strana l. - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1938_30.pdforao je kralj...

4
.J LIST IZLAZI TJEDNO. - GODISHJA GODINA IX. BROJ 30. 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO DIN. Sibenik, 24. srpnja 1938. ADRESA UREDHISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. 11. RUKOPISI SE HE VRACAJU. - OGLASI PO HAROCITOJ TARIFI. Dostojanstvo Orao je kralj visina, lav je kralj ilvotlnjama, a kraljuje lad svim stvorovima. Orao je kralj vl- Ina, jer krstari visoko pod oblacima 1 natlml se sa suncem; lav je kralj me- u životinjama, jer ih sve nadmašuje vojom snagom. A lo- tjekt Po lemu on kraljuje nad svim tvorovimal - Covjek, premda nema krila, ni lavske snage, kralJu- e nad svime svojim razumom! razum leti visoko, Iznad blaka l u njemu se skriva snaga, ko- oj ne mogu odoljeti ni svi lavovi. Razum, umnost je obl- ' jefje. Po tome se razlikuje od vega dlvljivoga, l po tome se lzdlie ad visine. All nije sva, a niti veli- Ina u njegovom razumu. Do- tojanstvo otkupljenog otkup- jenog Kristovom krvlju, još je mnogo Ml, Kristovi vjernici, smo ogu, dionici smo Boije naravi. l to e ono nadnaravno dosta- anstvo Jesmo ll svijesni toga svoga na- avnoga J nadnaravnoga dostojan- tval Ako jesmo, onda moramo biti ordl l ponosni. Ponosnijl od stoljet- ih hrastova l od cedara libanonskih! Nismo samo ljudi, nego smo još ešto više: Katolici smol A katolik bi- l biti Kristov brat l Boije di- ete. Kristova smo i Boija dje- al Zato smo - ako smo uistinu to, ako smo u Milosti - lijepi kao l; ljepši smo od nedoglednog mo- a l beskrajnog neba, pa l od rlrode kad Je ona odjevena u naj- ;vehnlje proljetno ruho. Zato smo na zemlji veliki i l kao kraljevi. Zato Imamo pravo via- ati i gospodariti, pjevati i veseliti se ao bezbrižna ptica na dozrelom kla- svi nisu svijesni svoje i svoga dostojanstva. To su, u rvom redu, svi koji preziru sami se- e, koji l svojevoljno do- l svoj ilvot. Takvi su sliJepci 1 <oji ne vide one veleljepote koje se svakom nalaze; glušci su oji ne glasni šum svojih vlasti- Ih snaga. Ali ne poznaju l dosto- anstvo nl oni koji preziru l bllfnJega, bilo da je on fino salonsko odijelo ill u poderotl. e, koje se nikada ne peru, ' jer' nema dluglh s jim' . 1 5e pokrio. /(te/lu grijehe koje vape osvetu red licem Božjim, katekizam ubraja: ubogih l sirota, te zadrfava- Za kanonizaciju Bl. Nikole Ovogodišnji blagdan Sv. Jakova Apostola, titulara šibenske bazilike i patrona_ nas na (25 jula 1937) posvecenJa oltara jeruzolim- skog našeg Bl. NIKOLE T A- V.ELICA, je hrvatski narod po- digao u Kmlovu gradu i tako je na mjestu, . svetom za svakog krš- can ma, postav1o pred cijelim svijetom zavjet svoje vjere. Prva obljetnica ovog nadasve dra- §log nam napunja našu du- su osobitom na pomisao kako je, kro7 jednu samu godinu, proši- riO po sv1m hrvatskim krajevima kult Bl. Nikole! Podignuto je više oltara na Blaženiku, a postavljeno Je u mnog1m crkvama i kapelama sli- ili kip Bl. _Nikole. Naš narod uprav- lJa sada svoJe molbe i zazivlje svog nebeskog zaštitnika, svog jeruzolim- skog Zagovorom Bl. Niko- le dogodilo se je i jedno nenadno ozdravljenje, koje je sada predmet ispitivanja sa strane crkvene vlasti. Ove utješljive pobudile su želju svih da se poduzme što pri- je akcija za kanonizaciju našeg Mu- Naš episkopa! je da se zamoli Sv. Stolicu, da bi se upu- tio proces da Bl. Nikola je štovanje kao Blaženika, od pamti- vijeka u redu i u gra- du Sibeniku, bude proglašen SVE- CEM. Ovo je pitanje pokrenuto. Treba sloga naše molitve da Bog usliši ovu želju cijelog hrvatskog naroda le da u što skori- je vrijeme doživimo sveti dan Kano- nizacije Bl. NIKOLE. Sibenik, rodni grad Blaženika, je veseljem i proslavio 2 juna 1889 odluku Sv. Sto- lice od 25 maja 1889, kojom je svo- jim vrhovnim auktoritetom potvrdila javno štovanje koje se je davalo od pamtivijeka slugi Božjem Nikoli Ta- reda Sv. Frane, i Bla- ženiku. - Kakvim zanosom i sve- tom pozdraviti i pro- slaviti ne samo Sibenik nego cijeli hr- vatski narod, svi katolici u svim bisku- pijama u našoj državi sretni dan Ka- nonizacije! Treba dakle da mi svi nepresta- nim i __ trajni mmolitvama, javnim i privatnim, ubrzamo od Boga ovaj dan, da hrvatski narod dobije Svog SVECA! Dušobrižnici i ovo pismo u $ibeniku i šibenskoj biskupiji, na blagdan patrona Sv. Ja- kova, a u apostolskoj administraEciji u nedjelju 24. o. mj. ili u nedjelju 31 o. mj. te vjernicima važnost ove svele