T R AVA

Jack Hererprvi pravi borac za prava trave

Vodičkrozsorte

Sjeme ili

klon?

Povijestkanabisa

Broj 1, Prosinac 2012.

T R AVAPROSINAC 2012

MISLI UREDNIKA

Hvala svima na čitanju prvog, nadam se ne i jedinog broja časopisa vezanog uz travu :) Svi znamo da je trava svugdje oko nas. Trava je najčešće konzumirana “droga” na svijetu. Pa tako i kod nas. Smatram da prohibicija i zakonska zabrana konzumiranja ništa ne postiže. Štoviše mislim da ima kontra učinak. Kao što će uvijek pos-tojati osoba koji puše cigarete i onih koji neće, tako će uvijek biti osoba koje će pušiti travu i onih koji je neće nikada tak-nuti. Sve su dosadašnje prohibicije alkohola i marihuane pro-pale. Redovito troše puno državnih sredstava, kažnjavaju oso-be a nemaju nekog velikog efekta. Droge su svugdje oko nas. Bile one zabranjene ili ne ljudi će do njih doći na ovaj ili onaj način. Mišljenja sam da ljude treba pustiti da biraju što će ra-diti sa svojim tijelom. Hoće li se drogirati ili ne. No ako već hoće onda ih treba naučiti pametno to raditi kako se ugod-na iskustva ne bi pretvorila u ovisnosti ili smrtne slučajeve. Naravno da neće biti smrtnih slučajeva od trave, ali treba-lo bi naučiti mlade i stare o čemu je riječ, kako djeluje, kako nema ovisnosti. Korisnike težih droga tako bi trebalo naučiti koje su nuspojave, smrtne doze. Ovisnike o hero-inu treba naučiti o higijeni i bolestima koje se mogu ig-lom prenijeti. Pušače cigareta i konzumente alkohola isto treba naučiti djelovanjima dozama.Sve su to droge na neki način i sve je opasno što se ne koristi sa zdravim razumom.

Nadam se da ću Vam kroz ovih par stranica približiti travu kao lijek, kao rekreativnu drogu i kao građevinski materijal .

Uživajte :-)

TravaHR“U redu, Alberte, ovo je u redu, al koji je ovo kurac, donesi kredu.Da ti nacrtan na ploci, jednom za svagda,neš ništa postic bez puno rada.Uciti, uciti i samo uciti,jer jedino tako možeš razluciti šta je dobro, a šta nije,šta se smi uvrstit, a šta ne smije.Sve se mora dobro promatrat.Evo, npr., na “c” ti fali kvadrat.Ostalo je dobro, manje više, i Alberte zapamti:Alles ist relativische!” TBF, Genije

POVIJEST KANABISAPrvi dio

Kanabis je još jedan od naziva za marihuanu (marijuanu) kod nas u slangu poznatu kao i travu.

Kanabis je prvi i pravi naziv za ovu biljku. Povijest kanabisa seže daleko u prošlost.

Kanabis Sativa jedna je od prvih biljaka koju je čovjek uzgajao. Prvi dokazi o upotrebi kanabisa pronađeni su u Kini. Arheološki i povijesni dokazi govore da se kanabis u Kini uzgajao za proizvodnju vlakana još prije 6000 godina (4000 g. P.K.). Od vlakana kanabisa Kinezi su proizvodili konope, platna i papir.

Platna i papir od kanabisa pronađeni su u grob-nici cara Wu iz dinastije Han (104-87g. P.K.)

“Sjeme kanabisa, kinezi su koristili kao hranu”

Sjeme kanabisa je veličine 2-3mm, eliptičnog oblika, glatko, prošarano sa dvije boje. Prvi dokazi o upotrebi sjemena kanabisa pronađeni su za vrijeme dinastije Han (206.P.K.-220.P.K.)Ulje sjemenki oksidira u kruti oblik nalik masti, što znači da se ne može pokvariti. Ulje se koristi, osim što se može jesti i kuhati, za boje na uljnoj bazi, kreme i proizvodnju vrlo čvrstih plastika.

