struktura i vrste budzeta i budzetska nacela

63

Click here to load reader

Upload: amanda-bailey

Post on 02-Oct-2015

67 views

Category:

Documents


12 download

DESCRIPTION

Struktura

TRANSCRIPT

PowerPoint Presentation

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJEPredmet:BUDET I TREZORdoc. dr Bojana Vasiljevi Poljaevie-mail: [email protected] I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELADoc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviNormativna teorija budetskih naela Evolucija i klasifikacija budetskih principa (naela)STRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAS obzirom na viestruke dimenzije i funkcije budeta, njegovu kompleksnost i kompleksnost procesa budetiranja, nuno je potovati odreena pravila prilikom sastavljanja i izvrenja budeta.

Pravila po kojima se budeti sastavljaju i izvravaju se odnose ili na njihovu spoljanju stranu - formu ili na njihovu materijalnu sadrinu. Zajedniki zadatak ovim pravilima (naelima) je da budet uine racionalnim, preglednim i efikasnim, tj. pogodnim za kontrolu i nadzor.

Budetska naela pred dravni budet postavljaju odreene zahtjeve u vezi sa izradom budeta, njegovim oblikom, sadrajem, kontrolom i nadzorom.

Da bi bilo koji budet odgovorio svojoj namjeni (predvidio prihode i rashode u saglasnosti sa planiranim optim intencijama u odnosnoj godini) istim mora biti sastavljen, a zatim i izvren shodno izvjesnim pravilima tehnike prirode, normiranim u razliitm pravnim aktima (negdje i u ustavima), ali u prvom redu u zakonu o budetskom sistemu.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviNormativna teorija budetskih naela Evolucija i klasifikacija budetskih principa (naela)

STRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELABudetska naela zavise od istorijskih, politikih i ekonomsko-socijalnih uslova u kojima se javljaju.

Ista drava, pod izmijenjenim politikim ili ekonomskim uslovima moe odreena naela usvojiti, a u isto vrijeme druga napustiti.

tehniki gledano, budetski principi nemaju snagu vjenih drutvenih zakona, nego su u dugim periodima javnog gazdovanja oprobane i praksom provjerene konstante.

Budetska pravila su bitna, ne samo radi kontrole nad izvriocima budetskih ovlaenja nego i zbog sreenosti i sprovoenja reda i ravnotee u nacionalnoj privredi.

Obavezujua, kako za izvrnu, tako i zakonodavnu vlast (na primjer, princip ravnotee obavezuje i zakonodavca).

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviNormativna teorija budetskih naela Evolucija i klasifikacija budetskih principa (naela)

STRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELABudet prati evoluciju uloge drave i razvoj funkcija budeta - mijenja se sa drutvom;

1949. godine Institut za javne finansije - Bazel strukture i tehnike budeta;

Prva budetska naela - u vrijeme kada je budet predstavljao instrument za finansiranje osnovnih funkcija drave.

Klasina teorija budeta posmatra budet statiki, kao plan finansija vlade u odreenom razdoblju koji treba biti uravnoteen.

Klasina naela, sluila su i slue budetskoj kontroli zakonodavnog tijela nad organima uprave koji predlau i sprovode budet.

Antagonizam izmeu zakonodavne i izvrne vlasti jenjava neke tradicionalne budetske maksime postepeno gube svoju prvobitnu otrinu, i neke nove, zasnovani na: zahtjevu izvrilaca budeta za irim pravima u voenju finansija, veim slobodama i elastinou, manjom jednolinou koju diktuju tradicionalna naela ih dopunjuju.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviNormativna teorija budetskih naela Evolucija i klasifikacija budetskih principa (naela)

STRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAirenje funkcija drave i jaanje njene uloge u ekonomiji;

Budet - instrument ekonomske i finansijske politike drave, odnosno instrument makroekonomske politike mora da podri mjere za ostvarenje makroekonomske stabilnosti i rast ekonomije.

budet dobija novu dinamiku dimenziju uvoenje dinamikih naela;

vlade imaju zadatak da prilagode budetska pravila, a time i naela, specifinostima nacionalnog fiskalnog sistema.

konvergencija budetskog prava i praksi razvijenih drava, gdje su budetske rutine prerasle u dobru praksu, a potom i u zajednika budetska pravilaDoc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviNormativna teorija budetskih naela Evolucija i klasifikacija budetskih principa (naela)

STRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAPo Nojmarku , naela se klasifikuju na:

Statika:Naelo jedinstva;Naelo potpunosti (univerzalnosti) budeta;Naelo realnosti.

Dinamika:pravilo specijalizacije;naelo ravnotee;naelo prethodnog odobrenja;naelo rokova; inaelo javnosti budeta

Statika se primenjuju na budet u njegovom stanju mirovanja i za predmet imaju njegov sadraj, format i formu, dok se dinamika odnose na budet u fazama njegovog kretanja, odnosno sastavljanja, utvrivanja i izvrenja tj. to su zahtjevi kojima se zadire u sutinu, materijalnu stranu budeta.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviNormativna teorija budetskih naela Evolucija i klasifikacija budetskih principa (naela)

STRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAMeunarodni standardi budetiranja po OECD

veina lanica OECD-a sveobuhvatnost i transparentnost budeta postiu uspostavljanjem budetskog sistema uvaavajui sljedea naela:

naelo godinjeg odobrenja ( budet se priprema svake godine, pokriva samo jednu godinu, o budetu se glasa jednom godinje, izvrenje budeta se odnosi na jednu godinu);

naelo jedinstva (prihodi, rashodi i ogranienja zaduivanja se razmatraju zajedno sa utvrivanjem godinjih budetskih ciljeva. Budetom se obuhvataju budetski korisnici, tako da budet predstavlja konsolidovnu sliku cjelina);

naelo univerzalnosti (svi prihodi se usmjeravaju u zajedniki fond, ime se obeshrabruje uvoenje namjenskih poreza, a rashodi se alociraju prema prioritetima vlade).

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviNormativna teorija budetskih naela Evolucija i klasifikacija budetskih principa (naela)

STRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAMeunarodni standardi budetiranja po MMF

prilikom procjene kvaliteta budetskog sistema drava, procjenjuje se da li budeti zadovoljavaju naela sveobuhvatnosti, realistinosti i transparentnosti.

Naelo sveobuhvatnosti nalae da budet treba da ukljui sve potrebne operacije vlade, u skladu sa GFS, te da su primijenjeni propisani raunovodstveni standardi;

Naelo transparentnosti zahtijeva primjenu ekonomske i funkcionalne klasifikacije rashoda u skladu sa meunarodnim standardima, jednostavno povezivanje politika i rashoda, te prikaz rashoda po programima;

Naelo realistinosti nalae da se budet temelji na realnim makroekonomskim i fiskalnim projekcijama, da su stavke finansiranja (zaduivanja) realno prikazane, kao i rashodi po programima i politikama, da su uzete u obzir i budue implikacije na rashode i jasno razlueni efekti novih politika u odnosi na postojee politike.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELANaelo jedinstvaje jedno od osnovnih budetskih pravila;

sastoji se u zahtjevu da se javno-pravni kolektivitet koristi samo jednim aktom finansiranja, da svi prihodi i svi rashodi za zadovoljavanje javnih potreba ine nedjeljivu cjelinu u okviru budeta kao jedinstvenog finansijskog instrumenta i pravnog akta.