Akcije, koja je i potaknuli da svi sudjeluju svojim molitvama i zazivanjem Bl. Ni- kole. Sibenik, 18 jula 1938. Biskup i Apost. Adm. Dr. Jeronim Mileta s. r. Sv. Otac o nacionalizmu U petak 15 t. mj. primio je Sv. Otac Papa u audijenciju ss. Zavo- da Naše Gospe od Blagovališta, mi- sionarke. Kako donaša »Osservatore Romano« medu ostalim je osudio pre- tjerani nacionalizam. »Jednu stvar je htio Sv. Otac, koju bi trebalo definirati ka što postoji« i koja bi mogla bili od neke duhovne koristi za prisutne, za njihovu družbu, za sve. Ona se iednog velikog pitanja, koje sada uznemiru- nje i - A zašto su tl grijesi tako veliki, da vape osvetu pred licem Boijim1 Jer se pro- tive ljudskom dostojanstvu, koje je, u svima ljudima jednako. Ako se mnogi pokreti bore za prava i dosto- janstvo, onda se kudikamo više mora- mo boriti ml katolici. Jer drugi gleda- Ju samo na ono što Je po naravi lijepo l veliko u a mi, prosvijetljeni l l; ,- vjetom, gledamo u mnogo više, gledamo njegovu nadnaravnu ljepotu i U takvom poimanju uzgojeni su svi junaci vjere, pa zvali se oni: ispovjednici ill bolni- je svijet pod imenom nacionalizma na toliko pretjeranog, nacionali- zma slabo kojeg je Vrhov- ni imao bolnu priliku da ga osudi kao krivog i pogibelj- nog. Ima nekoliko godina On je sa- zvao sve generalne prokuratore re- dova i misionarskih kongregacija, koji imaju svoje sjedište u Rimu, da bi o- bavijestio vrhovne generale da se od ovoga prokletstva koje je pretjerani nacionalizam, je plod apostolska neplodnost, o ima lli misionari. l baš radi takvog poimanja postadoše ono što su postali l radi Ih štujemo kroz vjekove. lalosno je stanje jer se sa svim sredstvima i na sve na- gazi ljudsko dostojanstvo. Tu je izvor nepravdama, samoublstvima, u- bistvima i ratovima. Radi toga kad bude da bude, l konac svijeta. Propale su obitelji, pokrajine, dr- žave i narodi, jer se kod njih cljena bila snizila na ništicu, Jer Je bio postao sredstvo uživanja l bezdušnog izrabljivanja. Zato napori svih rodl- telja, prosvjetitelja l drugih narodnih moraju za tim da ožive u napisanih dokaza Namiesnik Krista o- nog Krista koji je rekao: »Idite i s_ve narode«; ovaj pretjerani naciona- koji spas duša, ko- JI d1ze pregrade izmedu naroda i na- roda, koji je protivan ne samo zako- nu dobrog Boga, nego i samoi Vjeri, samome »Credo«, onomu »Credo« se pjeva u svim katedralama svi- kao u .. onoj sada obnovljenoj u Re1msu, koJI se ispovijeda na svim misama, koji mase pjevaiu sa dirljivim zanosom, kako se na pr. pjevali u Lurdu ve- »Credo« svih Euha,ristij- sklh Kongresa, gdje se triumfalno ve- Kralj Kraljeva. »Creda« su prve ko- je su izašle od Zbora Apostola prve nauke dane 'u Isu- sovim sve narode«. Ove kaže: »Vjerujem u svetu Crkvu«. Ali nije drugi prevod, bilo u talijanskom ili drugom moder- nom jeziku, i Crkva Crkva. Sada je jasan kon- trast izmedu pretjeranog nacionalizma i nauke; duh ovog naciona- lizma je protivan duhu »Creda«, ie protivan Vjeri. Vrhovni ovome dodaje da nije nikada mislio o ovim stvarima sa tolikom sa tolikom samo- tako sa tolikim prodi- ranjem u stvar; a kad Mu Bog daje milost tolike On upoznali s tim i svoje sinove, jer svi trebaju, posebno u ovome vremenu u kome tolike ideje prave toliku buku i toli- ku štetu. Baš tog samog dana Mu ie javljeno nešto jako teškog. Radi se sada o pravom otpadu. Nije više samo jedna ili druga ideja grješna; duh nauke je protivan Kristovoj Vjeri. » Vjeruiem u svetu, Crkvu« je sve što spasenje i svijeta, dok ova druga nauka sve protivno.« 475 LICA POGINULO JE ZA 3 DA- A proslave nezavisnosti Sjedinjenih Dr- žava. U automobilskim poginu- lo je 300 osoba, 126 sc utopilo , 23 je po- ginulo od vatrenog oružja , 9 je izvršilo sa- moubojstvo , a ostalih 17 su stra dali na dr u- gi vjeku svijest o dostojan- stvu; najprije svijest o njegovom vla- stitom dostoJanstvu, a onda i o do- stojanstvu svakoga pojedinca. Budi - tako je pjevao naš Senoa. l kad je to pjevao, onda je mislio budi svijestan samoga sebe; znaj da si liJep i velik u svom dostojanstvu, pa zato nemoJ nikada okaljati, nl u sebi nl u drugo- me, ono što te kraljem na zemlji. A mi Budi vjek! Jer onda biti lijep l ve- lik samo u naravnom, nego l u nadna- ravnom redu. lg

Upload: others

Post on 06-Feb-2021

3 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • .J

    LIST IZLAZI TJEDNO. - GODISHJA GODINA IX. BROJ 30. 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO DIN.

