sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultetoliver.efri.hr/zavrsni/1001.b.pdf · sveuČiliŠte u...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
Martina Degoricija
KAPITALNO BUDŽETIRANJE U PROIZVODNOM PODUZEĆU
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
Kapitalno budžetiranje u proizvodnom poduzeću
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Menadžersko računovodstvo Mentor: izv.prof..dr. sc. Davor Vašiček Student: Martina Degoricija
Studijski smjer: Financije i bankarstvo JMBAG: 0081129835
Rijeka, 2015
1
1. Uvod…………………………………………………………………………………..2
2. Temeljna obilježja kapitala, budžeta i investicija……………………………………..4
2.1 Pojam i struktura kapitala ....................................................................................... 4
2.2. Pojam budžeta ....................................................................................................... 6
2.2.1. Budžetiranje .................................................................................................. 10
2.2.2. Vrste budžeta ................................................................................................ 14
2.3.Investicije ............................................................................................................. 18
3. Budžet kapitala………………………………………………………………………23
3.1. Metode kapitalnog budžetiranja .......................................................................... 25
3.1.1. Temeljne metode .......................................................................................... 26
3.1.2. Dodatne metode ............................................................................................ 29
3.1.3. Posebne metode ............................................................................................ 32
3.1.4. Specifične metode ........................................................................................ 33
4. Kapitalno budžetiranje u proizvodnom poduzeću „Tomaić - commerce“ d.o.o…….35
4.1. Poduzeće „Tomaić-commerce“ d.o.o. ................................................................. 36
4.2. Opis i rezultati dosadašnjeg poslovanja............................................................... 37
4.3. Razlozi i opis investicije ...................................................................................... 42
4.4. Tehnike budžetiranja ........................................................................................... 50
4.4.1. Čista sadašnja vrijednosti ............................................................................. 50
4.4.2. Interna stopa profitabilnosti .......................................................................... 51
4.4.3. Razdoblje povrata ......................................................................................... 53
4.4.4. Diskontirano razdoblje povrata .................................................................... 54
4.4.5. Metoda indeksa profitabilnosti ..................................................................... 55
5. Zaključak…………………………………………………………………………….56
Literatura……………………………………………………………………………….59
Popis slika………………………………………………………………………………61
Popis tablica…………………………………………………………………………….61
Popis priloga……………………………………………………………………………61
2
1. Uvod
U ovom radu se obrađuje budžetiranje kapitala kao okosnica dugoročnih planiranja i
investiranja. Naime, danas je tržište podložno promjenama i zahtjeva da poduzeća
ukoliko žele biti konkurentna te i dalje zadržati istu poziciju ili čak je proširiti, stalno
ulažu u svoj razvoj. Ulagati mogu u poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga, proširenje
svojih proizvodnih mogućnosti ili proizvodnih hala, osuvremenjavanje pogona i slično.
Sve te investicije zahtijevaju veliki odljev sredstava iz poduzeća, s čime se povezuje
neizvjesnost hoće li se uložena sredstva vratiti te hoće li investicija dati planirane
učinke. Osim problema pronalaženja i povrata sredstava, poduzeće se susreće i s
fundamentalnim problemom razvoja poduzeća – realizacija investicije. Zato je potrebno
uskladiti ciljanu investiciju i njen utjecaj na poduzeće.
Budžet kapitala se odnosi na investicije čiji je rok trajanja dulji od jedne godine, pa se u
skladu s tim odnosi na investicije u dugotrajnu imovinu. Odluke vezane za budžet
kapitala se još nazivaju i dugoročnim odlukama koje karakterizira visok stupanj rizika
upravo zbog velikog iznosa uloženih sredstava koji će se povratiti u dugom roku, a
moguće je i da se ne povrati. Druga karakteristika je da dugoročnu odluku je teško
ispraviti ukoliko se pokaže pogrešnom, tako da poduzeće može imati ili dodatne
troškove radi promjene smjera investiranja ili imati bezvrijednu investiciju.
Kroz budžet kapitala moguće je predvidjeti kako će se ideja realizirati,a pritom daje
investitoru dobar „kompas“ kako ne bi „odlutali“ s planiranog puta. Nadalje, budžet
pruža i svojevrsnu kontrolu nad primicima i izdacima, te pruža mogućnost predviđanja
odstupanja i uklanjanja u pravom trenutku. Naravno, budžet nije garancija za uspjeh
investicije jer:
· budžet može biti podcijenjen ili precijenjen,
· budžetirani iznosi su iskazani kao procijenjene tarife,
3
· tržište može promijeniti svoje prohtjeve,
· utjecaj pravne/tržišne regulative.
Problem koji će se istraživati je donošenje dugoročne investicijske odluke prilikom
povećanja proizvodnog kapaciteta poduzeća kao odgovor na povećanu potražnju na
tržištu. Predmet istraživanja ovog rada su sastavnice budžeta, vrste budžeta, od kojih se
izdvaja budžet kapitala i njegove tehnike ocjene opravdanosti investicijskog projekta.
Na temelju problema i predmeta istraživanja postavlja se okvir radne hipoteze:
budžetiranje kapitala kroz svoje tehnike pomaže pri efikasnoj realizaciji plana
poduzeća. Svrha istraživanja je analizirati metode budžeta kapitala koje se koriste pri
ocjeni i rangiranju investicijskih projekata s ciljem donošenja najbolje investicijske
odluke. Pri izradi diplomskog rada korištene su znanstvene metode: metoda analize,
metoda kompilacije, metoda deskripcije.
Ovaj diplomski rad podijeljen je u pet međusobno povezanih poglavlja.
U prvom, uvodnom poglavlju najavljena je tema rada, navedeni su problem, predmet
istraživanja, radna hipoteza,svrha istraživanja, znanstvene metode i obrazložena je
struktura rada. Drugo poglavlje objašnjava odrednice budžeta kapitala, to jest definirane
su značajke kapitala, budžeta i investicija. U trećem poglavlju je objašnjen pojam
budžeta kapitala, navedene su njegove značajke te metode financijskog odlučivanja.
Četvrto poglavlje prikazuje praktični primjer poduzeća koje je odlučilo investirati u
proširenje poslovanja, te posljednje poglavlje je „Zaključak“ koje je sinteza rezultata
istraživanja.
4
2. Temeljna obilježja kapitala, budžeta i investicija
Prilikom odlučivanja o strukturi kapitala jednog poduzeća, menadžer procjenjuje uvjete
koji utječu na poslovanje poduzeća te razvija poslovnu strategiju koja prikazuje
poslovanje poduzeća i daje naznake u kojem smjeru će se ono odvijati. Pri tom se vodi
ciljem maksimizacije vrijednosti samog poduzeća te donosi odluke na koji način to
ostvariti. Jedan od načina ostvarenja tog cilja jest investiranje. Odluka menadžera je da
li izabrati investiranje u kvalitetniju i jeftiniju dosadašnju proizvodnju ili pružanje
usluga ili s druge strane u proširenje dosadašnjih kapaciteta. Da bi se odlučio za
najoptimalniju opciju, procjenjuje investicijske projekte pomoću budžeta kapitala koji
mu pomaže pri odabiru projekta i kontroli realizacije planirane aktivnosti.
2.1 Pojam i struktura kapitala
Kapital se definira kao vrijednost pojedinog oblika imovine kojeg poduzetnik ulaže u
poslovni pothvat kako bi ostvario određenu razinu dobiti. Time se kao glavna zadaća
kapitala može izdvojiti oplođivanje uložene vrijednosti imovine kako bi se stvorila
dodatna imovina potrebna za daljnji razvoj poslovnog procesa. Kapital poduzeća
računski je jednak ukupnoj vrijednosti imovine umanjenoj za sve dugove i on pripada
vlasnicima poduzeća. (Vulić, Benić, 2006., str. 134) Kapital se može povećati putem:
· dodatnog ulaganja vlasnika
· ostvarenom dosadašnjom dobiti.
Uz dobit ili gubitak, na povećanje i smanjenje kapitala također utječu promjenjene
računovodstvene politike, procjene, ispravci računovodstvenih pogreški, unos ili
izostavljanje financijske i nefinancijske imovine i slično.
5
Prema HSFI, kapital je obuhvaćen standardom broj 12 čiji je cilj definirati vrste kapitala
te kriterije za priznavanje i mjerenje kapitala. (Abramović, K. i suradnici, 2008., str.
391)
Kapital se sastoji od: (http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html)
Ø upisanog kapitala,
Ø kapitalnih rezervi,
Ø revalorizacijskih rezervu,
Ø rezervi iz dobiti,
Ø zadržane dobiti ili prenesenog gubitka te
Ø dobiti ili gubitka tekuće godine.
Hrvatski standard financijskog izvještavanja regulira vrste kapitala, odnosno obuhvat
kapitala i to: uloženi i zarađeni kapital, revalorizacijske rezerve, tečajne razlike s
naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje, tekući i odgođeni porez, (dio) učinak
zaštite novčanog toka, promjene računovodstvenih politika i ispravak pogreški
prethodnih razdoblja. (http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html)
Način mjerenja vrijednosti kapitala u financijskim izvještajima ovisi o načinu mjerenja
pojedinog oblika imovine i obveza koje utječu na kretanje kapitala. Sa stajališta
vlasništva, kapital se dijeli na vlastiti kapital ili glavnicu te tuđi kapital koji se još
naziva obvezama. Glavnica predstavlja vlastita sredstva koja poduzetnik ulaže u pothvat
dok obveze predstavljaju sredstva posuđena od neke treće osobe, kao na primjer banke.
Ključni odnos između duga i (vlasničke) glavnice poznat je kao poluga (leverage u
SAD-u, gearing u Britaniji), što označava postojanje duga u financijskoj strukturi
poduzeća. Za financijske institucije kapital je naročito važan; on predstavlja osiguranje
od iznenadnih gubitaka koji nastaju zbog loših (nenaplativih) plasmana, lošeg
upravljanja ili prevara. (http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/K/Kapital)
Tri su vrste vlasničke glavnice, to jest vlasničkog kapitala:
(http://limun.hr/main.aspx?id=10446&Page)
6
Ø inokosni kapital,
Ø ortački kapital i
Ø dioničarski kapital.
Inokosni oblik kapital predstavlja kapital kojeg jedan poduzetnik ulaže u vlastito
poduzeće, čime se on smatra jedinim vlasnikom tog poduzeća. Na taj način on ima punu
odgovornost za obveze poduzeća čime garantira cjelokupnom svojom imovinom, kako
poslovnom tako i privatnom. Što se tiče ortačkog kapitala, on predstavlja formu kapitala
kojeg ulažu dvoje ili više fizičkih ili pravnih osoba te također, kao i kod inokosnog
poduzeća, odgovaraju neograničeno cjelokupnom svojom imovinom za obveze
poduzeća. Posljednja vrsta kapitala je dioničarski kapital koji je podijeljen na jednake
iznose – dionice. Dionice predstavljaju predmet trgovanja na tržištu kapitala te
vlasnicima pružaju upravljačka i imovinska prava u društvu. Vlasnici kupljenih dionica
odgovaraju za poslovanje društva do visine svog uloga, to jest do iznosa uloženog u
dionice. U slučaju likvidacije ili stečaja gube prava utemeljena na dionicama te nisu
obvezni svojom imovinom podmirivati dugove.
Što se tiče pojavnog oblika kapitala, poduzetnik može uložiti kapital u obliku stvari,
prava i novca, koji čine samu aktivu poduzeća, te u radu ili uslugama. Ukoliko se
temeljni kapital unosi u poduzeće u obliku prava ili stvari, tada je potrebno prilikom
sastavljanja izjave o osnivanju navesti njihove karakteristike, namjenu te kvantitativno
izraziti njihovu vrijednost. Uloženi kapital u obliku rada ili usluga podrazumijeva
ljudski kapital koji obuhvaća njihovo znanje i sposobnost koji se koristite u proizvodnji
dobara ili pružanju usluga s ciljem povećanja produktivnosti rada. U tom slučaju kapital
podrazumijeva proizvedena trajna dobra koja služe za proizvodnju drugih proizvoda
koji bi indirektno zadovoljili ljudske potrebe.
2.2. Pojam budžeta
Budžet je plan prihoda i rashoda za određeno vremensko razdoblje koji se prikazuju
pregledno – sistematski raščlanjeni. Nastanak budžeta nije točno definiran jer jedan dio
7
autora smatra da se budžet pojavio tijekom XV. stoljeća sa svim svojim definiranim
elementima i procedurama, dok drugi smatraju da se pojavio prije nove ere. Prvi oblici
budžeta se i spominju u staroj Ateni gdje je postojala obveza da javne funkcije
izvještaju o prihodima i rashodima države. Također i u ostalim srednjovjekovnim
državama su kasnije izrađivani završni računi radi prikaza stanja privrede. Suvremeni
budžet vuče korijene iz Francuske i Engleske te je povezan s razvojem njihovih
parlamenata. Naziv „budžet“ je prvi put korišten 1806. godine u francuskom
zakonodavstvu kao termin za državni budžet, a potječe od riječi „bougette“ koja je
označavala kožnu torbicu u kojoj su francuski trgovci u srednjem vijeku držali svoj
novac. U Engleskoj je riječ „budget“ označavala kožnu torbu u kojoj je ministar
financija u parlament donosio prijedlog prihoda i rashoda države za neko vremensko
razdoblje. (Ott, K. i suradnici, 2009., str. 11)
Danas se termin budžet koristi u javnom i privatnom sektoru. Ukoliko se koristi u
javnom poduzeću, ono podrazumijeva planiranje javnih primitaka i izdataka vlade u
jednoj fiskalnoj godini, dok u gospodarskom smislu se vezuje uz planiranje poslovne
aktivnosti. Pri tom se budžet i planiranje često smatraju sinonimima, premda to nisu jer
se budžet smatra zadnjim korakom u procesu planiranja gdje bi se iskazali svi prihodi i
troškovi pribavljenih resursa. Time menadžmentu pruža stvarne informacije o iznosima
pojedine stavke dok planirane komponente predstavljaju ciljeve koje se teži ostvariti.