Karoserija prvog Fordovog automo-bila “model T” bila je napravljenja od hemp(kanabis) plastike. Ford je tvrdio da je ta plastika od kanabisa bolja i izdržljivija od čelika. Sam je bio vlasnik polja kanabisa.

Zanimljiva činjenica je da se sjemenke kanabisa mogu vrlo efikasno koristiti kao mamac za ribe.

U kinsekoj medicini, kada govorimo o medicin-skim svojstvima, najviše su se koristile sjemenke kanabisa, što znači da se to odnosi i na cvijet iz ko-jega sjeme dolazi. I danas kineski doktori koriste sjeme kanabisa kao laksativ. Danas je poznato da sjemenke imaju najmanji postotak THC-a (delta-9-tetrahidrokanabinol), koji se smatra glavnom aktivnom komponentom biljke kanabisa i da se sastoje najviše od masnih kiselina i proteina. Da-nas se zna da neke od tih masnih kiselina imaju terapeutski učinak, kao što je g-linolna kiselina.

Njena uporaba preporučuje se kod tera-pije ekcema i psorijaze te oralna upora-ba kod ateroskleroze, osteoporoze, reuma-toidnog artritisa i ostalih upalnih procesa.

Slika lijevo

Prvu referencu, kanabisa kao psihoaktivne droge, pronalazimo također u prvoj farmakopeji “pen-ts’ao ching” u jedno frazi: …ma-fen (plod kanabisa)…kada se konzumira u velikoj količini prouročit će vizije vragova … kroz dulji period, učiniti će da jedan komunicira sa duhovima i prosvijetli tijelo jednoga…

Ne postoji mnogo ci-tata u kineskim tek-stovima okanabisu kao psihoak-tivnoj drogi. Jedno objašnjenje je da mu je korištenje bilo povezano sa shamanizmom, re-ligijom centralne azije. Tokom dinas-tije Han, religijsko prakticiranje počelo je opadati a dijelom je bilo i zabranjivano. Shamanizam je postao učestal u sjevernim nomadskim ple-menima i to je vjerojatno doprinijelo širenju kanabisa u centralnu i zapadnu kinu te u Indiju.

Korištenje kanabisa u Indiji bilo je vrlo rašireno. Od korištenja u medicisnke svrhe do korištenja u obli-ku rekreacijske droge. Tako široliko korištenje pov-

Atharva Veda (kolekcija svetih tekstova nepo-znatog autora) spominju kanabis kao jednu od pet svetih biljaka. Pisac spominje biljku kao iz-vor sreće, donatora veselja i donositelja slobode. Tako kanabis postaje dio mnogih svetih rituala.

Psihoaktivni učinci biljke kanabisa bili su vrlo dobro poznati u Indiji, vjerojat-no zbog mnogih priprema same ak-tivne supstance. Poz-nata su najmanje tri načina pripreme.

Najslabiji oblik je Bhang, sastoji se od suhog lišća od kojega su cvi-

jetovi pažljivo odvojeni. Ganja, srednje jak pripravak, pripremljen je samo od cijelih cvijetova ženske biljkeCharas, najjači oblik, pripremljen je od pročišćenih cvijetova pri čemu su odvojene samo trihome. (Trihome su dio cvijeta u kojemu se stvara THC. Možemo ih zamisliti kao žlijezde

Uporaba kanabisa u medicinske i vjerske svrhe počela je vjerojat-no zajedno oko 1000g P.K. Medicinski je biljka korištena za anal-geziju (neuralgije, glavobolje, zubobolje), kao antikonvulziv (epi-lepsije, tetanus, bjesnoću), za smirenje (stres, manija, histerija), kao anestetik, anti upalno sredstvo, antibiotik (sa površinskom prim-jenom), protiv parazita, za stimulaciju apetita i kao afrodizijak. Nadalje, kanabis se smatra svetim u Tibetu. U budizmu koji je nastao na Tibetu, kanabis se koristio za ulazak u meditaciju. Iako postoji malo zapisa, vjeruje se da se kanabis aktivno koristio u medicini na ti-betu iz više razloga. Koncept Tibetanske medicine dolazi od Indi-jske medicine, botanika je bio vrlo bitan segment njihove farmakopeje i na kraju, kanabis je na tibetu rastao prirodno u velikim količinama.