    Sibenik, 24. srpnja 1938.

    ADRESA UREDHISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. 11.

    RUKOPISI SE HE VRACAJU. -OGLASI PO HAROCITOJ TARIFI.

    Dostojanstvo čovjeka Orao je kralj visina, lav je kralj

    eđu ilvotlnjama, a čovjek kraljuje lad svim stvorovima. Orao je kralj vl-Ina, jer krstari visoko pod oblacima 1 natlml se sa suncem; lav je kralj me-u životinjama, jer ih sve nadmašuje vojom neukroćenom snagom. A lo-tjekt Po lemu on kraljuje nad svim tvorovimal - Covjek, premda nema ~rlovskih krila, ni lavske snage, kralJu-e nad svime svojim razumom!

    Covječjl razum leti visoko, Iznad blaka l u njemu se skriva snaga, ko-

    oj ne mogu odoljeti ni svi lavovi. Razum, umnost je čovjekovo obl-

    'jefje. Po tome se čovjek razlikuje od vega dlvljivoga, l po tome se lzdlie ad visine.

    All nije sva, a niti najveća, veli-Ina čovjeka u njegovom razumu. Do-tojanstvo otkupljenog čovjeka, otkup-jenog Kristovom krvlju, još je mnogo eče. Ml, Kristovi vjernici, slični smo ogu, dionici smo Boije naravi. l to

    e ono najveće, nadnaravno dosta-anstvo čovjeka.

    Jesmo ll svijesni toga svoga na-avnoga J nadnaravnoga dostojan-tval Ako jesmo, onda moramo biti ordl l ponosni. Ponosnijl od stoljet-ih hrastova l od cedara libanonskih!

    Nismo samo ljudi, nego smo još ešto više: Katolici smol A katolik bi-l znači, biti Kristov brat l Boije di-ete.

    Kristova smo braća i Boija dje-al Zato smo - ako smo uistinu to,

    ako smo u Milosti - lijepi kao anđel; ljepši smo od nedoglednog mo-a l beskrajnog neba, pa l od čitave rlrode kad Je ona odjevena u naj-

    ;vehnlje proljetno ruho.

    Zato smo na zemlji veliki i moćl kao kraljevi. Zato Imamo pravo via-ati i gospodariti, pjevati i veseliti se ao bezbrižna ptica na dozrelom kla-

    Međutim, svi nisu svijesni svoje veličine i svoga dostojanstva. To su, u rvom redu, svi koji preziru sami se-e, koji očajavaju l svojevoljno do-

    l ončavaju svoj ilvot. Takvi su sliJepci 1

  • STRANA l.

    V IVOT s CRKVOM Crkveni kalendar

    Nedje lja, 24. VII. : Sedma nedjelja po Duhovima - Sv. Kristina. Bila ja k ćerka ne-kog poganskog suca . Jedno g dana zla tna kipove svoga oca rasječe i zJa lo podije li si -romasima. Olae je upro sve sile da ju od-vra li od k ršćan s fva . Ali uzalud. Toga radi b ijaše olrovnim slrije lama uslrijeljena.

    Ponedje lja k, 25. VII .: Sv. Jakov, aposlol. Bio je brat sv. Ivana evančle l i sl e , a ročlak po ma jc i Bl. Dj . Mariji. Posl ije Krisfova Uza-šašća propovijedao je evančlelje u ~panjolskoj , dok ga nisu u Jeruzalemu mačem po-gub ili.

    Utorak, 26. VII . : Sv. Ana, majka Bl. Dj. Mar ije. Bila je od najslarijih vremena u veli-koj č asli kod svih kršćana. Tako već u še-slom vijeku u C>Nisam zato porodila inke Da bckaju po planinam ovce, Već am zato porodila inke,

    Da nam brane zemlju od dušma-na«.

    Obitelj rađa i uzgaja ljude. Otac je mozak obitelji, a majka sr-ce. Majčin uzdah do neba se čuje, majčin uzdah i kamen rastapa. Ru-ke su joj pune svemogućstva, prsi su joj pune blagoslova. Srce joj je neiscrpno vrelo. Za to i veli naša narodna riječ: »O'šta prelo od toga i žica Kakav koren 'naka i mladica.«

    Obitelj je srce ljudskoga dru-štva, izvor prosvjete, znano ti, u-mjetnosti, učeno ti i svetosti. Iz o-»Kakvo tablo, onaka i kora. vli, sveci i prokleci. bitelji su ljudi i neljudi; anđeli i da-Trn grožđem ne rodi. Od zla zlo, od dobra dobro.«

    Obitelj je toliko latka koliko je latka čežnja majčina za sinovi-ma. Kak.-vo mlijeko dijete s majčinih prsiju iše, onakom i dušom diše. S majčinih prsiju narod se uz-0aja. A jer Crkva hoće dn obitelj uza nju bude združena, da naro-de kršćan ki, sveto uzgoji, eto mrž-nje proti Crkvi i kršćanskoj obite-lji od onih, što bi htjeli da !obod-nom ljuba i obitelji rastoče, a Cr-

    kvu unište. Ali se katolička obitelj mora

    vezati uz Boga, bez koga nema mi-ra, ljubavi, ni krjeposnoga napret-ka.