Budžet se još definira i kao (www.efmo.ba/public/down/PDS_FPM_MR_P_II_dio.ppt):
· financijska interpretacija budućih rezultata poslovnog procesa koji je definiran
planom,
· translacija dugoročnog plana u financijske termine kratkoročnog plana,
· predstavlja procjenu godišnjih troškova i prihoda za planirane aktivnosti, te
stanje imovine i njenih izvora.
Osnovne karakteristike budžeta su (http://beleske.com/budzetiranje/) :
· računovodstveni dokument u kojem su planovi izraženi u financijskim i
nefinancijskim terminima,
· temelji se na budžetskim cjelinama i računovodstvenim centrima odgovornosti,
· uvijek se priprema za unaprijed određeni period,
8
· polazište kod pripremanja su mogućnosti poduzeća,
· usmjeren na događanja u budućnosti,
· uređen proces u kojem je propisan redoslijed i vremenski raspored aktivnosti te
odgovornosti.
Budžet je temelj poslovnog planiranja i menadžerske kontrole.(Belak,V.,1995.,str. 174)
Pomaže menadžeru da ostvari svoje glavne zadaće, a to su kontrola provedbe plana i
ostvarivanje željenog profita poduzeća. Budžet je nužan zbog vremenskog raskoraka
između prihoda i rashoda poduzeća, to jest oni ne nastaju istovremeno pa ih je teže
kontrolirati. Velika poduzeća svoj budžet kreiraju na godišnjoj razini, pri čemu prihode
i troškove raspodjeljuju na mjesečne (u pojedinim i na tjedne) procijenjene iznose. Za
pripremu proračuna ponekad je potrebno nekoliko mjeseci. Započinje se s procjenom
prodaje i prihoda, zatim se prelazi na procjenu troškova za materijal, administraciju,
proizvodnju, istraživanje, distribuciju i tako dalje, koji će biti potrebni za tu razinu
prodaje. (http://www.moj-bankar.hr/kazalo/B/Bud%C5%BEet)
Tri osnovne funkcije budžeta su (Belak,V., 1995, str. 178. ) :
· pretvorba dugoročno planiranih komponenata u godišnji budžet,
· kontrola ostvarenog,
· rješavanje utvrđenih odstupanja.
9
Slika 1. Tri funkcije budžeta u okviru godišnjeg planiranja i kontrole:
Proces dugoročnog planiranja
Godišnji proces budžetiranja
Izvor: Belak, V., 1995., str. 179
1. IDENTIFIKACIJA CILJEVA
2. TRAŽENJE ALTERNATIVNIH ELEMENATA AKTIVNOSTI
3. PRIKUPLJANJE PODATAKA O
ALTERNATIVAMA
4. ODABIR ALTERNATIVNIH
SMJEROVA AKTIVNOSTI
5. PREVOĐENJE ELEMENATA DUGOROČNOG PLANA U FORMU GODIŠNJEG BUDŽETA
6. KONTROLA OSTVARENIH
REZULTATA
7. ODGOVOR NA ODSTUPANJA OD
PLANA
10
Optimalno oblikovan model budžeta omogućuje redovitu i sustavnu kontrolu te analizu
realiziranih i planiranih izdataka, usporedbu i analizu postignutih rezultata u odnosu na
budžetirane (planirane), raspodjelu odgovornosti te stimuliranje menadžerskih napora.
(http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_s1/8_-
_Budzetiranje.pdf)
Da bi se ostvario optimalan budžet, menadžeri moraju prilikom kreiranja poštivati
određene smjernice čime bi budžet pružio
(http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_s1/8_-
_Budzetiranje.pdf) :
· postizanje sklada između aktivnosti i ciljeva različitih funkcija poduzeća,
· komunikaciju menadžera o njihovom viđenju planova, te njihovi prijedlozi i
sugestije,
· motivaciju zaposlenima u obliku izazova za postizanje zadanih ciljeva,
· imenovanje glavne osobe za obavljanje zadatka, te koje su odgovornosti
pojedinog sektora u poduzeću,
· usavršavanje menadžerskih sposobnosti stjecanjem novih znanja temeljenih na
izrađenom budžetu i njihovim funkcijama.
2.2.1. Budžetiranje
Budžetiranje je skup organizacijskih i tehničkih poslova poduzetih s ciljem realizacije
planova u određenom vremenskom razdoblju. Omogućuje kontrolu menadžmentu nad
izvršenjem realno postavljenih ciljeva.
Budžetiranje u užem smislu izjednačava se s računovodstvenim planiranjem, a u širem
smislu s računovodstvenim planiranjem i kontrolom i kao takvo ono je u nadležnosti
računovodstva odgovornosti. (http://www.vps.ns.ac.rs/SB/2009/3.11.pdf)
11
Postupkom budžetiranja se sve planirane aktivnosti, ciljevi, strategije i politike iskazuju
u kvantitativnom obliku u danim knjigovodstvenim ispravama. Na taj način vrijednosno
iskazane poslovne aktivnosti se lakše kontroliraju i koordiniraju za buduće poslovanje, a
sam poslovni plan kasnije se može usporediti sa stvarnim stanjem te tako utvrditi
odstupanja. Ukoliko izvršenje poslovnog plana otprilike odgovara navedenim iznosima
u budžetu, tada se smatra da je tvrtka uspješno ostvarila svoje zadane financijske
planove i ciljeve. Nasuprot tome, ukoliko postoje značajne razlike između izvršenog
plana i budžeta, znači da sam budžet nije kvalitetno i efikasno pripremljen te kao sam
odraz na poduzeće može dati negativne signale budućim investitorima.
Podaci o planiranim aktivnostima u sistemu budžetiranja se mogu pojaviti kao
(Belak,V., 1995.,str. 193.):
· planirani podaci – procijenjeni podaci korišteni u fazi planiranja aktivnosti,
· stvarni podaci – podaci o stvarnim radnim satima, materijalima, sredstvima.
Ti podaci se još mogu podijeliti na podatke o inputima i outputima temeljem kojih se
kontroliraju prihodi i troškovi i vrši distribucija kapitala u skladu s budžetiranim
iznosima.
Uloga budžetiranja u sustavu kontrole se može podijeliti na (Belak, V., 1995., str. 193.):
· budžetsku kontrola budućih aktivnosti - primjenjuje se prilikom izrade glavnog
budžeta po ex ante načelu (prije nego se aktivnosti dogode)
o sustav koji unaprijed nastoji izbjeći negativna odstupanja između
budućih rezultata koji se planiraju realizirati i postavljenih ciljeva
· budžetsku kontrolu tekućih aktivnosti - obuhvaća neposredno uspostavljanje
ravnoteže između budžetiranih svota za planirane aktivnosti i njihovog
ostvarenja, prati ostvarenje budžetiranih elemenata i aktivnosti za ostvarenje
12
Slika 2. Način funkcioniranja budžetske kontrole tekućih aktivnosti
Izvor: Belak,V., 1995., str. 195
· kontrolu ostvarenih rezultata i povratnu budžetsku kontrolu – usporedba
budžetiranih (planiranih) s ostvarenim rezultatima, omogućuje uvid u odstupanja
i poduzimanje odgovarajućih aktivnosti
CENTAR
ODGOVORNOSTI
Imaju li dodatni troškovi
realno opravdanje?
Imaju li povećani troš. pokriće u plan.
dodatn. prihodu?
Izmjena budžetiranih svota i pokriće
dodatnih troškova
Signal višem managementu za realizaciju kadrovskih
i organizacijskih promjena
Je li izmjenom plana moguće
pokriće dodatnih trošk.
Izmjena plana aktivn., izmj.budžetir.svota i
pokriće dodatnih trošk.
Zaustav.proizv. ili preusmjerav.
NE
DA
NE
DA DA
13
Slika3. Kontrola ostvarenih rezultata, povratna kontrola i koraci u tom procesu
Korak Tko izvršava korak? Što sadrži korak?
1. Odjel za plan i budžet
2. Menadžer višeg ranga uz stručnu
pomoć menadžera proračuna
DA
3. Menadžer višeg ranga uz stručnu
pomoć menadžera proračuna
4.
4.1.
4.2.
5. Vrhovni menadžer
Izrada izvješća koja uspoređuju ostvarene rezultate s budžetiranim svotama tj. s ciljanim
rezultatima
Donošenje odluke jesu
li postignute
dodatne
informacije
Ne poduzima
akciju
Određuje uzroke odstupanja i locira
odgovornost
menadžera
Odabir alternativnih smjerova aktivnosti
Donošenje strateških odluka
Donošenje operativnih odluka
Vrednovanje
menadžerske performance
14
Izvor: Belak, V., 1995., str 196.
Budžetiranje nije zamišljeno kao druga funkcija knjigovodstvene discipline nego je
uređeno kao tehnika raspodjele izvora kapitala i koordiniranja menadžerskih aktivnosti
u cilju postizanja optimalnih ukupnih rezultata. (Belak,V.,1995., str. 175) Ukoliko je
budžetom sastavljena pravilna raspodjela izvora i odabrana odgovarajuća aktivnost te ih
se menadžer pridržava, mogu se očekivati pozitivni ishodi za poduzeće.
Iz ovoga se može sagledati svrha budžetiranja, a to je da menadžeru omogući:
1. predviđanje prihoda i rashoda,
2. načine i prilike za provođenje određenih planova i strategija,
3. koordinaciju plana aktivnosti,
4. usporedbu stvarno nastalih prihoda i rashoda u odnosu na predviđene.
2.2.2. Vrste budžeta
Vrste budžeta se slično kao i planovi, dijele prema vremenskom razdoblju koje
obuhvaća iskazani učinak menadžerske aktivnosti i mogućnost približno točne procjene
kvalitete njegova rada. Time se budžeti dijele na (Belak, V., 1995., 179.):
· godišnji budžet- najznačajniji i temeljni budžet, a odnosi se na razdoblje do
jedne godine,
· kapitalni budžet – budžet planiranja i ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzeća, a
odnosi se na razdoblje između 5 i 10 godina,
· trajni (kontinuirani) budžet - budžet kod kojeg se sljedeći mjesec pridodaje
zadnjem mjesecu, a tekući mjesec izuzima; pokriva uvijek sljedećih 12 mjeseci;
za ovu vrstu budžeta potreban je kvalitetno razrađen sustav budžetiranja, a
menadžere potiče na kontinuirano procjenjivanje i kontrolu.
S aspekta aktivnosti koje budžet obuhvaća, razlikujemo:
15
· glavni budžet - obuhvaća cjelokupne aktivnosti poduzeća,
· budžet odgovornosti - obuhvaća aktivnosti pojedinih centara odgovornosti,
menadžeri koji sudjeluju u njegovom donošenju prihvaćaju obavezu u njegovoj
realizaciji prema vrhovnom menadžmentu.
Glavni budžet i budžet odgovornosti mogu biti povezani na način da budžet pojedinog
centra odgovornosti proizlazi iz glavnog budžeta, ali i glavni budžet može biti sastavljen
na temelju ranije sastavljenih budžeta centara odgovornosti.
Glavni ili master budžet je sustav međusobno povezanih pojedinačnih budžeta
podređenih dijelova poduzeća i njihovih odnosa, koji zajedno sumiraju planirane
aktivnosti ukupnoga budućeg poslovanja.U proizvodnim poduzećima je obično
sastavljen od sljedećih budžeta (Belak,V., 1995., str. 180.):
· operativnog budžeta,
· financijskog budžeta,
· kapitalnog budžeta.
Operativni budžet se zasniva na planu prodaje i sadrži (Belak,V., 1995., str. 180):
· prognozu prodaje,
· proračun troškova proizvodnje,
· proračun operativnih (administrativnih) i prodajnih troškova,
· raspored proizvodnje i
· budžeta dobitka i gubitka od planiranih aktivnosti.
Prognoza prodaje uključuje sve ekonomske uvjete kao i obim konkurencije na tržištu.
Tako predstavlja polaznu osnovu za raspored proizvodnje po proizvodima za koje se
utvrđuju troškovi proizvodnje i administrativni i prodajni (operativni) troškovi. Na
kraju, svi rezultati operativnog budžeta ilustriraju se u okvir budžeta dobitka i gubitka
od poslovnih aktivnosti koji je ključni pokazatelj učinkovitosti planirane aktivnosti.
16
Financijski budžet čine (Belak, V.,1995., str. 181):
· budžet gotovine (novčanih tijekova) – budžet priljeva i odljeva novca i novčanih
ekvivalenata,
· bilanca predviđena budžetom (budžetirana bilanca).
Budžet gotovine i budžetirana bilanca pripremaju se nakon izrade i provjere financijskih
rezultata od planiranih operativnih aktivnosti, tj. na temelju budžetiranih pokazatelja o
dobitku. (Belak,V.,1995., str. 181)
Budžet gotovine sadrži procjene priljeva i odljeva novčanih sredstava za tu
budžetsku godinu i kraće vremensko razdoblje. Prethode mu brojne procjene i obračuni
kao što su budžet nabave sirovina i materijala, zaliha, plaćanja tekućih obveza i drugi.
Kvalitetan budžet gotovine štiti tvrtku od blokada računa, zastoja proizvodnje te
osigurava efikasno korištenje novčanih sredstava. Bilanca predviđena budžetom
sintetizira sve rezultate svih budžeta sumiranih u budžetiranoj bilanci, te pruža pregled
učinaka planiranog poslovanja na imovinu, obveze i kapital poduzeća.
Kapitalni budžet podrazumijeva odluke vezane za investicijske projekte u dugotrajnu
imovinu, odnosno da li izabrati investicijski projekt A, B ili C i slično. Ovaj budžet je
od velike važnosti za nastavak poslovanja poduzeća jer utječe na veliki odljev
financijske imovine, stvara visok stupanj neizvjesnosti te promjena smjera započetog
projekta iziskuje visoke gubitke.
S obzirom da je glavni budžet sastavljen od međusobno povezanih budžeta, potrebno je
kreirati sadržaj i korake pri samoj izradi. Slika 4 ilustrira nastanak glavnog budžeta.
