposlovne ljude.

U BiH, koliko mi je poznato, ne postoji jedinstvena trgovinska komora, a da bistvari funkcionisale svi se moraju skupiti,zajedno nastupiti i sresti se sa ljudima izna{e Trgovinske komore, koja je vrlo jakau Kuvajtu, ali i u ostalim bliskoisto~nimzemljama. Recimo, BiH ima va`negra|evinske kompanije. Tornjevi uKuvajtu, koji su ponos zemlje, izgradile su

bosanske kompanije za vrijeme postojanja

Jugoslavije. Kuvaj}ani bi nastavili tu

saradnju, saradnju sa velikikompanijama kakva je, primjericEnergoinvest . Dakle, ipak imam goraokus u ustima, jer nisam mogao realizovasvoj konkretan san, a to je da uspostavistvarnu kooperaciju i suradnju izme|Kuvajta i BiH. Pozitivnih primjera je bilZenica, Unitic tornjevi u Sarajevizgradnja autoputa itd. Mi smo spremulagati u poljoprivredu, turizamvodoprivredu... Ali, za po~etak, trebalo stvari postaviti na pravo mjesto.

Naveli ste turizam kao jednu oprivrednih oblasti u koju su spremni ulagakuvajtski investitori...

Ako danas odete u centar Sarajevvidjet }ete da je 70, 80 posto turista stiglo Kuvajta. Svi hoteli, ~ak i privatni smje{tasve je popunjeno. Svuda }ete vidjeti ljude Kuvajta, a kada se oni vrate ku}i, pri~at }eBiH i to je prilika. Mi u Kuvajtu trebali sara|ivati, primjerice, sa Libanom, jmnogi kr{}ani iz Libana dolaze posjetMe|ugorje. Tamo sam vidio turiste i Filipina, iz Indije... odsvuda, ali samMe|ugorje nije opremljeno za turiste

posebnim potrebama, da tako kaèm. Velilanci hotela nisu prisutni, ne samo Me|ugorju, ve} i u ~itavoj BiH. Hoteli Sarajevu tako|e bi trebali biti preure|enkako bi pruìli bolji komfor. Sa druge stranvlasti u BiH, odnosno FBiH, trebale bi

pobrinuti da sa stranim turistima rad profesionalci, akreditovani turisti~ki radnci, a ne da turiste iz Kuvajta do~ekuju ljukoji nemaju nikakve veze ni sa turizmoniti sa prodajom nekretnina, ali kouspijevaju privu}i kuvajtske turiste na~nom obla~enja koji im je poznat.

Kako biste okarakterisali va{


ODLAZE]I AMBASADOR

HUMANITARCI: MnogiArapi koji su bili u BiHtokom rata, koji tvrde dasu radili za humanitarneorganizacije smještene uZagrebu itd., sadapokušavaju izvući koristod onoga što su uradili za

BiH tokom rata. Oni suokružili bh. ambasadu uKuvajtu

BiH IMA OGROMNE POTENCIJALEAmbasador Mohammad Fadel Khalaf na{uzemlju napu{ta pomje{anih osje}aja



suradnju sa lokalnim politi~arima idu`nosnicima u BiH?

Kao vrlo dobru. Mislim, moja saradnjasa lokalnim politi~arima je odli~na, alinemamo redovne sastanke. Primjerice, saSulejmanom Tihi}em sastanem se jednomgodi{nje. Dakle, nema redovnih sastanaka ito nije dobro. Sa druge strane, mi nemislimo da bi ambasade arapskih,muslimanskih zemalja u BiH trebale biti

isklju~ivo ambasade za Bo{njake. Na{aAmbasada radi za sve Bosance iHercegovce, ali ovdje je trend da seambasade arapskih i muslimanskih dràvadrè samo jednog dijela dru{tva,

bo{nja~kog, i mislim da je to je pogre{no.U~inio sam napor da se poveèm sa svima,sa bo{nja~kim strankama, hrvatskim HDZ-om i HDZ 1990 i sa srpskim strankama. SaMiloradom Dodikom sreo sam se {est,sedam puta. Mi se ne slaèmo oko mnogihstvari, palestinskog pitanja i brojnihunutra{njih pitanja u BiH, ali on je ljubazan~ovjek, primit }e vas s po{tovanjem iugostiti kao pravi doma}in.

NEMA STRAHA NITI BOJAZNI Kuvajt je dao veliki doprinos obnovi,

ali i izgradnji novih dàmija i islamskihcentara u Bosni...

Muslimani su na ovim prostorim prisutni 500 godina, a bit }e ovdje zauvijeDakle, nema straha, niti bojazni z

budu}nost islama u BiH. Ljudi idu dàmije, mole se, po{tuju tradiciju i tradicija se ne}e promijeniti. Muslimani BiH su preìvjeli Austro-Ugarskmonarhiju, Kraljevinu Jugoslaviju, dvsvjetska rata - islam je ostao netaknut u Bii u doba komunizma. Ali za{to ulagati sam

u religiju i izgradnju dàmija, za{to nulagati u Klini~ki centar Ko{evo , za{to nulagati u razvoj kardiohirurgije u Tuzli i Sarajevu, razvoj ortopedskih disciplina kosu na svjetskom nivou. Imate ogromnmogu}nosti za fizioterapiju, a samo su dvtakva centra: jedan na Ilidì i drugi Fojnici.

Kako prosje~ni Kuvaj}ani danagledaju na BiH?

@ao mi je i tuàn sam jer ljudi na Bi jo{ uvijek gledaju sa sentimentalno

stajali{ta, kao da vama treba milostinjBosni i Hercegovini ne treba milostinjMislim, dobro je pomo}i siro~adimraseljenim osobama, majkama Srebrenickoje trebaju podr{ku, a ne samo d

posje}ujemo Srebrenicu na dan obilje`vanje tragedije. Siguran sam da su vi{od osamdeset procenata `rtava u BiH bimuslimani. Naravno, duboko suosje}amsa svim drugim `rtavama, SrbimHrvatima i svim ostalim. Primjerice, on{to se danas de{ava u Egiptu, paljenjcrkava i represije nad Koptim

pravoslavnim Egip}anima... Mi sm

protiv toga, jer oni su jedna onajva`nijih komponenti egipatskodru{tva. @elimo da BiH {alje poruktolerancije u svijet, jer je upravo BiH bi`rtva netolerancije.


STAVI PRAVU STVAR NA PRAVO MJEST

Da li ste za vrijeme svog mandata u

BiH uspostavili kontakte ili suradnju sazvani~nim predstavnicima drugihkonfesija u BiH?

Imam izuzetan odnos sa episkopomzahumsko-hercegova~kim Grigorijem ikardinalom Pulji}em. Franjevci iz Fojnicesu moji veliki prijatelji - oni tako|er trebajuna{u pomo}, ja sam se potrudio najbolje{to mogu, pruìli smo im pomo} ove zime inadam se da }e se to nastaviti. Izuzetno ihcijenim {to poku{avaju sa~uvati vrijednerukopise Bosne i Hercegovine i uvjeriosam se da zaista rade najbolje {to moguda sa~uvaju svoju biblioteku. Nijedna

druga muslimanska zemlja nije obratilapa`nju na ~uvanje ovog nacionalnog blaga

BiH. Koristim ovu priliku da putem va{eg

lista uputim pozdrave i najbolje elje na{imprijateljima, franjevcima u Fojnici i da im sezahvalim na dobrodo{lici i gostoprimstvukoje su mi pruìli svaki put kada samposjetio Fojnicu. Drago mi je da su i oniimali priliku posjetiti moju zemlju. Moramspomenuti i izvrsnu saradnju koju imamosa Islamskom zajednicom u BiH i reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovi}em. Onisu zaista na{i najbolji partneri uzajedni~kim projektima. Tako|er, na krajusvog mandata u Bosni i Hercegovini, èlimuputiti najbolje èlje svim Bosancima iHercegovcima u njihovoj budu}nosti i

najaviti sastanak dva ministra vanjskihposlova u bliskoj budu}nosti.

SARADNJA SA SVIM VJERSKIM ZAJEDNICAMA

Franjevci iz Fojnice su mojiveliki prijatelji



SRIJEDA, 21. AUGUSTûdnovata je ovo zemlja. Mu{karci se

drè za ruku ili pod ruku, ljube na ulici kadase sretnu, a nisu homoseksualci. @enezavr{e fakultete, ali jedva ~ekaju da seudaju, da ìve ìvotom doma}ica, da}askaju na balkonu sa kom{inicama, sjede

pred televizijom, jedu ~okoladu, prateturske sapunice i debljaju se, jer ovdje je zamnoge u modi “bolje da ljulja, nego daùlja”. Pri~a se protiv Amerike, a san im jeupravo oti}i tamo. Sasvim normalno prvarodbina stupa u brak i u tome ne vide incest,niti je haram. Umjetno cvije}e se poklanja io~ekuje divljenje. U Kairu se nemoralomsmatra da èna iza|e u majici bez rukava naterasu, a kamoli na ulicu, dok su no}ni

barovi sa trbu{nim plesa~icama dozvoljeni.Lubenica ili dinja sa slanim sirom i lepinom

ubraja se u specijalitete. Momci poslijeno}ne molitve pred trafikom motajudòinte i isti petkom kli~u imamu na vaz o{erijatu ili pred dàmijom ska~u,uzvikuju}i: “Morsiii! Mooorsiii!” Ne znam{ta li }e sada Masreye gledati, s obzirom dasu od danas sve egipatske televizije

prekinule saradnju sa Turcima (dok turskavlada ne promijeni politi~ki kurs premaEgiptu). Sada }e po~eti da se udarajudlanovima o obraze. To sam primijetila darade kada ~uju lo{e vijesti. (Ba{ mi ih jeào. Neka se prebace malo na latinoameri-~ke sapunice.)

