Ostavio nas je Papa Ivan Pavao II. najvei ~ovjek – usamljenik naeg vremena. U drami njegove smrti uzvitlale su se emocije, nemo i usamljenost svijeta. Mo`da zvu~i i paradoksalno, ali dok je bio `iv, sa svojim stajalitima, moralnim zahtjevima, vrijednostima, bio je doista usamljen. A sada, usamljeni svijet kao da se iskupljuje eksplozijom medijske pozornosti (jer svijet ima medije, a ON je imao srce!), kao da `eli uputiti priznanje tom djetinjastom starcu koji je na svojim slabim le|ima i drhtavim rukama nosio cijeli svijet. Kako bi svijet bio idili~an kad bi medijske poruke bile autenti~ne!

Karol Wojtyla, kao da je doao izravno iz prostora, s lica mjesta, iz sebi samo poznate zemlje u kojoj je hodao, dru`io se s Isusom Nazareaninom. Sluao ga, slijedio ga. Jednako kao i On, nosio svoj kri` svijetom, doao s njime u svoju i nau Hrvatsku, pronio ga Hrvatskom po svim stranama. I padao je pod kri`em, ali nije odustajao, nije odustao do kraja. I stoga nikakava realna percepcija Ivana Pavla II. ne mo`e biti kroz prizmu „politi~ara“, ili nekog drutvenog karizmatika: njegovi ~ini pokretani su snagom naslije|ivanja batine Isusa Krista, utemeljitelja Crkve. Otuda Njegova snaga, snaga Njegove rije~i, otuda Njegova POSEBNOST. Naoj, svojoj, (maloj) Hrvatskoj posvetio je puno svoje snage, naj~ie rije~i. I onda u vrijeme dolaska i sad jo vie u trenutku Njegova odlaska, morali bismo znati zato su ga putovi vodili Hrvatskoj. Bio je to zapravo Njegov kri`ni put za Hrvatsku. I sada, u trenutku odlaska, zapitajmo se to nam je htio poru~iti. I ne zapitajmo se tek, odgovorimo na taj upit. Sada kad se vratio u svoju zemlju, na lice mjesta, u drutvo sa svojim U~iteljem.

Kojeg li nepojmljiva iskustva, koje li milosti, kojeg li dara i znaka Hrvatskoj. Bo`e, jesmo li ga razumjeli?

M.B.MatkoviPost scriptum: “Sveti O~e, s velikom Vam

radou predstavljam predstavnike udruga iz Hrvatske, zemlje Vama tako drage. Iznimno cijenimo Vau `elju i pomo da se Hrvatska kao nacija predstavi drugima, poslije tolikih godina u kojima su njezino postojanje i identitet bili nepriznati i negirani. Znamo da i Vi `elite da se Hrvatska najprije sama iznutra obnovi, a zatim se, svjesna svog identiteta, udru`uje s velikim svijetom. Molimo Vas, i u ovoj prigodi, da blagoslovite Hrvatsku i njezinu budunost . Blagoslovite i nas i udruge koje predstavljamo“.

(M.B.Matkovi, u prigodi susreta s Papom u Vatikanu 7.lipnja 2000.).

Odlazak obnovitelja povijesti

2 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

\ur|a SuecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

210170

U ovom broju:

Uprava HEP-a u DP Elektroistra i TE Plomin

Od 4. travnja - Operator prijenosnog sustava i Operator tr`ita

O zatiti potroa~a prigodom Svjetskog dana potroa~a

S lica mjesta o objektima Programa Split

Kogeneracija na umsku biomasu kao nacionalni pothvat

HEP u nacionalnoj donatorskoj kampanji Posadimo `ivot

3-5

6

7-9

14, 15

28-30

32, 33

Na posljednje po~ivalite ispratili smo Karola Wojtylu, 264. Petrova nasljednika - papu Ivana Pavla II. Pljeskom prigodom ulaska procesije kardinala u baziliku Svetog Petra, koji su ga otpratili na zadnje putovanje, s Papom se oprostilo stotine tisua vjernika u Rimu i cijeli svijet. Prema vlastitoj `elji, pokopan je u golu zemlju u vatikanskim grotama, do grobnice pape Pavla VI., koji ga je imenovao krakovskim biskupom i kardinalom. Papa Ivan Pavao II. dostojanstveno je otiao u Gospodinovu kuu, jednako kako je dostojanstveno tijekom svog pontifikata od 1978. godine kao goloruki hodo~asnik Evan|elja navijetao ljubav, slogu i mir i jednako dostojanstveno podnosio starost i bolest.

U svim medijima, ovih je dana puno re~eno i napisano o `ivotu i porukama pape Ivana Pavla II. svima nama. Ipak, ukratko se podsjetimo Papinih pastoralnih posjeta Hrvatskoj, uz napomenu da su veliki doprinos u pripremi i odr`avanju za Hrvatsku va`nih doga|aja u njenoj povijesti dali i zaposlenici Hrvatske elektroprivrede – doprinos donositelja svjetlosti za ^ovjeka ljubavi, svjetlosti i mira.

Za svog prvog posjeta Hrvatskoj 1994. godine prigodom 900. obljetnice zagreba~ke Nadbiskupije, papa Ivan Pavao II. obilje`io je novo razdoblje, ne samo u hrvatskoj povijesti. Doao je podu~iti nas vlastitoj povijesti, vlastitoj vrijednosti, vrijednosti svakog ~ovjeka u civilizaciji solidarnosti. Sred Domovinskog rata, nasuprot okrutne agresije na tek uspostavljenu i me|unarodno priznatu dr`avu Hrvatsku, Papa je sebi svojstvenom vizijom, hrabrou i pravednou tim posjetom i svojim ~inom zacrtao simboli~ki i stvarno nove odnose u ovom dijelu Europe, pa i u svijetu, zazvavi: Spasi Gospodine svoje narode!

Drugi posjet Pape Hrvatskoj 1998. godine imao je dvije sredinje to~ke: proglaenje Alojzija Stepinca bla`enim slugom Bo`jim i proslavu 17 stoljea grada Splita. Papa nas je doao opomenuti na potrebu da uz sve snage, sve najbolje i najvrijednije iz svoje povijesti u|emo na vrata treeg tisuljea, vrata budunosti..

Trei i stoti jubilarni pastoralni pohod Sveti Otac poklonio je – kako je govorio – miloj Hrvatskoj. Tisuama vjernika je poru~io „Budite narod nade!“ Hrvatska je tih dana ponovno osjetila zajednitvo, vrijednost na ~ije ~uvanje i njegovanje nas je Papa obvezao.

Zamislimo se nad rije~ima mudrog i dobronamjernog savjetnika, osvjedo~enog prijatelja Hrvata.

\. Suec

POSLOVNA PRAKSA

Uprava HEP-a u DP Elektroistra Pula i TE Plomin

Ulaganjima HEP-a poveati sigurnost napajanja i omoguiti novu potronju u Istri Ivica Tomi

Predsjednik Uprave HEP-a, mr. sc. Ivan Mravak: veliki godinji rast maksimalnog optereenja i potronje zahtijeva prilago|avanje planova i usmjeravanje posebne pozornosti na Istru, Zadar i jo neka podru~ja

Uprava Hrvatske elektroprivrede,

predvo|ena predsjednikom mr. sc. Ivanom

Mravkom i proirena s tri izvrna direktora ovisnih

drutava temeljnih djelatnosti Proizvodnje,

Prijenosa i Distribucije je 22. o`ujka o.g. u Puli, u

sjeditu DP Elektroistra, odr`ala radni sastanak

s vodstvom Elektroistre. To je prvi takav posjet

cjelokupne Uprave, od njenog imenovanja u

o`ujku 2003. godine,i radni sastanak u jednom

od dijelova HEP-a. Namjera je Uprave da to

bolje upozna stanje u svim dijelovima HEP-a,

ali i da svojom nazo~nou i sama bude jamac

vjerodostojnosti programa koji su u planu za

pojedine njegove dijelove.

Za prvi posjet takve vrste, Uprava HEP-a nije

slu~ajno odabrala Istru, odnosno DP Elektroistra.

Vrno optereenje i potronja elektri~ne energije

u Istri rastu prema godinjoj stopi znatno veoj

od hrvatskog prosjeka i to osobito nekoliko

posljednjih godina, to je pokazatelj gospodarskog

razvoja te regije. Gubici elektri~ne energije na

podru~ju Elektroistre isnose sedam posto i jedni

su od najni`ih u ~itavoj HEP Distribuciji, a sa

3700 kWh po kuanstvu Elektroistra, poslije

Zagreba, ima najveu potronju po kuanstvu.

Ali, premda je Elektroistra jedno od najboljih

distribucijskih podru~ja u HEP-u, a opskrba

elektri~nom energijom je zadovoljavajua, u

iduem razdoblju moraju se dodatnim ulaganjima

otkloniti nedostaci koji ve danas predstavljaju

poveani rizik za sigurnost napajanja kupaca, ali

i stvoriti uvjete za zadovoljenje buduih potreba

za elektri~nom energijom u Istri.

GLAVNI PROBLEMI ISTRE U OPSKRBI ELEKTRI^NOM ENERGIJOM

^elnici DP Elektroistra na sastanku su

naglasili glavne probleme u opskrbi elektri~nom

energijom. To su: veliki porast potronje elektri~ne

energije koji iznosi vie od est posto godinje

i pribli`no je 50 posto vei od hrvatskog

prosjeka; ubrzano irenje mre`e i priklju~ivanje

novih potroa~a; samo jedna tzv. ~vrsta veza s

ostatkom hrvatskog elektroenergetskog sustava

koja se nalazi u Plominu; relativno velike petlje

zbog kojih je ote`ano zamjensko napajanje u

slu~aju ispada nekih vodova; podizgra|enost

mre`e, osobito u sjeverozapadnoj Istri, ali i

drugdje; velika starost postrojenja, vodova i

opreme i; skoro istjecanje vijeka trajanja

TE Plomin 1.

U prezentaciji pripremljenoj za Upravu,

vodstvo DP Elektroistra izradilo je detaljnu

analizu elektroenergetskih okolnosti na njihovom

podru~ju i u suradnji s PrP Opatija ponudilo

tehni~ka rjeenja i financijsku strukturu, prema

kojima bi HEP sanirao spomenute probleme te

kratkoro~no i dugoro~no osigurao kvalitetnu

opskrbu elektri~nom energijom u Istri. Uprava

HEP-a izrazila je svoju potporu takvom prijedlogu.

Nakon zavretka radnog sastanka, odr`ana

konferencija za novinare.

R.M.

Uprava HEP-a u proirenom sastavu, na ~elu s predsjednikom mr. sc. Ivanom Mravkom, za svoj prvi posjet i radni sastanak s ~elnicima jednog od podru~ja HEP-a nije slu~ajno odabrala Istru, odnosno DP Elektroistra

Direktor DP Elektroistra Pula Davor Mikovi: zbog nedostatnog kontinuiranog ulaganja u mre`u, nismo uvijek u mogunosti ostvariti ugovorene obveze s kupcima, premda oni snose veliki dio trokova za priklju~ak

3HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

ISTARSKE ELEKTROENERGETSKE ZANIMLJIVOSTIVrno optereenje i potronja elektri~ne energije u posljednjih nekoliko godina u Istri rastu neprekidno prema godinjoj stopi znatno veoj od hrvatskog prosjeka, to je pokazatelj gospodarskog razvoja te regije.

Na podru~ju DP Elektroistra, samo u 2004. godini izdano je 3.892 elektroenergetskih suglasnosti.

Potronja elektri~ne energije u Istri 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

Vrno optereenje (MW) 170.7 183,6 174,1 187,5 194,6

Godinja potronja (GWh) 883 906 979 994 1.047

POSLOVNA PRAKSA

Uprava HEP-a u DP Elektroistra Pula i TE Plomin

Ugljen za rad plominskih termoelektrana se istovaruje iz broda i….

4 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

PROGRAM HEP-a ZA ISTRU 2005. DO 2007.

Predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak je u svom izlaganju naglasio da je ovo prvi radni posjet Uprave jednom od dijelova HEP-a, ~ime se ovom prigodom `eli posebno naglasiti odlu~nost Uprave da stane iza projekata koji su planirani za Istru, a tako e biti i za sve druge dijelove Hrvatske.

Prije interpretacije Programa HEP-a za Istru, I. Mravak se osvrnuo na zakonodavne i organizacijske promjene u HEP-u, koje su u tijeku.

ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA U ISTRI PODIZGRA\ENA, OPREMA ZASTARJELA

- Veliki godinji rast maksimalnog optereenja i potronje zahtijeva prilago|avanje planova i usmjeravanje posebne pozornosti na Istru, Zadar i jo neka podru~ja. Osim toga, poznato je da se u Istri 14. studenog 2004. godine dogodio raspad sustava na visokonaponskoj razini. Ne smijemo ~ekati da nam se to ponovi te smo odlu~ili od 2005. do 2007. godine investirati u elektroenergetske objekte Istre pribli`no 600 milijuna kuna, od ~ega 330 milijuna na razini prijenosa, a 270 milijuna na razini distribucije, poru~io je I. Mravak.

U nastavku konferencije za novinare, predsjednik Uprave HEP-a je kazao da su ulaganja nu`na, ne samo zbog porasta potronje, ve i zbog podizgra|enosti elektroenergetske infrastrukture te zastarjelosti opreme. Takvi nedostaci moraju se otkloniti, jer mogu predstavljati povean rizik za sigurnost napajanja istarskih kupaca elektri~ne energije. Planiranim ulaganjima poveat e se sigurnost napajanja i zadovoljiti budue potrebe Istre za elektri~nom energijom.

Naime, u Istri je porast potronje elektri~ne energije ~ak est posto godinje, to je za 50 posto vie od hrvatskoga prosjeka, uz samo jednu ~vrstu vezu s ostatkom elektroenergetskog sustava Hrvatske koja je nalazi u Plominu te relativno velike petlje zbog kojih je ote`ano zamjensko napajanje u slu~aju ispada velikih vodova. Mre`a je osobito podizgra|ena u sjeverozapadnom dijelu Istre, ali i drugdje, s tim da su postrojenja stara, a `ivotni vijek TE Plomin 1 bli`i se kraju. Stoga, HEP u Istri planira izgradnju i rekonstrukciju vie zna~ajnih objekata.

KORISTAN DV 220 KV PLOMIN-VODNJAN

- Klju~ni objekt za osiguranje stabilnog i pouzdanog napajanja Istre svakako je dvostruki dalekovod 220 kV Plomin-Vodnjan. Njegovom izgradnjom omoguilo bi se dvostruko napajanje istarskoga poru~ja na razini 220 kV, a time bi se i znatno smanjile petlje na naponskoj razini 110 kV ~ime bi se kvalitetnije i pouzdanije napajala velika potroa~ka podru~ja u ju`noj i zapadnoj Istri. Osim tog dalekovoda, planirana je i izgradnja dva dalekovoda 110 kV Plomin – Pazin 2 i Plomin – Raa.

Nadalje, planiramo izgradnju vie 110 kV trafostanica: TS Raa, TS Buzet, TS Pazin, TS Buje,

TS Vin~et, TS Funtana, TS Medulin, TS Tupljak, TS Fa`ana te rasklopite Vodnjan. Svi ti objekti, osim rasklopita Vodnjan, gradit e se u suradnji Prijenosa i Distribucije, informirao je novinare predsjednik Uprave I. Mravak.

Na razini Distribucije, tako|er je u planu izgradnja brojnih objekata, me|u kojim su najvei vezani za napajanje industrijske zone Kanfanar, turisti~ke zone Dragonera i Porto Mariccio, priklju~enje tvornice Rockwool, prelazak srednjenaponske mre`e Pore~ na 20 kV napon te prelazak ostatka eletroenergetske mre`e Pule na naponsku razinu 20 kV.

HOLCIM, PRVI POVLA[TENI KUPAC

U nastavku konferencije I. Mravak je spomenuo visinu sredstava dobivenih od izdavanja elektroenergetskih suglasnosti, naglasivi da je prema tom kriteriju Istra na drugom mjestu, odmah iza Zagreba. Naime, udjel Zagreba u priljevu tih sredstava u proloj godini bio je 33,40 posto, a Elektroistre ~ak 15,87 posto ukupnih sredstava od elektroenergetskih suglasnosti na razini Hrvatske. Predsjednik Uprave izdvojio je i ~injenicu da je ba u Istri potpisan prvi, zna~i povijesni, ugovor izme|u HEP-a i prvog hrvatskog povlatenog kupca, tvrtke HOLCIM d.o.o. Osim Holcima, povlateni kupci u Istri su i Uljanik OPUS Pula te Istarski vodovod. Ta tri povlatena kupca imaju 25,7 MW snage i troe blizu 111 milijuna kWh sati elektri~ne energije.

Na pitanje novinara hoe li isklju~ivo HEP investirati u projekt turisti~ke zone Dragonera i Porto Mariccicio, s obzirom na ~injenicu da e tu raditi privatne tvrtke, odgovorio je direktor DP Elektroistra Pula Davor Mikovi. Rekao je da e se na tom podru~ju graditi mre`a koja je potrebna isklju~ivo investitorima, pa e je oni u cijelosti i financirati. Tra`ili su 5 MW snage i snosit e trokove od pribli`no 50 milijuna kuna.

OBJEKTI PRIJATELJSKOG OKRU@ENJA

Kako je Uprava HEP-a, nakon Pule, namjeravala posjetiti TE Plomin, I. Mravak je na konferenciji

govorio i o problematici te termoelektrane.- U javnosti se ve naveliko pekulira o

rjeenjima kojima e HEP nadomjestiti postojeu TE Plomin 1, kojoj u iduih pet do deset godina istje~e `ivotni vijek. Pripreme u svezi s izgradnjom zamjenskoga bloka jo su u fazi stru~nih analiza, u kojima se tra`i najprihvatljivije rjeenje, pa jo ne mo`emo o tomu rei neto odre|enije, izjavio je I. Mravak, podsjetivi pritom na financijske obveze HEP-a u svezi s Programom prijateljskog okru`enja na plominskoj lokaciji.

- Uprava e donijeti odluku o finaciranju nastavka radova na dva projekta iz tog Programa. Rije~ je o trajektnom pristanitu u Plomin luci i ribogojilitu na prostoru TE Plomin. Trajektno pristanite je najveim dijelom ve gotovo te je potrebno dovriti jo novi pristan. Danas sa sigurnou mo`emo rei da e taj Projekt biti gotov do kraja ove godine. [to se ti~e ribogojilia, za njega je zavren izvedbeni projekt, ali ostalo je jo puno posla kao to je, primjerice, ishodovanje gra|evne dozvole. Prema sadanjem stanju Projekta i priprema, mo`emo o~ekivati po~etak radova tijekom ove godine, dok e rok za njihov dovretak ovisiti, prije svega, o anga`manu naeg stratekog partnera Marimirne iz Rovinja. HEP e za zavretak radova na ta dva projekta ulo`iti dodatnih 5,4 milijuna kuna, kazao je I. Mravak.

Odgovarajui na pitanja novinara o zamjenskom bloku za TE Plomin 1, I. Mravak je ponovio da je prerano govoriti o njegovoj snazi, jer stru~ne analiza jo traju, a odgovor o ekolokim studijama prepustio je direktoru HEP Proizvodnje d.o.o. @eljku Doriu.

- HEP je do dovretka TE Plomin 2 imao sve potrebne ekoloke studije, a ugra|eni su i ure|aji za monitoring, koji mjere emisiju tetnih tvari. Mjerenja su pokazala da su one~ienja i do deset puta manja od europskih standarda. Za razliku od TE Plomin 2, TE Plomin 1 proizvodi elektri~nu energiju ve 32 godine i istje~e mu vijek trajanja pa se planira zamjena starog bloka novim, koji bi svakako bio i znatno kvalitetniji u smislu zatite okoline, rekao je @. Dori.

Povlateni kupac Pmax (MW) Ukupno (kWh)

Holcim (Hrvatska) d.o.o. 8,9 54.931.209

Uljanik opus Pula 9,2 30.723.725

Istarski vodovod 7,6 25.313.276

UKUPNO 25,7 110.968.210DP Elektroistra ima ukupno 130.344 kupaca, a od 1. sje~nja 2005. godine ima i tri povlatena

… i zatvorenim sustavom transportira se do deponije

Radni sastanak u DP Elektroistra, Uprava HEP-a iskoristila je i za posjet termoelektranama u Plominu. Domain posjeta bio je dr. sc. Sergio Klap~i, ~lan Uprave TE Plomin d.o.o. i direktor TE Plomin 1, koji je upoznao ~lanove Uprave s radom elektrana. Pritom je naglasio njihov zna~aj za HEP Proizvodnju, ali i njihovu nezamjenjivu ulogu u ~itavom hrvatskom elektroenergetskom sustavu. Naime, TE Plomin 1 i 2 zadovoljavaju izme|u 12 i 14 posto ukupnih hrvatskih potreba za elektri~nom energijom, imaju relativno malo ispada, pa su u radu iznimno pouzdane termoelektrane, a zadovoljavaju i sve ekoloke kriterije za takva postrojenja.

Nakon toga je dr. sc. Alfredo Vikovi, voditelj Povjerenstva za pripremu projekta zamjenskog bloka za TE Plomin 1, upoznao ~lanove Uprave s pripremama u svezi s izradom projekta izgradnje zamjenskog bloka, odnosno s parametrima i ~imbenicima koji e utjecati na izbor kona~nog rjeenja. Za sada jo uvijek nema dovoljno poznatih parametara da bi mogli govoriti o kakvom bi zamjenskom bloku bila rije~. Jedino to je ovog trenutka sigurno jest ~injenica da se s radovima na novom bloku mora zapo~eti znatno prije isteka vijeka trajanja postrojenja Plomina 1, jer je za izgradnju nove jedinice potrebno pet do est godina s obzirom na izradu projekata, ekolokih studija te isho|enje razli~itih dozvola i, kona~no, vremena potrebnog za fizi~ku izgradnju nove elektroenergetske jedinice.

Druga va`na tema koju je predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak najavio na ranije odr`anoj konferenciji za novinare bila je problematika Plomin holdinga, odnosno dva projekta iz Programa prijateljskog okru`enja - trajektne luke i ribogojilita.

Kako je rije~ o projektima na kojima se u proteklih pet godina radilo malo ili skoro nita, premda je trajektna luka ve 1999. godine bila prakti~ki pred zavretkom, Uprava se na licu mjesta htjela informirati jesu li se u ovih pet godina promijenili neki od po~etnih uvjeta, odnosno kako danas na te projekte gledaju nai strateki partneri, koliku te`inu imaju medijske optu`be da luka nikad nee profunkcionirati, da Jadrolinija ne `eli tu koncesiju, postoje li jo kakve dozvole koje treba ishoditi i sli~no. O problematici Plomin holdinga Upravu je informirao direktor Drutva Veljko Karabaji.

Na kraju rasprave o Plomin holdingu, Predsjednik Uprave rekao je da se posjetom Uprave Plominu, prije kona~ne odluke o nastavku ranije zapo~etih radova, `eljelo utvrditi postoje li jo kakve zaprjeke u realizaciji ta dva projekta koje su izvan HEP-a i na koje HEP ne mo`e utjecati, a koje bi mogle zaprije~iti nastavak radova, odnosno zavretak tih projekata. Jo je jedanput naglasio da Uprava u potpunosti podupire ostvarenje ta dva projekta, a da e se o drugima iz Programa prijateljskog okru`enja razgovarati nakon njihovog zavretka.

Nakon zavretka sastanka, dr. sc. Sergio Klapi poveo je svoje goste u obilazak postrojenja TE Plomin 2 i razgledavanje ~itavog kompleksa, koji se vidi kao na dlanu sa sto metara visokog kotla elektrane. Plominski gosti razgledali su i trajektno pristanite te mjesto budueg parkiralita.

U neobveznom dijelu posjeta, Upravi HEP-a su se pridru`ili i ~lan Uprave TE Plomin d.o.o., Ralf Blomberg iz njema~ke tvrtke RWE - suvlasnika TE Plomin 2 te gradona~elnik opine Kran, Valdi Runko na ~ijem su podru~ju plominske elektrane.

Radomir Milii

UPRAVA HEP-a U PLOMINSKIM TERMOELEKTRANAMA

Potpora zavretku trajektne luke i ribogojilita

^lanovi Uprave HEP-a, izvrni direktori ovisnih drutava temeljnih djelatnosti, glasnogovornik HEP-a i domaini s visoka su snimili plominski kompleks

O RESTRUKTURIRANJU HEP-a

VE] 2008. GODINE I KU]ANSTVA ]E MO]I BIRATI OD KOGA ]E KUPOVATI ELEKTRI^NU ENERGIJU

Predsjednik HEP-a I. Mravak informirao je novinare i o aktualnostima u procesu restrukturiranja HEP-a.

- Krajem prole godine Hrvatski sabor je prihvatio temeljne energetske zakone. Odnosno, izmjene i dopune Zakona o energiji te novi Zakon o tr`itu elektri~ne energije i Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti. Uskoro e biti doneseni i podzakonski akti, a do kraja godine i sva ostala regulativa poput one o obnovljivim izvorima energije i sli~no. Pritom je naglasio da je u HEP-u u tijeku proces restrukturiranja prema novim zakonskim propisima i nastavio.

- Ve od 4. travnja o.g. gasi se Nazavisni operator sustava i tr`ita koji je osnovan 2002. godine kao tvrtka kerka i koji djeluje u okviru HEP grupe te e se osnovati dva nova drutva. Prvo e drutvo biti Operator prijenosnog sustava, a drugo Operator tr`ita. To drugo drutvo koje ostaje u potpunom vlasnitvu Republike Hrvatske izdvaja se iz HEP-a i dalje djeluje kao samostalna tvrtka koja radi na razvoju i reguliranju tr`ita elektri~ne energije. Drugi dio sadanjeg Nezavisnog operatera sustava i tr`ita, ~ija je uloga reguliranje i vo|enje elektroenergetskog sustava spaja se s HEP Prijenosom te e tvoriti novu tvrtku Operator prijenosnog sustava. Novo e drutvo ostati unutar HEP-a. [to se ti~e Distribucije, odlu~eno je da se do 27. studenog o.g. utemelji Operator distribucijskoga sustava, Opskrba tarifnih i Opskrba povlatenih kupaca te tvrtka In`enjering i usluge. Nova e drutva ostati unutar HEP-a, ali e svi me|usobni odnosi biti jasno definirani i potpuno transparentni. Do 2007. godine, Opskrba e biti potpuno odvojena od Distribucije, rekao je I. Mravak.

Do danas u Hrvatskoj ima pribli`no 50 kupaca u povlatenoj kategoriji, a to su oni s potronjom veom od 20 GWh, koji troe pribli`no 13 posto elektri~ne energije. Predsjednik Uprave je najavio da e od 1. srpnja 2008. godine tr`ite elektri~ne energije u Hrvatskoj biti potpuno otvoreno, to zna~i da e svi potroa~i, pa i kuanstva, moi birati od koga e kupovati elektri~nu energiju.

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 5

Dogovorom sporazumnog udru`ivanja sredstava, dio spornog duga – starih obveza gradova i opina nastalih od 1998. godine - pretvorit e se u elektroenergetske objekte na podru~ju Vukovarsko-srijemske `upanije za bolji standard stanovnika

Predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak i `upan Vukovarsko-srijemske `upanije Nikola [afer, 7.o`ujka o.g. potpisali su u Vukovaru Sporazum o sufinanciranju izgradnje elektroenergetskih objekata na podru~ju Vukovarsko-srijemske `upanije. Najzna~ajniji posao je rekonstrukcija Transformatorske stanice Vukovar 2, a investirat e se i u izgradnju niskonaponske mre`e te trafostanica u opinama i gradovima koje budu spremne sufinancirati radove.

@upanija se, pak, obvezuje da e sredstva osigurana u prora~unu uplatiti u est mjese~nih obroka kako bi Hrvatska elektroprivreda ulo`ila u izgradnju elektroenergetskih objekata i postrojenja na podru~ju ove `upanije, prema popisu koji e zajedni~ki utvrditi te se odrekla dijela potra`ivanja neplaenih ra~una za odr`avanje javne rasvjete u

Vukovarsko-srijemskoj `upaniji.

- Ovim Sporazumom dokazujemo partnerstvo

koje postoji izme|u Hrvatske elektroprivrede i

Vukovarsko-srijemske `upanije. Povod je rjeavanje

starih obveza gradova i opina nastalih od 1998.

godine do danas u visini od 1,6 milijuna kuna.

Rjeavanjem starog duga stvaramo preduvjet za

investicije na podru~ju nae `upanije, a zahvaljujui

razumijevanju HEP-a ta e se sredstva ulo`iti

u razvoj infrastrukturnih objekata na podru~ju

naih gradova i opina. Naime, ta sredstva udru`it

emo sa sredstvima gradova i opina u odnosu

jedan prema jedan. Na ta e, pak, sredstva, u

istom omjeru i HEP ulo`iti svoj rad i svoje resurse

kako bi stvorili potencijal koji e biti ugra|en u

nau elektroenergetsku mre`u, rekao je nakon

potpisivanja Sporazuma `upan Nikola [afer.

Zadovoljan potpisanim sporazumom u

Vukovaru bio je i predsjednik Uprave Hrvatske

elektroprivrede mr.sc. Ivan Mravak:

- Tijekom naih estomjese~nih razgovora

dogovorili smo da sporni dug iz prethodnog

razdoblja rijeimo na najbolji mogui na~in. Rije~ je

o dogovoru sporazumnog udru`ivanja sredstava,

tako da se dio duga pretvori u elektroenergetske

objekte na podru~ju Vukovarsko-srijemske `upanije.

Iznimno mi je drago da emo ve ove godine imati

elektroenergetske objekte zahvaljujui kojima e

stanovnitvo ovog kraja popraviti standard `ivljenja

na ovom prostoru, naglasio je mr. sc. I. Mravak.

D. Karna

Dio duga pretvoriti u elektroenergetske objekte

Predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak i `upan Vukovarsko-srijemske `upanije Nikola [afer prigodom potpisivanja Sporazuma kojim se sporni dug iz prethodnog razdoblja rjeava na najbolji mogui na~in

> Prema Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tr`itu elektri~ne energije kojeg je donio Hrvatski sabor 3. prosinca 2004. godine, HEP je bio obvezan do 23. o`ujka 2005. godine osnovati ovisno drutvo za prijenos elektri~ne energije - operatora prijenosnog sustava i drutvo za organiziranje tr`ita elektri~ne energije - operatora tr`ita energije.

Temeljem Statuta Hrvatske elektroprivrede d.d. Uprava Drutva je, uz suglasnost Nadzornog odbora HEP-a d.d., na sjednici odr`anoj 25. velja~e 2005. godine, donijela odluku o osnivanju drutava HEP - Operator prijenosnog sustava d.o.o. i Operator tr`ita energije d.o.o. Nakon to su nova drutva registrirana 18., odnosno 23. o`ujka, radom su zapo~ela 4. travnja o.g.

Izjavama o osnivanju drutava s ograni~enom odgovornou, utvr|eni su nazivi tvrtki, njihovo sjedite, predmet poslovanja, organi drutava i drugo.

HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o. ima sjedite u Zagrebu, Kupska ulica bb, a predmet poslovanja drutva je: prijenos elektri~ne energije; vo|enje elektroenergetskog sustava; pru`anje usluga elektroenergetskog sustava; izgradnja, pogon i odr`avanje prijenosne mre`e; proizvodnja i prodaja jalove elektri~ne energije; obra~unska mjerenja elektri~ne energije; kupnja i prodaja robe; projektiranje, gra|enje i nadzor; umjeravanje i odr`avanje mjernih ure|aja; tehni~ko ispitivanje i analiza i drugo.

Organi Drutva su: Skuptina, Nadzorni odbor i Uprava drutva. Upravu Drutva vodi direktor, koji se imenuje na mandat od dvije godine.

Operator tr`ita energije (Energy Market Operator) drutvo je s ograni~enom odgovornou sa sjeditem u Zagrebu, u Miramarskoj ulici 23/V. Drutvo obavlja djelatnost organiziranja tr`ita elektri~nom energijom, a organi Drutva su: Skuptina, Nadzorni odbor i Uprava Drutva. Upravu Drutva ~ini direktor koji se imenuje na mandat od dvije godine.

Za ~lana Uprave HEP – Operator prijenosnog sustava d.o.o. imenovan je Miroslav Mesi, a za ~lana Uprave Operator tr`ita energije d.o.o. Leo Prelec.

Radno-pravni status zaposlenika novoosnovanih drutava rjeen je prijenosom ugovora o radu. Radnici koji se preuzimaju zadr`avaju sva prava iz radnog odnosa koja su imali kod osniva~a ili u drutvu koje je osnovao HEP d.d. Drutvo e donijeti ope akte potrebne za rad i poslovanje, sukladno va`eim propisima u roku od est mjeseci od dana upisa u sudski registar.

Ur.

Osnovani HEP - Operator prijenosnog sustava i Operator tr`ita elektri~ne energije

Sporazum HEP-a i Vukovarsko-srijemske `upanije

NOVA DRUŠTVAODNOSI

6 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Primjena Zakona o tr`itu elektri~ne energije

ZA[TITA POTRO[A^A

U povodu Svjetskog dana zatite potroa~a: skup o zatiti potroa~a u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva

Obilje`avajui Svjetski dan prava potroa~a, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva organiziralo je 18. o`ujka 2005. godine u Zagrebu skup o zatiti potroa~a.

Erna Culi, v.d. pomonika ministra gospodarstva, rada i poduzetnitva, izdvojila je va`nost edukacije potroa~a, ~emu e - naglasila je - znatno doprinijeti skoro osnivanje savjetovalita u veim hrvatskim gradovima. Potroa~i se sada vrlo teko snalaze u zatiti svojih prava, koji su regulirani brojnim propisima. Izdvojila je i va`nost uloge Dr`avnog inspektorata, koji je najpozvaniji u ostvarivanju zakonske zatite potroa~a.

O Nacionalnom programu zatite potroa~a govorila je @eljka Luka~evi Suboti, na~elnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva. Prvi Nacionalni program zatite potroa~a za razdoblje 2005. - 2006. godine Hrvatski sabor je donio 25. velja~e 2005. godine. Sporazumom o stabilizaciji i pridru`ivanju Hrvatske EU, zatita potroa~a je odre|ena kao jedno od najva`nijih podru~ja gdje je potrebno uskla|ivanje hrvatskog sa zakonodavstvom EU. Zakonom o zatiti potroa~a dan je potreban okvir, a konkretna politika zatite utvr|ena je Nacionalnim programom.

ZA[TITA POTRO[A^A I JAVNE USLUGE Mira Brumer~ek-Luka~evi iz Potroa~a,

drutva za zatitu potroa~a Slavonije i Baranje, govorila je o radu udruga u sustavu zatite potroa~a. On se, kako je napomenula, prete`ito provodi volonterski, s vrlo malim sredstvima, uz potrebno poznavanje irokog spektra zakona. Donoenje Zakona i Nacionalnog programa udrugama je, prema njezinom miljenju, dodatno ote`alo rad, jer su im nametnute nove obveze. Osvrnula se i na nedore~enost zakonskih odredbi koje se odnose na osnivanje povjerenstava za reklamacije te na njihovu neprimjenjivost u praksi. Tako|er je ukazala na nerazumijevanje uloge udruga, koje ne mogu biti ispostave Vladinih institucija. Udruge, zaklju~ila je, daju savjete, educiraju i informiraju, a valja razrijeiti pitanje koji su poslovi u ovlasti udruga, a koji savjetovalita.

O cijeni komunalne usluge te o Zakonu o komunalnom gospodarstvu govorio je Boris Gospodneti iz Ministarstva zatite okolia, prostornog ure|enja i graditeljstva, napomenuvi da opskrba plinom vie nije komunalna, ve je tr`ina djelatnost, to e uskoro vrijediti i za opskrbu toplinskom energijom.

- Svjedoci smo da se stalno kre prava potroa~a, ustvrdila je dr. sc. Vesna Br~i Stip~evi, predsjednica Hrvatske udruge za zatitu potroa~a. Najvei problemi, zaklju~ila je, nastaju ondje gdje potroa~i nemaju mogunost izbora, odnosno u javnim uslugama. Koliko teko potroa~i dolaze do pravednog rjeenja u sporu s pru`ateljima javnih usluga prikazala je na «slu~aju Ponikve». U Ponikvama na otoku Krku donesena je odluka o novom cjeniku vode, kojim su potroa~i raspodijeljeni u 32 kategorije te vodu plaaju ovisno o potronji, a time su izravno pogo|eni i diskriminirani oni koji malo troe. Kako je navela, HUZP se tim pitanjem bavi godinu dana, obraajui se na brojne adrese, uputivi ukupno 54 dopisa, ne bi li uspio utvrditi

ovlast mjerodavnih institucija. To je ~ak, napomenula je V. Br~i Stip~evi, jedan od manje slo`enih predmeta kad je u pitanju zatita prava potroa~a, no zorno pokazuje koliko je ona u Hrvatskoj mukotrpan posao.

ZA[TITA POTRO[A^A U ENERGETSKOM SEKTORU

Boris Makijan iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva osvrnuo se na uskla|ivanje hrvatskog sa zakonodavstvom Europske unije i liberalizaciju tr`ita, uz prikaz energetskog zakonodavstva u Hrvatskoj. Predstavio je dosadanji tijek energetske reforme: od direktiva EU iz 1996. godine, restrukturiranja HEP-a, Strategije energetskog razvitka iz 2000. godine kojom je zacrtan zakonski okvir u energetici, do novih direktiva EU iz 2003. godine, koje su jedan od temelja reforme. Nove promjene energetskih zakona krajem 2004. godine zna~e uskla|ivanje s tim novim direktivama. Kao va`nu ~injenicu izdvojio je da bi 2008. godine svi kupci u Hrvatskoj trebali imati mogunost izbora opskrbljiva~a elektri~ne energije.

- Energetika je podru~je u kojem e trebati puno u~iti, jer se tu po prvi put otvara tr`ite, zaklju~io je B. Makijan, ocijenivi da je energetski sustav Hrvatske ve duboko povezan s doga|ajima u Europi.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energiji, napomenuo je, donosi pravo na besplatnu promjenu opskrbljiva~a, a u slu~aju odabira opskrbljiva~a bit e potrebno veliko znanje gra|ana. Me|u va`nijim propisima izdvojio je Ope uvjete za isporuku elektri~ne energije (te toplinske energije, kao i prirodnog plina), ~ija je nava`nija novina da postavlja ugovorne odnose izme|u opskrbljiva~a i kupca. Svi opskrbljiva~i e, kako je naglasio, morati potivati jedinstveni standard u Hrvatskoj.

O regulaciji javnih usluga i zatiti potroa~a u energetskom sektoru Hrvatske govorio je Darko Pavlovi, ~lan Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti. Tako|er se osvrnuo na energetsku reformu, napomenuvi da su svi procesi koji se odvijaju u Europi prisutni i u Hrvatskoj. Cilj je te reforme otvaranje energetskog tr`ita. Svi sudionici na tom tr`itu trebaju voditi ra~una o zatiti potroa~a, me|u kojima i Vijee, koje mijenja naziv u Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA). Kad je rije~ o javnim uslugama, HERA je subjekt ekonomske i socijalne regulacije. Regulator, napomenuo je D. Pavlovi, ne regulira kupca, korisnika javne usluge, ve to poreznom politikom ~ini dr`ava. Razine regulacije energetskih djelatnosti su razli~ite: od visoke do slabe (potonja je, primjerice, u podru~ju nafte i naftnih derivata). Regulaciji javnih usluga u energetskom sektoru jedan je od ciljeva zatite kupaca te monitoring javnih usluga.

- Temeljni cilj HERE je skrb o zatiti kupaca i energetskih subjekata u prijelaznom razdoblju do razvoja idealnog tr`ita. Ona tako|er sudjeluje u provo|enju energetske politike izvjetavajui nositelje vlasti i javnost o stanju u energetskom sektoru, naglasio je D. Pavlovi.

Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti obuhvaa i zatitu kupaca, a za rjeavanje sporova mjerodavan je regulator. Najvie dosadanjih prigovora upuenih Vijeu, skoro polovica, odnosi se

Cilj regulacije u energetskom sektoru - zatita potroa~a Tatjana

Jalui

V. Br~i Stip~evi: najte`e je ostvariti prava potroa~a kad su u pitanju javne usluge

B. Makijan se osvrnuo na uskla|ivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU na podru~ju energetike

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 7

Regulaciji javnih usluga u energetskom sektoru jedan je od ciljeva zatita kupaca, naglasio je D. Pavlovi

na distribuciju elektri~ne energije (od ~ega najvie na obra~un potronje), slijede opskrba plinom te toplinskom energijom, naveo je D. Pavlovi. Skup je zavrio raspravom u kojoj su izneseni primjeri iz prakse o ~estom zakidanju potroa~a u njihovim pravima. Izneseno je stajalite prema kojem bi se potpisani standardi zatite potroa~a morali organiziranije provoditi, kako bi predstavljali realnu, a ne deklarativnu kvalitetu. U raspravi je sudjelovao Mihovil B. Matkovi, rukovoditelj Odjela za odnose s javnou Hrvatske elektroprivrede. On je naglasio da je za HEP pojava i organiziranje udruga potroa~a bio pravi dobitak, jer su ubrzo udruge kroz uva`avajue kontakte postale istinski partneri. Udruge potroa~a pomogle su HEP-u da potvrdi vrijednost svojih standarda. HEP je otvaranjem prema potroa~kim udrugama te posebno organiziranjem povjerenstava za reklamacije u podru~ju elektri~ne i toplinske energije, demistificirao nesporazume koje uvjetuje na monopolni status. Pokazalo se naime, da su reklamacije, kako po broju tako i po sadr`aju, zanemariv aspekt u komunikaciji i poslovanju HEP-a sa svojim kupcima, konstatirao je na kraju M.B. Matkovi.

Povodom Svjetskog dana prava potroa~a, u Zagrebu je 15. o`ujka 2005. godine odr`ano savjetovanje Grad Zagreb u sustavu zatite potroa~a. Organiziralo ga je Drutvo za zatitu potroa~a Potroa~, pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva Grada Zagreba. Skup je pozdravila Jadranka Kolarevi, predsjednica Drutva Potroa~, kazavi da Zagreb treba postati vodee sredite za zatitu potroa~a za podru~je jugoisto~ne Europe.

Milan Bandi, dogradona~elnik Grada Zagreba, ukazao je na potrebu primjene najviih standarda zatite potroa~a Europske unije, u ~emu bi, kako je rekao, Zagreb trebao biti primjer svim ostalima. Gra|ani Zagreba ~ine najveu skupinu potroa~a u zemlji, no njihov se glas jo nedovoljno ~uje. Valja, naglasio je, ostvariti djelatno partnerstvo svih ~imbenika, nositelja zatite potroa~a u Zagrebu.

- Imamo dobar normativni okvir. Najvei dio gradskih javnih poduzea je ustrojio povjerenstva za reklamacije potroa~a, a uskoro e se u Zagrebu ustrojiti i savjetovalita za zatitu potroa~a, u ~emu e sudjelovati i Gradsko poglavarstvo, poru~io je M. Bandi.

Kako je rekao, Nacionalni program zatite potroa~a i Zakon o zatiti potroa~a predvi|aju osnivanje savjetovalita radi pru`anja organizirane pomoi potroa~ima. Dosad se to provodilo jedino u udrugama, to se pokazalo neodr`ivim te e se uskoro u Zagrebu, Osijeku i Splitu raspisati javni natje~aj za osnivanje savjetovalita. Grad Zagreb, kako je rekao M. Bandi, mo`e osigurati prostor za njegov rad te ga uzdii na razinu vodeeg sredita za informiranje, izobrazbu i savjetovanje potroa~a europskog jugoistoka.

HEP OTPO^ETKA SURA\UJE S UDRUGAMA POTRO[A^A

Me|u predstavnicima velikih nacionalnih tvrtki-davatelja javnih usluga, na savjetovanju je govorio Mio Jurkovi, direktor HEP Distribucije, naglasivi:

- Zatita prava potroa~a elektri~ne energije, naeg temeljnog proizvoda, pod posebnim je povealom javnosti. Hrvatska elektroprivreda je svjesna te ~injenice i toga da moramo stalno poboljavati razinu nae usluge. Partneri u ostvarenju tog cilja su svakako i udruge potroa~a. HEP je jedna od prvih tvrtki koja je udruge potroa~a na samom po~etku njihovog konstituiranja prepoznala kao relevantne sugovornike.

Pritom je podsjetio na konkretne primjere suradnje s udrugama potroa~a: zajedni~kog sastanka radi zahtjeva HEP-a za promjenom cijene elektri~ne energije za kuanstva 2000. godine te

pripreme novog Tarfinog sustava, posebno na izradi njegovih temeljnih na~ela. Udruge potroa~a upoznate su i s organizacijskim promjenama u HEP-u na temelju novih energetskih zakona te s novostima u odnosu prema kupcima elektri~ne energije u pogledu otvaranja elektroenergetskog tr`ita. Prije dvije godine, uo~i Dana prava potroa~a, organiziran je Dan potroa~a HEP-a, kada su, radi boljeg razumijevanja funkcije elektroenergetskog sustava, predstavnicima potroa~kih udruga i industrijskih kupaca predstavljeni rezultati poslovanja i investicijski planovi HEP-a. Prole godine, kada je uz svjetski Dan zatite potroa~a odr`an Prvi sabor zatite potroa~a, Hrvatska elektroprivreda je bila izravno uklju~ena u organizaciju tog doga|aja. Tada je, tako|er, bila me|u hrvatskim tvrtkama koje su dobile priznanje za zatitu potroa~a. Na spomenutom Saboru predstavljena su i povjerenstva za reklamacije potroa~a, a HEP je jedna od prvih tvrtki koja ih je osnovala u skladu sa Zakonom o zatiti potroa~a i to u svim drutvima HEP grupe, pru`ateljima javnih usluga. U HEP Distribuciji su, napomenuo je M. Jurkovi, otili i korak dalje u odnosu na zakonsku obvezu te su povjerenstva osnovali u svim distribucijskim podru~jima. U Zagrebu, Hrvatska elektroprivreda ima povjerenstva u DP Elektra Zagreb i u HEP Toplinarstvu.

M. Jurkovi je ocijenio da potroa~i i njihovi predstavnici u udrugama mogu biti zadovoljni na~inom kako je nedavno prihvaeni novi zakonski okvir s podru~ja energetike definirao zatitu potroa~a. Hrvatska elektroprivreda e, zaklju~io je, u~initi sve da promijeni svoju percepciju u najiroj javnosti kao monopolne tvrtke, neprilagodljive novim tr`inim okolnostima. U pripremi je i donoenje novih podzakonskih akata (Opih uvjeta isporuke elektri~ne energije, Pravilnika o priklju~cima, Mre`nih pravila...), koji e omoguiti jo sna`niju zatitu prava potroa~a u tom podru~ju.

DP ELEKTRA ZAGREB SE PRILAGO\AVA KUPCIMA

O sustavu zatite potroa~a u pogledu ostvarenja njihovih prava na predstavljanje i rad u povjerenstvima za reklamacije potroa~a – korisnika javnih usluga govorili su predstavnici tvrtki - davatelja javnih i komunalnih usluga. Me|u njima bio je i Marko [krobo, direktor DP Elektra Zagreb. Predstavivi Elektru Zagreb kao najvee distribucijsko podru~je tvrtke HEP Distribucija, koje ostvaruje jednu ~etvrtinu potronje elektri~ne energije u Hrvatskoj, kazao je da osim kupaca iz

ZA[TITA POTRO[A^A

U povodu Svjetskog dana zatite potroa~a: Grad Zagreb u sustavu zatite potroa~a

Savjetovalita za potroa~e - uskoro

Mio Jurkovi, direktor HEP Distribucije: zatita prava potroa~a elektri~ne energije, naeg temeljnog proizvoda, pod posebnim je povealom javnosti i stoga moramo stalno poboljavati razinu nae usluge

Tatjana Jalui

Elektra Zagreb posebnu pozornost poklanja unaprje|ivanju komunikacije s kupcima, kazao je M. [krobo

O iskustvima HEP Toplinarstva u zatiti prava potroa~a govorila je S. Berlengi

8 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

kategorije kuanstva, kojih ima 430 tisua, ona

opskrbljuje i mnoge va`ne gospodarske objekte,

dr`avne i gradske ustanove.

- Sve nas to obvezuje na posebno odgovoran odnos prema kupcima, od sigurnosti opskrbe, kvalitete napona do u~inkovite i ulju|ene komunikacije. To podrazumijeva i izgradnju sustava upravljanja reklamacijama, odnosno `albama i primjedbama kupaca, rekao je M. [krobo.

Uz uobi~ajeni na~in komunikacije s kupcima,

izravno na alterima, Elektra Zagreb sve vie uvodi

i nove oblike komuniciranja. Besplatni telefon

9820 po~eo je s radom 1993. godine, gdje kupci

mogu doznati cijenu elektri~ne energije, stanje

podra~una, informacije o kvarovima i isklju~enjima

te kontaktirati operatera. U 2004. godini bilo je

ukupno 150.328 poziva, a naj~ea pitanja bila

su vezana za godinji obra~un, stanje podra~una,

izra~un obroka, evidenciju uplate i o~itanje brojila.

U proloj godini DP Elektra Zagreb je zaprimila

pribli`no 16 tisua prigovora kupaca, koji se ina~e

obra|uju u roku od sedam do deset dana. Prigovori

kuanstava naj~ee se odnose na ispravke ra~una

za potroenu elektri~nu energiju radi pogreke

u o~itanju i izra~una mjese~ne akontacije. Osim

toga, kupci iz kuanstava godinje upute i pribli`no

1700 zahtjeva za obro~nom otplatom duga, to se

uva`ava kod kupaca tekog socijalnog polo`aja.

Kao va`nu novost te novo iskustvo za

zaposlenike Elektre Zagreb, M. [krobo je ocijenio

organiziranje i rad Povjerenstva za reklamacije

potroa~a. U Elektri je ono po~elo s radom 21.

sije~nja 2004. godine te dosad odr`alo tri sjednice.

U 2004. godini zaprimljene su 42 `albe potroa~a.

Veliki broj `albi, naglasio je M. [krobo, pozitivno se

rijei kada se kupci `ale izravno direktoru ili uredu

DP-a i to najvie u roku od sedam dana nakon

predaje `albe.

- Iz dana u dan nastojimo od vrha do dna svim zaposlenicima udahnuti proces promjene na~ina razmiljanja o kupcu te se prilagoditi kup~evim potrebama. Naglaavam da emo i dalje poboljavati komunikaciju s naim kupcima, a standarde komunikacije i ukupne kvalitete naih usluga svakako emo dogra|ivati suradnjom s udrugama potroa~a, zaklju~io je M. [krobo.

NOVI PROPISI – JASNIJI ODNOSI HEP TOPLINARSTVA S POTRO[A^IMA

O iskustvima sa zatitom prava potroa~a HEP Toplinarstva govorila je Sla|ana Berlengi, predsjednica Povjerenstva za reklamacije potroa~a u tom dijelu HEP grupe. Kako je rekla, radi bolje komunikacije s kupcima, uz ve poznatu de`urnu slu`bu koja radi 24 sata, otvoreno je i nekoliko e-mail adresa putem kojih se mogu dobiti tra`ene informacije. Postoje i dva altera za stranke (u Mieve~koj te u Gundulievoj ulici), a razmilja se i o otvaranju treeg, u Ulici grada Vukovara.

HEP Toplinarstvo je me|u prvim tvrtkama, davateljima komunalnih usluga, osnovalo Povjerenstvo za reklamacije potroa~a. Tijekom 2004. godine zaprimljene su ~etiri reklamacije, a prema svim dosadanjim zaklju~cima, HEP Toplinarstvo nije povrijedilo niti jedno od prava potroa~a, kazala je S. Berlengi. Ina~e, tvrtka u svom sastavu ima poseban Odsjek za reklamacije, u kojem se rjeavaju svi prigovori vezani za isporuku i potronju toplinske energije te za fakturirane ra~une. Tu se rjeava veina predmeta, a kupci nezadovoljni njegovim odgovorima tra`e ostvarivanje svog prava u Povjerenstvu za reklamacije.

U prilog bolje suradnje s kupcima, kako je ocijenila, je i donoenje novih propisa kojima e se jo jasnije utvrditi odnosi izme|u davatelja usluga i potroa~a. Zakonom o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom po prvi put se na sveobuhvatan na~in regulira obavljanje toplinske djelatnosti, od proizvodnje toplinske energije, preko distribucije do opskrbe potroa~a. On je i temelj za donoenje ostalih va`nih podzakonskih akata kojima e se definirati svi odnosi izme|u proizvo|a~a, distributera i opskrbljiva~a prema potroa~ima. Zakonom se, osim toga, kako je naglasila J. Berlengi, stimulira mjerenje i racionalno koritenje energije te poti~e otvorenost prema tr`itu energije. Kao najva`niji njegov doprinos, izdvojila je ~injenicu da sadr`i odredbe o odnosima prema potroa~ima toplinske energije - od sigurnosti opskrbe do prestanka svojstva potroa~a, to predstavlja novu osjetljivost na prava potroa~a.

Mihovil Bogoslav Matkovi, rukovoditelj Odjela za odnose s javnou HEP-a je naglasio

KORISNI PRIRU^NICI I LECI

Mr.sc. Ilija Rkman iz Drutva Potroa~ izdvojio je va`nost edukacije potroa~a. U tom cilju, kako je rekao, Potroa~ nastoji publicirati razli~ite edukacijske materijale, a tako|er ve godinu i pol dana ima i svoju web stranicu (www.potrosac.org).

Na savjetovanju je predstavio priru~nike koje je Drutvo Potroa~ izdalo radi lakeg snala`enja potroa~a u ostvarivanju njihovih prava. U Vodi~u kroz slu`be za odnose s kupcima i povjerenstva za reklamacije potroa~a u Gradu Zagrebu skupljeni su temeljni podaci svih davatelja usluga. Objavio je i publikaciju Prava potroa~a i kako ih ostvariti te tri edukacijska letka (Sanitarna inspekcija u sustavu zatite potroa~a, Kako zatititi prava potroa~a pred Sudom ~asti Hrvatske gospodarske komore te Kako zatititi prava potroa~a pred Sudom ~asti Hrvatske obrtni~ke komore). Napomenuo je da su u pripremi i priru~nici o zatiti potroa~a - korisnika telekomunikacijskih usluga, energetskih usluga, potroa~kih kredita te vodi~ za kupce naftnih derivata.

Zagreba~ki dogradona~elnik Milan Bandi: potrebna je primjena najviih standarda zatite potroa~a Europske unije, u ~emu bi Zagreb trebao biti primjer svim ostalima

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 9

da je HEP me|u prvima sura|ivao s Drutvom

Potroa~, to e se i nastaviti kako bi Hrvatska

u podru~ju zatite prava potroa~a bila na razini

zahtjevanih standarda kad bude pristupala EU.

Udruge potroa~a pomogle su HEP-u da provjeri

svoje postupke, na~in rada i odnos s potroa~ima.

Kontakti s njima su nam predstavljali odre|enu

vrstu korisne povratne informacije, ili po`eljne

interaktivnosti. Kad se prisjeamo prvih pitanja,

pa i zamjerki to su nam izravno ili putem medija

pristizale od udruga potroa~a, mo`emo slobodno

rei kako su ta pitanja bila neobi~na, da bi poslije

po svojem razumijevanju udruge postale pravi

partner koji mo`e s nama podijeliti odgovornost u

najosjetljivijim pitanjima nae misije. Ovaj dananji

skup, po svom sadr`aju, temama i na~inu istupanja,

o~ito to potvr|uje.

VODA

HEP obilje`io Dan voda u PP HE Sjever

Hidroelektrane i okoli ive u miru

Lucija Kutle

U Vara`dinu je u povodu Svjetskog dana voda, 22. o`ujka, Hrvatska elektroprivreda organizirala stru~ni izlet za studente ekologije s Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta u Zagrebu i u~enike Elektrostrojarske kole iz Vara`dina, kojoj je kao Eko-koli HEP Proizvodnja kum-donator. Doga|aj je organiziran u suradnji s Prirodoslovno-matemati~kim fakultetom u prigodi Me|unarodnog desetljea za akciju 2005. do 2015. Voda za `ivot. Cilj sredinjeg korporacijskog doga|aja kojim je HEP obilje`io Svjetski dan voda bio je prenijeti znanje i iskustvo u o~uvanju i koritenju voda studentima ekologije, to se prema iskazanom njihovom zanimanju i dobrim reakcijama pokazalo kao pun pogodak.

ODGOVORNO, S PROFESIONALNOM I MORALNOM OSJETLJIVO[]U ^UVATI VODE ZA BUDU]E NARA[TAJE

Skup je otvorio Mihovil Bogoslav Matkovi, rukovoditelj Odjela za odnose s javnou HEP-a, koji je izrazio dobrodolicu nazo~nima:

- Upravo e voda biti jedno od najva`nijih ili ~ak najva`nije svjetsko pitanje u budunosti, prema kojemu se treba odnositi mudro i odgovorno. HEP je to pitanje na vrijeme prepoznao i uklju~io se u njegovo rjeavanje - naglasio je M.B. Matkovi. Tako|er je podsjetio i na odrednice Izjave koju je 27 hrvatskih tvrtki donijelo na 2. skupu poslovnog vodstva Hrvatske «Gospodarstvo za okoli» sa sredinjom temom gospodarenja vodama u kojoj su se tvrtke, izme|u ostaloga, obvezale odgovorno, s profesionalnom i moralnom osjetljivou ~uvati vode za budue narataje.

Josip Gabela, direktor Sektora za hidroelektrane, mladima je pokuao pribli`iti i objasniti kako funkcionira Hrvatska elektroprivreda, odnosno njeno ovisno drutvo HEP Proizvodnja, posebice Sektor za hidroelektrane te obrazlo`io pristup zatiti okolia.

- U sustavu HEP Proizvodnje u pogonu je 25 hidroelektrana, ukupne snage vee od 2000 MW, to je vie od polovice proizvodnih kapaciteta na podru~ju Hrvatske. Hidroelektrane su prete`ito vienamjenski objekti koje, osim proizvodnje elektri~ne energije, imaju ulogu: zatite od poplava, kontrole kvalitete vode, kvalitetne vodoopskrbe stanovnitva, navodnjavanja i odvodnjavanja poljoprivrednog zemljita. Akumulacijska jezera su ~esto i rekreacijski prostori, to uklju~uje portske aktivnosti i ribolov, a u nekim slu~ajevima i ornitoloki rezervati. U hidroelektranama HEP-a redovito se, u skladu sa zakonskim propisima, prikuplja i zbrinjava otpad nastao radom hidroelektrana te plivajui nanos koji donose rijeke iz svojih gornjih tokova. Za slu~aj pogonskih nezgoda, hidroelektrane koriste plutajue brane za prikupljanje ulja, ~ime se sprje~ava irenje one~ienja. Kvalitetan pristup zatiti voda i openito okolia potvr|en je 2003. godine kada su

sve hidroelektrane HEP-Proizvodnje d.o.o. dobile certifikat o stopostotnoj proizvodnji elektri~ne energije iz obnovljivih izvora, tzv. zelene energije. HEP jo od 1991. godine izgra|uje sustav praenja kvalitete voda na postojeim i planiranim hidroelektranama.

Najavio je i izgradnju novih elektrana - Bloka L u Termoelektrani- toplani Zagreb i Hidroelektrane Lee, rekavi:

- Posebno je zna~ajna odluka o izgradnji HE Lee, jer su nae najmla|e hidroelektrane – \ale na Cetini i Dubrava na Dravi putene u rad jo 1989. godine. Nadamo se da odluka o izgradnji HE Lee ozna~ava po~etak ciklusa izgradnje hidroelektrana s ciljem pokrivanja nedostatka snage i energije u sustavu. Gospodarenjem u postojeim objektima, ali i planiranjem i izgradnjom novih elektrana `elimo potvrditi da smo svjesni nu`nosti da svoje poslovanje moramo uskladiti sa sve slo`enijim zahtjevima zatite okolia. Ako imamo pravo na upravljanje vrijednim vodnim i drugim prirodnim resursima, nemamo pravo na unitenje ili rasipanje tih bogatstava.

NAJPRIKLADNIJI NA^IN STJECANJA SPOZNAJA

Mr. sc. Ivan Bacinger, direktor PP HE Sjever, u svojoj prezentaciji upoznao je nazo~ne s tehni~kim podacima svih triju dravskih hidroelektrana te podsjetio da HE Vara`din ove godine obilje`ava 30. godinu otkako su iz nje potekli prvi kilovatsati elektri~ne energije. Naglasio je ~injenicu da se koritenje dravske vode za rad sve tri hidroelektrane optimira iz tzv. Komande lanca, odnosno njihovim radom se od 1998. upravlja iz jednog centra. Pozdravio je inicijativu za organiziranje posjeta studenata i u~enika hidroelektranama HEP-a, kao najprikladnijeg na~ina stjecanja spoznaja o su`ivotu elektroenergetskih objekata i njihova okolia.

O radu dravskih hidroelektrana i svom dugogodinjem iskustvu govorio je i sada umirovljeni dugogodinji elektroprivrednik i prvi ~ovjek dravskih hidroelektrana, Vladimir Prizl.

Danko Papita iz Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zatite okolia, prostornog ure|enja i graditeljstva zahvalio je domainima na pozivu te rekao:

- Povod ovog okupljanja zaslu`uje posebnu pozornost i svaku pohvalu. Osobno mi je ugodna spoznaja da u svom nadzornom radu imam tako dobro organiziranu tvrtku. Svjedok sam konstantnih napora HEP-a za poboljanjem zatite okolia u ve dobro ustrojenom tehni~kom sustavu. S pozicije inspektora mogu odgovorno rei da zaposlenici HEP-a doista brinu o zatiti okolia.

O koljkau pod nazivom raznolika trokuta~a, koji nastanjuje akumulacijska jezera i rijeke, posebice podru~ja hidroelektrana te mo`e prouzro~iti vee tete sustavu govorio je prof.dr. Radovan Erben s Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta iz Zagreba u predavanju «Stanita koljkaa u hidroenergetskom sustavu rijeke Drave».

REKLI SU…

Tanja Vojvoda, apsolventica ekologije iz Pore~a:- Jako lijepo smo primljeni, mnogo toga smo ~uli o radu hidroelektrana. Ali, voljela bih da je bilo jo vie naglaska na ekolokim temama.

Ivona Zrinski, apsolventica iz Kutine: - Bilo bi dobro kad bi se u HEP-u zaposlilo vie ekologa, stru~nih ljudi za biomonitoring. Zahvaljujem na pozivu, bio je ovo prekrasno iskoriten dan.

Uime studenata, HEP-u je zahvalio Domagoj Kekez: stekli smo neke nove spoznaje, proirili svjetonazor i na tomu vam hvala

10 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

- [koljkai koji se nalaze na prostoru naih hidroelektrana doli su iz mora i prilagodili se `ivotu u slatkovodnim vodama. Pretpostavlja se da su im akumulacijska jezera posebno zanimljiva zbog vee koli~ine kisika. U hidroelektranama im je idealno stanite, budui da se hvataju za ~vrste podloge - armirani beton, `eljezo i sli~no. Problem najezde koljkaa iznimno je aktualan. Primjerice, u Americi stru~njaci na kongresima razmjenjuju iskustva u borbi protiv njihove najezde. [koljkai se na HE Dubrava uklanjaju mehani~kim na~inom prigodom remonta i zamjene dijelova postrojenja. Do sada napori u uklanjanju koljkaa, koji mogu prouzro~iti velike tete na postrojenjima hidroelektrana, cijevima vodovoda i sli~nom - nisu urodili plodom. Pokuali smo ih unititi i u laboratorijskim uvjetima ali nismo uspjeli.

STANOVNICI VI[E NE STRAHUJU OD POPLAVA

Uz stru~no vodstvo direktora Darka Ku~e, sudionici skupa posjetili su HE Vara`din. Tu su studenti i u~enici saznali sve informacije o toj elektrani i njenom utjecaju na okoli:

- Prije izgradnje hidroelektrana, na ovom podru~ju bile su ~este poplave, ali nakon izgradnje nasipa akumulacijskih jezera i dovodnih kanala - vie ih nema. U slu~aju nailaska velike koli~ine vode, akumulacijska jezera se mogu pretprazniti. Obrana od poplava u slu~aju starih korita Drave sada je znatno olakana zbog smanjenja velikih voda za instalirani protok na strojarnicama. Protok je pribli`no 500 kubika u sekundi, koliko se u turbinama mo`e obraditi, a sve ostalo prelijevamo preko brane. Stanovnici okolnih sela, pa ~ak i Vara`dina kojemu je prijetila poplava, vie ne `ive u strahu. Izgradnjom hidroelektrana mo~varno smo podru~je pretvorili u obradivo zemljite. Opasni otpad ~esto se odla`e uz vodotokove, tako da smo u jednom danu izvadili ~ak i vie od 50 kamiona naplavina. Povrh toga, ove zime na vanjskoj temperaturi od – 27 o C smo morali razbijati debele naslage leda uz elektrane kako bi oslobodili protok vode u naa postrojenja.

Jo je jedna inicijativa HEP-a u organiziranju doga|aja s mladima, ovog puta povodom Dana voda, pokazala da se taj trud isplati. Korist je obostrana: studenti i u~enici su bili u prigodi susresti se sa stvarnim `ivotom jednog elektroenergetskog postrojenja, stei spoznaje o moguoj pomirbi rada „tvornice struje“ i okolia i iz prve ruke saznati o svemu to ih zanima, a posebno o specijalisti~koj temi - obilje`jima koljkaa raznolike trokuta~e. Predstavnici HEP-a, pak, osim to su bili pou~eni ozbiljnou i na~inom razmiljanja mladog narataja, profitirali su zbog prigode u kojoj je bilo mogue studentima ekologije i u~enicima Elektrostrojarske kole pribli`iti jedan mali dio slo`enog elektroenergetskog sustava malom dijelu javnosti. Naime, svaki, i najmanji, korak u stvaranju razumijevanja rada naega sustava isplati se, dugoro~no.

U prigodi Me|unarodnog desetljea za akciju 2005. do 2015. Voda za `ivot, HEP je povodom Dana voda organizirao skup s mladima u PP HE Sjever

Mihovil Bogoslav Matkovi: voda e biti jedno od najva`nijih ili ~ak najva`nije svjetsko pitanje u budunosti, prema kojemu se treba odnositi mudro i odgovorno

Josip Gabela je, izme|u ostalog, naglasio primjeren pristup HEP-a zatiti voda i openito okolia koji je potvr|en certifikatom o proizvodnji zelene energije hidroelektrana u Hrvatskoj 2003. godine

Mr. sc. Ivan Bacinger je podsjetio da HE Vara`din ove godine obilje`ava 30. godinu otkako su iz nje potekli prvi kilovatsati elektri~ne energije

Inspektor Danko Papita: svjedok sam konstantnih napora HEP-a za poboljanjem zatite okolia u ve dobro ustrojenom tehni~kom sustavu

Prof.dr. sc. Radovan Erben s Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta iz Zagreba prigodom zanimljivog predavanja „Stanita koljkaa u hidroenergetskom sustavu rijeke Drave“

Nakon prezentacija i predavanja, sudionike skupa u razgledavanje postrojenja HE Vara`din poveo je njen direktor Darko Ku~a

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 11

USKRS

ISUSOVA VIZIJA ^OVJEKA

Ovo je teko i prijelomno vrijeme, za ~itav ovaj, ka`e se, moderan svijet. Nasilja i ratova je na pretek. S uzviice kranstva i kranske kulture, jasno se vidi pad morala i odstupanje od tradicionalnih i skoro vjekovnih vrijednosti utemeljenih na vjeri u Boga i spasenje ~ovjeka, pa i ~ovje~anstva po Kri`u i kalvariji koju je proao Isus Krist. Filozofi i drugi proroci tzv. modernog doba konstatiraju: Svijet se obezbo`uje... ^ini se kako se danas lomi ono to je tisuljeima bio svijet ~ovjeka. Novonastajui svijet kao aparat skrbi za opstanak, prisiljava sve da mu slu`i. On unitava ono ~emu u njemu nema mjesta. ^ovjek kao da se pretapa u neto to bi trebalo biti samo sredstvom, ne svrhom, a kamoli smislom. No, on u tomu ne mo`e nai zadovoljstvo; njemu bi nedostajalo ono to mu daje vrijednost i dostojanstvo. Ono to je u svakoj nevolji bilo neupitnom pozadinom njegova bitka, po~elo je i~ezavati, dok svoj opstanak proiruje kao da `rtvuje bitak u kojemu nalazi sebe. (Karl Jaspers)

Je li doista, prema miljenju Grundtviga, nae doba na prekretnici, mo`da najveoj za koju povijest zna; ono staro je nestalo, a novo se koleba neiskupljeno, nitko nee rijeiti zagonetku budunosti, gdje da na|emo mir za duu, ako ne u rije~ima, koja e opstati kad se nebo i zemlja pomijeaju, a svjetovi se smotaju kao kakav tepih?

Ova nas opa`anja, dvojbe i pitanja mogu pribli`iti i povezati s Uskrsom, ne samo kao s najveim kranskim blagdanom, nego i teolokim pogledom na `ivot koji prelazi granice ovozemaljske egzistencije ispunjene kunjama i krizama; veli~anstvenim otkriima ali i krikom izlaska iz nje, na~in na koji bi trebalo nadvladati grjenost te vratiti i u~vrstiti vjeru u vje~ni `ivot.

KAKO PRIĆI PROBLEMIMA?

Zacijelo, i naa je Domovina Hrvatska pro`eta problemima, osobito nakon Domovinskog rata, u kojem je platila neizrecivu cijenu vlastite slobode, prava na dr`avotvornost, neovisnost i nacionalnu potvr|enost, a da svaku tu i srodne vrijednosti priznaje svakom narodu na svijetu. Taru nas problemi nezaposlenosti, pad `ivotnoga standarda, kriza obitelji, negativne pojave u naoj mlade`i, korupcija, siromatvo veine naroda, rasprave oko umjetne oplodnje i prirodnoga za~ea o statusu i pravima branitelja, polo`aju i uporabi materinskog hrvatskog jezika, tzv. globalizacijskim procesima i doktrinama, “ulazak u Europu”, neispunjenim pravima milijunske populacije hrvatskih umirovljenika, o drugim `ivotnim pitanjima i socijalnim, gospodarstvenim te kulturnim problemima, od koji nisu odvojeni problemi vjere i uloge nae hrvatske Katoli~ke Crkve.

Kako prii problemima? Kako druk~ije nego

ujedinjenim snagama svih gra|ana i ~itavog hrvatskog naroda, u Domovini i iseljenitvu.

Kako problemima prii sa stajalita Crkve?Zanimljiv je odgovor koji je dao novinarima

krajem devedesetih godina minuloga stoljea legendarni kardinal Franjo Kuhari. Proteklih se dana navrilo tri godine od njegove smrti, ali njegove rije~i zadr`ale su snagu vjere, jarkoga svjetla, napose smjerokaza koji je potreban naem narodu.

Crkva nastupa naukom Isusa Krista. Ona uvijek navijeta njegovo Evan|elje. To zna~i da ona poziva ljude kojima je navijeten Spasitelj: obratite se i vjerujte Evan|elju. Potrebna je unutarnja promjena ljudi. Zlo je jako, ono je prisutno. U povijesti je ono trajno prisutno, ali ono je prisutno u ~ovjeku. I da bi se svijet doga|ao boljim i pravednijim ta se promjena mora doga|ati u ~ovjeku. Ono nije prisutno na zvijezdama, nego u ~ovjeku. Zato je Isus Krist pozvao na obraenje. To zna~i promijeniti svoje misli, svoja shvaanja `ivota. I shvaanje samoga ~ovjeka.

Klju~ni je problem na svijet, to naa civilizacija misli o ~ovjeku, to ~ovjek misli o samome sebi. Postavlja li si ~ovjek pitanje zato je na ovom svijetu, to je smisao njegova postojanja. Postavlja li si ~ovjek pitanje: odakle sam, zato sam, kamo idem? To su ta temeljna pitanja koja se uvijek

ra|aju u ljudima. U svim je civilizacijama ~ovjek tra`itelj. On pita i tra`i odgovore. O dobivenim odgovorima ovisi kako e `ivjeti.

JEDNA NOVA VIZIJA

Ako netko misli da je doao na svijet samo zato da se zabavlja, to e biti njegov smisao. Ako netko misli stei to vie bogatstva, onda mu je to smisao i zato `ivi.

A Sveti Ivan Apostolski je to ovako definirao: to god je na svijetu po`uda o~iju, po`uda tijela, oholost `ivota, nije od Boga nego od svijeta. [to zna~i po`uda o~iju? [to vie imati, makar i nepravedno. [to zna~i po`uda tijela? [to vie u`ivati, makar i nemoralno. [to vie vladati, makar nasilno. To su te tri po`ude koje otkrivamo u cijeloj povijesti, a koje su pomalo prisutne u svakom ~ovjeku.

Isus Krist donosi jednu novu viziju ~ovjeka i objavljuje da ~ovjek nije kratkotrajni prolaznik kroz ovaj svijet kako bi stjecao to vie bogatstva, da bi to vie u`ivao, to vie iskazao moi, nego da je on pozvan u jedan drugi `ivot, da je on slika Bo`ja, da je po Bogu batinik vje~noga `ivota, da on Kristovom spoznajom o sebi dobiva Bo`ji `ivot, uklju~uje se u zajednitvo i su`ivot samoga Boga, prema samome sebi i prema drugima, tako da ne `ivi samo za ovaj svijet, ni samo za njegove vrijednosti...

Objavljujui jednu novu viziju ~ovjeka i put

u taj `ivot, Isus Krist je rekao: “Ja sam put istine i `ivot”.

Sada je odluka na ~ovjeku. Pred Isusom Kristom, jedinim Spasiteljem, svatko je postavljen pred izbor: hoe li ga prihvatiti u zahtjevnosti njegova Evan|elja, hoe li vjerovati svim srcem i svom duom, svom snagom, ili e ga mimoii: “Ti meni, Isuse Kriste, Bo`e ne treba!”Onda se doga|a razaranje. Onda ~ovjek u samom sebi postaje rob. [to je nemoral? Ropstvo! [to je droga? Ropstvo! Alkoholizam? Ropstvo! To su sve na~ini ropstva koje nazivamo ovisnostima. To su ropstva.

U SEBI SLOBODAN

Tko je slobodan? Onaj tko nije rob. A Isus Krist je rekao: “Ako vas Sin oslobodi, bit ete slobodni”. To zna~i da je prva sloboda od zla u sebi. Ja sam slobodan ako sam u sebi slobodan, svugdje slobodan. Slobodan mogu biti u tamnici, ako sam u Bogu slobodan. To ljudima nije lako shvatiti. Treba prihvatiti obraanje...

Crkva, eto, samo tako mo`e mijenjati svijet: ponuditi ~ovjeku istinu o njemu samome, zapovjedi Bo`je i snagu Bo`ju koja mu se daje u sakramentima. Nitko sam u sebi ne mo`e biti oslobo|en svojom snagom. To je Spasenje, to je Bog koji djeluje, koji spaava. Koliko to ljudi prihvaaju, tako se mijenjaju. Toliko Bog stvori ljepi `ivot me|u ljudima.

To iskustvo imate u obiteljima. Imamo obitelji

koje su zadovoljne, smirene, slo`ne, sretne, koje se

raduju `ivotu, u kojima djeca `ive okru`ena ljubavlju.

Ali imate i pakao u obiteljima. ^lanovi takvih obitelji

nisu oslobo|eni.

Crkva ima Bo`je zakone. Ona ne mo`e donositi

ljudske zakone. Njih donosi dr`ava. Sada se postavlja

pitanje ima li dr`ava pravo braniti zajednicu, narod

~ovjeka? Ima pravo, dapa~e i du`nost. Zato se nekim

zakonima mo`e sprije~iti i sprje~avati zlo. Ali, to

je samo izvanjsko sprje~avanje zla, koje nije uvijek

uspjeno. Ako je netko iznutra slobodan, onda mu

ne treba policija!

Crkva navjeta istinskog Isusa Krista u kojega

ona vjeruje. Zato je on tako va`an, zato je on

takvo Svjetlo? Zato jer je on Bog koji je postao

~ovjekom. Htio je biti ~ovjek s ~ovjekom; htio je

otkriti da mi u svakom ~ovjeku njega susreemo. On

se identificira s ~ovjekom. To je ta nedoku~iva ljubav

samoga Neizmjernoga i Svevinjega Boga. Tu je ta

istina, korijen dolaska.

Zna~i: “[to god ste u~inili jednom od moje

brae, meni ste u~inili.”

Velika je to misao u tako malo rije~i. Kada bi

samo nju prigrlio kao svoje geslo `ivota svaki ~ovjek,

u~inio bi sebe ispunjenim, sretnim, slobodnim u sebi.Pripremio: Josip Vukovi

12 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

PODSJETNIK

Devetnaest godina od nesree u NE ^ernobil

U bivem Sovjetskom Savezu, u Ukrajini kod ^ernobila, u Nuklearnoj elektrani Lenjin, u bloku 4, dogodila se 25./26. travnja 1986. godine do sada najvea nezgoda takve vrste. Od njezinih neposrednih posljedica smrtno je stradalo trideset ljudi, a radioaktivni oblak trajno je unesreio mnoge. Kako poslije ~ernobilske nezgode u svijetu nuklearne energije nita vie nije isto, i ove godine podsjeamo to se zapravo dogodilo i zato je do nesree dolo?

ZAKAZAO LJUDSKI FAKTOR

Dvadeset i petog travnja, u 01,00 sat, elektroin`enjeri u nuklearki su zbog jednog planiranog pokusa zapo~eli s uvo|enjem regulacijskih tapova u jezgru lakovodno hla|enog i grafitom usporavanog reaktora, hla|enog stla~enom vodom, koji je nosio sovjetsku oznaku "RBMK 1000" (PWR). Pritom je toplinska snaga pala s uobi~ajenih 3200 MW na 1600 MW. Automatski je nastala potreba za snagom i, zbog jednostavnosti, u 02,00 sata isklopljen je rashladni sustav za slu~aj nezgode, koji je i sam zahtijevao energiju. Time je preuzet prvi od brojnih sigurnosnih rizika.

U 23,10 sati, sustavi nadzora premjeteni su na mali stupanj snage, ali je rukovatelj propustio izvesti preprogramiranje, kako bi se odr`avalo 700 do 1000 toplinskih MW. Snaga se spustila na opasno nisku razinu od 30 MW. Zapo~inje se s izvla~enjem veine regulacijskih tapova, kako bi se ona poveala. Ali, u gorivim tapovima ve je stvoren plin ksenon, proizvod fizije. On je "one~istio" reakciju. Protivno sigurnosnim propisima, nepromiljenim su postupkom izvu~eni svi regulacijski tapovi. Snaga je zapo~ela rasti. Toga 26. travnja u 01,03 sata, neobi~na kombinacija male snage i visokog tlaka neutrona zahtijevala je brojne ru~ne zahvate u regulaciji reaktora. Rukovatelji su isklju~ili signale isklapanja u nezgodi.

U 01,22 sata ra~unalo je pokazivalo veliku radioaktivnost, ali rukovatelji su odlu~ili zavriti ispitivanje. U posljednjem su trenutku u~inili nedjelotvornim posljednji sigurnosni signal, u trenutku kad je sigurnosni sustav htio isklopiti reaktor.

Planirano ispitivanje zapo~elo je 26. travnja u 01,23 sati. Snaga raste. Kod opasno niske razine snage svaki jo uvijek mali porast snage neodgodivo pokree njen daljnji siloviti porast. Rukovatelji reagiraju pogrenim postupanjem i snaga skokovito posti`e stopostotni kapacitet reaktora. Uransko gorivo se rastalilo, probilo ovojne rashladne cijevi i dolo u dodir s vodom za hla|enje. Sna`na eksplozija pare razruila je tla~nu posudu reaktora i betonske zidove oko nje te odbacila u okolinu gorue grafitne i gorive blokove. Radioaktivna praina podigla se visoko u atmosferu.

Od oslobo|enih radioaktivnih izotopa posebno su bili opasni jod-131 (vrijeme poluraspada 8,04 dana) i cezij-137 (vrijeme poluraspada

pribli`no 30 godina); polovica tih izotopa sadr`anih u reaktoru dospjela je u prirodu. Izlaganje stanovnitva zra~enju u neposrednoj okolini bilo je posebno prijetee; na zapadu negdanjeg SSSR-a i u Skandinavskim zemljama veina ljudi primila je dodatno zra~enje – vie od 0,01 sivert (10 milirem), stanovnici srednje Europe bili su optereeni sa 0,001 do 0,01 sivert (1 do 10 milirem). Kao smrtna doza smatra se brzo zra~enje od 6 siverta. Usporedbe radi, godinje prirodno zra~enje je pribli`no 1 sivert, rendgenski snimak tijela optereuje s 0,02 sivert, prekooceanski let s pribli`no 0,005 sivert.