Ne bi bilo uvaeno naelo jedinstva kada bi se pojedini prihodi i rashodi planirali i izvravali izvan jedinstvenog budeta.

Nije dozvoljeno kreiranje posebnih budeta za odreene namjene ili projekte.

Budetska praksa drava ranog kapitalizma (prevaziena i netransparentna) podrazumijevala je kreiranje zasebnih dvojnih budeta za tekue operacije i kapitalna ulaganja ili kreiranje tzv. aneksionih budeta za pojedine proizvodne institucije javnog sektora. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELASavremena praksa naglaava integritet budeta, nalaui da budet obuhvati sve operacije vlade, dok je analitiki, u okviru integralnog budeta, doputeno pratiti prihode i rashode po projektima, programima i namjenama.

Primjenom naela jedinstva budeta vlada obezbjeuje punu transparentnost ubiranja prihoda po svim nansijskim djelatnostima, kao i punu transparentnost troenja javnih sredstava.

Budetsko naelo jedinstva je kljuna pretpostavka primjene koncepta odgovornosti vlada za primljena sredstva.

Budetsko jedinstvo moe biti formalno i materijalno.

Formalno jedinstvo je obezbijeeno ako se koristi samo jedan instrument finansiranja.

Materijalno jedinstvo je ostvareno ako svi prihodi javnopravnog kolektiviteta ine jedinstveni fond sredstava.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAPrimjena naela budetskog jedinstva je opravdana iz vie razloga, i to:

Obezbjeena je preglednost i jednostavnost uvida u sve prihode i rashode, jer su isti iskazaniu jednom dokumentu .

Omoguena je potpunija i efikasnija informisanost o izvorima i obimu prihoda, razmjerama i strukturi rashoda, te potpuna kontrola u ostvarivanju prihoda i vrenju rashoda, u odnosu na to kada bi sredstva za finaisirane javnih rashoda bila dezintegrisana u vie akata.

Jedinstvo fonda sredstava omoguuje racionalniju i ravnomjerniju njihovu upotrebu za zadovoljavanje pojedinih vrsta i oblika potreba. Potrebe se ne zadovoljavaju prema ostvarenim prihodima iz odreenih izvora namijenjenih za njihovo zadovoljavanje, ve iz opte mase budetskih sredstava. Sredstva se rasporeuju prema prioritetima zadovoljavanja potreba. Stoga se ne javlja opasnost da neke potrebe budu potpunije zadovoljene samo zato to su ostvarena vea "namjenska sredstva," a da druge potrebe, iako su ak prioritetnije, ne budu zadovoljene usljed nedovoljnog "priliva sredstava. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAPrimjena naela budetskog jedinstva je opravdana iz vie razloga.

Ravnoteu izmeu prihoda i rashoda je lake ostvariti i ouvati u datom periodu vremena primjenom budetskog jedinstva nego budetskog pluralizma.

Primjena jedinstvenog instrumenta i akta finansiranje omoguuje manji tehiki rad i reijske trokove. Jednostavnije je pripremiti, donijeti i izvriti jedan budet nego vie budeta i drugih instrumenata finansiranja.

Jednistvenost budeta omoguuje efikasniju upotrebu budeta kao instrumenta ostvarivanja irih drutvenih ciljeva i aktivnog sredstva ekonomske i socijalne politike. Naime, heterogenost budeta iziskuje koordinaciju koja moe ili izostati ili se ne ostvarivati konzistentno i blagovremeno.

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELADo kraja Prvog svjetskog rata naelo budetskog jedinstva u teoriji i praksi je vailo kao ideal javnih finansija.

Od tada, a naroito u toku i posle Velike svjetske krize, i teorija i praksa (mada ne svugdje) prihvata mogunost i potrebu paralelne upotrebe i drugih instrumenata finansiranja.

Dravni intervencionizam na ekonomskom i socijalnom planu uslovio je pojavu heterogenosti funkcija drave i potreba u njenoj kompetenciji, emu nije mogla udovoljiti klasina nedjeljivost i jedinstvenost fonda sredstva, pa time i krutost finansiranja.

Budet se dezintegrie, odnosno javljaju se i drugi instrumenti finansiranja posredstvom drave, kao to su: dvojni, dopunski i vanredni budeti, specijalni rauni, fondovi, aneksi, autonomni budeti, itd.

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELADvojni budeti

predstavljaju najvanije odstupanje od naela budetskog jedinstva, s tim da nije rije o naputanju jedinstva budetske tehnike i kontrole, jer zakonodavna tijela zadravaju svoje prerogative u pogledu odobravanja i nadzora nad oba instrumenta.

su dosta esta pojava u kapitalistikom svijetu. Po klasinoj teoriji, u redovne budete ulazili su oni rashodi koje je bilo moguno pokriti redovnim poreskim prihodima; neredovni budeti obuhvatali su rashode koji su premaili poresku sposobnost obveznika i koji su se, stoga, morali finansirati iz zajmova ili papirnim novcem. Prema tome, zajam je sluio kao mjerilo podjele budeta na redovne i neredovne. Meutim, kriterijum koji je u osnovi ove klasifikacije ne prihvataju svi autori. Smatra se da je navedena podjela nestvarna ve samim tim to su esto politiki momenti (izbor: porez ili zajam?) odnosno stanje u trezoru, ili bojazan od deficita bili dovoljan razlog da se uz tekui budet uvede i neredovan .Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELASavremena finansijska nauka pojavu dvojnog budeta sada objanjava kroz tzv. kapitalni (investicioni) budet.

Kapitalni budeti slue za finansiranje investicija prije svega u privredi, a redovni (tekui-eksploatacioni) budeti za finansiranje ortodoksnih funkcija i zadataka drave (vojska, organi vlasti, uprave i pravosua, kolstvo, otplata zajmova, i sl.).

Prihodi kapitalnih budeta se formiraju preteno iz zajmova, ali i iz drugih najmenskih izvora (iz amortizacije i prodaje dravne imovine i dravnih obveznica). Poto se sredstva upotrebljavaju za investicije, zajmovi su pogodni za pokrie rashoda kapitalnog budeta. Ako su rashodi izvreni u proizvodne investicije, plaanje anuiteta ne iziskuje dodatno poresko optereenje, jer se to ini iz prihoda od aktiviranih inivesticija. Ako se sredstva angauju u neproizvodne investicije i budue generacije e imati koristi od toga pa ih je opravdano opteretiti zajmovima.

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAJedan od razloga upotrebe kapitalnih budeta sastoji se u tome to se rashodi za investicije teko mogu uklopiti u godinju dinamiku budetske potronje.