17
Slika 4. Sadržaj glavnog budžeta
Izvor: Belak, V., 1995., str. 183
4/ Budžet operativnih troškova
1/ Prognoza prodaje
2/ Raspored proizvodnje
3/ Budžet trošk. proizvodnje
5/ BUDŽET DOBITKA
I. OPERATIVNI BUDŽET
6/ Procjena za
financ.budžet
8/ BUDŽET GOTOVINE
9/ BILANCA
STANJA
7/ KAPITALNI BUDŽET
II. FINANCIJSKI BUDŽET
III. KAPITALNI BUDŽET
18
Informacijama iz master budžeta i budžeta odgovornosti glavni menadžment povezuje i
usklađuje aktivnosti sa zadanim ciljem, te ga može podnijeti vlasniku poduzeća ili na
godišnjoj skupštini ukoliko je riječ od dioničarskom društvu, sa svrhom uvida u
planirano, postignuto te kontrole definiranih ciljeva.
S aspekta dinamičnosti promjena razina aktivnosti, razlikuju se( Belak, V., 1995., str
197):
· statični budžet – odnosi se na točno definiranu razinu aktivnosti i ne mijenja se s
promjenom razine opsega aktivnosti
· fleksibilni budžet – elementi se prilagođavaju promjenama u opsegu aktivnosti,
najčešće se priprema za centre odgovornosti ili pojedine segmente poduzeća.
o osnovno načelo djelovanja fleksibilnog proračuna je:
o
Pri promjeni razine aktivnosti poduzeća, statični budžet nema veliku vrijednost.
Rezultati usporedbe ostvarenih rezultata i budžetiranih iznosa statičnoga budžeta
zadovoljavajući su samo:
· ako ostvarena razina aktivnostibitno ne odstupaod budžetiranih iznosa,
· ako se rezultate mjeri isključivo deriviranim pokazateljima – bruto ili neto
dobitak.
2.3.Investicije
Pod pojmom investicije podrazumijeva se svako ulaganje sredstava radi proširenja
poslovanja i ostvarivanja što veće razine profita. Općenito, investicije se definiraju u
dva tipa:
stavke budžeta koje imaju fiksno obilježje ne mijenjaju se, a stavke koje imaju
varijabilno obilježje mijenjaju se s promjenama u razini aktivnosti ovisno o prirodi
njihova ponašanja u odnosu na te promjene
19
· širi smisao – ulaganje materijalnih, nematerijalnih i novčanih sredstava u tekuće
poslovanje te rast i razvoj poduzeća,
· uži smisao – ulaganje novčanih sredstava u osnovna sredstva (zamjena
dotrajalih sredstava za rad, nabava novih i slično).
Investiranjem se označava bilo koji tip ulaganja, uglavnom novčanih sredstava, radi
stjecanja ekonomskih koristi. Ulagati se može u financijsku ili realnu imovinu. Ulaganje
u financijsku imovinu predstavlja korištenje novčanih sredstava za kupnju na primjer
vrijednosnih papir na financijskom tržištu. Profit koji se ostvaruje ovim tipom ulaganja
se očituje kroz dividende, kamate, razlike u cijeni pri kupnji ili prodaji i slično.
Karakterizira ih visok stupanje likvidnosti zbog lake utrživosti. Prilikom sagledavanja
učinaka priljeva od ulaganja u financijsku imovinu potrebno je promatrati planirani
prinos na ulaganja s ostvarenim te koristiti ovaj imovinski oblik za smanjenje manjka
novčanih sredstava potrebnih za financiranje obveza po kreditima ili ulaganja u
dugotrajnu poslovnu imovinu. (http://www.fininfo.hr/Eucenje/Blog) Ulaganje u realnu
imovinu ili ekonomski smisao investicija jest ulaganje u opipljivu materijalnu imovinu,
kao što mogu biti zgrade, nova postrojenja i slično. Ovim oblikom investiranja smanjuje
se likvidnost poduzeća jer se imovina ne može brzo utržiti, pri čemu poduzeće podnosi
gubitke.
Osnovni elementi koji čine investicije su
(www.singipedia.singidunum.ac.rs/attachment.php?attachmentid=2720) :
· investitor – subjekt koji investira,
· investicijski projekt – objekt u koji se investira,
· kamatna stopa – cijena odricanja od potrošnje u sadašnjosti,
· diskontna stopa –trošak kapitala poduzeća, mjera vremenske vrijednosti novca.
Odluka o investiranju je važna za poduzeće jer:
l ima bitnu ulogu u procesu kreiranja dodatne vrijednosti za vlasnike poduzeća,
20
l alocira veliki iznos kapitala, i
l investicijska sredstva imaju različitu vrijednost na početku i na kraju
investicijskog procesa.
Glavne karakteristike gotovo svih investicija su: (http://www.fi-
management.hr/financijsko-savjetovanje/investicije)
· dugoročan karakter - ulaganja u dugoročnu (fiksnu) imovinu, dugoročne
imobilizacije značajnih financijskih sredstava
· vremenski raskorak između ulaganja i efekata ulaganja – što je vremenski
raskorak veći, isplativost projekta je manja
· međuovisnost investiranja i financiranja - u razdoblju investiranja nastaju
novčani izdaci, koji će biti financirani vlastitim sredstvima ili vanjskim izvorima
· rizik i neizvjesnost - što je razdoblje ostvarivanja prinosa dulje, neizvjesnost
ostvarivanja planiranih i očekivanih povrata je veća. Rizici se mogu pojaviti u
obliku tržišnih rizika, kamatne stope, valutni i drugi.
Smisao investiranja je ostvarivanje određenih efekata kao što su rast i razvoj poduzeća,
konkurentnost, bolja pozicija na tržištu. Stoga se poduzetnicima preporuča kvalitetna
analiza internih i eksternih faktora, praćenje trendova na tržištu i u skladu s tim
donošenje prave investicijske odluke. Investitor će pritom razmatrati različite faktore
kao što su potrebni iznos novčanih sredstava, rizik investiranja, vrijeme povrata novca,
tržište, tehnologija, mogućnosti poduzeća u okviru financija i kadra. Investicija može
rezultirati pozitivno ukoliko se ostvaruje čista uložena dobit, to jest minimalno povrat
uloženog, te negativno ukoliko donosi gubitak u odnosu na uloženo.
U ekonomskoj teoriji i praksi investicije se klasificiraju prema
(http://www.academia.edu/4887129/INVESTICIJE_I_INVESTICIONA_POLITIKA) :
· Prema izvoru sredstava:
21
o bruto investicije - ukupna ulaganja u sredstva za rad u toku promatranog
razdoblja, najčešće godine, financiraju se iz amortizacije i akumulacije, a
čine ih zbroj neto investicija i amortizacije;
o neto investicije - ulaganja s ciljem povećanja zaliha, a financiraju se
sredstvima iz akumulacije;
o nove investicije – ulaganje u proširenje proizvodnje, to jest povećanje
obujma osnovnih sredstava, a financiraju se iz akumulacije i
akumulativnog dijela amortizacije.
· Prema vrsti sredstava za rad:
o osnovna sredstva - ulaganja u sredstva za rad (zgrade, postrojenja,
opremu i sl.), u svakom ciklusu proizvodnje postepeno prenose svoju
vrijednost na proizvod;
o obrtna sredstva - ulaganjau predmete za rad i novčana sredstva koja su
uvjet normalnog i kontinuiranog procesa proizvodnje, u procesu
proizvodnje u potpunosti prenose svoju vrijednost na proizvod.
· Prema tehničkoj strukturi:
o investicije u građevinske objekte - ulaganja u zgrade i prostor u okviru
kojih će se odvijati proces proizvodnje;
o investicije u opremu – ulaganja u strojeve, opremu i druga sredstva za
rad;
o ostale investicije - ulaganja specifične vrste (zasadi u ratarstvu, osnovno
stado u stočarstvu, obrazovanje zaposlenika i sl.).
· Prema vrsti djelatnosti u kojima se ostvaruju:
o privredne - ulaganja u sredstva rada privrednih djelatnosti, služe
povećanju proizvodnog potencijala privrede (industrija, šumarstvo,
poljoprivreda i druge);
o neprivredne – ulaganja u povećanje obujma, kvalitetu i efikasnost
proizvodnje (obrazovanje, kultura, zdravstvo, socijalna zaštita i druge).
· Prema utjecaju na obujam proizvodnje ili masu osnovnih sredstava po
stanovniku:
22
o demografske investicije – ulaganja u sredstva za rad čiji je cilj da se
održi postojeći nivo društvenog proizvoda ili osnovnih sredstava po
stanovniku;
o ekonomske investicije - ulaganja u sredstva za rad čiji je cilj povećanje
razine društvenog proizvoda ili osnovnih sredstava po stanovniku.
Temeljne stavke pri odabiru investicijske odluke su
(http://www.sig.ba/investiranje.php):
· Budžet kapitala – postupak donošenja investicijske odluke na temelju
financijske ocjene efikasnosti projekta;
· Struktura kapitala – struktura i raspodjela sredstava, odnos dugoročnog duga i
vlastitog kapitala koji omogućuju investicije
· Upravljanje kapitalom – upravljanje novčanim sredstvima i kratkoročnim
obvezama radi neometanog obavljanja poslovnih aktivnosti.
23
3. Budžet kapitala
Budžet kapitala ili budžet investicija je vrsta proračuna kojim se ispituje efikasnost i
isplativost dugoročnih ulaganja poduzeća u osnovna sredstva. Kapitalni budžet se
izrađuje za razdoblje od više godina, a odnosi se na planiranje i kontrolu investicija u
dugotrajnu imovinu te kontrolu njihovih efekata. (Belak, V.,1995., str. 174) Također
pokazuje način kako će buduće investicije utjecati na raspodjelu novčanih fondova te
hoće li budući prihodi biti dovoljni da pokriju troškove. Budžet kapitala podrazumijeva
velike novčane odljeve, a rezultira povratom tih sredstava kroz dobit stečenu ili
povećanjem prihoda ili smanjenjem troškova. Povećanje prihoda i smanjenje troškova
su dva tipa odluka kojim se menadžeri vode prilikom izrade budžeta kapitala. Porast
dobiti koje je nastalo kao rezultat povećanog prihoda, moguće je ostvariti kroz porast
postojećeg opsega proizvodnje ili primjenom novog programa proizvodnje. Porast
dobiti koje je nastalo kao rezultat smanjenih troškova ostvariti će se izborom
najučinkovitijeg načina proizvodnje gdje se uz što niže troškove može ostvariti cilj
poduzeća.
Neke od karakteristika budžeta kapitala su:
(http://web.efzg.hr/dok/RAC//hpercevic/poslovno_planiranje/KAPITALNI%20PRORA
%C4%8CUN.pdf)
· instrument dugoročnog planiranja,
· obuhvaća nove realne investicijepoduzeća,
· procjena investicijskih projekata –plan investicija,
· razvojni proračun poduzeća,
· usporedba očekivanog povrata s investicijskim zahtjevom.
Kapitalno budžetiranje je proces kreiranja kapitalnog proračuna. Određenim postupcima
odlučuje isplati li se investirati u realnu imovinu, bilo ulaganje u novu imovinu ili
zamjenu postojeće ili ulaganje radi povećanja neto kapitala. Da bi se mogle donijeti
24
ispravne odluke, procjenjuju se zahtijevana investicijska ulaganja i budući čisti novčani
tokovi (razlika između budućih primitaka i budućih izdataka), tj. financijska
djelotvornost investicija. (http://limun.hr/main.aspx?id=10450&Page=)
Važnost budžetiranja kapitala:
(http://web.efzg.hr/dok/RAC//hpercevic/poslovno_planiranje/KAPITALNI%20PRORA
%C4%8CUN.pdf) :
· dugoročno usmjeravanje kapitala – zamjena novčanih sredstava za imovinu
niskog stupanja likvidnosti, a visokog stupnja rizika unovčivosti;
· velika vrijednost investicija – što je veća vrijednost kapitalnih izdataka to je i
veća važnost prognoziranja njihovih učinaka zbog veće mogućnosti
potencijalnog gubitka fleksibilnosti;
· predviđanje budućeg poslovanja – potrebno zbog angažiranosti razine
investicijskih sredstava, to jest u slučaju nedovoljnih investicija poduzeće neće
biti sposobno odgovoriti na potražnju na tržištu, a u slučaju prevelikih investicija
susrest će se s dodatnim troškovima i nezadovoljavajućim profitom za tu
veličinu investicija;
· određivanje najpogodnijeg vremena – pravovremene investicije će omogućiti da
poduzeće uskladi svoje mogućnosti sa zahtjevima tržišta; ukoliko je budžet
kapitala slabo kreiran ili su investicije poduzete nepravovremeno, to jest
preuranjeno ili prekasno, poduzeće će se susresti s problemom kapaciteta,
troškovima, gubitcima od slabe prodaje i uloženim sredstvima koji nisu ostvarili
očekivani povrat;
· upravljanje vrijednošću poduzeća – dugoročne investicije odražavaju sposobnost
poduzeća za stvaranje novih vrijednosti.
Postupak budžetiranjakapitala se sastoji od sljedećih koraka: (Orsag, S., Dedi, L., 2011.,
str.40)
25
· pronalaženje investicijskih oportuniteta - najvažniji korak u kojem se razvija
ideja o investicijama u novu poslovnu aktivnost ili poboljšanje postojeće
aktivnosti, veći broj artikuliranih ideja u investicijske oportunitete je jedan od
temeljnih činilaca budućeg profitabilnog poslovanja poduzeća;
· prikupljanje podataka - preduvjet ispravne artikulacije ideja za poslovne akcije u
konkretne projekte i njihova ispravnog vrednovanja u okviru procesa
budžetiranja kapitala;
· određivanje novčanih tokova – temeljem prikupljenih podataka definiraju se
novčani tokovi, troškovi i rezidualne vrijednosti predloženih investicijskih
oportuniteta; njihovom konkretizacijom moguće je donijeti investicijsku odluku;
· određivanje budžeta kapitala – na temelju analize projekata može se prognozirati
visina investicijskih ulaganja, raspoloživa novčana sredstva te manjak potrebnog
novca za koji se pronalaze mogućnosti njihova pribavljanja; raspoloživa i
pribavljena sredstva određuju visinu budžeta kapitala;
· vrednovanje i donošenje odluke - individualnom ocjenom financijske efikasnosti
predloženih projekata ograničiti će se broj prihvatljivih projekata za poduzeće;
konačna odluka o izboru projekta biti će obavljena usporedbom karakteristika
projekata u procesu rangiranja;
· analiza izvođenja i prilagođavanja – proces investiranja potrebno je analizirati da
bi se otkrili određeni propusti prilikom projektiranja novčanih tokova tih
projekata i te propuste analizirati kako bi se izbjegao negativan utjecaj projekta;
potrebno je analizirati i izvođenje projekata u fazama efektuiranja, utvrditi
prilagodbe s ciljem postizanja veće efikasnosti i vrijednosti poduzeća.