OD NAJAVE KATAKLIZME DO IGNORIRANJA

Nesrea u ^ernobilu dogodila se daleko od naih prostora i u vremenu kada se malo znalo to se doga|a iza takozvane `eljezne zavjese. Isputene radioaktivne ~estice rasprile su se od dalekog sjevera u Laponiji do naih krajeva i Mediterana. Mnoge zemlje proglasile su izvanredne mjere za slu~aj radijacijske opasnosti tek kada su mjerenjem utvrdile da je radioaktivni oblak stigao do njihovog teritorija. Od trenutka gubitka nadzora nad ~ernobilskim reaktorom do po~etka primjene jednostavnih mjera za u~inkovitu zatitu prolo je ponegdje i tjedan dana. Vijesti o nesrei su bile razli~ite: od pretjerivanja i najave ope kataklizme, do potpunog prikrivanja i izbjegavanja upozorenja stanovnitvu.

U Hrvatskoj, nasreu, panike nije bilo. Da bi se umanjile posljedice ovog doga|aja stanovnitvu su preporu~ene odre|ene mjere: djeca se nisu smjela igrati na otvorenim igralitima, lisnato povre s tr`nica se bacalo, a ostali poljoprivredni proizvodi su podvrgnuti nadzoru. Me|utim, ignoriranje nesree ponegdje je bilo nezamislivo: tako je u Kijevu odr`ana prvomajska parada omladine i djece te su deseci tisua ljudi sudionika omladinskih smotri uronjenih u radioaktivni oblak slavili najvei socijalisti~ki praznik! Naime, oni nisu ni znali to se dogodilo. Dr`avni organi koji su trebali neto poduzeti ili stru~njaci koji su znali to se doga|a, nisu dobili upute iz Moskve niti su smjeli upozoriti i nalo`iti vrlo jednostavne mjere koje su mogle odmah smanjiti ne`eljeno ozra~enje i vie od stotinu puta.

I dok su «odgovorni» pobjegli na sigurnu udaljenost od nuklearne elektrane, posada i hrabri vatrogasci, premda su znali kakve ih posljedice ~ekaju, borili su se pod tekim uvjetima uz nadljudske napore da bi stavili pod nadzor veliki po`ar grafita u jezgri reaktora i sprije~ili izbacivanje radioaktivnih ~estica u atmosferu. Nezaboravne su slike iz tog doba koje pokazuju kako pojedinci, uz minimalnu osobnu zatitu, obi~nim lopatama skupljaju dijelove rasprene jezgre reaktora na krovu zgrade, a u pozadini stoje roboti namijenjeni za tu svrhu, no onesposobljeni od prekomjernog zra~enja. Nakon deset dana od prve eksplozije i po`ara, ljudi su pobijedili – nekontrolirana emisija

radioaktivnih ~estica iz ~ernobilskog reaktora je zaustavljena. Stoga i ove godine mo`emo tim herojima odati po~ast – njih ~etrdeset i pet nesebi~no je dalo svoje `ivote da bi spasili druge i umanjili posljedice ove teke nesree.

Valja naglasiti da reaktora kao u ^ernobilu, s grafitom i klju~alom vodom, nema izvan granica biveg SSSR-a niti e se graditi sli~na takva postrojenja. Nova generacija nuklearnih reaktora koji se grade u svijetu druk~ijeg je tipa. Radi postizanja visokog stupnja sigurnosti, primjenjuje se provjerena i dokazana u~inkovita koncepcija obrane po dubini, s dovoljnim brojem pasivnih zaprjeka, kao to je zatitna zgrada i poveani broj sustava za nadzor reaktivnosti iz jezgre reaktora. Ovaj pristup se dokazao u~inkovitim ve 1979. godine, tijekom nesree u elektrani Tri milje u SAD. Tada je, nakon taljenja tri ~etvrtine jezgre reaktora, ukupno pobjegla radioaktivnost osobama koje su se zatekle na parkiralitu elektrane prouzro~ila najvee ozra~enje veli~ine jednog fluorografskog snimanja plua.

Posada i hrabri vatrogasci, premda su znali kakve ih posljedice ~ekaju, borili su se pod tekim uvjetima uz nadljudske napore da bi stavili pod nadzor veliki po`ar grafita u jezgri reaktora i sprije~ili izbacivanje radioaktivnih ~estica u atmosferu

^etrdeset i pet

~ernobilskih heroja Pripremili: @eljko Medveek i

Tatjana Jalui

>

13HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

IAEA je nakon ~ernobilske nesree organizirala neovisna mjerenja radioaktivnosti okolia u kontaminiranoj regiji

Iz mjeseca u mjesec, iz dana u dan, iz ulice u ulicu i Split se prepoznaje kao radilite HEP-a. Skoro svaki po~etak radnoga tjedna osvane s nekom novom raskopanom ulicom ili nekim njenim dijelom. S iznimkom va`nih prometnica koje se prokopavaju i zatrpavaju tijekom vikenda, pa ponedjeljkom samo otkrijete tragove svje`eg asfalta. Tko ne zna to se tu radilo, nita mu i nee biti jasno. Oni bolje informirani znaju da je tu proao HEP. Ipak, otkako su zapo~eli radovi na kabliranju va`nih elektroenergetskih veza izme|u tri klju~ne gradske trafostanice, onih neto starijih na Vrboranu i Su~idru prema onoj novoj na Dobrome, malo tko u ovome gradu nije ~uo o Programu Split. Ovih dana kraja o`ujka, radnici Slu`be za izgradnju i usluge splitske Elektrodalmacije, koji zajedno s podizvo|a~ima obavljaju poslove kabelskog povezivanja, stigli su nadomak sredita grada. Za koji dan pribli`it e se trafostanici 110/20(10) kV Dobri – svom ciljanom odreditu. Prisjetimo se da su tijekom prve faze radova polo`ili dvije trojke 110 kV TS Vrboran – TS Su~idar (na KS Pujanke spojili se na prethodno polo`eni kabel), a odatle jednom kabelskom trojkom krenuli prema sreditu. Kabel je proputovao dijelom Vukovarske ulice, preao prometnicu prema portskom centru na Gripama i uvukao se negdje oko ulica Ra~koga, Vaingtonove, Kvaternikove... I oni to rade nisu vie potpuno sigurni koju od ulica su preli, a koja im tek slijedi. Najva`nije je, me|utim, da trojka svoj put zna i da je izme|u njenih `ila polo`en termoosjetljivi kabel za kontrolu njenog zagrijavanja.

Kako smo saznali od glavnog in`enjera gradilita Ivice Katia i njegove dvije desne ruke, poslovo|a Joke Vojkovia i dipl.ing.Mate Mijia, na ovoj se zadnjoj dionici kabelskog polaganja moralo koristiti elektri~ne strojeve za povla~enje kabela, tako|er i katerpiler za polaganje podmorskih kabela. Razlog za takav postupak jest u ~injenici da je trasa iznimno teka, puna zavoja i promjena smjerova, uz dosta propadanja kabela u dubinu zbog nezgodne konfiguracije tla. (Iz pouzdanih izvora smo ~uli da je blizina sredita grada, gdje je vie prolaznika, posebice zgodnih, proljetno odjevenih Splianki, dodatno odvla~ila pozornost naih polaga~a). Ipak, ote`ani uvjeti nisu usporili radove i ve je pribli`no 13.000 metara 110 kV kabela polo`eno, u - kako rekoe - «fantasti~no kratkom vremenu od dva mjeseca s prekidima», uz anga`man njih dvadesetak i jednako toliko vanjskih suradnika.

Treba naglasiti da su se usporedno s prijenosovim 110 kV kabelom polo`ili i distribucijski 20 i 1 kV kabeli i PEHD cijevi za komunikaciju izme|u pojedinih gradskih distribucijskih 10/0,4 kV trafostanica. Te su radove izveli Elektrodalmacijini radnici Pogona Split.

PROGRAM SPLIT

Kabliranje elektroenergetskih veza izme|u tri klju~ne gradske trafostanice

Sve bli`e ciljanom odreditu

TS Dobri

Ponekad su prometnice pretijesne zbog glomazne mehanizacije

Vero~ka Garber

Kabel 110 kV je Ulicom Ra~koga ugazio u samo srce Splita

U Ulici kneza Vieslava: potari, elektri~ari i vodoinstalateri u istom kanalu

14 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

S LICA MJESTA

Predstavljen tijek izgradnje objekata iz Programa Split

TRAGOM KABELSKE TRASE DO – TS DOBRI

Nakon prezentacije, ~elni ljudi prijenosne i distribucijske djelatnosti krenuli su tragom kabelske trase iz Programa Split zaustavivi se pri tome na nekoliko klju~nih visokonaponskih gradskih to~aka: CDU Vrboran, TS Suidar i TS Dobri.

Na vrboranskoj lokaciji, gdje je smjetena TS 110/35 kV i CDU (Centar daljinskog upravljanja) bio je po~etak pri~e o kabelima koji se ve mjesecima provla~e kroz splitske ulice i kroz priloge u naem Vjesniku. Kabel iz TS Vrboran stigao je, u prvoj etapi, do rasklopnog postrojenja na Pujankama gdje se grana u dvije trase: po dva kabela su nastavila put prema TS 110/35 kV Suidar i prema TS 110/35 kV Split III. Kada kabliranje bude zavreno na potezima izme|u objekata na Vrboranu i Pujankama te na Vrboranu i Splitu III demontirat e se zra~ni dalekovod s desetak reetkasto-~eli~nih stupova lociranih u naselju Mejai kao i RP na Pujankama, to e vizualno svakako rasteretiti gradska podru~ja.

U TS Suidar u tijeku je rekonstrukcija postrojenja 110 kV kako bi se ova trafostanica kabelski povezala s TS 110/20(10) kV Dobri u izgradnji. Pribli`no dvije treine posla na kabliranju te dionice ve je obavljeno. Putanjem u pogon TS Dobri zna~ajno e se rasteretiti postojea TS 110/35 kV Suidar. Prema rije~ima Marka Lovria, direktora PrP-a Split, TS Dobri preuzima na sebe dio optereenja TS Suidar koje u zimskim picama iznosi i do 40 MW. Njenim rastereenjem poveat e se i sigurnost napajanja potroa~a iz ove TS, a zavretkom Programa Split zna~ajno e se poboljati pouzdanost u napajanju potroa~a na cijelom podru~ju grada Splita.

Nai menad`eri i stru~njaci svoj obilazak zavrili su u najzanimljivojoj - TS Dobri, ~ija je izgradnja pri zavretku. U sljedeih nekoliko mjeseci planira se i njeno povezivanje s TS 110/35 kV Katela, ~ime e se zatvoriti ovaj energetski prsten.

Mr. sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave za prijenos je tom prigodom rekao:

- Radovi se obavljaju prema po planu, to nam je potvrdio i ovaj dananji obilazak. Split e ovim projektom znatno poboljati kvalitetu opskrbe, a "profitirat" e i u estetskom smislu. Naime, podzemno kabliranje omoguit e uklanjanje zra~nog dalekovoda i postrojenja na Pujankama, koji su svojim ~eli~nim konstrukcijama odudarali od okolnog krajolika.

Marica @aneti Malenica

KOLOVOZ – MJESEC DOVR[ETKA NAJVE]EG POSLA

U sjeditu DP Elektrodalmacija Split, 31. o`ujka o.g. odr`an je radni sastanak kojemu su nazo~ili ~lanovi Uprave HEP-a za prijenos i distribuciju, mr.sc.Ivica Toljan i mr.sc Ka`imir Vranki, direktor HEP Prijenosa Miroslav Mesi, direktor HNOSIT-a Davorin Ku~i te njihovi domaini: Renato Prki, direktor splitskog DP-a i Marko Lovri, direktor splitskog PrP-a, s njihovim najbli`im suradnicima. Razlog sastanka bila je prezentacija tijeka izgradnje najzna~ajnijih elektroenergetskih objekata najveeg dalmatinskog grada – zajedni~kog naziva Program Split, koju je vrlo iscrpno sa`eo jedan od voditelja Tima za izgradnju Mladen Jeli, rukovoditelj Odjela za izgradnju Sektora tehni~ke potpore (PrP). Video – prezentacija obuhvatila je skoro sve zna~ajne trenutke gra|enja najva`nijeg objekta Programa – TS 110/20(10) kV Dobri, kao i njoj usmjerenih i za `ivot joj nu`nih prateih kabelskih trasa i rekonstrukcija postojeih velikih gradskih trafostanica. Na mjestu stare izgra|ena je privremena TS 35/10 kV Dobri, a uskoro e na tom mjestu biti potpuno dovrena spomenuta velika trafostanica. Gostima je prikazana shema postojee prijenosne i distribucijske mre`e grada, prihvaeno rjeenje i opseg izgradnje Programa, shema planirane mre`e, trokovi te stanje radova na dan 31. o`ujka o.g.

SLO@EN I ZAHTJEVAN POSAO

Najzna~ajniji dio prezentacije posveen je Trafostanici Dobri, od izrade studije Instituta za elektroprivredu 1991. godine i Plana razvoja gradskog elektroenergetskog sustava do 2020. godine DP Elektrodalmacija, pa do svih papirnatih stuba koje je trebalo, jednu po jednu, presko~iti: javnog nadmetanja, izbora Konzorcija, izrade studije utjecaja na okoli, tijeka blokade gra|enja zbog tu`be stanara iz susjedstva, sudske tu`be ...., svega onoga to nam je ve znano iz naih brojnih napisa. Potom slijedi isho|enje gra|evnih dozvola za polaganje 110 kV kabela Vrboran – Pujanke, Su~idar – Dobri i Pujanke – Split 3 te priprema za polaganje

110 kV KB Dobri – Katela. M.Jeli je nadalje potanko iznio slijed radova

unutar nove TS 110/20(10) kV Dobri, nazna~io da su dovreni gra|evinsko-zanatski radovi, monta`a kabelskih polica, sklopnih blokova 20(10) kV, ormara pomonog izmjeni~nog i istosmjernog napona, monta`a transformatora T1 i T2. O~ekuje se isporuka opreme 110 kV postrojenja do kraja svibnja.

Kao potekoe u ostvarenju Programa naveo je slo`ene upravno-pravne procese i kanjenja u isporuci opreme.

Govorei o potekoama koje su pratile izgradnju kabelskih trasa i tijek polaganja kabela 110 kV , M.Jeli je izdvojio zahtjevnost pri regulaciji prometa, odnosno velike trokove koji su nastali zbog postavljanja privremene signalizacije i izvo|enja radova vikendom i nou.

Potekoe stvaraju i postojee infrastrukturne instalacije (ili nove koje se pri iskopima otkriju, a ako su ucrtane tada nisu na tom mjestu ...). Zahtjevni posao e uslijediti (ili je ve obavljen) na rekonstrukciji velikih gradskih trafostanica (veliki broj potroa~a koje opskrbljuju, potekoe u nabavi opreme, loe vremenske okolnosti...). Predvidivi, ali sagledivi rokovi dovrenja su: TS Dobri do kraja kolovoza 2005., a rekonstrukcije TS Su~idar i TS Vrboran – tako|er kolovoz 2005. Kabeli 2 x 110 kV Vrboran – Pujanke, KB 110 kV Su~idar – Dobri i KB 2 x 110 kV Vrboran – Split 3 bit e zavreni do srpnja ove godine. Rekonstrukciju TS Katela i polaganje KB 110 kV Dobri – Katela predvi|a se obaviti do studenoga ove ili sije~nja sljedee godine.

Na kraju spomenimo da je tijekom svih radova stvorena bogata foto-dokumentacija, s kojom je bila potkrijepljena i prezentacija, koju su sudionici pratili s iznimnom pozornou. Povrh toga, splitski gosti su obili radilita i uz praenje u stopu podataka njihovih domaina u`ivo se upoznali sa stanjem radova, odnosno objekata tog zna~ajnog Programa.

Vero~ka Garber

Prezentacija Mladena Jelia gostima iz Zagreba obuhvatila je najzna~ajnije to~ke u izgradnji objekta Programa Split

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 15

POSLOVNA PRAKSA

Kolegij DP Elektra Zagreb

Zadovoljan kupac - najva`nija zadaa Tatjana Jalui

Poslovna gledita za 2004. i 2005. godinu - bila je glavna tema osme sjednice Kolegija DP Elektra Zagreb, odr`ane 11. o`ujka 2005. godine u Zagrebu. Skup su pozdravili mr. sc. Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, mr. sc. Ka`imir Vranki, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju te Mio Jurkovi, direktor HEP Distribucije.

I. Mravak se osvrnuo na rezultate poslovanja Hrvatske elektroprivrede u prethodnoj godini. Naglasivi da je u pogledu elektroenergetske bilance ona bila iznimno dobra, kazao je da je potronja elektri~ne energije u 2004. godini porasla 3,7 posto. Gubici u prijenosu iznosili su 3,3, a u distribuciji 10,7 posto. Kako je rekao, potrebni su daljnji napori da se u distribuciji oni smanje ispod te razine. Izdvojio je glavni fokus aktivnosti u HEP-u - zakonsku reformu i restrukturiranje, odnosno organizacijske promjene. Do kraja ove godine formirat e se i operator distribucijskog sustava pa su, ocijenio je, trenuta~ne organizacijske promjene u HEP Prijenosu pilot projekt za ono to predstoji u HEP Distribuciji.

OSTVARENI PLANOVI U 2004. GODINI DP Elektra Zagreb (koju, podsjetimo, ~ine

pogoni: Zagreb, Samobor, Zaprei, Velika Gorica, Dugo Selo te Sv. I. Zelina, ukupne povrine 2550 m2, s 469.527 potroa~a) ostvarila je, kako je rekao njezin direktor Marko [krobo, plan redovnog poslovanja, kao i plan investicija, u okviru planiranih veli~ina. U tomu je, u odnosu na 2003. godinu, povean anga`man vlastitih kapaciteta. Udjel trokova u prihodima od naplativih usluga smanjen je u odnosu na prolu godinu za 14 posto. Nabava i prodaja elektri~ne energije ostvarena je u visini 97 posto od planirane. Nenaplaena potra`ivanja za elektri~nu energiju bila su u okviru planiranog iznosa, iskazanog u broju dana vezivanja, a poja~ane su brojne mjere da se naplata povea. Gubici elektri~ne energije bili su na razini zadanih veli~ina. Tako|er, povean je anga`man u ostvarenju plana zamjene i umjeravanja mjernih ure|aja za 2004. godinu.

- Na je cilj zadovoljan kupac i to nam je najva`nija zadaa, naglasio je M. [krobo. Stoga se, kako je rekao, na svaki prigovor, pritu`bu ili reklamaciju kupca nastoji odgovoriti pisanim putem u roku od najvie sedam dana, a na temelju prijave kvara intervenirati na mjernom mjestu kupca u roku od najdulje 15 dana.

POJA^ATI AKTIVNOSTI U OTKRIVANJU KRA\E ELEKTRI^NE ENERGIJE

Financijsko izvjee o ostvarenju Plana poslovanja DP Elektra Zagreb u prethodnoj godini podnio je Darko Ru`i. Plan redovnog poslovanja, naveo je, ostvaren je 96 posto. Prisutan je konstantni blagi pad u investicijama, a Plan redovnog poslovanja za 2005. godinu za pet posto je manji nego li za prethodnu godinu i to svaki od tri plana pojedina~no (opi trokovi poslovanja, odr`avanje energetskih objekata, izravni trokovi osnovne djelatnosti).

Plan investicija za 2004. godinu ostvaren je 70 posto, rekao je Neven Lang Kosi. Me|u kapitalnim objektima u 2004. godini naveo je KB 10(20) kV rasplet Tvornica cementa, TS 110/x Trnje 2, TS 110/10(20) kV @erjavinec i KB 110 kV Trnje.

Zabrinjavajui manjak radnika

U 2004. godini u DP Elektra Zagreb bilo je 59 ozljeda na radu, od toga 30 na radu, a 29 ozljeda na putu od stana do mjesta rada i obrnuto, spomenuo je govorei o zatiti na radu Stjepan Mihalinec. Kako je naglasio, u ovoj se godini mora nastaviti sustavno praenje nezgoda i ozljeda na radu, da bi se njihov broj smanjio.

DP Elektra Zagreb e na kraju ove godine imati najmanji broj zaposlenih u proteklih 12 godina, upozorio je Davor Posav~i, predstavljajui kadrovsku problematiku tog DP-a. Manjak radnika prisutan je u svakoj slu`bi, a najvie u Pogonu Zagreb. Zbog stalnog smanjivanja broja radnika te poveanja broja onih koji zbog bolesti ili drugih razloga ne zadovoljavaju na svom radnom mjestu dolazi do potekoa u kvalitetnom obavljanju poslova. U Elektri je popunjeno 79 posto radnih

mjesta, a ako se tome pridoda i 233 radnika s ograni~enom sposobnou za rad, dolazi se do podatka, objasnio je D. Posav~i, da se zapravo radi sa 68 posto radnih potencijala. Najte`e je stanje u pogonima, posebice u zagreba~kom i dugoselskom te u Slu`bi za izgradnju i usluge. U Elektri Zagreb nepopunjeno je vie od 150 elektromonterskih radnih mjesta, nu`nih za funkcioniranje osnovne djelatnosti, a upravo je u toj kategoriji najvei broj radnika s ograni~enom sposobnou za rad. [to se ti~e starosne strukture zaposlenih, vie od treine zaposlenih starije je od 50 godina, a prosje~na je dob radnika 45 godina. U pogledu poticajnih mjera, ocjena je da su jedino u 2001. godini one dale `eljene rezultate kada je 124 radnika od 207 otilo u mirovinu uz poticaj, dok je u 2004. godini tek 30 od 127 radnika prihvatilo ponudu za prestanak radnog odnosa zbog odlaska u mirovinu uz poticajnu mjeru.

Iscrpno se osvrnuo na projekt GIS-a u DP Elektra Zagreb, napomenuvi da je to jedinstveni sustav dostupan svim korisnicima, koji omoguuje rad s vlastitom bazom podataka ili u okviru ORACLE baze. Do sada je ostvaren primarni unos cjelovitog shematskog fonda podataka VN i SN mre`e, a pri kraju je unos shematike NN mre`e. Kontinuirano se unosi i a`urira geodetski fond podataka. Plan investicija za ovu godinu, napomenuo je, manji je od prethodnog, a poveani su trokovi za rjeavanje imovinskih odnosa i odnosa s lokalnom upravom.

O naplati i gubicima elektri~ne energije u proloj godini, neovlatenoj potronji te o zamjeni brojila govorio je Aleksandar \akovi. Prema njegovim rije~ima, nenaplaena realizacija lani je iznosila 328 milijuna kuna te je malo vea nego u 2003. godini. Dani vezivanja zadr`ani su na jednakoj razini (60 dana). Gubici elektri~ne energije smanjeni su sa 13,51 na 11,57 posto. Broj otkrivenih tehni~kih kra|a je s 232 porastao na 277. S tim, kako je napomenuo, u DP Elektra Zagreb nisu zadovoljni te najavljuju bolju akciju u ovoj godini, za to je - prema njegovoj ocjeni - potrebna edukacija svih zaposlenika. U 2004. godini, napomenuo je, zamijenjeno je 55 tisua brojila.

Na rad Slu`be za izgradnju i usluge, koja je uklju~ena u skoro sve vee infrastrukturne zahvate u Zagrebu, osvrnuo se Marko Priselac. Njezino poslovanje je u odnosu na 2003. godinu poveano za 15 posto, to je tim vrijednije budui da je ostvareno s manjim brojem zaposlenika.

Govorei o podru~ju poslovne informatike, @arko Mudrov~i je naveo da se u pogledu Client opreme, osim novonabavljenih 60 PC ra~unala, nastavlja ostvarenje plana iz prole godine te nabava preostale opreme potrebne za prodajnu djelatnost, kao i zamjena terminalske opreme. U sljedea tri mjeseca planirana je i uspostava modernog regionalnog print centra te nabava WEB servera za GIS aplikacije. U Programskoj potpori slijedi implementacija novog aplikacijskog sustava opskrbne djelatnosti, uvo|enje prve faze sustava odr`avanja u sve pogone, podizanje razine usluge call Centra te informatizacija poslovanja autoparka.

POSLOVANJE U 2005. GODINIHEP Distribucija se danas, ocijenio je M.

[krobo, nalazi u razdoblju korjenitog poslovnog, organizacijskog i pravnog preoblikovanja. Postojei organizacijski ustroj i poslovanje Drutva nisu jo u cijelosti uskla|eni s temeljnim zakonskim odredbama i na~elima nove direktive EU, osobito u pogledu razdvajanja energetskih od neenergetskih te tr`inih od netr`inih djelatnosti. Uskla|enju poslovanja s energetskim zakonima doprinijet e novi paket podzakonskih akata (Opi uvjeti za isporuku elektri~ne energije, Mre`na i mjerna pravila, Tr`ina pravila, Pravilnik o naknadama za koritenje mre`e, Pravilnik o naknadama za priklju~enje na mre`u i poveanje priklju~ne snage).

- Nova organizacijska struktura Drutva mora jam~iti okrenutost kupcu te istan~an osjeaj za poslovanje, utemeljen na smanjenju trokova, uz ostvarivanje optimalnih prihoda. Aktiviranje novoosnovanog drutva - HEP Opskrbe namee se kao prioritet, zaklju~io je M. [krobo.

Me|u temeljnim poslovnim ciljevima DP Elektra Zagreb u 2005. godini, naglasio je, ostvarenje je gospodarskih planova (plana redovnog poslovanja te investicija), svo|enje i odr`avanje zaliha elektromaterijala na razini pogonskih rezervi i jednomjese~nih planiranih potreba te poveanje anga`mana vlastitih kapaciteta u realizaciji planova. U distribuciji elektri~ne energije cilj je vo|enje pogona elektroenergetskih mre`a i postrojenja te organiziranje intervencija na sanaciji kvarova, kao poslova koji imaju najvii prioritet. Mre`u i postrojenja valja odr`avati u skladu s Planom odr`avanja. U prodaji i naplati elektri~ne energije potrebno je ostvariti plan nabave i prodaje elektri~ne energije, a vezivanje kod naplate od prodaje elektri~ne energije svesti na najvie 54 dana. Najvia razina planiranih gubitaka elektri~ne energije u 2005. godini je 11,5 posto.

Za sve te ciljeve, naglasio je M. [krobo, potreban je timski rad. Podii razinu kvalitete opskrbe, od vrha do dna promijeniti na~in razmiljanja o kupcu te se prilagoditi njegovim potrebama, zahtjevi su za zaposlenike DP Elektra Zagreb, koje je on ocijenio klju~nima u iduem razdoblju.

POSLOVNA PRAKSA

DP Elektroprimorje Rijeka - rezultati poslovanja u proloj i plan za ovu godinu

Direktor DP Elektroprimorje Rijeka, Vitomir Komen je 31. o`ujka o.g. kolegiju rukovoditelja slu`bi, pogona, odjela i odsjeka te novoizabranom Radni~kom vijeu, prezentirao rezultate poslovanja DP-a u 2004. te Plan za 2005. godinu. Prezentacija je zapo~ela kratkim osvrtom na obilje`ja prole poslovne godine te ostvarenim prihodima i trokovima poslovanja HEP grupe, nastavila se izvjeem o izdacima i trokovima HEP Distribucije d.o.o. te izvjeima o izdacima, trokovima, poslovanja i drugim poslovnim pokazateljima DP Elektroprimorje u proloj godini.

IZVJE[]E U BROJKAMA

Vrijedi napomenuti da nabavna vrijednost imovine Elektroprimorja iznosi vie od dvije milijarde, a stvarna vrijednost na dan 31. prosinca 2004. godine vie od 610 milijuna kuna, jer je otpisanost 71,5 posto. [tete nastale prole godine, ~ije se otklanjanje finacira s razine HEP Distribucije d.o.o. procijenjene su na blizu devet milijuna kuna, od ~ega skoro polovica otpada na Pogon Rijeka.

Uvijek najzanimljiviji podaci o prodaji elektri~ne energije govore da je u proloj godini ukupno nabavljeno 1,6 milijuna MWh. Prodano je 1,4 milijuna MWh elektri~ne energije, a gubici su iznosili 10,12 posto, to je bilo u granicama planiranog. Bitno je naglasiti da su gubici u odnosu na 2003. godinu manji za 1,15 posto. Ukupno je fakturirano 832,7 milijuna kuna, a nenaplaena potra`ivanja za isporu~enu elektri~nu energiju 31. prosinca 2004. godine iznosila su 86,6 milijuna kuna. Usporedbe radi, 31. prosinca 2003. godine dugovi za elektri~nu energiju iznosili su 88,5 milijuna kuna, to zna~i da su dugovanja smanjena, a u proloj godini smanjeni su i dani vezivanja na planiranih 38 sa 40 dana u 2003. godini.

PLAN ZA 2005.

U planovima za 2005. godinu utvr|eni su rashodi od 211,2 milijuna kuna. Za trokove redovnog poslovanja planirano je ukupno 44,9 milijuna kuna ili 89,5 posto ostvarenja iz 2004. godine. Od toga, za izravne trokove osnovne djelatnosti planirano je 6 milijuna kuna, na trokove odr`avanja elektroenergetskih objekata 15,5 milijuna kuna te na ope trokove poslovanja 23,3 milijuna kuna.

Investicijska sredstva planirana su na razni od 121 milijun kuna, od ~ega na nekapitalna ulaganja otpada 16,2 milijuna kuna, na elektroenergetske uvjete 53 milijuna kuna, na kapitalna ulaganja 31 milijun kuna, sanaciju naponskih okolnosti 5,7 milijuna kuna i dug javne rasvjete 15,3 milijuna kuna.

[to se ti~e veih radova na elektroenergetskim objektima planiran je zavretak radova na projektima Dunat i Suak, a od va`nijih objekata u ovoj godini planiran je po~etak radova na TS 35/10(20) kV Kraljevica, rekonstrukciji TS 110/35-20 kV Krk, 10(20)kV raspletu TS 110/35 – 20 kv Krk, SDV – DC Rijeka, MTU – 110 kV, te TS 110/10(20) kV Turni.

U ovoj godini na razini Elektroprimorja planirana je nabava 1,6 milijuna MWh elektri~ne energije, od ~ega e biti prodano 1,5 milijuna MWh. Planirani su gubici od 9,95 posto, zna~i manji nego u 2004. godini. Dani vezivanja prema planu ostaju kao i lani – 38 dana, ali ako se ostvare to e zna~iti zna~ajno poboljanje naplate, jer se odvojeno planiraju koli~ine elektri~ne energije povlatenih kupaca (Dioki d.d., Drvenja~a Fu`ine i 3. maj Rijeka), koji su bili dobri platci. Plan je, zna~i, nastaviti trend smanjenja gubitaka te nenaplaene realizacije.

POSLOVNE ODREDNICE

Sastavni dio poslovnog plana DP Elektroprimorje Rijeka za 2005. godinu su i poslovne odrednice na~ina realizacije, prioriteti i odgovornost za ostvarenje planova. U odrednicama su navedeni ciljevi poslovanja, prioriteti u realizaciji planova na razini operative u temljenim djelatnostima, unaprje|enje usluga kupcima, kao i postojee organizacije i sistematizacije poslovanja te izrada sustava internih organizacijskih pravila. Propisana je i rukovodna hijerarhijska odgovornost za provo|enje planova poslovanja, planirano dodatno usavravanje i dokolovavanje radnika, ocjenjivanje njihove uspjenosti, sustav internog kolovanja te unaprje|enje zatite na radu. Hijerarhijska rukovodna odgovornost uspostavlja se do najni`ih razina u provo|enju nadzora zatite na radu te dosljedno provo|enje svih preventivnih i kaznenih mjera s ciljem smanjenja broja i te`ine ozljeda na radu.

Ivica Tomi

HIJERARHIJSKA RUKOVODNA ODGOVORNOST U PROVO\ENJU PLANOVA

Rukovoditelji slu`bi, pogona, odjela i odsjeka DP Elektroprimorje Rijeka te ~lanovi novoizabranog Radni~kog vijea prigodom prezentacije poslovnih rezultata u proloj te plana poslovanja za ovu godinu

Projekt energetske u~inkovitosti u sustavu javne rasvjete grada Novigrada

Ugovor o izvedbi radova

HEP ESCO d.o.o. i HEP Distribucija d.o.o., odnosno DP Elektoistra Pula, potpisali su 30. o`ujka o.g. Ugovor o izvedbi Projekta energetske u~inkovitosti u sustavu javne rasvjete grada Novigrada s kojim Elektroistra Pula ima zaklju~en Ugovor o odr`avanju javne rasvjete. Tim je Ugovorom zaklju~ena viemjese~na uspjena suradnja dviju HEP–ovih tvrtki na pripremi tog projekta.

Izvo|enje radova uskla|eno je s turisti~kom sezonom, koja zapo~inje 15. lipnja, tako da su radovi podijeljeni u dvije faze. Radovi, od kojih se vei dio odnosi na turisti~ko naselje Mareda, izvest e se do po~etka lipnja, a preostali dio od rujna 2005. do svibnja 2006. godine.

To je prvi u nizu ugovora koji se o~ekuju da e biti potpisani izme|u HEP ESCO d.o.o. i HEP Distribucije d.o.o., odnosno distribucijskih podru~ja koja odr`avaju javnu rasvjetu u gradovima na koje se odnose mjere energetske u~inkovitosti.

Suradnja EP-ESCO-a i DP Elektroistra Pula nastavlja se na sli~nom projektu modernizacije javne rasvjete grada Pule, a uskoro se o~ekuje i potpisivanje ugovora s DP Elektra Zagreb za projekt u Zagrebu.

J.F.

Institutu za elektroprivredu i energetiku - certifikat ISO 9001

Sustav kvalitete - nu`an alat poslovanja

Institutu za elektroprivredu i energetiku je 5. travnja o.g. u Hrvatskoj gospodarskoj komori dodijeljen certifikat ISO 9001 za opseg djelatnosti Znanstveno istra`iva~ka djelatnost za podru~je energetike. O kvaliteti je tom prigodom govorio Trpimir @up~i, direktor Centra za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore, naglasivi da se danas bez kvalitete ne mo`e opstati na tr`itu te pohvalio ~elnitvo Instituta koje je prepoznalo tu ~injenicu.

Mr. sc. Zdenko Tonkovi, direktor Instituta, zahvalio je svima na trudu oko priprema uvjeta za stjecanje Certifikata. I ranije je bilo nekoliko pokuaja, a sada je, kako je rekao, za to napokon sazrijelo vrijeme. Sustav kvalitete je zna~ajan, kako za urednost tvrtke, tako i za ljude u tvrtki.

Ponosan sam to certifikat dolazi kao „visoki C“ na kraju moga direktorskog mandata, poru~io je Z. Tonkovi.

Tomislav Agustinovi, direktor certifikacijske kue Burreauveritas Croatia zahvalio je to je kao partner izabrana upravo njegova tvrtka, a sustav kvalitete nazvao je alatom bez kojega tvrtke vie ne mogu poslovati. Uz ~estitke ekipi koja je radila na uvo|enju sustava kvalitete u Institutu, uru~io je certifikat mr. sc. Z. Tonkoviu.

D. Jurajev~i

17HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Prije osam mjeseci, direktorom najveeg distribucijskog podru~ja HEP Distribucije, Elektre Zagreb, imenovan je Marko [krobo, diplomirani in`enjer elektrotehnike sa 27 godina elektrakog sta`a. U vruu direktorsku fotelju doao je s radnog mjesta rukovoditelja Slu`be za izgradnju i usluge. U naem Razgovoru s povodom, saznajemo kako prvi ~ovjek zagreba~ke Elektre ocjenjuje trenuta~no stanje Distribucijskog podru~ja, koje je poteze povukao proteklih mjeseci, a za koje poteze dr`i da je nu`no povui u skoroj budunosti za popravljanje cjelokupne slike DP Elektra Zagreb, u HEP-u i u javnosti.

HEP Vjesnik: Nakon to ste doli na ~elo najveeg i u javnosti najeksponiranijeg Distribucijskog podru~ja u Hrvatskoj, je li za Vas bilo velikih iznena|enja, usprkos Vaem dugogodinjem elektrakom iskustvu?

Marko [krobo: Premda u Elektri Zagreb radim od 1978. godine, ne mogu rei da za mene nije bilo iznena|enja kada sam preuzeo ovu va`nu, odgovornu i vrlo zahtjevnu funkciju. Naime, danas mnoge stvari vidim koje ranije nisam ni primjeivao. Najvie sam iznena|en stanjem poslovnih objekata, odnosno radnim uvjetima naih zaposlenika. Posebno teko stanje je u zagreba~koj @ajinoj ulici, gdje su smjetene radionice, glavno skladite te vei dio operative Pogona Zagreb, potom u poslovnim prostorima Pogona Dugo Selo, Pogona Zaprei, PU Sv. Klara te Slu`be za izgradnju i usluge. Na`alost, puno bolje stanje nije ni u poslovnoj zgradi sjedita DP Elektra Zagreb u Gundulievoj ulici, koja je izgra|ena davne 1934. godine.

HEP Vjesnik: U Elektri Zagreb, koja pokriva potrebe ~etvrtine hrvatskih potroa~a, svi problemi koji mu~e i druga distribucijska podru~ja imaju, upravo zbog zakona velikih brojeva, druk~iju te`inu. [to to naj~ee i najvie zagreba~ko Distribucijsko podru~je ~ini druk~ijim od drugih?

Marko [krobo: DP Elektra Zagreb druk~ijim od ostalih DP-a ~ine upravo veliki brojevi. Kao to ste rekli, DP Elektra Zagreb opskrbljuje elektri~nom energijom vie od 470 tisua kupaca na podru~ju povrine 2550 ~etvornih kilometara. Vrno optereenje ve premauje 660 MW, a prodana elektri~na energija 3200 GWh. Me|u naim kupcima, osim kupaca kategorije kuanstvo - kojih je ukupno 430 tisua - nalaze se i mnogi zna~ajni gospodarski subjekti, dr`avne i gradske institucije te inozemna predstavnitva, to nau odgovornost za pouzdanom isporukom kvalitetne elektri~ne energije ~ini jo naglaenijom. Ubrzana intenzivna izgradnja velikih poslovnih zona te usmjerena i individualna

izgradnja stambenih i stambeno-poslovnih objekata na podru~ju DP-a od nas zahtijeva pravodobno osiguranje novih elektroenergetskih objekata, kako bi se na vrijeme zadovoljile potrebe novih kupaca. Zna~i, DP Elektra Zagreb ima vrlo visoke zahtjeve, kako u pogledu vo|enja pogona i odr`avanja postojeeg elektroenergetskog sustava, tako i u udovoljavanju potrebama velikog broja kupaca. U odnosu na dio pitanja u kojem ste spomenuli da DP Elektra Zagreb pokriva potrebe ~etvrtine hrvatskih kupaca, moram naglasiti da takav omjer kupaca, u odnosu na ostala distribucijska podru~ja u HEP Distribuciji d.o.o., proporcionalno ne prati broj zaposlenika, sredstava rada, trokova i drugog.

HEP Vjesnik: Jeste li zadovoljni dinamikom rjeavanja, recimo to tako - najdubioznijih `arita? Koliko Elektra Zagreb mo`e sama, a koliko ovisi o ukupnoj stratekoj politici HEP Distribucije, odnosno HEP-a?

Marko [krobo: Sve to se radi u Elektri Zagreb, sukladno je i ovisno o stratekoj politici HEP Distribucije d.o.o., odnosno HEP-a d.d. Pitanje je samo u kolikoj se mjeri u pojedinim segmentima poslovanja mo`emo osloniti na vlastite snage i sposobnosti, a gdje nam je potrebna pomo, odnosno gdje su nam ruke - na neki na~in - vezane. U svim poslovima odr`avanja pogona, razvoja mre`e i odnosa s kupcima vjerujem da smo postigli znatan napredak, dakako u okviru raspolo`ivih sredstava koja te segmente poslovanja prate. Pri tomu, svi nastojimo u jo veoj mjeri unaprijediti kvalitetu usluge isporuke elektri~ne energije kupcima. Me|utim, ba kod toga je izra`en problem za ~ije rjeenje nam je potrebna pomo HEP-a, a to je hitno kadrovsko restrukturiranje u kojem emo pokuati nadoknaditi manjak stru~nih radnika, prvenstveno in`enjera i montera.

HEP Vjesnik: Mo`e li Elektra Zagreb jo uvijek `ivjeti na staroj slavi, utemeljenoj na koncentriranoj kadrovskoj snazi prije dvadeset i vie godina. Ima li primjerene zamjene za elektrake vukove, kojih je sve manje i zbog politike poticaja umirovljenja?

Marko [krobo: Da bih odgovorio na ovo

pitanje potrebno je naglasiti nekoliko bitnih ~injenica. S politikom smanjivanja radnika zapo~elo se ve 1990. - do 1991. godine. Istina, sredinom devedesetih godina prolog stoljea dolo je do blagog poveanja zaposlenih, ali od tada bilje`imo konstantni pad, da bi 31. prosinca 2004. godine zabilje`ili najmanji broj zaposlenih u posljednjih 20 godina, a to je 1554 zaposlenika.