U Europi, povijesni i arheološki nalazi govore da je prisust-vo kanabisa bilo prije nove ere. Vjerojatno su ga donijeli Skitski osvajači koji potječu iz centralne azije. 450.g. P.K. Herodotus opisuje Skitsku pogrebnu ceremoniju te piše da su udisali pare do-bivene iz zapaljenog kanabisa ritualno. Svrha je bila euforija. Arheolozi su kasnije potvrdili ove zapise time što su pronašli spaljene ostatke kanabisa u Skitskim grobnicama u Sibiru i Njemačkoj.

Koji je najbolji način za započeti?Odlučili ste početi uzgajati ovu čudesnu biljku u istraživačke svrhe. Što sada? Otkri-vamo dobre i loše strane dvije najpopu-larnije metode sadnje. Usporedimo ih. Napominjemo da je uzgoj ove biljke u RH zabranjen :(

DOBRO

• Kupnja sjemena iz kvalitetnog seed shopa garantira klijavost, skupljanje starog sjemena ne garantira uvijek• Znate sortu koju uzimate te 100% femin

iziranost biljke• Postoji dokaz da će prva generacija hibrida

rasti do 25% brže i bolje od kona• Sjeme neće doći sa bolestima niti namet

nicima• Sa sjemenkama možete stvarati nove

fenotipove• Lako ih je prenositi i transportirati

LOŠE

• Sve sjemenke ne garantiraju klijavost• Biljci iz sjemena redovito treba dulje do kraja rasta• Trošak može porasti ako kupujete novo sjeme za svaku sadnju• I ono najbinije, sjeme morate naručivati iz vana što čini uzgoj za vlastite potrebe puno rizičnijim

Sjeme

Početak uzgoja sjemenom najbolji

je način za početnike u uzgoju

medicinske marihuane. Sjeme se

relativno lako može kupiti online.

Ako ste sretne ruke shop u kojem

kupite može vam pokloniti i neku

drugu sortu gratis. Zdravo sjeme

prepoznati ćete po tamno smeđe-

zelenim bojama. Veličina sjemena

u zdralju ne igra ulogu ali znači

dosta u snazi nakon klijanja. Sjeme

se relativno dugo može čuvati u

tamnom i hladnom mjestu. Crna

kutijica od negativa i frižider

savršeni su za dugotrajno čuvanje

klijavosti sjemena. Sjeme u do-

brim uvjerima možete zasig-

urno čuvati 3-5 godina.

DOBRO

• Klonovi počinju rasti već razvijeni• U usporedbi sa sjemenom klon će puno kraće rasti i brzo će biti spreman za berbu• Uz vegetacijski ciklus svijetla može vrlo brzo biti pretvoren u biljku maju te nanovo davati nove klonove• Klonovi su apsolutna genetička kopija majke stoga uvijek znate kvalitetu uroda• Kada klonovi razviju korjen mogu se odmah stavljati u ciklus cijetanja• Inače jeftiniji za rasplod nego sjeme

LOŠE

• Ako klonove ne pravite sami gotovo ih je nemoguće naći ili kupiti• Klonovi mogu nositi genteske mane majke te mogu nositi bolesti i nametnike• Nezdravi klonovi brzo će umrijeti nakon transplantacije• Kloniranje nije za početnike• Kloniranje nije jednostavno

klonili

Čovjek legendaRođen 1939. u New York-u kao tradicionalni Židov. Nije odrastao niti kao hipi niti kao lib-

eral. Naprotiv bio je Republikanac opredijeljen za rat. Služio je kao vojni policajac tijekom Koreanskog rata. Kasnije se oženio i smjestio u Kaliforniji. Kao konzervativac gadili su mu se anti-ratni prosvjednici, socijalni ustroj 60tih godina ga je vrijeđao i krivio je “demonsku travu” za sve što se događa.