ÊTVRTAK, 22. AUGUST„Mubarak je na vlastitu elju direktno iz

zatvora preba~en helikopterom u Vojnu bolnicu Maadi, jer nije u dobrom stanju” ,

prenose egipatske vijesti i tako ponovo po~inje pri~a o njemu. Me|u ènama, kojesu imale priliku li~no ga upoznati, sada,govore}i o Mubaraku, ne samo kao

politi~aru, ve} i mu{karcu, ima onih kojekaù da su mu se uvijek divile, da je imaokarizmu i nikada nije djelovao kaomlakonja. „Porede}i Morsija sa Mu bar ak -

om, on izgleda kao cmizdravac, a njegovo ~e{kanje daleko je od gesta jednoga gospodina i uz to predsjednika dràve“ ,smatra Ekram, novinarka i revolucionarkaiz mladosti, iako su je nekoliko putazatvarali u doba Mubarakovoga reìmazbog “dugog jezika”. Mislim da je imaomultiple face-liftings, jer se dugo dobrodrào, bez vidljivih bora, karakteristi~nihza ljude njegove dobi, a nije mala stvar zagaziti u pozne osamdesete. „Kakva ironija!“ , nastavlja moja sagovornica:„Kada je 2011. godine izbila revolucija i narod se polarizirao, on je mogao da tjera

kao Gaddafi ili Bashar el-Assad i danas


KAIRSKI DNEVNIK DOPISNICE “SB”

Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (Kairo)

Foto: REUTERS Dopisnica “SB” koja godinama živi i radi u Kairuu uzbudljivom dnevniku, koji je pisala, opet,

posljednjih sedam dana, ispisuje osobne impresijeiz egipatske prijestonice



bismo bili u istoj, ako ne i goroj situacijOn se povukao, iako je znao da vjerovatno zna~i su|enje, ili ~ak mogu}egzekuciju. A {ta su islamisti uradili kadse njima zatresla fotelja? Organizirali su tako da narod gine, podme}u}i svoje ljudkao `rtve i jo{ prizivali stranu intervenciju za{titu‚demokratski izabranog pred sjenika‘. Zasluìli su da se kazne nasreMidain El Tahrira, tamo gdje su o

namjeravali Mubaraka vje{ati, da svijet vikako izdajnici svoje zemlje i narodzavr{avaju! O razlikama ‚prvih dama‘ dane pri~am. Suzan je voljela umjetnosnauku i znanje. Otvarala je kulturninstitucije, bila je gospo|a, gdje god s

pojavljivala, a Morsijevi}ka je prijizgledala kao neka prodava~ica per{unakopra, ili papirnih maramica, nego suprug

predsjednika“. Nova vijest dana: nakoRab’e Muslimansko bratstvo je ponovna{lo “uto~i{te”. U Kardesi, blizu Giz

proglasili su svoju nezavisnu dràvu.

PETAK, 23. AUGUSTOpet „mar{evi mu~enika“ ! ûje

sijede kako mi rastu! Petak bih zbog njnajradije izbrisala iz kalendara! Iako nissna`ni kao pro{li put, ovo je gore od horfilmova! Ako se zaèlim kakve jeze, ntrebaju mi scene s vampirima, treba msamo da pogledam u svom telefonu snimade{avanja, kako morsijevci idu i sa crnialkaidskim zastavama i kako proklinjSisija, {to im je stopirao ideju. Me|u njimzaista nisu svi Egip}ani, ve} i neksumnjive face, ko zna odakle sve stigle!

priklju~ili su im se za novac i fanovAhlyja ! Onaj nepismeni, a najbolji i najvi pla}eni egipatski fudbaler, Aboutrika, nidàba ~lan Muslimanskoga bratstva . Osiljudskih ìvota, koje niko ne mo`

povratiti, do sada je uni{teno 56 crkava idàmije. Desilo se i ono najdestruktivnij~ime je Muslimansko bratstvo prijetilUni{ten je Muzej i otvoreni su stasarkofazi... Kr{}anska zajednica je mogloviti u mutnom, na {to bi svijet mo`da

pao, ali patriotski je odreagirala, kazav{i dsu oni Egip}ani, da ne èle mije{anje strane, podràvaju novu vladu, policiju

vojsku i vjeruju da }e sigurnosne snagza{titi sve gra|ane Egipta, bili oni Kopti imuslimani.

SUBOTA, 24. AUGUST“Mar{ mu~enika” je pukao ju~er ka

gr~ki tanjir. Naoruàna grupa pobornikBratstva upala je u jednu televizijsku ku}i natjerala zaposlene da prikaù njiho“mar{“, koji je bio vi{e nego jadan. Danasu ponovo najavili milionske, svjetsk

proteste za 30. august. Logo im je: ErhCC! , {to zna~i: Odlazi Sisi! Po gradu su n

vazdan nekih zgrada i ulica tinejdèrs


NE IDEM IZ OVOG GRADA (I

EGIPAT,

IZMEÐUDNA IHAVE

Tako je to utoj ~udnoj

zemlji...



sprejom ispisivali da Sisi mora i}i, a Morsise vrati, u protivnom oni }e stalnodemonstrirati i praviti nerede na Sinaju.Time su priznali ko pravi probleme udràvi. Danas im se i u mojoj Bosni daje

podr{ka! Prati domovina ukorak Tursku,Indoneziju, Senegal! Daleko }e se izneznanja dogurati. Krasna li je ona AnnePeterson, sada ve} biv{a ameri~kaambasadorka u Egiptu! Po svome licem jer -stvu ovdje }e ostati upam}ena. Neki oduhva}enih morsijevaca potvrdili su ono {tovojska, policija i narod uz njih, ve} zna.Davala je Bratstvu instrukcije, da odu uManyu, na jug Egipta, da se dobroulogoruju, a Amerika }e im pomo}i da se

brzo otcijepe od Egipta i za po~etak proglase ju`nu provinciju svojomdràvom.

NEDJELJA, 25. AUGUST Nedjelja je, ovdje radni dan, na izgled

miran, dok se na Sinaju vodi pravi rat. Po

Facebooku se {iri simbol “slobode i pravde”, kako to predstavljaju “mu~enici”,a zapravo je simbol terorizma. Slika

podignute {ake sa ~etiri prsta, pri ~emu je palac spu{ten na dlan, crne boje sa ùtom pozadinom, trebala bi podsje}ati na Rab’u iizmi{ljeni genocid, koji je uz Erdogana,tvorca ideje o simbolu, odli~no odradilakatarska Al Jazeera . Rab’a bi zna~ilo~etvrta, rije~ izvedena od korijena rije~iarba, {to zna~i ~etiri. Danas su se javnooglasili iz Ministarstva za obrazovanje ,upozoravaju}i da je Morsi potpuno

promijenio program za arapski jezik,religiju, historiju i geografiju, od prvoga dozavr{noga razreda srednje {kole, da suskarabudìli nove ud`benike, onako posvome, i da }e po~etak {kolske godinevjerovatno kasniti, jer nemaju sve

pripremljene nove, a po Morsijevim seapsolutno ne moè raditi... Dokle su onii{li, da djeci odmah svoje ideje trpaju uglave! Podsjetili su me na Jevreje, ~ijadjeca u {koli u~e da su oni pravi nasljednici

piramida, kao graditelji njihovo je pravonajve}e.

Ne zaostaje nimalo ni ameri~ki nastavni

plan i program, u kome se iz geografije neozna~ava Palestina, ve} cijeli taj prostor dràvom Izrael. Ovdje djecu u ameri~kim{kolama i koledìma u~e gde je Middle East i {ta je islamski fundamentalizam, aline i {ta je ameri~ki fa{izam i rasizam. Ipak,nema tu opravdanja, niti pore|enja kako

jedni mogu, a drugi ne mogu, ili uzvra}anjazato {to oni to rade, pa }emo sada i mi.Egipat mijenja svoju politiku, sve manje zasaveznika smatraju}i Ameriku, a saIzraelom sara|uje samo koliko mora. Uàs,{ta bi Egipat sna{lo, da su takvi nacisti,Bra}a , ostali na vlasti samo do kraja svogamandata?!

PONEDJELJAK, 26. AUGUSTJavljaju da }e ve}ina {kola ipak po~eti

na vrijeme. U dràvnim {kolama nastavnici

prakti~no ne mogu biti otpu{teni, osimdekretom samoga Ministarstva prosvjete .Predava~i su kao bijeli medvjedi i niko imne moè ni{ta. Kasne na posao ili, jo{ gore,ne dolaze, ne u~e |ake ni~emu. Nastavnicamoè komotno da ponese gra{ak, da ljuspana poslu, da joj pro|e vrijeme, dok ne odeku}i da pravi ru~ak. Broj u~enika varira...

po 50, 60, 70 u jednom odjeljenju, a odsvekrve, u~iteljice u penziji, ~ula sam da~ak 80 u~enika se moè na}i u jednoju~ionici, zavisi od dijela grada. Pla}e

prosvjetnih radnika u dràvnim {kolama sumizerne. Svi fakultetski {kolovani ljudi

{alju djecu u privatne {kole, dok u dràvneidu djeca taksista, mikrobus voza~a,domara... Ne daj Boè da neko “s

pedigreom i {kolom” poludi pa po{aljedijete u dràvnu {kolu. Mlatit }e ga namrtvo ime jer se izdvaja po akcentu, ~isto}i,

pona{anju, manirima... Dràvni medijisvaku ve~er prenose zbivanja koja suobiljeìla ovo egipatsko ljeto. Svaki danhapse neke iz Bratstva , {to ne treba ~uditi,

jer je Morsi za godinu i po svoje vladavineoslobodio 3.000 optuènika za terorizam,

posebno iz redova Hamasa .