Kapitalni budeti su u primeni u razliitim formama u mnogim zemljama.

Opti investicioni fond federacije i investicioni fondovi uih drutveno-politikih zajednica

Danas Fond za razvoj istonog dijela RSDoc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAVanredni budeti, budeti kriza i ratova, budeti elementarnih ratova su naredna vrsta dvojnih budeta

Koriste se za finansiranje povremenih ili naglo uveanih postojeih potreba.

Prihodi ovakvih budeta se ostvaruju iz zajmova i drugih vanrednih izvora, dok se prihodi redovnih budeta formiraju od poreza i drugih stalmih prihoda.

Njihovi rashodi su neproduktivni (ak destruktivni) za nacionalno bogatstvo i ljudski kapital. Za njihovo pokrie pravilno bi bilo upotrebiti definitivne prihode od poreza, ali to se u praksi pokazalo neostvarljivim. Njihovi iznosi tako su ogromnih razmjera da se u pomo moraju pozvati i budue generacije (zajmovi).

Po sutini karakter vanrednih budeta imali su, na primjer, kod nas, Fond za izgradnju i obnovu Skoplja iz 1963. godiie, ija su sredstva uglavnom formirana narodnim zajmom.Prihodi i rashodi su bilansirani u okviru koji je odvojen od budeta instrumenata finansiranja.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAIzuzetak od naela jedinstva ine i aneksi koji idu uz budet kao njihov prilog (jedan ili vie), te otuda ime aneks.

Koriste se za finansiranje odreenih potreba koje su specifine u odnosu pa djelatnost drave, ije je zadovoljavanje od ireg drutvenog interesa i ostvaruje se djelatnou javnih preduzea i ustanova koje ne mogu po pravilu sopstvenim prihodima (naknadama) u cjelini pokrivati rashode, prije svega investicione.

Prva upotreba aneksnih budeta zabiljeena je u oblastima eleznikog i PTT saobraaja, komunalnih djelatnosti, tamparija, radio i televizijskih stanica i preduzea koja posluju pod reimom fiskalnog monopola. Ovakva preduzea i ustanove ostvaruju znaajne prihode, ponekad i vee od rashoda. Da bi se obezbijedila izvjesna autonomija i uvaavala specifinost poslovanja u odnosu pa dravne organe, kao i sagledavala uspjenost poslovanja, nalo se rjeenje da se posebnim finansijskim aktima utvruju njihovi prihodi i rashodi.

Njima je drava svojim slubama (uglavnom) privrednog karaktera dala finansijsku samostalnost.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAAnekse odobrava predstavniko tijelo u isto vrijeme kao i budet, i zato predstavljaju blae odstupanje od naela jedinstva nego dvojni budeti, jer su manje nezavisni od budeta nego to su kapitalni od tekueg budeta.

Njihova ravnotea uvek je tijesno vezana za budet: svoje vikove unose po pravilu u budet, a manjak popunjavaju iz budeta.

U prilog aneksa govori to to se ve na prvi pogled moe utvrditi da li odnosna institucija pokazuje da je aktivna ili pasivna.

Negativna strana aneksa je, na primjer, to predstavljaju odstupanje od naela jedintva fonda, jer njihova sredstva ne ulaze u masu budetskih prihoda, ve su namijenjena odreenim rashodima aneksa, a to oteava preglednost, donekle i kontrolu nad ukupnim prihodima i rashodima budeta.

Iako su aneksi danas, zahvaljujui tendenciji za budetskom koncentracijom, manje u upotrebi no to je to bilo ranije, rijetko koje zakonodavstvo ih ne predvia i danas.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAPosebni rauni, a u okviru njih eventualni pod-rauni prisutni su u budetskom sistemu (u RS su prisutni na subcentralnom nivou - raun za ume) radi evidentiranja i korienja budetskih sredstava koja se usmjeravaju za finansiranje djelatnosti, odnosno poslova javnih slubi, odnosno za finansiranje potreba za koje se namjenski trajno usmjeravaju sredstva.

Posebni rauni su vrsto vezani za budet na prihodnoj strani. Na njih se ulivaju samo oni prihodi, odosno u onom iznosu koji je budetom utvren i preko budeta obezbijeen, a na posebnom raunu se samo evidentiraju, a ne i utvruju. ak se u budet vraaju eventualno neutroena sredstva namijenjena za zarade zaposlenihkoje se obezbjeuju preko posebnih rauna.

I na rashodnoj strani posebni rauni su limitirani odlukama u budetu - putem utvrivanja, u posebnom dijelu budeta, ne samo ukupnog obima rashoda ve i rashoda za blie namjene (plate, materijalni trokovi, investicije i investiciono odravanje, i dr.).Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAJedina autonomnost posebnih rauna se sastoji u raspodjeli sredstava po korisnicima (i eventualno po bliim namjenama) i u onemoguavanju manipulisanja sa sredstvima, prenosei ih sa jedne na drugu namjenu (virmanisanje), npr sa namjene za kulturu za namjenu koja obuhvata rad dravnih organa.

Smisao primjene posebnih rauna je u vrstom, namjenskom opredjeljivanju budetskih sredstava za pojedine oblasti javnih slubi, odnosno za zadovoljavanje potreba u drutvenim djelatnostima i socijalnoj sferi raspodjele sredstava po korisnicima.

predstavljaju produene ruke budeta.

Kroz njih se obezbjeuje da budet bude pregledniji i operativniji, rastereujui ga stotinama i hiljada stavki koje obuhvataju raspodjelu sredstava po korisnicima. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELABudetski fondovi

Primjena budetskih fondova predstavlja odstupanje od naela jedinstva budeta i u materijalnom pogledu kao jedinstvenog fonda sredstava.

S gledita formalnog jedinstva budet se dezintegrie s obzirom da se sredstva fonda bilansiraju i troe preko finansijskog plana kao posebnog akta.

Meutim, budetski fondovi su vezani za budet: jer se u budetu obezbjeuje manji ili vei dio sredstava fonda i se preko ovih finansijskih formi finansiraju oni oblici javnih rashoda koji su u nadlenosti drave, a ne vandravnih organa.

Vanbudetski fondovi se osnivaju za finansiranje infrastrukturnih privrednih djelatnosti u oblastima poljoprivrede, umarstva, vodoprivrede, putne privrede i komunalnih djelatnosti. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAZa razliku od posebnih rauna, sredstva budetskih fondova se po pravilu formiraju iz vanbudetskih izvora.

Gdje je god realno mogue identifikovati stvarne ili potencijalne korisnike usluga i dobara, odnosno imputirati korisne efekte pojedicima ili grupnim subjektima iz oblasti ili poslova za koje se angauju sredstva fonda, u upotrebi je nakanda kao specifian izvorni javni prihod fonda.