Nakon prve rastave braka 1967.g. preselio se u Los Angeles i tamo je prvi puta probao kanabis na nagovor tadašnje djevojke. Bio je to trenutak koji mu je preokrenuo život. Vrlo brzo pretvorio se u jednog od prvih kanabis aktivista u americi. Na sve načine pokušavao je ljudima približiti svoje prosvjetljenje. Utapao se u knjigama, filmovima i intervjuima. Beskrajno je pručavao ne samo travu već i konoplju kao biljku sa tisuću lica i sve načine njenog korištenja. Otvorio je prvu trgovinu posvećenu konoplji te je počeo patenti-rati dodatke za pušenje. 1973.g. Jack i prijatelj Ed Adair pokreću kampanju za legalizaciju marihuane, Herer tada izdaje knjigu imenom G.R.A.S.S. Great Revolutionary American Standard Sys-tem. 1982.g. Herer je bio na debatnom susretu sa senatorom Novog Meksika. Senator mu je tada rekao ako su te činjenice istinite i ako budu objavljene da bi trava trebala biti legalna. Herer se odmah bacio na istraživanje za novu knjigu koja ga je proslavila i sa kojom je započeo pokret legalizacije marihuane u Americi. Istražujući za novu knjigu,

Herer je naletio na poljoprivredni film “Hemp for Vicory” u kojemu američka vlada promovira domaći uzgoj indus-trijske konoplje. Herer-ova nova knjiga izdana je 1985.g. pod naslovom “The Emeperor Wears No Clothes”. U knjizi nudi 100 000$ onome tko može pobiti njegove teze. Do sada nije isplaćen niti jedan dolar! Više od 600 000 kopija je prodano u 12 jezika. Koristili su je svi. Od za-konodavaca do početnika, od odvjet-nika do političara. Herer se kandidirao za predsjednika 1988.g. (skupio je 1949 glasova) te 1992.g. (3875 glasova). Nije se kandidirao za pobjedu već da poveća svoju prisutnost i svoje ciljeve približi ljudima. 1999.g. snimljen je film po njegovom liku i djelu “The Emperor of Hemp”. Nedugo nakon izdavanja filma, Herer je doživio moždani udar. Govor i kretnje bili su loši no do sredine 2000.g. potpuno se oporavio. Tvrdio je da je za oporavak zahvalna trava te tretmani sa psihoaktivnim gljivama. 2009.g. doživio je srčani udar. Mjesec dana je bio u kritičnom stanju. Preminuo je 15.Travn-ja 2010. od komplikacija srčanog infark-ta.

J a c k H e r e r

Herer koji nije plaćao poreze nikada, preminuo je na dan predavanja porezne prijave, slučajnost koja bi mu zasigurno izmamila osmijeh na lice. Zbog svojih zasluga za pokret legalizacije marihuane jedna od sorti nazvana je po njemu (Hybrid Skunka #1 i Northern Lights #5 sa malo Haze-a. Vrlo jaka i potentna trava). Najviše ga je ljutila kriminali-zacija biljke kanabisa te industrijske konoplje koja nije imala nikakve logike. Vidio je industrijsku konoplju kao obnovljivi izvor energije, goriva, medicine i svega drugoga. Vidio ju je kao biljku koja se može svugdje uzga-jati a ima nevjerojatno puno koristi

i puno pozitivnih efekata. Vidio je konoplju kao biljku koja može spasiti svijet. Možda konoplja neće doslovno spasiti svijet, ali činjenice postoje da je to biljka koju treba cijeniti zbog svega što nam pruža. Biljka koja može popraviti zemlju i atmosferu, stvoriti poslove, osigurati nam gorivo i bio-masu, te na kraju liječiti simptome mnogih bolesti. Zbog svih zasluga svojim pokretom, Herer je zaslužio mjesto u povijesti kanabisa i konoplje. Njemu u čast 20. Travanj (20.4.) poznat i kao 420 dan, službeno je proglašen danom Jacka Herera.