UTORAK, 27. AUGUSTAl Jazeera u svome tonu najavljuje“potresni dokumentarac o masakru u kojemsu snage lojalne vojnom reìmu ubile vi{eod 100, a ranile nekoliko hiljada Morsijevih

pristalica i ~lanova Muslimanske bra}e u blizini dàmije Rabaa al-Adawiya uKairu”. Pri tome ne spominju {ta su kod“mu~enika” prona{li od oru`ja, kako surab’ovci prvi po~eli pucati, a i kako susvoje slali u smrt, prelaze}i mirno prekomrtvih le{eva. Zanimljivo je koliko seKatar uzjogunio i sav osiljen tr~i ka

budu}nosti, zaboravljaju}i da su do prije

nekih ~etrdesetak godina znali samo za

poljske zahode. Ta zemlja se ne mo` pohvaliti bogatom historijom ili slavnotradicijom. Otac Tamima, novoga emirsvoga oca je skinuo sa vlasti, dok je t

boravio u Velikoj Britaniji. Posjeta Zapadzavr{ila se ostankom do kraja ìvota, jer m

je ro|eni sin dràvnim udarom preuzeo vlai zabranio povratak. Novi emir, Tamim, jouvijek sam ne odlu~uje, kako se to javnos

prezentira, ve} radi po nalogu bolesnogstarog oca, koji je pokazao svoju “humanosve} davno. Katar vodi borbu za presti` Saudijskom Arabijom. Obje dràve zanimSueski kanal i kontrola arapskoga svijeta, aza razliku od kralja Saudijske Arabije, koji

protivi idejama hilafeta i uop}e Muslimaskoga bratstva , te u ovim momentima te{ki

za Egipat, daje mu apsolutno svaku podr{k politika Katara je okrenuta protiv i ouveliko, na sve na~ine, prije svega medijsk

pomaù Bratstvo . A puku nisu nikad pojasnili zna~ajke politi~ke doktrine i da li taj koncept temeljne islamizacije dru{tvaobnove halifata uop}e kongruentan

bazi~nim principima demokratskoga slobodnoga dru{tva.

SRIJEDA, 28. AUGUSTPri~am sa prijateljicom, koja ìvi

Rehabu, elitnom kairskom naselju. Ka`

“Osje}am se kao da ìvim u K usturicinoUndergroundu . ûjem za rat, ubijanjstrahote, progla{enje nezavisne republikKardasa, u blizini Gize, a sjedim n

balkonu, sa muèm, pijem ve} drug jutarnju kafu... Sun~an dan, pti~ice pjevajulicom promakne poneki auto, izludjemotorist ili stranac koji dògira...” Znam,

je ona druga strana ìvota u Egiptu. I komene se smirilo, ali policijski sat niko n{ljivi. Kao da se namjerno tada iza|e {etnju kvartom, a djeca puste da vri{teigraju fudbal na ulicama. Taj svijet poma

podsje}a i na zombi apokalipsu... Tako je

u ovoj ~udnoj zemlji.


KAIRSKI DNEVNIK DOPISNICE “SB” PIROVA OBJEDA ^lanovi Muslimanskogbratstva u akciji



Godine 1965. indonezijska vlada je

svrgnuta od strane vojske, koja jeuspostavila diktaturu u zemlji.Svako ko se protivio vojnojdiktaturi mogao je biti optuèn da

je komunist: od siroma{nih zemljoradnika, preko intelektualaca, do Kineza, za koje jenova vlast razvila posebne metode istre blj-enja. Za manje od godinu dana i uz direktnu

podr{ku vlada zapadnih zemalja, uIndoneziji je ubijeno vi{e od milion „komu-nista“. Vojska je svoje egzekutoreregrutovala iz redova sitnih kriminalaca i

pripadnika paravojnih formacija. Ti ljudi idanas, gotovo pola stolje}a kasnije, ~vrsto

drè pozicije mo}i u Indoneziji.Ameri~kom reditelju Joshui Oppenheimeruotvoreno su pri~ali o svojim zlo~inima,hladnokrvnim ubistvima stotina nevinihljudi, i tako je nastao în ubijanja (The Act of Killing ), jedan od najpotresnijihdokumentaraca koje }ete ikada vidjeti.

ZAVODLJIVI PLES SMRTIGlavni „junak“ — ako se tako moè re}i

— Oppenheimerovog filma je AnwarCongo. Lik simpati~nog, mr{avog starca

blagog osmijeha, koji se s beskrajnom

ljubavlju odnosi prema svojim unucima,nikada ne biste povezali sa jednim odnajokrutnijih indonezijskih ubojica koji je,

prema vlastitoj ra~unici, odgovoran za smrtoko hiljadu ljudi. Tih {ezdesetih godinaAnwar je radio u kinu u centru grada kao

prodava~ karata. Odatle vjerovatno injegova velika ljubav prema filmovima,

posebno ameri~kim vesternima i komedi- jama Elvisa Presleyja koji su ga, kako kaè,~inili opu{tenim i sretnim ~ovjekom. S timosje}ajem zadovoljstva i opu{tenosti nakonodgledanog filma, Anwar bi zajedno sasvojim prijateljem Hermanom uve~er samo

pre{ao ulicu od kina do susjedne zgrade, u

kojoj je bio „ured za mu~enje“. Tamo su gobuzete uàsom, ~ekale njegove `rtvSlijedilo je ispitivanje i mu~enje („nije biva`no {ta ih pitamo, niti {ta nam oodgovaraju, ionako bismo na kraju sv

izmijenili - na{ posao bio je samo da narod zamrzi“, kaè jedan od egzekutora filmu). Nakon vi{esatne torture, Anwar svoje `rtve vodio na krov zgrade. Tamo ih vezao za stub, a potom udavio tankisilkom. U po~etku ih je tukao do smrti, a

bilo je previ{e krvi, obja{njava Anwar. Tak je „otkrio“ metodu davljenja, koja je bimnogo prakti~nija. „Za masakre nikadnisam obla~io bijele pantalone“, kaÀnwar. „Obi~no sam nosio jeans.“

Svoje zlo~ine Anwar je poku{avao d potisne iz svijesti tako {to je svake ve~ei{ao na ples. Oboàvao je plesati, govo

njegovi prijatelji, aktuelni pokrajinsguverner i novinski izdava~ Ibrahim, koAnwara slave kao heroja, velikog filmskoglumca kakav je oduvijek èlio bitOppenheimerov film bio bi svakak

potresan i da je samo pustio svoje aktere dgovore u kameru, bez bilo kakvih drug„dodataka“. Ali ono {to în ubijanja ~i

potpuno nadrealnim, a ujedno i jednim onajstvarnijih filmova ikada snimljeni

jeste redi teljeva zamisao da ubicamdozvoli da rekonstrui{u svoje zlo~ine prekamerom na na~in na koji oni to èl

Anwar, Herman i ostali tako postajscenaristi i glavni glumci u vlastitom filmo stvarnim ubistvima koje su izvr{il

Nakon po~etnog oklijevanja i izvjesnnelagode pred kamerama, brzo se opu{taji po~inju osmi{ljavati film koji }e imnadaju se, donijeti svjetsku slavu. scenarij sa mu~enjima `rtava ubacujmnogo razli~itih filmskih ànrova: jedno

je to mjuzikl, rajski prizori sa lijepiIndoneànkama koje ple{u u dugihaljinama pastelnih boja, drugi put ameri~ki vestern poput onih u kojima glum

jedan od njihovih najve}ih idola, Joh

Wayne, a tre}i segment je „gangsters


„ÎN UBIJANJA“

Pi{e: MAJA RADEVI]

Najkontroverzniji dokumentarac 21. stoljeća, „ČIN UBIJANJA“ američkog redi-telja JOSHUE OPPENHEIMERA, nedavno je prvi put prikazan pred bh. publikom u

okviru programa „Kinoscope“ 19. Sarajevo Film Festivala; u Oppenheimerovomfilmu svoje zločine detaljno opisuju egzekutori odgovorni za smrt desetina hiljadaljudi u Indoneziji sredinom 60-ih godina, koje je vojska optužila da su komunisti

EGZEKUTORI PREDFILMSKIM KAMERAMA

“Klju~ je u tomeda ne osje}atekrivicu; zato

morate prona}i

pravi izgovor“

JOSHUA OPPENHEIMER“Svako od tih ljudi ubijao je isklju~ivo

radi novca i mo}i “



film“, jer oni su ljudi koji iznad svegacijene svoju slobodu (pojam „preman“ uIndoneziji ozna~ava pripadnika kriminalnegrupe, a termin poti~e od holandske rije~i„vrijman“, {to zna~i „slobodan ~ovjek“,op.a.). Anwar i njegovi prijatelji smatraju

da, iako je pri~a „te{ka“, publiku ne trebastalno dràti u napetosti i odre|ena dozahumora u filmu je obavezna. Tako nastajeefekat koji mo`da i najvi{e uznemiravagledaoce Oppenheimerovog dokumentarca:upoznajemo ubice kao ljude sa odli~nimsmislom za humor, koji me|usobnoizmjenjuju britke dosjetke. U momentukada na trenutak zaboravite ko su inasmijete se njihovim {alama, u svijestdolaze Anwarove rije~i: „Bilo je kao dasmo ubijali s rado{}u.“

HUMANO ISTREBLJENJEDva su razloga za{to se smijemo înu ubijanja , obja{njava Joshua Oppenheimer.Prvi je taj {to su ljudi u njemu velikodu{ni,otvoreni, iskreni, nema autocenzure...Takva velikodu{nost dolazi zajedno sodsutno{}u srama. S druge strane,Indoneàni se smiju apsurdnosti onoga {tose doga|a, nemogu}nosti vjerovanjavlastitim o~ima. Recimo, u sceni kada TVvoditeljica hvali ubice jer su smisliliefikasnije metode ubijanja, ili kadazamjenik ministra sporta i omladine govorio potrebi „humanijeg istrebljenja“.

„Ne vjerujem da psihopati postoje.

