Kvantitativna studija o kvaliteti života ipotrebama potencijalnih korisnika usluge

Centra za pomoć i njegu u kućiMeđimurske županije

SAŽETAK

Istraživanje je za Autonomni centar- ACT proveo Institut za razvoj tržišta rada urazdoblju od 29.07.2013. do 04.10.2013. za potrebe projekta "Centar za pomoć injegu u kući Međimurske županija".

Projekt "Centar za pomoć i njegu u kući Međimurske županije" je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Za više informacija o EU fondovima posjetite web stranicu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije: http://www.strukturnifondovi.hr/

Više o Europskom socijalnom fondu pročitajte na: http://ec.europa.eu/esf/home.jsp?langId=hr

Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost Autonomnog centra- ACT.

Više o projektu pročitajte na: http://pomocukuci-mz.eu/o-projektu

Provedeno istraživanje je bilo usmjereno na prikupljanje bitnih kvantitativnih podatakaza definiranje i uspostavu usluga Centra za pomoć u kući Međimurske županije. Pritome je bilo nužno dobiti kvalitetnu sliku stanja o trenutnim pružateljima socijalnihusluga na ciljanom području istraživanja (grad Prelog, grad Mursko Središće i općinaNedelišće) kao i o uzorku populacije potencijalnih korisnika novih usluga pomoći ukući. Iako je fokus bio na kvantitativnim podacima, dio istraživanja je prikupio kvalitativnepodatke (prvenstveno u dijelu istraživanja s dionicima) koji daju dublju sliku stanja. S obzirom na ograničenja u provedbi istraživanja, kvantitativni podaci se ne mogu smatrati statistički reprezentativnim, no s obzirom na kvalitetnu pripremu i definiranjauzorka, ipak pružaju vjerodostojnu sliku stanja.

Cilj istraživanja:

• Ispitati potrebu starijih i nemoćnih, osoba s invaliditetom za razvojem usluga uzajednici, posebno usluge pomoći u kući i rada Klubova za starije osobe.

• Ispitati interese i mogućnosti lokalnih dionika za podržavanje i uključivanje unove vidove usluga u zajednici za starije i nemoćne, osobe s invaliditetom.

Odabrane ciljne skupine za istraživanje predstavljaju važne dionike u pružanjesocijalnih usluga na lokalnoj razini, kao i potencijalni korisnici budućih usluga Centra:

1. Ustanove javne uprave - lokalne vlasti, Centri za socijalnu skrb, Domovi za starije inemoćne 2. Privatni sektor - Domovi za starije i drugi pružatelji socijalnih usluga 3. Civilni sektori - organizacije civilnog društva, udruge umirovljenika i predstavnikaciljanih skupina potencijalnih korisnika usluga Centra. Među njima, odabrani su krajnjikorisnici usluga koje su dodatno podijeljeni u dvije podskupine:

3.1. Potencijalni korisnici usluge pomoći u kući za nemoćne i starije osobe i osobes invaliditetom koje žive same ili uz staratelja,

3.2. Potencijalni korisnici Kluba za starije osobe - organizacije civilnog društva injihovi članovi koji rade sa starijim osobama, udruge umirovljenika.

Metode istraživanja:• Desk istraživanje - o ciljanom području i pružanju socijalnih usluga sustava,

identifikacija ključnih dionika, prikupljanje statističkih podataka iz javnih izvorana nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini. Ovo istraživanje je služilo kaosvojevrsna pripremna faza za provedbu sljedeće dvije metode.

• Telefonski polu-strukturirani intervjui - Ova metoda se primijenila nainstitucionalne ciljne skupine istraživanja: javna tijela i ustanove, domovi,pružatelji usluga iz civilnog i privatnog sektora.

