SOCIJALISTIČKA

FEDERATIVNA REPUBLIKA

JUGOSLAVIJA

Komunistička partija Jugoslavije

1952. Savez komunista

Jugoslavije (SKJ)

Ustav iz 1963. -

samoupravljanje označeno kao

temelj društvenog ustroja

FNRJ Socijalistička Federativna Republika

Jugoslavija (SFRJ)

nazive mijenjaju i republike

Narodna Republika Hrvatska Socijalistička

Republika Hrvatska (SRH)

Grb FNRJ

Grb SFRJ je nakon godine 1963.

sadržavao 6 baklji, umjesto dotadašnjih

5 na grbu FNRJ.

Svaka baklja označavala je jedan od

priznatih jugoslavenskih naroda

(Hrvate, Srbe, Slovence, Crnogorce i

Makedonce), a šesta baklja dodana je

nakon što su muslimani priznati kao

poseban narod (Muslimani s velikim M).

Nakon rata, u Jugoslaviji se

sustavno stvarao kult Titove

ličnosti, a osobito među

mladima.

Titov je rođendan (25. svibnja

– „Dan mladosti“) proglašen

državnim praznikom i

obilježavan svake godine

velikom proslavom.

• 25. svibnja - Titov rođendan, Dan mladosti

Titu su podizani brojni spomenici

za života mnoge ulice, trgovi i gradovi dobili

njegovo ime

Spomenik „Maršal Tito“ u Kumrovcu, rad kipara Antuna Augustinčića

isticana Titova uloga u Drugome svjetskom ratu,

njegov otpor Staljinu, zasluge u Pokretu

nesvrstanih i u borbi za mir u svijetu

svaka kritički izgovorena riječ ili kritički napisan

tekst o njegovoj osobnosti bili su strogo kažnjavani

• Na slici je prikazan njegov ulazak u Skoplje.

• Opiši sliku.

• Gdje si već upoznao/upoznala takav način vladanja?

Josip Broz Tito

Prigodom posjeta komunističkoj Sjevernoj Koreji, Tito je dočekan „prigodnim” programom.

Hrvatska težnja za nacionalnom

ravnopravnošću (1965. - 1971.)

u Jugoslaviji naglašavano „bratstvo i jedinstvo”

naroda

službeno - svi narodi ravnopravni

u stvarnosti Srbi bili u povlaštenom položaju -

u većini u mnogim državnim službama i na

sličnim radnim mjestima

• u javnosti bili prisutni pokušaji da se

hrvatskom narodu:

• nametne osjećaj kolektivne krivnje za zlodjela

ustaškog režima

• umanji njegov doprinos antifašizmu

Skupina boraca Prvoga kalničkoga partizanskog odreda na Kalniku 1942.

Hrvatska morala izdvajati velika financijska

sredstva za pomoć nerazvijenim krajevima

Jugoslavije - usporen njezin razvoj

nametanje unitarizma - stvaranje umjetne

„jugoslavenske” nacije i jezika

nametan hrvatsko-srpski jezik

Pravopis hrvatskosrpskog i srpskohrvatskog

jezika iz 1960. u zajedničkom izdanju Matice

srpske i Matice hrvatske.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog

književnog jezika

1967. objavilo Društvo književnika Hrvatske

s još 16 kulturnih ustanova

tekst „Deklaracije“ objavljen u zagrebačkim

novinama „Telegram”

potpisnici Deklaracije izloženi progonima

1967. i 1968. novo komunističko vodstvo

Hrvatske - predvođeno Savkom Dabčević-

Kučar i Mikom Tripalom

zalaganje za korjenite promjene u politici i

gospodarstvu

Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo i Josip Broz Tito na večeri u Brezovici 1968.

1968. veliki studentski prosvjedi u Zagrebu

protiv postojećih odnosa

podrška zahtjevima za promjenama

Matica hrvatska, hrvatski sveučilištarci i dio

hrvatskog partijskog vrha zahtijevali:

reformu federacije

decentralizaciju

„čiste račune” u raspodjeli sredstava u Jugoslaviji

veće političke slobode

hrvatsku suverenost

zaštitu prava na iskazivanje vlastitog nacionalnog

identiteta

Zagreb 1971. - Trg Republike (danas Trg bana Josipa

Jelačića)

Ivan Zvonimir Čičak i Dražen Budiša – dio vodstva pokreta studenata

Uhićenje Dražena Budiše

Podrška političkom vodstvu Hrvatske

Hrvatsko proljeće – masovni pokret

hrvatska težnja za nacionalnom ravnopravnošću

na vrhuncu 1971.