    U obitelji se moraju roditelj~ častiti, ljubiti, i slušati. »Roditeljim ko posluh ne nosi Ko svoo Boga od srca ne časti, Grjehota je da ga zemlja drži, Grjehota je - da ga grom ne spr-

    ži.«: Usprkos svih onih koji bi obi-

    telj ra točili slobodnom ljubavi, o-bitelj mora biti vezana uz Crkvu jer samo katoličko kršćanski uz-ooj kao što je temelj cijelomu čovječanstvu, tako je temelj i našo.i hrvatskoj domovini. »0dgojmo e, nebojmo se, Odgoj će nas u nebesll vinut S odgojem će Hrvatska nam sinut.

  • riJef« od 7 t. mJ. donosi: KozeriJa SuJafko >~ISTINE« KAKAV JE TAKA V JE, SAMO DA JE

    USKARAC. - P,J.,te !i Jlo, !jor Nikica? pitao sam naieg suš11čkog nOu11simoda« asnlk11 N i ~olu Polića).

    - Ne piiem - veli - ill bolje roćl J pišem jedan »suton d11nalnjice«.

    - Ohol Pa kak11v Je lo nsulon danll-jice«?

    - Mnogo loga, a među ostalim i to kad evojčice nispod paragr11fa« (Ouasimodov az za malodobnice) pjevaju ulicama i pla-ma: »Kakav je takav je... samo d11 jo

    - Kolosalno, šjor Nikica, pa vi već i Jralizirale, joJ će od vas jednom postali an klerik11lac.

    Ou11simodo se branio 11rukama l noga-l«.

    - Ja ne moraliziram - veli. Ja lo gle-om sve sa estetskog sfanovišla. l . . . itd.

    Ljutit će se Niko da ga opel nzabadam«. ovaj pul dobronamjerno. Dobro ste opazili dragi Niko. Ja znam niste klerikalac i da Bog pišete malim

    )Vima. All ov11j pul ste dobro opazili. Jesti Nije estetski t. j. kosi se sa prin-

    ima 11lijepoga« da naše "mule«, 11ispod ragrafa« imaju uidealn: 11kakav je takav samo da je muškarac.kog pretstavništva, koji tom pri-~odom izjavljuje: >>Želim da ra-dim na rušenju sovjetskog rez1ma, wji upropašćuje ruski narod, u če:.nu sam se do sada potpuno uvje-rio ... « Slijedi famozna afera Bu-:enka, sovjetskog pretstavnika u

    .. K A T O L l Ku

    Sklad Crkve ~ Naroda Po raznim krajevima naše zemlje

    drže se kongresi, sklipšti ne i zborovi. Priređuju crkveni krugovi, polit ičko vodstvo, kulturne i omladinske orga-nizacije.

    Jedni kažu da je previše parade, drugi opet da se često puta nema u vidu ovo ili ono pitanje. Ne mislimo sada ni na ovo ni na mnogo toga što može doći u pretres. Mi samo kon-statiramo i otvoreno govorimo - da sva ta brojna sastajanja imaju smisle, pače da su od velikoga značaja. A-ko se ima na pameti samo lo da se na tim velikim manifestacijama saberu ljudi iz raznih krajeva i položaja i da se tom prilikom osjećaju pripadnici-ma jedne velike zajednice koja će ima-ti bolje dane samo onda ako bude svima dobro, a do toga se dolazi a-ko se opće dobro stavi na prvo mje-sto, onda sve ide u pozadinu, a ve-liki značej tih sab iranja ljudi vidno ot-skače.

    Ovo su vremena koja imaju rje-šiti zamršena pitanja poretka ljudsko-ga društva. Došlo se je do spoznaje da ne može ljudska zajednica na ovoj način naprijed, i da se pojedinac mo-ra pomiriti s mišlju, da je opće dobro nad njegovim ličnim dobrom. A ova misao zajednica i zajedništva, zajed-ničkoga dobra svih nas, p • opovijeda se i manifestira po našim zborovima. Zato naši zborovi dobijaju i na svo-joj vrijednosti i na savremenosti.

    Kongrese priređuje Crkva, skupu-štine narodno vodstvo, a zborove kul-turno-prosvjetne i odgojne organiza-cije, posebno one omladinske. Sva sastajanja konačno imaju jedan cilj dobro svih nas. Jedni istupaju na o-vaj, drugi na onaj način, već prema tomu kakvu ko ulogu ima u društvu. A ni ne smije ni ne može dolaziti do razilaženja. Najbolja potvrda za ovu našu riječ jest upravo činjenica, što is-ti naš svijet dolazi i na vjerske ~ani: fesacije i na one političke narav1, a 1 na zborove što ih na pr. priređuje križarska mladost. Sve to kaže da i o-bičan naš svijet dobro shvaća i ulogu crkvenih ljudi i onih kojima je povje-ren narodni brod. Naš svijet ne će i ne dopušta da bi iko vo?io. sukob~ . između onih koje pretstaviJaUJ Crkvu t onih koji imaju rješavati ~olitičk?-na: rodna pitanja. Svi smo m1 Hrva!'• SVI smo mi katolici. Jedno s drU~Jim se nije isključiv11lo nikada, pa ne će i ne smije ni unaprijed.