Nadalje, prema postojeem Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji, DP Elektra Zagreb

RAZGOVOR S POVODOM

Marko [krobo, direktor Distribucijskog podru~ja Elektra Zagreb

Naglaena odgovornost za vrlo visoke zahtjeve Pripremila:

Dragica Jurajev~i

DP Elektra Zagreb pokriva potrebe ~etvrtine hrvatskih kupaca, a 3,5 naih zaposlenika na 1000 kupaca je daleko najmanje u odnosu na ostala distribucijska podru~ja u HEP Distribuciji d.o.o., to zna~i da broj kupaca proporcionalno ne prati broj zaposlenika, sredstava rada, trokova i drugog U naju`em sreditu grada mre`a je, osobito niskonaponska, dosta stara i dotrajala, a potronja raste, to ne bi predstavljalo vei problem da nije rije~ o potpuno izgra|enom podru~ju, gdje je lokaciju za neku novu TS 10(20)/0,4 kV skoro nemogue pronai

>

>

18 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

DP Elektra Zagreb druk~ijim od ostalih DP-a ~ine veliki brojevi - 470 tisua kupaca na podru~ju povrine 2550 ~etvornih kilometara, vrno optereenje vee od 660 MW, prodana elektri~na energija 3200 GWh, osim kupaca kategorije kuanstvo (430 tisua) mnogi su zna~ajni gospodarski subjekti, dr`avne i gradske institucije te inozemna predstavnitva, to nau odgovornost za pouzdanom isporukom kvalitetne elektri~ne energije ~ini jo naglaenijom

>

ima sistematizirano 1967 radnih mjesta, od kojih je 413 nepopunjeno. Od tih nepopunjenih radnih mjesta, 75 je VSS i V[S in`enjera veinom elektrotehni~ke struke, od ~ega je nepopunjeno 18 rukovodeih radnih mjesta. Uz to, nepopunjeno je i blizu 150 elektromonterskih radnih mjesta (poslovo|a, predradnik, majstor, brigadir, VKV i KV elektromonter). Osim manjka radnika, veliki je problem i njihova vrlo nepovoljna starosna struktura, kao i ograni~ena radna sposobnost velikog broja ljudi.

Prema tomu, o~ito je da ve sada imamo velike tekoe to se ti~e kadrovskog potencijala, zbog toga to je vrlo teko zamijeniti iskusne radnike - organizatore posla koji su u cijelosti poznavali proces naeg poslovanja. Primjerice, da bi se odgojio dobar in`enjer distribucije potrebno je najmanje tri do pet godina rada.

Me|utim, prete`ito zbog neprimjerenih plaa, interes mladih stru~njaka za zaposlenje je vrlo mali, posebno diplomiranih in`enjera elektrotehnike - smjer energetika. Sadanji broj visokoobrazovanih stru~njaka u Elektri Zagreb je na kriti~noj granici i to ne obeava sigurnu budunost.

HEP Vjesnik: Jeste li ulaganjem u proteklih nekoliko godina smanjili broj sivih zona u distribucijskoj mre`i? [to bi sve trebalo u~initi, u uvjetima idealnog financiranja projekata, da se one potpuno uklone?

Marko [krobo: Prije desetak godina, evidentirane kriti~ne zone s loim naponskim okolnostima ili preoptereenim niskonaponskim strujnim krugovima - koje smo tada nazvali sivim zonama - sustavno su se rjeavale kroz programe interpolacija, zamjena i rekonstrukcija TS 10(20)/0,4 kV, uz istodobno poveanje presjeka niskonaponskih strujnih krugova, tako da ih je danas vrlo malo. Me|utim, zbog naglog irenja grada, uz dijelom neplansku, pa ~ak i bespravnu izgradnju, pojavile su se i neke nove sive zone, ali njihov je ukupni broj manji nego ranije. Najvie takvih zona nalazi se u podsljemenskom podru~ju, gdje se vikendice pretvaraju u stambene objekte te na ostalim rubnim podru~jima grada.

Ovdje treba posebno upozoriti na uo~eni trend pojave podru~ja s preoptereenim strujnim krugovima u naju`em sreditu grada gdje je mre`a, osobito niskonaponska, dosta stara i dotrajala, a potronja raste. Uzrok tomu je, kako nagli porast potronje uslu`nih djelatnosti (posebno trgovine) i porast broja poslovnih prostora visokog standarda opremljenosti, tako i velik broj renoviranja stambenih jedinica u starim zgradama, to automatski predstavlja i porast potronje elektri~ne energije. Sve to ne bi predstavljalo vei problem da nije rije~ o potpuno izgra|enom podru~ju, gdje

je lokaciju za neku novu TS 10(20)/0,4 kV skoro nemogue pronai.

S osiguranjem dvadesetak lokacija za nove TS 10(20)/0,4 kV unutar izgra|ene gradske cjeline, problem sivih zona u gradu Zagrebu mogao bi se rijeiti u potpunosti.

HEP Vjesnik: Naplata prihoda, sprje~avanje kra|a i smanjivanje tehni~kih gubitaka elektri~ne energije svim distribucijskim podru~jima teke su zadae. Je li Elektra Zagreb pronala formulu za ubla`avanje takvih velikih financijskih, ali i kadrovskih optereenja?

Marko [krobo: Naplata elektri~ne energije, sprje~avanje kra|a i smanjenje gubitaka elektri~ne energije za mene je imperativ i osobno svakodnevno sudjelujem u rjeavanju takvih problema. Malih pomaka na bolje ima, no nisam ni pribli`no zadovoljan postignutim sadanjim rezultatima. Svjestan sam ~injenice da se preko noi ne mo`e promijeniti svijest kupaca da redovito izvravaju svoje obveze prema Elektri, ali i naih zaposlenika koji su u velikoj mjeri zaslu`ni za takvo stanje. Me|utim, strpljivim i upornim radom te dobrom i racionalnom organizacijom posla, moramo postii rezultate koji se od nas tra`e, a oni su vrlo jasni i konkretni.

Bez obzira na nedostajui broj zaposlenika u odnosu na broj kupaca, jer u DP Elektra Zagreb radimo sa 3,5 zaposlenika na 1000 kupaca, to je daleko najmanje u odnosu na ostala distribucijska podru~ja - mi zacrtane ciljeve moramo postii. Moje temeljno na~elo "red, rad, disciplina i odgovornost", zaposlenici sve vie prihvaaju i ako se toga budemo dr`ali rezultati nee izostati i jedino na taj na~in ne trebamo se bojati budunosti. Jedino dobrom organizacijom posla i kvalitetnim radom mo`emo nadoknaditi manjak zaposlenih i provesti zadane obveze.

HEP Vjesnik: S obzirom na veliki broj kupaca i pritu`be naj~ee adresirane na Elektru Zagreb i njene slu`benike koji izravno komuniciraju s kupcima, namjeravate li napraviti veliko pospremanje i pokuati popraviti sliku Elektre u javnosti?

Marko [krobo: Jednim dijelom sam na ovo pitanje ve odgovorio. Blizu deset godina sam radio u Slu`bi za izgradnju i usluge, najprije kao rukovoditelj Odjela, a potom i kao rukovoditelj Slu`be gdje sam svakodnevno imao izravne kontakte s kupcima. Od svojih ljudi stalno sam tra`io maksimalno korektne odnose prema kupcima. Najprije u Izgradnji, a od kada sam na ovoj funkciji i u cijelom DP-u na svim alterima za prijam stranaka istaknuto je ime i prezime odgovorne osobe te

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 19

broj telefona na koji se kupci mogu izravno javiti ako njihov predmet nije rijeen u roku do 30 dana ili ako imaju bilo kakovih prigovora ili pritu`bi na nekorektno ponaanje naih zaposlenika prema njima. Jednako tako smo za sve zaposlenike na alterima, prije nekoliko mjeseci nabavili prikladnu unificiranu odjeu. Vrlo brzo emo na svim alterima uvesti knjigu pohvala i `albi kupaca, a pripremamo i jedan kratki te~aj primjerenog ponaanja za sve zaposlenike koji su u izravnom kontaktu s kupcima. S obzirom na ~injenicu da godinje produciramo vie od est milijuna ra~una te velik broj ostalih dokumenata (elektroenergetskih suglasnosti, ugovora i rjeenja) te na izvedene usluge, broj kvarova i nestanaka elektri~ne energije – zapravo je broj reklamacija na na rad zanemariv. Na sve pisane reklamacije kupaca odgovaramo u roku od sedam dana.

Ovih dana, iz zgrade sjedita u Gundulievoj ulici 32 preseljava Stalna pogonska slu`ba na lokaciju u @ajinoj ulici. Zadovoljan sam da smo u vrlo kratkom vremenu opremili prikladne prostorije na toj lokaciji, jer Stalna pogonska slu`ba je radila u vrlo loem i neprikladnom prostoru. Ako tomu pribrojimo i veliki problem s parkiranjem automobila u Gundulievoj ulici ina~e vrlo mobilne funkcije zaposlenika u toj Slu`bi, onda je o~ito da je takav potez bio opravdan.

U jednom dijelu tih oslobo|enih prostorija u sjeditu, u suradnji s HEP Opskrbom d.o.o. emo izgraditi informati~ki call centar za cijeli HEP. U njemu e gra|ani moi dobiti sve informacije koje ih zanimaju - od racionalnog koritenja elektri~ne i toplinske energije, podrijetla elektri~ne energije s obzirom na primarni izvor energije do uvjeta i cijene priklju~enja na mre`u HEP-a, mjera za zatitu okolia, a bit e im dostupni i razli~iti propagandno - edukacijski materijali.

HEP Vjesnik: Kakva su Vaa iskustva to se ti~e suradnje s lokalnom samoupravom?

Marko [krobo: Suradnja s Poglavarstvom grada Zagreba te Gradskim zavodom za izgradnju grada Zagreba je izvrsna i obostrano korektna. Sve vee gradske akcije planiramo i izvodimo bez ikakvih potekoa, a morate znati da je Grad Zagreb najvei investitor radova za stranke DP Elektra Zagreb. Primjerice, samo na odr`avanju zagreba~ke javne rasvjete ostvarujemo godinji prihod vei od 30 milijuna kuna. Me|utim, kada je rije~ o rjeavanju imovinsko-pravnih odnosa za lokacije naih objekata te izdavanje upravne dokumentacije, nismo nimalo zadovoljni. Sve to predugo traje.S obzirom na dobre i korektne odnose sa Gradom Zagrebom i svakodnevne razgovore, nadamo se da e uskoro doi do pomaka na bolje i na tom podru~ju. Suradnja s lokalnom samoupravom u

vanjskim pogonima je naj~ee zadovoljavajua, osim u Velikoj Gorici (rjeavanje upravno-pravne dokumentacije).

HEP Vjesnik: Pripremate li se za provo|enje odredbi Zakona o tr`itu elektri~ne energije koje se odnose na organiziranje operatora distribucijskog sustava?

Marko [krobo: DP Elektra Zagreb od po~etka je aktivno sudjelovala u procesu izrade podloga za donoenje novih energetskih zakona, a i dalje je uklju~ena u izradu prateih podzakonskih akata, a posebno Opih uvjeta za opskrbu elektri~nom energijom i Pravilnika o naknadi za priklju~enje na elektroenergetsku mre`u i za poveanje priklju~ne snage. Sukladno tomu, u tijeku smo s novim zahtjevima koji proizlaze ih tih dokumenata i potpuno smo svjesni potreba organizacije ~itavog procesa poslovanja u skladu s njima.

Svjesni smo relativno kratkih rokova predvi|enih za postupno otvaranje tr`ita elektri~nom energijom i u svezi s tim - odvajanje opskrbne djelatnosti koje e uslijediti.

Posebno se pripremamo za prijelazno razdoblje za odre|ene akcije koje zahtijevaju anga`man velikog broja ljudi, informati~kih resursa i informati~ke potpore kako bi se ispunili zadani rokovi (odre|ivanje priklju~ne snage i izdavanje elektroenergetskih suglasnosti svim postojeim kupcima koji ih nemaju, ure|ivanje postojeih priklju~aka i opremanje mjernih mjesta i sli~no). Planiranje tih akcija ve je zapo~elo, a brzina i djelotvornost ovisit e najvie o kadrovskoj ekipiranosti i raspolo`ivoj informati~koj potpori.

Organizacija distribucije kao operatora sustava u skladu s novim zakonima i prateim podzakonskim aktima, najva`niji je zadatak koji sve nas u HEP - Distribuciji ~eka u najbli`oj budunosti. Stoga, svi zajedno moramo pametno pristupiti tom procesu u cilju to u~inkovitijeg poslovanja u novim uvjetima.

HEP Vjesnik: Koje su temeljne zadae DP Elektra Zagreb prema Programu rada HEP Distribucije- kratkoro~no i dugoro~no?

Marko [krobo: Kratkoro~ne temeljne zadae, koje smo prihvatili kao ~vrstu obvezu, su: kao prvo - smanjenje svih trokova; u~inkovitija gradnja objekata elektrodistribucijske mre`e u smislu promptne i brze izrade tehni~ke dokumentacije; br`e rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa i isho|enje svih potrebnih dozvola te br`e izgradnje, to bi sve trebalo skratiti razdoblje od evidentiranja energetske potrebe do putanja u pogon novog objekta; sanacija preostalih dotrajalih elektroenergetskih objekata; sanacija veine

RAZGOVOR S POVODOM

Marko [krobo, direktor Distribucijskog podru~ja Elektra zagreb

Prete`ito zbog neprimjerenih plaa, interes mladih stru~njaka za zaposlenje je vrlo mali, posebno diplomiranih in`enjera elektrotehnike - smjer energetika, a sadanji broj visokoobrazovanih stru~njaka u Elektri Zagreb je na kriti~noj granici to ne obeava sigurnu budunost

U suradnji s HEP Opskrbom d.o.o., u naem sjeditu emo izgraditi informati~ki call centar za cijeli HEP, gdje e gra|ani moi dobiti sve informacije koje ih zanimaju - od racionalnog koritenja elektri~ne i toplinske energije, podrijetla elektri~ne energije s obzirom na primarni izvor energije do uvjeta i cijene priklju~enja na mre`u HEP-a, mjera za zatitu okolia, a bit e im dostupni i razli~iti propagandno - edukacijski materijali

>

>

20 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

postojeih poslovnih objekata na podru~ju DP-a koji su zbog dugogodinjeg nedovoljnog ulaganja u njihovo odr`avanje i obnovu u zaputenom stanju.

Iz utvr|enih dugoro~nih zadaa temeljenih na Programu rada HEP Distribucije za razdoblje od 2004. do 2008. godine mogu se, prema zna~aju, izdvojiti: podizanje razine ukupne kvalitete opskrbe potroa~a elektri~nom energijom i posebno skrb o kvaliteti elektri~ne energije, odnosno napona; poveanje ukupne razine informatizacije svih radnih procesa i svih segmenata poslovanja, kod ~ega nam je prva zadaa ubrzavanje realizacije objedinjenog GIS projekta koji smo pokrenuli po~etkom godine s ciljem racionalnijeg pristupa od dosadanjeg u kojem su radile dvije razli~ite GIS platforme; osiguranje lokacije i nabava zemljita za sve nove TS 110/10(20) kV koje su predvi|ene izra|enim studijskim radovima o razvoju 110 kV mre`e DP Elektra Zagreb (dugoro~no rjeenje) i temeljem tih rjeenja uvrtene u prostorne planove grada Zagreba i Zagreba~ke `upanije te u Generalni urbanisti~ki plan grada Zagreba i GUP Sesveta; kadrovsko restrukturiranje DP Elektra Zagreb u smislu osiguranja potrebnog broja stru~nog kadra odgovarajue stru~ne spreme, s posebnom pozornou koju treba posvetiti dobnoj strukturi u cilju te`nje ka generalnom pomla|ivanju ukupne strukture zaposlenika; izgradnja novih poslovnih objekata u pogonima gdje sanacijom postojeih nije mogue postii zadovoljavajuu razinu radnih uvjeta potrebnih za nesmetano i u~inkovito odvijanje svih poslovnih procesa (Zaprei, PU Vrbovec) te proirenje i adaptacija postojeih poslovnih objekata gdje je to mogue (Dugo Selo, Samobor, Sveti Ivan Zelina). Veliku pozornost posvetit emo posebnom problemu, a to je sjedite DP-a u samom srcu Zagreba. Tu emo, temeljem bri`ljivo osmiljenog i na analizama utemeljenog programa, sanirati i rekonstruirati postojeu poslovnu zgradu u Gundulievoj ulici. Jednako tako, izgradit emo novu zgradu za Ba`darnicu u Merievoj ulici, novu zgradu u @ajinoj ulici te poslovnu zgradu Pogonskog ureda Sveta Klara.

HEP Vjesnik: [to bi mogli izdvojiti, Vi osobno, kao najva`niji prioritet ~ije rjeenje Vas osobito zaokuplja?

Marko [krobo: Osim temeljnih zadaa i prioriteta iz Programa navedenih u odgovoru na prethodno pitanje, trenuta~no nas najvie zaokuplja temeljni problem zadovoljenja narasle potra`nje za elektri~nom energijom, nastale zbog irenja i poveanja broja stanovnika gradskih sredita na podru~ju DP Elektra Zagreb, a osobito grada Zagreba. Veliki udjel u tomu je intenzivna, to planirana, to ve zapo~eta, izgradnja brojnih vrlo velikih poslovnih objekata, trgova~kih centara i

velikog broja gospodarskih objekata. To namee potrebu nae hitne reakcije u vidu izgradnje novih kapitalnih objekata - TS 110/10(20)/0,4 kV s pripadnim 110 kV spojnim vodovima i 10(20) kV raspletima.

Unato~ tomu to smo relativno pravodobno uo~ili te trendove i procese i prepoznali ih kao realne pravce razvoja te zapo~eli s osiguranjem zemljita i pripremom dokumentacije za pojedine od tih objekata (TS Cvjetno naselje, TS Sesvete, TS Ivanec, TS Zaprei 2 i TS @itnjak), predvi|amo velike probleme tijekom njihove realizacije, ponajprije zbog velikih financijskih sredstava, ali i zbog iznimno sporog rjeavanja investicijsko-pravne dokumentacije i isho|enja potrebnih dozvola.

Zbog velikog broja nekretnina Elektre Zagreb u izvanknji`nom vlasnitvu HEP-a, odnosno Elektre Zagreb (vie od 2000 nekretnina), o~ekuje nas opse`an i dugotrajan posao kompletiranja potrebne dokumentacije koja je pravni temelj za stjecanje prava vlasnitva.

Intenzivna, to planirana, to ve zapo~eta, izgradnja brojnih vrlo velikih poslovnih objekata, trgova~kih centara i velikog broja gospodarskih objekata namee potrebu nae hitne reakcije u vidu izgradnje novih kapitalnih objekata

>

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 21

I dok se predsjedniku Vlade obi~no daje sto dana prije nego krenu propitkivanja novinara i polaganje ra~una javnosti, mi smo prema naim direktorima bla`i i uvi|avniji. Mi ih pustimo da svoj posao rade u miru ~ak godinu dana. A poslije toga, popusta vie nema. Nakon razgovora s direktorom HEP Proizvodnje @eljkom Doriem, objavljenom u prolom broju, vrijeme je da predstavimo i direktora najveeg proizvodnog podru~ja, @eljka Kljakovia Gapia.

Premda je ve desetu godinu na kolega, do imenovanja za direktora PP HE Jug, 1. travnja 2004. godine, @. Kljakovi Gapi je radio u distribucijskoj djelatnosti, odnosno u DP Elektrodalmacija i to kao voditelj Odsjeka za zatitu na radu i zatitu od po`ara.

HEP Vjesnik: Kako se osjeate u Proizvodnji i na novoj, vrlo zahtjevnoj du`nosti?

@eljko Kljakovi Gapi: Dopustite da vam najprije zahvalim na prigodi da kroz ovaj intervju predstavim svoje vi|enje rada i funkcioniranje PP HE Jug na ~ijem sam ~elu ve godinu dana. Sigurno da je ova povjerena mi du`nost znatno druk~ija od one koju sam obavljao do sada. No, uz moj tim suradnika, kako na viim, tako i na ni`im razinama, uistinu mi je zadovoljstvo raditi i djelovati u ovom okru`ju i skrbiti o tako zna~ajnim dijelovima hrvatskog elektroenergetskog sustava.

HEP Vjesnik: Hrvatski sabor je po~etkom prosinca prole godine izglasao Izmjene i dopune Zakona o energiji te donio novi Zakon o tr`itu elektri~ne energije. Hoe li primjena tih zakona prouzro~iti i organizacijske promjene unutar PP HE Jug?

@eljko Kljakovi Gapi: Kako se HEP grupa bude transformirala u modernu elektroenergetsku kompaniju, koja bi trebala biti predvodnica u ovom dijelu Europe, tako emo se i mi u PP HE Jug, s djelatnou koju obavljamo, prilagoditi takvim zahtjevima. Jasno da emo u tom procesu dati svoj doprinos u znanju i sposobnostima svih zaposlenih. Prilagodbu novim uvjetima uskladit emo s programskim ciljevima definiranim od Uprave HEP-a.

HEP Vjesnik: Rad hidroelektrana na Dravi ve nekoliko godina se optimira iz tzv. Komandne lanca, dok daljinsko upravljanje hidroobjektima Cetinskog sliva, o kojem se ve godinama govori, nikako da ugleda svjetlo dana. Ima li mjesta optimizmu kad je rije~ o tom projektu?

@eljko Kljakovi Gapi: Svakako da ima. Uz sadanji na~in vo`nje hidroelektrana na Cetini, svaka se tretira samostalno, pri ~emu se ~esto energetski potencijal Cetinskog sliva ne koristi racionalno. Tijekom 2004. godine pokrenuta je aktivnost na izradi idejnog rjeenja i projektnog zadatka za centar vo|enje hidroelektrana Cetinskog sliva nazvan CSRCE.

NEOBI^NOSTI

Nepredvi|eni prekidi u opskrbi elektri~nom energijom u Njema~koj

Krajem listopada 2002. godine, podru~je od zapada i preko tirinkih bre`uljaka zahvatila je nepogoda, oluja "Jeanett" s brzinom vjetra do 180 km/h. Posljedice za opskrbno poduzee Thüringer Energie AG bile su: 50 prelomljenih dalekovodnih stupova,oteeno vie od 100 visokonaponskih elektri~nih vodova.

Kolegama iz E.DIS, poduzea za opskrbu elektri~nom energijom u pokrajini Mecklenburg-Vorpommer to se dogodilo jo u proljee te godine. Zona niskog tlaka s olujom "Anna" razorila im je dalekovodne stupove i prekinula opskrbne vodove. Taj je doga|aj privremeno ostavio u mraku desetke tisua ljudi.

Poslije zamra~enja (black-outa) u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama sredinom kolovoza 2003. godine, to je bila velika sramota high-tech nacije, pa prisilnog gaenja svjetla u cijeloj Italiji netom iza toga, u njema~kom Uredu saveznog kancelara na dnevnom redu bila je sigurnost opskrbe elektri~nom energijom u Njema~koj. Uprave velikih energetskih poduzea, E.on, Vattenfall, RWE i EnBW, jam~ili su jednoglasno kancelaru Gerhardu Schröderu da je njema~ka opskrbna mre`a sigurna. Ali, istodobno su zahtijevali "pouzdane okvirne uvjete" za velika ulaganja u sigurnost opskrbne mre`e, jer je njena obnova doista bila potrebna.

TEHNI^KI NAJJEDNOSTAVNIJI DIO SUSTAVA - NAJOSJETLJIVIJI

Taj visoko slo`eni sustav opskrbe energijom u Njema~koj najosjetljiviji je ba tamo gdje je tehnika posebno jednostavna – kod stupova visokonaponske prijenosne mre`e. Te grdosije, ponegdje i vie od 200 metara, sastoje se od jednostavnih `eljeznih profila; pribli`no 100 000 stupova di`e se u nebo izme|u Flensburga i Berchtesgadena. Skoro polovica stupova podignuta je u sedamdesetim godinama prolog stoljea.

Osobito opasno bole`ljiv mogao bi biti znatniji dio starijih stupova. Na taj zaklju~ak navodi jedna interna studija opskrbljiva~a energijom, koju je izradila tvrtka za ispitivanje materijala SAG Energieversorgungslösungen iz Frankfurta/M. Stru~njaci tvrde da je problem u slaboj kvaliteti ~elika, od kojeg su ranije gra|eni stupovi. Naime, pri taljenju ~elika ~esto je upuhivan zrak iz okoline umjesto ~istog kisika, pa je materijal iz zraka primio znatno vie duika nego to je trebao. Posljedica: ugra|eni ~elik je zbog toga kroz desetljea postao krhak i lomljiv. Izgubio je svoju `ilavost i ~vrstou i zato zakazuje pri vrlo velikim optereenjima, primjerice kod orkanskih udaraca vjetra ili pod optereenjem velikih naslaga leda u zimi.

Tako je veliku uzbunu izazvala oluja "Lothar" jo krajem 1999. godine kod baden-württemberkog opskrbljiva~a EnBW. U pomo su morale krenuti stotine ljudi, kako bi se popravile najgore tete na stupovima i elektri~nim vodovima.

Pod udarcima vjetra slomili su se ~ak i gorostasi visine 60 m.

Nevrijeme i oluje, led i kiu, energetski koncerni u pravilu navode kao uzrok iznenadnog lomljenja stupova. Pritom dobro znaju koliko je blizu istini povjerljiva napomena za Upravu tvrtke Mainz-Wiessbaden iz o`ujka 2003. godine. "Budui je rije~ o krhkosti, odnosna sastavnica stupa mo`e iznenadno popustiti i tako dovesti do prijeloma cijelog stupa". Nakon toga slijedi jedna vrsta domino-u~inka, odnosno preoptereenje susjednih stupova i njihovo mogue slijedno ruenje. To se je ve vie puta dogodilo kod zapadnonjema~kih opskrbljiva~a elektri~nom energijom.

Rijetkom iskrenou, navedena interna napomena objanjava koliko su nesigurni neki od tih ~eli~nih divova. U blizini mnogih gra|evina te vrste, koje su se sruile i u slabijim olujama, drvee i krovovi izdr`ali su udarce vjetra bez ikakvih posljedica.

Udruga elektrogospodarstava, istina, openito pobija postojanje sigurnosnih problema s dalekovodnim stupovima, koje "redovito ispituje interna slu`ba za provjeru stanja". Ali nakon to je, primjerice, u pokrajini Baden-Württemberg onesposobljen jedan 110 kV dalekovod, slu`benici pokrajinske strukovne slu`be pregledali su poznatom njema~kom temeljitou cijelu trasu.

Rezultat: budui da je ~elik zbog visokog sadr`aja duika postao krhak i rupi~ast, njegova postojanost mo`e se jam~iti samo uz neodgodivo smanjenje optereenja. U roku jedne godine, cijela je trasa u duljini od 10 km stavljena izvan pogona.

Izvornik: Der Spiegel, 41/2003Pripremio: @eljko Medveek

KRHKI DIVOVI

Srueni DV stup zbog loe kvalitete ~elika

@eljko Kljakovi Gapi, direktor PP HE Jug

MHE PRAN^EVI]I -NA[ DOPRINOS IZGRADNJI OBNOVLJIVIH IZVORA Pripremila:

Marica @aneti Malenica

Rije~ je o projektu regulacije voda i proizvodnje elektri~ne energije na hidroelektranama Perua, Orlovac, \ale, Kraljevac i Zaku~ac iz kojih se, uz optimalno vo|enje kao jedinstvenog sustava, o~ekuje poveana proizvodnja s postojeom instaliranom snagom.

@elim posebno naglasiti zna~ajnu ulogu stru~njaka anga`iranih u Timu za CSRCE iz PP HE Jug u realizaciji ovog projekta kojima, u odre|enim segmentima, poma`u i kolege iz PP HE Sjever. Sa zadovoljstvom mogu rei da se u realizaciji ovog projekta skoro u cijelosti oslanjamo na domau pamet. Ako Uprava u travnju o.g. prihvati investicijski elaborat, slijedi izrada projektne dokumentacije, a zavretak se planira krajem 2006. godine.

HEP Vjesnik: [esnaest godina poslije izgradnje posljednje hidroelektrane u Dalmaciji, na pomolu je jedan novi proizvodni objekt - MHE Pran~evii. Kada zapo~inje izgradnja i koji e biti njen doprinos naem elektroenergetskom sustavu?

@eljko Kljakovi Gapi: Vode biolokog minimuma koje se na brani Pran~evii isputaju u korito Cetine su za sada, s gledita HEP-a, ~isti gubitak. Kako bi se i te koli~ine vode upotrijebile za proizvodnju elektri~ne energije, izgradit e se MHE Pran~evii, instalirane snage 1200 kW. Time e se realizirati ideja stara koliko i HE Zaku~ac. Od pripremnih aktivnosti, najzna~ajnije je to to je Studija utjecaja na okoli ve prihvaena, dok je izdavanje lokacijske dozvole tek pitanje dana. Projekti za izgradnju su tako|er u zavrnoj fazi, pa dobivanjem gra|evne dozvole realizacija mo`e zapo~eti, dakako nakon donoenja odluke Uprave o izgradnji. O~ekivani rok po~etka izgradnje MHE Pran~evii je jesen ove godine. PP HE Jug, odnosno HEP Proizvodnja, daju obnovljivim izvorom svoj skroman ali dragocjen doprinos nastojanju HEP grupe na izgradnji novih elektroenergetskih izvora.

HEP Vjesnik: U tijeku su viegodinje revitalizacije primarne opreme HE Zaku~ac i HE Perua. U kojoj su fazi ti radovi i kada se o~ekuje njihov zavretak?

@eljko Kljakovi Gapi: Kao to je poznato, HE Perua je objekt star 50 godina, koji je u Domovinskom ratu pretrpio velika oteenja i razaranja. Brana je sanirana prije deset godina, a preostali objekti i primarna oprema se obnavljaju posljednjih nekoliko godina. Tijek revitalizacije odvija se sukladno prihvaenim dinami~kim planovima. Tako je prvi obnovljeni agregat ve zapo~eo probni pogon, a u tijeku su pripremne aktivnosti za po~etak obnove drugog agregata. Premda smo bili suo~eni s odre|enim problemima (ponavljanje postupka nabave, pukotine u difuzoru, namot generatora), uspjeli smo zadovoljiti uvjete proizvodnje elektri~ne energije iz HE Perua zadane prologodinjom bilancom. O~ekujem da emo preostale aktivnosti uspjeno dovriti u planiranim rokovima.

Obnova HE Zaku~ac je tako|er u provedbi, ali nije se otilo tako daleko kao s obnovom u HE Perua. U tijeku su pripreme ugovora za izradu projektne dokumentacije, razmatranje prispjelih ponuda za izradu turbina te priprema tendera za izradu generatora. S obzirom na zna~aj toga objekta, kao i planirane obnove, u ovom trenutku nisam u stanju predvidjeti to~ne rokove.

HEP Vjesnik: Planiraju li se rekonstrukcijski zahvati i u drugim dalmatinskim hidroelektranama i koji?

@eljko Kljakovi Gapi: Hidroelektrane u PP HE Jug su stare i tra`e stalnu njegu. Planom za 2005. godinu definirani su odre|eni zahvati i aktivnosti od kojih bih, kao zna~ajnije, izdvojio zamjenu i obnovu sustava USZMR u RHE Velebit te izradu idejnog rjeenja za revitalizaciju HE Orlovac.

U ostalim naim hidroelektranama aktivnosti e se izvoditi prema planovima investicijskog i redovitog odr`avanja, a sve s ciljem postizanja i odr`avanja pogonske raspolo`ivosti agregata.

HEP Vjesnik: Posljednjih nekoliko godina intenzivno se radilo i na telekomunikacijskom povezivanju objekata na ovom podru~ju. Dokle se stiglo?

@eljko Kljakovi Gapi: Sukladno Generalnom planu razvoja mre`e HEP-a i Idejnom rjeenju telekomunikacijskog sustava na podru~ju Dalmacije, posljednjih nekoliko godina se intezivno radilo na telekomunikacijskom povezivanju objekata na podru~ju PP HE Jug. U suradnji s ostalim dijelovima HEP grupe, a posebice s PrP Split, veina objekata ve je povezana svjetlovodnim kabelskim sustavima i radio linkovima.

Preostalo je jo povezivanje Pogona HE Kraljevac u telekomunikacijski sustav HEP-a i to opti~kim prijenosnim sustavom po dalekovodu to bi se, u suradnji s PrP Split, trebalo realizirati do kraja lipnja ove godine.

Zbog sigurnosti povezivanja PP HE Jug

s PP HE Sjever `elja mi je, osim postojee veze

kroz dozemno u`e dalekovoda, realizirati i vezu

kroz kabelsku kanalsku trasu u profilu autoceste.

Jednako tako, u planu je, u suradnji s ostalim

dijelovima HEP grupe, zatvaranje komunikacijskih

petlji unutar PP HE Jug, kako bi se poveala

pouzdanost i sigurnost telekomunikacijskog

sustava.

HEP Vjesnik: Jeste li zadovoljni s ostvarenom proizvodnjom hidroelektrana u sastavu PP HE Jug u 2004. godini i u kojoj mjeri su one pogonski spremne za ostvarenje ovogodinjeg plana proizvodnje?

@eljko Kljakovi Gapi: Usprkos kvarovima

na turbini RHE Velebit, turbini HE \ale i generatoru

HE Orlovac, proizvodnja u PP HE Jug je bila iznad

planirane. Zahvaljujui povoljnim hidrolokim

okolnostima u proloj godini, dijelim zadovoljstvo

svih zaposlenih u HEP Proizvodnji s ostvarenom

bilancom.

Vjerujem da emo jednako tako i na kraju ove

godine biti zadovoljni s ostvarenom proizvodnjom.

Istina, rezultati e ovisiti o hidrolokim uvjetima, ali

i o naem gospodarenju agregatima kao najbitnijim

~imbenicima pogonske spremnosti. Na hidrololoke

okolnosti ne mo`emo utjecati ve se moliti Bogu,

dok emo poveanjem raspolo`ivosti agregata

nastojati postii bolji rezultat od prologodinjeg.

HEP Vjesnik: Svojom Odlukom od 10. velja~e o.g., Uprava Drutva je 2005. godinu proglasila Godinom zatite na radu u HEP-u i donijela opse`an Plan rada. Kako je to podru~je Vaeg u`eg stru~nog interesa, vjerojatno ste zadovoljni s takvom odlukom. [to je do sada poduzeto u PP HE Jug i koji su sljedei koraci?

@eljko Kljakovi Gapi: U Godini zatite

na radu u HEP-u `elim dati doprinos na na~in da

zatitu na radu pribli`imo svakodnevnom radnom

procesu. S tim u svezi, poduzete su odre|ene

aktivnosti kao eksperimentalne, ali o njima ne bih

ovom prigodom. Nakon isteka Godine zatite na

radu i obavljenoj analizi potignutih u~inaka, moi

u o svemu tomu rei malo vie.

HEP Vjesnik: [to mogu o~ekivati zaposlenici Podru~ja ~iji ste ~elni ~ovjek s obzirom na najavljene organizacijske promjene u HEP-u?

@eljko Kljakovi Gapi: Nita spektakularno

osim to e, s obzirom na nove razvojne planove

unutar HEP Proizvodnje, biti potrebno iskoristiti sve

nae unutarnje rezerve i pripremiti zaposlenike kako

bi mogli udovoljili zahtjevima za prilagodbu novom

na~inu gospodarenja hidropotencijalom.

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 23

RAZGOVOR S POVODOM

Katastar tehnolokog otpada HEP-a

Projekt «Katastar tehnolokog otpada koji nastaje pri proizvodnim, prijenosnim i distribucijskim djelatnostima HEP-a» (Katastar) zapo~eo je 1997. godine s ciljem prikupljanja podataka o vrsti i koli~ini otpada koji godinje nastaje pri obavljanju proizvodnih, prijenosnih i distribucijskih djelatnosti HEP-a. Tijekom vremena, u Projekt su uklju~ena i ostala drutva HEP grupe. Prikupljanjem podataka o vrsti i koli~ini otpada stvorena je baza podataka, koja omoguuje uvid u stanje gospodarenja otpadom te uspostavu sustava nadzora nad postupanjem s otpadom u HEP-u.

HEP-ova tvrtka specijalizirana za poslove zaite okolia, APO-usluge zatite okolia d.o.o., zadu`ena je za godinji unos podataka u bazu iz Prijavnih listova za opasni i neopasni tehnoloki otpad. Takvi Prijavni listovi propisani su Pravilnikom o katastru emisija u okoli (NN 36/96), a ovlateni zaposlenici iz pojedinih pogona HEP-a imaju obvezu njihova dostavljanja u `upanijske urede za zatitu okolia te presliku u APO u cilju odr`avanja to~ne HEP-ove baze podataka o otpadu.

Baza podataka o otpadu smjetena je u Sektoru za razvoj.

Koristi od projekta «Katastar tehnolokog otpada koji nastaje pri proizvodnim, prijenosnim i distribucijskim djelatnostima HEP-a» su viestruke:

- omoguava se prikupljanje podataka o otpadu i postupanju s otpadom te davanje na uvid javnosti u slu~aju osporavanja HEP-ove politike zatite okolia;

- sprje~ava se sankcioniranje pogona zbog neispunjavanja zakonske obveze prijavljivanja otpada tijelima dr`avne uprave i lokalne samouprave mjerodavnima za zatitu okolia;

- osigurana je stalna stru~na pomoi pri gospodarenju otpadom u pogonima HEP-a;

- stavljanje na uvid podataka o otpadu i postupanju s otpadom Fondu za zatitu okolia i energetsku u~inkovitost za potrebe kontrole utvr|enih visina naknada za optereivanje okolia otpadom.

NAKNADE ZA OPTERE]IVANJE OKOLI[A OTPADOM

U ~lanku 15. Zakona o Fondu za zatitu okolia i energetsku u~inkovitost (NN 107/03) navodi se obveza plaanja naknada za optereivanje okolia komunalnim i/ili neopasnim tehnolokim otpadom te naknada za optereivanje okolia opasnim otpadom. Podzakonskim aktima Zakona o Fondu za zatitu okolia i energetsku u~inkovitost, odre|ene su podloge i na~in za privremeni i kona~ni obra~un naknada te iznosi jedini~nih naknada i korektivni koeficijenti za utvr|ivanje naknada na optereivanje okolia otpadom. Jedini~na naknada za jednu tonu odlo`enog neopasnog tehnolokog otpada iznosi 12 kuna, jedini~na naknada za jednu tonu proizvedenog, a neobra|enog ili neizvezenog opasnog otpada iznosi 50 kuna, a od 1. sije~nja 2006. godine udvostru~uje se i iznosit e 100 kuna. Korektivni koeficijenti ovise o sastavu opasnog otpada, koncentraciji otrovnih tvari te kategoriji otpadnog mineralnog ulja. Za obra~un naknada koriste se podaci iz Prijavnih listova za opasni i neopasni tehnoloki otpad, rezultati inspekcijskih nadzora te rezultati nadzora ovlatene osobe Fonda za zatitu okolia i energetsku u~inkovitost. Podatke o radu Fonda te zakonski propisi mogu se pronai na adresi: www.fzoeu.hr/hrv/index.asp.

Rjeenja o privremenom obra~unu za plaanje

naknada optereivanja okolia otpadom za 2004. godinu pristigla su u HEP tijekom o`ujka.

Iz svega toga proizlazi zaklju~ak o va`nosti to~nog ispunjavanja Prijavnih listova za opasni i neopasni otpad te njihovog pravodobnog dostavljanja u mjerodavne urede za zatitu okolia i APO.

EDUKACIJSKI SEMINAR O OTPADU

Sa svrhom pomoi u ispunjavanju zakonskih obveza iz podru~ja zatite okolia s naglaskom na gospodarenje otpadom, Sektor za razvoj i APO redovito organiziraju edukaciju za zaposlenike HEP-a zadu`ene za ispunjavanje obveza iz Pravilnika o Katastru emisija u okoli (NN 36/96). Tako je 8. o`ujka o.g. godine odr`an edukacijski seminar za zaposlenike HEP Proizvodnje, HEP Toplinarstva i HEP Plina, a 9.o`ujka za zaposlenike HEP Prijenosa i HEP Distribucije. Odziv zaposlenika na edukacijske seminare bio je iznimno dobar.

Na po~etku seminara prikazani su rezultati provedbe projekta Katastra za 2004. godinu, koji su pokazali da je poboljan odziv pogona provedbi tog

Projekta, o ~emu svjedo~i porast broja pravodobno dostavljenih Prijavnih listova za opasni i neopasni otpad u APO.