Fondovi mogu, i poeljno je, da ostvaruju sredstva i iz drugih izvornih prihoda. To su, prije svega, krediti i zajmovi. S obzirom da se sredstva fondova angauju u privredne svrhe, prije svega u objekte infrastrukturnog karaktera (izgradnja puteva, izgradnja vodoprivrednih objekata, melioracioni radovi u poljoprivredi i umarstvu, istraivanje mineralnih sirovina, itd.), mogue je i opravdano je da se plasiraju u kreditnoj formi i da se efektuiranjem investicionih ulaganja obezbjeuje otplata fondu uzetih kredita, a time i servisiranje kredita i zajmova fonda. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAFondovi trebaju da se angauju i na privlaenju stranog i domaeg kapitala za direktan plasman u objekte iz oblasti koje pokrivaju.

Mogui su prihodi fondova i iz drugih izvora, kao to su npr. prihodi koji se realizuju iz novanih kazni za prekraje u eksploataciji dobara infrastrukturnih djelatnosti.

U veoj ili manjoj mjeri, ili u cjelini, alimentiranje svakog fonda se vri i iz budetskih sredstava. U suprotnom, fond bi izgubio status budetskog fonda. Sredstva fonda se obezbjeuju ili direktno iz budeta ili preko podrauna na koji se usmjeravaju budetom utvrena sredstva za fondove u npr. oblasti vodoprivrede, umarstva i poljoprivrednog zemljita.

Svaki budetski fond ima sopstveni finansijski plan, kao godinji finansijski akt u kome se iskazuju prihodi fonda po izvorima i po visini, a rashodi po vrstama i visini.

Prihodi i rashodi fonda se iskazuju i u periodinim obraunima i zavrnom raunuDoc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAAutonomni budeti su naredno, kako formalno, tako i materijalno, odstupanje od naela jedinstva.

Mahom su iste prirode kao i aneksi i stoje u vezi sa ekonomskim ili socijalnim zadacima drave.

Osnivaju se za finansiranje (bez neposredne ingerencije drave) zadovoljavanja odreenih zajednikih potreba koje zbog svog drutvenog znaaja i uslova zadovoljavanja takoe spadaju u krug javnih potreba, odnosno za finansiranje djelatnosti preko koje se zadovoljavaju te potrebe, kao i za finansiranje odreenih socijalnih i drugih prava na drutveno-organizovan nain.

Specifinost je to njih ne razmatra i ne odobrava zakonodavna vlast ve sopstveni organi upravljanja.

No, dravni budet ih, ako je to potrebno, dotira iz svojih sredstava.

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo jedinstvaSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAAutonomni budeti se organizuju kao razni fondovi u podrujima privredne infrastrukture, podsticanja izvoza i ujednaavanja regionalnog razvoja i u irokoj su primjeni u zemljama realne ekonomije.

U savremenom svijetu prava zona primjene autonomnih budeta su oblasti obaveznog socijalnog osiguranja. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo potpunosti (univerzalnosti)STRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELANaelo potpunosti je, takoe, jedno od osnovnih budetskih naela.

sastoji se u zahtjevu da se javno-pravni kolektivitet koristi samo jednim aktom finansiranja, tj. da svi prihodi i rashodi za zadovoljavanje javnih potreba ine nedjeljivu cjelinu u okviru budeta kao jedinstvenog finansijskog instrumenta i pravnog akta.

Kvalitativno se razlikuje jedinstvo od potpunost budeta. Zahtjevu jedinstva je udovoljeno ako se koristi samo jedan jedini akt finansiranja,Potpunost je ostvarena ako se u aktu finansiranja iskau svi bruto prihodi i svi bruto rashodi.

Budet moe biti jedinstven (utvren u jedinstvenom dokumentu), a da ipak ne obuhvata sve prihode i rashode, tj. da nije potpun.

Sa druge strane, moe biti udovoljeno zahtjevu potpunosti (da su iskazani svi izvori finansiranja u punim iznosima i svi rashodi koji se podmiruju datim instrumentom finansiranja) ak i kad je rije o pluralitetu (nejedinstvu) budeta.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo potpunosti (univerzalnosti)STRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAPotpunost moe biti formalna i materijalna.

Formalna potpunost je ostvarena ako je svaki prihod i svaki rashod posebno iskazan u budetu.

Materijalna potpunost sastoji se u tome da se prihodi i rashodi meusobno ne kompenziraju i iskazuju u budetu samo kao salda izmeu odreenih prihoda/ rashoda. To je bruto budet kao metod finansiranja.

Nasuprot tome, imamo neto budet koji znai krenje potpunosti i postoji kada se izmeu prihoda i rashoda prethodno izvri kompenzacija (prebijanje, oduzimanje), pa se u budet unesu samo razlike, iste sume. Na primjer, umjesto da u predraunu javne slube carina unesemo sve rashode koje ona uini, od njih najprije oduzmemo iznos taksa i drugih dabina koje carine naplauju od uvoznika pa rashode carina umanjimo za taj iznos: pokazae se tada da sluba carina kota manje no to odgovara stvarnosti. Utisak je meutim, nerealan.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo potpunosti (univerzalnosti)STRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAOsnovni nedostaci neto budeta su:

Predstavniko tijelo gubi uvid i kontrolu nad odreenim prihodima i vrenjem rashoda. Usljed toga to se sve njihove cifre ne pokazuju u svojoj potpunosti, jedan dio prihoda i rashoda ostaje tako van kontrole zakonodavne vlasti. Na ovaj nain neto budeti mogu izazvati rasipnitvo kod izvrilaca budeta, jer pod uslovom da samo odri neto saldo, naredbodavac moe proizvoljno da troi na neodobrene rashode, a isto tako da koristi van nadzora i vikove prihoda.

Prua mogunost formiranja tajnih sredstava. Sopstveni prihodi koji su ispod ili su jednaki sa rashodima dravnog organa su izuzeti iz uvida i kontrole javnosti i parlamenta.

Kamuflira se stvarno stanje u pogledu trokova zadovoljavanja odreene potrebe, odnosno vrenja neke funkcije ili obavljanja zadataka dravnih organa. I kada su trokovi veoma visoki (i to nerealno), a prihodima se u veoj meri kompenziraju, stvara se iluzija da odreeni organ ili sluba malo kota. Oni, pak, dravni organi koji nemaju sopstvene prihode, pa se sredstva potrebna za pokrie trokova iskazuju i odobravaju budetom, javljaju se kao relativno skupi. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo potpunosti (univerzalnosti)STRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAI bruto budeti imaju svojih mana:

Cifarski su glomazni i oteavaju preglednost i jasnou uvida u neke rashode. Zakonodavna vlast mora ulaziti redovno, svake godine i u najsitnije detalje finansiranja (utvrivati i najsitnije prihode), to nosi u sebi opasnost da se od drvea ne vidi uma.

Vezivanje odreenih prihoda za rashode i njihovo saldiranje moe da stimultivno djeluje na dravne organe i ustanove javnih slubi da to eknominije, efikasnije i potpunije ostvaruju namjenske prihode i da budu zainteresovani za racionalno troenje sredstava, te da u veoj mjeri usklade rashode sa tim prihodima. Na primjer, ako bi se dopustilo da se prihodi od pozorinih ulaznica ne unose u budet ve da slue za pokrie rashoda, pozorita bi bila stimulisana za takav repertoar i za preduzimanje takvih mjera kojima e privui to vei broj gledalaca, ali i za to racionalnije troenje sredstava.