    Tom skladu se raduje svaki onaj koji se raduje našem općem dobru. U ovom skladu mi sa sigurnošću mo-žemo gledati u sretnije dane svoj~ b~dućnosti. Pustimo sada po stran1 pt-tanje čija je najviša zaslu~a da j~ i u najšire krugove prodrlo ,ako UVJere-nje i jasna spoznaja o skladu izme~u Crkve i Naroda koji ne samo da Je poželjan, nego i kod nas lako ostva-riv. Trebalo je samo utrti put, da se dođe do onoga na čemu smo mi da-nas.

    Svi mi tomu se radujemo i sve ćemo učiniti da pri tomu ostanemo, jer mi ne ćemo trvenja u ~vojoj k~ći, pogotovo kade ta trvenJa nemaJU

    Bukureštu i Raskolniko a, sovjet-skog poslanika u Sofiji. Nisu oni posljednji. Tu, pred nekoliko dana pobjegao je iz Rusije visoki dosto-janstvenik sovjetske države gene-ral Luškov-Samojlović, komandant Ceke na dalekom I toku kod voj-ske maršala Blihera. Iskoristio je momenat prebacio e preko grani-ce Mandžuka i prijavio se tamoš-njim vojnim vlastima. A znaš li šta ga je ponukalo? Sudbina ge-nerala Rapina 'koji je, iza ~ako je 15 godiQa neumorno radio za ru-sku zemlju, optužen za >>veleizdaj-stvo« i u tamnici e ubio, jer nije mogao da izdrži patnje i muke. A Rapin nije jedini! Neću govoriti o onim »veleizdajnicima« koji su na jedinstven način bili o uđiyani i svršavali metkom iza uha. Mnogi su slijedili primjer Rapina. Samo-ubojstvo je izvršio pretsjednik So-vjetske Ukrajine i njegov pomoćnik, komandant Kijeva koji je pri-je komandovao vojskom u Bjeloru-siji i toliki drugi.

    Skoro u isto vrijeme kad je pobj~gao Samojlović pobjegao je iz Rusije i general France ić, ko-mandant 36 divizije na dalekom

    uopće razloga da . postoje. Svima su jasne smjernice, sv1 znadu uloge Cr-kve i narodnoga vodstva, zadatak po-l itičkih organizacija i onih ~)ersko: prosvjetnih. Sva pitanj~ u kopma . b1 mogla doći do kakv1!-l nesuglas1ca rješavaće iz ljubavi ~ . općem. d_obru oni koji nas prelslaviJaJu , a m1 cemo slušati, opet voden i vrhovni:n n.~če: lom našega općega dobra 1 SVI Jest~ da smo svi sinovi jedne narodne 1 Božje obitelji.

    Pril ikom političke skupštine i bla-goslova narodnih zastava u Sibeniku »Hrvatski dnevnik« je podvukeo zna-čaj i ulogu katolicizma za nas .

    Kada sve to znamo, kada nam je posve jasan stav vodstva Crkve i Naroda, onda ćemo svi mi bdjeti nad skladom koji nam je potrebit. Isku-stvo nam govori da i mali sukobi ove vrsti nikada n isu koristili nego samo škodili. Kad smo s ovim na jasnom, onda će nam odmah pasli u oko, ko je pravi sin naroda, a ko ne, već pre-ma tomu, kakvo je njegovo držanje s obzirom na sklad o komu je govor.

    l, jer ovo izdižemo iznad svega, u svojoJ sredini ćemo porad~ti ~ko držanja loga zdravoga sklada 1 zaJed-ničkoga napora k našem. ~obru.. ~: pazili se, pak, da ko u naSOJ .sre.dml, 1 poslije svih ovih jasno p?dvuc~n1h sta-novišta, neprestano rad1 proli skladu koji je jedan od naših najvećih do-bara, oduzećemo mu riječ, ako se baš vidi da je nepopravljiv i da za njega ne važi riječ starijega.

    Svaki pravi sin naroda biće budni stražar nad ovim našim dobrom. Neka bude uvjeren da će dobiti po prsti-ma svaki onaj koji radi proti ovomu skladu, koji je plod našega trijezno-ga i zdravoga gledanja na život i pri-like oko nas. Nismo mi lude, da bi-smo se igrali svojom sudbinom, i činiti nekakve pokuse, kojima ne znamo za izlaz, a sa sigurnošću možemo re-ći da ne bi bio sretan.

    Oni koji su bili zauzeli drukčiji stav bilo iz mode, bilo iz kakvog u-vjerenja, mislimo, da već jednom ja-sno znaju koji je i kakav je stav cr-kvenih i narodnih ljudi - oni koji hoće da budu pravi sinovi naroda, prestaće s robotom proti svemu što je u vezi s Bogom. Ako pak ne će, onda neka budu toliko pošteni, pa kao ljudi igraju otvoreno, a ne kriti se i-za drugoga. To tražimo, jer moramo tražiti, vođeni, ne iz ljubavi k svomu džepu, koji je prazan, nego iz ljuba-vi prema našem općem dobru, koje je za nas prvi zakon, a morao bi biti i za svakoga drugoga.

    Junior

    ~~~~wa~~wa• Opet zločin malodobnika

    Novine Javljaju o gangsterskom napadaju gimnazijalaca na učiteljicu u vagonu bosanskog vlaka.

    »Kad je vlak prošao postaju Ka-kanj jedan od njih ie ustao sa sjedi-šta, skinuo kovčeg, otvorio ga i izva-dio neke stvari.«

    Istoku prebacivši se noću u pro-inciju Canglin-T e blizu mongol-

    skog grada Cun-Cun. Po najnovijoj vijesti: uhapšen

    je šef kominterne Dimitrov, a i Po-pov. Okrivljeni da su spremali za-vjeru protiv Staljina, a Dimitrov da je i kriv zbog neuspjeha ovjet-ke politike u Spaniji.