Tijekom rasprave o ispunjavanju obrazaca Katastra emisija u okoli, sudionici seminara bili su u prigodi postavljati pitanja vezana uz ispravno popunjavanje obrazaca te njihovo pravodobno dostavljanje u `upanijske urede za zatitu okolia i sjedita pojedinog drutva HEP-a.

NOVI ZAKON O OTPADU

Na edukacijskom seminaru sudionicima je dan pregled odredbi novog Zakona o otpadu koji je stupio na snagu u prosincu 2004. godine.

Zakon o otpadu sadr`i 108 ~lanaka svrstanih u 7 poglavlja: Ope odredbe, Gospodarenje otpadom, Koncesije, Upravni nadzor, Inspekcijski nadzor, Kaznene odredbe te Prijelazne i zavrne odredbe.

Zakonom se ure|uje: na~in gospodarenja otpadom, na~ela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti za gospodarenje otpadom, nadle`nosti i odgovornosti, trokovi gospodarenja otpadom, informacijski sustav za gospodarenje otpadom, gra|evine u funkciji gospodarenja otpadom, na~in obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, koncesije za obavljanje djelatnosti, prekograni~ni promet te nadzor nad gospodarenjem otpadom (upravni, inspekcijski). Iz novog Zakona o otpadu proizai e niz provedbenih zakonskih podakata u roku od tri mjeseca do dvije godine od dana stupanja Zakona na snagu.

Va`nije odredbe Zakona o otpadu za pogone HEP-a su:

- Planovi gospodarenja otpadom za pogone koji proizvode godinje vie od 150 tona neopasnog otpada i/ili vie od 200 kg opasnog otpada donose se za razdoblje od ~etiri godine (prije za razdoblje od dvije godine).

- Propisana je obveza a`urnog vo|enja

o~evidnika o nastanku i tijeku otpada te njihova dostava jedanput godinje do 31. o`ujka tekue godine za prethodnu godinu u `upanijske urede za zatitu okolia (ranije su se podaci o otpadu dostavljali tromjese~no).

- O~evidnici o nastanku i tijeku otpada slat e se mjerodavnim uredima na propisanim obrascima (ranije izgled o~evidinka nije bio propisan), a o~evidnici se moraju ~uvati pet godina.

- Vlastiti otpad pogona mo`e se skladititi na za to namijenjenom prostoru unutar vlastitog poslovnog prostora najdulje godinu od dana kada je otpad proizveden (iznimno pod propisanim uvjetima uz suglasnost MZOPUG do tri godine).

- Otpad, ~ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, mora se odvojeno skupljati i skladititi, a proizvo|a~ otpada uz svaku poiljku otpada mora predati i propisanu dokumentaciju (pratei list).

- Proizvo|a~ otpada smije predati svoj otpad samo ovlatenom skuplja~u i/ ili ovlatenom obra|iva~u na zbrinjavanje (popis tvrtki koje su po `upanijama ovlatene za skupljanje, obradu i skladitenje opasnog otpada mo`e se pronai na

www.mzopu.hr/doc/acr3c8.pdfo).- Proizvo|a~ otpada odgovoran je

za to~nost podataka o otpadu u prateoj dokumentaciji (pratei list).

- Proizvo|a~ otpada du`an je, uz pratei list, skuplja~u i/ili obra|iva~u opasnog otpada predati izvjee o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada. ako je sastav opasnog otpada nepoznat i ako je koli~ina opasnog otpada vea od jedne tone.

- Za opasni otpad poznatog sastava koli~ine manje od jedne tone, proizvo|a~ je du`an predati uz pratei list izjavu o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada.

- U ~lanku 67. Zakona, navedene su ovlatenja inspektora pri obavljanju inspekcijskog nadzora (po~etak provedbe inspekcijskog nadzora ne mora biti najavljen odgovornoj osobi ako se ocijeni da bi takva obavijest mogla utjecati na rezultat nadzora).

- Visoke kaznene odredbe propisane su za odgovornu osobu ako se ne vodi o~evidnik, ne ~uvaju podaci iz o~evidnika za svaku godinu najmanje pet godina, ne prijavljuje otpad na propisanom obrascu jedanput godinje (podzakonski akt koji e propisati izgled o~evidnika jo nije objavljen), ne preda skuplja~u i/ili obra|iva~u pratei list, navedu neto~ni podaci u prateem listu i drugo.

Nastavkom projekta Katastra, a`urnim vo|enjem HEP-ove baze podataka o otpadu te trajnom edukacijom zaposlenika zadu`enih za gospodarenje otpadom, stvara se utemeljenje za poboljanje ukupnog gospodarenja otpadom u HEP-u, osigurava to~nost podataka koji su temelj za obra~un naknada optereivanja okolia otpadom, sprje~ava sankcioniranje pogona zbog neispunjavanja zakonskih obveza vezanih uz otpad te stvara pozitivna slika o odnosu HEP-ovih pogona prema okoliu u javnosti.

Tamara Tarnik

Gospodarenje i nadzor postupanja s otpadom

HEP I ZA[TITA OKOLI[A

24 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

RAZGOVOR S POVODOM

Mr. sc. Saa Kraljevi iz DP Elektrodalmacija Split

Odnedavno je Distribucijsko podru~je Elektrodalmacije Split bogatije za jo jednog magistra znanosti. Rije~ je o Sai Kraljeviu, dipl.ing. el. koji ve petnaest godina radi u Odsjeku razvoja na planiranju mre`a i elektroenergetskih objekata svih naponskih razina i koji je, kao jedini predstavnik HEP-a, javnim natje~ajem odabran za prvi put organizirani me|unarodni poslijediplomski studij iz elektromagnetske kompatibilnosti. Pred me|unarodnom komisijom branio je u Southamptonu magistarski rad pod nazivom Modelling of extremely low frequency (ELF) magnetic fields from three-phase power lines – Modeliranje magnetskih polja niskih frekvencija trofaznih dalekovoda. Ovim kratkim razgovorom pokuali smo saznati barem djeli onoga to je posljednjih mjeseci potpuno zaokupljalo pozornost naega kolege.

HEP Vjesnik: Za po~etak nam objasnite o kakvom to me|unarodnom studiju ovdje govorimo i kako ste se Vi u njemu (s)nali?

Mr.sc. Saa Kraljevi: Rije~ je o suradnji splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje s University of Wales, jednim od najja~ih univerziteta u Velikoj Britaniji, ~ije Ministarstvo vanjskih poslova najveim dijelom financira ovaj poslijediplomski studij. Dakako, dio trokova snosio je i HEP. Javio sam se na natje~aj i bio odabran kao jedan od pet stipendista. Studij je trajao godinu dana i sve ispite, osim zavrnoga, sam polagao u Hrvatskoj. Za izradu zavrnog magistarskog rada spremao sam se tri mjeseca u Engleskoj pri Wessex Institutu u Southamptonu. Taj dio bio je naporan, jer sam za obranu rada u~io po deset sati dnevno, a kao o`enjenom ~ovjeku i ocu dvoje djece taj je trei mjesec doista teko pao. Ali, ono to moram naglasiti, takav se studij tamo provodi modernije i br`e nego kod nas. Naime, izbor predmeta (to sam obavio u dogovoru sa svojim mentorom) usko je vezan uz temu magistarskog rada i ciljano se upisuju. Rekao bih da nema formalizma. Kod nas sluate i predmete koji nisu vezani izravno za struku i koji vam za zavrni rad uope nisu potrebni, a na to se gubi puno dragocjenog vremena. Zna~i, moj dobitak je sa stru~nog gledita, ali i s onog – turisti~kog, jer sam upoznao nove ljude, nove predjele, usavrio jezik. Naime, rad sam pisao i branio na engleskom jeziku.

Vjesnik HEP: [to je odredilo Va izbor upravo te teme?

Mr.sc. Saa Kraljevi: Dva su osnovna razloga. Prvi je taj to je utjecaj elektromagnetskih polja na okoli postao sve ~ea tema brojnih rasprava i napisa. Po~elo je s mobitelima i njihovim moguim utjecajem na ljudsko zdravlje, a nastavilo se s prosvjedima stanara oko gradnje TS Dobri. Zna~i, uz aktualnost pojavio se i interes nae tvrtke da se uskladi s odredbama novih zakona i Pravilnika o zatiti od elektromagnetskih polja. Naime, prema tim aktima, svaki se na objekt - trafostanica, dalekovod, mre`a - smatraju izvorima elektromagnetskog zra~enja. A dati stru~ni odgovor

Magnetska polja zanimljivija od elektri~nih

Pripremila: Vero~ka Garber

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 25

na takve tvrdnje bio je moj drugi razlog za izbor toga studija.

Vjesnik HEP: Vi imate znanje – tvrtka interes. Kako e su u budunosti to povezati i primijeniti Vae znanje?

Mr.sc. Saa Kraljevi: Ovo je pravo pitanje. Kao odgovor mogu rei da smo se mi kao tvrtka, ovdje mislim na na DP, spremni vie anga`irati u nabavi ure|aja za mjerenje elektri~nih i magnetskih polja. Naime, nitko u Hrvatskoj nije jo zakonski ovlaten za takva mjerenja. (Kako ~ujem, Institut Kon~ar je pri kraju registracije). Postavlja se pitanje sukoba interesa i mo`emo li mi sami sebi izdati potvrdnicu o rezultatima mjerenja? Sigurno je da mo`emo obavljati usluge drugima, provoditi mjerenja domainstvima ili tvrtkama u blizini moguih izvora zra~enja. Tako|er, mo`emo obavljati mjerenja za individualne vlasnike elektroenergetskih objekata. Ali, najva`nijim smatram da naa tvrtka ima nekoga tko e je stru~no zastupati u razgovorima s onima koji budu nadzirali i mjerili njene objekte.

Vjesnik HEP: Spomenuli ste nove zakonske odredbe i pravila kojima se propisuju doputene veli~ine zra~enja elektromagnetskih polja. Kako se nai objekti uklapaju u propisane veli~ine?

Mr.sc. Saa Kraljevi: Prema mojim saznanjima sva zra~enja naih izvora su dosta niska. Ili preciznije: u svom magistarskom radu obra|ujem jednu metodu prora~una magnetskog polja u okolini zra~nog dalekovoda 110 kV. Taj prora~un uspore|ujem s konkretnim izmjerenim veli~inama, pa tako dobijem rezultat da, primjerice, to~no u osi dalekovoda, na visini od dva metra ispod 110 kV DV Meterize – Sinj, elektromagnetsko zra~enje iznosi 0,95 µT. Me|unarodni propisi ICNIRP-a (Me|unarodna komisija za zatitu od neionizirajuih zra~enja), ~ije su standarde preuzele mnoge dr`ave, za opu populaciju doputaju zra~enje od 100 µT, a hrvatski propisi, koji su doista strogi, doputaju 40 µT.

Vjesnik HEP: Kako objanjavate pojam doputenog zra~enja i njegova utjecaja na okoli?

Mr.sc. Saa Kraljevi: Na tome to je doputeno, a to nije, radili su lije~nici i biolozi. Oni, a ne elektri~ari, odredili su odnose i granice. Prou~avali su promjene na ljudskom tkivu pri

utjecaju magnetskih polja. To najmanje polje na kojemu su vidjeli da se neto doga|a smanjili su jo deset puta i tako odredili granicu. To je bio po~etak. Potom se ta granica smanjila jo deset puta prema ICNIRP-u. Nai su ili jo jednu granicu ni`e i propisali da ono to je kod njih za opu populaciju kod nas postaje granica za profesionalnu populaciju.

Vjesnik HEP: Koji su razlozi da smo do sada stalno pri~ali o zra~enjima magnetskih polja, a elektri~na nismo ni spomenuli? Kakva su u tom podru~ju Vaa saznanja?

Mr.sc. Saa Kraljevi: Magnetska su polja zanimljivija od elektri~nih. Jedan od razloga su i dosadanje dvojbe oko njihovog utjecaja na ljudsko zdravlje. Na jednom od zadnjih kongresa Me|unarodne organizacije za istra`ivanje karcinoma donesen je zaklju~ak da visokofrekventa elektromagnetska polja, niskofrekventna elektri~na i stati~ka elektri~na i magnetska polja nemaju nikakvog utjecaja na karcinome kod ljudi. Jedino magnetska polja niskih frekvencija zahtijevaju daljnja prou~avanja. Drugi razlog zato su magnetska polja zanimljivija za prou~avanje je i taj to se elektri~na polja lako priguuju u okoliu. Primjerice, zra~enje od elektri~nog polja trafostanice ve je u njenim zidovima prigueno, a polje koje nastaje iz dalekovoda ve je zna~ajno smanjeno iza obli`njih stabala.

Vjesnik HEP: ^ime ste okupirani sada na svom radnom mjestu i kakvi su Vam daljnji planovi?

Mr.sc. Saa Kraljevi: U okviru svog redovnog posla trenuta~no radim plan mre`a svih naponskih razina gradskog naselja @njan u skladu s novim Prostornim planom toga dijela grada. I moram rei da upravo zato svoj posao volim, jer sadr`i puno prora~una i neku vrstu istra`ivanja. Kada je o daljnjim planovima rije~, u bliskoj budunosti bit u anga`iran na izradi studije utjecaja na okoli Trafostanice 110/10(20) kV Dujmova~a (nakon njene rekonstrukcije), koja e, dakako, sadr`avati samo procjenu. Stoga se nadam i s nestrpljenjem o~ekujem da emo prije nego to trafostanica bude dovrena imati ure|aje za mjerenje elektri~nih i magnetskih polja i da emo tako moi nau teoriju provjeriti u praksi i usporediti je sa stvarnim stanjem.

Saa Kraljevi (u sredini) nakon obrane magistarskog rada na Wessex Institutu

Sveu~ilite Tsinghua na sjeverozapadu Pekinga ima svoju podru`nicu u vojnom, zabranjenom podru~ju. Tamo je smjetena reaktorska zgrada, u kojoj od 2000. godine radi nuklearni visokotemperaturni reaktor s grafitnim kuglicama snage 10 MW. Pokusno postrojenje radi bez smetnji i Kinezi su se sada odva`ili na sljedei korak. U Weihaiju, pokrajina Shandong, energetski konzorcij s proizvo|a~em elektri~ne energije Huaneng i sveu~ilitem Tsinghua namjerava graditi prototip komercijalnog nuklearnog reaktora s grafitnim kuglicama. U pet godina trebalo bi se postrojenje snage 195 MW priklju~iti na mre`u i opskrbljivati potroa~e elektri~nom energijom. To bi bila prva na svijetu gospodarska primjena takvog postrojenja, koja bi odvela Kinu daleko naprijed u utrci za nove, inovativne oblike reaktora.

KNOW-HOW RAZVIJEN U NJEMA^KOJ

Nuklearni reaktor s grafitnim kuglicama izvorno je razvijen u Njema~koj. Prve zamisli za to potje~u iz pedesetih godina prolog stoljea. Prvi pokusni reaktor radio je u Jülichu do 1988, u svakom slu~aju vie od 20 godina. Zaustavljen je poslije katastrofe u ^ernobylu i kasnije je know-how zbog politi~kih razloga prodan Ju`noafri~koj Republici i Kini. Tamo je nastavljen razvoj reaktora, ali i u Japanu, Francuskoj, SAD i u Nizozemskoj.

Nuklearni reaktor s grafitnim kuglicama je "vrua tema" na sceni konstruktora reaktora, jer iz fizikalnih razloga u njima ne mo`e doi do taljenja jezgre. Reaktorski prostor ispunjen je stotinama tisua grafitnih kuglica veli~ine teniske loptice. U njima se, pak, nalaze jezgrice od kerami~kog oksida fizijskog materijala urana, torija ili plutonija. Kuglice s gorivom otporne na toplinu mogu bez problema izdr`ati 1600oC, pa se nee rastaliti bez posebnog hla|enja.

Budui da s porastom temperature opada stopa raspadanja, lan~ana reakcija u reaktoru s grafitnim kuglicama nikad se ne provodi bez nadzora. Plemeniti plin helij, koji kru`i reaktorskim prostorom izme|u kuglica, slu`i kao rashladno sredstvo, s jedne strane, a, s druge strane, upravlja proizvodnjom energije. Za veu potronju treba vie helija. Time se temperatura sputa, lan~ana reakcija se poveava i reaktor proizvodi vie energije. Kad je potronja energije manja, jednostavno se priguuje protok helija. Temperatura zbog toga raste, lan~ana reakcija se smanjuje i pada u~inak reaktora.

POKUS BEZ SIGURNOSNIH SUSTAVA (?!)

Kako bi to dokazali, istra`iva~i u Tsinghuau su pri jednom pokusu isklopili sve sigurnosne sustave. U slu~aju normalnog reaktora bilo bi to ravno samoubojstvu, ali tamo su in`enjeri mogli samo pratiti kako se njihovo postrojenje automatski hladi. Zagovara~i takve vrste reaktora naglaavaju

da reaktor s grafitnim kuglicama nije prikladan za vojne svrhe: dobivanje fisijskog materijala za izradu oru`ja od uporabljenih kuglica bio bi preskup i previe rastroan postupak.

Protivno tomu, kriti~ari izjavljuju da bi s tim reaktorima punjenim grafitnim kuglicama moglo nastati niz katastrofalnih posljedica. Budui da postoje planovi gradnje takvih postrojenja bez ina~e sigurnosno nerazdvojive poja~ane vanjske ljuske reaktora (containmenta), takva postrojenja mogu postati savreni ciljevi teroristi~kih napada.

Kina u tom projektu vidi budui izvozni izazov, koji e sigurno opravdati visoke trokove gradnje prototipa. Proizvodni trokovi jednog kilovatsata proizvedenog u ovom prvom komercijalnom postrojenju iznosit e naglaenih 1,70 eura. Ali to, skree se pozornost, vrijedi samo za prototipove, jer se kod njih ura~unavaju svi trokovi razvoja. Kasnije e sve biti puno jeftinije.

ZA RAZVOJ RURALNIH KINESKIH PROSTORA

Planirano postrojenje snage 195 MW ima samo petinu instalirane snage standardnog reaktora. Ali Kina u takvim postrojenjima vidi va`an instrument u razvoju ruralnih prostora. Nuklearni reaktori s grafitnim kuglicama bit e pouzdaniji i u budunosti isplativiji. Osim toga, kad poraste potronja elektri~ne energije, mogu im se bez potekoa dodavati novi blokovi.

I Ju`noafri~ka Republika ubrzano razvija nuklearni reaktor s grafitnim kuglicama. Istina, s pokusnim postrojenjem pod nadzorom proizvo|a~a Eskona u blizini Cape Towna ima jo nekakvih potekoa. Zato sada Ju`noafrikanci sura|uju s Kinom.

Izvornik: Die Welt, 19. velja~e 2005.Pripremio: @eljko Medveek

NUKLEARNA ENERGIJA

Nuklearni reaktor s grafitnim kuglicama

Pouzdaniji i u budunosti isplativiji

Za hla|enje kuglastih gorivih elemenata koristi se helij, a jezgra takvoga reaktora ne mo`e se pregrijati iznad 1600ºC niti u slu~aju ispada te visoka radna temperatura omoguuje njegov djelotvorniji rad, nego kod vodom hla|enih reaktora

U nuklearnom reaktoru s grafitnim kuglicama ne mo`e doi do taljenja jezgre - reaktorski prostor ispunjen je stotinama tisua grafitnih kuglica (veli~ine teniske loptice) u kojima se nalaze jezgrice od kerami~kog oksida fizijskog materijala urana, torija ili plutonija

>

26 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

NOVA TEHNOLOGIJA

DP Elektroprimorje Rijeka – Pogon Crikvenica

U Elektroprimorje su iz Francuske stigle prve automatske kompenzacijske prigunice s diskretnom regulacijom, koje e biti ugra|ene u TS 110/20 kV Crikvenica. Rije~ je o tehnologiji proizvo|a~a SCLE, koja se prvi put ugra|uje u Hrvatskoj, a uobi~ajena je u EdF-u (Francuskoj elektroprivredi). Takav tip prigunica namijenjen je podru~jima sa specifi~nim otporom tla poput onoga u Primorju, Istri, Dalmaciji i Lici, gdje u tlu dominira kamen. Naime, takvo tlo onemoguava zadovoljavanje propisa o elektri~nim instalacijama, jer je teko postii propisani otpor uzemljenja mre`e. O ~emu je zapravo rije~ objasnili su nam rukovoditelj Odjela za projektiranje Franjo Klari i projektant Aleksandar Hajdu.

- Va`no je napomenuti da su u Hrvatskoj jo va`ei propisi koji reguliraju ovu problematiku iz ezdesetih i sedamdesetih godina prologa stoljea. Tada su srednjenaponske mre`e bile nerazvijene i prete`ito zra~ne, a srednjenaponsko zvjezdite napojnih transformatora bilo je izolirano. Propise je bilo mogue zadovoljiti, a bila je i zajam~ena sigurnost napajanja i sigurnost potroa~a. Razvojem i kabliranjem rasla je srednjenaponska mre`a, a s njom i kapacitivna struja. Kada ona dostigne vrijednost od 20 A u 10 kV mre`i, odnosno 15 A u 20 kV mre`i, to je redovita pojava, propisano je uzemljenje nulto~ke, da bi se sprije~ile prenaponske pojave pri zemljospoju. Uzemljenje se obavljalo otpornikom koji je ograni~avao struju zemljospoja na minimalno trostruku vrijednost kapacitivne struje. Ta struja u podru~jima s velikim specifi~nim otporom tla uzrokuje nedoputeno visoke napone dodira u niskonaponskim mre`ama (instalacijama potroa~a). Propisani otpor uzemljenja (pribli`no 0,5 Ω) u naim krajevima se ne mo`e postii navedenim na~inom uzemljenja. Rjeenje je u izmjeni propisa, odnosno njihovom uskla|ivanju s va`eim europskim normama, koje su ve prihvaene i u Hrvatskoj, a prema kojima otpor uzemljenja mo`e biti i nekoliko puta vei. Sigurno i sveobuhvatno rjeenje tog problema jest ugradnja automatskih kompenzacijskih prigunica, koje ukupnu struju zemljospoja smanjuju ispod 40 A, odnosno doputaju otpor uzemljenja nekoliko puta vei (oko 5 Ω), to je mogue zadovoljiti i u naim uvjetima.

AUTOMATSKO PRILAGO\AVANJE UVJETIMA I PARAMETRIMA MRE@E

Zna~i, pri pojavi jednopolnih kratkih spojeva dolazi do stvaranja nedopuenih i opasnih napona u instalacijama potroa~a. Da bi se to sprije~ilo, ugra|uju se dodatni elementi u zvjezdite transformatora koji smanjuju (kompenziraju) kapacitivnu struju kratkog spoja te samim time i napone u mre`ama. U tu svrhu koriste se razli~ita rjeenja poput izravnog otpornika koji ograni~ava

struju na 150 ampera. Automatska kompenzacijska prigunica,

me|utim, automatski se prilago|ava uvjetima i parametrima mre`e. To prilago|avanje mo`e biti kontinuirano i stupnjevano (diskretno). Kontinuirano prilago|avanje podrazumijeva smanjenje kapacitivne struje kvara na nulu (teorijski), dok diskretno smanjuje struje kvara na vrijednost manju od 40 A, to su vrijednosti koje nisu opasne u instalacijama potroa~a. U TS Crikvenica ugra|uje se prigunica s diskretnom kompenzacijom, s tim da je opseg regulacije od 80 do 600 A, s koracima od po 40 A. Uz tu kompenzaciju, prigunica je opremljena i dodatnim otpornicima koji odr`avaju radnu komponentu struje kvara iznad 20 A, da bi se omoguila detekcija jednopolnih kratkih spojeva (funkcioniranje postojee zatite).

Za ruralne krajeve s velikim specifi~nim otporom tla i zra~nom ili kombiniranom mre`om (zra~no-kabelskom), poput primorskoga, osnovni razlog ugradnje automatskih kompenzacijskih prigunica, zna~i, jest eliminiranje prevelikih struja kvarova, odnosno opasnih napona u mre`i te smanjenje ispada napajanja, jer se u kompenziranim mre`ama elektri~ni lukovi nastali jednopolnim kratkim spojevima samogase, a nakon njihova eliminiranja slijedi automatski ponovni uklop.

PRIGU[NICE U TS 110/20 KV CRIKVENICA - PRIJE PO^ETKA TURISTI^KE SEZONE

Automatske kompenzacijske prigunice tog tipa, prve u Hrvatskoj, nabavljene su za Crikvenicu i to dva kompleta, a jednaki tip prigunice bit e ugra|en i u TS 110/20 kV Krk na istoimenom otoku. U Crikvenici se ve sada doga|a da kapacitivne struje iznose vie od 200 ampera. Zbog sigurnosti potroa~a, transformatori su sada u pogonu s izoliranim zvjezditem, to nije u skladu s Propisima o tehni~kim mjerama za pogon i odr`avanje elektroenergetskih postrojenja, ali je to manje zlo nego nezadovoljavanje Pravilnika o tehni~kim normativima za zatitu niskonaponskih mre`a i pripadajuih trafostanica. Taj problem zahtijevao je hitno rjeenje i ono je prona|eno u francuskoj tehnologiji koja se pokazala optimalnom, prema Studiji o uzemljenju koju je izradio Energetski institut „Hrvoje Po`ar“. Tehnologija je isporu~ena, a projektni zadatak dobio je Projektni odjel Slu`be za izgradnju i usluge Elektroprimorja. Na njemu rade projektant Aleksandar Hajdu i rukovoditelj Odjela Franjo Klari. Posao je u zavrnoj fazi i automatske kompenzacijske prigunice bit e ugra|ene u Crikvenici prije po~etka turisti~ke sezone.

Kako su nam rekli in`enjeri F. Klari i A. Hajdu, s ugradnjom te tehnologije mijenja se fizikalna slika pogona, pa e trebati cijelo postrojenje prilagoditi

novim uvjetima. Naime, mijenjaju se parametri i podeenja, kao i na~ini djelovanja zatite te je nu`no u~initi zahvate na koncepciji i strukturi postojee zatite, odnosno trebat e dodati neke nove elemente.

Kao i svaku novinu, i uvo|enje automatske kompenzacije pratili su razli~iti problemi. Jedan od njih je dvojnost vlasnitva. Naime, suvlasnici trafostanica i sustava su Prijenos i Distribucija, a to problem ~ini slo`enijim, jer treba rijeiti daljnje funkcioniranje i vo|enje sustava. Problem, tako|er, predstavlja i uvo|enje automatske kompenzacije u sustav daljinskog vo|enja, jer je on zastario i ograni~enih kapaciteta.

Da ne bude nesporazuma, treba rei da je u Elektri Zagreb ve od prole godine u funkciji prigunica s kontinuiranom regulacijom. Me|utim, prigunice koje se ugra|uju u Elektroprimorju drugog su tipa (sa stupnjevanom regulacijom) i prioritetno se ugra|uju da bi otklonile problem opasnih napona u instalacijama potroa~a. Zna~i, prigunice koje ugra|uje Elektroprimorje doista su novina u Hrvatskoj.

AUTOMATSKE KOMPENZACIJSKE PRIGU[NICE – RJE[ENJE ZA SIGURNOST POGONA Ivica Tomi

Nove automatske kompenzacijske prigunice, prve takvoga tipa u Hrvatskoj, ~ekaju na ugradnju

Automatika za nove prigunice bit e ugra|ena u TS 110/20 kV Crikvenica

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 27

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, potiho ali sigurno, sve vie utje~e na na na~in razmiljanja i odlu~ivanja na osobnoj, ali jo vie na nacionalnoj razini. Tako je i na podru~ju energetike, u kojemu tedljiva i energentima siromana Europa daje veliki zna~aj koritenju obnovljivih izvora energije. U skladu s tim, Hrvatska treba do 2010. godine pokriti 5 posto energetske potronje iz obnovljivih izvora energije (OIE), u koju grupu - osim malih HE (do 10 MW) - spadaju postrojenja koja koriste vjetar, sun~evo zra~enje i biomasu.

Od spomenutih energenata, u ovom napisu naglaavamo velike mogunosti koje Hrvatska ima na podru~ju iskoritenja umske biomase, ne samo radi energetskih, ve i gospodarsko-razvojnih potreba (zapoljavanja i razvoja metalo-prera|iva~ke industrije).

[UMSKA ILI DRVNA BIOMASA

[umska biomasa dobiva se gospodarenjem umama, za razliku od poljoprivredne biomase (u koju spada, primjerice, uljna repica, kompost, ostaci od kukuruza i drugo) i biomase `ivotinjskog podrijetla (otpad i ostaci iz sto~arstva).

[umska biomasa je, zapravo, drvna biomasa ili krae, a manje precizno – drvo. S energetskog aspekta, tu ne ubrajamo trupce koji se koriste kao sirovina za drvnu i gra|evinsku industriju (proizvodnju pokustva, parketa, gra|evinskih elemenata i sli~no), niti drvo za kemijsku preradu, koje se koristi za dobivanje celuloze i tanina ve, u prvom redu: ogrijevno drvo; drvni otpad od sje~e uma (granjevina, dijelovi debla koji bi ina~e ostali u umi, kao i kora - ra~una se da ovu grupu ~ini ~ak 20 posto ukupnog etata), drvee i grmlje ostalo nakon ~ienja umskih proreda ili njihovih neiskoritenih djelova, poput ovrina, grana, lia, panjeva i korijena; ostatatke od industrijske obrade drveta (komadno drvo razli~ite veli~ine, drvnu prainu, piljevinu, blanjevinu i sli~no).

PROSTORNI METAR SVJE@E GRABOVINE SADR@I ENERGIJU OD 2 MWh

Energija drva nastala je akumulacijom Sun~eve energije, procesom fotosinteze. [ume apsorbiraju uglji~ni dioksid CO

2 te, uz dodatak vode

i svjetlosti, proizvode organsku tvar i kisik. Energija koju sadr`i drvo znatno ovisi o

postotku vlage. Svje`e posje~eno drvo sadr`i pribli`no 50 posto vlage te jedna tona ima energiju od 2 MWh (tablica 1). Uobi~ajene vrijednosti koje se koriste u prora~unima odnose se naj~ee na 25 posto vlage (lutro).

U praksi se, osim mase, drvo mjeri i volumenom, zbog ~ega je potrebno poznavati specifi~nu masu [t/m³]. Od poznatih vrsta drveta, najte`i je bjelogori~ni grab (0,75 t/ m³ ), a za polovicu je laka crnogori~na jela (0,4 t/ m³).

OBNOVLJIVI IZVORI

Elektri~na energija iz ume

Kogeneracija na umsku biomasu kao hrvatski pothvat Dr.sc. Nikola ^upin

Vla`nost drva (%) 50-60 25-35 15-25

Energija(MWh/t) 2,0 3,4 4,0

Stanje drva svje`eUskladiteno preko ljeta

Uskladiteno2-3 godine

Tablica 1. Energetske vrijednosti drva u ovisnosti o vla`nosti

Mjerna jedinica1 m³ (fm)

1 prm(rm)

1 nm(Srm)

1 m³ (fm) 1 1,4 3,01 prm (rm) 0,7 1 2,01 nm (Srm) 0,33 0,50 1

Tablica 2. Odnos mjernih jedinica za drvo (u zagradi je njema~ka kratica)

* grab 20% vlage kubi~ni metar prostorni metar nasipni metar

Energija (MWh) 3 2 1

Te`ina (t) 0,75 0,52 0,25

Slika 1. Kubi~ni, prostorni i nasipni metar, energija i te`ina na primjeru graba

28 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Slika 2 Cijene energenata u Danskoj, (Boris Labudovi i suradnici: "Obnovljivi izvori energije", Energetika marketing d.o.o., Zagreb, svibanj 2002.)

Za mjerenje koli~ine drva razlikujemo: kubi~ni, prostorni i nasipni metar.

Kubi~ni metar [m³] je volumen ~vrstog drva, bez zra~nog prostora (njem. Festmeter – fm).

Prostorni metar [prm] ~ine cjepanice duljine 1 m poslagane tako da, zajedno sa zra~nim me|uprostorom, ~ine 1 m³ (Raummeter - rm)

Nasipni metar [nm], je kubi~ni metar sje~ke veli~ine pribli`no 5-50 mm, (Schüttraummeter - Srm).

Njihov je odnos naveden u tablici 2, a na slici 1 je slikovito objanjenje.

EKOLO[KO-OBNOVLJIVI UTJECAJ ^INI DRVO KONKURENTNIJIM

Poznato je da je drvo bio prvi energent kojega je koristio ~ovjek, da bi pojavom neobnovljivih'energenata - ugljena, nafte i plina (koji imaju veu specifi~nu energiju) bio potisnut, sve dok nije postalo jasno da neobnovljivi energenti imaju svoj kraj. Zbog toga danas drvo ponovno postaje privla~an energent, ~emu doprinosi i prilago|ena tehnologija toplinskih postrojenja koja, koritenjem drva u obliku peleta i sje~ke, omoguava automatizaciju individualnog kunog grijanja, kao i ona na plin i naftu.

Suvremeni ekoloko – obnovljivi utjecaj dobro ilustrira slika 2, koja prikazuje odnos cijena u Danskoj. Vidimo da je osnovna cijena prirodnog plina i sje~ke pribli`no jednaka, ali zbog dodataka (poreza na neobnovljive energente, sadr`aja sumpora i CO2), tr`ina cijena plina za jednaku energetsku vrijednost postaje dvostruko vea od cijene sje~ke.

DRVO JE NACIONALNI OBNOVLJIVI ENERGENT

Od svih obnovljivih energenata kojima raspola`e Hrvatska, umska biomasa je, nedvojbeno, najizdaniji energent. Prema podacima

objavljenim u knjizi "BIOEN – program koritenja biomase“ (EI ’’Hrvoje Po`ar’’, Zagreb travanj 1998.), godinji prosjek raspolo`ive umske biomase u Hrvatskoj za razdoblje 1996.-2016. iznosi 3 milijuna m³, to pri 40 posto vlage predstavlja energetski potencijal od 20 PJ = 5,6 TWh, a to je 5 posto ukupne energije potroene u 2003. godini (396 PJ).

Kada bi se ta koli~ina koristila kao gorivo u kondenzacijskoj termoelektrani (iskoristivost = 0,3), moglo bi se proizvesti 1,66 TWh elektri~ne energije, to je 10 posto ukupne elektri~ne. energije potroene u Hrvatskoj u 2003. godini (16,5 TWh), a kada bi se koristila za proizvodnju topline (iskoristivost = 0,85), moglo bi se pokriti' 52 posto ukupno proizvedene pare i tople vode u Hrvatskoj 2003. godine (32,5 PJ).

[ume su rasprostranjene po ~itavom teritoriju Hrvatske: izme|u Vinkovaca i Karlovca nalazi se dvije treine, a u Gorskom kotaru i Lici ostala treina biomase, zbog ~ega je racionalno decentralizirano koritenje za proizvodnju topline i elektri~ne energije u manjim postrojenjima.

[umsku biomasu ne treba promatrati kao konkurent neobnovljivom ugljenu, plinu i nafti niti obnovljivom vjetru i sun~evu zra~enju, ve kao izdani obnovljivi energent Hrvatske, koji u mnogim slu~ajevima ima prednost kao akumulator energije koja se mo`e koristiti onda kada treba.

KOGENERACIJA NA [UMSKU BIOMASU – NEDOVOLJNO ATRAKTIVNA POSTROJENJA Kogeneracija je ope prihvaen pojam za spojeni proces u kojemu se istodobno proizvode toplina i elektri~na energija. Jedan dio energije generatora pare transformira se preko bloka turbina-generator u elektri~nu energiju, a drugi dio predaje se toplinskoj mre`i za grijanje stambenih prostorija i sanitarne vode (vode za kupanje i

kuhinjske potrebe). Prema tomu, za uspjean rad, kogeneracijsko postrojenje treba imati i toplinske i elektri~ne potroa~e.

Kako u~inkovit omjer toplinske i elektri~ne snage kogeneracijskog postrojenja iznosi minimalno 3:1, odatle proizlazi i ograni~enje u proizvodnji elektri~ne snage i energije. Primjerice, za elektri~nu snagu od 1 MW potrebna je prosje~na snaga toplinske potronje od najmanje 3 MW, a to se ti~e energije, da bi takvo postrojenje bilo isplativo, nu`no je upotrebno vrijeme (trajanje vrnog optereenja koje u godini dana daje istu energiju kao i stvarno optereenje) od barem 4000 h/god.

S aspekta koritenja biomase u kogeneraciji topline i elektri~ne energije, mo`emo definirati tri vrste toplinskih potroa~a: komunalni potroa~i (potronja naselja u kojemu stanovnitvo dobiva toplinsku energiju - vrela voda temperature 80ºC - 120ºC - iz tzv. centralnog ili sredinjeg toplinskog sustava (toplinske mre`e); industrijski potroa~i (definiran tehnolokim procesom industrije, koja naj~ee ima potrebu za parom, vrelom vodom i elektri~nom energijom) i potroa~i posebnih objekata (bolnica, vojarni, portskih objekata, hotela ...)

Potronja drvne industrije je najisplativija, jer se kao gorivo koriste otpaci od obrade drveta, a potrebe za toplinom (suenje u tehnolokom procesu obrade drva) su stabilne. Unato~ tomu, dananja energetska politika u naoj zemlji jo nije poticajnim mjerama takva postrojenja u~inila dovoljno atraktivnim za zna~ajnija ulaganja kapitala, premda je jasno da na nacionalnoj razini postoji isplativost koja opravdava razmiljanja da kogeneracija na umsku biomasu postane nacionalni pothvat .

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 29

OBNOVLJIVI IZVORI

Elektri~na energija iz ume

30 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

[uma je na nacionalni energetski resurs pa niti jedan komadi drveta ne bi smio istrunuti ve bi nas svojom energijom treba grijati i proizvoditi elektri~nu energiju

>NACIONALNA RAZINA ISPLATIVOSTI

Da bi potkrijepili tezu o kogeneraciji na umsku biomasu kao nacionalni pothvat, prila`emo nekoliko ~injenica:

1. Koritenjem domaeg goriva smanjuje se uvoz. Ako bismo iskoristili raspolo`ivu drvnu biomasu od 3 milijuna m³, smanjili bismo za

toliko uvoz nafte i plina to danas vrijedi pribli`no 2 milijarda kuna/god.

2.Kogeneracijska postrojenja su pogonski ugodna. Za razliku od drugih postrojenja na obnovljive energente (sun~anim kolektorima,

fotonaponskim elijama i vjetroelektranama), koja ovise o trenuta~nim vremenskim okolnostima te se mo`e dogoditi da elektroenergetskom sustavu `ele isporu~iti nepo`eljnu energiju (u vrijeme kada u sustavu ima dovoljno energije), kogeneracijsko postrojenje je daje energiju kada treba i s malim gubicima prijenosa (njegova se energija troi na samom pragu).

Sun~eve zrake, vjetar i drvo sadr`e energiju dobivenu od Sunca, a razlika je u tomu to drvo ima akumuliranu enegiju koju mo`emo koristiti kada hoemo i kada nam odgovara, a ne kada to dopuste meteoroloke okolnosti (grije Sunce ili pue vjetar).

3. Poveana zaposlenost. Jasno je da lokalno stanovnitvo, posebno u nerazvijenim i rijetko nastanjenim podru~jima, mo`e

nai zaposlenje u skupljanju i pripremi biomase. U Austriji je taj problem kvantificiran, a rezultat navodi na razmiljanje; na primjeru naselja od 10.000 stanovnika, ustanovljeno je da, ako se za proizvodnju topline i elektri~ne energije, umjesto plina ili nafte koristi biomasa, treba 15 puta vie zaposlenika (135 umjesto 9 ljudi).

S lokalnog aspekta, prednost dakako ima plin i nafta, a s nacionalnog aspekta drvo, zbog ~ega dr`ava daje poticaje onima koji investiraju u kogeneraciju na drvo. Dio ulo`enog novca vraa se kroz poreze zaposlenih, a lokalno stanovnitvo svojim prisustvom o`ivljava siromane i nenastanjene krajeve, ~ime dr`ava vraa kapital ulo`en u poticaje.

4.Poveana energetska sigurnost zemlje. S obzirom na rasprostranjenost biomase, logi~no je da se koristi kao gorivo za tzv.

decentralizirane izvore energije, koji u stresnim okolnostima (prirodne katastrofe i rat), mogu imati zna~ajnu ulogu opskrbom kriti~nih potroa~a (bolnica, kola i vojnih objekata).

5.Udovoljavanje dr`avnim obvezama za zaptitu okolia (Kyoto protokol). Do 2010. godine, Hrvatska ima obvezu iz obnovljivih

izvora energije (OIE) proizvesti 5 posto energije. U OIE, osim Sunca, vjetra i biomase tako|er spadaju hidroelektrane do 10 MW instalirane snage. Procjenjuje se da je rije~ od 300 MW snage s investicijskom vrijednou od pribli`no 300 milijuna eura. S obzirom na izdanost umske biomase, Hrvatska bi za postizanje toga cilja trebala vie pozornosti posvetiti tom energentu, pa se u tom

smislu o~ekuju poticaji.