Mislim da je to izmi{ljotina kriminologije20. stolje}a i pseudopsihologije. HannahArendt napisala je da je svaki ubica~ovjek - to ne zna~i da je svaki ~ovjekubica i bila je jako uznemirena kada suljudi to tako interpretirali. Svaka stolica jedio namje{taja, ali nije sav namje{tajstolica. Svaki ubica kojeg sam upoznao,

pri ~emu je Anwar Congo bio 41. na listi,

ubijao je zbog mo}i i novca - doslovnsvaki, a onda bi poslije izmi{ljao razlogeopravdanja koja bi mu pomogla da ìvitim {to je u~inio, ali i kako bi mogaponovo ubiti. Njihova je taktikzastra{ivanjem uvjeriti ostatak dru{tva d

je ono {to su oni u~inili bilo ispravnokaè Oppenheimer.

Pitanje gri`nje savjesti za ljude popuAnwara, Hermana i ostalih samo sname}e. Jedan od egzekutora, Adi, kovi{e ne ìvi u Indoneziji, sje}a se kako imao djevojku Kineskinju i kada je vlakrenula u kampanju protiv Kineza, ubio jnjenog oca na ulici, a njegovo tijelo bacio

jarak. „Ubistvo je najgori zlo~in komoète po~initi. Klju~ je u tome da nosje}ate krivicu. Zato morate prona}i praizgovor“, kaè Adi. U înu ubijanja nem

istinske katarze, ~ak ni na samom krajfilma kada se Anwar u sceni rekonstrukci jednog od svojih zlo~ina na|e u pozic`rtve i nakon toga sa suzama u o~imOppenheimeru priznaje da je tek tadshvatio kako su se osje}ali ljudi koje jmu~io. Naàlost, te rije~i iz njegovih uszvu~e la`no i vje{ta~ki. Svjesni diskupljenja nema, indonezijski egzekutonastavljaju ìvjeti svoje ìvote u staln

potrazi za opravdanjem, uz nesebi~n podr{ku predsjednika, politi~ara, sudstvnovinara i svih drugih klju~nih struktu

jednog dru{tva u kojem je reìm (zlo)~

ubistva doveo do apsurda.


INDONEZIJSKI ODREDI SMRT

UBICE U ULOGAMA SVOJIH @RTAVA Anwar Congo (desno)prema vlastitom priznanjuodgovoran je za smrt blizuhiljadu Indoneàna



a potom i novi sastavi, Kal i drugi!) i opetsu po~eli frcati pojednostavljeni epiteti i

pore|enja. Sublimirano je sve to u knjizinovozelandskog novinara, londonskogdomicila Gartha Cartwrighta Princes Amongst Men: Journeys with Gipsy Musicians sa pridodanim CD-ovima(Serpent’s Tail 2005. i Asphalt Tango 2008.), koji naprosto vrve od poùde zaegzoti~nim detaljima, u potrazi zanekakvim ljudima koji ìve izvankategorija normalne civilizacije i koje~ega

jo{. No, dobro ima, i pozitivnih primjera!Jedan takav je zasigurno projekt koga su

pod nazivom Stand Up, People- Gipsy Pop Songs from Toto’s Yugoslavia 1964-1980 u zadnjih nekoliko godina skrbno i sa

potrebitim nau~nim aparatom realiziraladva mlada poslijediplomska istraìva~a izLondona Nathaniel Morris i Philip Knox.Kako ne dolaze iz uskih prostora “svjetskeglazbe” oni su “pitanju” romske glazbe

pri{li nekako sa strane, neostra{}eno i bez

ikakovih komercijalnih ambicija. Prvo suse u okviru svojih studija bavili kulturomBalkana u {irem smislu te rije~i, a onda suu jednom trenutku shvatili da im nedostaje

jedan vaàn segment. Onaj koji se odnosiona romsku kulturu u negdanjoj Jugoslaviji,ne samo glazba, nego i mnogo {ire.Pouzdanih izvora za dublju analizu nije bilomnogo i oni su se odlu~ili za terenski rad -krenuli su u zemlje nastale raspadom lijepenam domovine da bi vidjeli {to je od tekulture ostalo, gdje su korijeni, kakvi su

procesi se odvijali unutar romske koltureTitine zemlje i kakva je bila njena

pozicioniranost unutar te kulture, ili jo{

bolje tih kultura. I kretali su se okolo,zahvatali iz raznih izvora, bili u dodiru sava`nim romskim intelektualcima, rovili po

bibliotekama, dodirivali se sa velikimizvo|a~ima romske glazbe, legendarnaEsma Redèpova je bila tek jedna od njih,ìvjeli u najve}em romskom naselju nasvijetu, [utki u Skopju, oti{li i na Kosovo,do{li do Sarajeva i Beograda, nalazilidiskofile koji su ~uvali stare single plo~e iz60-ih i 70-ih godina; dakle, one od prijenegoli }e Esma, [aban, Ljiljana Petrovi},Muharem Serbezovski i drugi bitiop{teobljubljeni. Prvo u Jugoslaviji, a ondai {ire. Krenuli su, dakle, onako kako tostrastveni istra iva~ i mora da radi -

zahvatili su materiju od njenih po~etaka i po~etke, barem kad se radi o enormn popularnosti romske glazbe u Jugoslavij{iroko i analiti~no predstavili u svo

projektu. Napomenimo jo{ i ovu po svemva`nu ~injenicu: obojica su se pre

putovanja po Jugoslaviji “snabdjelsolidnim znanjem “srpsko/hrvatsko/ bosasko/crnogorskog” i romskog jezika, tako dsa komunikacijom nisu imali ve}

problema, da o poznavanaju suvrementeorijskih dometa kulturologije niti ngovorimo.

I onda sam prvo u aprilu u Sarajevdobio u redakciji Sarajevskih sveski br35/36 iz 2011., u kome se nalazio i bosans

prijevod njihova strasnog poniranja u svijromske glazbe naslovljen sa O, o~e, {u~ini? - Prisje}anje na zlatno doba romskmuzike u Jugoslaviji , a nekoliko mjese

potom sam preko prijatelja saznao i da sprema pormocija CD-a i dvostrukog LP-iu jednom od londonskih klubov

smje{tenih u Brixtonu. Klub pun, sjajn promocija sa projekcijama crno-bijelfilmova iz 60-ih i 70-ih godina. A onda sase nekoliko dana potom iznova sreo sautorima ovog va`nog projekta. Koga sfinansirali iz razli~itih budèta, da bi gokon~ali na najbolji mogu}i na~in.

TEMELJITO SKOCKANOKao prvo, CD i dvostruki LP-box Stan

Up, People sadrè 19 pa`ljivo odabran pjesama nastalih u periodu izme|u 19641980. godine. Me|u njima pa`njizazivaju, prije svih, rani Muhare

Serbezovski i njegov bollywoodski snima


FASCINACIJA BALKANOM

NI[KI CAR[aban Bajramovi}



pjesme Ramajana , a potom i legendarneRamu, ramu iz 1964., kao i [abanBajramovi} sa snimkama pjesama Kada zvona zvone iz 1970. i Dèmila iz 1969.îtaju se razni utjecaji, i oni orijentalni, ioni koji su do{li preko indijskih filmova,

posebno kod Serbezovskog, i oni iz Turskei kojekuda jo{, a tu su i prvi dodiri sasuvremenim produkcijskim zahvatimauzetim iz pop glazbe i koje{ta jo{. U sjanonapisanoj studiji o glazbi kosovskih RomaLambada na Kosovu ljubljansko/zagreba-~ki etnomuzikolog dr. Svanibor H. Pettanutvr|uje vehementno kako romskiglazbenici lako prihvataju tu|e tradicije i

prilago|avaju ih svom izrazu (~itati opetizdanje izdano u sjajnoj ediciji XX veka ,2010., Beograd!), a na osnovu toga da jesam ìvio godinu dana (sic!) u jednojromskoj obitelji na Kosovu.

A onda dolazi legendarna Esma i njensuprug harmonika{, kompozitor i umjetni~kivo|a Stevo Teodosijevski i njihovi rani

radovi. Pazite sad: pjesma posve}enaromskom prazniku \ur|evdan iz 1969., aonda kao vrhunsko iznena|enje i Pesma {eher Sarajevu iz 1974., koju je Stevo skrojiovirtuozno na tekst neprevazi|enog SarajlijeSafeta Kafedì}a (rana upotreba orgulja uaran`manu), otpjevana na bosanskom jeziku,koju bi, da je pametan, novi gradona~elnik Sarajeva dr. Ivo Kom{i} mogao lahko

proglasiti himnom grada na Miljacki.Dodajmo tu jo{ jednu ljepoticu, UsnijuRedèpovu, sa pjesmom Selime ternie iz1968., kao i jo{ po jedan istup Esme u pjesmiAbre babi sokedàn (1964.) i [abana

Umirem,umirem iz 1971. godine. Objeistinski biseri i neprevazi|ene interpretacije.U kojima zapaàmo briljantne virtuoznesolisti~ke dionice klarinetista Medo ûna,koji opet dobija i priliku da se iskaè uvlastitom instrumentalu @anino kolo . A ondadolaze mali biseri iz pozadine - prekrasnaromska pjeva~ica kratke karijere Ava Selimi

pjeva pjesmu Abre devla (1969.), potoNehat Ga{i sa ansamblom Rom pjeva Na{tadav ki [utka tedikav i Alo dive me Romte mukav , obje iz 1970., potom Bedrije Misima pjesmu Mo vogi dukalla (1974.), pTrajko Ajdarevi}-Tahir i Mangala , p

poznati duet \uri}-Runjai} koju uz ~uvesekstet Du{ana Radeti}a (legendarkompozitor i aranèr rodom iz Prijedorizvodi Amen sama But Roma daleke 1964Hajra Su~urija uz orkestar KUD-a Ibar pjevPe romnaso o miro turisti |elo (1968.)., do

je na koncu pravo da izvedu romsku himnDjelem, djelem pripala nekada poznato

ansamblu Montenegro . Izbor koji svojoekskluzivno{}u i kvalitetom naprosodu{evljava.