    Zar nisu teške ove činjenice. Do sad ima preko de edeset ta-kvih diplomatskih lučajeva bježa-nja, a da ne govorimo o legiji onih nepoznatih i poznatih koje je ta-ma progutala!

    Ne znam da li ti je poznat slučaj a ženom Litvinova? Ta en-gle ka ledi ada je u progon tvu i ži i u Svetlovsku u Sibiru. Takva je naredba Staljina. A za·to ve to? Vratila je član ku kartu talji-nu uz popratno pismo u kome je, između ostalog, rekla da pre taje biti komuni ta, najviše zbog toga što se gadi zločina koje je počinio Ježov. Po volji Staljina Lit in . e od nje rastavio i lijepa ledi sada živi od davanja lekcija iz engle-kog jezika.

    Tako je to, dragi moj dru/el S e je to nekako nezgodno i ška-

    STRAHA 3 .

    l onda redom: stiskanje rukama oko vrata, da je obore, pokušaj da je onesvijesfe amonijakom i slave ne-kakvu torbu na glavu . A imaju tek 16 i 14 godina. Braća su, iz Novog Sada.

    Kod njih su našli gumene rukavi-ce, razne otrovne i omamliujuće te-kućine, specijalni konop za brzo ve-zivanje ruku i nogu, kao i specijalnu kapu da se žrtvi onemogući vikanje. Nađoše kod njih i ukradenog novca, ali i kriminalnih brofura i romana.

    A izjavile da su učinili prema nCrnom gentlemanu(( koji je izlazio u n Trubi((.

    Još smo pod uticajem zločina u Zagrebu, a ovaj Je već tu. Srećom ima manje posljed ica zahvaljujući br-zoj intervenciji putnika i službenih or-gana, ali je po sredstvima još gori, bolje spreman l sa svim potrebnim za zločin. Mislili su na sve. Imali su mno-go toga. Baš kao u jadnoJ dinar-nam-pil

    Opet ćemo doživjeti da nam no-vine p išu o ovom tople članke. l kriv-ci, i pravi zločinci - sami izdavači i on i koji oovakove stvari p rodaju govoriti će i pisati o štetnom uticaju kriminalne štampe, a kojekakvi bljuta-vi stripovi će l dalje neprestano Izla-ziti, da Ih omladina kupuje, čita i da Ih guta.

    Katol icizam je dao mili june he-rola i svetaca. Da bi i mi išli njihovim stazama uzimljemo i čitamo njihove živote. Nastojimo, koliko nam lo do-zvoljava jadna ljudska narav , da ih slijedimo. l oni su bili ljudi, pa su mo-gli. Možemo i mi!

    Poganski 20. vijek stvorio je svo-je uzore, »svece(( i svoJe nvellkaneu. To su pustolovi, razbojnici, bludnici i najgori probisvijet sa dna velegrad-skih podzemlja. l ljudi ih opisuju. Ve-ličaju njihove zločine i nedjela. l tr-paju omladini ;J •uke, da bi ona bila gangsterska, zločinačka i divllia rulja bludnika i razbojnika. l ona je to l postala.

    U vremenima kada je nesavre-meno čitanje života svetaca i velika-na, nesavremeno čitanje dobrih knji-ga, a savremeni divlji i nekulturni kri-minalni romani i stripovi, a da o filmo-vima i ne govorimo, jasno je i da le nesavremeno da naše doba ima sve-taca i velikana, da ima dobrih ljudi, l nužna Je posljedica da je sve rastro-vano, a omladina divlja i zločinačka.

    Sto omladini dajemo, čime je hra-nimo, onakva i je. Krivnja je na svi-ma onima koji daju l šire taj otrov. SkraJnje je vrijeme da pošteni ljudi o-vakove ožigošu kao besavjesne tr-govce poštenjem i dušama, kao pra-ve razbojnke koje treba kazniti. Oni su ubojice, oni su zločinci, oni daju omladini u ruku i amonijak, i nož, i revolver, i sveostale »pozitivne« ozna-ke savremena života.

    Samo je već vrijeme da se zbi-lja nešto učini, unifil sva gangsterska literatura, onemogući izdavanje nove, a krivci teško Kazne. lli ovo, ill ćemo i dalje neprestano č!latl o strašnim pokušajima modernih divljaka i zvijeri.

    Manje vikanja domovini i slobo-di, a više djela! Neće manifestacije na skupštinama spasiti narod, ako tom

    kljivo. I jeruj mi va mi ta »čišćenja« ne mirišu na čisto. ajno-vija žrtva izgleda da je amba ador u Londonu g. Majski.

    1 \oj dragi Enidmata, to ti je druairn riječima: zlo. l ve me ne-ke sumnje more i muče, jer uviđum da nešto nije u redu.

    Ne znam što je od tebe? Ja i e čim prije i izlo.li mi tamo·nju ituaciju, poteškoće, potrebe i us-

    pjehe. Sto ti god bude potrebno ob-rati se na mene. Ne valja da ma-lakšemo ni da e o rćemo na ono •to e oko na događa. jreni . vo-jim idealima c1 ledaj mo uvijek na-pred.

    adržina o Od pi ma je tro

  • STRANA 4.

    na rodu ku erno o ·ove ora nog pa-da Zdrava i poštena omladina je naj-bolJi zalog sretne narodne budućnosti, a ovako rastrovana i negativna sigu-ran zalog narodne propasti.