6.Intenzivnijom njegom poveava se umska biomasa. Kao to svaka biljka (primjerice vinova loza) tra`i njegu, da bi bolje i

br`e rasla, tako bi i njega uma rezultirala veim prihodom umskog gospodarstva, a zatita od po`ara bila bi efikasnija.

7.Razvoj metalne industrije. Poznato je da smo imali razvijenu metalo-prera|iva~ku industriju, koja se ugasila deindustrijalizacijom zemlje.

U slu~aju da koritenje umske biomase postane nacionalni pothvat, naa bi industrija mogla proizvesti skoro svu opremu za kogeneracijska postrojenja koju bi, s obzirom na vei broj manjih postrojena, bilo racionalno tipizirati.

DR@AVNI POTICAJI

Da bi neto to je u interesu drutva (nacionalno isplativo) postalo isplativo na lokalnoj razini, dr`ava uvodi poticaje. Primjerice, za kogeneraciju na umsku biomasu Ministarstvo poljoprivrede Austrije daje stimulacije investitorima obvezujui ih da 15 posto potreba postrojenja za biomasom otkupljuju od seljaka (koji su stimulirani i za ~ienje uma, uz osiguran plasman granjevine).

Potrebna gotovinska sredstva pribavljaju se od priklju~nih pristojbi buduih potroa~a, a ostatak su povoljni krediti s rokom otplate do 50 godina, uz 5-6 godina po~eka, uz 1-2 posto kamata te mogunost da se u prvim godinama otplauju samo kamate. Razliku do komercijalnih bankarskih uvjeta snosi dr`ava, ministarstvo ili sli~ne institucije.

Osim poticaja u gradnji, Austrija daje potporu u tijeku pogona kroz zajam~ene cijene energije. Uredbom Republike Austrije (Bundesgesetzblatt, XII 2002.) osigurane su vie otkupne cijene elektri~ne energije proizvedene iz kogeneracije (za nova postrojenja na biomasu):

Kako Austrija vrednuje pojedine OIE vidi se iz prosje~ne otkupne cijene elektri~ne energije, (izvor: Igor Raguzin, Power Point prezentacija, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, sije~anj 2005.):

• Fotovoltni izvor 470 - 600 (Eura/ MWh)• [umska biomasa 102 – 160 ''• Bioplin 77 – 165 ''• Drvni otpad 66 – 120 ''• Vjetroelektrane 78 ''• Male HE 31 – 62 ''

Troak subvencionirane cijene iz kogeneracije raspore|uje se na ostale kategorije potronje u okviru elektroprivrede.

U Hrvatskoj se, uz pozitivne energetske zakone, radi na pripremi odgovarajuih podzakonskih akata o kogeneraciji, to je svakako pozitivan trend, ali bez ja~e potpore na politi~koj razini koja bi stvorila kriti~nu masu dovoljnu da iskoritenje nae umske biomase postane nacionalni pothvat, nee doi do znaajnijih i br`ih u~inaka.

ELEKTRI^NA ENERGIJA I TOPLINA IZ DRVA

Tra`ei efikasnija rjeenja, poduzetni

su Austrijanci 2003. godine osnovali tvrtku

Strom und Wärme aus Holz (SWH GmbH), to

u prijevodu doslovce zna~i ''Struja i toplina iz

drva''. Ta je tvrtka kerka Austrijskih uma d.d.

(Oesterreiche Bundesforste A G) i toplinarske tvrtke

''Wärmebetriebe'', a osnovna joj je djelatnost izgradnja

kogeneracijskih postrojenja na umsku biomasu.

I nae Hrvatske ume d.o.o. (H[) su inicirale

koritenje biomase za grijanje prostorija svojih

podru`nica te je do 2006. godine u tijeku

realizacija pilot projekata toplifikacije na biomasu

u kojima se koriste vrelovodni kotlovi snage 1 MW:

Ogulin, Gospi, Naice, \ur|evac, Belie, Krasno i

Delnice.

Uprava Hrvatske elektroprivrede je u

svom Programu dala prioritet gradnji novih

izvora elektri~ne energije te iskazala interes za

proizvodnjom zelene struje i za izgradnjom tzv.

decentralizirane proizvodnje elektri~ne energije, a

posebno HEP Toplinarstvo d.o.o., ima interesa iriti

svoju osnovnu djelatnost.

Obostrani interes HEP-a i H[ proizlazi

iz njihove osnovne funkcije da vode brigu o

va`nim nacionalnim resursima, a budui da

obje tvrtke raspola`u bogatom infrastrukturom,

rasprostranjenom po ~itavoj zemlji, mo`e se

o~ekivati da e u skoroj budunosti doi do gradnje

barem jednog pilot projekta – energetskog izvora

na umsku biomasu..

Neka nas u tom smislu potakne jedna anegdota.

Kada je Napoleon Bonaparte za vrijeme

kratkog pohoda u Egipat ugledao, usred pustinje,

rijeku Nil, navodno je uzviknuo: ''Niti jedna kap ove

vode ne smije otei u more''.

Kao to je u pustinjskom Egiptu rijeka Nil

nacionalni resurs, tako je u energetski siromanoj

Hrvatskoj uma tako|er nacionalni resurs pa niti

jedan komadi drveta ne bi smio istrunuti, ve bi

nas svojom (od Sunca akumuliranom) energijom

trebao ''grijati i proizvoditi elektri~nu energiju''.

HEP I KUPCI

Rezultati aktivnosti sprje~avanja neovlatene potronje elektri~ne energije u DP Elektroslavonija Osijek

Neovlatena potronja elektri~ne energije na podru~ju koje pokriva osje~ka Elektroslavonija osobito je naglaena u Baranji, a poja~anim aktivnostima naih zaposlenika gubici su smanjeni i kra|e je manje. Do 17. o`ujka o.g. zabilje`eno je ukupno 163 prijava neovlatene potronje. Najvie je samovoljnih priklju~ivanja potroa~a na mre`u isporu~itelja, koritenja elektri~ne energije bez mjernih ure|aja, onesposobljavanja ure|aja za ispravan rad ili troenja elektri~ne energije preko mjernih ure|aja, odnosno glavnih osigura~a koji nisu plombirani. Temeljem neovlatene potronje, obra~unato je 349 tisua kuna, a naplaeno 165 tisua kuna. Kako nam je rekao Kreimir Vidakovi, voditelj Odjela za odnose s potroa~ima DP Elektroslavonija, protiv osam takvih potroa~a podnesene su kaznene prijave.

Veliki broj onih koji se odlu~uju na kra|u elektri~ne energije, naj~ee to ~ine zbog loih socijalnih okolnosti na krajnjem istoku Hrvatske. No, ima i onih koji mogu platiti elektri~nu energiju, ali se na kra|u odlu~uju zbog koristoljublja. Direktor DP Elektroslavonija Osijek, Damir Karavidovi smatra kako i me|u socijalno ugro`enim stanovnitvom ima vie podjela.

- Neki su sebe sami doveli do takvoga stanja, a druge je nezaposlenost nagnala na takve postupke. Ovu drugu skupinu mo`emo razumjeti, ali ne i opravdati. Veina se socijalno ugro`enih gra|ana ipak ne odlu~uje na kra|u elektri~ne energije nego sura|uje s nama. Mi smo napravili formulu za rjeavanje njihovog i naeg problema. Prvo, ugra|ujemo pretplatno brojilo, ~ime ograni~avamo potronju na `ivotno potrebne svrhe i eliminiramo rasipnitvo koje stvara dugove. Dogovaramo s centrima za socijalnu skrb da oni preuzimaju obvezu plaanja elektri~ne energije, pa oni onda svojim tienicima daju novac za kupnju bona za pretplatno brojilo. Na taj se na~in rjeavaju i stari

dugovi, jer se pri svakoj kupnji bona odre|uje iznos otplate starog duga. Tu je najbitnije da se novi dug ne stvara, a stari se otplauje. Nije rjeenje isklju~iti potroa~a. Time smo mi, na neki na~in, socijalni partner, rekao je D. Karavidovi.

BARANJSKA METODA KRA\E

Kao to smo ve spomenuli, posebno mikropodru~je Elektroslavonije je Baranja, s naglaenim socijalnim problemima, budui da je tu stopa nezaposlenosti 43 posto, stanovnitvo se prete`ito bavi poljoprivredom, a veina je stara~kih domainstava. Zanimljivo je da su zaposlenici HEP-a u Baranji otkrili metodu kra|e elektri~ne energije koja nije bila poznata u drugim krajevima Hrvatske. Tom metodom utje~e se na smanjenu registraciju brojila, guranjem filma u brojilo u trenutku dok energija kroz njega te~e. Osim tehni~ke izvedbe tog na~ina, zanimljivo je i vrijeme koritenja: radnim danom poslijepodne i nave~er te vikendom – sve izvan radnog vremena HEP-a.

- Sve navodi na to da je netko smislio i „prodao“ tu metodu za vrijeme rata, jer takve kra|e nije bilo ranije. Na to upuuje i ~injenica da je velik broj zate~enih slu~ajeva diljem Baranje te da ga koriste sve nacionalnosti, naglasio je D. Karavidovi.

Zbog toga se od rujna prole godine provodi stalna akcija kontrole priklju~aka i mjernih mjesta tako da se mjese~no o~itava potronja kuanstava. Stalnim obilaskom odviknuli smo dio kupaca od razli~itih oblika kra|e, pa su mjese~ni gubici u Baranji dvostruko manji od zabilje`enih u 2004. godini, uz akontacijski sustav.

- Mi ne mo`emo vjerovati da se toliko kralo! Mislili smo da emo minimalno smanjiti gubitke zbog mjese~nih o~itanja u odnosu na akontacijska. Sada je prosjek gubitaka u Baranji 11 posto, a prije naih akcija ~esto je bio vei od 20 posto. Zato emo

ustrajati u mjese~nim o~itanjima potronje, poru~io je D. Karavidovi.

OTKRIVEN DOSJETLJIVI KRADLJIVAC

Od zanimljivih slu~ajeva izdvajamo i onaj iz Orahovice gdje je potroa~ zbog protusmjernog uvo|enja jedne faze struje u brojilo obavljao potronju preko te faze. Zato se smanjivala registracija (12 kW) i to zimi na stanje na broj~aniku na vrijednost manju od ljetne o~itane potronje. Da to zaposlenici HEP-a ne bi primijetili, spretni je potroa~ prije redovnog o~itanja, a na pragu ljeta, na terasi kue uklju~ivao grijalice, s pravim smjerom registracije elektri~ne energije kako bi vratio brojeve do mjere koja mu je dala potronju s mjese~nim obrokom od 100 kuna. Kada je otkrivena neovlatena potronja, pokusom je utv|eno da mu je zimska dvotjedna potronja bila na razini polovice godinje potronje prosje~nog domainstva u njegovom okru`enju.

POJA^ANIM KONTROLAMA PREPOLOVLJENI GUBICI Denis Karna

Povodom Svjetskog dana voda, 22. o`ujka, u Velikoj dvorani [kolske knjige u Zagrebu odr`an je dan ranije prigodni program Agencije za zatitu okolia. Njezina ravnateljica, dr.sc. Savka Ku~ar Dragi~evi, u uvodnoj je rije~i naglasila zna~aj vode za `ivot na Zemlji, osobito one pitke, kojoj pristup u svijetu nema jo uvijek ~ak milijarda stanovnika. Vodi je posveeno i desetljee 2005.-2015. pod geslom Voda za `ivot. Tom je prigodom napomenula kako je Hrvatska prema zalihama vode 30. u svijetu, a u Europi trea.

Agencija je odlu~ila ovogodinji Dan voda obilje`iti dvostruko, s jedne strane nagradama najboljim likovnim radovima u~enika viih razreda osnovnih kola o temi vode, zajedno sa [kolskom knjigom, te upoznati javnost s prvim sustavnim Izvjeem Agencije za zatitu

okolia: More, priobalje, ribarstvo i marikultura 1996.-2003. godine.

Ovim Izvjeem Agencija zapo~inje s izdavanjem redovitih godinjih publikacija o stanju, optereenosti i trendovima prema pojedinim tematskim cjelinama – zraku, tlu, kopnenim vodama, moru, biolokoj raznolikosti, postupanju s otpadom i prometu.

Nakon iscrpnog izlaganja o Izvjeu, uru~ene su nagrade desetorici u~enika s najboljim likovnim radovima o vodi, a jo je njih deset pohvaljeno. Te e radove Agencija koristititi u svojim promotivnim aktivnostima, a jedan od nagra|enih radova ve je naao svoje mjesto na naslovnici prvog Izvjea Agencije.

Dragica Jurajev~i~

Prvo izvjee posveeno moru i priobalju, s razlogomUZ SVJETSKI DAN VODA Agencija za zatitu okolia prezentirala svoje prvo Izvjee

Ravnateljica Agencije za zatitu okolia de.sc. Savka Ku~ar Dragi~evi naglasila je problem pitke vode u svijetu, koja je preduvjet `ivota

31HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Ekoloka udruga Dupinov san uspjela je, po prvi put, u veliku nacionalnu donatorsku kampanju okupiti mjerodavna ministarstva, `upanije, lokalnu vlast, zna~ajne hrvatske tvrtke i individualne zemljoradnike, dobiti potporu ameri~ke trgovinske komore i norvekog veleposlanstva te ishoditi valjano medijsko pokroviteljstvo cijelog niza televizijskih, radijskih i novinskih kua. Kampanja kojoj je sve to polo za rukom nazvana je Posadimo `ivot, a projekt kojeg tijekom ove godine spomenuta Udruga ostvaruje pod nazivom Zeleno ima za cilj sadnju osam tisua maslina i ~etiri tisue sadnica umskog fonda, pinija i ~empresa, na odabranim lokacijama jadranske obale i otoka.

HEP I NA DONACIJSKIM PLO^ICAMA U BROJNIM HVARSKIM MASLINICIMA

Po~etkom o`ujka ove godine, odabrana lokacija bila je otok Hvar. Tamo i dvadeset osmorici oto~kih maslinara podjelilo dvije tisue sadnica maslina, prete`ito domae sorte oblica i talijanskih sorti leccino i ascolana. Taj su posao vrijedno odradili ~lanovi Udruge, potpomognuti predstavnicima Splitsko-dalmatinske `upanije, lokalne samouprave grada Hvara i opine Jelsa, ali i sponzorskih tvrtki: HEP-a, T-com, Croatia osiguranja i Dalekovoda. Malu su HEP-ovu ekipu ~inili Nika Laui, pomonik direktora DP Elektrodalmacija Split i Ivo Udovi~i, rukovoditelj Pogona Hvar sa svojim naju`im suradnicima. Od danas, ime nae tvrtke nalazit e se, ne samo u hvarskim pohvalnicama za brzu intervenciju u osiguranju opskrbe elektri~nom energijom i sanaciju teta nakon katastrofalnog po`ara prije dvije godine, ne samo za pomo pri obnovi knji`nog fonda vatrom unitene knji`nice u Jelsi, ve i na donacijskim plo~icama u brojnim hvarskim maslinicima.

POHVALE HEP-uU prehladnom, za ovaj otok skoro

nevjerojatnom burovitom jutru, pokuavamo ubrzati krvotok razgovorima s naim domainima.

HEP I OKOLI[

I HEP sudionik nacionalne donatorske kampanje Posadimo `ivot

Hvarska e zgarita zazelenjeti maslinom, pinijom i ~empresom

Maslinari potpisuju ugovor s udrugom Dupinov san

Jurko Lu~i iz Vrboske posadio je doniranu mladicu masline u svom masliniku, po starom se te`a~kom obi~aju prekri`io i zamolio Boga da se maslina primi

Ekipa donatora – predstavnici @upanije, lokalne vlasti i velikih hrvatskih tvrtki

32 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Stanislav [tambuk, savjetnik u Hrvatskom zavodu za poljodjelstvo, uz sve pohvale ovoj donatorskoj akciji, izrazio je i nadu da e se ona nastaviti i idue godine. Uvjeren je da e hvarsko ulje dostii, pa i nadmaiti u kvaliteti puno poznatije bra~ko i kor~ulansko, jer su ovdanji maslinari zadnjih godina po~eli sluati struku i odr`avati agrotehniku u gnojidbi, rezidbi i preradi ovog dragocjenog ploda, to je na naem priobalju prije stoljea i pol bio zastupljen s 32 milijuna stabala, a danas ih ima tek malo vie od 3,5 milijuna. To je jo jedan va`an razlog za dobrodolicu takvom projektu.

Zoran Doman~i, gradona~elnik Hvara, jo jedanput je pohvalio suradnju s HEP-om kao iznimnu u svim zajedni~kim projektima te se ponovno osvrnuo na brzo i u~inkovito otklanjanje teta i obnovu trasa nakon zadnjeg velikog po`ara na otoku.

Braco Caratan, na~elnik opine Jelsa, izrazio je zadovoljstvo stvaranjem novih i obnovom starih maslinika, kojih ba na podru~ju ove opine ima najvie, a nau je tvrtku pohvalio za dobru suradnju i posebice za iskazanu pomo pri obnovi stradale biblioteke koja e do kraja ove godine biti ure|ena i smjetena u novi prostor.

I dok smo mi razgovarali, voditelji Ekoloke udruge Dupinov san prikupljali su potpisane ugovore maslinara. Kamioni sa sadnicama su ispra`njeni i svi smo se zaputili na zemljite Jurka Lu~ia iz Vrboske. Tamo je jor Jurko posadio mladicu masline kako bi udahnuo neto due u nae fotoaparate `eljne potpunog doga|aja. Po starom se te`a~kom obi~aju prekri`io i zamolio Boga da se maslina primi.

SADNJA SE NASTAVLJA I U DRUGIM PODRU^JIMA JADRANSKOG PRIOBALJA

Goran Stojanovi, ravnatelj Udruge, novinarima je objasnio da e se sadnja maslina nastaviti i u drugim podru~jima jadranskog priobalja i otoka, a da e hvarska opo`arena podru~ja biti ubrzo zelenija. Predvi|eno je, naime, da se na ovom otoku posade mladice pinija i ~empresa, a za godinu dana vjerojatno i nove masline. Rije~ je, dakako, o nastavku projekta Zeleno u okviru viegodinjeg programa nazvanog Podr`imo boje Jadrana. Naime, projekt Plavo, koji je zavrio tijekom prole godine, bio je akcija ~ienja podmorja i priobalja, a projekt Bijelo odnosi se na o~uvanje tradicionalne brodogradnje, u okviru kojeg bi se te`ite dalo izgradnji originalne murterske bracere iz 16. stoljea.

Hrvatska elektroprivreda jo jedanput je pokazala da zna prepoznati prave vrijednosti te je svojom spremnou za pomo omoguila barem jednom dupinu dosanjati san o Jadranu prema njegovoj `elji.

Vero~ka Garber

Na Veliki petak, 25. o`uja 2005. godine, induvidualni poljodjelci Poretine dobili su na dar 2.500 sadnica masline. Akciju podjele i sadnje maslina organizirala je udruga Dupinov san, zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, @upanijom istarskom te gradovima Pore~ i Vinjan. Sadnice su kupljene iz sredstava nacionalne donatorske kampanje Posadimo `ivot - projekta Zeleno. Dupinov san financira treinu cijene sadnice masline, a druge dvije treine pokrivaju `apanije i lokalne samouprave na ~ijem podu~ju se masline sade.

Cilj nacionalne donatorske kampanje je podizanje svijesti i prikupljanje sredstava za obnovu umskog fonda i sadnju maslina na razli~itim lokacijama jadranske regije kao to su Vis, Kor~ula, Lastovo, Hvar u Dalmaciji, Tar, Vodnjan, Vinjan u Istri i [tedrica na dubrova~kom podru~ju. Plan je, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Hrvatskim umama i lokalnim zajednicama, ogranizirati sadnju pribli`no osam tisua sadnica maslina te est tisua sadnica pinije i ~empresa.

Na podjeli sadnica masline u Pore~u, ravnatelj udruge Dupinov san Goran Stojanovi posebno je naglasio zajednitvo izme|u udruge, Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskih uma, `upanija te opina i gradova kao i poljodjelaca i gospodarstva, kao odlu~ujue za uspjeh akcije.

- Bez zajednitva postoje samo nepovezani parcijani interesi koji se ne mogu kvalitetno artikulirati. Mogue je povezati sve strukture gra|anskoga drutva na nekom projektu, ako nema isklju~ivosti, a djelatna se energija usmjerava prema opem dobru, poru~io je G. Stojanovi.

Udruga Dupinov san ve se afirmirala na viegodinjem eko projektu Podr`imo boje Jadrana (2003.-2007.), ~iji je cilj zaustavljanje nagativnih trendova odnosa prema okoliu i odr`ivom razvoju.

Ivica Tomi

Pore~kim poljodjelcima 2.500 sadnica masline

Na podjeli sadnica maslina u Pore~u zatekli smo i dobro raspolo`enog i spremnog na alu, ali i ozbiljne razgovore, poljodjelca iz Markovca u opini Vinjan, Lucija Barnubicha. Doao je po svojih 250 sadnica koje e posaditi uz tisuu maslina koje ve posjeduje na svom uzornom imanju. Plan mu je, ka`e, ako dobije zemlju koju o~ekuje, uzgajati 2.000 stabala masline. Uz masline ve ima 15 000 ~okota vinove loze, a planira zasaditi jo tri tisue. Uz to se, kako ka`e, sa svojih sedam `ena u kui, bavi i povrtlarstvom. O akciji podjele maslina ka`e:

- Ovo je svakako akcija za pohvalu. Ja uvijek ka`em da dicu treba dati materi, a sadnice poljodjelcima, jer podjela sadnica nekome drugom bio bi ~isti promaaj. Naime, maslinarstvo je te`ak

posao u koji je potrebno ulo`iti mnogo strpljenja, ljubavi, znanja i znoja. Kada zasadite sadnice morate ~ekati tri do ~etiri godine a da ne dobivate nita. Tek u petoj godini dobro njegovana maslina donese blizu 80 posto ploda. Treba to do~ekati, ka`e simpati~ni brkajlija ~ije je dobo raspolo`enje ne mo`e pokvariti ni sitna kia koja rominja cijelog dana. ^im preuzme svojih 250 sadnica vraa se kui u kojoj ga ~eka sedam `ena. Jesu li one zaslu`ne za njegovo dobro raspolo`enje, ili dobivene sadnice, ili oboje zajedno, nije va`no. Zadovoljstvo je susresti takvog ~ovjeka punog optimizma, jer to danas i nije ba ~esta pojava.

I. T.

LUCIO BARNUBICH, POLJODJELAC IZ MARKOVCA, OP]INA VI[NJAN

DAJTE DICU MATERI

Lucio Barnubich, vinjanski poljodjelac: podjela sadnica nekome drugom, a ne nama maslinarima bio bi ~isti promaaj, jer maslinarstvo je te`ak posao u koji je potrebno ulo`iti mnogo strpljenja, ljubavi, znanja i znoja

Poljodjelci Poretine okupljeni radi preuzimanja besplatnih 2.500 sadnica maslina

Predstavnici organizatora akcije: Goran Stojanovi, predsjednik udruge Dupinov san, Milan Antolovi, pro~elnik za poljoprivredu, umarstvo i vodno gospodarsvo u Istarskoj `upanij (prvi s desna i slijeva) te predstavnici sponzora akcije, Nenad Seifert, Hrvatska udruga poslodavaca – Regionalni ured Rijeka i Ivan Perkovi, regionalni direktor Regije 3 – zapad, T-HT d.d. ispred kamiona sa sadnicama masline

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 33

Knjige trebaju slijediti znanost, a ne obrnuto.Sir Francis Bacon (1561-1626)

Na Fakultetu elektrotehnike i ra~unarstva Sveu~ilita u Zagrebu , 24. velja~e o.g. promoviran je novi sveu~ilini ud`benik "Mehanizmi elektri~nih sklopnih aparata – osnove teorije i prakse", autor kojega je dr. sc. Radovan Miloevi, dipl.ing.

Knjiga je rezultat dugogodinjeg rada i iskustva dr. sc. Radovana Miloevia na podru~ju gradnje elektri~nih aparata i postrojenja i ona je nakon vie od 30 godina prvi ud`benik koji se bavi problematikom sklopnih aparata.

Nakon uvodne rije~i prof. dr. sc. Zvonka Ben~ia (za izdava~a, “Graphis” d.o.o.) o knjizi i autoru govorili su prof. dr. sc. Mladen Kos, dekan Fakulteta elektrotehnike i ra~unarstva Sveu~ilita u Zagrebu te recenzenti prof. dr. sc. Dragutin [~ap, rektor Tehni~kog veleu~ilita u Zagrebu i doc. dr. Stjepan [tefan.

Uime KON^AR – ELEKTROINDUSTRIJE d.d., okupljene je pozdravio Darinko Bago, predsjednik Uprave Drutva.

Autor je u nekoliko re~enica zahvalio suradnicima, obitelji i ostalima zaslu`nima za zavretak ovog projekta te izrazio nadu da e knjiga pomoi mladim stru~njacima da nastave rad na tom podru~ju struke.

ZNANJE I ISKUSTVO IMPLEMENTIRANO U PRAKSI

Dr. Radovan Miloevi (Bribir, opina Skradin,1942.) diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 1968. godine te se odmah zaposlio u poduzeu Rade Kon~ar – Tvornica elektri~nih aparata. Trei stupanj studija zavrio je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 1975. godine, stekavi titulu magistra znanosti (tema: “Problemi konstrukcije specijalnih mehanizama za visokonaponske prekida~e snage”). Doktorsku disertaciju pod naslovom “Doprinos sintezi optimalnih pogonskih mehanizama elektri~nih sklopnih aparata” obranio je 1980. godine, stekavi naslov doktora znanosti.

Cjelokupni dosadanji radni vijek proveo je u Kon~aru, gdje je najvei doprinos dao postavljanjem temelja vlastitog razvoja na podru~ju elektri~nih aparata srednjeg napona. Njegova originalna rjeenja omoguila su osloba|anje od ovisnosti o uvozu tog dijela naeg tr`ita elektroenergetske opreme, a istodobno i Kon~arevu proizvodnju licencnih rjeenja iz inozemstva (Siemens i drugi), jer je znanje i iskustvo redovito implementirao u praksi. Autor je brojnih inovacija i izuma, od kojih su neki zatieni patentnim pravom.

Kon~ar je implementacijom tih rjeenja ve godinama u samom vrhu svjetskog razvoja aparata i postrojenja, to dovoljno govori o zna~aju vlastitog razvoja i promociji hrvatskog znanja i stru~nosti u irim okvirima.

Tijekom dosadanjeg rada razvio je samostalno ili s timom vie od stotinu razli~itih proizvoda iz podru~ja elektroenergetike i strojogradnje.

Od zna~ajnijih vrijedi spomenuti: pogonske mehanizme malouljnih prekida~a, cjelovitu seriju mehanizama za vakuumske aparate (sklopnik i tri generacije vakuumskih prekida~a), originalna rjeenja sklopnih aparata i postrojenja nove generacije - kompaktna sklopna postrojenja serije VDA(za male trafostanice 10(20)/0,4 kV) i VDAP (za razli~ite varijante srednjenaponskih sklopnih postrojenja) kao i kompaktni sklopni moduli za gradnju srednjenaponskih postrojenja, serije KSMA i KSMV, nazivnih napona 24 i 38 kV.

SKLOPNA OPREMA U POSTROJENJIMA HEP-a

Zna~aj tako utemeljenog vlastitog razvoja i izvornog hrvatskog znanja implementiranog u praksi najbolje ilustriraju koli~ine sklopne opreme koje je drutvo Kon~ar – Elektri~ni aparati srednjeg napona d.d. isporu~ilo Hrvatskoj elektroprivredi – broj malouljnih prekida~a dosegao je iznos od nekoliko tisua komada u skoro 40 godina. Posljednja generacija vakuumskih prekida~a serije VK isporu~ena je za HEP u koli~ini od pribli`no 1500 komada. Konstantno ubrzavanje tempa razvoja proizvoda, ali i elektroenergetske mre`e, vidljivo je iz ukupnih koli~ina novih generacija

sklopne opreme: od 1994. godine do danas sklopne aparature serije VDA i VDAP isporu~ene su u koli~ini od pribli`no 2000 komada, to zna~i pribli`no 4.500 polja opremljenih rastavnim sklopkama i prekida~ima. Najnoviji sklopni moduli serije KSMA i KSMV su u proizvodnji od 2000 godine i do danas je isporu~eno pribli`no 500 polja.

Razvojni tim na ~ijem je ~elu dr. sc. R. Miloevi i dalje radi na razvoju novih sofisticiranih proizvoda, kreiranih i proizvedenih u skladu sa svjetskim trendovima, istodobno imajui u vidu `elje i potrebe korisnika, to govori o dugogodinjem kvalitetnom partnerskom odnosu.

Dr.sc. Radovan Miloevi svoje je znanje i iskustvo u~inio dostupnim javnosti u vie od 50 stru~nih ~lanaka i radova. Odr`ao je veliki broj stru~nih seminara i prezentacija te odgojio vrsnu ekipu stru~njaka i suradnika, kao i brojne narataje studenata Vie tehni~ke kole u Zagrebu.

Za potrebe prakse, prvenstveno korisnika Kon~areve opreme u HEP-u i industriji, uredio je zbornik o sklopnim aparatima koji su se proizvodili u Kon~aru od osnutka do 1996. godine te priru~nik o modernim rjeenjima – metalom oklopljenim, plinom SF6 izoliranim sklopnim modulima koji se danas proizvode u KON^AR – ELEKTRI^NI APARATI SREDNJEG NAPONA d.d.. gdje je dr. sc. R. Miloevi danas vii stru~ni savjetnik i voditelj razvoja. Ti su priru~nici tra`eni i cijenjeni zbog ~injenice da je u njima objedinjeno dugogodinje proizvodno iskustvo, kao i novi trendovi razvoja elektri~nih aparata i postrojenja. One su tako|er plod dugogodinje suradnje i razmjene ideja sa stru~njacima Hrvatske elektroprivrede, u ~ije se objekte i postrojenja ugra|uje ta vrsta opreme.

Kolege i suradnici potuju ga kao kreativnu osobu i voditelja tima ~iji istinski autoritet izvire iz stvarnog znanja i sposobnosti. Njegove uvijek svje`e ideje i aktivan pristup rjeavanju svakog problema osigurali su mu i uva`avanje poslovnih partnera.

Tijekom rada nagra|en je s vie od 20 priznanja, kao i nagradama u Kon~aru i izvan njega, od kojih je svakako najzna~ajnija presti`na nagrada Hrvoje Po`ar (1996.) za novo rjeenje vakuumskog prekida~a serije VD.

Sveu~ilini ud`benik "Mehanizmi elektri~nih sklopnih aparata – osnove teorije i prakse" knjiga je koja je nastala iz uvjerenja da teorija i praksa kao dva aspekta struke ne mogu postojati odvojeno.

Danas je popularno govoriti o trajnom poboljavanju proizvoda, a iz ove knjige i cjelokupnog dosadanjeg rada dr. sc. R. Miloevia vidljivo je kako takav pristup mo`e biti dugogodinji na~in rada i na~in `ivota. Radna okolina je svojim odnosom prema pojedincu i njegovom radu imala va`nu ulogu, omoguivi kreativnom ~ovjeku ostvarenje karijere, kako na prakti~noj, tako i na akademskoj razini.

ZNANJE I STRUKA

Dr. sc. Radovan Miloevi - novi sveu~ilini ud`benik: "Mehanizmi elektri~nih sklopnih aparata – osnove teorije i prakse"

Znanje je mo, ali razliku ~ine ljudi!

O knjizi i autoru govorili su dr. sc. Zvonko Ben~i (za izdava~a, “Graphis” d.o.o.), prof. dr. sc. Mladen Kos, dekan Fakulteta elektrotehnike i ra~unarstva Sveu~ilita u Zagrebu te recenzenti prof. dr. sc. Dragutin [~ap, rektor Tehni~kog veleu~ilita u Zagrebu i doc. dr. Stjepan [tefan

Sonja Ivan~i Unger

34 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Dr. sc. Radovan Miloevi znanje ustupa javnosti

PARTNERSKA PRAKSA

Seminari za stru~njake HEP-a u KON^AR – Institutu za elektrotehniku

KON^AR – Institut za elektrotehniku, ~iji je djelokrug rada istra`ivanje, razvoj, dijagnostika, ispitivanje, certificiranje i tehni~ki nadzor u pretvorbi i upravljanju elektri~nom energijom, i ove godine je organizirao sada ve tradicijske Dane dijagnostike. Uz potporu HEP – Proizvodnje, seminar je odr`an za ~elne ljude Sektora za termoelektrane 23., a Sektora za hidroelektrane 24. velja~e o.g. Po~etkom velja~e odr`an je i seminar za stru~njake HEP – Prijenosa.

Na dnevnom redu je bila: realizacija i analiza dijagnosti~kih ispitivanja generatora, visokonaponskih prekida~a, odvodnika prenapona te energetskih i mjernih transformatora u 2004. godini, monitoring generatora, monitoring energetskih transformatora i elektromagnetske smetnje, kvaliteta elektri~ne energije i neionizirajua elektromagnetska polja.

Tijekom rasprave, nai stru~njaci su iznijeli i svoja zapa`anja i preporuke za daljnje aktivnosti na podru~ju dijagnosti~kih ispitivanja, a domaini naznake plana dijagnosti~kih ispitivanja u 2005. godini.

DIJAGNOSTIKOM OPREME DO PROCJENE POUZDANOSTI DALJNJEG RADA

Dijagnostika generatora (hidro i turbo) te visokonaponskih aparata je pravodobno ili periodi~ko odre|ivanje stanja hidrogeneratora, turbogeneratora i motora s ciljem procjene pouzdanosti daljnjeg pogona i/ili predlaganja na~ina i opsega servisiranja. Obuhvaa: kontrolna ispitivanja u radu ili mirovanju stroja (indikacije moguih kvarova) i ispitivanje prije, za vrijeme i poslije remonta (prijedlozi za zahvate u remontu i ocjena obavljenog remonta sa stanovita pouzdanosti daljnjeg rada).

Dijagnosti~ka ispitivanja obavljaju se za vrijeme: praznog hoda, optereenja, pokretanja i zaustavljanja te za vrijeme mirovanja stroja. Tijekom 2004. godine, stru~njaci Instituta ispitali su 26 hidrogeneratora, od toga 20 u proizvodnim objektima u Hrvatskoj (HE Dubrava, HE ^akovec, HE Vara`din, HE Zaku~ac, HE Jaruga, HE Miljacka, HE Golubi, HE Vinodol, HE Senj, RHE Fu`ine, HE Zeleni Vir). Tako|er je ispitano i osam turbogeneratora (od ~ega u Hrvatskoj u TE-TO Osijek, EL-TO Zagreb i CS Buko Blato - generator dizelskog agregata).

Prole godine je Zavod za sklopne aparate i postrojenja u svoj program usluga po prvi put uvrstio i dijagnosti~ka ispitivanja visokonaponskih prekida~a. Predstavljeni su podaci dobiveni ispitivanjem 21 prekida~a i to svih u PP HE Zapad, tijekom listopada 2004. godine.

Ispitivanja su obavljena i na transformatorima. Tako se dolo do zdravstvenog biltena 44 energetska transformatora locirana u: PP HE Sjever (17), PP HE Zapad (11), PP HE Jug (4), TE-TO Osijek

DANI DIJAGNOSTIKE(7), EL-TO Zagreb (2) i TE Plomin 2 (3). Daleko vie ispitano je mjernih transformatora, ~ak 331 (HE Sjever – 111; HE Zapad – 158; TE Plomin 2 – 6 i KTE Jertovec - 56).

Prema rije~ima mr.sc. Miroslava Poljaka, ~lana Uprave i organizatora ovog stru~nog okupljanja, s takvim seminarima zapo~eli su prije deset godina i to u suradnji s Prijenosom, gdje su prezentirali rezultate na podru~ju dijagnostike visokonaponske elektroopreme u HEP-u. Suradnja se potom proirila i na djelatnost Proizvodnje, s tim da su zbog velikog broja sudionika, seminar podijelili u dvije cjeline, onu namijenjenu stru~njacima iz Sektora za hidroelektrane i onu namijenjenu stru~njacima iz Sektora za termoelektrane.

- Cilj nam je uvijek jednak, a to je naim poslovnim partnerima pokazati to smo napravili, upoznati ih s tipi~nim dijagnosti~kim nalazima, prezentirati znanstvene i stru~ne novosti i osluhnuti, putem `ive rije~i, to o svemu tomu oni misle. Prole godine prvi put smo predstavili dijagnosti~ki monitoring VN prekida~a i odvodnih prenapona, a ovogodinja top-tema bio je monitoring. Predstavili smo rjeenje motrenja energetskih transformatora za TS 400 kV Tumbri. Tako|er smo ovaj uva`eni skup upoznali s inicijativom i stanjem vlastitog monitoringa hidrogeneratora.

MONITORING KAO PREVENTIVA

A ta je to, zapravo, monitoring?! Ukratko, svojevrsna preventiva koja se sastoji od tri faze: snimke stanja (otkrivanje i prikupljanje podataka

koji indiciraju stanje aparata), dijagnostike (ispitivanje simptoma ili sindroma kako bi se utvrdila narav kvara ili pojave pogreke) i prognostike (analiza simptoma pogreke da bi se predvidjelo budue stanje i preostali `ivotni vijek).

Monitoring slu`i da se udovolji nu`nim uvjetima sigurnosti procesa proizvodnje, omogui menad`mentu jasno donoenje odluka i racionalan povrat ulo`enih sredstava kroz: veu raspolo`ivost postrojenja, odsutnost neplaniranih ili ekscesnih okolnosti i bolje upravljanje resursima - vremenom, ljudima i kapitalom.

Marica @aneti Malenica

Cilj je uvijek jednak - naim poslovnim partnerima pokazati to smo napravili, upoznati ih s tipi~nim dijagnosti~kim nalazima, prezentirati znanstvene i stru~ne novosti i, preko `ive rije~i, osluhnuti to oni o svemu tomu misle

I ove je godine KON^AR – Institut za elektrotehniku, za ~elne ljude Sektora za termoelektrane, Sektora za hidroelektrane te stru~njake Prijenosa, organizirao sada ve tradicijske Dane dijagnostike

>

35HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

[trajk je poput atomskog oru`ja: smisao prednosti u snazi koja se mo`e ostvariti trajkom le`i u tome da je se ne koristi, jer kada se trajkom potegne argument sile, on postaje autonoman od volje strane koja ju koristi i nitko ne zna kako se to mo`e razviti.

(Manfred Weiss, profesor radnog prava

Sveu~ilitu Johann Wolfgang Goethe u Frankfurtu)

Kako u istoj knjizi govoriti o trajku, a da

to bude primjereno i sindikatima i poslodavcima?

Nisu li oni u trajku suprostavljene strane? Ova, na

prvi pogled nemogua misija, uspjela je Duanki

Marinkovi Dra~a, voditeljici Sektora za industrijske

odnose Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

[TO JE [TRAJK?

Knjigu bismo mogli nazvati i “[trajk – svi

potrebni tko, to, gdje, kako, kada i zato”.

[to je zapravo trajk? Hrvatski Zakon o radu

ne sadr`i definiciju trajka, nego pojedine zakonske

odredbe upuuju na odre|ena njegova obilje`ja:

• trajk je jedan od oblika industrijske akcije,

• trajk se provodi radi zatite i promicanja

gospodarskih i socijalnih interesa ~lanova sindikata,

• trajkom se poslodavac ili udruga

poslodavaca, nanoenjem tete ili stavljanjem

u izgled njenog nastanka, poti~e na prihvaanje

odre|enih zahtjeva.

USPOREDBE S PRAKSOM DRUGIH ZEMALJA

Autorica kroz cijelu knjigu dosljedno daje

usporedbu s definicijama i praksom u drugim

zemljama. Tako primjerice, austrijski zakon definira

trajk kao obustavu rada koja se provodi sukladno

planu relativno velikog broja zaposlenih u jednoj

gospodarskoj grani ili profesiji radi provo|enja

odre|enog cilja te s namjerom nastavljanja rada

nakon njegova postizanja i/ili nakon zavretka

radnog spora.