Autori su sami izdali CD i LP box nsvojoj etiketi Vlax Records , dok distribuciju prezela poznata etiketa AsphaTango Records iz Njema~ke (brojevi CDATR4113 i LP-ATR4213!). Plo~e praopse`na knjiìca sa brojnim podacim

biografijama izvo|a~a, engleskim prijevodma pjesama (vjerujem da im je tu pomog“na{a” Hedina Sijer~i}), fotografijama reprodukcijama originalnih omota, te katal

{ki brojevi, godine izdanja i diskografskku}e - sve skockano temeljito i sa punakribije. Vinilne je snimke transferira

beogradski zaljubljenik u stare nosa~e zvukMilan Milovanovi}, a dio njih je na|en Narodnoj biblioteci Srbije . Na koncu napomena da je izdanje ve} bilo predmetoodli~nih kritika i opetovanog medijskoemitiranja, a autori najavljuju i multimedijlan projekt u suradnji sa Muzejom romskkulture iz Beograda i Nacionalnim romskcentrom iz Makedonije o povijesti romskglazbe u periodu od 1960. do 1980. godinJednom rije~ju, svaka ~ast i divljenje svem

{to su napravili.


ISTINSKI BISERI

SVEPRISUTNA KRALJICA Legendarna Esma Redèpova

VRHUNSKI SOLISTA Vanvremenska Ljiljana Petrovi}-Buttler

ZA[TO SU TI KOSE...Op{teljubljeni Muharem Serbezovski



Vijest da je najpoznatiji svjetskinegativac sir Christopher Leesnimio heavy metal album, samoneupu}ene je iznenadila. Njegovìvotni put, gluma~ki i glazbeni,

prepun je zanimljivih detalja.

BURAN @IVOT Najpoznatiji filmski grof Drakula rodio

se prije 91. godinu u londonskom okrugukao Christopher Frank Carandini Lee.Odrastao je uz majku, s obzirom da su mu

se roditelji razveli kada je imao samo ~etirigodine. Otac mu je bio vojni ~asnik, amajka grofica talijanskog podrijetla. Jo{ uranom djetinjstvu, nakon razvoda roditelja,Lee se s majkom i sestrom preselio u[vicarsku. Prve gluma~ke korakeChristopher je napravio u Wengenu, gdje jei upisao gluma~ku {kolu. Bio je sudionik Drugog svjetskog rata kao ~lan britanskogRoyal Air Forcea , ali i pripadnik tada{njetajne slu`be. Lee se prvi put na filmu

pojavio 1948., u ostvarenju Corridor of Mirrors .

Njegov doista buran i dug ìvot

obilovao je uglavnom ulogama negativaca,a jedna od najva`nijih uloga mu je bila

upravo u serijalu o najpoznatijemsvjetskom tajnom agentu Jamesu Bondu. Ufilmu Man With a Golden Gun, pak, Lee jeglumio Francisca Scaramangu, glavnognegativca, “~ovjeka sa zlatnim pi{toljem”.Mo`da mu je za tu ulogu pomogla i~injenica kako se njegovamajka drugi put udala za

bliskog ro|aka IanaFleminga, tvorca lika Jame-sa Bonda, a ulogu je odigraosavr{eno. Iz novije filmske

povijesti vrijedi zabiljeìtiuloge u trilogiji Lord of

Rings , gdje je u filmuPrstenova druìna igrao bijelog ~arobnjaka Saruma-na, kao i u nastavku filmaHobbit , koji se snima. Leese do sada pojavljivao kao lik u 276filmova i serija, a ~esto bi za potrebe nekogfilma samo davao glas.

GOVOR “STAROG KRALJA”Kada smo ve} kod glasa, sir Christopher

Lee posjeduje dubok i snaàn bas. Urazdoblju od 1986. do 1988. ~esto je nastu-

pao u glazbenim kazali{nim komadima i

operetama, te je od 2005. naovamsura|ivao sa nekoliko heavy met

bandova. Prvi Leejev samostalni glazbeuradak je Christopher Lee Sings DevilRogues & Other Villains iz 1989. godinDo sada je snimio pet studijskih albuma

jedan EP. Pro{le godine Lee je objavalbum A Heavy Metal Christmas , na komse nalaze boì}ne pjesme u metalnom ruhZa svoj album Charlemagne: By the Swor

and the Cross iz 2010., dobio je nagradSpirit of Metal , na ceremoniji Golden Godnajpoznatijeg heavy metal magazina MetHammera . A za svoj devedeseti ro|endaobjavio je singl Let Legend Mark Me As King , za koji mu je aran`mane napisaRichie Faulkner iz legendarnog banda JudPriest . Lee je vlasnik jo{ jednog rekord

Najstariji je svjetski izvo|a~ heavy metànra.

No, vratimo se najnovijem metalnouratku najpoznatijeg filmskog DrakulAlbum Charlemagne: The Oments of Dea

objavljen je prije ne{to vi{e od mjesec danSadrì deset pjesama a otvara ga Portren Nakon kratkog thrash metal uvoduslijedio je govor “starog kralja”, nakokojeg slijedi violinska dramaturgija i tipi~heavy metal solo sa svim pripadaju}ielementima. Harmonija i melodija nekaknajvi{e podsje}aju na produkciju kasnih 8ih godina i zvuke Helloweena . Istitempom nastavlja i pjesma Charles ThGreat . Samo {to je recital Lee zamijen

pjevanjem, a sve ostalo je - ostalo istJasno je kako struktura pjesama na albuzvu~i kao rani Judas Priest jer je i ovog

puta Faulkner umije{ao svoje prst Naravno ne treba zaboraviti da je glazbu zalbum napisao Hedros Ramos, izvrsgitarist iz Guatemale, poznat po suradnji

bandovima Guns N’ Roses i K ansaPjesma The Siege zapo~inje kao kora~nic

ali se nedugo nakon uvod pretvara u heavy metal sagu

U gluma~koj karijeri Le je ~esto igrao role u kojima bilo krvi, borbe i smrti. Stogi ne ~udi da je jednu svoj

pjesmu nazvao Massacre the Saxons , u ~ijem je teks

doslovce opisano povijesnkrvoproli}e tisu}a Sakonaca. Nakon ne{to laganiDawning of a New Agslijedi ponajbolja pjesma n

albumu, Let Legend Mark Me As the KinHeavy metal operu s tematikom koja govoo povijesti i prolaznosti ìvota, Lee jotpjevao kao da ima pedeset godina manjKonceptualni Album Charlemagne: ThOments of Death zatvara pjesmJudgement Day . Neobi~an glazbeni uradaslavnog glumca zasigurno }e u}i u ana

heavy metal glazbe.


METALNO RUH

D ra k u l a i met a l ac

Iako ima devedeset i jednu godinu,sir CHRISTOPHER LEE objavio je svoj novi

heavy metal album; najpoznatiji filmski Drakulaopet je oduševio

Pi{e: MARIO ILIÎ]

PRAVI “GROF”Sir Christopher Lee



KULT MARKETVAMPIRE WEEKEND

ModernVampires of theCity

Moglo bi se re}ida je uposljednjih petgodina do{lo doekspanzijevampira ivampirskogpokreta, kako ufilmskoj

industriji tako i u glazbenoj. Pred nama je studijski album banda Vampire Weekend pod nazivom Vampires of the City . Rije~ je o njujor{kim indie rockglazbenicima, ~iji nam tre}i studijski

uradak donosi dvanaest pjesama.

EVILE

SkullOni pra{eèstoko, a uzorisu im Slayer iMetallica. Rije~

je o thrashmetal banduEvile i njihovomnajnovijemstudijskom

uratku Skull . Kako to sami vole re}i,njihova glazba je na tragu najuspje{nijihthrash uradaka s kraja 80-tih godinapro{log stolje}a, od Exodusa, prekoOverkilla do Testamenta. Album Skull sadrì deset pjesama.

ROBIN THICKE

Blurred LinesRobin Thicke

je ameri~ki

tekstopisac,glazbenik iglumac. Uglazbenimkrugovima vrlotraèn.Potpisao je

brojne hitove nadolaze}ih pop zvijezda,poput Nicki Minaj, Jeniffer Hudson,Christine Aguillera, Ushera... Ovogaputa objavio je samostalni studijskialbum Blurred Lines . Na svoj {estialbum u karijeri uvrstio je jedanaestpjesama.

Ovoga puta predstavljamo neobi~ancountry album ameri~kog glazbenika K risaKristoffersona. Na pragu osamdesetegodine ìvota Kristofferson je snimioostvarenje Feeling Mortal , koji mu jeukupno gledaju}i {esnaesti studijski albumu karijeri. Iako pjeva i svira jo{ od davnih60-ih godina pro{loga stolje}a, ve}ini

publike je i dalje poznatiji kao glumac.Kris Kristofferson je ro|en u Texasu, anakon {kolovanja radio je razne poslove, odkojih je najopasniji bio pilotiranjehelikopterom na naftnoj platformi. Isprva je

pisao i skladao za druge izvo|a~e, a kasnije,nakon selidbe u Californiju, odlu~io se

posvetiti samostalnoj karijeri. Ono {to je u povijesti ostalo zabiljeèno, pored doista burnog Kristoffersonovog ìvota, jeste vezasa pjeva~icom Janis Joplin, koja je trajalasve do njezine smrti, ali i velika prijateljstvas Johnnijem Cashom, Bobom Dylanom,Rayom Priceom i mno{tvom drugih

velikana ameri~ke glazbene scene.Zasluge za svjetsku slavu Johnnyja

Casha, Janis Joplin, Willieja Nelsonasvakako dijelom pripadaju i Krisu, koji jenapisao neke od njihovih najve}ih hitova. Uisto vrijeme, on je izgradio i fimskukarijeru, odigrav{i 105 filmskih rola,okruniv{i se Zlatnim globusom.