    Zam·slimo se u ovo! F. B.

    Naši dopisi J \DRTO\--\

    PRO\ LA L CRE-..\L

    l u l [.

    da

    r 'a u o oli i.

    ju\ lj na

    župni • a o doznadu da je o 1 d njiho\ ih župlJana upio te nau m •

    ne a ih po' rare. J r Je t ve blago ov cr ve.

    A. llailo. župni

    VELI RAT

    Vjers k.i iivo l uooce

    Prošlo je više vremena ka o ;e naša žu-pa nije javila kojim dopisom u Va\em c i). lrslu, a li ne znači da je lim zamro svalci vjer-s i život u njoj. aproliv lijekom cijele go-d ine on je vrlo bujan. Spomenut ćemo sa-mo glavmje.

    Tjedan proli psosti držao se je 9-16 L sa uvodnom i zaključnom propovijedi. Osim loga svake večeri je bio blagoslov, a ni! koru je zbor pjevao lroglasno »Smiluj mi se Božee:.

    Dalje se je odrYako;; napu:tenih bole nika.

    E-..ao Ju,obriž.ni bolni e u h)ed pomanJ· kanja klera 'r"io je brojne služb u gradu. kao i or. 'ikara, bis up. ceremom1ara itd.

    G. 1923 polazt u nape"u na~u župu Pnmo::ten. l u Pr mo'tenu o tavlja najbolJe u~pomenc. Primo'ten i jo' ga i dana ·po-minJU 1 tr;:tž.e njego' a\jet. njegovu riječ i njego' u blizinu.

    Godine 19.-t po laJe kanonik 'ibenskog kaptola. Kad je pr eu n .• hleta otvorio SJ -meni'te deli arnu i t u lužbu duho,mka povjerava preč. Bja:ti ·u. 1 lladt ·eminarci o-du'eviJeni a ljuba' IJU rad su ga nazi, ah na: a majka .

    Godme 19_6 primio e .lužbe gradskog župm a. Pa mhdena !..om ener_IJOm pnhva· tio e je tc'kog po la u \lnogradu Go pod-njem. Radi ao pčeli a Ide grad ktm ulica-ma. Penj e lhzavim goričkim tepenicama. Traž.t konkubmar e. da ih \jen ča. Traži ne-l..r'tenu djecu. da ill k.r ti 1 učini djecom Bož)om. Tra ž t bole nil..e. da ih na 'riJeme

    Bogom pomiri. da Lb utje't i ohrabri. KJe-~o' žup !..t stan dobro j bio poznat irom;,.-ima. a o obuo onim stidljvim. koji radni

    ne mogu. a pro ll tide. I don ho oblato dtjeh de ni om. ·ah ta!..o da ni LJevica ne azna "to radi desnica.

    Kad je o jetio da mu pon · taju tjele ne ik da a v je ·no tzvr':n a župničku službu

    za h' alju) na dulnosti župni a u nad! da ć

    li e je pre' auo. 'a on !..rat ·e pa uz na ž IJU pr un. bisl..upa pribva ·a e luž.be du-uomil..a u bi_ ·up kom jemeni'tu. gdje jo' i dan:;· a najve·om ljuba,·lju djeluJe.

    Zivot Sibeni.ka TOLI CE "JE • ' 0\"0G DEKA,· govca g. Ant Zori a. Dječak bto je 'o ljen

    OU\ OG K PTOL . · nedjelju 24. L mj. od YOJih učitelja i drugo\·a radi voje bistri-preun. bi -up u toličtće novog dekana prey ne. plem nito ti i dobrote duše. rijedu :Mon . don Ivu BJab a. · večani obred usto- b to mu je priređen Uje p i pra ća j do 'ječno_ ličenJa po u 10.30 UJUtro u katedrali. počivali'ta. U sprovodu no~en je 'eliki broj 'X lBE, • KT BL GOA~ l. ponedjelja . ' jenaca i ru oveta C\"iJ ·a. lako su prazni i _ •. L m). pro·lavi · u ib niku blagdan lij pi brOJ učentl..a 'ježbaon e al..upio e. pa '. Ja 0\ a apo tola. tit ulara na'e kat dral . i prati' v og druga na vj č ni počinak. oči blagdana bi e večana ečernja u : cviljemm r ditel)ima i !..reno auče~·e!

    . ti s litaniJe. 'a blagdan biće u ·.~o .. X :.IAE TRO DR FR B. OKOL tigao UJutro žup ka '· mi a. a zatim u - . -.30. je u pro'li utora!.. u ibenik. 1\Inp. dr Sokol

    .30. 9 • tille sv. mi e. li 10 s. pro e 1• je U\'aLent l..ompozitor. 'jegova mi a »Gau-ja kroz Zagrebačku i Tomi lavovu ulicu. Po- dens gaudeboc bila je a velikim u pjehom iz. slij proce ije ponti[i ·alna ' · mt a preuz,. , ·edena u na'oj l..atedrali na Badnju ve er i bl. •up~ _ Bofi . "lnogopo'tovani dr ol..ol kani o ta-.. ~ utorak .6. L IDJ . slavi e blag-dan \ . Ane. li katedrali bi e u 5.30 . žup-ska ' · mLa. a zatim u i 9 s. tihe \ . mi e. · 10.30 . biće l.. om entuaJna \ . misa.