3.1. Metode kapitalnog budžetiranja
Za donošenje kvalitetne investicijske odluke pomoću budžeta kapitala, postoji širok
spektar metoda kojima se utvrđuju koristi danog investicijskog projekta. Na temelju tih
koristi se odlučuje hoće li se uložiti u projekt te koje su koristi i troškovi odabranog
projekta.
26
Metode financijskog odlučivanja se mogu podijeliti na (Orsag, S., Dedi, L., 2011., str.
44):
· temeljne - ključne za primjenu ekonomskog koncepta vrijednosti
o metoda čiste sadašnje vrijednosti
o metoda interne stope profitabilnosti
· dodatne – nastoje poboljšati kvalitetu donesene odluke
o razdoblje povrata
o diskontirano razdoblje povrata
o indeks profitabilnosti
o sadašnja vrijednost budućih troškova
· posebne – upotpunjuju analizu financijskih odluka
o metoda diferencije
o modificirana interna stopa profitabilnosti
o kriterij anuiteta
o čista sadašnja vrijednost budućih troškova
· specifične – razvijene za ocjenu opravdanosti ulaganja u zamjenu i određivanje
najpovoljnijeg trenutka
o MAPI metoda
o metoda diskontiranog novčanog toka
· nefinancijske – prosječna godišnja računovodstvena profitabilnost
3.1.1. Temeljne metode
Temeljne metode se smatraju najznačajnijima u procesu donošenja dugoročnih
investicijskih odluka te su ključne za primjenu ekonomskog koncepta vrijednosti.
Osnovne metode su čista sadašnja vrijednost i interna stopa profitabilnosti.
Čista sadašnja vrijednost je sadašnja vrijednost godišnjih novčanih tokova umanjena za
troškove promatranog investicijskog projekta. Pod izrazom čista vrijednost
podrazumijeva se postignuti učinak aktivnosti, izračunat kao razlika pozitivnih i
27
negativnih efekata, a izraz sadašnja vrijednost podrazumijeva svođenje vrijednosti
budućih procijenjenih efekata na sadašnju vrijednost diskontnom tehnikom s ciljem
međusobne usporedbe projekata. Kriterij čiste sadašnje vrijednosti usklađen je s
temeljnim financijskim ciljem poduzeća, maksimalizacijom njegove sadašnje
vrijednosti odnosno običnih dionica. (http://www.poslovni.hr/leksikon/cista-sadasnja-
vrijednost-118)
Definiranjem pojedinog pojma izraza čista sadašnja vrijednost izvodi se konačna
formula koja matematički glasi:
( )I
k
VS
T
tt
to -
+=å
=1 1 ili å=
´ -=T
t
t
kto IIIVS1
gdje je
o S0 – čista sadašnja vrijednost
o I - investicijski troškovi
o Vt – čisti novčani tokovi po godinama t
o T– vijek efektuiranja projekta
o k – diskontna stopa
o II tk– druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t
Izbor diskontne stope utječe na visinu čiste sadašnje vrijednosti, to jest imaju inverzan
odnos. Viša diskontna stopa smanjuje veličinu čiste sadašnje vrijednosti investicijskog
projekta, dok primjena niže diskontne stope je povećava.
Postupak izračunavanja čiste sadašnje vrijednosti nekog projekta može se opisati
pomoću slijedeća tri koraka: (Orsag, F., Dedi, L.,2012., str. 67)
1. izračunavanje sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih tokova u cjelokupnom
vijeku efektuiranja projekta;
2. sumiranje diskontiranih čistih novčanih tokova u cijelom vijeku efektuiranja
projekta i
28
3. utvrđivanje čiste sadašnje vrijednosti oduzimanjem investicijskih troškova od
zbroja sadašnje vrijednosti novčanih tokova u cijelom vijeku efektuiranja
projekta.
Čista sadašnja vrijednost može se pojaviti u tri oblika:
o pozitivna vrijednost – porast vrijednosti tvrtke,
o negativna vrijednost – smanjuje vrijednost tvrtke,
o nulta vrijednost – prag prihvatljivosti.
Interna stopa profitabilnosti ili rentabilnosti je druga temeljna metoda financijskog
odlučivanja. To je diskontna stopa kojom se čisti novčani tokovi u cjelokupnom vijeku
efektuiranja svode na vrijednost inicijalnih investicijskih troškova, pri čemu je čista
sadašnja vrijednost investicije jednaka nuli. Matematički se može zapisati kao:
( )å=
=+
T
tt
t IR
V
1 1
gdje je:
o R – interna stopa profitabilnosti
o I - investicijski troškovi
o Vt – čisti novčani tokovi po godinama t
o T– vijek efektuiranja projekta
S obzirom da je u ovoj formuli interna stopa i nepoznanica, potrebno ju je izračunat
primjenom postupka iteracije to jest metodom pokušaja i pogrešaka. Prvo se odabere
diskontna stopa za koju se smatra da je blizu vrijednosti interne stope profitabilnosti,
tom stopom se izračunava sadašnja vrijednost projekta te ukoliko ne rezultira nulom,
postupak se ponavlja s nekom drugom stopom sve dok čista sadašnja vrijednost ne bude
jednaka nuli.
29
Ukoliko postupkom iteracije nije pronađena interna stopa, tada se ona izračunava
metodom interpolacije gdje se uzimaju dvije diskontne stope kojom je jedna čista
sadašnja vrijednost pozitivna, a drugom je negativna. Interpolacija se izračunava
sljedećom formulom:
( )1
12
121 xx
xx
yyyy -
-
-+=
gdje je:
o y – tražena interna (diskontna) stopa profitabilnosti
o y1 i y2 – diskontne stope između kojih se vrši interpolacija
o x – čista sadašnja vrijednost za internu stopu (nulta vrijednost)
o x1 i x2 – čiste sadašnje vrijednosti za diskontne stope y1 i y2
Projekt je prihvatljiv ukoliko je interna stopa profitabilnosti barem jednaka trošku
kapitala tvrtke, a prilikom odabira projekta prednost ima onaj s najvišom razinom
interne stope profitabilnosti.
3.1.2. Dodatne metode
Zbog problema izbora između više investicijskih projekata, nastale su i dodatne metode.
Dodatnim metodama nastoji se povećati kvaliteta donesene odluke, a sastoje se od
razdoblja povrata, diskontiranog razdoblja povrata, indeksa profitabilnosti i sadašnje
vrijednosti budućih troškova.
Razdoblje povrata je najjednostavniji kriterij odlučivanja u kojem će se vratiti uložena
sredstva u određeni investicijski projekt. Odnosi se na potrebne godine u kojima će se
investicijski troškovi svesti na nulu, a nakon toga novčani tokovi u ostatku vijeka
efektuiranja su ostvareni prihodi poduzeća od tog projekta. Uglavnom se koristi u
investicijama kraćeg vijeka, kad su primici i izdaci u početnim godinama veći od onih
30
koji se pojavljuju kasnije, te kada se veliko značenje pridaje što bržem povratu
investicija.
Za projekt gdje je jednokratno ulaganje i višekratni čisti novčani tokovi, razdoblje
povrata se računa:
å=
=pt
t
tVI1
gdje je:
o I - investicijski troškovi
o Vt – čisti novčani tokovi po godinama t
o tp – razdoblje (period) povrata
Ukoliko su novčani tokovi različiti u cjelokupnom vijeku efektuiranja računa se:
t
pV
It =
tT VVVV º=== ...21
gdje je:
I - investicijski troškovi
Vt – konstantni čisti novčani tokovi po godinama t
tp – razdoblje (period) povrata
Prihvatiti će se onaj investicijski projekt koji ostvaruje brži povrat uloženih sredstava ili
zadovoljava prag efikasnosti prihvatljivog broja godina povrata.
Diskontirano razdoblje povrata je broj godina u kojima će se povratiti novčana sredstva
uložena u određeni investicijski projekt te pokriti trošak kapitala poduzeća. Također se
definira i kao broj potrebnih godina u kojima diskontirani tekući čisti novčani tokovi će
vratiti investicijske troškove. Matematički se ovaj kriterij može zapisati kao:
( )å= +
=pt
ttt
kVI
1 1
1 ili t
k
t
t
t IIVIp
å=
=1
31
gdje je:
o I - investicijski troškovi
o Vt – čisti novčani tokovi po godinama t
o tp – razdoblje (period) povrata
o k – diskontna stopa
o IIkt – druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t
Investicijski projekt koji ostvaruje brži povrat uloženih sredstava kroz diskontirane
novčane tokove, zadovoljava prag efikasnosti te nadoknađuje troškove kapitala tvrtke,
se prihvaća. Za razliku od razdoblja povrata, ova metoda uzima u obzir vremensku
vrijednost novca, kumulirane diskontirane novčane tijekove, preferira projekte koji
imaju brži povrat investicijskih troškova uz trošak kapitala. Međutim, isto kao i
prethodna metoda tako i ova ne uzima u obzir cjelokupni vijek efektuiranja i favorizira
likvidnost projekta.
Indeks profitabilnosti je metoda rangiranja projekta koja stavlja u omjer sadašnje
vrijednosti čistih novčanih tokova u cjelokupnom vijeku efektuiranja investicijske
mogućnosti i inicijalnih investicijskih ulaganja. Preferira investicijske projekte s
manjim investicijskim sredstvima te odlučuje se za onaj kojem je indeks profitabilnosti
veći od jedan. Ovisno o tipu novčanih tokova u cjelokupnom vijeku efektuiranja, indeks
profitabilnosti se može izračunat na sljedeća dva načina:
· različiti čisti novčani tokovi:
( )I
k
V
P
T
tt
t
I
å= +
= 1 1ili
I
IIV
P
T
t
t
kt
I
å=
´
= 1
gdje je:
o PI – indeks profitabilnosti
o I - investicijski troškovi
o Vt – čisti novčani tokovi po godinama t
32
o T – vijek efektuiranja projekta
o k – diskontna stopa
o IIkt – druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t
· jednaki čisti novčani tokovi :
( )( )
I
kk
kV
PT
T
t
I
+
-+
=1
11
ili I
IVVP
t
kt
I
*=
gdje je
o IVkt – druge financijske tablice za diskontnu stopu k i za godinu t
S obzirom da se smatra izvedenicom metode čiste sadašnje vrijednosti, tako i ova
metoda favorizira projekte koji imaju što veće diskontirane čiste novčane tijekove u
odnosu na investicijske troškove. Poboljšava investicijsku odluku poduzeća tako da
između projekata jednakih čistih sadašnjih vrijednosti izabire onaj koji zahtijeva niže
investicijske troškove. (Orsag, S., Dedi, L., 82)
Sadašnja vrijednost budućih troškova je alternativa čiste sadašnje vrijednosti kod koje
novčani primici ne igraju važnu ulogu. Bazira se na izdatke te se ovom metodom
izračunava sadašnja vrijednost ukupnih novčanih izdataka investicije.
3.1.3. Posebne metode
Posebne metode upotpunjuju analizu financijske odluke pri rangiranju projekata
koristeći pritom metode diferencije, anuiteta, modificiranu internu stopu profitabilnosti i
čistu sadašnju vrijednosti budućih troškova.
Metoda diferencije ispituje mogućnosti reinvestiranja ranije primljenih čistih novčanih
tokova u različite investicijske projekte s ciljem porasta vrijednosti poduzeća i bogatstva
dioničara. Taj reinvestirani novčani tok se tretira kao investicijski trošak diferencijskog
33
projekta. Koristi se kod rješavanja problema izbora između nekoliko kombinacija
projekata. Ispituje financijsku efikasnost dva projekta koristeći internu stopu
profitabilnosti te razmatra te projekte kroz
· diferenciju čistih novčanih tokova,
· diferenciju investicijskih troškova.
Metoda anuiteta ispituje efikasnost projekta na način da sve iznose primitaka i izdataka
svede na prosječne godišnjeiznose koristeći pritom anuitetni faktor. Anuitetni faktor čini
recipročnu vrijednost diskontnog faktora jednakih periodičnih iznosa, a također se
nalazi već izračunat u petim financijskim tablicama. Matematički se može zapisati:
a = = VT
k
Modificirana interna stopa profitabilnosti je interna stopa profitabilnosti koja se
izračunava na temelju oportunitetnih troškova, a pod pretpostavkom čiste sadašnje
vrijednosti vrši reinvestiranje primljenih čistih novčanih tokova uz trošak kapitala.
Računa se tako da se izračunaju čisti novčani tokovi uz trošak kapitala, a na temelju tog
izračuna (oportunitetni čisti novčani tokovi) utvrđuje se modificirana interna stopa
profitabilnosti.
I (1 + M)T = S Vt (1 + k)
T-t
Čista sadašnja vrijednosti budućih troškova je kombinacija sadašnje vrijednosti budućih
troškova i anuiteta. Postupak se sastoji od izračuna anuiteta investicijskih troškova i
anuiteta tekućih novčanih izdataka projekta, ta dva izračuna se zbroje i onaj projekt koji
ima manji iznos godišnjih izdataka se uzima u obzir.
3.1.4. Specifične metode
34
Specifične metode financijskog odlučivanja razvijene su za specifične investicijske
projekte. Tako su nastale dvije metode:
· MAPI metoda – koristi se za izradu ocjene opravdanosti zamjene fiksne
imovine; odnosi se na pitanja zamjene opreme kao posljedica fizičke dotrajalosti
ili ekonomske zastarjelosti;
· metoda diskontiranog novčanog toka – koristi se za određivanje prikladnog
trenutka za investiranje u zamjenu fiksne imovine.