• Individualni intervjui na terenu - ova metoda je primijenjena na ciljnoj skupiniu koju spadaju potencijalni korisnici Centra, nemoćne i starije osobe i osobe sinvaliditetom. Za tu populaciju je ta metoda najprikladnija, jer prikupljanjepodataka u ovoj populaciji može biti otežano zbog otežane komunikativnostiispitanika i ograničene mobilnosti što se pokazalo točnim u provedbi ovogistraživanja i samim time opravdalo korištenje ove metode.

Za obavljanje istraživanja razvijena su i korištena dva standardizirana upitnika, jedan zainstitucionalne ispitanike, a drugi za pojedince, potencijalne korisnike novih usluga.

Usluge javnih tijela i ustanova

Financiranje pojedinih usluga je uglavnom u potpunosti vezano za sredstva iz proračunapojedinih tijela, dok su za usluge Centara za socijalnu skrb sredstva osigurana odnadležnog Ministarstva socijalne politike i mladih. Usluge pomoći i njege u kući kojuorganizira Grad Prelog, i koju je organizirao Grad Mursko Središde, provodile su se uzpomoć mjere HZZ-a (mjera Javni radovi), iz čega su financirali rad njegovatelja/ica. Među preprekama koje se pojavljuju u provedbi trenutnih usluga na prvom mjestu seističe nedostatak financijskih sredstava za pokrivanje svih potreba koje postoje.

Potrebe za uslugama:

- Grad Mursko Središće ističe potrebu organiziranja pomoći samcima - Općina Nedelišće: uspostava registra onih koji su potrebiti jer ima osoba koje senigdje ne javljaju niti se zna za njihove potrebe. Naglasili su kao jako važnoorganiziranje dostave hrane, obilazak starijih osoba kako bi se mogle detektirati potrebei onda pokrenuti određeni postupak kod drugih tijela.- Međimurska županija: Nedostaju usluge pomoći i njege starijih i nemoćnih osoba,više kapaciteta za dnevni centar za starije i nemoćne, usluge organiziranog stanovanja uzpodršku za osobe s invaliditetom, organizirana potpora za djecu s teškoćama i osobe sinvaliditetom u sustavima obrazovanja, socijalne skrbi, prostor za fizioterapiju. - CZSS Mursko Središće: Zakonom o socijalnoj skrbi je predviđeno priznavanje pravana uslugu pomoći i njege u kući (čl. 87.), ali tu uslugu ne mogu nikome priznati jer napodručju koje oni pokrivaju nema niti jedne pravne osobe koja bi to obavljala. Jedinicentar za njegu se nalazi u Čakovcu te im se ne isplati na udaljeno područje proširitisvoje usluge obzirom da je iznos koji država plaća za takvu uslugu vrlo mali. Vide ipotrebu za nekim oblikom skrbi u kući ili u dnevnom boravku za osobe koje su psihičkibolesne, kako mlađe, tako i stare i nemoćne. - Grad Prelog: bilo bi im potrebno vozilo i javna kuhinja, tj. prehrana i dostava toplogobroka, jer ako bi se pružala usluga preko ustanova onda je po njihovom mišljenjuskuplje.

Suradnja u provedbi novih usluga

- Grad Mursko Središće – pri uspostavi suradnje u provedbi usluge ne bi bili spremniplaćati plaće osobama koje pružaju pomoć, ali bi mogli osigurati obroke koji bi sedijelili korisnicima i sl. - Općina Nedelišće – u određenim elementima bi se mogla uspostaviti suradnja, ovisnoo mogućnostima. Pri tome bi se dio pomoći koje sada daju određenim korisnicimapreusmjerili na sufinanciranje takvih usluga. - Međimurska Županija - Interes za ovakve i slične aktivnosti svakako postoji, no okonkretnim financijskim potporama odlučuje čelnik tijela, sukladno proračunskimstavkama i financijskim mogućnostima. - Grad Prelog – smatraju kako je suradnja moguća, jer su se već određeni razgovorivodili za takvom suradnjom za pružanje socijalnih usluga, posebice ističu javnu kuhinju.