Na fotografiji je Jack Herer. Obratiti pozornost na “cigaretu” i sat :-)

ENDOKANABINOIDNI SISTEM Endo Šta?!

Vaše tijelo stvara, koristi i treba za rad molekule vrlo slične onima iz marihuane. Nazivaju se endokanabinoidi.

Vaše fizičko i psihičko zdravlje ovosi o ovim spojevima. Sve životinje, od morske spužve do čovjeka, imaju živce

i organe koji reagiraju na endokanabinoide. Prođimo kroz živčani sustav kako bi vidjeli kako endokanabinoidi

funkcioniraju kako bi bolje znali kako sama marihuana djeluje.

Osnove Živčani sustav radi na principu kemije i elektriciteta. Pojednostavljeno, signal se prenosi u elektrokemijskom obliku iz centra živčane stranice (neu-rona) kroz živčana vlakna (aksone) do njihovog završetka gdje se kemijske tvari (neuroprijenosnici) luče u neposrednu blizinu aksona (sinpsa). Između svakog spoja živčanog vlakna pos-toji sinaptička praznina u koju se predaje informacija. Neuroprijenosnici se spa-jaju samo na odgovarajuće receptore i na taj način se željena informacija točno može proslijediti. Neuropri-jenosnik i receptor odgovaraju si po prin-cipu “ključa i brave”. Neuroprijenosnici na taj način aktiviraju ili blokiraju neki podražaj. Naše tijelo proizvodi endo-gene kanabionide koji odgovaraju našim kanabinoidnim receptorima. Marihuana djeluje na iste te recep-tore jer je molekularno vrlo slična samim neurotransmitorima te aktivira tu “bravu” kao lažni “ključ”. Molekule iz marihuane su fitokanabinoidi, biljni kanabinoidi.

Endokanabinoidi (EK) su specifični u par pogleda. Većina neu-ro prijenosnika sintetizira se unapri-jed u dolaznom neuronu i čuvaju se u malim “mjehurićima” kako bi se mogli iskoristiti kada budu potrebni. EK se

sintetiziraju samo kada su potrebni i odmah se odpuštaju. karakteristično je i to da ih ne sintetizira dolazni neuron već odlaz-ni postsinaptički. EK znači djeluju nazad na mjesto odakle su potekli. Mogli bi reći djeluju nasuprot “stru-je” kako bi mijenjali djelo-vanje “struje” zbog toga

se i nazivaju neuromodulatorima. Endokanabinoidi su lipi-di (masnoće) stoga mogu prolazi-ti kroz sve lipidne membrane. U čovjeku EK se vežu na različite EK re-ceptore širom tijela. Najbolje proučeni receptori su nazvani CB1 i CB2 receptori dok postoje najmanje još tri pod skupine receptora no slabo su istražena pa su nazva-ni kratko “non-CB1/non-CB2” receptori.

CB1 receptore najviše nalazi-mo u mozgu. Nema ih u produženoj moždini koja regulira disnjanje i ot-kucaje srca. Zbog ovoga se ne posto-janja receptora tvrdi da je marihuana toliko sigurna za zdravlje jer nikako ne može deprivirati centre za disanje i srce kao što to mogu razni drugi jaki opijati. CB1 receptori nisu ograničeni samo na mozak. Nalazimo ih u žlijezdama (tiroidna, epifizi, nadbubrežna) u jetri, slezeni, bubre-zima pa čak i reproduktivnom sustavu. Testovi na miševima su pokazali da gaseći CB1 receptore miševi imaju problema sa pamćenjem te umiru puno ranije od srčanih i moždanih problema. Ova istraživanja mogu se usporediti sa istraživanjima na ljudima gdje je dokaza-no da CB receptori moduliraju pamćenje, krvožilni sustav i srčane funkcije, te imaju zaštitnički učinak na same živce. Dobro je poznato da konzumacija kanabisa djeluje na glad te da nas čini sretnima. Vršena su istraživanja i na ovom području te je patentiran lijek koji deprimira CB1 receptore i snizuje osjećaj gladi. Lijek se zvao Rimonabant i dugo se propisivao kao dijetalni dodatak. No na svu sreću povučen je sa tržišta jer su paci-jeniti postali sve više deprimirani zbog konstantnog blokiranja CB recetrora. Iz svega ovoga zaključeno je da EK sudjeluju u našem mentalnom i fizičkom zdravlju.