35
4. Kapitalno budžetiranje u proizvodnom poduzeću „Tomaić - commerce“ d.o.o.
Hrvatski autohtoni sirevi, proizvedeni u OPG-u, su nastali kao spoj tradicije i
prehrambenih navika lokalnog stanovništva. Specifičnosti sireva ovise o području u
kojem se proizvode zbog raznolikosti klimatskih obilježja, načinu hranidbe stoke te
recepturi prerade mlijeka u sir. Zemlje EU potiču ovaj tip proizvodnje sireva zbog
očuvanja same tradicije te zbog proizvodnje u malim serijama koristeći pritom veće
količine ljudskog rada, za razliku od industrijske proizvodnje koja ima veći udio
sredstva za rad. Domaće stanovništvo i turisti pokazuju velik interes za autohtone sireve
koji se razlikuju od industrijskih po obliku, okusu i mirisu.
Nadalje, istraživanja su pokazala da su gospodarstva koja su se odlučila na legalizaciju
vlastite proizvodnje, povećala svoju prodaju. Prilikom registracije objekta za
proizvodnju sireva potrebno je urediti i opremiti tri prostorije (Kalit,S., 2006., str. 5):
· prostorija za prijem mlijeka,
· prostorija za preradu mlijeka i proizvodnju sira,
· prostorija za zrenje sireva s pakirnicom.
Također, objekt je potrebno opremiti odgovarajućim strojevima i opremom, izrađenim
od materijala koji su primjereni načinu proizvodnje. Neki od njih su laktofriz za
pohranu mlijeka, posuda ili kotao za sirenje, radni sirarski stol, sudoper s ormarićima za
pohranu deterdženata, preša, kalupi za formiranje sira, hladnjak, klima uređaj, te posude
za kruti otpad i za odvoz sirutke.
Potrebna dokumentacija (Kalit, S., 2006., str 14.):
1. Formular koji se ispunjava prilikom slanja dokumentacije;
2. Potvrdu o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;
36
3. Preslika katastarskog plana u kojem je ucrtana čestica na kojoj se objekt nalazi;
4. Potvrda županijskog veterinarskog inspektora kojom se odobrava izgradnja ili
preuređenje objekta u mini siranu;
5. Tehničko-tehnološki elaborat s tlocrtom i opisom prostorija i opreme te
tehnologijom proizvodnje koji sadrži položajni nacrt prostorija, opis opreme,
sirovinska bilanca, asortiman proizvoda, postupak sanitacija objekta i opreme te
opis opskrbe vodom za piće.
Nakon što se potpuna dokumentacija pošalje u nadležno Ministarstvo, poduzeće dobiva
rješenje kojim se sukladno elaboratu dopušta izgradnja, uređenje i opremanje objekta za
proizvodnju sira na. Kada je objekt spreman za uporabu, tročlana inspekcija pregledat
će objekt koji, ukoliko udovoljava zahtjevima, dobiva rješenje da je upisano u Upisnik
odobrenih objekata pod posebnim veterinarskim kontrolnim brojem koji se kasnije mora
istaknuti na proizvedenim i zapakiranim sirevima.
4.1. Poduzeće „Tomaić-commerce“ d.o.o.
„Tomaić-commerce“ d.o.o. je obiteljsko poduzeće za preradu mlijeka, trgovinu i
putničke usluge sa sjedištem u Otočcu. Vlasnik poduzeća je gospodin Vladimir Tomaić
koji je 1992. godine započeo s proizvodnjom sireva u tada propaloj mljekari u Krasnu.
Zbog nedostatka kapitala, morao je podići kredit kako bi pribavio dovoljno opreme za
veću proizvodnju te time zadovoljiti potrebe tržišta i stroge institucionalne propise.
Poduzeće je osnovano i registrirano 1994. godine u skladu sa zakonima i propisima RH.
Osnovna djelatnost poduzeća je otkup i prerada mlijeka, te proizvodnja sira i ostalih
mliječnih proizvoda. Uz to, organizirana je prodaja sireva i mliječnih proizvoda kroz
vlastitu maloprodaju te prodaju na veliko drugim trgovačkim lancima.
Kao prednost ove sirane navodi se dugogodišnje iskustvo u proizvodnji sireva, tradicija
proizvodnje i recepture, kvalitetno domaće mlijeko te brojne nagrade koje je sir robne
37
marke „Runolist“ osvajao na specijaliziranim sajmovima i izložbama u zemlji i regiji.
Također, sirana je dobitnik HACCP certifikata o sigurnosti hrane u svim fazama
procesa njene proizvodnje i distribucije te europskog izvoznog broja kojim je omogućen
izvoz sireva u zemlje EU i u SAD.
Temeljni kapital poduzeća iznosi 18.000,00 kuna, svota koja je upisana u sudski registar
prilikom osnivanja te nije mijenjana tokom prethodnih razdoblja. Poduzeće nikada nije
bilo u blokadi i sve svoje obveze je izvršavalo u ugovorenim rokovima dospijeća.
Poduzeće zapošljava 13 radnika, te se po tom kriteriju klasificira kao malo poduzeće.
Vizija poduzeća je zadovoljiti potrebe tržišta koje su sve brojnije. Dobivanjem izvoznog
broja stvorena je želja za daljnjim investiranjem u proširenje kapaciteta čime bi se
proizvodilo za širi spektar tržišta u Hrvatskoj i izvan granica.
4.2. Opis i rezultati dosadašnjeg poslovanja
Glavnu sirovinu – mlijeko poduzeće otkupljuje od sedamdeset kooperanata – mljekara
koje svakog jutra obilaze njegovi radnici s modernim kamionima s cisternom u krugu
od 200 kilometara. Otkupna cijena mlijeka je 2,20 kuna po litri. Dnevno prerađuju 3500
litara mlijeka, a za proizvodnju jedne litre mlijeka potrebno je 7 litara mlijeka. U
vlastitim trgovinama prodaju oko 60% ukupne proizvodnje zahvaljujući turistima i
lokalnom stanovništvu dok ostatak realizira u drugim trgovačkim lancima.
Financijski izvještaji poduzeća pokazuju dosadašnje rezultate i financijski položaj
ovoga poduzeća. Sastavljeni su primjenom načela povijesnog troška u hrvatskim
kunama, sukladno odredbama Zakonu o računovodstvu i Hrvatskih standarda
financijskog izvještavanja. U nastavku su prikazana dva financijska izvješća - bilanca i
račun dobiti i gubitka u svrhu karakterizacije dosadašnjeg poslovanja poduzeća. Radi
preglednosti korištene su samo stavke koje su kvantificirane.
38
Tablica 1. Bilanca na dan 31.12.2014.
Naziv pozicije AOP oznaka
Rbr. bilješke
Prethodna godina (neto)
Tekuća godina (neto)
Dinamika 2014./2013.
1 2 3 4 5 6
AKTIVA
A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL
001
B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033)
002 5.749.388 5.382.326 -6%
I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 003 0 14.275
6. Ostala nematerijalna imovina 009 14.275
II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 010 5.749.388 5.362.801
-7%
1. Zemljište 011 350.724 350.724 0%
2. Građevinski objekti 012 4.723.395 4.290.927 -9%
3. Postrojenja i oprema 013 643.492 673.678 5%
4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina
014 31.777 47.472 49%
III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028)
020 0 5.250
6. Dani zajmovi, depoziti i slično 026 5.250
IV. POTRAŽIVANJA (030 do 032) 029 0 0
V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 033
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058)
034 1.541.800 1.566.899 2%
I. ZALIHE (036 do 042) 035 504.111 678.651 35%
3. Gotovi proizvodi 038 481.108 648.609 35%
4. Trgovačka roba 039 23.003 30.042 31%
II. POTRAŽIVANJA (044 do 049) 043 747.363 888.248 19%
2. Potraživanja od kupaca 045 716.409 856.565 20%
3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 046 8.178 -100%
4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika
047 12.888 7.620 -41%
5. Potraživanja od države i drugih institucija 048 12.888 7.620 -41%
6. Ostala potraživanja 049 9.888 24.063 143%
III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057)
050 16.140 0 -100%
6. Dani zajmovi, depoziti i slično 056 16.140 -100%
IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 058 274.186 -100%
39
D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI
059 5.155
E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) 060 7.291.188 6.954.380
-5%
F) IZVANBILANČNI ZAPISI 061
1 2 3 4 5 25%
PASIVA
A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078)
062 3.826.574 3.939.608 3%
I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 063 18.000 18.000 0%
II. KAPITALNE REZERVE 064
III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070)
065 0 0
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 071
V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074)
072 3.742.683 3.808.574 2%
1. Zadržana dobit 073 3.742.683 3.808.574 2%
VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077)
075 65.891 113.034 72%
1. Dobit poslovne godine 076 65.891 113.034 72%
VII. MANJINSKI INTERES 078
B) REZERVIRANJA (080 do 082) 079 0 0
C) DUGOROČNE OBVEZE (084 do 092) 083 1.771.305 1.050.804
-41%
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama
086 1.771.305 1.050.804 -41%
D) KRATKOROČNE OBVEZE (094 do 105) 093 1.029.459 1.300.118 26%
2. Obveze za zajmove, depozite i slično 095 350 350 0%
3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama
096 96.103
5. Obveze prema dobavljačima 098 555.884 647.497
16%
8. Obveze prema zaposlenicima 101 36.639 42.376 16%
9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja
102 84.091 160.372 91%
12. Ostale kratkoročne obveze 105 2.845 3.770 33%
E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA
106 663.850 663.850 0%
F) UKUPNO – PASIVA (062+079+083+093+106)
107 7.291.188 6.954.380 -5%
G) IZVANBILANČNI ZAPISI 108
Izvor: Podaci poduzeća „Tomaić – commerce“ d.o.o.
40
Dugotrajna imovina obuhvaća sredstva koja poduzeće koristi u proizvodnji i isporuci
robe te administrativne svrhe. Materijalna imovina, osim zemljišta, se iskazuje po
trošku nabave umanjenim za akumuliranu amortizaciju koja se provodi primjenom
linearne metode u skladu sa standardima. U 2014. godini u odnosu na 2013. godinu
došlo je do smanjenja vrijednosti materijalne imovine zbog amortizirane vrijednosti
građevinskog objekta u iznosu od 9%, dok s druge strane je investirano u opremu u
iznosu od 47.837,00 kuna i vozilo u iznosu od 17.520,00 kuna. Što se tiče kratkotrajne
imovine, primijećen je blagi rast od 2% zbog porasta zaliha gotovih proizvoda i
trgovačke robe za 35% te zbog porasta potraživanja, uglavnom od kupaca, za 19%
tekuće godine.
Kapital obuhvaća stavke temeljnog kapitala koji je 18.000,00 kuna te nije bilo
povećanja ni smanjenja u promatranom razdoblju, zadržane dobiti koja je porasla za 2%
u odnosu na prethodnu godinu te dobiti čija je vrijednost porasla za 72% te nakon
oporezivanja iznosi 113.034,00 kuna. Dugoročne obveze su se smanjile za 41% zbog
podmirenog dijela kredita banke, dok su kratkoročne povećane za 26% zbog porasta
obveza prema dobavljačima, zaposlenima i za poreze.
41
Tablica 2. Račun dobiti i gubitka na dan 31.12.2014.
Naziv pozicije AOP
oznaka Rbr.
bilješke Prethodna
godina Tekuća godina
Dinamika 2014./2013.
1 2 3 4 5 6
I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 111 5.485.608 5.820.985 6,11%
1. Prihodi od prodaje 112 5.224.525 5.808.985 11,19%
2. Ostali poslovni prihodi 113 261.083 12.000 -95,40%
II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130)
114 5.363.569 5.591.104 4,24%
2. Materijalni troškovi (117 do 119) 116 4.082.065 4.215.401 3,27%
a) Troškovi sirovina i materijala 117 563.482 654.336 16,12%
b) Troškovi prodane robe 118 3.205.834 3.151.221 -1,70%
c) Ostali vanjski troškovi 119 312.749 409.844 31,05%
3. Troškovi osoblja (121 do 123) 120 696.515 745.728 7,07%
a) Neto plaće i nadnice 121 460.154 488.134 6,08%
b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 122 146.899 151.323 3,01%
c) Doprinosi na plaće 123 89.462 106.271 18,79%
4. Amortizacija 124 459.923 458.022 -0,41%
5. Ostali troškovi 125 125.066 141.000 12,74%
6. Vrijednosno usklađivanje (127+128) 126 0 30.953 0
b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine)
128 0 30.953 0
III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136) 131 7.735 729 -90,58%
1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima
132 7.735 729 -90,58%
IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) 137 77.899 46.268 -40,61%
2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama
139 77.899 46.268 -40,61%
V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA
142 #DIJ/0!
VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA
143 #DIJ/0!
1 2 3 4 5
VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 144 43.185 22.360 -48,22%
VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 145 9.346 56.831 508,08%
IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142 + 144) 146 5.536.528 5.844.074 5,55%
X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145) 147 5.450.814 5.694.203 4,47%
XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147)
148 85.714 149.871 74,85%
42
1. Dobit prije oporezivanja (146-147) 149 85.714 149.871 74,85%
XII. POREZ NA DOBIT 151
XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151) 152 85.714: 149.871 74,85%
1. Dobit razdoblja (149-151) 153 85.714 149.871 74,85%
Izvor: Podaci poduzeća „Tomaić – comercce d.o.o.
Poslovni prihodi su 2014. godine porasli za 6,11% u odnosu na prethodnu i to uslijed
porasta prihoda od prodaje za 11,19%. Poslovni rashodi su također porasli u manjem
postotku od poslovnih prihoda i to za 4, 24%. Razlog povećanja su porast materijalnih
troškova za proizvodnju te troškova prema zaposlenicima. Financijski prihodi su se
smanjili za 90,58% dok su financijski rashodi se također smanjili za 40,61%. Ostali
prihodi kao što su prihodi od naplate štete, od dotacija i pomoći, s temelja osiguranja,
rabata, te otpisa obveza, su se smanjili za 48,22%, dok su ostali rashodi porasli za čak
508,08%. Većim iznosom prihoda od rashoda, poduzeće je ostvarilo dobit te prije
oporezivanja iznosi 149.871,00 kuna što je za 74,85% više nego prethodne godine.
Poreznom stopom od 20% izračunata je porezna obveza te dobit razdoblja u iznosu od
149.871,00 kuna što je u odnosu na prethodnu godinu veće za 74,85%.