Po pitanju radnog vremena Kluba za starije i nemoćne, odgovori su raznoliki:

- Grad Mursko Središće – optimalno vrijeme rada Kluba bi bilo pola radnog vremenasvaki dan ili 2-3 dana tjedno. Ističu kako je prostor osiguran. - Općina Nedelišće – poželjno bi bilo da Klub za starije radi cijeli dan do nekihvečernjih sati (17 sati); - Međimurska Županija – optimalno vrijeme rada Kluba bi bilo 4 sata dnevno, ujutarnjim satima - CZSS Mursko Središće – cjelodnevni rad, jer neki korisnici bi usluge koristili ujutro,neki popodne. - Grad Prelog – Klub bi trebao raditi prema potrebi korisnika. - Centar za pomoć i njegu "Mesmar“: 2 do 3 puta tjedno rad Kluba - Obiteljski dom „Gorupić“: Rad kluba bi se trebao prilagoditi individualnimpotrebama korisnika, dakle bilo bi najbolje da je uvijek dostupan, a korisnici onda mogusami birati kada će ga posjećivati. - Dom za starije i nemoćne osobe "Slakovec": s obzirom na zdravstveno stanjenjihovih korisnika bilo bi dovoljno 4 sata u prijepodnevnim satima.

Nadalje, tražili smo mišljenje ispitanika o aktivnostima koje bi htjeli u ponudi takvogkluba:

- kartanje, sport - šah, križaljke, debatiranje - viseće kuglane - druženje, zafrkavanje, pričanje viceva - cjelodnevna skrb o starijim - uz stručno vodstvo - gledanje kazališnih predstava (komedije), pjevanje, koncerti i predavanja - sportske aktivnosti, predavanja - prehrana, prevencija bolesti, vrt; šah, društvene igre,tečaj glazbenih instrumenata - razgovor - nešto što može slušati - predavanja, upoznavanje novih ljudi

Javni i privatni domovi za smještaj i pružanje usluga starijim i nemoćnim osobama

Po pitanju financiranja pojedinih usluga većina domova ima kombiniran sustavfinanciranja, dakle dio cijene doma se financira iz javnih izvora (ministarstvo ilipodručna samouprava), a dio se financira isključivo od strane korisnika.Među preprekama koje se pojavljuju u provedbi trenutnih usluga ističu se problemifinancijske naravi. Privatni domovi tu ističu njihov nepravedan položaj u odnosu nadomove koji se financiraju iz javnih sredstava, pri čemu smatraju kako bi trebalo uvestisubvencije ekonomske cijene smještaja (koja je obično previsoka za prosječnogkorisnika) ili dijeljenje vaučera temeljem kojih bi onda korisnici mogli sami biratipružatelja usluge.

Pružatelji usluga iz civilnog sektora i druge organizacije

Po pitanju financiranja pojedinih usluga većinom se financiraju putem donacija od stranelokalne samouprave i županije, te drugih donatora, a ostatak putem redovnih (godišnjih)članarina.Među preprekama koje se pojavljuju u provedbi trenutnih usluga, dominira pitanjefinancija, nedostatak sredstava, ali i mogućnosti dugoročnijeg financiranja i samim timeplaniranja usluga, za što je istaknuto da nema razumijevanja od strane lokalne ipodručne samouprave. Tu se pojavljuje i problem neredovite isplate sredstava od stranedonatora u sklopu projekata iz kojih se financira određena usluga što ugrožava provedbuusluga. Među ostalim problemima, spominje se i nedostatak ili neadekvatnost prostoraza pružanje usluga.