Poslodavac ima i neke mogunosti odgovora

na trajk. Mo`e podii sudsku tu`bu za zabranu

nedoputenog trajka ili utvr|ivanja da je trajk

organiziran protivno Zakonu, zahtjev za naknadu

tete, prijavu za po~injeni prekraj ili otkaz ugovora

sudionicima takvog trajka. Uz to, poslodavac

mo`e koristiti i takozvani lock-out (isklju~enje s

rada) kao protumjeru organiziranom trajku, ~ime

se uspostavlja ravnote`a u odnosu na radnicima

priznato pravo na trajk. Hrvatsko zakonodavstvo

doputa isklju~enje s rada, kao obrambenu mjeru

za koju postavlja odre|ene uvjete: ono ne smije

zapo~eti prije isteka osam dana od po~etka trajka

i broj isklju~enih radnika ne smije biti vei od polovice broja radnika u trajku.

U zavrnom poglavlju knjige dani su ogledni primjeri pojedinih obrazaca koji se u radnim sporovima koriste: Zahtjev za provedbu postupka mirenja pred Mirovnim vijeem, Najava trajka, Odluka o isklju~enju s rada, Obavijest o isklju~enju s rada, Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka ili isklju~enja s rada, Tu`ba radi zabrane nezakonitog trajka i Tu`ba zbog zabrane nezakonitog isklju~enja s rada

I na kraju, izdvajamo iz predgovora mr. Viktora Gotovca, asistenta na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu: “.... Danas, kao i prije, pravo na trajk jest i ostaje sr`ni dio radnog prava. Bez prava na trajk kolektivno pregovaranje postaje “kolektivno moljenje”, a borba za kolektivna, posredno i induvidualna prava, u radnom odnosu postaju nemogua, jer na mogunost poslodavaca da ekonomski prisiljavaju radnike na uvjete rada, radnici nemaju “paritet u oru`ju”. Ono to se ipak mijenja jest ~injenica da sindikati to pravo vie ne koriste kao “bojevo streljivo”, ve kao “sredstvo odvraanja”, i kada ne mogu utjecati na neke okolnosti i kretanja na globalnom tr`itu rada, sindikati ipak mogu utjecati na svoj pristup tim okolnostima, pristup koji mo`e pomoi da se, uz trajk, uz prijetnju trajkom ili i bez nje, uz suradnju s poslodavcima, mijenjaju!”

NOVE KNJIGE

Priru~nik o trajku za sindikate i poslodavce

Pravo na trajk bilo je, jest i ostaje sr`ni dio radnog prava Olga [tajdohar Pa|en

36 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

ODNOSI

Izabrana radni~ka vijea DP Elektroslavonija i PrP Osijek

Prema ustavnim i zakonskim odredbama o sudjelovanju radnika u odlu~ivanju i ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa, sindikalne organizacije HEP-a pokrenule su postupak izbora i konstituiranja radni~kih vijea u DP Elektroslavonija Osijek i Prijenosnom podru~ju Osijek.

U PrP Osijek, inicijativu za osnivanje radni~kih vijea pokrenuli su Hrvatski elektrogospodarski sindikat i Nezavisni sindikat radnika Hrvatske elektroprivrede – Podru`nica Ante Gran~i, pa je 25. velja~e o.g. odr`an skup radnika. Izbori su odr`ani 18. o`ujka, a rezultati su vie nego zanimljivi. HES-ova podru`nica sindikata, koja ima najvie ~lanova, dobila je tek 47 glasova, Nezavisni sindikat 40, a samoorganizirana skupina radnika ~ak 104 glasa, tako da su u radni~ko vijee ula dva njihova predstavnika Saa [otari i Vinko

@ani, dok je trei ~lan HES-ovac @eljko Modri.

Od 229 zaposlenika glasovalo je njih 191 i svi su listii bili va`ei, kako je izvijestilo Izborno povjerenstvo.

U DP Elektroslavonija izbori su odr`ani 28. velja~e. Od 817 radnika, izborima se odazvalo njih 592 na devet izbornih mjesta. Na ovim se izborima biralo devet ~lanova radni~kog vijea i jednako toliko njihovih zamjenika, a zanimljivo je da je postojala samo jedna kandidacijska lista koja je dobila 569 glasova, budui da su 23 proglaena neva`eim. U Radni~ko vijee Elektroslavonije su izabrani ~lanovi HES-a: Ninoslav Petelin, Blanka Ratkovi, Mirela Tidla~ka, Martin Ivi, Goran Kruli, Jozo Tonkovac, Damir Lon~ar, Milan Mehak i @eljko Kova~.

D.Karna

Veliko zanimanje za radni~ka vijea

Glasovanje u PrP Osijek i…

REAGIRANJE

Temeljem Zakona o radu, koji je stupio na snagu jo 1996. godine, u HEP grupi su se tek sada ozbiljnije po~eli provoditi izbori za radni~ka vijea. Time se radnicima omoguava pravo na sudjelovanje u odlu~ivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima. Sindikati HEP grupe su se nakon devet godina od donoenja Zakona o radu, kona~no odlu~ili pokrenuti postupak za utemeljenje radni~kih vijea. Veina radnika ostala je zate~ena jer, ~ini se, vrlo malo njih je bilo informirano o tomu to je uope radni~ko vijee i kada e se i na koji na~in provesti izbori za njihovo utemeljenje. To je uvelike pogodovalo veinskom sindikatu u HEP grupi Hrvatskom elektrogospodarskom sindikatu – HES-u, koji je u velikom broju organizacijskih jedinica uspio utemeljiti radni~ka vijea, u istom sastavu kao to su i izvrni odbori podru~nih podru`nica HES-a. Stavovi HES-a su vrlo jasni: "Mi smo se i do sada zalagali za prava i interese naih ~lanova, mi emo to raditi i dalje", odnosno, HES nee dopustiti da mu itko iz ruku uzme ovlasti koje je do sada imao. Svima onima koji ne dijele njihovo miljenje, odlu~no se suprotstavljaju i, ako su u prigodi, sankcioniraju.

Takav jedan slu~aj se dogodio u Prijenosnom podru~ju Osijek, gdje su radnici prve slu`bene informacije o pokretanju postupka za utemeljenje radni~kog vijea dobili tek na skupu radnika odr`anom 25. velja~e o.g., koji je sazvan zbog imenovanja Izbornog odbora. Radnici su na tom skupu iznijeli svoje razo~arenje zbog neinformiranosti od strane veinskog sindikata HES-a i svoje miljenje da o eventualnim kandidatima za radni~ko vijee trebaju odlu~ivati radnici, a ne sindikat. Sve to je potkrijepljeno ~injenicom da se bira tijelo koje e zastupati sve radnike, a ne samo ~lanove pojedinih sindikata. Nakon toga, Izvrni odbor HES-a, podru`nice Prijenosno podru~je Osijek, odr`ao je sastanak sa svojim ~lanovima, na kojem ih je predsjednik podru`nice upoznao sa listom kandidata za radni~ko vijee koju e predlo`iti HES. ^lanovima je dano na znanje da na sastav te zatvorene liste ne mogu utjecati, a ako poduzmu bilo kakvu radnju iz koje e biti vidljivo da ne podupiru HES-ovu listu, bit e isklju~eni iz Sindikata. Toliko o tomu da izbori za radni~ka vijea, kandidacijski i izborni postupak moraju biti otvoreni, slobodni i poteni, bez ometanja i pritisaka, kako to propisuje Zakon o radu.

Radnici Prijenosnog podru~ja Osijek su se organizirali i Izbornom odboru dostavili svoju listu neovisne skupine radnika. Izbori su provedeni, najvei broj glasova je dobila lista neovisne skupine radnika (104 glasa), a s liste HES-a u sastav Radni~kog vijea uao je jedan ~lan sa 47 glasova, od moguih 185, koliko je ~lanova HES-a bilo u tom trenutku. Slu`beni izborni rezultati jo nisu bili ni objavljeni, a Izvrni odbor HES-a, podru`nice Prijenosno podru~je Osijek, odr`ao je sastanak 18. o`ujka o.g. (na dan glasovanja), kojom je prigodom isklju~io sve svoje ~lanove s liste kandidata za radni~ko vijee, a koja nije bila lista HES-a, podru`nice Prijenosno podru~je Osijek i sve one koji su svojim potpisom poduprli listu neovisne skupine radnika. Pozvali su se na ~lanak 28. st. 1. to~. 1. i 6. Statuta HES-a, na zaklju~ak Sredinjeg odbora HES-a od 19. sije~nja 2005. godine i ~lanak 33. Statuta HES-a. Drugim rije~ima, ~lanovi su isklju~eni zbog "krenja" Statuta i "drugih akata" i odluka Sindikata i postupanja suprotno odlukama tijela Sindikata. Tim postupkom je HES sankcionirao ~lanove zbog "prava da biraju i da budu birani", koje im daje Zakon o radu, ~lankom 144. st. 1.

Namee se pitanje ~ija prava i interese u ovom slu~aju brani HES: svojih ~lanova, radnika HEP grupe ili je rije~ o HES-ovim interesima za odr`avanje polo`aja kojeg je stekao kao veinski sindikat. Sramotno je da HES na takav na~in ka`njava ljude za ~ije interese i prava se tako velikoduno bori.

ISKLJU^ENI ^LANOVI HES-a

[TO SE SKRIVA IZA IZBORA ZA RADNI^KA VIJE]A?

… DP Elektroslavonija Osijek

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 37

U Novinarskom domu u Zagrebu, na sve~anosti odr`anoj 10. o`ujka o.g., dodijeljene su ~etvrte po redu godinje novinarske nagrade “SAP Bo`o Te`ak”.

Zbor informati~kih novinara Hrvatskog novinarskog drutva i tvrtka SAP nagradili su najbolje novinare u dvije ope i jednoj posebnoj kategoriji. Za Najbolji informati~ki novinarski uradak – dobitnik nagrade je Dra`en Tomi za tekst “Produ`ena ruka menad`era” objavljen u Dnevniku. Za nagradu Najbolji informati~ki urednik – dobitnik je Miroslav Rosandi kao urednik mjese~nika BUG, a Posebnu nagradu koju dodijeljuje Zbor informati~kih novinara HND-a za IT novinara godine dobio je Boris Li~ina Borja, kreativni direktor mjese~nika PC Chip, koji je tom prigodom izjavio:

NAGRADE

Dodijeljene nagrade informati~kim novinarima “SAP Bo`o Te`ak”

Najbolje i najgore iz tehnologije izvla~i – ~ovjek

Dobitnici nagrade Dra`en Tomi i Miroslav Rosandi

Olga [tajdohar – Pa|en

DOSADA[NJI DOBITNICI

Laureati za 2001. godinu• Softver za planiranje resursa poduzea – Nika Alfirevi, ~asopis Marketing UP• e-poslovanje – Zvonko Pavi, Jutarnji list i Klik• e-plaanje – Zlatko Greguri, ~asopis Banka• Virtualne organizacije – Marko Franji, Jutarnji list• e-javni sektor – Branimir Kova~, ~asopis Mre`a

Laureati za 2002. godinu• e-nabava – Robert Gabeli, Jutarnji list• e-financije – Branimir Kova~, Banka• e-javni sektor – Robert Gelo, Pc Chip• e-poslovanje – Mario Spremi, RRiF i Damir [ohar, Pc Chip• ERP – Nika Alfirevi, Suvremeno poduzetnitvo

Laureati za 2003. godinu• Najbolji informati~ki tekst u internetskom mediju – Goran [iki, monitor.hr• Najbolji informati~ki tekst u tiskanom mediju – Dragan Petric, Mre`a• Najbolji test informati~ke opreme ili tehnologije – Oleg Matruko, Bug• IT novinar godine – Zvonko Pavi i Dragan Petric

- U 21. stoljeu velika je odgovornost IT novinara, jer se tehnologija implementirala u sve segmente ljudskog `ivota. Mislim da je na zadatak pisati, kako o dobrim, tako i o loim stranama koje s time dolaze, pri ~emu ne smijemo zaboraviti da i ono najbolje i najgore iz tehnologije izvla~i – ~ovjek.

Ocjenjiva~ki odbor sastojao se od pet ~lanova: glavni tajnik HND Mario Bonjak, ekspert za medije i publicist dr. sc. Stjepan Malovi, dopisnik Jutarnjeg lista iz Italije dr. sc. Inoslav Beker, predsjednik upravnog odbora Amnesty Internationala Hrvatske Zorislav Antun Petrovi te analiti~ar informati~ke industrije Boris @itnik, direktor IDC Adriaticsa.

Igor Dropuli, direktor tvrtke SAP je dodjeljujui nagradu za najboljeg informati~kog urednika izjavio:

- ^etvrta po redu dodjela nagrada "SAP Bo`o Te`ak" potvrda je da je rad entuzijasta prerastao u tradiciju. Sudjelovanje Hrvatskog novinarskog drutva ve drugu godinu za redom upuuje na kvalitetu i odr`ivost. Koristim ovu prigodu ~estitati svim dobitnicima.

KAKO JE SVE PO^ELO?Informati~ko novinarstvo u Hrvatskoj je

tijekom devedesetih godina do`ivjelo zna~ajne pomake i u koli~ini i u kvaliteti tekstova. Uvidjevi da ne postoji odgovarajui na~in vrednovanja rada pojednih novinara i medija te da vrhunska novinarska ostvarenja ~esto ostanu nepoznata iroj javnosti, tvrtka SAP je 2001. godine ustanovila nagradu pod nazivom "SAP e-journalist prize". Zbor informati~kih novinara HND je prepoznao vrijednost ovog projekta i 2003. godine prihvatio sudjelovanje u stru~nom dijelu dodjele godinjih nagrada za najbolje radove iz podru~ja informatike i komunikacija. U tom smislu nagrada je preimenovana u "SAP Bo`o Te`ak".

Uz ~estitke dobitnicima, po`elimo da se zapo~eta tradicija nastavi.

TKO JE BIO BO@O TE@AK? Bo`o Te`ak je pionir informacijskog drutva.

Potovani kemi~ar i informati~ar, ro|en je u Vara`dinu 1907. godine. Nakon mature i diplome ste~ene u rodnome gradu, seli u Zagreb gdje magistrira i zapo~inje svoju doktorsku dizertaciju. Me|u prvim znanstvenicima uo~io je da je za razvoj znanosti od posebne va`nosti informacijsko-komunikacijsko podru~je. Bio je pokreta~ brojnih ~asopisa od kojih je najzna~ajniji “Informatologia Yugoslavica” (danas Informatologija), kojemu je do kraja `ivota bio glavni i odgovorni urednik. Godine 1975. osnovao je Drutvo za informatiku SR Hrvatske, kojemu je bio i prvi predsjednik. Glavni je pobornik stvaranja Nacionalnog informati~kog centra SR Hrvatske. Odr`ao je brojna predavanja o temama: multimedija, obrade i rukovanja informacijama i komunikacijama, interdisciplinarnosti u informacijskim tehnologijama. Svojim pedesetogodinjim radom dao je izniman doprinos naoj i svjetskoj znanosti. Vrijednost njegovog rada bio je poticaj da nagrada informati~kim novinarima nose njegovo ime.

38 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

O HRVATSKOM NOVINARSKOM DRUŠTVU

Hrvatsko novinarsko drutvo, jedno od najstarijih profesionalnih udru`enja u Hrvatskoj, utemeljeno je 18. prosinca 1910. godine. Drutvo je izme|u 1926. i 1934. izgradilo i svoj dom, koji je poslije Drugog svjetskog rata nacionaliziran. Nakon promjene re`ima u Republici Hrvatskoj 1992. godine, zgrada Novinarskog doma vraena je, skoro u potpunosti, prvotnom vlasniku. Danas se u njoj odr`avaju sve aktivnosti Hrvatskog novinarskog drutva. Hrvatsko novinarsko drutvo nevladina je organizacija koja sve svoje trokove pokriva donacijama ~lanova i iznajmljivanjem dijela prostorija Doma. Dio ostvarenih prihoda izdvaja se u Fond solidarnosti koji pru`a materijalnu pomo svojim ~lanovima u slu~aju bolesti i nezaposlenosti, financijski poma`e obitelji u slu~aju smrti ~lana HND i sli~no. Drutvo je ~lan Me|unarodne federacije novinara (IFJ) od 1992. godine, a broji 3433 ~lana. Skoro 60 posto njih `ivi i radi u Zagrebu. Pribli`no 1800 ~lanova Drutva zaposleno je u dnevnim novinama te na Hrvatskom radiju ili televiziji, dok pribli`no 600 radi u tjednim i sli~nim izdanjima. Ostali ponajvie sura|uju u lokalnim novinama i programima lokalnih radio stanica te u razli~itim stru~nim ~asopisima. Prema spolu, `ena ima 1248, a mukaraca 2185. Prema kolskoj spremi 27 je doktora znanosti, 23 magistra, 1630 ~lanova ima visoku kolsku spremu, 223 viu spremu, a 1484 srednju kolsku spremu. HND ima svoje ogranke u veim urednitvima ili opinskim i gradskim sreditima. Svi ogranci biraju svoje predstavnike u Skuptinu HND. Dodatne informacije na www.hnd.hr.

SAP NUDI SOFTVERSKA RJE[ENJA

SAP je vodei svjetski ponu|a~ poslovnih softverskih rjeenja. SAP-ova rjeenja projektirana su tako da zadovolje zahtjeve poduzea svih veli~ina—od malih i srednjih do globalnih. Rade na otvorenoj i aplikacijskoj platformi SAP NetWeaver™ radi smanjenja slo`enosti i ukupnih trokova te ostvarivanja poslovne promjene i inovacije. Rjeenja iz paketa mySAP™ Business Suite poma`u poduzeima irom svijeta da poboljaju svoje odnose s korisnicima, unaprijede suradnju s partnerima i ostvare u~inkovitost u okviru svojih opskrbnih lanaca i komercijalnog poslovanja. Jedinstveni temeljni procesi raznih djelatnosti, od svemirskih agencija do komunalnih poduzea, potpomognuti su s vie od 25 specifi~nih portfelja SAP-ovih rjeenja krojenih po mjeri odre|enih djelatnosti. Danas ve vie od 21.600 korisnika u vie od 120 zemalja primjenjuje 69.700 instalacija SAP-ova softvera. SAP ima podru`nice u vie od 50 zemalja te je pod oznakom “SAP” kotiran na nekoliko burzi, me|u kojima su Frankfurtska burza i Njujorka burza. Dodatne informacije na http://www.sap.com i www.sap.hr.

U Zagrebu je 15. o`ujka o.g., ministar znanosti, obrazovanja i porta Dragan Primorac, uru~io Dr`avnu nagradu tehni~ke kulture Faust Vran~i i naem kolegi Ivan Baaniju, rukovoditelju Odsjeka za osiguranje i skrb u kadrovskoj slu`bi DP Elektroslavonija Osijek.

I. Baani je jedan od vodeih ljudi na podru~ju tehni~ke kulture u Osje~ko-baranjskoj `upaniji, gdje je svojim bogatim iskustvom na podru~ju organizacije rada dao svoj doprinos razvoju tehni~ke kulture. U Hrvatskoj elektroprivredi radi od 1974. godine, a po~etkom Domovinskog rata, sve do zavretka oru`anih napada na Osijek, obnaao je du`nost ~elnika sto`era civilne zatite svih organizacijskih dijelova HEP-a u Osijeku.

- U tehni~koj sam kulturi aktivan ve 25 godina. Od sredine osamdesetih do 1993. godine radio sam na razvoju organizacije Narodne tehnike Hrvatske, kao ~lan Odbora za organizacijski razvitak. Osnovao sam Informati~ki i Video klub. Od 1994. do 2002. godine bio sam zamjenik predsjednika Zajednice tehni~ke kulture Grada Osijek, u Hrvatskoj zajednici tehni~ke kulture sam dopredsjednik, a u Zajednici tehni~ke kulture Osje~ko-baranjske `upanije i predsjednik ve treu godinu, rekao nam je dipl.ing. I. Baani.

On je zaslu`an i to su u Osijeku i prije Ministarstva prosvjete i porta, 1993. godine, utvr|eni kriteriji i rokovi za utvr|ivanje programa javnih potreba i osiguravanje sredstava za njihovo financiranje. Tako uspostavljeni uvjeti omoguili su brzu obnovu ratom onemoguene djelatnosti u podru~ju tehni~ke kulture te omoguili ponovno okupljanje. Prigodom izrade novog Zakona o tehni~koj kulturi, program je poslu`io kao matrica

NAGRADE

Ivan Baani, dobitnik Dr`avne nagrade tehni~ke kulture Faust Vran~i

Nagrada u pravim rukama Denis Karna

ZA[TITA RODA Spaeno jo jedno rodino gnijezdo

S obzirom na izgradnju niskonaponske mre`e u Dalj planini, na podru~ju DP Elektroslavonija Osijek, Pogona Osijek koja je u tijeku, na starom drvenom A stupu, koji je predvi|en za demonta`u bilo je rodino gnijezdo. Nastavljajui plemenitu akciju za spaavanje bijelih roda na podru~ju Elektroslavonije, Pogon Osijek je od njihovih spretnih stolara naru~io izradu posebne drvene konstrukcije na koju je premjeteno gnijezdo.

Trenutak premijetanja gnijezda na novi drveni stup s poduporom zabilje`io je 23. o`ujka o. g. nadzorni in`enjer Josip Lang.

To je jo jedan od primjera spaavanja roda na podru~ju Elektroslavonije i ukupnih napora radnika HEP-a za o~uvanje prekrasnih ptica koje se ~esto gnijezde na stupovima naih dalekovoda.

D.L.

Ministar znanosti, obrazovanja i porta Dragan Primorac, uru~io je Dr`avnu nagradu tehni~ke kulture Faust Vran~i i naem kolegi Ivanu Baaniju

oblikovanja novog sustava udruga Zakonom o udrugama 1997. godine.

- Gradska zajednica tehni~ke kulture sve se vie iri, tako da danas okuplja 29 sukladno zakonu registriranih udruga, to nas svrstava me|u najbrojnije zajednice tog tipa u Hrvatskoj. Posebno sam ponosan to smo tijekom rata o~uvali na Dom tehnike u Osijeku, koji smo 1997. godine potpuno obnovili, sve nae udruge sada u dobro opremljenim prostorijama rade na vie od 1200 ~etvornih metara, a na Centar tehni~ke kulture okuplja vie od 300 djece, naglasio je I. Baani.

Veliki je doprinos I. Baanija razvoju informatike, pa od 1988. godine vodi informati~ku kolu «Tema», koja je me|u prvima imala suglasnost Ministarstva prosvjete i porta za informati~ko

obrazovanje odraslih. Sada ta kola ima status

ustanove, a I. Baani je predsjednik njenog

Upravnog vijea.

- Sve to radim na podru~ju tehni~ke kulture

radim volonterski u slobodnom vremenu. Nikad nije

teko odvajati svoje slobodno vrijeme kad neto

volite. Drago mi je to sam svoja ste~ena znanja na

podru~ju informati~ke pismenosti prenosio i u okviru

Hrvatske elektroprivrede, sa `eljom da svaki na

zaposlenik bude informati~ki pismen.

Nagrada je posebno zanimljiva zbog toga to

se sudjelovanje u organizaciji rada rijetko vrednuje,

premda bez toga nema u~inkovitosti. Jer, upravo je

dobra organizacija rada preduvjet za ostvarivanje

dobrih poslovnih rezultata.

39HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Dalekovod je dioni~ko drutvo za in`enjering, proizvodnju i izgradnju utemeljeno 1949. godine. Od osnivanja Dalekovoda, izdvajanjem iz tadanje elektroprivrede, Hrvatska elektroprivreda je uvijek bila jedan od najveih korisnika njegovih usluga. Odnosno, Dalekovod se razvijao i specijalizirao za usluge koje su bile i danas jesu potrebne Hrvatskoj elektroprivredi. To mu je bila, s jedne strane zadaa, a s druge strane odre|ena prednost, ali i obveza, pa se u tako bliskoj i ciljanoj suradnji to~no znalo to tko treba napraviti i koje su potrebe razvoja usluga. Dakako da je to rezultiralo suradnjom, koja se ~esto izdvaja kao dobar poslovni primjer, a postojanje i funkcioniranje jedne tvrtke bez druge je nezamislivo.

Za nagrade koje su Dalekovodu dodijeljene kao najuspjenijoj tvrtki u protekle dvije godine, priznanja su za koja su zaslu`ni i svi kupci njegovih usluga i proizvoda. Posebno se to odnosi na Hrvatsku elektroprivredu, s kojom je ostvarena sinergija, kao glavnom nositelju aktivnosti u doba rata i u razdoblju obnove zemlje.

[TO JE DALEKOVOD?

Misija Dalekovoda je da, u okviru svojih djelatnosti, projektira, proizvodi, gradi i montira:

elektroenergetske mre`e i dalekovode napona 0,42 – 500 kV, transformatorske stanice i rasklopna postrojenja napona 0,42 – 500 kV, kontaktne mre`e za elektri~nu vu~u, podzemne i podmorske energetske i telekomunikacijske kabele, rasvjetu prometnica, portskih i drugih objekata, portale i nosa~e aparata za energetske i prometne objekte, zatitne ograde, opremu za prometnu signalizaciju i portale za putokaze na prometnicama i autocestama, ~eli~no-reetkaste i limene stupove za dalekovode napona 0,42–500 kV, telekomunikacijske vodove i kontaktnu mre`u, rasvjetne i antenske stupove za sve namjene i specijalna rjeenja za elektroprijenosne i prometne objekte, alate, indukcijske pei i grija~e.

Vizija tvrtke je postati vodea tvrtka u svojoj

djelatnosti u Srednjoj i Jugoisto~noj Europi!Osnovni strateki ciljevi su: poveanje

tr`inog udjela u zemlji i inozemstvu, rast prihoda od prodaje uz poveani fizi~ki obujam proizvodnje, usmjeravanje napora prema osvajanju tr`ita zemalja Pakta o stabilnosti, kao i drugih koji osiguravaju profit, potenciranje razvoja novih proizvoda, reorganizacija i restrukturiranje kao i poboljavanje kvalifikacijske strukture zaposlenih, smanjenje trokova proizvodnje i re`ije unapre|ivanjem tehnologije rada i smanjenjem broja lokacija, poveanje profitabilnosti uz osiguranje konstantnog prinosa po dionici, zadovoljstvo kupaca, zaposlenika i menad`menta uz stvaranje kolektivnog duha pripadnosti tvrtki, timskog rada i inzistiranje na odgovornosti ula`ui pritom u stru~nu edukaciju i motivaciju, izvoz znanja i tehnologije, revitalizacija i rekonstrukcija postojee proizvodnje te gradnja novih kapaciteta, odnosno preuzimanje postojeih.

Zbog lakeg ostvarenja plasmana na svjetsko tr`ite, Dalekovod je proveo akvizicije ili osnovao nekoliko poduzea i podru`nica te tako formirao grozd (cluster) tvrtki. Danas uz grupu Dalekovod `ivi i djeluje desetak tvrtki koje svojom djelatnou dopunjuju ponudu Dalekovoda u ostvarivanju modela ponude „klju~ u ruke“ na infrastrukturnim objektima cesta, `eljeznice i elektroprivrede.

S PROIZVODNJOM OVJESNOG I SPOJNOG MATERIJALA ZA VISOKONAPONSKE OBJEKTE - ME\U PRVIH PET U SVIJETU

Osnovne djelatnosti Dalekovoda su projektiranje, proizvodnja i izgradnja, organizirane u tri spomenute temeljne poslovne cjeline.

Poslovi proizvodnje obavljaju se u Velikoj Gorici, poslovi projektiranja i izgradnje na zagreba~kom @itnjaku, a u Dugom Selu je krajem 2003. godine dovrena najvea cin~aonica za vrue cin~anje u ovom dijelu Europe. Kapaciteta do 30.000 tona, cin~aonica ima dva pogona (veliki i

mali) za cin~anje i najsuvremeniju tehnologiju za zatitu okolia. Cin~aonica zadovoljava standarde kvalitete EN ISO 1461, ASTM-A 123, ISO 9001:2000, ISO 14001:2004 te OHSAS 18001:1999. Zatita okolia, kao i zatita na radu radnika u cin~aonici va`ni su ~imbenici poslovanja tvrtke.

Proizvodi Dalekovoda osobito su cijenjeni u svijetu i uspjeno konkuriraju najveim tvrtkama u ovom podru~ju, tako da ih Dalekovod izvozi u vie od 70 zemalja - od Dalekog i Bliskog istoka, preko Europe, do Afrike, Azije i Ju`ne Amerike. U svijetu je najpoznatiji po proizvodnji ovjesnog i spojnog materijala za visokonaponske objekte, gdje zauzima mjesto ~ak me|u prvih pet svjetskih proizvo|a~a. Osim toga, na lokaciji u Velikoj Gorici proizvode se metalne konstrukcije za dalekovode, transformatorske stanice, oprema za ceste i `eljeznice, antenski stupovi te konstrukcija za proizvodne objekte (hale, benzinske postaje i sli~no).

TROBOJNI TROKUT PREPOZNATLJIV OD ISLANDA DO JU@NE AMERIKE

Broj zemalja u koje se izvozi oprema proizvedena u Dalekovodu stalno raste i nigdje se ne gube tr`ita, jer Dalekovod potuje osnovna na~ela opstanka na tekom terenu svjetske utakmice, a to su: kvaliteta, rok i cijena usluge. Proizvodna djelatnost je prva startala u svjetskoj konkurenciji i zahvaljujui upornosti i znanju pokazala put kako se i u vrijeme rata mo`e o~uvati ugled tvrtke i osvojeno tr`ite. Proizvodni program iz dana u dan se iri, a logo - trobojni trokut - prepoznatljiv je u nizu dr`ava.

Do sada je ostvarena zna~ajna suradnja s europskim korporacijama iz [vicarske, Njema~ke, Norveke i Islanda, Albanije i zemalja bive Jugoslavije, kao i na Bliskom Istoku, Africi (Maroko, Al`ir, Nigerija), Ju`noj Americi (^ile, Venezuela, Kolumbija, Argentina), Azije (Vijetnam, Indonezija, Malezija), a ve idue godine o~ekuje se proirenje na nove zemlje.

Na tr`itima koja se tek osvajaju, najprije se

NAGRADA

“Zlatna kuna“ Hrvatske gospodarske komore tvrtki Dalekovod i naslov najbolje graditeljske tvrtke u Jugoisto~noj Europi, po drugi put

Najvea vrijednost – ljudi, dalekovodai

40 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Najvea vrijednost – ljudi, dalekovodainastoji stei sve potrebne certifikate za proizvode kako bi se stekli uvjeti za nastup, a potom se tra`e lokalni partneri za zajedni~ki nastup na tr`itu. Tako je, primjerice, u Velikoj Britaniji certificirana oprema za kontaktne mre`e za britanske `eljeznice, a u Poljskoj skoro cjelokupni proizvodni program Dalekovoda, uklju~ujui ~eli~no-reetkaste konstrukcije, antenske i rasvjetne stupove te ovjesnu i spojnu opremu za dalekovode do 500 kV. S takvim preduvjetima o~ekuje se uspjean nastup u tim zemljama po~evi od ove godine.

IZGRADNJA UPOTPUNJENA SUSTAVOM ANTENSKIH STUPOVA ZA POKRETNU TELEFONIJU

U posljednjih nekoliko godina, intenzivne aktivnosti usmjerene su na stvaranje uvjeta da i ostale djelatnosti slijede proizvodnu. Osnovna djelatnost u izgradnji dalekovoda svih napona, transformatorskih stanica te cestovne i `eljezni~ke mre`e, uspjeno je upotpunjena izgradnjom sustava antenskih stupova za pokretnu telefoniju i druge namjene. Tu postoji veliki interes poznatih svjetskih tvrtki iz tog podru~ja, koje su u Dalekovodu prepoznale potencijal s kojim mogu ostvariti svoje `elje u plasmanu te specifi~ne opreme - od Skandinavskih zemalja preko Srednje i Ju`ne Europe do Afrike, Azije, pa i dalje irom svijeta. Dalekovod je potpuno spreman i za tu utakmicu, jer je ispekao zanat radei za T-Mobile, VIPnet, a sada i za Tele2.

Osim usluga koje pru`a Hrvatskoj elektroprivredi, kao najzna~ajnijem poslovnom partneru, Dalekovod je u posljednje vrijeme bio anga`iran u okviru poslova na autocestama. Pritom su posebno bili zapa`eni rekordni rokovi i primjerena kvaliteta. Radei na rekonstrukcijama elektroenergetskih objekata i izgradnji novih elektroenergetskih vodova za napajanje elektri~nom energijom korisnika autocesta, monta`i svih zatitnih i odbojnih ograda, ograda za zatitu od buke, rasvjeti, signalizaciji, ventilaciji i upravljanju

prometom u tunelima, Dalekovod je stekao golemo iskustvo i reference, koje mu omoguuju da i tu svoju djelatnost ponudi svjetskom tr`itu.

PROJEKTIRANJE – POVEZNICA ME\U DJELATNOSTIMA

U okviru projektiranja, osim osnovne djelatnosti izrade svih vrsta kompleksne projektne dokumentacije za investicijske elektroenergetske objekte, studije i projektantski nadzor nad izgradnjom, projektanti su osposobljeni za izradu svih vrsta projekata za djelatnosti Proizvodnje i Izgradnje. Projektiranje je, mo`e se rei, poveznica me|u djelatnostima Dalekovoda koja je integracijskom funkcijom i uz suradnju s institutima i fakultetima, omoguila pru`anje usluga prema na~elu klju~ u ruke, to je u velikoj mjeri doprinijelo dananjoj uspjenosti Dalekovoda.

NOVA PROIZVODNJA

Po~etkom prole godine provedena je akvizicija Tvornice konstrukcija i stupova u Doboju, BiH, s kojom je Dalekovod poja~ao segment proizvodnje cjevaste konstrukcije i poligonalnih stupova duljine 12 metara u jednom komadu i s uzdu`nim varom. Po tomu je jedinstven na ovim prostorima, a i otvorio je vrata tr`ita susjedne Bosne i Hercegovine.

Kao rezultat zajedni~kog ulaganja Dalekovoda i slovenske tvrtke UNIOR (ukupna vrijednost vie od 5,5 milijuna eura), s po~etkom ove godine zapo~ela je raditi nova tvrtka UNIDAL d.o.o. za proizvodnju otkivaka u Vinkovcima. Uz o~ekivani porast proizvodnje, o~ekuje se i porast broja danas 87 zaposlenih radnika. Uz proizvodnju prete`ito za potrebe Dalekovoda, pokree se proizvodnja i za potrebe drugog osniva~a. Od po~etka travnja, tijekom ove godine osposobit e se tri revitalizirane proizvodne linije, koje e omoguiti ostvarivanje planirane proizvodnje za 2005. godinu od najmanje 1.500 tona otkivaka, a nakon toga uslijedit e

udvostru~enje proizvodnje do razine ugra|enog kapaciteta. S obzirom na poznato tr`ite i ugovorene poslove oba osniva~a s automobilskom i elektroenergetskom industrijom, ostvarenje takvog scenarija je neupitno.

KONTINUIRANO UVJE@BAVANJE I DO[KOLOVANJE LJUDI

U matici Dalekovod d.d. danas je zaposleno 1.420 radnika i to najvie u djelatnosti Proizvodnja (40 posto), potom u Izgradnji (36 posto), Projektiranju (4 posto), djelatnosti Marketinga (7 posto), a preostali (13 posto) obavljaju poslove Strategije i potpore.

Naime uz projektiranje, proizvodnju i izgradnju, poslovi komercijale i marketinga predstavljaju ~etvrtu organizacijsku cjelinu, dok su svi ostali poslovi objedinjeni kao poslovi strategije i potpore (korporativno upravljanje, pravni, kadrovski, opi, ekonomski, informati~ki i telekomunikacijski, razvojni i investicijski poslovi, sustavi upravljanja kvalitetom te zatita okolia, zatita na radu i zatita od po`ara).

U protekle tri godine zaposleno je pribli`no 300 radnika, od ~ega 20 posto visokostru~nog tehni~kog kadra.

Pribli`no 600 radnika radi kontinuirano na terenu, odnosno, u izravnoj proizvodnji.

Radnici na terenu se uvje`bavaju na poligonima i u tijeku rada, a u djelatnosti proizvodnje je trajno otvoren natje~aj za bravare i zavariva~e s radom na odre|eno vrijeme, s tim da svi koji zadovolje - trajno ostaju u Dalekovodu. Poti~e se kontinuirano dokolovanje svih radnika, kako kroz vii stupanj stru~ne spreme, tako i kroz sve oblike obrazovanja na te~ajevima i seminarima.

Na ~elu Drutva je Uprava od tri ~lana, Nadzorni odbor od sedam ~lanova i Skuptina dioni~ara.

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 41

NAGRADA

“Zlatna kuna“ Hrvatske gospodarske komore tvrtki Dalekovod i naslov najbolje graditeljske tvrtke u Jugoisto~noj Europi, po drugi put

TRI TAJNE USPJEHATajna uspjeha Dalekovoda je, u prvom redu, u

ljudima. Odavno se shvatilo da posao i tvrtku ~ine ljudi i to je njen najvrjedniji kapital. Ako ikada netko bude `elio ulagati u Dalekovod, nee procjenjivati broj i vrijednost strojeva koje koristi, nego e prvenstveno snimiti kadrovske potencijale i na temelju toga oblikovati svoju prosudbu o vrijednosti tvrtke.

Druga je tajna uspjeha u odnosu prema investitorima i preuzetim obvezama i rokovima. Tijekom 56 godine postojanja, svaki dalekovoda je spoznao to zna~i zavriti posao u roku, a prema mogunosti i prije roka, jer rije~ je naj~ee o infrastrukturnim objektima. U Dalekovodu nije potrebno upozoravati na naglaenu odgovornost rada na takvim objektima, koji su od opeg interesa za Hrvatsku i njene gra|ane, jer to je neto to se podrazumijeva samo po sebi, to je dobro poznato svakom investitoru. Temeljno na~elo u Dalekovodu je zadovoljiti investitora - kvalitetom i rokovima. Jedan od poslovnih ciljeva je biti njihov prvi izbor. U Dalekovodu se kontinuirano prati zadovoljstvo kupaca, a uo~eni propusti se otklanjaju u hodu, sve u skladu s ISO procedurama. Stoga nije neobi~no da Dalekovod poslove dobiva u konkurenciji ozbiljnih tvrtki, prema strogo utvr|enim me|unarodnim kriterijima.

Trea tajna uspjeha jest kvalitetna i cjelovita usluga koja se nudi kupcima - od razrade ideje do putanja objekata u pogon. Naime, stru~njaci Dalekovoda prate svjetske trendove i tehni~ki su obrazovani da mogu svaki problem odgovarajue rijeiti i kupcu osigurati kvalitetno, suvremeno i ekonomski primjereno rjeenje.

Uz ove tri temeljne zna~ajke, koje ~ine okosnicu onoga po ~emu je Dalekovod prepoznatljiv i radi ~ega ga investitori cijene, a konkurencija ga se boji i teko ga prati - poslovanje i osiguranje propulzivnosti na tr`itu obilje`avaju mnoge druge poslovne pojedinosti. I ubudue e se slijediti temeljna na~ela koja osiguravaju opstanak i uspjeh tvrtke, jer dalekovodai su svjesni ~injenice da je vrijednost u trajnosti!

U razdoblju koje slijedi, predstoji unutranja reorganizacija za stvaranje preduvjeta daljnjeg

razvoja. Utemeljit e se in`enjering, koji e objediniti istra`ivanje tr`ita, planiranje i unaprje|ivanje, nabavu i prodaju, idejno projektiranje, obradu tendera i nu|enje poslova, ugovaranje i na kraju pripremu, praenje i analiziranje radnji te koordinaciju povezanih poduzea. In`enjering je zamiljen kao sr` tvrtke iz koje proizlaze sve poslovne aktivnosti.

Dalekovod d.d. je matica grupe koja se sastoji i od tvrtki kerki:

- Dalekovod Cin~anica d.o.o. Dugo Selo, Hrvatska – direktor Ivan Kutlea, dipl.oec.

- UNIDAL d.o.o. Vinkovci, Hrvatska – direktor Drago Osre~ki, dipl.ing.

- Dalekovod TKS a.d. Doboj, BiH – direktor Mato Majstorivi, dipl.ing.

- Dalekovod d.o.o. Mostar, BiH – direktor Ante Landeka, dipl.ing.

- Dalen d.o.o. Ljubljana – direktor Dorej Ravnikar

- Dalcom GmbH Freilassing Njema~ka- Dalekovod Polska s.a. Varava, Poljska

– direktor @arko SkokNjegova je podru`nica u Norvekoj Dalekovod

NUF, Tonsberg.U Grupi sada radi pribli`no 1.700 radnika.

CIJENA DIONICA U STALNOM PORASTU

Temeljni kapital Drutva iznosi 229.381.200,00 kune, a podijeljen je na 2.293.812 redovnih dionica serije A nominalne vrijednosti 100 kn.