4.3. Razlozi i opis investicije
Zbog porasta potražnje za domaćim sirom te prihvata europskog izvoznog broja,
poduzeće je odlučilo investirati u izgradnju novog pogona. Nova tvornica će se nalaziti
u Otočcu u poslovnoj zoni.Neki od razloga su niz pogodnosti koje Otočac prometno
pruža (blizina autoputa, prolaz za NP Plitvička jezera) , veće tržište radne snage, cijena
pitke vode je nerazmjerno manja, troškovi otkupa mlijeka su niži te u poslovnoj zoni bi
se mogao sagraditi objekt prve kategorije. Otvaranjem novog pogona u poslovnoj zoni,
stvorili bi se uvjeti za otvaranje tvrtke koja bi se mogla nositi s europskim standardima i
izazovima te konkurencijom.
43
Lokacija novog objekta je predviđena u poslovnoj zoni grada Otočca na parceli od
5.160,00 m2, a poslovni objekt bi bio veličine 760,00 m2. Objekt bi sadržavao prostorije
za prihvat mlijeka, preradu mlijeka i proizvodnju sireva, zrenje sireva te pakiranje
sireva. S obzirom da je od ranije razvijena poslovna suradnja s mnogim turističkim
agencijama koje dovode turističke grupe u razgled i kupovinu proizvoda, poduzeće je
odlučilo da, osim tog dijela proizvodnje sireva, u objektu se nalazi i trgovina, edukativni
hodnik te kušaona u kojoj je predviđen ugostiteljski sadržaj.
U prilogu 1. se nalazi detaljan popis imovine koja daje uvid u ukupno investiranje
otvaranja nove poslovne zgrade. Ukupna vrijednost investicije iznosi 9.637.911,36
kuna, te će ona biti financirana kroz nekoliko izvora:
· Program SAPARD – 2.160.000,00 kuna,
· Poticajna sredstva Ministarstva poljoprivrede – 600.000,00 kuna,
· Ministarstvo regionalnog razvitka – 950.000,00 kuna,
· Kredit Privredne banke Zagreb d.d. – 3.500.000,00 kuna,
· Vlastita sredstva – 2.427.911,36
Program SAPARD je usmjeren na ruralni razvoj i poljoprivrednu proizvodnju kako bi
se stvorio konkurentniji i učinkovitiji poljoprivredni sektor koji će stvoriti nova radna
mjesta te poboljšati kvalitetu života u ruralnim prostorima. Zahvaljujući sredstvima
programa SAPARD, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva regionalnog razvit, te
sredstvima vlastite akumulacije, potreba za kreditom je smanjena na 3.500.000,00 kuna.
Kredit je odobrila Privredna banka Zagreb d.d. po sljedećim uvjetima:
· iznos kredita - 3.500.000,00 kuna
· kamatna stopa - 2% godišnje
· valuta - HRK
· datum početka kredita - 01.01.2016.
· rok kredita - 6 godina
· učestalost dospjeća glavnice - tromjesečno
· učestalost dospjeća kamata - tromjesečno
44
Uz glavnicu poduzeće mora plaćati i zaračunati iznos kamate, te je radi toga potrebno
imati evidentirani plan otplate kredita.
Tablica 3. Plan otplate kredita
Red.
br. Dospjeće Stopa % Kamata Glavnica Kamata+glavnica Ostatak duga
1. 31.03.2016. 2 17305,56
125.000,00 142.305,56 3.375.000,00
2. 30.06.2016. 2 17062,11
125.000,00 142.062,11 3.250.000,00
3. 30.09.2016. 2 16611,11
125.000,00 141.611,11 3.125.000,00
4. 31.12.2016. 2 15972,22
125.000,00 140.972,22 3.000.000,00
5. 31.03.2017. 2 15000,00
125.000,00 140.000,00 2.875.000,00
6. 30.06.2017. 2 14534,72
125.000,00 139.534,72 2.750.000,00
7. 30.09.2017. 2 14055,56
125.000,00 139.055,56 2.625.000,00
8. 31.12.2017. 2 13416,67
125.000,00 138.416,67 2.500.000,00
9. 31.03.2018. 2 12638,89
125.000,00 137.638,89 2.375.000,00
10. 30.06.2018. 2 12006,94
125.000,00 137.006,94 2.250.000,00
11. 30.09.2018. 2 11500,00
125.000,00 136.500,00 2.125.000,00
12. 31.12.2018. 2 10861,11
125.000,00 135.861,11 2.000.000,00
13. 31.03.2019. 2 10000,00
125.000,00 135.000,00 1.875.000,00
14. 30.06.2019. 2 9479,17
125.000,00 134.479,17 1.750.000,00
15. 30.09.2019. 2 8944,44
125.000,00 133.944,44 1.625.000,00
16. 31.12.2019. 2 8305,56
125.000,00 133.305,56 1.500.000,00
17. 31.03.2020. 2 7500,00
125.000,00 132.500,00 1.375.000,00
18. 30.06.2020. 2 6951,39
125.000,00 131.951,39 1.250.000,00
19. 30.09.2020. 2 6388,89
125.000,00 131.388,89 1.125.000,00
45
20. 31.12.2020. 2 5750,00
125.000,00 130.750,00 1.000.000,00
21. 31.03.2021. 2 5000,00
125.000,00 130.000,00 875.000,00
22. 30.06.2021. 2 4423,61
125.000,00 129.423,61 750.000,00
23. 30.09.2021. 2 3833,33
125.000,00 128.833,33 625.000,00
24. 31.12.2021. 2 3194,44
125.000,00 128.194,44 500.000,00
25. 31.03.2022. 2 2527,78
125.000,00 127.527,78 375.000,00
26. 30.06.2022. 2 1895,83
125.000,00 126.895,83 250.000,00
27. 30.09.2022. 2 1277,78
125.000,00 126.277,78 125.000,00
28. 31.12.2022. 2 638,89
125.000,00 125.638,89 0,00
Izvor: Izrada studenta
Prema otplatnom planu kredita, poduzeće zatvara obvezu prema kreditu 31.12.2022.
godine. Glavnica je konstantno tokom godina 125.000,00 kuna, a vrijednost obveze
prema kreditu smanjuje se prema dospijeću glavnicom uvećanom za kamatu.
Nakon plana otplate kredita, potrebno je izraditi i projicirani godišnji plan prihoda od
prodaje proizvoda – sireva. Financijski plan je kreiran na temelju dosadašnjih cijena
proizvoda i pretpostavljene dnevne prerade mlijeka u novom pogonu, te je izračunat u
razdoblju potrebnom za otplatu kredita. Za proizvodnju jednog sira težine 1,7 kg
potrebno je 14 litara mlijeka, a kapacitet novog pogona je 5.000 litara dnevno. Da bi se
izračunala godišnja proizvedena količina, potrebno je staviti u omjer dnevnu preradu i
potrebnu količinu mlijeka za jedan sir, te to pomnožiti s danima u godini:
5.000 litara/ 14 litara =357 komada dnevno
357 kom * 365 = 130.305komada godišnje
Cijena jednog komada sira je uzeta prema aktualnoj cijeni sira „Runolist“ od 67 kuna po
komadu.
46
Tablica 4. Financijski plan prodaje sireva u novom pogonu
Godina 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Cijena 67 67 67 67 67 67 67
Količina 130.305 130.305 130.305 130.305 130.305 130.305 130.305
Ukupno
8.730.435,00
8.730.435,00
8.730.435,00
8.730.435,00
8.730.435,00
8.730.435,00
8.730.435,00
Izvor: Izrada studenta
Planirana ukupna godišnja proizvodnja i prodaja je tokom godina jednaka jer nisu u
obzir uzete mogućnosti promjene cijena i povećanja kapaciteta prodaje, te je u
kalkulaciji cijena samo jedne vrste sira, koja je ujedno i prosjek cijena u sirani. Cijene
svih proizvoda se nalaze u prilogu 2.
Planirani troškovi investicije sadrže amortizaciju poslovnog objekta po stopi od 6%,
amortizaciju strojeva i opreme po stopama 5%, 10%, 20%, 25% i 50%, troškove nabave
mlijeka, radne snage i kamate na kredit.
Tablica 5. Financijski plan rashoda
Godina 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Poslovna
zgrada
377.798,74
377.798,74
377.798,74
377.798,74
377.798,74
377.798,74
377.798,74
oprema i
strojevi
503.600,65
503.600,65
479.375,77
479.375,77
33.199,97
16.572,91
16.572,91
Sirovina
4.270.500,00
4.270.500,00
4.270.500,00
4.270.500,00
4.270.500,00
4.270.500,00
4.270.500,00
Radna
snaga
648.000,00
648.000,00
648.000,00
648.000,00
648.000,00
648.000,00
648.000,00
Kamata
66.951,00
57.006,95
47.006,94
36.729,17
26.590,28
16.451,38
6.340,28
Ukupno
5.866.850,39
5.856.906,34
5.822.681,45
5.812.403,68
5.356.088,99
5.329.323,03
5.319.211,93
Izvor : Izrada studenta
Amortizacija poslovnog objekta te strojeva i opreme je obračunata linearnom metodom.
Iznos amortizacije poslovnog objekta je tokom godina jednaka, dok se amortizacija
opreme i strojeva smanjuje zbog različitosti stopa otpisa, tako je jedan dio otpisan
47
nakon dvije godine, drugi nakon četvrte, treći nakon pete i tako dalje. Sirovina to jest
mlijeko, je izračunata tako da je dnevni kapacitet prerade mlijeka od 5.000 litara
pomnožen cijenom otkupa mlijeka od 2.34 kuna po litri i za godišnju procjenu
pomnožen s 365. Trošak plaća za radnu snagu je za jednu osobu 4.500,00 kuna,
pomnožen s 12 potrebnih radnika i 12 mjeseci. Kamata je dobivena zbrojem ukupnog
troška kamate tokom jedne godine. Ukupni troškovi se tokom godina smanjuju zbog
smanjenja vrijednosti amortizacije opreme i strojeva te kamata u otplatnoj rati kredita,
dok su amortizacija poslovne zgrade, trošak plaće i sirovina konstantni.
Temeljem ovih dviju tablica izračunat je račun dobiti i gubitka nakon investiranja.
Planirani prihodi su projekcija plana količine i cijena proizvoda tokom jedne godine,
planirani rashodi su zbroj amortizacije poslovne zgrade, amortizacije opreme i strojeva,
troškova nabave sirovine, radne snage te kamate na kredit. Razlikom prihoda i rashoda,
izračunata je bruto dobit te obračunom poreza na dobit u iznosu od 20% dobivena je
neto dobit investicije tokom godina.
Tablica 6. Planirani RDG investicije
Godina 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
I. Planirani
prihodi
8.730.435,00
8.730.435,00
8.730.435,00
8.730.435,00
8.730.435,00
8.730.435,00
8.730.435,00
II. Planirani
rashodi
5.866.850,39
5.856.906,34
5.822.681,45
5.812.403,68
5.356.088,99
5.329.323,03
5.319.211,93
2.1.
Poslovna
zgrada
377.798,74
377.798,74
377.798,74
377.798,74
377.798,74
377.798,74
377.798,74
2.2. Oprema
i strojevi
503.600,65
503.600,65
479.375,77
479.375,77
33.199,97
16.572,91
16.572,91
2.3. Sirovina
4.270.500,00
4.270.500,00
4.270.500,00
4.270.500,00
4.270.500,00
4.270.500,00
4.270.500,00
2.4. Radna
snaga
648.000,00
648.000,00
648.000,00
648.000,00
648.000,00
648.000,00
648.000,00
2.5. Kamata
66.951,00
57.006,95
47.006,94
36.729,17
26.590,28
16.451,38
6.340,28
III. Bruto
dobit
2.863.584,61
2.873.528,66
2.907.753,55
2.918.031,32
3.374.346,01
3.401.111,97
3.411.223,07
Porez na
dobit 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20%
Iznos poreza
572.716,92
574.705,73
581.550,71
583.606,26
674.869,20
680.222,39
682.244,61
IV. Neto
dobit
2.290.867,69
2.298.822,93
2.326.202,84
2.334.425,06
2.699.476,81
2.720.889,58
2.728.978,46
Izvor: Izrada studenta
48
Iz ove tablice možemo uočiti lagani porast dobiti tokom godina pa je tako dobit u
odnosu na baznu 2016.godinu, sljedeće godine porasla za 0.34%, a 2022. godine u
odnosu na baznu 2016. za 19,12 %. S ovog pogleda izračuna, investicija je isplativa.
Sljedeća tablica je prikaz financijskog toka investicije koji je izrađen na temelju
prethodne tri tablice. Financijski tok je odnos između primitaka i izdataka, te ukoliko su
primici veći od izdataka, projekt je likvidan i prihvatljiv. Primici obuhvaćaju ukupne
prihode poslovanja, izvore financiranja projekta te ostatak vrijednosti amortizirane
imovine. Izvori financiranja se odnose na vlastita sredstva, kreditna sredstva te ostala
sredstva iz programa SAPARD i ministarstava. Izdacima je obuhvaćena vrijednost
investicije, rashodi poslovanja i to troškovi nabave sirovine i radne snage, financijske
obveze prema kreditu te porez na dobit. Amortizacija, iako je trošak, se ne uzima u
obzir jer ne predstavlja financijski izdatak.
Tablica 7. Financijski tok projekta
Godina 0 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
I. Primici 9637911,36 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 13.691.456,55
1. Ukupni
prihodi 0
8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00
2. Izvori
financiranja 9.637.911,36 0 0 0 0 0 0 0
2.1. Vlastiti
kapital 2.427.911,36 0 0 0 0 0 0 0
2.2. Kredit 3.500.000,00 0 0 0 0 0 0 0
2.3 Ostali
izvori 3.710.000,00
0 0 0 0 0 0 0
3. Ostatak
vrijednosti
imovine 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4.961.021,55
II. Izdaci 9.637.911,36 5.633.522,48 5.635.267,84 5.641.661,82 5.643.078,48 5.733.369,20 5.738.257,11 5.739.800,17
1.
Investicija 9.637.911,36
2.Rashodi
poslovanja 0
4.918.500,00 .918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00
2.1.
Sirovina 0 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00 .270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00
2.2. Radna
snaga 0 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00
3.