CB2 receptori su također vrlo raznoliko raspoređeni ali najviše u imu-nosnom sustavu (T-limfociti, B-limfociti, makrofagi, monociti) i u hematopoetskom (krvotvornom) sustavu (slezena, jetra, tonzile, timus i koštana srž). CB2 recepto-ra nema u mozgu ali za razliku od CB1 re-ceptora nalazimo ih na mikrogliji (Stanice koje štite mozak fizički i imunosno). Nala-

zimo ih i u probavnom sustavu. Stimulaci-jom CB2 receptora putem fitokanabinoi-da iz marihuane, posebno kanabidolima CBD, dokazano je da dolazi do pojačanja rada imunosnog sustava te smanjivanja osjećaja boli na receptorima za bol. Ujed-no je utvrđeno da dolazi do zadržavanja koštane mase te preventive osteoporoze. Jedan od djelovanja aktivacije CB2 receptora je i smanjenje upalnih procesa te boli u probavnom sustavu što se doka-zalo na Kronovoj bolesti gdje je mnogim pacijentima uvelike poboljšalo kvalitetu života. Djeluje i na neuropatske bolesti gdje dolazi do kvarova na receptorima boli koji daju osjećaj boli i kada je nema. Efekti na mikrogliji mogu objasniti učinke smanjenja mnogih simptoma no i efekte liječenja kod nekih istraživača Alzhei-merove bolesti, multiple skleroze i glio-blastoma (vrlo progresivnog raka mozga)

Budućnost Sam naziv nonCB1 i non CB2 receptora govori da su istraživanja potrebna. Postoje mnogi CB recep-tori koji nisu dovoljno istraženi. Osobno mogu reći da znam slučajeva kojima je marihuana u nekom obliku puno pomogla naspram klasičnih lijekova. Velika propaganda marihuane kao droge je odmaknula ovaj lijek od ljudi i prebacila lopticu na farmaceute i umjetne lijekove. THC i CBD djeluju čak i antibakterijski. Djeluju dokazano na bol, na upale i na kvalitetu života pacijenata sa terminalnim karicnomima. Sman-juju simptome mnogih bolesti a neke bolesti čak i liječe. Ovo je neistraženo tabu područje kojega se ljudi boje i ne žele puno znati jer su od malih nogu učeni da je trava droga i da se joint baci u piće. Vrijeme je da promijenimo svijest.

HEJ ČOVJEČE ZAMISI JEDNOG DANA U BUDUĆNOSTI.....

Trava postane legalna

Samo na tren zamislimo što bi sve bilo drugačije. U današnje vrijeme kriza, gdje jedna nastavljadrugu, svaki proizvod je dobrodošao. Proizvod se proizvodi da bi ga netko kupio a između nastaje novac koji se na ovaj ili onaj način vrača društvu. Uzgoj svake kulture je profitabilan na ovaj ili onaj način. Sve što u osnovi biljci treba je sunce i voda. Ovoj biljci treba doslovno samo to. Trava je iznimno otporna biljka i može uspjeti u gotovo svim podnebiljima dok god je temperatura iznad nule. Da je trava legalna morala bi postojati proizvodnja. Nebi valjda i to uvoz-ili?! Trebala bi postojati mjesta gdje bi se trava mogla konzumirati. Nešto tipa coffee shopova iz Nizozemske. Sve ovo naravno mora biti regulirano. Znači neke dozvole za preuređenje već postojećih kafića ili za otvaranje novih bi se morale ishoditi inače bi nastao kaos. Dobavljači i proizvođači morali bi imati svoje dozvole. Ulaz u te shopove morao bi biti ograničen na 21 god-inu starosti. Tada je osoba doboljno zrela da može odlučiti svojom glavom.