[esnaesti Krisov album sadrì deset pjesama, a otvara ga istoimena Feeling Mortal . Kristofferson je cijeli album, kakomu i ime govori, posvetio tematici smrtnostii prolaznosti ìvota, s osvrtom na bogatukarijeru i jedinstven ivotni put. Ima tu i

pjesama poput Bread For The Body , koja

nagla{ava istinske ìvotne vrijednosti i primjerice, pri~a o ìvotnim na~elima koKristofferson “pri~a” pjesmom You DonTell Me . Na albumu je i skladba StairwTo The Bottom, autenti~na storija njegovim ìvotnim neuspjesima i padovim

Album zatvara pjesma Ramblin‘ Jac posve}ena nekoliko godina starije

prijatelju R amblin‘ Jack Elliotu, glasovitocountry glazbeniku, za kojeg Krisa ve` posebne uspomene. Iako naslov albuma ki tematika ukazuju kako je KrKristofferson snimio svoj posljednstudijski album, svi istinski ljubitedobrog countryja nadaju se kako stamajstor jo{ nije potro{io svu ìvotnenergiju, te kako }e nastaviti pisati, pjevai pomalo glumiti. (M. Ili~i

MUZIKA

Album “Feeling Mortal” Krisa Kristoffersona

Smiraj duše u country stilu

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Visage: Shameless Fashion 2. Deap Vally: Baby I can hell 3. Kings Of Leon: Supersoaker 4. Hot Natured ft. Anabel Englund:

Reverse Skydiving 5. Annie: Tube stops and lonely hearts 6. Rudimental ft. Foxes: Right here 7. Shuggie Otis: Special 8. Shy FX ft. Liam Bailey: Soon Come 9. Calvin Harris ft. Ayah Marar:

Thinking about you 10. Daft Punk ft. Pharell Williams:

Lose yourself to dance

COUNTRY DOAJENKris Kristofferson objavio je{esnaesti studijski albumFeeling Mortal



Broken je britanski nezavisni film iz2012. godine. Re irao ga je R ufus Norris,

priznati, zna~ajni kazali{ni reìser koji jestvarao i opere, a ovo mu je debitantski film.Premijerno je prikazan u svibnju pro{legodine, na velikom svjetskom festivalu Akategorije, na Cannes Film Festivalu , uprogramu Tjedan me|unarodne kritike .

U filmu glavne uloge tuma~e EloiseLaurence, Tim Roth, Cillian Murphy..., a me|usjajnim gluma~kim imenima nalazi se i divna,prije svega zbog svog rada i znanja, SarajkaZana Marjanovi}. Zana glumi poljsku babysittericu. Tim Roth, pak, glumi samohranogoca, odvjetnika. Tu je i u~itelj, Cillian Murphy,u kojeg je ona zaljubljena. Film Broken je

baziran na romanu iz 2008. istog imena, koji jenapisao Daniel Clay, i progla{en je za najboljinezavisni britanski film, a R orry Kinnear je zasvoju ulogu Boba Oswalda dobio nagradu zanajboljeg sporednog glumca. Ova filmskadrama prikazuje nekoliko isprepletenih dramaiz jednog kom{iluka, iz vizure jedanaesto-godi{nje djevoj~ice, a koje se odvijaju u dijelusjevernog Londona. Nakon {to je vidjela,nenadano, scenu nasilja na ulici ìvot joj semijenja. Djevoj~ica koja je vidjela nasilje jesuosje}ajna, zove se Emili, a nadimak joj jeSkunk, te ima dijabetes tipa A, koji joj moèitekako ugroziti ivot. Ona je, ipak, unato~

svojim problemima, suosje}ajna i ima osje}ajza nepravdu.Glazbu za film je radio Damon Albarn

(Electric Wave Bureau), frontmen grupeGorillaz . Reìser je èlio slaviti ìvot, pa makar i u groznim i turobnim okolnostima. Filmgovori o odnosima unutar obitelji, unutar kom{iluka, o povjerenju, mo}i, laìma, zlobi,odlukama s vi{e koristi i la`noj ljubavi, snazisuosje}anja... Re iser je za film rekao: “Ovo jeanaliza ljubavi u svim njezinim oblicima:obostranoj i neuzvra}enoj ljubavi, strastvenoj,romanti~noj i platonskoj, ljubavi kao jedinojstvari koja zasluùje na{e potpuno povjerenje.”

Srce mi se steè kada znamo {ta su sve djeca

morala na na{im prostorima gledati. Tu`nije odtoga je samo dana{nja nebriga, nerazmi{ljanje o

preventivi, nesuzbijanje mogu}nosti da iti kapkrvi iti jedno dijete vi{e vidi. Naàlost, danas je prilika mnogo, od redovnih bombi, pucnjava, plja~ki, obra~una, osveta, ubijanja napu{tenihìvotinja pu{kama po ulicama u nekimsredinama pred djecom itd. Naàlost! Ne samoda se ni{ta ne ~ini, ve} se i one koji ~ine ne{to zaop}e dobro jako brzo maljem dotu~e.

Oni koji detaljno posmatraju film, unjemu }e prona}i pregr{t situacija u kojima seljudi me|usobno vrije|aju uporabljuju}iraznolike nazive ìvotinja. Niti jedna odnabrojanih ne ~ini ono {to ljudi sebi i bli`njima~ine, ne razumijevaju}i da se pona{aju,

naro~ito prema svojoj vlastitoj djeci, tedrugima, gore od zvijeri, s malo brige o njima,te puno “medvje|ih” usluga.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETDOLINA SMRTI

MichelangeloAntonioni

Zabriskie Poing jefilm velikana

filmske umjetnostiiz 1970. godine.Osim re ije,Antonioni

potpisuje i scenarij, skupa skoscenaristima, a oni su: Fred Gardner,Sam Shepard, Tonino Guerra, ClarePeploe. Direktor fotografije je bio AlfioContini. Mark je u bijegu nakon {to je ubiopolicajca na demonstracijama. Ukrao jeavion, prelije}e pustinju. Daria je zgodnaèna, sekretarica, ljubavnica koja pustinjomvozi svog {efa. Mark i ona se zaljubljuju.Ovo je epski film, portret Amerike kasnih

{ezdesetih, uz glazbu Pink Floyda, The Grateful Deada, The Rolling Stonesa, The Youngbloodsa, Kaleidoscopea, JohnFahey, Patti Page... Ocjena: 5

HLADNE SUZE

AzizollahHamidnezhad

Ovo je suvremeniiranski film iz 2002.godine. Scenarij i

reìju potpisujeAzizollahHamidnezhad. Radnja ovog ostvarenjaodvija se u vrijeme po~etka revolucije uIranu te sukoba vlade i Kurda koji se èleodvojiti od Irana. Sudbina }e spojiti, u

jednoj me}avi, iranskog vojnika i kurdskupastiricu. U nemogu}im uvjetima kojivode u mr`nju dvoje ljudi }e stvoritienergiju ljubavi i po{tovanja. Ocjena: 4

NAJMIRNIJE MORE TOGALJETA

Takeshi KitanoNajmirnije moretoga ljeta jesuvremeni

japanski filmznanog nam

Takeshija Kitana (reìrao te napisaoscenario za ovaj film) iz 1991. godine.Gluhonijemi mladi} Shigeru radi kaosmetljar. Me|u otpadom pronalazidasku za surfanje. Popravit }e tu daskute krenuti svaki dan u poku{avanje dazaja{e svoj val. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Butler (Lee Daniels)2. Obitelj Miller (Rawson Marshall

Thurber)3. Instrumentarij smrtnika: Grad od kostiju

(Harald Zwart)4. Kraj svijeta (Edgar Wright)5. Avioni (Klay Hall)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, SonyPictures)

2. Elysium (Neill Blomkamp, SonyPictures)

3. Majstori iluzije (Louis Leterrier, SummitEntertainment)

4. Gru na supertajnom zadatku (ChrisRenaud, Pierre Coffin, IlluminationEntertainment)

5. Percy Jackson: More ~udovi{ta (ThorFreudenthal, Fox 2000 Pictures)

Puno “medvjeđih” uslugaFilm “Broken” (Velika Britanija, 2012.), reditelja Rufusa Norrisa

BABY SITTERICA I Zana Marjanovi}igra u filmuBroken



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO“Nakon duge i te{ke bolesti u Stockholmu je,u osamdeset i drugoj godini ìvota,preminuo Ahmed Be{i}, prvi banjalu~kiakademski vajar i profesionalni lutkar

Dje~ijeg pozori{ta”, obavijestili su nas izDje~ijeg pozori{ta u Banjoj Luci: “Bio jeumjetnik tihe naravi, velike energije iostvarenja. Velika mu hvala!”

Do 4. septembra traje Sarajevo Chamber Music Festival , a organizator je sarajevskaMuzi~ka akademija u saradnji sa Man ha- ttan String Quartetom . U Domu OS BiH 29.augusta nastupa Manhattan String Quartet ,dan kasnije Christopher Taylor, potom31.8. Nihad Kre~o, Sakib La~evi}, VedranTuce & Manhattan String Quartet , itd.

U Grada~cu je 28. augusta otvoren jubilarni,40. me|unarodni sajam poljoprivrede iprehrambene industrije Sajam {ljive . NaSajmu }e se ove godine predstaviti vi{e od280 izlaga~a iz Hrvatske, Srbije, Turske,Italije i Bosne i Hercegovine, na 13.000kvadratnih metara otvorenog i zatvorenogprostora.

Outlook je najve}i evropski festival bassmuzike i soundsystem kulture, i najve}i

hrvatski festival. Odrà}e se od 29. augustado 2. septembra, u napu{tenoj tvr|avi PuntaChristo u [tinjanu kod Pule. “Outlook ovegodine predstavlja nevjerovatan muzi~kiprogram”, tvrde organizatori. E, u tomnevjerovatnom programu sudjelova}e i dvaBosanca: Said5 i Billain.

Iz sarajevske Agencije Gramofon , pak, stièsljede}e priop}enje: “Nakon {to je ansamblHalka proteklog vikenda nastupio u Tuzli,Bijeljini i u Br~kom, ovaj novoosnovani a ve}

uspje{ni bend najavljuje i nove koncerte una{oj dràvi: u Biha}u 5. septembra,Prijedoru 7. septembra i Gora`du 12.septembra.