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo realnostiSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELABudetom se prije poetka perioda na koji se odnosi utvruju izvori i obim prihoda i razmjere i struktura rashoda za zadovoljenje javnih potreba.

Ne smije se troiti vie od budetom predvienog, pa je od izuzetnog znaaja realnost (tanost) planiranja prihoda i rashoda.

Realnost zahtijeva da u bilansu cifre budu tako predviene da izmeu njih i onih cifara koje e se ostvariti ne bude razlike, ili da je ona minimalna. U kojoj mjeri je to postignuto pokazae zavrni raun, kao i periodini obrauni.

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo realnostiSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAPosljedica nerealnog planiranja je pojava neravnotee izmeu prihoda i rashoda ili neostvarivanje zadovoljavanja potreba u previenim razmjerama. Nestvarni, samo formalno uravnoteeni budeti su loi budeti, jer e se tokom njihovog izvrenja pokazati sve slabosti takvih planova.

Ako su nerealno planirani prihodi, doi e do podbaaja ili prebaaja naplate, tj. pojavie se deficit ili suficit budeta.

Budet treba da bude uravnoteen, kako za vrijeme donoenja, ve i tokom izvrenja. esti rebalansi budeta derpgiraju budet kao planski i obavezni instrument finaisiranja.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo realnostiSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELANerealnost predvianja prihoda i rashoda moe nastati iz vie razloga.

neke vlade namjerno podnose frizirane, nerealno niske budete, da bi pred javnou predstavile da vode dobru ekonomsku i finansijsku politiku i da bi uvrstile kreditni ugled. Pri tome, unaprijed raunaju s tim da nee izazvati veu panju javnosti i otpor predstavnikog tijela kasniji prijedlog rebalansiranja budeta na normalnu, objektivno datu mjeru.

Nedostatka aurne i obuhvatne statistike i evidencije, kako o izvrenju prethodnih budeta, tako i o ekonomskim i drugim parametrima koji opredeljuju prihode i rashode.

Slabosti u procjeni privrednih kretanja i dejstava mjera ekonomske politike.

Nepostojanja ili neadekvatne primjene pogodnih metoda budetskog planiranja.

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviSTATIKA NAELA naelo realnostiSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELANerealnost predvianja prihoda i rashoda moe nastati iz vie razloga.

Subjektivne slabosti organa budetskog planiranja, kadrovske i materijalno-tehnike opremljenosti i osposobljenost ii neadekvatne organizacije.

Suvie velike udaljenost perioda planiranja od poetka budetske godine ili izrada budeta za dui perod vaenja od jedne godine.

Privredne nestabilnosti i inflatornih trendova koji izuzetnu oteavaju primjenu naela budetske realnosti. Ako se u budet ugrade inflatorna oekivanja, samim tim e djelovati proinflatorno, to se ne smije dopustiti. Otuda nunost donoenja budeta sa nerealnim, krajnje restriktivnim obimom i njegovih kasnijih rebalansa radi kakvog-takvog nominalnog uslaivanja sa depresiranom valutom. U nestabilnim ekonomskim uslovima je izuzetno teko biti realan u procjeni visine realnog, a tim prije nominalnog nivoa zarada, dobiti, prometa, uvozno-izvoznih transakcija i niza dr momenata.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo specijalizacijeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAAko bi se u budetu utvrdili samo ukupni prihodi i ukupni rashodi u meusobnoj ravnotei, ne bi bilo mogue imati u vidu to odakle e se sve prikupljati sredstva i za ta e se sve koristiti.

O budetskoj potronji bi de facto odluivali politiko-izvrni organi i organi uprave sa prisutnom opasnou u pogledu subjektivizma u prikupljanju sredstava i njihovom namjenskom strukturiranju.

Neplanski bi se optereivali pojedini izvori ostvarivanja prihoda i zadovoljavanje pojedinih javnih potreba. Vladala bi neizvjesnost u pogledu materijalnih uslova vrenja pojedinih funkcija i zadataka dravnih organa, obavljanja djelatnosti javnih slubi i ostvarivanja zajemenih socijalnih i drugih prava, sa posljedicama koje otud podstiu na skladno i racionalno zadovoljavanje potreba. Bila bi mogua neracionalna potronja i rasipnitvo na jednoj strani, a na drugoj dovoenje u pitanje nezadovoljavanja nekih potreba usljed oskudice sredstava. Uzimanje iz kase u koju se slivaju milijarde novanih jedinica, bez ikakvog plana u pogledu namjene i vremenske dinamike troenja predstavljalo bi krajnji apsurd u finansiranju.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo specijalizacijeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELADisciplina u formiranju i upotrebi sredstava, kao i bilo kakva kontrola, ne bi mogua.

Iz reenog proistie nunost specijalizacija (specifikacije) kako prihoda, tako i rashoda i njihove sistematizacije (klasifikacije) prema odreenoj emi.

U budetu se prihodi moraju ralanjeno predvidjeti i iskazati po izvorima, a rashodi po namjenama (kod nas se prihodi iskazuju po vrstama, oblicima i podoblicima, a rashodi po osnovnim namjenama, nosiocima, korisnicima i bliim namjenama, tj. klasifikovani su po osnovnim namjenama, rasporednim grupama, podgrupama, razdjelima, glavama, pozicijama.

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo specijalizacijeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELANaelo specijalizacije podrazumijeva zahtjev da se budetska sredstva mogutroiti samo za:namjene predviene u budetu, u iznosu utvrenom u budetu, te u vremenskom okvim za koji je budet doneen.

Od teorijskog i praktinog znaaja su tri tipa specijalizacije, i to:kvalitativna; kvanititativna; ivremenska specijalizacija.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo specijalizacijeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAKvalitativna specijalizacija

zabranjeno je prikupljati prihode van izvora utvrenih budetom i vriti rashode za druge namjene van onih za koje su predviena sredstva u budetu. U suprotnom, budet ne bi predstavljao pravni akt. No, u pogledu rashoda mogua su i odstupanja od navedenog pravila. To se odnosi na mogunost virmanisanja (izmjena namjene ili visine utvrenih sredstava za pojedine namjene) kada ovu izmjenu mogu vriti samo vlada i drugi organi izvrne vlasti za njihove budete. Privremeno virmanisanje se odnosi na materijalne trokove, trokove reprezentacije i za eventualne druge namjene, ali ne i za promjene visine budetom namijenjenih sredstava za plate.

prikriveno virmanisanje se moe initi i jednostavnim, grubim potezom izvrne vlasti - izvrioca budeta koji se sastoji u tome to se naplaeni prihodi usmjeravaju prema nosiocima i korisnicima za koje vlada ocijeni da su od prioritetnog znaaja (npr. policija) do visine odreene budetom, pa i preko nje, a drugima se uskrauju ili doznaavaju sredstva ispod sume utvrene budetom.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo specijalizacijeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAMogua je tzv. unutranja preraspodjela i faktikom zloupotrebom instrumenata tekue rezerve. Npr. izvrioci budeta preko dobijenih ovlaenja da u tekuu budetsku rezervu prenesu sredstva sa namjena za koje procijene da nee biti utroena (to se praktino svodi na uskaivanje prava na potronju u cjelini ili djelimino) i odatle ih usmjerava na namjene koje ocijeni prioritetnim, vri novi, drugaiji raspored sredstava od budetom utvrenog.