    11.1- pre un. bi kup dijeli ·e akramenat Popodne u • s.. biće ol\·or ral..e

    v. Kn to[ora i večana VečernJa. U rijedu 2'"'. t. mj. la,·i e blagdan v. Kri tofora dru·

    v. Mi a. t: t ihe v. mi e. U ll . biće pontifi ·alna v. mi a

    preuz'. biskupa. Popodne u 6 hi e pro-ce i Ja a veče\ im !..i pom. a zatim b lagos lo\ sa Pr vetim.

    V. KRIZ:-1 t; utorak na ,.. nu 26. l. mj. bi ·e ' · krizma u katedrali Poče e u 11.1· . po hje l..onventualne v. mise. l o· vog puta upozoravaJu e roditelji rizmanika. da /...umo,·i na .S\' /...ri::.mi mogu bili .samo /...a-rolici i 10 /...oji u \ 't'Ć /...ri::.mani.

    V. N 'A GROBLJU. Blagdan ' -Ane biće tradicionalno pro lavljen u crkvi v. ne na groblJu. ponedjeljak u pred,e-

    čerje bi e pjevane litanije u 6.30 . ' a blag-dan biće u • pjevane lel..cije, a zatim u 6 s.. pjevana lisa. Popodne u 6 . bi blago lo' .a Pr vetim.

    DEVET ' IC • CA T \'. DO:.IINI-K počinje u sveč voj crkvi 26. t mj. u uvečer.

    t ZOR 1' ZOR IC U pro'li utorak 19. t mj. preminuo Je nakon trodne\nog bolova-oja o amgodi'nji andela!.. Zoran Zorić in tr-

    RODE ' DA ' A DR :.1 CE-pro'lu ubotu i nedjelJU grad ibenik

    čano je pro \a\;0 -9 rođendan dr \'1. l\[a-a pret jednil..a 1 \Ode hrvat !..og naroda.

    ' ubotu naveč r razyila s je gradom v li-l..a povorka uz lavlje nje Z\ ona i pucanJ mul.ara. Na ol..oli"n.im brdima paljeni su kri-Je ovi. Povorka prodvodena h n . glazbom zn u ta' ila e je na obali. Tu su g. Dane

    !..arica nar. za t upni· i g. . Bela mari · se-nator održali prigodne govore o značenju da-na~nj pro lav Po lije go' ora ot ,-irana 1e Lijepa na ac i gradan tvo e je u miru ra-

    zi lo. U nedjelju ujutro osvanuo je grad o-l..i en hrvat !..im zn tavama. t: 9.30 . u dup-ko punoj rk,·i preč. kanonik don "j ·o Plan-

    či luiio je '· misu. 'a koru pjevao je ž n k t zbor '. Cecilije. Po lije ' . mise ot-pje' an je Te Deum. v. mi i pri u tvovao je g. nar za tupnik D . enator g.

    ime Bela mari·, vodstvo stranke i brojni u-gledni gradani. ·aveč r bila je akademiJa na trgu pred katedralom

    HODO CE TR T l IZLET K l KRK. 13 VILI polaze hodoča nici

    izletnici parobrodom na uyak. Odatle idu na Trsat 1 u Kr · da pn u t\ uju Euhari liJ-kom !..ongrc u. izletnicima ide Zbor Go-P od "2\ltlo ti. Cijena je 60 din. Prijave do

    _; Ill kod g Znnino\i n~

    SAT KLANJANJA s euharistijsko m pro-povijedi b il će u nedjelju 24 t. mj. u c rkvi s v. l u e e od 4-5 sali popodne

    Djeca dobro poučena su radosno dočekali svoj najljepši dan, svetko vinu sv. Petra i Pavla, dan svoje prve sv. Pričesti . Drrljivo je bilo gledal i četicu o d 20 dječaka i djevoj-čica u bjelini kako ponosno stupaju u c r-kvu praćen i svojim vjeroučil eljem, gosp. učiteljem, rod iteljima i ostalim župljanima. Naj-p rije je bila obnova krsnoga zavjeta. Ovaj o-bred je mnogima izmamio suze. Zat im su djeca pobožno slušali sv. misu vlč. don M. Garkovića, prije same sv. Pričest i vlč. don P. Vlasanović izrekao je prigodnu riječ, iza loga su djeca u uzornom redu slupali lc slo-lu Gospodnjem, praćen i najbolj im željama ro-d rlelja, koji su također pristupili k sv. Pri-čest:. Zatim je slijedila pojedinačna zahvala i zajednrčlci b lagoslov djece. Djeci je bila priređena skupna kava sa slatkišima u žup-skom dvoru. Na koncu je b ilo lo ograliranje skupl"'o, pa pojedonačno.

    Ovaj velik" dan ostal će u nezaborevnoj uspomen· prvopričesn ka i cijele župe.

    l \'0.\lE! "'a t mi je oba,·ije titi gg. župnike te cij. crb·ene bratoY-ytine i amo tane. da u YOJOJ tYomici izrađujem y o v t a n e "i j e ·e iz najboljih vo v tanih urogata, koje e ne krh·e ni u

    najve'oj HU 'ini, lijepo ~ore te ne kaplju niti dime, za yto imam mnoga priznanja i jam vim.

    Zupl janln _ ___._ __ "BOG Zl\'I . l_robz pod tim n .. lo-

    vom tzt ao J . Pnl..ladan JC po,