U organizaciji Kazali{no-filmske drugeOktavijan od 13. do 17. septembra bi}eodràni sedmi Dani filma Mostar . Sve~anootvaranje Festivala zakazano je za 20 sati“u prostorijama Mepas Malla”. Naravno,Dane filma Mostar otvori}e film Obrana i za{tita, Mostarca Bobe Jel~i}a. A {ta bidrugo?

Antifa Fest se bliì.

êtvrto izdanje najve}eggodi{njeg okupljanja idruènja mladih bosan-s k o h e r c e g o v a ~ k i hantifa{ista i antif a{istk inja,dakle Antifa Fest uMostaru, odrà}e se 6. i 7.septembra, u OKCAbra{evi} . Posjetioci }e iove godine biti u prilici da~uju zanimljiva preda-vanja i prezentacije, kao i

nastupe bendova iz na{e dràve, teHrvatske i Srbije.

“U petak, 6. septembra, od 20 sati pado pono}i, nastupaju Hypersten - PunkRock/Mostar, 95th Division -Experimental Hardcore/Biha}, Statementof Hate -Hardcore/Banja uka) i Hobson‘sChoice - Hardcore/Tuzla”, najavljujeRobert Jandri} iz mostarske Antife :“Naredni dan }e svirati Motherpig -R’n’R/Sarajevo, Bomber - StreetPunk/Novi Sad, Brickheads - Garage

Punk Rock/Novi Sad iL o{ Primjer - Melodic

Hardcore Punk/Poèga.”Ulaznica ko{ta {est,a za oba dana desetmaraka. Dok je za

besplatnu dnevnu, reg-gae/dub varijantu udvori{tu Abra{evi}a zaduèn K omorat. “H o-}e li se pjevati umra~nim vremenima?Ho}e, pjeva}e se omra~nim vremen m a...”

“Ho}e, pjeva}e se omra~nim vremenima”

ROBERT JANDRIĆ, prvoborac mostarske “Antife”

ROBERT BUBALO, producent“Mediteran Film Festivala” u Širokom Brijegu

ROBERT BUBALO“Ovogodi{nji MFF zavr{it}emo 31. kolovoza sauspjelom ekranizacijomkazali{ne komedije Kauboji ”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-877-2982013 61/6829.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

[ta je Oxfam?Oxfam je me|unarodna konfederacija

sedamnaest organizacija, koje zajedno ~ineme|unarodni pokret za promjene. Ovame|unarodna konfederacija danas je

prisutna u vi{e od devedeset zemalja {iromsvijeta. U najkra}em, vizija Oxfama je

budu}nost bez nepravde i siroma{tva. U jugoisto~noj Evropi smo aktivni jo{ odkasnih devedesetih godina pro{log vijeka, asve je po~elo sa manjim projektima usocijalnom i poljoprivrednom sektoru nasjeveru Albanije, dok je na{a prisutnost uregiji znatno osnaèna 2003., od kada smo

provodili niz programa u oblasti ruralnogturizma, ekoturizma, u razvoju lokalnihsamouprava, blisko sara|uju}i sa lokalnim vlastima,nevladinim sektorom i lokalnim zajednicama.

Na koji na~in Oxfam promovi{e vinski turizamu BiH?

Oxfam ve} dugih osam godina podràva ruralneoblasti u Hercegovini preko projekata ruralnog razvojai valorizacije tipi~nih i tradicionalnih proizvoda.Prate}i uspje{ne evropske trendove, modele spoja

poljoprivrede i turizma, odmah smo prepoznali sakriveni eno-

gastronomski potencijal Hercegovine i po~eli da ma{tamo, zajedno sa lokalnim partnerima, o razvoju ove regije u tomsmjeru, a sa ciljem da podrìmo ostanak ruralnog stanovni{tva na tim podru~jima iomogu}imo im, ili pak pobolj{amo uvjeteza ostvarivanje prihoda. U zadnjihnekoliko godina smo podràli projekatvinskog turizma preko oìvljavanja ve}

postoje}e Vinske Ceste Hercegovine , jersmatramo da je taj sektor jedan od mogu}ih

pokreta~a ekonomije za cijelu dràvu.Vinska Cesta je dobila nove ~lanove, novu

putnu signalizaciju, aplikaciju za pametne

telefone - BiH GUIDE - a uskoro }e bitiaktivna i nova web stranica: vinskacesta.ba ili wineroute.ba .

Koji su to ostali projekti Oxfama u BiH?Osim projekta vinskog turizma, danas se Oxfam

u BiH bavi obnovljivim energijama i primjenomnovih tehnologija u ruralnim sredinama, ja~anjemsistema za podr{ku srednjih i malih preduze}a,za{titom okoli{a, te vrednovanjem materijalnog inematerijalnog kulturnog nasljedstva preko projektakulturnog turizma.

AJNA GALIČIĆ, project manager “Oxfama” u BiH

Nevi|ena je gu`va ovih dana u [irokom Brijegu,obavje{tavaju nas. Razlog je vrlo jednostavan: od 26. do 31.augusta odràva se 14. Mediteran Film Festival , najstariji festivaldokumentarnog filma u na{oj regiji. “Filmom Gangster te volizap~eo je natjecateljski program, koji je od ove godine razdvojenu dvije kategorije: kratki i dugi metar, pa su stoga na MFF-u i dvaìrija koji }e odlu~iti o pobjednicima u ove dvije konkurencije.No, prije slu`benog otvaranja u srijedu, odràna je dvodnevnafilmska uvertira za sladokusce: ciklus filmova Federica Fellinija,

u povodu dvadesete obljetnice njegove smrti”, obja{njava R obertBubalo, producent Mediteran Film Festivala u [irokom Brijegu.“Ovogodi{nji MFF zavr{it }emo 31. kolovoza sa uspjelom

ekranizacijom kazali{ne komedije Kauboji, Tomislava Mr{i}a.Ovo nam odmah pokazuje kako smo i ove godine {aroliki i da seunutar {est dana doga|a vrlo zabavan, raznolik i kvalitetanfilmski sadràj. Snaga ovogodi{njeg programa leì u ~injenici dase kroz pet programa prikazuje trideset i pet filmova, koji suizabrani u konkurenciji nekoliko stotina kandidata. To samodokazuje koliko je te{ko u}i na MFF. Zato i jam~imo vrhunskifilmski program i odli~nu zabavu”, tvrdi na{ sagovornik.

Na ovogodi{njem MFF-u bi}e prikazana dvadeset i dvadokumentarna filma, dok }e u programu doma}ih autora biti

prikazani filmovi: U potrazi za o~evim grobom, don Pavla

Crnjca, Pacijent Zdenka Jurilja i Napad tsunamija (Snaga rock’n’rolla) Marija ]uì}a. “U kategoriji igranog filma biti }eprikazan film redatelja Bobe Jel~i}a Obrana i za{tita. Festival seu produkcijskom smislu previ{e ne razlikuje od prethodnih. Pofilmovima, mogu re}i da je ovo najkvalitetniji MFF do sada. Ovegodine dobili smo 240 filmova, od kojih smo odabrali devetdugometra`nih i trinaest kratkometra`nih filmova unatjecateljskoj konkurenciji.” Osim filmskog programa, tokomMFF-a organizovana je i filmska radionica, koju su vodileAmerikanke Lucy Eaglson i Midge Costin, te serija koncerata

bendova iz Bugojna, [irokog Brijega, Zagreba i Tokija.

Budu}nost bez nepravde i siroma{tva

MFF “stari” i to je va`noPRED NOVI POÊTAK êlni ljudi MFF-a, Tomislav Topi} i Robert Bubalo



1. Kako Narodno pozori{te Tuzla radi ljeti?

Imamo i mi godi{nji. Levati, glumci, moraju nakolektivni, jer ne mogu uzimati godi{nji kad ko ho}ezato {to ne bi bilo repertoara.

14. Da li je bolje biti lijeppametan ili ruàn i glup?Ja sam za lijep i pametandodao bih sexy.

19. Tange ili badDe, ba, opet.

21. Poruka~itaocima na{egmagazina?Manje mahalanjavi{e pozitive.Kakve smo mineshva}enelegende.

16. Opi{ite EmiraHadìhafizbegovi}a u tri rije~i?Dvije Arene , Tuzla.

5. [ta ne morate imati ufriìderu?Pive. Mogu i na balkonu

biti, zahladnilo je.

7. [ta obavezno nosite na plaù?Dobru knjigu.

13. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?

Upalim TV... Ako nema Deena nanekoj od 150 televizija u tomtrenutku sa~ekam 15 minuta i on se

pojavi, i onda ga saslu{am da mikaè kako se ìvi i obla~i u Milanu.

3. Da li ste kao mali sanjali da

}ete biti direktor, ne~ega?

De, ba. Ja sa n jao da } u bi ti no r ma la n.

2. A zimi?

E z imi r ad i k o z ma j.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu?Kao stih R ambove pjesme: “Drka

drka dàun drka d dàun...”

10. Jeste li meteoropata?

A meteoropate su oni kad ne znaju {ta }e pri~at’, pa kaù: “Ko da }e ki{a?” Nisam taj.

15. Da imate 15 minuta

vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih bio assholl.

18. Osoba koja Vam idena ganglije?Roberto Mancini.

20. A, begova ili {kembe ~orba?[kembe kod To{kija iza vatrogasno

17. S kim biste voljeliotplesati tango?Sa onom gospo|omMaljki} ili Paljki} izSNSD-a, {to stalno ne{to

negoduje protivBo{njaka, ili onomPandurevi}.

12. Da li je {utnja zlato?Kako nije. Do sada sam triput mogao bitministar za ne{to, al‘ me jezik uhaka.

6. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Senada Avdi}a! Da mu objasnim daima nas i pozitivaca u SDP-u. I sve

bih mu govorio: Sen~i, nisam lopov,niti }u biti, Tita mi.