Financijske 0
142.305,56 142.062,11 141.611,11 140.972,22 140.000,00 139.534,72 139.055,56
49
Izvor: Izrada studenta
Tokom godina je primjećen blagi pad vrijednosti neto primitaka pa su tako oni 2017.
godine u odnosu na baznu 2016. se smanjili za 0,06% dok je 2022. godine zabilježen
porast te stavke za 156,76%. Razlog ovome leži u porastu iznosa poreza na dobit, no
isto tako s druge strane i vrijednost financijske obveze prema kreditu se smanjuje.
Unatoč tome, neto primici se ostvaruju te na temelju financijskog toka može se
zaključiti da je projekt isplativ te da će poduzeće poslovati likvidno.
Ekonomski tok projekta je prikaz svih primitaka i izdataka te njihove razlike. Primici se
odnose na prihode od prodaje proizvoda te ostatka vrijednosti amortizirane imovine, u
ovom slučaju ostatka vrijednosti na kraju šeste godine poslovnog objekta te opreme i
strojeva. Izdaci sadrže iznos investicije, rashode poslovanja bez amortizacije te poreza
na dobit. Razlika primitaka i izdataka čini neto primitke što će biti podloga za izračun
isplativosti projekta.
Tablica 8. Ekonomski tok projekta
Godina 0 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
I. Primici - 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 13.691.456,55
1. Ukupni
prihodi - 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00 8.730.435,00
2. Ostatak
vrijednosti
imovine
- -
- - 4.961.021,55
II. Izdaci 9.637.911,36 5.491.216,92
5.493.205,73 5.500.050,71 5.502.106,26 5.593.369,20 5.598.722,39 5.600.744,61
1. Investicija 9.637.911,36
-
-
2.Rashodi
poslovanja 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00 4.918.500,00
obveze
3.1.
Glavnica 0
125.000,00 125.000,00 125.000,00 125.000,00 125.000,00 125.000,00 125.000,00
3.2. Kamata 0 17.305,56 17.062,11 16.611,11 15.972,22 15.000,00 14.534,72 14.055,56
4. Porez na
dobit
572.716,92 574.705,73 581.550,71 583.606,26 674.869,20 680.222,39 682.244,61
III. Neto
primici 0,00 3.096.912,52 3.095.167,16 3.088.773,18 3.087.356,52 2.997.065,80 2.992.177,89 7.951.656,38
Kumulativni
neto primici 11000230,92 14.095.398,08 17.184.171,26 20.271.527,77 23.268.593,57 26.260.771,46 34.212.427,83
50
2.1. Sirovina - 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00 4.270.500,00
2.2. Radna
snaga - 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00 648.000,00
3. Porez na
dobit - 572.716,92 574.705,73 581.550,71 583.606,26 674.869,20 680.222,39 682.244,61
III. Neto primici 9.637.911,36 3.239.218,08 3.237.229,27 3.230.384,29 3.228.328,74 3.137.065,80 3.131.712,61 8.090.711,94
IV. Kumulativni
neto primici 9.637.911,36 6.398.693,28 3.161.464,01 68.920,28 3.297.249,01 6.434.314,81 9.566.027,42 17.656.739,35
Izvor: Izrada studenta
U početku ekonomskog toka, primitak je negativan jer je uzeta samo vrijednost
investicije, dok u narednim godinama neto primici su pozitivni, zahvaljujući većim
primicima od izdataka, to jest prihodima od prodaje proizvoda i ostatku vrijednosti
investicije u zadnjoj godini. Promatrajući kumulativ neto primitaka, tek je 2018.
poprimio pozitivnu vrijednost, odnosno dok neto primici nisu pokrili iznos investicije.
4.4. Tehnike budžetiranja
Promatrajući financijski i ekonomski tok, ova investicija je isplativa jer zahvaljujući
neto primicima, vrlo brzo bi se ostvario povrat investicije. Koristeći podatke iz
ekonomskog toka, izračunati će se isplativost projekta pomoću tehnika budžetiranja.
Tehnike koje će se koristiti su temeljne (Čista sadašnja vrijednost, interna stopa
profitabilnosti) i dodatne (razdoblje povrata, diskontirano razdoblje povrata, indeks
profitabilnosti).
4.4.1. Čista sadašnja vrijednosti
Za izračun čiste sadašnje vrijednosti potrebno je prvo utvrditi neto sadašnju vrijednost i
to koristeći neto primitke iz ekonomskog toka projekta te diskontni faktor iz II.
financijskih tablica. U ovom slučaju diskontna stopa je 30% jer je pri njoj sadašnja
vrijednost, u razdoblju efektuiranja od 6 godina, pozitivna te je u sumi diskontirane
vrijednosti najsličnija iznosu investicije.
51
Tablica 9. Neto sadašnja vrijednost projekta
Godina Neto primici Diskontni faktor30% Sadašnja vrijednost
2016. 3.239.218,08 0,769230769 2.491.706,21
2017. 3.237.229,27 0,591715976 1.915.520,28
2018. 3.230.384,29 0,455166136 1.470.361,53
2019. 3.228.328,74 0,350127797 1.130.327,63
2020. 3.137.065,80 0,269329074 844.903,03
2021. 3.131.712,61 0,207176211 648.816,35
2022. 8.090.711,94 0,159366316 1.289.386,96
Ukupno 9.791.021,99
Izvor: Izrada studenta
Investicijski projekt je prihvatljiv jer uz diskontnu stopu od 30%, neto sadašnja
vrijednost primitaka je pozitivna.
Pomoću neto sadašnje vrijednosti izračunava se čista neto sadašnja vrijednost tako da se
od ukupne neto sadašnje vrijednosti oduzme iznos investicije.
Čista sadašnja vrijednost = 9.791.021,99 – 9.637.911,36 = 153.110, 63
S obzirom da je čista sadašnja vrijednost veća od nule, investicijski projekt je
prihvatljiv.
4.4.2. Interna stopa profitabilnosti
Interna stopa profitabilnosti se računa tako da se odrede dvije diskontne stope uz koju bi
ukupni diskontirani neto primici, nakon što se oduzmu od iznosa investicije, imali
pozitivnu i negativnu vrijednost. Nakon toga se kroz formulu interpolacije, gdje se
uvrštavaju te dvije stope i njihove pripadajuće diskontirane vrijednosti, izračuna interna
stopa profitabilnosti.
52
Tablica 10. Interna stopa profitabilnosti
Godina Neto primici
Diskontni
faktor30%
Sadašnja
vrijednost
Diskontni
faktor31%
Sadašnja
vrijednost
2016.
3.239.218,08 0,769230769
2.491.706,21 0,763358779
2.472.685,56
2017.
3.237.229,27 0,591715976
1.915.520,28 0,582716625
1.886.387,31
2018.
3.230.384,29 0,455166136
1.470.361,53 0,444821851
1.436.945,52
2019.
3.228.328,74 0,350127797
1.130.327,63 0,339558665
1.096.207,00
2020.
3.137.065,80 0,269329074
844.903,03 0,259205088
813.143,42
2021.
3.131.712,61 0,207176211
648.816,35 0,197866479
619.660,95
2022.
8.090.711,94 0,159366316
1.289.386,96 0,151043114
1.222.046,32
Ukupno
9.791.021,99 -9.547.076,07
Investicija
9.637.911,36
9.637.911,36
Čista
sadašnja
vrijednost
153.110,63
-
90.835,29
Izvor: Izrada studenta
Metodom pokušaja i pogrešaka, utvrđene su dvije diskontne stope, 30% i 31%, između
kojih se nalazi indeks profitabilnosti. Uz diskontnu stopu od 30%, ukupni diskontirani
neto primici su veći od iznosa investicije te je stoga čista sadašnja vrijednost veća od
nule, dok uz diskontnu stopu od 31%, ukupni diskontirani neto primici su manji od
iznosa investicije te je čista sadašnja vrijednost manja od nule. Nakon toga, diskontne
stope i pripadajuće čiste sadašnje vrijednosti se uvrste u formulu interpolacije.
53
Formula interpolacije:
( )1
12
121 xx
xx
yyyy -
-
-+=
y = 30 + * ( 0 - 153.110,63)
y = 30,627 => 30,63%
Kroz formulu interpolacije je izračunata prihvatljiva interna stopa profitabilnosti u
iznosu od 30,63%.
4.4.3. Razdoblje povrata
Razdoblje povrata investicije je tehnika koja prikazuje onu godinu u kojoj čisti novčani
tokovi su dosegnuli visinu iznosa investicije. Koristeći novčani tok, izračuna se
kumulativni tok iz kojeg se može zaključiti u kojoj godini je ostvaren povrat investicije.
Dodatnim izračunavanjem se može utvrditi i točan broj mjeseci i dan povrata.
Tablica 11. Razdoblje povrata
Godina Novčani tok Kumulativni tok
2016. 3.239.218,08 3.239.218,08
2017. 3.237.229,27 6.476.447,35
2018. 3.230.384,29 9.706.831,64
2019. 3.228.328,74 12.935.160,37
2020. 3.137.065,80 16.072.226,17
2021. 3.131.712,61 19.203.938,78
2022. 8.090.711,94 27.294.650,71
Ukupno 27.294.650,71 54.589.301,42
Izvor: Izrada studenta
Iznos investicije = 9.637.911,36
54
Uspoređujući iznos investicije i kumulativni tok, zaključuje se da je razdoblje povrata
između 2017. i 2018. godine. Iz 2018. se uzima iznos neto primitka i dijeli s brojem 12
da se utvrdi povrat u jednom mjesecu. Nakon toga se iznos neto primitka iz 2017. dijeli
s povratom, te se izračuna broj mjeseci potrebnih za povrat.
3.230.384,29 / 12 =269.198,69
3.237.229,27 / 269.198,69= 11,03
Za povrat investiranog iznosa potrebno je 2 godine i 11 mjeseci.
4.4.4. Diskontirano razdoblje povrata
Za razliku od razdoblja povrata, diskontirano razdoblje povrata uzima u obzir
vremensku vrijednost novca, te koristi sadašnju vrijednost novčanih tokova.
Tablica 12. Diskontirano razdoblje povrata
Godina Sadašnja vrijednost Kumulativni tokovi
2016. 2.491.706,21 2.491.706,21
2017. 1.915.520,28 4.407.226,49
2018. 1.470.361,53 5.877.588,02
2019. 1.130.327,63 7.007.915,65
2020. 844.903,03 7.852.818,68
2021. 648.816,35 8.501.635,03
2022. 1.289.386,96 9.791.021,99
Ukupno 9.791.021,99 19.582.043,98
Izvor: Izrada studenta
Iznos investicije = 9.637.911,36
Slično kao u prethodnom primjeru i ovdje se uspoređuje iznos investicije s
kumulativnim tokom, te je povrat investicije između 2021. i 2022. godine.
55
1.289.386,96 / 12 = 107.448,91
Povrat investicije je između šeste i sedme godine:
648.816,35 / 107448,91 =6,03
Razdoblje povrata investicije je šest godina i šest mjeseci.
4.4.5. Metoda indeksa profitabilnosti
Indeks profitabilnosti stavlja u omjer ukupne diskontirane čiste novčane tokove i iznos investicije, te ukoliko je veći od 1 projekt se prihvaća.
Indeks profitabilnosti =diskontirani čisti novčani tokovi / investicijski troškovi
Indeks profitabilnosti = 9.791.021,99 / 9.637.911,36 =1,016
Izračunati indeks profitabilnosti je 1,016 što je veće od zahtjevane razine te je i s ovog
gledišta projekt prihvatljiv.
56
5. Zaključak
Poduzeće ukoliko želi biti uspješno, pratiti trendove te biti konkurentan mora investirati
u svoj razvoj, bilo to u povećanje kvalitete proizvoda/usluge, nove palete proizvoda,
proširenje kapaciteta ili slično. Pritom je potrebno dobro analizirati planiranu investiciju
kako bi u budućnosti doprinijela većoj profitabilnosti i razvoju samog poduzeća.
Kako bi investicija bila kvalitetno razrađena i ostvarila početni cilj investitora, razvijene
su tehnike budžetiranja. Tehnikama budžetiranja ispituje se isplativost ulaganja u
planirani projekt. S obzirom da je budžetiranje kapitala povezano s dugoročnim
investiranjem, a dugoročno investiranje zahtjeva veliku količinu kapitala koja se tokom
razdoblja efektuiranja oslobađa, to jest postepeno donosi povrat, potrebno je izraditi
optimalni budžet.
Kako bi se optimalni budžetefikasno napravio, prvo se analizira tržište nabave i tržište
prodaje. Tržište nabave pretpostavlja dostupnost dobavljača za potrebnu sirovinu ili
materijal, cijena sirovine ili materijala, radna snaga i slično, dok tržište prodaje razmatra
spektar ciljanih skupina koji potražuju taj proizvod, potrebnu količinu i cijenu tih
proizvoda. Osim te eksterne analize, potrebno je postaviti i cilj poduzeća kojem se teži i
preispitati prednosti i karakteristike koje čine to poduzeće boljim od drugih.
Budžet kapitala sadrži tehnike koje obrađuju procijenjene podatke te iskazuju da li je po
pojedinom kriteriju investicijski projekt isplativ ili ne. Nakon što se izračunaju
procijenjeni prihodi i rashodi na temelju analize tržišta, njihove vrijednosti se koriste za
izračun planiranog RDG-a. Temeljem podataka iz RDG-a, izradi se tablica financijskog
i ekonomskog toka. Razlika je između financijskog i ekonomskog toka to da financijski
tok uzima u obzir i anuitet,zbroj glavnice i kamate, kao financijski izdatak.
57
Neto primici iz ekonomskog toka služe u tehnikama budžetiranja tako da pojedine
metode ih svode na njihovu sadašnju vrijednost koristeći pritom diskontni faktor, dok
druge ih zbrajaju i uspoređujući s investicijom zaključuju razdoblje ostvarenja povrata.
U ovom diplomskom radu ispitivana je isplativost investiranja u proširenje kapaciteta
poduzeća „Tomaić – commerce“ d.o.o. kroz tehnike budžetiranja kapitala.
Poduzeće „Tomaić – commerce“ d.o.o. se bavi preradom mlijeka i proizvodnjom
mliječnih proizvoda i sireva, te je danas jedna od najtrofejnijih hrvatskih sirana. Nakon
što je poduzeće dobilo izvozni broj te je time otvorena mogućnost izvoza u zemlje EU i
SAD, stvorena je potreba za većom proizvodnjom proizvoda. Dosadašnjim kapacitetom
proizvodnje bilo je moguće zadovoljiti pojedine segmente domaćeg tržišta, no
zahvaljujući dobroj promociji svojih proizvoda na raznim sajmovima te natjecanjima,
povećana je potražnja za njihovim proizvodom koji je rezultat tradicionalne i autohtone
recepture.