Cijena bi morala biti formirana sa uračunatim porezom državi. U Amsterdamu i Americi te se cijenu kreću oko 100kn/g u našoj protu-vrijednosti. Što je sasvim dovoljna cijena. Uzmimo sada ovu cijenu i izračunajmo što bi to značilo za ekonomiju. U našoj državi postoji minimalno 100 000 osoba koje povremeno koriste travu. Neka svaka ta osoba kupi 1g trave tjedno (vikendom). Godina ima 52 tjedna. Znači 100000 x 52g = 5200000g godišnje. To je 5.2 tone trave godišnje. Sitnica kada pogledamo da se u jednom Amsterdamu proda preko 25t trave.

5200000g x 100kn = 520 000 000kn ili vam 520mil kuna. Neka je PDV 25%, prodavačima ostane 390mil kn a državi ide 130mil kn.

Ovi iznosi nikako nisu zanemarivi. No ovo je samo računica na 1g po osobi. U realnim uvjetima sa turistima ta količina bi išla na 5g po osobi tjedno što iznos podiže na 2.6MLRD kuna. Ovaj iznos sigurno nije za baciti :)

Nadalje tu bi trebali zbrojiti silan novce koji odlaze sada na pre-venciju i na sudske postupke za beznačajna djela posjedovanja. Ako su državi dileri toliki problem ovako bi ih pretvorili u poslovne ljude koji bi plaćali porez. Svi su u plusu. Država ne troši novac na procesuiranje i praćenje kriminalaca već od istih zarađuje. Broj turista, pogotovo mladih ljudi, bi porastao a sa njima i do-datna potrošnja u gotovo svim sektorima. Slobodan i napušen čovjek je sretan čovjek i potrošiti će puno više novca nego inače. Sa druge strane industrijska konoplja napokon bi se cijela mogla iskoristiti od korijena do vrha. Danas se zbog zakona može koristiti samo sjeme dok se ostatak biljke koji je najkorisniji mora zapaliti ili na drugi način uništiti! Od vlakana konoplje i sjemena može se proizvesti oko 20000 različitih proizvoda vrhunske kvalitete. Zamislite samo što bi bilo kada bi bilo. Zamislite taj dan u budućnosti.

HEJ ČOVJEČE ZAMISI JEDNOG DANA U BUDUĆNOSTI.....

Medicinska upotreba marihuane

Kronična

Kronična bol je jedan od najčeščih razloga za upotre-bu medicinke marihuane. Gotovo 20% populacije ima neki oblik kronične boli. Ovo uključuje mišične bolove, glavobolje, vratobolje, kronične bolesti koje za posljedicu

imaju bol te menstrualni bolovi.

Mnogi pacijenti sa kroničnom boli pogođeni su neuropatskom boli (boli koja je povezana sa živcima). Ova bol je uglavnom povezana sa bolestima tipa diabetes, karcinomi, multipla skeroza, HIV. U većini slučajeva uporaba standardnih alegti-ka (opijatnih ili nesteroidnih antiupalnih lijekova) nije efektivna na neuropatsku bol ili doze lijekova moraju biti velike. Mnoge studije su pokazale da je marihuana vrlo efektivan lijek za

kronične bolove kod pacijenata kod kojih klasični lijekovi više nemaju djelot-voran učinak. Najbliža studi-ja koju vam mogu prikazati je studija sa Sveučilišta u Kaliforniji “Randomized, Placebo-Controlled, Crossover Trial of Cannabis Ciga-rettes in Neuropathic Pain” koja je objavljena u “Journal of Pain”. U studiji je potvrđeno da se kanabis može koristiti u liječenju neuropat-skih bolova vrlo efektivno uz lagano doziranje po potrebi.