Ako se unutranje preraspodjele bez obzira na forme, vre u veim razmjerama, doi e do degradiranja budeta na nivo prolaznog rauna na koji se slivaju JP, za koje se vlada postara i kako se postara da naplati, i u okvirima priliva sredstava vri finansiranje dravnih i drutvenih funkcija i zadovoljavanje javnih potreba u mjeri procijenjene urgentnosti i neophodnosti od strane vlade ili drugog nadlenog tijela za izvrenje budeta, tim prije ako je slaba i neefikasna kontrola.

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo specijalizacijeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAKvantitativna specijalizacija

se sastoji u tome da se u budetu utvrde iznosi prihoda po pojedinim izvorima i iznosi rashoda za pojedine namjene.

Izvriocima budeta je odreeno, ne samo odakle e se prikupljati sredstva i za ta e ih koristiti, ve i kolika e sredstva naplaivati od pojedinih vrsta, oblika i podoblika dabina i drugih izvora, kao i koliko e se troiti po namjenama, nosiocima, korisnicima i bliima namjenama.

Ovo pravilo nema istovjetno znaenje za prihode i za rashode.

iznosi prihoda po vrstama, oblicima i podoblicima su orjentacioni i imaju eventualni karakter. Zakonima i drugim propisima je odreeno prikupljanje prihoda. Ako se ne ostvare predvieni iznosi, moe se eventualno postaviti pitanje politike odgovornosti izvrioca budeta usljed nepreduzimanja mjera za koje su ovlaeni ili neiniciranja promjene propisa. Takoe, mogu je i prebaaj prihoda.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo specijalizacijeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAZa rashode je kvantitativna specijalizacija daleko restriktivnija nego za prihode i ima limitativan karakter.

Rashodi se mogu neizvriti u predvienim iznosima tednjom i racionalizacijom, ali se ne smiju prekoraiti.

Ipak, tamo gdje iz zakonom propisanih uslova zadovoljavanja odreenih potreba proistiu striktne obaveze angaovanja sredstava, kao i tamo gdje propisana prava nameu utroak odgovarajuih sredstava (npr. novana primanja boraca) prekoraenje utroka predvienih sredstava ne moe se tretirati kao ponaanje koje bi povlailo odgovornost. Sa druge strane, neke potrebe i zadaci (usljed nepredvienih situacija) mogu zahtijevati vea sredstva od predvienih ili iziskuju sredstva mada nisu bila predviena budetom.

Problemi koji nameu prekoraenje rashoda za odreene namjene, mogu se rjeavati bilo putem virmanisanja, bilo putem budetske rezerve, bilo rebalansom budeta.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo specijalizacijeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAVremenska specijalizacija

se sastoji u tome da se prihodi i rashodi (u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu) utvruju za odreeni period vremena (kod nas 1 godina) i da se ostvaruju i vre u tom periodu.

Naelo specijalizacije ima i odreene slabosti.

Pretjerano detaljisanje ini budet glomaznim i nepreglednim;izvrioci budeta ostaju bez inicijative da se to skladnije i racionalnije zadovolje pojedine potrebe;Budet se ini neelastinim, a planirani i realni ivot u kome se budet izvrava se ne mogu striktno podudarati;budet predstavlja kuu od stakla (preko detaljnih cifara rashoda nije teko uoiti o kakvim se sve funkcijama i zadacima drave radi i po kojim uslovima, a time i u kom obimu se izvravaju), a iz razloga konspirativnosti ne bi se smjeli iskazivati rashodi za neke blie namjene (kao na primjer za obavjetajnu slubu i odreene komponente unutranje i spoljne bezbijednosti).Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo ravnoteeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELANaelo ravnotee

klasian budetski princip - uravnoteen budet postoji kada ukupnoj sumi svih dravnih rashoda u budetu odgovara ukupna suma redovnih prihoda (porezi, takse, doprinosi, prihodi dravne imovine i dravnih preduzea).

Kada cjelina rashoda nadmai totalnu sumu prihoda - postoji budetski manjak (deficit). U obrnutom sluaju postoji budetski viak - strana prihoda vea je od strane rashoda (suficit).

Formalna ravnotea - rashodi podudarni sa prihodima bez obzira na izvore pokria rashoda.

Ravnotea u materijalnom pogledu - rashodi pokriveni sa redovnim prihodima (porezi i druge dabine i originerni prihodi DPZ).

Drugim rijeima, deficitarno finansiranje je prisutno kada se pribjegava zajmovima (ili) primarnoj emisiji novca radi pokria rashoda.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo ravnoteeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAPrincip ravnotee se odnosi, kako na donoenje, tako i na izvrenje budeta.

Usljed nerealnog planiranja, odnosno nepredvidivih okolnosti koje uslovljavaju kretanja prihoda i rashoda u toku godine na koju se budet odnosi, moe nastati budetska neravnotea u toku izvrenja i kada je prilikom donoenja budet bio uravnoteen

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo ravnoteeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELARavnotea po uenju klasine finansijske teorije

ravnotea -zlatno pravilo u finansijama.

apsolutni ideal:Iz politikog aspekta ona znai obavezu vlade i skuptine da budu uzdrljivi u raspolaganju rashodima, da budetsku potronju dre u racionalnim granicama koje doputaju odobreni porezi kao jedina konica neobuzdanom irenju dravnih funkcija.

Finansijski posmatrano, ravnotea je osnova dravnog kredita, jer da drava privue strane kapitale ili da ih odvrati od sebe nita ne utie tako sigurno kao njene budetske perspektive ( Rist).

Sa ekonomskog gledita, ravnotea obezbjeuje stabilnost novca i zatitu kupovne snage i time otklanja kobne poremeaje koji u finansijama i u itavoj privredi mogu ostaviti budeti ako nisu uravnoteeni: deficitu ili suficit.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo ravnoteeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELARavnotea po uenju postklasine , kejnzijanske, funkcionalne finansijske teorije

primat je dat privrednoj ravnotei i ublaavanju nezaposlenosti u odnosu na budetsku ravnoteu.

Ako ekspanzivna politika budetskih rashoda moe doprinijeti ublaavanju privredne recesije i nezaposlenosti i pozitivno djelovati na rast agregatne tranje u privrednoj depresiji i prebroavanju krize, a u tadanjim ekonomskim i institucionalnim uslovima se smatralo da moe, drava se ne smije ustezati da rtvuje budetsku ravnoteu u periodu premotavanja privredne nestabilnosti.