Tito u početku podržavao hrvatsko vodstvo

optužbe iz Srbije – da Hrvatska razbija

Jugoslaviju

sjednica Predsjedništva SKJ u prosincu 1971. u

Karađorđevu - početak represija protiv Hrvatske

hrvatsko partijsko vodstvo optuženo da je

dopustilo jačanje nacionalističkih i šovinističkih

ideja

• Karađorđevo 1971.

posljedice:

- smjena Savke Dabčević-Kučar i Mike Tripala

- uhićenja hrvatskih intelektualaca

- zabranjen rad Matice hrvatske

- otkazi sudionicima otpora

- iseljavanje Hrvata

- zavladala „hrvatska šutnja”

Pravo naroda na samoodređenje do

odcjepljenja

komunistički vrh na čelu s Titom uvidio nužnost

preuređenja države

1974. donesen treći

jugoslavenski Ustav

Ustav 1974. - republike i autonomne pokrajine

dobile veći stupanj samostalnosti

potvrđeno pravo jugoslavenskih naroda na

samoodređenje do odcjepljenja od federacije

to će pravo početkom 90-ih iskoristiti

Hrvatska i Slovenija

Predznaci sloma

svibanj 1980. umro

Josip Broz Tito

otvoreno izbijanje krize u zemlji

zahtjevi Albanaca da Kosovo postane republika

- represivne mjere vojnog i policijskog aparata

jugoslavenske vlade

Priština 1981. - demonstracije

Kosovo

dio političkog vrha Srbije protivio se ustavnim

promjenama iz 1974.

cilj –

ukidanje autonomije Kosova i Vojvodine

nametanje srpske prevlasti i centralizma

Novi Sad osamdesetih godina 20. st.

Slovenija - zahtjevi za

demokratskim slobodama

i većom samostalnošću

Hrvatska - političko

vodstvo inzistiralo na

poštivanju odredbi Ustava

iz 1974.

Hrvatsko iseljeništvo i politička emigracija

nakon Drugog svjetskog rata –

nastavak odlaska Hrvata u iseljeništvo i na

privremeni rad u europske zemlje (gastarbajteri)

razlozi – teško gospodarsko stanje, nezaposlenost

teške posljedice za demografski razvoj

tijekom šezdesetih godina 20. st. olakšano

izdavanje putovnica i putovanje u inozemstvo

vlasti poticale iseljavanje – novac iz inozemstva

značajan prihod za jugoslavensko gospodarstvo

jugoslavenske vlasti nadzirale iseljeništvo i

njihove veze i komunikaciju s domovinom

hrvatska politička emigracija – prikazivana kao

ekstremno neprijateljska, ustaška, teroristička i

nasilna

hrvatska emigracija rascjepkana na brojne

organizacije i skupine

djelovali sukladno zakonima država u kojima

su osnivani

prema političkim iseljenicima jugoslavenske

vlasti primjenjivale represivne mjere

jugoslavenske vlasti često organizirale fizičke i

oružane napade na istaknutije političke

iseljenike i njihovu imovinu u inozemstvu

u razdoblju od 1946. do 1989.

jugoslavenska tajna policija

likvidirala 77 hrvatskih

političkih iseljenika i izvršila 24

atentata koje su žrtve

preživjele

Jugoslavenski je režim 1978. u Parizu

organizirao likvidaciju istaknutog hrvatskog

intelektualca Brune Bušića (1939. – 1978.).

On je svojim pisanjem i organizacijskim

djelovanjem postao osoba koja je stvarno i

simbolički najbolje ujedinila razlomljenu

domovinsku i iseljenu Hrvatsku.

Smatra se jednim od najistaknutijih branitelja

suvremenog hrvatskog nacionalnog identiteta.

SOCIJALISTIČKA

FEDERATIVNA REPUBLIKA

JUGOSLAVIJA

ZAPIŠIMO

1952. KPJ SKJ

1963. novi jugoslavenski Ustav

promjena imena u SFRJ

samoupravljanje

hrvatski otpor - „Hrvatsko proljeće”, vrhunac

1971.

cilj - ostvariti veće političke, gospodarske i druge

slobode za Hrvatsku

sudionici - Matica hrvatska, hrvatski

sveučilištarci, dio republičkog partijskog vrha

(Savka Dapčević Kučar i Miko Tripalo),

intelektualci i građani

posljedice sastanka državnog vrha u

Karađorđevu –

obračuni sa svim pripadnicima hrvatskog otpora

uhićenja, zatvaranja

Matici hrvatskoj zabranjen rad

otkazi na radnim mjestima

iseljavanje u strane zemlje

Hrvatska šutnja

1974. Ustav - potvrđeno pravo

jugoslavenskih naroda na samoodređenje do

odcjepljenja od federacije

1980. umro Tito – predznaci sloma SFRJ

hrvatsko iseljeništvo –

gospodarski i politički razlozi

jugoslavenske vlasti – progoni i atentati na

emigrante