B O LDanašnji izbor medicinske trave je širolik pa kako znati koja je trava za koje simptome. Prvo i osnovno trebamo razliko-vati dvije vrste kanabis biljke: sativa i indika. Sative imaju visoki postotak THC-a a manji postotak CBD-a. Ovaj om-jer rezultira psihoaktivnim efektom i onim što se naziva “head high”. Osjećaj napušenosti je u glavi. Pričljivi ste, mo-zak vam radi brže, imate svakojake ideje a pri tome vas tijelo sluša sto posto. Kod nekih osoba u većim dozama može izazvati blagu paranoju. Indika pak ima veći postotak CBD-a a manji ili jedaki postotak THC-a kao Sativa, no zbog povećane kon-centracije CBD-a ima blagi sedativni učinak te vas čini “stoned ili zakucani-ma”. Teško vam je tijelo, mišići su vam opušteni, ljeno vam se dići, usporeni ste i smireni. Možete zaspati i dobro se naspavati. Svaki pacijent bira sam što mu

najbolje odgovara. Obje djeluju smanjujući bolove iako indika taj efekt ima pojačan. Pacijenti sa karci-nomima više vole sative jer ih na neki način digne i oraspoloži. Smiju se i vesele. Pacijenti sa iznimnim bolovima više vole indike koja ih opusti. Oni sa smetanjama sna također više preferiraju indike. No kako je znanost napredovala pa tako i križanje sorti stvoreni su hi-bridi koji imaju podjednaka svojstva obje sorte. Pa vas u isto vrijeme vesele i smanjuju osjet boli. Danas postoji preko 50 raznih vrsta marihuana koje svaka na svoj način ima posebno djelovanje. Danas se i aktivne supstance mogu mjeriti te tako možemo mjeriti tri najbitnije a to su THC, CBD i CBN. Na kraju možemo zaključiti da je marihuana lijek širokog spektra i pametnom konzumacijom možemo pozitivno djelovati na svoje tijelo. Još samo da to uvide i hrvatski zakoni.

Vodič kroz sorte

BIG BUD

Medicinski dobra protiv MUČNINA BOLOVI U TRBUHU MENSTRUALNI BOLOVI, SAN

Ocjena: A-

Tip: Hibrid - Indika dominantna

Izgled: Veliki vrhovi, lagane zelene boje, dosta kristala, lagane naranđaste trihome

Miris: Miris je jak i “gust”, naziru se slatkasti tonovi

Efekt: Lagani head high. Vrlo efektivan u malim količinama. Smanjuje simptome bolova gotovo in statno po konzumaciji. Doze treba ponavljati svakih 2-3 sata. Jedina mana je da malo više veže za kauč, što znači da nije trava za preko dana. Iznimno pomaže za relaksaciju i san stoga preporučujemo koristiti iza 21h kada znate da ništa više ne trebate raditi. Sjedite i opustite se.

Medicinski dobra PROTIV STRESA I NAPETOSTI MOZAK RADI 100%

AK-47

Ocjena: A

Tip: Hibrid - Sativa dominantna

Izgled: Mekani lagani vrhovi, lagane zelene boje, dosta kristala, dugačke crvene trihome koje odpadaju na dodir

Miris: Izvrstan jaki miris. Poseban na svoj način. Miks skunk mirisa i kiselkastog voća. Ostavite vrh na stolu i cijela će soba mirisati.

Efekt: Jaki head high. Vrlo efektivan u malim količinama. Vrlo dobra za preko dana. Tijelo vrlo funkcionalno. Oči nisu krvave. Tlak normalan. Trava na kojoj možete svašta kvalitetno raditi bez umora. Opušta, smanjuje stres gotovo instantno. U malim dozama kroz dulje vrijeme ima vrlo smirujući efekt uz pojačani rad mozga. Interesantna kombinacija. Gura naprijed i motivira. Preporuka svim pacijen-tima sa kroničnim bolestima koje vam smanjuju kvalitetu života. Uz ovu travu smijati ćete se od uha do uha.

Toliko u ovom broju. Čitamo se do slijedećeg. Zapamtite. Edukacijom sebe i drugih oko sebe možete puno napraviti. Ne samo za travu, lake droge nego za sve. Čitajte i učite, zatim svoje znanje podijelite bar sa jednom osobom i puno ste postigli.

Hvala :-)