Fiscal policy, kao filozofija dravnog intervencionizma, princip budetske ravnotee inputira prevazienom dobu i ekonomskoj filozofiji liberalnog kapitalizma. Pridavanje najvee vrijednosti budetskoj neravnotei odgovara ideji da drava ne treba da djeluje u ekonomskom domenu, jer je njena akcija tamo neminovno loa. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo ravnoteeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELARavnotea po uenju postklasine , kejnzijanske, funkcionalne finansijske teorije

Na osnovama postulata postklasine doktrine konstituisano je vie teorijskih modela funkcionalnog pristupa pitanju budetske neravnotee (ciklini budeti, kompenzacioni budeti, stabilizacioni budeti i dr.) koji nisu u praksi dali oekivane trajnije pozitivne rezultate.

Ni funkcionalisti ne odbacuju potpuno potrebu uravnoteenja prihoda i rashoda. Oni jedino odlau momenat kada e se moi uspostaviti ravnotea, ali je pri tome ne negiraju.

S druge strane, u praksi princip budetske ravnotee nije naputen, ve u nekim zemljama i u odreenim prilikama modifikovan. Za nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju sa slabim finansijskim potencijalom nije preporuivo da se uputaju u rizike deficitarnog finansiranja. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo ravnoteeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELARavnotea po uenju postklasine , kejnzijanske, funkcionalne finansijske teorije

Sredinom 70-ih preovladavalo je dijametralno suprotno gledite u pogledu nekih kljunih postulata kejnzijanskog pristupa problemu budetske ravnotee u kontekstu stabilizacionih, alokativnih i redistributivnih agregata javnih finansija.

Ekspanzivna politika javnih rashoda, i po cijenu budeskog deficita, radi podsticanja agregatne tranje, odbaena je kao kontraproduktivna.

Restriktivna i alokativno neutralna politika postaje jedan od bitnih inilaca privredne stabilnosti i optimizacije rasta.

Budetski deficiti se doivljavaju kao teak balast i za ekonomski i finansijski najmonije zemlje.

Princip budetske ravnotee se reafirmie kao bitan postulat zdrave budetske politike.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo ravnoteeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELARavnotea, legalitet i drugi budetski principi

Dileme i niz sloenih problema pri definisanju i primjeni principa pri izradi, naroito pri izvrenju budeta su prisutne zbog: kompleksnosti budeta, njegove finansijske i pravne prirode, pluraliteta funkcija i znaaja u preraspodjeli DP.

Veoma teko je identifikovati i ukljuiti razne, a esto i protivrjene elemente pri definisanju budeta, pa se ravnotea moe posmatra sa: formalne i materijalne strane;strukturalne uravnoteenosti samog budeta; obaveza pokria rashoda; odnosa budetskih rashoda i drugih oblika javnih rashoda;odnosa izmeu budeta javnopraviih kolektiviteta posmatranih po vertikali; ravnotenog odnosa u namjenskoj raspodjeli drutvenog proizvoda. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo ravnoteeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAProblem se komplikuje i time to je princip budetske ravnotee u uskoj vezi sa legalitetom budeta i principima godinjosti, realnosti i specifikacije, tj. mora ih potovati, to dodatno zaotrava problem.

Definisanje i primjena principa ravnotee u istom, izolovano tretiranom obliku ne smije prei prag tolerancije primjene nekog drugog principa i time zasijecati u samo bie budeta kao periodinog finansijsko-pravnog instituta.

Ako bi se krajnje formalno i pojednostavljeno, na prvi pogled sasvim prihvatljivo kao logino i statistiki egzaktno, budetska ravnotea defininisala kao jednakost cifre budetskih prihoda i budetskih rashoda tj. da ukupna masa prihoda mora biti jednaka ukupnoj masi rashoda", ne bi se javljao ma kakav znaajniji teorijski ni praktini problem u implementaciji ovog pripcipa.

Cijeli problem bi se sveo na to da se ne prikupljaju prihodi vei od projektovanih rashoda, tj. da se ne vri suficitarno finansiranje. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo ravnoteeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAMeutim, i pod tom pretpostavkom problem ravnotee se komplikuje usljed specifine pravne prirode budeta i njegovog karaktera kao planskog akta.

Budui da se budetom unaprijed - prije poetka perioda za koji se donosi, utvruju i bilansiraju prihodi i rashodi, nemogue je obezbijediti egzaktnu podudarnost izmeu budetom utvrenog obima i strukture prihoda i rashoda, s jedne, i s druge strane ostvarenih JP i JR.

Diskrepanca je jo izraenija kada se projekcije vre u nestabilnim ekonomskim uslovima na nesigurnim pretpostavkamao ekonomskim kretanjima relevantnim za budetsko planiranje.

I tada se moe donijeti uravnoteen budet, projektujui prihode sa razliitim stepenom realnosti procjene rasta DP i kretanja pojedinih komnonenti iz kojih se ostvaruju, ali se kao kljuni problem javlja kako obezbijediti sklad izmeu planiranog i ostvarenog, odnosno - kako obezbijediti ravnoteu u toku perioda izvrenja budeta i konanog, njegovog zavrnog salda.Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo ravnoteeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELATo pokree pitanje vanosti budeta kao pravnog akta u pogledu njegovog izvrenja, tj. da li su budetom utvrene cifre prihoda i rashoda imperativ za vladu i drugog odgovornog organa za izvrenje budeta!

U finansijskoj teoriji je opte prihvaen stav da cifre rashoda imaju limitativni karakter - ne smiju se prekoraiti niti u obimu, niti po namjenama. Mogue je samo pod striktno propisanim uslovima vriti namjensku preraspodjelu sredstava /virmanisanje/

za finansiranje funkcija i potreba za koje se ispostavi tokom izvrenja budeta da nisu obezbjeena sredstva ili nisu obezbjeena u dovoljnom iznosu, kao i za saniranje vanrednih okolnosti i uopte za odravanje ravnotee tokom izvrenja budeta u budetu se utvruju sredstva rezervi. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA naelo ravnoteeSTRUKTURA I VRSTE BUDETA I BUDETSKA NAELAU pogledu prihoda budet kao pravni akt ima obavezujuu snagu za izvrioce budeta da smiju realizovati samo one JP koji su utvreni u budetu i da su duni preduzimati mjere iz svoje nadlenosti, kako bi se isti realizovali.

Ako i pored tog nastanu izvjesna odstupanja u naplati nekog ili nekih JP u odnosu na budetske cifre, a pod uslovom ouvanja globalne ravnotee JR i JP, to se nee smatrati krenjem budeta kao pravnog akta s obzirom na njegov planski karakter. S tim u vezi, odredbe o pojedinim prihodima, po prirodi stvari imaju orjentacioni karakter.Ako i pored preduzetih mjera nije mogue i obezbijediti budetom utvreni iznos prihoda za pokrie rashoda koji proistiu iz propisima utvrenih obaveza ili vanrednih dogaaja, vlada odnosno neki drugi izvrni organ je duan da predloi predstavnikom tijelu rebalans budeta ili neke druge mjere iz kako bi se otklonila realno pretea neusklaenost prihoda i rashoda pri izvrenju budeta. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA Naelo rokovaSTRUKTURA BUDETA I BUDETSKA NAELA Postulat rokova - godinjosti i odstupanja od njega.