Kako bi uspjeli proizvesti dovoljne količine proizvoda koja bi zadovoljila potražnju na
tržištu, odlučili su investirati u novi poslovni objekt u poslovnoj zoni grada Otočca.
Nakon popisa potrebne imovine i njihovih pripadajućih cijena, iznos investicije je
9.637.911,36 kuna. Iznosi i izvori investicije su:
· 2.160.000,00 kuna iz programa SAPARD,
· 600.000 kuna poticajnih sredstava Ministarstva poljoprivrede i
· 950.000 kuna iz Ministarstva regionalnog razvitka,
· Kredit Privredne banke Zagreb d.d. – 3.500.000,00 kuna,
· Vlastita sredstva – 2.427.911,36 kuna.
Na temelju dosadašnjih cijena proizvoda, novih kapaciteta proizvodnje, troškova
kredita, radne snage, cijene potrebne sirovine, izračunat je planirani RDG te na temelju
njega financijski i ekonomski tok. Kroz tehnike budžeta kapitala je ispitivana isplativost
ovog investicijskog projekta te je s njihovog aspekta investicija isplativa i to:
· Čista sadašnja vrijednost –153.110,63
· Interna stopa profitabilnosti – 30,63%
58
· Razdoblje povrata – 2019. godina
· Diskontirano razdoblje povrata – 2021. godina
· Indeks profitabilnosti – 1,016.
Budžet kapitala je kroz svoje tehnike pomogao pri efikasnoj realizaciji plana poduzeća,
čime je i potvrđena radna hipoteza rada. Osobni pokretač poduzeća u proširenju
kapaciteta je dugogodišnje iskustvo u proizvodnji, upornost i dobra namjera čime će se
boriti s budućim izazovima.
59
Literatura
Knjige:
· Ott, K. i suradnici, 2009., Proračunski vodič za građane, Institut za javne
financije, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb
· Belak, V., 1995., Menadžersko računovodstvo, RRiF, Zagreb
· Orsag, S., Dedi, L., 2011., Budžetiranje kapitala, MASMEDIA, Zagreb
· Abramović, K. i suradnici, 2008., Primjena hrvatskih standarda financijskog
izvještavanja, RRiF, Zagreb
· Cingula, M., 2004., Poslovno planiranje: s primjerima za investitore, RRiF,
Zagreb
· Vulić, N., Benić, Đ., 2006., Politika i gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb
Članak:
Kalit, S., 2006., Registracija objekta za proizvodnju sira na obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) , Zavod za mljekarstvo Agronomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
(https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CBsQF
jAAahUKEwiylK_wj9PHAhWMDiwKHe3hDLc&url=https%3A%2F%2Fbib.irb.hr%2
Fdatoteka%2F281527.dMy_DocumentsSVI_FOLDERIRadovi_KalitRegistracija_objek
ata_2006.doc&ei=8S3kVfLXJIydsAHtw7O4Cw&usg=AFQjCNF3l5xE-
qkyHPKvlOyr1KrXCMwRMA&sig2=YOIDxaOPptigTje86Sw-zQ&cad=rja)
(29.08.2015.)
Internet izvori:
· Portal Moj bankar, http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/K/Kapital (01.07.2015.)
· http://limun.hr/main.aspx?id=10446&Page (01.07.2015.)
60
· Knjigovodstvo Actarius,http://knjigovodstveni-
servis.actarius.hr/act/knjigovodstvo/doku.php?id=t(02.07.2015.)
· Hrvatski standard financijskog izvještavanja, 2008. god,
http://www.propisi.hr/print.php?id=8450, (04.07.2015)
· http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html ,
(04.07.2015.)
· Vinković Kravaica, A., Menadžersko
računovodstvo,http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzet
nistvo_s1/8_-_Budzetiranje.pdf(04.07.2015.)
· Portal moj bankar, http://www.moj-bankar.hr/kazalo/B/Bud%C5%BEet
(10.07.2015.)
· Pravopedia, http://www.pravopedia.rs/index.php?title=Pojam_bud%C5%BEeta
(10.07.2015.)
· http://beleske.com/budzetiranje/ , (11.07.2015)
· EL KONCEPT d.o.o. , http://www.fininfo.hr/Eucenje/Blog (15.07.2015.)
· Bešlić, D., Bešlić, I., Računovodstveno planiranje (budžetiranje) i kontrola
troškova po segmentima preduzeća, http://www.vps.ns.ac.rs/SB/2009/3.11.pdf
(15.07.2015.)
· FI managment, http://www.fi-management.hr/financijsko-
savjetovanje/investicije (18.07.2015.)
· Perčević, H., Kapitalni prorarčun,
http://web.efzg.hr/dok/RAC/hpercevic/poslovno_planiranje/KAPITALNI%20P
RORA%C4%8CUN.pdf (19.07.2015.)
· Poslovni dnevnik, http://www.poslovni.hr/leksikon/cista-sadasnja-vrijednost-
118 (20.07.2015.)
· Vukadinović, P., Jović, Z., Investicije, 2012. godina,
www.singipedia.singidunum.ac.rs/attachment.php?attachmentid=2720
(26.08.2015.)
· Rušić, M., Investicije i investiciona politika,
http://www.academia.edu/4887129/INVESTICIJE_I_INVESTICIONA_POLITI
KA (26.08.2015.)
· Sarajevo investment group, http://www.sig.ba/investiranje.php (28.08.2015.)
61
Popis slika
Broj slike Naslov Stranica
Slika 1. Tri funkcije budžeta u okviru godišnjeg planiranja i kontrole 8
Slika 2. Način funkcioniranja budžetske kontrole tekućih aktivnosti 11
Slika 3. Kontrola ostvarenih rezultata, povratna kontrola i koraci u tom procesu 12
Slika 4. Sadržaj glavnog budžeta 16
Popis tablica
Broj tablice Naslov Stranica
Tablica 1. Bilanca 37
Tablica 2. Račun Dobiti i gubitka 40
Tablica 3. Plan otplate kredita 43
Tablica 4. Financijski plan prodaje 45
Tablica 5. Financijski plan rashoda 45
Tablica 6. Račun dobiti i gubitka investicije 46
Tablica 7. Financijski tok 47
Tablica 8. Ekonomski tok 48
Tablica 9. Neto sadašnja vrijednost projekta 50
Tablica 10. Interna stopa profitabilnosti 51
Tablica 11. Razdoblje povrata 52
Tablica 12. Diskontirano razdoblje povrata 53
Popis priloga
Broj priloga Naslov Stranica
Prilog 1. Popis imovine 61
Prilog 2. Cijena sireva 65
62
Prilog 1. Popis imovine
R.broj Naziv stvari ili prava Nadnevak nabavna vrijed. Stopa otpisa Amortizacija
1. HLADNJAK RB 6154 01--2010
1.982,93
25,00
495,73
2. PERILICA RUBLJA 6012 01--2010
2.851,22
25,00
712,81
3. INOX RADNI
KUHINJSKI ORMAR 01--2010
3.699,99
25,00
925,00
4. ANTIVIRUS NOd32 01--2010
3.319,00
25,00
829,75
5. RAČUNALO 01--2010
12.709,00
25,00
3.177,25
6. POSUDA ZA MLIJEKO 01--2010
40.650,41
25,00
10.162,60
7. INOX RADNI STOL 03--2010
1.569,99
25,00
392,50
8. VAGA 03--2010
2.601,00
25,00
650,25
9. SERVIS SIRARSKI
KOTAO 03--2010
25.988,98
25,00
6.497,25
10. SERVIS PREDPREŠA 03--2010
24.624,00
25,00
6.156,00
11. CISTERNA 27.10.2014
21.105,00
-
-
12. GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE 1.7.2007
301.549,84
-
-
13. ULAGANJA U
ZEMLJIŠTE
49.174,00
-
-
14. RAČUN 49 08--2010
93.650,00
5,00
4.682,50
15. POSLOVNA ZGRADA
6.296.645,60
6,00
377.798,74
16. UREĐENJE 02--2010
19.950,00
5,00
997,50
17. TROTOAR, RUBNJACI 11--2009
100.316,00
5,00
5.015,80
18. BUŠENJE ZA VODU 28.2.2012
40.290,00
5,00
2.014,50
19. ENERGETSKI
CERTIFIKAT 06--2014
4.000,00
10,00
400,00
20. LICENCA 30.11.2012
6.756,54
10,00
675,65
21. VILJUŠKAR 31.12.2012
10.000,00
20,00
2.000,00
22. AVANS ZA OPREMU 31.12.2012
5.001,60
10,00
500,16
23. PANTHEON IMP. 31.1.2013
5.868,00
10,00
586,80
24. MJERNI UREĐAJ pm9 31.3.2013
7.500,00
25,00
1.875,00
63
25. ELEKTRO INST. 31.12.2013
17.000,00
10,00
1.700,00
26. PROCESOR SIEMENS 31.12.2013
8.068,90
25,00
2.017,23
27. VITRINA 05--2004
4.500,00
25,00
1.125,00
28. REZ.ZA VODU 3.10.2005
12.119,62
-
-
29. CENTRIFUGA 3.3.2015
4.780,00
-
-
30. RUKOPER 31.12.2015
2.226,00
-
-
31. UREĐAJ ZA PREP. 2.5.2006
34.294,00
-
-
32. HLAĐENJE MLIJEKA 9.5.2006
23.840,00
-
-
33. VAGA 22.12.2006
8.550,00
-
-
34. UREĐAJ ZA HLAĐENJE 28.12.2006
50.835,00
20,00
10.167,00
35. RASHLADNA BAZA
MLIJEKA 2.5.2007
22.300,30
20,00
4.460,06
36. RASHLADNA BAZA 1.11.2007
11.150,15
-
-
37. OMEKŠIVAČ 6.11.2007
29.241,00
-
-
38. RASHLADNA VITRINA 23.8.2007
3.290,00
-
-
39. CIP SUSTAV ZA
PRANJE 21.10.2009
73.131,30
-
-
40. SIRARSKA CISTERNA 17.11.2009
108.412,89
-
-
48. KASA 28.12.2005
8.577,90
-
-
49. REGISTAR BLAGAJNA 27.1.2005
3.276,70
-
-
50. POSLOVNA KASA 31.7.2007
11.700,00
-
-
51. GARDEROBNI ORMAR 30.10.2009
7.526,00
-
-
52. KUHINJA 12.11.2009
3.296,61
-
-
53. UREDSKI NAMJEŠTAJ 19.11.2009
29.498,20
-
-
54. KUHINJSKI STOLOVI I
STOLICE 13.11.2009
2.050,60
-
-
55. LAKTOFRIZ 7.2.2008
11.150,15
50,00
5.575,08
56. TELEVIZOR 31.12.2008
3.190,00
50,00
1.595,00
57. LAKTOFRIZ 300 L 6.2.2009
15.898,50
50,00
7.949,25
64
58. LAKOFRIZ 200 L 16.7.2009
11.831,40
50,00
5.915,70
59. REZERVOAR 24.8.2009
6.379,71
50,00
3.189,86
60. PUMPA 16.10.2009
3.206,25
25,00
801,56
61. RASHLADNI ORMAR 30.11.2009
33.034,50
25,00
8.258,63
62. TANK ZA MLIJEKO 30.11.2009
79.349,59
25,00
19.837,40
63. LAKTOFRIZ 100 L 03--2010
10.621,80
25,00
2.655,45
64. JELOVE POLICE 03--2010
10.577,40
25,00
2.644,35
65. TEH.I ENERG.
CJEVOVODI 03--2010
98.740,00
25,00
24.685,00
66. OGRADA 04--2010
42.454,37
25,00
10.613,59
67. PREŠA ZA SIR 04--2010
34.748,00
25,00
8.687,00
68. RASHLADNI ORMAR 05--2010
16.500,00
25,00
4.125,00
69. KASA PULT 05--2010
3.000,00
25,00
750,00
70. VAGA DS 685 PR 06--2010
2.632,00
25,00
658,00
71. LIN.ZA PRANJR
KALUPA 1.7.2010
110.350,00
25,00
27.587,50
72. LANDROVER
DEFENDER 18.10.2006
107.300,00
-
-
73. CITROEN OS.VOZ. 25.10.2005
88.993,53
-
-
74. IVECO DALIA 1.4.2006
187.062,05
-
-
75. JUMPY KOMBI 31.12.2009
88.938,20
25,00
22.234,55
76. RENAULT 08--10
143.838,00
25,00
35.959,50
77. CISTERNA ZA
RENAULT 08--10
18.475,23
25,00
4.618,81
78. WW CADY 07--2014
17.520,00
25,00
4.380,00
79. LAKTOFRIZ 300 L 07--2010
16.101,00
25,00
4.025,25
80. PREŠA 08--2010
34.748,00
25,00
8.687,00
81. NADO.ZA
CIST.RENAULT 08--2010
18.475,23
25,00
4.618,81
82. PRIKLJUČAK 08--2010
14.904,00
25,00
3.726,00
83. RASVJETA NA ULAZU 09--2010
9.100,00
25,00
2.275,00
65
84. OPREMA 2009
18.292,75
25,00
4.573,19
85. OPREMA 2009
122.898,54
25,00
30.724,64
86. POSUDA ZA MLIJEKO 03--2010
40.650,41
25,00
10.162,60
87. KLIMA UREĐAJ 07--2011
17.532,50
25,00
4.383,13
88. ANALIZATOR MLIJEKA 07--2011
16.474,00
25,00
4.118,50
89. STROJ ZA
VAKUMIRANJA 11--2011
55.146,00
25,00
13.786,50
90. KOTAO SCH 2000 2K 06--2006
274.762,00
25,00
68.690,50
91. PREDPREŠA 06--2006
172.568,00
25,00
43.142,00
92. MONT.UGOST.KUĆA 12--2004
118.999,98
25,00
29.750,00
SVEUKUPNO
9.637.911,36
881.399,38
66
Prilog 2. Cijena sireva
67
67