8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Bio bih jed an od osniv a~a SDA i sad ` iv io k ’o had i ja.

by DINO BAJRAMOVIC

ARMIN ĆATIĆ, direktor Narodnog pozorišta Tuzla:

“San jao sam da ću bi ti normalan”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Jeban kao i u ovom.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ko je

sretan ni u hali nije gl

adan?”

M i s mo l j ud i k o j i k ad se ne k o

m ne { to

l i je po des i od ma h o~e k u je m

o da }e

na k o n toga do} i r u no.



KLIN ÔRBA

Da se razumijemo: budu}i da spadam u vrlo izda{ne

melanholike; {to zna~i da mi je u rane ki{ne jesenidu{a napokon na svom, evo me s jadikovkama

ovojesenjim. Evo me da vam ka em da je sve, ba{ sve,ovih dana pokislo, i samo {to nije oti{lo do|avola.

Gledam te na{e vozove, vidim ih s prozora: bez imalosrama kloparaju prugom [amac - Sarajevo, kaoretardirana djeca iz neke druge dimenzije, koja svakimdanom sve vi{e zaostaju u razvoju. Kakav je to voz sakompozicijom od jednog ili dva vagona? Gdje to ima?Ima u nas, u nas ima svega. To su oni i{arani starozavjetnivozovi, koji se svakog bogovetnog dana, sa staniceSarajevo, otisnu u bijeli svijet. Putuje li neko timvozovima? Pa, pokatkad se vidi pokoja pokunjena glavauz prozor. [ta misle upravo te glave, kako li se osje}aju?- to se ja pitam. Jer, te glave, to su zapravo korisniciusluga na{ih javnih privrednih subjekata. Ne{to ih valjdai ko{ta ta smiona vo`nja na{im izvitoperenim prugama, urashodovanim socijalisti~kim vagonima.

Neko je kriv {to od te jadne èljezni~ke mreè vi{eni izbliza ne mogu lijepo, slatko i glatko ìvjetidràvni namje{tenici. A ko je kriv, ako nije Tito?

On je za sve kriv, i, podrazumijeva se, njegova Partijai njegova Omladina. Oni su izgradili ove pruge inamakli ba{ ove vozove. Podlo su se namjerili da nas,i kad njih odavno ne bude, ubijaju svojim izumima.Tako barem smatra pjesnik Dèmaludin Lati}, koji u

TV magazinu Reflex, vlastitom ra~unicom svjedo~i da je komunizam pobio daleko vi{e ljudi nego zloglasninacizam.

Ove na{e pruge, sve na{e pruge i komunalne mreè;sve je to stra{no komunisti~ko zlodjelo. Takve su i ovetramvajske, kojima ovih dana prijeti isklju~enje struje. Ve}vidim, u sarajevskim tramvajima, jednu beri}etnu jesen:na brzu ruku prekvalificirani revizori postali su utjeriva~idugova Njenog Veli~anstva Elektroprivrede . A od koga}e{ u ovoj bajkovitoj dràvi utjerati dugove, ako ne odonih pokunjenih glava, od korisnika usluga na{ih javnih

privrednih subjekata? Vidim onog mrzovoljnog brku kakomi, na vratima njegovog tramvaja, osim karte, traì i

priznanicu o uplati dugova za elektri~nu energiju, koje je

snala`ljivi GRAS razrezao i zaduìo po glavi korisnika

gradskog prijevoza. Ko nam je kriv? Tito, naravno.

Da smo mi, korisnici svih mreà, od boljeg poretkotpali, mo`da bismo blagovremeno shvatili da javnzna~i na{e. U tom bismo slu~aju, nabavili on

aparate koji biljeè beskorisno oticanje vode vodovodnog sistema. Ne bismo ~ekali da nam ovi siro

prezauzeti vodovodni faktori mijenjaju napukle cijevi na{im avlijama i zgradama. Sami bismo, i to s rado{}mijenjali zastarjelo komunisti~ko naslije|e. Ko je jovidio da se bole}ivo ~uvaju prastari sistemi jednoretardiranog zlo~ina~kog poretka? Da smo kakvi, sta

bismo Lati}u uz bok, te - vlastitom pame}u i novcem, veove sretne jeseni uspostavili novu novcatu nacisti~kvodovodnu mreù. O, kakva bi to divna voda bila! Nsvakoj bi pipi pisalo: Zabranjena upotreba psima i djeci mije{anih brakova. I jo{: Voda iskori{tena za abdest

besplatna!

Stoga, nek‘ liju ki{e bez prestanka. Nikad nek‘ n

pro|e jesen, nama koji jo{ pamtimo snove malogJoè. Pri~ao nam ih je u kameru, kad ve} bija{e i st

i car. U djetinjstvu je ranom, Joà sanjao da se vovozom. Zami{ljao je neko nadzvu~no bbbbzzzzzzz...,kako jedva stiè iz voza vidjeti ku}e koje promi~

brzinom svjetlosti. Kad ono, kad do|e na red da se pr put vozi }irom, beskrajno se razo~ara na{ junak. Taj }irto se vuklo tako sporo, ti bokca, da si mogel cvetje

njega brati, pripovijedat }e Tito, u vremenu kad je, u pomo} Partije i Omladine, uspio po cijeloj Jugi izgradmodernu èljezni~ku mre u. Ve} odavno je putovsvojim vlastitim Plavim bbbbbzzzzz vozom, prugama ukoje su dimile velike tvornice, ptice veselo cvrkutaletelefonskih ìca, klokotale bistre vode kroz hiljadkilometara nove vodovodne mreè, ne pitaju}i se koga napojiti i okupati.

Tako da, upravu ste, pjesni~e Lati}u: za svako nazlo i bijedu, krivi su Tito i komunizam. Kriv je onaj maJoà koji je znao sanjati bolje i stvoriti to bolje. dakako, krive su nam socijalisti~ke pruge kojima smstigli u ovo vrijeme nevi|enog rahatluka, u doba kad sana{ kontakt s civilizacijom stane u jedan retardira

vagon.

Ove naše pruge, sve naše pruge i komunalne mreže; sve je to strašnokomunističko zlodjelo. Takve su i ove tramvajske, kojima ovih danaprijeti isključenje struje. Već vidim, u sarajevskim tramvajima, jednuberićetnu jesen: na brzu ruku prekvalificirani revizori postali suutjerivači dugova Njenog Veličanstva Elektroprivrede

JADI RANE JESENIPi{e: FADILA NURA HAVER




Novi Peugeot RCZ: Nabrijani ljepotan

Da i francuski automobilski gigant Pe-ugeot ozbiljno shva}a trenuta~nostanje na automobilskom tr`i{tu,

potvr|uje podatak kako su samo uposljednjih godinu dana majstori iz Socha-uxa lansirali {est razli~itih modelaautomobila. No kako je nedavno objavljen

podatak da je Europska unija i slu`benoiza{la iz recesije, model koji ovoga putapredstavljamo uklapa se u novonastalusituaciju. Rije~ je o novom Peugeotu RCZ,koji se slu`beno po~eo proizvoditi 2010.godine. Podaci govore kako je 30-tisu}itiprimjerak s pokretne trake si{ao u ljeto2011. godine, dok je 50-tisu}iti Peugeot RCZ u autosalon u{ao u zimu ove godine.Novi Peugeot RCZ slu`beno se u prodajinalazi ve} dva mjeseca, a {to je novo nanovom francuskom ljepotanu u kratkimcrtama i predstavljamo. Rije~ je dakako oautomobilu iz klase sportskih coupea s

potpuno novim izgledom koji karakteriziranova, agresivna prednja maska, ali nitistra`nji kraj s dva izbo~enja ne zaostaje.Maskom hladnjaka novog Peugeota RCZ dominiraju dvije kromirane trake u oblikuma~eva, dok su prednja svjetla pri~a zasebe. Kako bi prednji dio automobila

izgledao {to agresivnije a u isto vrijeme isportskije, dizajneri iz Peugeota u rasvjetnatijela ugradili su po {est LED dioda u oblikukand`i. Ne treba tro{iti rije~i na udobnostfrancuskih vozila, posebice Peugeota, jer tusu majstori iz Sochauxa neslu`beni prvacisvijeta. Naravno, kada je rije~ o sportskomcoupeu , sve mora biti podre|eno voza~u, pa

je takav slu~aj i kod Peugeota RCZ . Ono {tozasigurno zanima voza~e je i snaga iperformanse motora koji se ugra|uju u togfrancuskog ljepotana. U ponudi su dokazanimotori i to s ru~nim {estostupanjskimmjenja~em 2.0 Hdi sa 163 konjske snage i

prosje~nom potro{njom od 5,3 litre. U opcsu i dva benzinska agregata, 1.6 litarski THsa 156 konjskih snaga i te motor iszapremine, ali sa 200 „konja“pod haubom

Svi modeli motora dolaze sa {estostpanjskim r mjenja~ima, a cijene, ovisno modelima motora, kre}i se oko 50-tak tisu}

maraka. Ne treba puno tro{iti rije~i nsigurnost u vo`nji kada je Peugeot u pitanjI ovoga puta tu su inteligentna kontroprotiv proklizavanja u suradnji s ESP-omHill Start sustav, te nezaobilazni ABPeugeot RCZ oduvijek je slovio za prakti~nvozilo, a tome svjedo~i prvenstveno velprtlja`ni prostor. I u novom Peugeotu RCvodilo se ra~una o veli~ini, pa se sadprimjerice po~etnih 384 litra prtlja`nikpreklapanjem stra`nih sjedala lako pretvau ogromnih 760 litara za jedan sportscoupe. [to bi se reklo, da je bolje nevaljalo.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: Mario Ili~i}



Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 200 EUR

Polugodi{nja: 100 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos [email protected]

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON - LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

slobodna bosna [broj 877, 29.8.2013]

Documents