Od samog postanka budeta, princip rokova je dosljedno primenjivan, jer bez potovanja termina budet kao plan predvianja rashoda i prihoda ne bi dao rezultate.

Naelo rokova pominje se meu prvim naelima u zakonu koji se odnosi na budetsku materiju.

Obino u samom poetku zakona je navedeno da se:budet donosi za jednu godinu; i vai za godinu za koju je odobren.

Tu ve postoje dva roka - i jedan i drugi imaju svoj smisao, jer obezbjeuju ne samo princip periodinosti ve i naelo godinjosti budeta, a to su osnovni elementi koji omoguuju sprovoenje efikasnog planiranja kao i kontrole u finansijskoj privredi.

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA Naelo trajanja budeta ili periodinosti (godinjosti)STRUKTURA BUDETA I BUDETSKA NAELA Postulat godinjosti i odstupanja od njega.

Od samog postanka budeta, princip rokova je dosljedno primenjivan, jer bez potovanja termina budet kao plan predvianja rashoda i prihoda ne bi dao rezultate.

Naelo rokova pominje se meu prvim naelima u zakonu koji se odnosi na budetsku materiju.

Obino u samom poetku zakona je navedeno da se:budet donosi za jednu godinu; i vai za godinu za koju je odobren.

Tu ve postoje dva roka - i jedan i drugi imaju svoj smisao, jer obezbjeuju ne samo princip periodinosti ve i naelo godinjosti budeta, a to su osnovni elementi koji omoguuju sprovoenje efikasnog planiranja kao i kontrole u finansijskoj privredi.

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA Naelo trajanja budeta ili periodinosti (godinjosti)STRUKTURA BUDETA I BUDETSKA NAELA Naelo periodinosti se odnosi na dinamiku usvajanja budeta.

podrazumijeva da predstavniko tijelo u odreenim razmacima razmatra i odobrava prijedlog dravnog budeta koji mu podnosi organ uprave, te da usvaja budet za tano utvreno budetsko razdoblje, koje se naziva i skalnom godinom.

u savremenim dravama se budet u redovnim prilikama usvaja za period od jedne godine. Izuzetno moe biti krai ili dui od godine dana.

Trajanje budeta od godinu dana u mnogim dravama poklapa se sa kalendarskom godinom, ali ne mora.

Finansijska teorija istie dva razloga za opredjeljenje za jednogodinji budet, politike i ekonomsko- nansijske razloge. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA Naelo trajanja budeta ili periodinosti (godinjosti)STRUKTURA BUDETA I BUDETSKA NAELA Politiki razlozi - budet je sredstvo kontrole nad finansijskom politikom izvrne vlasti. Jedan od bitnih uslova svake efikasne kontrole je da bude periodina. Stoga su vezani za praksu parlamenata savremenih drava da svake godine raspravljaju o nansijskoj politici vlade ili ekonomskoj politici za narednu godinu, a polazite rasprava su budeti i izvjetaji o izvrenju budeta.

Ekonomski razlozi - potreba uskladivanja duine budetskog razdoblja sa dinamikom naplate poreskih prihoda. Odreeni porezi se naplauju godinje, drugi polugodinje, kvartalno ili mjeseno tako da je ekonomski i nansijski razumno uvaiti dinamiku ubiranja prihoda i prilagoditi nansiranje rashoda sezonskoj dinamici priliva prihoda.

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA Naelo prethodnog odobrenjaSTRUKTURA BUDETA I BUDETSKA NAELA Primarni preduslov budeta.

Sa principom godinjosti tijesno je povezano jo jedno pravilo standardnog budeta: to je naelo prethodnog odobrenja.

naelo zahtijeva da budet kao akt predvianja treba da prethodi svim budetskim radnjama.

Drugim rijeima: odobrenje budeta od strane zakonodavnog tijela mora biti ispred izvrenja budeta. Bez odobrenog budeta nije dozvoljeno bilo kakvo finansiranje.

Naelo prethodnog odobrenja predstavlja jedan potpuno logian zahtjev: ako bi odobrenja iz budeta dolazila post, poto su propisi o prihodima i rashodima ve primijenjeni, onda bi takve radnje bile suprotne samoj prirodi budeta koja je oliena u principu predvianja. Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA Naelo prethodnog odobrenjaSTRUKTURA BUDETA I BUDETSKA NAELA No, moe se, na primjer, desiti da prijedlog budeta ne bude blagovremeno podneen predstavnikom tijelu na usvajanje ili da ga isto tijelo ne usvoji u za to predvieno vrijeme.

Da bi se sprijeila situacija da se ne mogu uredno nansirati funkcije drave uobiajena praksa drava je da zakonodavno tijelo donese odluku o privremenom nansiranju:

Metodu budetskih dvanaestina, (najee za prvi kvartal naredne godine) ili evrtina, na nain da se mjeseni iznos privremenog nansiranja utvrdi na bazi 1/12 (odnosno 1/4) budeta prethodne godine.

metoda akontacija budeta koje odobrava parlament u vidu budetskog kredita. Za vrijeme izvravanja odluke o privremenom nansiranju primjenjuju se ista pravila i procedure kao da se radi o pravom budetu

Doc.dr Bojana Vasiljevi PoljaeviDINAMIKA NAELA Naelo javnostiSTRUKTURA BUDETA I BUDETSKA NAELA Naelo javnosti nalae da svi dokumenti koji se odnose na budet u svim fazama njegove izrade moraju biti dostupni javnosti.

Primjena ovog naela obezbjeuje uvid graanima i iroj javnosti u planove aktivnosti vlade, planirani obim prikupljenih prihoda, izvore prihoda, namjene izdataka i vrijednosne okvire, planirane programe i prioritete vlada.

Potrebno je da javnost bude zastupljena u svim fazama budetskog procesa:u fazi pripreme budeta je potrebno najaviti osnovne budetske projekcije i namjere vlade;u fazi izrade nacrta budeta je potrebno organizirati javne rasprave o budetskim dokumentima;u fazi usvajanja budeta je potrebno osigurati uvid javnosti u parlamentamu raspravu;nakon usvajanja je potrebno budet objaviti najmanje u slubenim glasilima;u fazi izvrenja budeta i procedura rebalansa je potrebno osigurati objavu periodinih i zavrnih nansijskih izvjetaja.

PITANJA?NAREDNA PREDAVANJA:BUDETSKA PROCEDURA-

IZRADA BUDETA;DONOENJE BUDETA;IZVRAVANJE BUDETE ; IKONTROLA BUDETA

HVALA NA PANJI!!!