Potrebe za uslugama - Savez udruga umirovljenika Međimurske županije: Potrebe starijih osoba, kaosocijalni problem je na određen način prepušten Centru za socijalnu skrb, no oni se brinuviše o teškim socijalnim problemima , posebice problemima u problematičnimobiteljima. Slijedom toga o „normalnim“ domaćinstvima ne brinu. - Udruga tjelesnih invalida Međimurja: nedostaje fizioterapeut, rehabilitacija, uslugevan sistema koje bi bile mobilne bez višemjesečnih čekanja. - Udruga umirovljenika Međimurske Županije: nemaju prostor za radionice ručnihradova, zbor, slikarstvo, učenje stranih jezika, informatičku pismenost. - Udruga invalida rada Međimurske županije: Potrebno je kombi vozilo ili automobilkako bi mogli prevoziti korisnike s obzirom da ih svakodnevno zovu za prijevoz doliječnika. - Društvo distrofičara invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnihinvalida: Nedostaje psihološka podrška. Često se u obiteljima u kojoj je član osoba sinvaliditetom javlja osjećaj zasićenja, opterećenosti, nezadovoljstva od strane svihčlanova obitelji, stoga je prijeko potrebna moralna i psihološka podrška cijeloj obitelji, aposebno osobi s invaliditetom. - Crveni Križ Mursko Središće: Istaknute su razne usluge pomoći u kući: pospremanje,donošenje hrane, čišćenje snijega, pripremanje drva.

Potencijalni korisnici usluga

Rezultati analize odgovora u ovom dijelu su prikazani po pojedinim pitanjima, tj. premastrukturi samog upitnika koji se sastoji od 5 dijelova: - Socio-demografski podaci - Stanovanje, kućanstvo, prihodi, ekonomski status - Funkcionalnost osobe, zdravlje - Korištenje socijalnih usluga - Potrebe za podrškom

Gledajući cjelokupnu populaciju ispitanika poteškoće im uglavnom zadaju kućneaktivnosti koje zahtijevaju tjelesni napor. Oko 55% na prvom mjestu ističe poteškoćeoko pospremanja, 50% ističe poteškoće s hodanjem, a 42% kupanje.Ukupno gledajući, prijevoz predstavlja najveću instrumentalnu poteškoću za sveispitanike, ukupno oko 60%.Čak 40% ispitanika je istaknulo kako ne uspijeva pokriti potrebe za hranom, bez podrškeobitelj ili bez odricanja određenih namirnica.Kod većine ispitanika postoji vrlo raznoliki spektar različitih kroničnih i drugih težihzdravstvenih stanja.Rezultati pokazuju izrazito nisku razinu društvenih aktivnosti koje se svode na skoroisključivo telefonske razgovore s prijateljima ili obitelji i to većinom tjedno ili mjesečno– preko 70% odgovora.

ZAKLJUČAK:

Usluge koje se planiraju pružiti u sklopu Centra (pomoć u kući i druženje u klubovima)su potrebne na navedenom području, pokazuju rezultati istraživanja. Doduše, određenefaktore treba uzeti u obzir. U nedostatku usluga, skrb obitelji je primarni vid pomoći koju starije i nemoćne osobeprimaju na istraživanom području. Iako ta skrb predstavlja značajan teret za obitelji,starije osobe su pokazale određenu rezerviranost naspram novih usluga, koje bi moglezamijeniti ulogu njihovih obitelji u njihovom svakodnevnom životu, a time smanjitiosobne kontakte sa svojom obitelji – koje su ionako na niskoj razini. Nadalje pitanje sufinanciranja usluga bi trebalo uvesti postupno, tek nakon što se utvrdeuštede koje bi se ostvarile od strane obitelji, koje bi onda u tom slučaju mogle isufinancirati trošak. Ovisnost o pomoći obitelji je vrlo izražena, kako financijski, ali i emocionalno (sobzirom na određeni osjećaj isključenosti starijih osoba) treba imati na umu pri ponudinovih usluga, te je stoga uska suradnja s obiteljima u pripremi ponude usluga nužnakako bi se pridobilo korisnike za nove usluge. Pri tome je pristupačnost uslugama (popitanju prijevoza) također bitan faktor privlačnosti novih usluga, posebice boravka uklubovima. S obzirom na niz specifičnih situacija u kojima se ispitanici (potencijalnikorisnici usluga) nalaze, usluge bi trebale biti organizirane na fleksibilan način kako bise moglo zadovoljiti te različite potrebe.