Dalekovod je, prema vlasni~koj strukturi, potpuno privatizirana tvrtka s pozitivnom ocjenom Dr`avne revizije o uspjenosti provedbe procesa pretvorbe. Provedena su dva programa radni~kog stjecanja dionica (ESOP), tako da je danas pribli`no 1.200 dioni~ara, od kojih ni jedna fizi~ka osoba nema 1 posto vlasnitva temeljnog kapitala.

Od 25. rujna 2000. godine, knjiga dionica je pohranjena u Sredinjoj depozitarnoj agenciji, a od 5. o`ujka 2001. godine dionice Drutva kotiraju na Zagreba~koj burzi pod oznakom DLKV-R-A. U ovoj godini cijena je dosegla rekord od neto vie od 400 kuna, to je ~etiri puta vie od nominalne i sedam puta vie od po~etne vrijednosti kad se

OBJEKTIVNI I VJERODOSTOJNI ISPITNI IZVJE[TAJI LABORATORIJA

Laboratorij Dalekovod osnovan je 1963. godine te od tada pokree razvojne i istra`iva~ke projekte. U cijelosti je ustrojen prema normi HRN ISO/IEC 17025 i posjeduje sve potrebne resurse za svoj rad.

Laboratorij je neovisan od ostalih organizacijskih cjelina, ~ime se ostvaruje zahtjev objektivnosti i vjerodostojnosti ispitnih izvjetaja.

Podru~je djelovanja Laboratorija je: ispitivanje svojstava materijala, ispitivanje proizvoda ovjesne i spojne opreme za dalekovode, trafostanice i ostala elektroenergetska postrojenja,

ispitivanje priguiva~a vibracija, ispitivanje stupova i ostalih metalnih konstrukcija, ispitivanje opreme za `eljeznicu,ispitivanje i kontrola antikorozijske zatite,ispitivanje i kontrola tehnolokih procesa,ispitivanje nateznih dizalica,ispitivanje i kontrola vatrogasnih aparata,ispitivanje i kontrola betona,davanje stru~nih miljenja i konzalting i prora~un, procjena i mjerenje niskofrekventnih elektromagnetskih polja.

Laboratorij ima stru~ne i iskusne ljude, koji se u dugogodinjem radu stalno usavravaju te daju stru~na rjeenja iz spomenutih podru~ja.

Osim toga,Laboratorij daje i usluge konzaltinga iz podru~ja sustava upravljanja kao to su:

sustav upravljanja kvalitetom prema normi HRN EN ISO 9001, sustav upravljanja zatitom okolia prema HRN EN ISO 14 001, sustav upravljanja zatite na radu prema OHSAS 18 001 i osposobljavanje ispitnih laboratorija prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 (Akreditirani ispitni laboratorij: HRN EN ISOIIEC 17025; Ovlasnica DZNM - NSO br. 1051/04).

Laboratorij je osposobljen za ispitivanja i ovlaten za izdavanje atesta prema sljedeim normama i pravilnicima : IEC 61284, BS 3288: Part 1, HRN N.F2.010,IEC 61854, IEC 61897, HRN EN ISO 1461, EN ISO 2178,HRN EN ISO 1460,HRN N.F2.010, HRN C.A6.020,HRN C.A6.021,HRN EN 970,HRN EN 1289,HRN EN 1290,HRN EN 1291,HRN EN 1712,HRN EN 1713,HRN EN 25817,HRN IEC 61786,DIN VDE 08489-1, Pravilnik o zatiti od elektromagnetskih polja, NN br. 204/03 i NN br. 15/04.,Zakon o zatiti od neionizirajueg zra~enja, NN br. 105/99 i Pravilnik o odr`avanju i izboru vatrogasnih aparata.

42 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

UPRAVA:mr.sc. Luka Mili~ić, predsjednik Uprave -

generalni direktorKrešo Kraljević, dipl.ing., zamjenik

predsjednika Uprave, odgovoran za djelatnost Izgradnje

Tomislav Belamarić, dipl.ing., ~lan Uprave, odgovoran za djelatnost Projektiranja, Proizvodnje i Marketinga

DJELATNOST PROJEKTIRANJE:Predrag Pavlović, dipl.ing., izvršni direktor

djelatnosti ProjektiranjeDavor \ur|ević, dipl.ing., rukovoditelj Ureda

za distribuciju Gordan Mirošević, dipl.ing., rukovoditelj

Ureda za prijenos DJELATNOST PROIZVODNJA:mr. Zdenko Milas, izvršni direktor djelatnosti

ProizvodnjePero Buljan, ing., rukovoditelj Radne jedinice

za proizvodnjuDJELATNOST IZGRADNJA:Krešo Anušić, dipl. ing., rukovoditelj Radne

jedinice za visoki naponMihael Brandvajner, dipl.ing., rukovoditelj

Radne jedinice za niski naponŽeljko Lakić, dipl.ing. rukovoditelj Radne

jedinice za transformatorske staniceDJELATNOST MARKETING:Branko Alujević, dipl.ing., rukovoditelj Odjela

za ugovaranje objekataIvo Marfat, dipl.ing., voditelj poslova prodaje

na stranom tržištuBoris ]utuk, dipl.ing., voditelj poslova prodaje

na domaćem tržištuPOSLOVI STRATEGIJE I PODRŠKE:mr.sc. Damir Skansi, pomoćnik generalnog

direktora za korporativno upravljanje, strategiju i podršku

Ivica Šošić, dipl.oec., izvršni direktor Sektora za ekonomske poslove

Marko Kozina, dipl.iur., izvršni direktor Sektora za pravne, kadrovske i opće poslove

mr.sc. Jurica Prižmić, rukovoditelj Službe za stratešku potporu

Ivica Dev~ić, dipl.oec., rukovoditelj Službe za informati~ku podršku i telekomunikacije

Željko Lekšić, dipl.ing., rukovoditelj Službe za sustave upravljanja

Ivica Klasan, dipl.ing., voditelj Laboratorija

dionica pojavila na Burzi. S obzirom na ukupne okolnosti, mo`e se o~ekivati da e i ubudue dionice Dalekovoda biti tra`ene, jer to je tvrtka koja ima budunost. Zna~ajno ulaganje u tehnologiju i ljudske potencijale potkrepljuje nadu za ostvarivanje svih ciljeva Uprave Dalekovoda.

U proloj godini, prema do sada poznatim i nerevidiranim rezultatima poslovanja, ukupni prihod je ostvaren u iznosu od 1,25 milijarda kuna, od ~ega 25 posto od izvoza.

Spomenimo da je Dalekovod jedna od rijetkih tvrtki koja je svoje poslovanje uskladila s me|unarodnim standardima. Budui da je tim stru~njaka anga`iran na praenju svjetskih dostignua na tom podru~ju, ta je tvrtka nositelj klju~nih certifikata o europskim normama.

BIJELE RODE

Elektri~ni vodovi pogubni za rode (i druge ptice)

^ak 59 posto bijelih roda smrtno strada, a 90 posto ih bude ranjeno u sudaru sa `icama

HVALA TI, DONNA! Dr.sc. Jasmina Mu`ini

43HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

>

Smrtno je stradala i roda Donna, ~iji je razvoj bio satelitski praen 2.033 dana, to je svojevrsni rekord, a u tako dugom razdoblju prikupljeni su mnogobrojni jedinstveni znanstveni podaci

[est godina nakon to su joj kao mladuncu u gnijezdu stavili radio odailja~, bijela roda zvana Donna smrtno je stradala u sudaru s elektri~nim vodovima. Dogodilo se to pri povratku sa zimovanja. Donna je bila podrijetlom iz Belgije, a zimovalite joj je bila ju`na [panjolska. Kad je odrasla i postala gnjezdarica, smjestila se u Calvados, u Francusku.

Wim Van den Bossche, voditelj projekta Rode bez granica, pratio je Donnin razvoj tijekom 2.033 dana njezina `ivota, nakon to je zapo~ela svoju prvu jesensku selidbu. Wim ka`e da Donna dr`i svjetski rekord u praenju pomou mlade znanosti, satelitskoga praenja i istra`ivanja ptica. Niti jedna druga ozna~ena ptica nije satelitski dnevno praena u tako dugom razdoblju kao Donna. Tako nam je omoguila okupiti mnogobrojne, jedinstvene znanstvene podatke.

Donna je napustila zimovalite u Sevilli, u ju`noj [panjolskoj, 11. velja~e 2005. Nedaleko Madrida zaustavila se na desetak dana te 4. o`ujka prispjela u Calvados. Sljedeega dana lokalni ekspert za bijele rode, Alain Chartier, naao ju je mrtvu ispod elektri~nih vodova nedaleko ua rijeke Seine. Alain ka`e da je bila u punoj formi za gnije`|enje.

“Elektri~ni udar te fizi~ki sudar s elektri~nim `icama glavni su uzroci smrti kod bijelih roda,”

izvjetava Wim. “Poznata je ~injenica da du` selidbenih putova, 59 posto bijelih roda smrtno strada, a 90 posto ih bude ranjeno u sudaru sa `icama”. Ako izbjegnu druge ili sli~ne zamke, bijele rode mogu do`ivjeti 30 godina. Svoju gnjezdeu sposobnost posti`u tek s ~etiri do pet godina `ivota.

Dorade i izmjene na elektri~nim vodovima mogu reducirati smrtnost bijelih roda, ali i drugih ptica. Plasti~ne kape i tube mogu biti brzo, jeftino i jednostavno postavljene na postojee stupove i nosa~e elektri~nih vodova, pa tako dora|eni vodi~i elektri~ne energije osiguravaju znatno manji rizik za ptice.

U HRVATSKOJ OTPRILIKE 400 GNIJEZDA

I Hrvatska je dio europskog podru~ja gnije`|enja bijele rode. Prema posljednim istra`ivanjima, u Hrvatskoj se gnijezdi 1500 parova. Istra`ivanja bijele rode u Hrvatskoj odnose se na utvr|ivanje brojnosti njezinih populacija, to se provodi i korigira svake desete godine. Smanjuje li se, poveava ili je stalan njezin broj od 1500 parova u Hrvatskoj? Nova saznanja o tomu bit e dostupna krajem 2005. godine, s obzirom na to da se desetgodinje prebrojavanje obavlja u 2004. i 2005. godini. Spomenuta istra`ivanja provode se u organizaciji Zavoda za ornitologiju HAZU, uz suradnju mnogobrojnih volontera Hrvatskoga drutva za zatitu ptica i prirode.

Briga za bijelu rodu u Hrvatskoj ide jo i puno dalje. Njezin odabir i svijanje gnijezda na vrhu elektri~nog stupa pun je potencijalnih opasnosti i problema. Takvih gnijezda u Hrvatskoj ima otprilike 400. Za to postoji prihvatljivo rjeenje, koje smo proveli u suradnji nekim distribucijskim podru~jima, potpuno prema pravilima struke i znanstvenih dostignua u tom podru~ju. Rije~ je o preseljenju prirodnoga gnijezda na umjetno postolje izra|eno od drveta; ne od metala, kao to se ponegdje radilo. Sva metalna postolja, stoga, treba to hitnije zamijeniti drvenima, u skladu s preporukama ornitoloke struke. Pri tomu je tako|er va`no da se prirodno gnijezdo u cijelosti premjesti na postolje. To ima svoju bioloku utemeljenost. U Hrvatskoj se za premjetanje rabi poseban metalni obru~ konstruiran za tu namjenu. Takav obru~ trebalo bi posjedovati i koristiti svako distribucijsko podru~je. Zatita bijele rode u Hrvatskoj naa je zajedni~ka briga. Ona je utemeljena na profesionalnom pristupu i na ne~emu jo va`nijemu, na naoj ljubavi prema raznolikosti `ivih vrsta koje nas u Lijepoj naoj duhovno i prostorno obogauju.

NA[I PARTNERI

KON^AR – Mjerni transformatori d.d.

TVRTKA USMJERENA NA IZVOZ Marica @aneti Malenica

s 220 kV mjernim transformatorima. Svoju prilagodljivost zahtjevima tr`ita potvr|uju i 1973. godine, kada u njihovu obitelj mjernih transformatora ulaze i oni od 400 kV. Tijekom godina razvoja proizvoda i tehnologije te na temelju spoznaja do kojih dolaze vlastitim istra`ivanjima, proizvodni program obogauju s jo nizom novih i savrenijih proizvoda (malouljnih, epoksidnih i plinom izoliranih transformatora), me|u kojima su i: mjerni transformatori u SF6 izvedbi u sustavu oklopljenog postrojenja (1985.), 123 kV kombinirani transformatori (1992.) te 750 kV strujni i kapacitivni mjerni transformatori (2003.).

Danas njihov proizvodni program obuhvaa proizvodnju mjernih i specijalnih transformatora do 750 kV i to prete`ito: epoksidnih mjernih transformatora za napone do 36 kV (udjel 20 posto), uljnih mjernih transformatora za napone do 750 kV (udjel 65 posto) i specijalnih transformatora (udjel 5 posto).

Servisnim uslugama, koje tako|er pru`aju, ostvaruju i do 10 posto realizacije.

Veinski vlasnik ovog dioni~kog drutva je KON^AR – Elektroindustrija (41,3 posto), dok 14,6 posto u svojim rukama dr`i NESMA COMPANY iz Saudijske Arabije. Paket neupravlja~kih dionica pripada malim dioni~arima, radnicima Drutva, (42,9 posto), dok je u vlasnitvu privatnih osoba 1,2 posto dionica. Dvo~lanom Upravom od osnutka tvrtke predsjedava Ante Rogoznica, Kon~arevac s 25 gogodinjim sta`om, a ~lan Uprave je Boris Bojani koji je i zamjenik predsjednika.

IZVOZ KAO STRATE[KI CILJ

Da je rije~ o izvozno orijentiranoj tvrtki potvr|uje dojmljiv podatak, prema kojemu izvoz

u ukupnoj realizaciji sudjeluje s pribli`no 70 posto, to je rijetkost i u mati~nom Koncernu, kao i u hrvatskom gospodarstvu uope. Me|u inozemnim kupcima tu su: zemlje bive Jugoslavije (BiH, Slovenija, Srbija i Crna Gora, Makedonija), Australija, zemlje Bliskog istoka (Iran, Irak, Izrael, Egipat, Saudijska Arabija) i Dalekog istoka (Koreja, Malezija, Taiwan, Filipini, Vijetnam), zemlje CEFTE-e (Ma|arska, ^eka, Poljska), ostale europske dr`ave (Austrija, Gr~ka, Italija, Njema~ka, [vedska, Rusija), kao i zemlje Afrike (Nigerija) i Ju`ne Amerike (Dominikanska Republika, Argentina).

- Mi, od prvog dana osnivanja nae mlade tvrtke, vidimo na razvojni put u izvozu pa smo stalno poveanje izvoza, uz smanjenje plasmana u tuzemstvu, zacrtali kao na strateki cilj. U planu za ovu godinu pri`eljkujemo izvoz od ~ak 76 posto. Razlog tomu je na proizvodni program, za koji je hrvatsko tr`ite bilo premalo i nedostatno za financiranje razvoja. A kupci su nas tjerali upravo na razvoj i usavravanje. Od pribli`no 40 zemalja u koje izvozimo, prole godine najvie naih proizvoda plasirali smo u Australiju, dok e ove godine vodee mjesto pripasti Ma|arskoj. U pripremi je i potpisivanje ugovora s bugarskim partnerom, koji bi nam osigurao do sada najvei izvozni posao. Ina~e, u 2004. godini bili smo drugi po izvozu u koncernu KON^AR, saznajemo od Ante Rogoznice, predsjednika Uprave.

HEP – PRVI ME\U DOMA]IM KUPCIMA

Od domaih kupaca na prvom mjestu je, a tko drugi nego, Hrvatska elektroprivreda (od 20.530 tisua kuna realizacije u 2004. godini 10.293 tisue kuna realizirano je kroz neposredne ugovore s HEP-om). Kako i dobar dio interne realizacije

Ante Rogoznica, predsjednik Uprave Kon~ar – Mjerni transformatori: suradnju s HEP-om ocjenjujemo izvrsnom, a to je zasluga izvrsnosti naih proizvoda, ali i izvoznih referenci

Kon~ar- Mjerni transformatori d.d. je izvozno orijentirana tvrtka, gdje izvoz u ukupnoj realizaciji sudjeluje s pribli`no 70 posto, to je rijetkost i u mati~nom Koncernu, kao i u hrvatskom gospodarstvu uope, od domaih kupaca na prvom mjestu je, a tko drugi nego, Hrvatska elektroprivreda

Jedno od 25 drutava koncerna KON^AR – Elektroindustrija d.d. KON^AR - Mjerni transformatori d.d. osnovano je 1991. godine u procesu preobrazbe tadanjeg poduzea KON^AR – Transformatori. U organizacijskoj shemi Koncerna, ta je tvrtka locirana u nama zanimljivom poslovnom podru~ju Energetika i transport gdje, zajedno s tvrtkama koje smo ve predstavili i s onima koje emo tek posjetiti, proizvode elektroenergetske proizvode i postrojenja za proizvodnju, prijenos i distribuciju, mjerenje, zatitu i upravljanje elektri~nom energijom.

Proizvodnja mjernih transformatora zapo~ela je jo davne 1947. godine i to onih malouljnih za napone do 35 kV. Za potrebe hidroelektrana zapo~eli su, od 1952. godine, s prozvodnjom prvih mjernih transformatora napona 110 kV, a deset godina kasnije proizvodnu ponudu upotpunjuju

@enske ruke nezamjenjive su u namataoni

44 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Ovdje se proizvode i montiraju transformatori

Strujni mjerni transformatori 400 kV (silikonski izolatori)

unutar sustava (preko drutava: KET, Sklopna postrojenja, EVA, Monta`ni in`enjering) posredno tako|er zavri u postrojenjima HEP-a, njegov udjel u domaoj realizaciji iznosi i do 90 posto, a u ukupnoj se kree pribli`no 30 posto. Primjerice, poslovi za HEP donijeli su im u 2002. godini 28 posto ukupnog prihoda, a 2003. ~ak 38 posto (oprema za TS @erjavinec i TS Ernestinovo). Prole godine taj postotak je iznosio 32, a ove godine planiran je odre|eni pad na 24 do 25 posto.

- Suradnju s HEP-om ocjenjujemo izvrsnom, a to je zasluga izvrsnosti naih proizvoda, ali i izvoznih referenci koje tako|er puno govore o naoj kvaliteti. ^injenica je da smo za kombinirane transformatore svih naponskih razina (110, 220, 400 kV) i za induktivne 400 kV transformatore reference prvo stjecali u svijetu, a tek potom u tuzemstvu, odnosno u HEP-u. Premda nudimo cjeloviti program za potrebe HEP-a (od srednjeg do visokog napona), ne poslujemo jednako intenzivno sa svim dijelovima HEP-grupe. Na najvei kupac je HEP – Prijenos, a potom slijede Proizvodnja i Distribucija, gdje kroz sklopna postrojenja plasiramo i in`enjering na srednjem naponu, ka`e A. Rogoznica.

NEZAMJENLJIVE @ENSKE RUKE

Premda su zapo~eli sa samo 40 radnika, danas ih je 194, skoro pet puta vie. S prosje~nom starou radnika od pribli`no 40 godina, oni su mlada ekipa - ekipa u naponu snage. Da je rije~ o radnoj sredini gdje je u potpunosti uspostavljena ravnopravnost spolova svjedo~i podatak da je omjer muke i `enske radne snage 50:50. I to u korist `ena, ma kako to ~udno zvu~alo. Jer, ~ini se, precizne, strpljive, marljive i nje`ne `enske ruke ovdje su jednostavno - nezamjenljive.

Priznajem, tvornica transformatora i `enska radna snaga ba i nisu bili neki komplementarni pojmovi u mojoj glavi, bar ne do sada. Primijetio je to, po mom pogledu nevjernog Tome, i ljubazni domain pa mi je, sa smijekom i sigurnou onog koji zna vie i bolje od mene, predlo`io etnju kroz proizvodne hale. Naavi se u hali zvanoj namataona nisam mogla vjerovati svojim o~ima, pa sam odmah uklju~ila i ono digitalno oko, koje me svaki put uvjeri da vidim, odnosno da ne vidim to to mislim da vidim. Ovoga puta zabune nema.

Deseci mladih i vrijednih majstorica u radnim odijelima spretno su i brzo obavijale trakama primarni dio transformatora. Majstora u ovoj fazi rada ni na vidiku.

- Pokuavali smo u prolosti i s mukom radnom snagom, ali rezultati ni po brzini ni po kvaliteti nisu bili ni pribli`ni onima koje posti`emo kad `ene obavljaju taj posao. Zaklju~ili smo, ne bez ljubomore, da nita nema bez `enskih ruku. Radnice su bri`ljivije, urednije, pouzdanije i br`e upravo kod ovih radnji gdje stroj jo uvijek ne mo`e zamijeniti ~ovjeka.

PRVI TRANSFER TEHNOLOGIJE U IRAN

Uz kontinuirani razvoj proizvoda, znatna sredstva i napor ulo`ili su i u razvoj tehnologije za proizvodnju srednjenaponskih mjernih transformatora, za koju sa zadovoljstvom mogu rei da je vrhunska. Ponosni su i na svoj uspjeh u transferu tehnologije, jer su nedavno Iranu prodali know-how za srednjenaponske i kapacitivne mjerne transformatore. Aktivan su sudionik svih va`nijih svjetskih sajmova iz ovog podru~ja, kako bi osigurali izravnu prodaju njihovih proizvoda. S vie od trideset agenata, koji u cijelom svijetu prodaju njihove transformatore, imaju ve sada razgranatu i uspjenu trgova~ku mre`u.

Da bi ostvarili ciljano optimalno poslovanje zacrtano razvojnim planom (ukupna realizacija od 150 milijuna kuna; 80 postotni udjel uvoza u realizaciji; 200 radnika; prihod od 750.000 kuna po zaposlenom), Uprava e se u iduem razdoblju posebice usredoto~iti na: investiranje sredstava u poboljanje i modernizaciju proizvodnih kapaciteta (ispitna stanica, namataona, skladite), smanjenje trokova poslovanja skraivanjem ciklusa proizvodnje, kompjutorizaciji tehni~ke funkcije i proizvodnje, potpuno upravljanje kvalitetom, prodaju proizvoda i usluga, odnosno plasman na nova tr`ita (gdje e se, izme|u ostalog, razmotriti mogunosti zajedni~kih ulaganja, primjerice u Kini) i razvoj i daljnje poboljanje proizvoda.

Za razvoj kombiniranog transformatora, drutvo KON^AR- Mjerni transformatori d.d. dobilo je 2001. godine godinju nagradu Hrvoje Po`ar, presti`no priznanje za podru~je energetike.

45HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Na temelju arheolokih ostataka i povijesnih zapisa mo`e se rekonstruirati kako se `ivjelo u rimskoj Puli bez elektri~nog osvjetljenja ulica i kua.

Do dolaska Rimljana, na podru~ju dananje Pule `ivjelo je pleme Histra. U to prapovijesno vrijeme, Histri su koristili vatru kao ogrijev i rasvjetu. Pe~ene glinene posude, kao i obred spaljivanja pokojnika (tzv. kultura `arnih polja), arheoloki su ostaci koji dokazuju viestruku ulogu vatre. Nou su gradinu (prapovijesnu naseobinu na bre`uljku) na mjestu budue rimske Pule osvjetljavale vatre oko kojih su se okupljali Histri. Mo`e se zaklju~iti kako su vatre imale viestruke funkcije - osim funkcije grijanja, osvjetljenja i pripreme hrane, ognjita su imala i vjersku funkciju. Pretpostavka je da su baklje sa `ivotinjskim lojem bile jedino priru~no sredstvo osvjetljenja. ^esti kontakti s gr~kim trgovcima, koji su plovili uz ju`nu Istru, ne isklju~uju poznavanje i koritenje glinenih svjetiljki. Polovicom 2. stoljea prije Krista, Histri potpadaju pod rimsku vlast.

OGNJ[TE – KU]NO SVETI[TE I IZVOR OSVJETLJENJA

Pula je kao grad nastala u vrijeme starog Rima u 1. stoljeu prije Krista. Premda je grad elektrificiran otprilike dva tisuljea kasnije, `ivot ljudi u gradu je i u to doba normalno funkcionirao. Jezgra grada nastala je oko bre`uljka s tlorisom ulica i uspona u obliku paukove mre`e. Na njegovim su padinama izgra|ene stambene kue imunijh Rimljana. Takva kua, nazvana domus, nije imala prozore s vanjske strane. Sredinja prostorija (atrium) imala je na sredini otvor (compluvium), kroz koji je danju dopirala svjetlost. Nou je u atriju gorjelo ognjite, kao kuno svetite, koje je osvjetljavalo vei dio kue. Siromaniji su Rimljani stanovali u katnicama visokim i do dvadeset metara (insulae), koje su postojale u ni`im dijelovima grada uz more. Stanove tih zgrada osvjetljavale su naj~ee votane ili lojne svijee (candelae) sa svjenjacima (candelabra ili lychnuchi) te uljanice. O prvima znamo iz pisanih izvora, a o uljanicama postoje bogati arheoloki nalazi.

Uljanice su zapravo svjetiljke u kojima sagorijeva `ivotinjski loj (sebum) ili maslinovo ulje (oleum). Njihova masovna uporaba zapo~inje ve u 1. stoljeu, a najpoznatija kerami~ka radionica nalazila se u Modeni u dananjoj Italiji. Prete`ito su bile izra|ivane od pe~ene gline, ali i od bronce (primjer raskone uljanice s imenom oslobo|enog roba Helopsa iz Pule). Rimljani su za njih imali razli~ite nazive: lychnus, lucerna, laterna, ampula alearia, vas olearium i sli~no. Prosje~na uljanica bila je elipsoidnog oblika, s rupama za zrak i udubljenim gornjim dijelom ili diskom, ukraenim razli~itim motivima. Na uljanicama prona|enim na pulskom podru~ju mo`emo nai motive razli~itih `ivotinja, mitolokih prikaza, a u kasnoj antici i motiv Isusa Krista. Kroz posebnan otvor ulijevalo se ulje, za to je postojao uvrije`eni izraz: lumini oleum instillare. Na pulskom podru~ju one su se prouzvodile u blizini

Fa`ane u kerami~arskoj radionici Gaja Lekanija Basa. Naj~ee, kao dio grobnih priloga, na pulskom su podru~ju prona|ene uljanice sa `igovima razli~itih radionica: FORTIS, CRESCES, FRONTO, VIBIANI, AERIO i druge. [to se ti~e svijenjaka, veliki je doprinos pronalazak ulomka troglavog svjenjaka, koji je prona|en pri arheolokim iskopavanjima prije nekoliko godina u okviru gradske jezgre.

JUPITEROVO SVJETLO GASE ELEKTRI^NE @ARULJE

Javna rasvjeta u pravom smislu rije~i nije postojala. Pulske ulice i usponi vjerojatno su bili osvijetljeni tek ispred pojedinih kua to govori

izraz o "postavljanju svjetala pred kuama" (obstruere luminibus). To su prete`ito bile baklje (fax ili taeda) uz koje su eta~i gradom morali "u sumrak paliti svjetiljke" (sub lumina ili prima lumina), kako se ne bi sudarali u polumra~nim ulicama grada.

Vrlo razgranata trgovina u to doba, uz ostalo, dokazana je i ostacima veeg broja luka uz ju`nu istarsku obalu. U prvo vrijeme svjetioni~ke kule su poglavito slu`ile za dnevnu plovidbu radi bolje orijentacije, a po~etkom nae ere pale se prve loma~e kao prete~a dananjih svjetionika. Vei broj podvodnih grebena uz obalu ju`ne Istre sigurno je i tada iziskivao postavljanje svjetioni~kih kula ili loma~a. Jasno je da, zbog tronosti materijala i djelovanja mora, danas nisu o~uvane, jednako kao ni slavni Faros u Aleksandriji.

Takvo na~elo osvjetljavanja koristilo se sve do 19. stoljea, kada svjetlo rimskog boga Jupitera po~inju polagano gasiti elektri~ne `arulje austrougarskih hotela u Puli. Rimske su se baklje ugasile, a zamijenili su ih plinski fenjeri i kasnija elektri~na rasvjeta. Za razliku od plovidbe rimskih la|a, flota austrougarske ratne mornarice bezbri`no je uplovljavala u jednu od najveih ratnih luka na svijetu. Naime, Pula je pod austrougarskom dominacijom, u pola stoljea sa svojih 600 postala grad od 60.000 stanovnika.

POVIJESNA RAZGLEDNICA

Javna i privatna rasvjeta u rimskoj Puli

Od vatre do elektrike

Arheoloki nalazi svjedo~e o koritenju svjetla - glinene uljanice

Pulske ulice i usponi vjerojatno su bili osvijetljeni tek ispred pojedinih kua o ~emu govori izraz o "postavljanju svjetala pred kuama" (obstruere luminibus) prete`ito baklji (fax ili taeda) uz koje su eta~i gradom morali "u sumrak paliti svjetiljke" (sub lumina ili prima lumina) kako se ne bi sudarali u polumra~nim ulicama grada

prof. Jasenko Zekistudent Jelena Rup~i

>

Troglavi svjenjak

Uljanica roba Helopsa

46 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Anders Jonas Ångström bio je drugoro|eni od triju sinova protestantskog pastora u malom mjestu Lögdö. Zahvaljujui velikoj tedljivosti njihovih roditelja, svi su njihovi sinovi studirali i postali profesori. Anders Jonas se rodio 13. kolovoza 1814., a 1833. upisao je studij matematike i fizike na Univerzitetu u Uppsali. [est godina kasnije zavrio je doktorat i dobio mjesto asistenta-predava~a. Kada je 1841. umro profesor koji je predavao fiziku, Ångström je smatrao da je premlad natjecati se za to mjesto te da jo nije dovoljno poznat, premda se nadao da e mu ono biti ponu|eno. Ali, izabran je netko drugi i on e morati dugo ~ekati da postane profesor. Zato se prijavio na natje~aj za asistenta na katedri astronomije i zapo~eo sa specijalizacijom u astronomskom opservatoriju u Stockholmu. Godine 1846. postao je ordinarijus, a u to vrijeme zapo~eo je prou~avanje spektra. Nekoliko godina kasnije, 1853., objavio je svoja poznata “opti~ka istra`ivanja” u obliku knjige. U njoj je prvi put objavio podatak o valnoj du`ini svjetlosti u iznosu od 10-8 cm.

Taj vedski fizi~ar je sustavno, tijekom niza godina istra`ivao valnu du`inu svjetlosti, analizirajui svjetlost Sunca, polarnu svjetlost, svjetlosne zrake pojedinih plinova te tzv. Fraunhoferove linije. Nakon tisue spektroskopskih mjerenja objavio je valnu du`inu svjetlosti.

Godine 1858. postao je profesor fizike na univerzitetu u Uppsali, nakon to je umro njegov predhodnik. Ali, ovoga je puta bio zamoljen da se natje~e za to mjesto. Tada je bio u svom elementu.

Me|utim, nakon spektroskopskih istra`ivanja po~eo je istra`ivati toplinu Zemlje i njena magnetska svojstva. Za potrebe vedske Kraljevske akademije u Stockholmu, poduzima veliku ekspediciju istra`ivanja kroz cijeli svijet, ali to ubrzo propada jer je vo|a ekspedicije umro. Ali i ono malo podataka koji su prikupljeni bilo je dovoljno Ångströmu za brojne zaklju~ke.

Godine 1868. postao je ~lan gradskog parlamenta Uppsale, a te godine je jedinica 10-8 cm dobila ime 1 Å (angstrem), to je bila rijetkost da jo za `ivota netko dobije takvu po~ast. Godine 1870./71. bio je rektor Univerziteta u Uppsali. Brojne znanstvene akademije i univerziteti ubrajali su ga u svoje ~lanove. Tako je bio ~lanom i znamenitog Royal Society u Londonu.

Nakon krae bolesti Ångström je umro 21. lipnja 1874. u Uppsali u ezdesetoj godini. Uz suprugu, sina i kerku, za njim je `alio ~itav znanstveni svijet.

Engelbert Arnold je ro|en 7. o`ujka 1856. godine u Schlierbachu, otprilike tri kilometra isto~no od Triengena u [vicarskoj. Njegov otac je bio seljak i bez obzira to je obitelj imala devetoro djece, talentirani Engelbert se mogao kolovati. Zavrio je gimnaziju u gradu Beromünsteru, a potom je u jesen 1874. upisao tadanji Polytechnikum u Zürichu, dananju znamenitu Visoku tehni~ku kolu. ^etri godine kasnije dobio je diplomu strojarskog in`enjera. Budui da je bio najbolji student, nagra|en je posjetom svjetskoj izlo`bi u Parizu, gdje

se upoznao s brojnim tehni~kim novostima onoga doba. Tada je zapo~eo u to vrijeme popularno lutanje svijetom.

Nakon kraeg zadr`avanja i rada u Leipzigu i Offenbachu, E. Arnold 1880. postaje asistent profesora Molla na Polytechnikumu u Rigi. Istodobno radi na konstrukciji prvih instalacija za rasvjetu i sa H. Dettmannom osniva Russisch-Baltische Elektrotechnische Fabrik za gradnju dinamostrojeva. Godine 1883. habilitirao je kao privatni docent u Rigi za podru~je gradnje strojeva i elektrotehniku. U to vrijeme tiska svoj ud`benik “Ankerwicklungen der Gleichstrommaschine” (Namatanje strojeva istosmjerne struje). Ta je knjiga krajem 19. stoljea bila proglaena biblijom elektrostrojarstva i poslu`ila je odgoju brojnih narataja elektroin`enjera u ~itavoj Europi.

Zahvaljuju~i svojoj knjizi, E. Arnold je postao opepoznat, skoro se mo`e rei i slavan. Ubrzo ga tvrtka Maschinenfabrik Oerlikon (MFO), za~etnica tvrtke Brown Bovery (danas ABB), na prijedlog njenog osniva~a Charlesa Browna poziva za efa in`enjera. Arnold se tu bavio analiti~kim prora~unima i prakti~nim izvedbama repulsnih motora, kao poboljanjem stupnja djelovanja motora, kroz poboljanje rada i smanjenje te`ine motora. Upravo tada pojavljuje se njegova druga znamenita knjiga “Theorie und Berechnung des asynchronen Wechselstrommotors” (Teorija i prora~un asinkronih motora izmjeni~ne struje), koja se popularno zvala “Novi zavjet elektri~nih motora”. Spomenimo da je E. Arnold obradio i matemati~ki objasnio sve pronalaske Nikole Tesle.

Jo dok je `ivio u Rigi 1892. godine, o`enio se s Helen - kerkom profesora Molla, s kojom je imao jednu kerku. Obitelj Arnold se preselila u Zürich, ali ve 1894. godine Ministarstvo znanosti velike kne`evine Baden poziva Arnolda da preuzme katedru na Visokoj tehni~koj koli u Karlsruheu. Ovdje e vrlo brzo postati jako omiljen, kako zbog svojega velikog znanja, tako i zbog ljubaznosti i ljudskog pristupa, ali i njegove marljivosti. Osim odli~nih predavanja, koje su dolazili sluati ljudi iz ~itave Europe, bio je poznat po izvrsnim pokusima te po elektrotehni~kom laboratoriju u Karlsruheu. Tijekom rada, on e zajedno sa svojim dotadanjim asistentom, Dancem J. L. La Courom, preurediti svoje dvije knjige u ukupno osam knjiga, ud`benika o elektri~nim strojevima. Za taj rad dobio je 1906. titulu po~asnog doktora Technische Hochschule u Hannoveru, a te godine bio je rektor Univerziteta u Karlsruheu. Osim teorije namatanja strojeva, on se za potrebe MFO bavio problemima komutacije.

E. Arnold je imao sr~anih smetnji, to mu je ~esto tijekom predavanja zadavalo potekoe. Bez obzirom na to, radio je punom snagom sve do zadnjeg dana. Umro je 16. studenoga 1911. godine u Karlsruheu, u 55. godini `ivota. Njegove knjige o prora~unima i namatanju elektri~nih strojeva koriste se jo i danas, premda je od njihovih prvih izdanja prolo sto godina.

Anders Jonas Ångström(1814. – 1874.)

EngelbertArnold(1856. – 1911.)

Priprema: Josip Moser

ZNATE LI TKO JE BIO...

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 47

Dvadeset i drugog o`ujka o.g., dvorana na sedmom katu u sjeditu HEP-a u Zagrebu ponovno je bila pretijesna za sve delegate Izvjetajne skuptine Podru`nice Elektra Zagreb. To je, koliko nam je poznato, jedina Skuptina na kojoj se uvijek tra`i stolac vie, a kako ih nije bilo dovoljno, dvadeset je umirovljenika ostalo na nogama. Istina, ta Podru`nica sa svojih 405 ~lanova (od ukupno 770 umirovljenika Elektre Zagreb) je i najvea podru`nica u Zajednici udruga umirovljenika HEP-a.

I ova je Izvjetajna skuptina, pod vodstvom Ante Star~evia, predsjednika Podru`nice, prola u le`ernom i zanimljivom tonu. Nakon izbora radnih tijela Skuptine, Petar Kuzele, potpredsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Zagreb, pretresao je jo jedanput gorua umirovljeni~ka pitanja - od povrata duga, preko porasta prosje~ne mirovine do dionica od privatizacije HEP-a i predstojeih lokalnih izbora za opinske i gradske uprave. [to se ti~e razine mirovina u odnosu na plae, ustvrdio je da je samo jedanput provedeno uskla|enje mirovine s rastom plaa (prole godine), pa su posljednjih deset godina plae rasle 4,5 puta, a mirovine samo 2,6 puta, zbog ~ega umirovljenici `ive sve loije. Ove godine mirovine su trebale dostii razinu od 50 posto plaa, to se - kako je naglasio - na`alost nee moi ostvariti. Jo je dodao kako su novi umirovljenici u jo te`em polo`aju te zamjera sindikatima to se ne zala`u vie upravo za radnike pred mirovinom. Na kraju je ipak poru~io umirovljenim zagreba~kim elektraima da ne gube nadu, za`eljevi im zdravlja i strpljenja.

Izvjee o radu Podru`nice tijekom 2004. godine podnio je Ante Star~evi. U prvom planu su i u tom razdoblju bile posjete bolesnim umirovljenicima te pomaganje onima socijalno najugro`enijima. Tako je dodijeljena pomo dvadesetsedmorici umirovljenika, a zbog nedostataka nov~anih sredstava nije moglo biti udovoljeno jo osam hitnih molbi. Preostale aktivnosti ove uvijek vrlo aktivne i `ivahne Podru`nice bile su dru`enja, izleti, kazalita i sli~no. I potkraj prole godine umirovljenici Elektre Zagreb

sastali su se prigodom tradicionalnog Bo`inog susreta u Zagrebu, a umirovljenici pogona Samobor, Zaprei, Dugo Selo, Velika Gorica i Zelina, svaki u svom sjeditu, tim su povodom bili zajedno sa svojim radnoaktivnim kolegama. Prole su godine organizirali brojne izlete, od onog fani~kog u Samobor, posjete toplicama u Topuskom, posjeta Dubrovniku, Me|ugorju i za Martinje Dubravi pokraj ^akovca. Na tim su im se izletima, kada je bilo mjesta, pridru`ili i radnici HEP-a, kao i umirovljenici INE i OKI-ja iz Zagreba.

Tijekom 2004. godine umrla su 23 umirovljenika ove Podru`nice, ~ijim su obiteljima isplaene jednokratne nov~ane pomoi od 2.000 kuna preko Udruge umirovljenika Zagreb. Ovim se putem Ante Star~evi zahvalio na suradnji Anti Paviu i Edi Virginiju iz HEP-a, direktoru DP Elektra Zagreb Marku [krobi i njegovim suradnicima na razumijevanju i pru`enoj pomoi te lije~ni~kom timu Ambulante Elektre na iznimno dobroj suradnji kod posjeta te`e bolesnim umirovljenicima. Na kraju je izrazio zahvalnost i svojim najbli`im suradnicima.

Potom je Antun [aler, predsjednik Upravnog odbora Zajednice udruga umirovljenika HEP-a, informirao nazo~ne o privatizaciji HEP-a, naglasivi kako je to nezaobilazna tema svih njihovih zasjedanja. Sama privatizacija bila je i jedan od glavnih razloga osnivanja umirovljeni~ke udruge

prije osam godina, ~iji je i on bio jedan od osniva~a, jer su umirovljenici `eljeli zatititi svoje interese i u privatizaciji tvrtke. Kada i kako e doi do privatizacije jo se ne zna, ali poznat je stav Uprave HEP-a da se svakako `eli o~uvati jedinstvo tvrtke, zaklju~io je A. [aler.

Stjepan \urek je podnio iscrpno financijsko izvjee. A. Star~evi je ustvrdio da umirovljenici imaju potporu, kako na razini HEP-a, tako i u distribucijskim podru~ima i pogonima, ali su im potrebni kvalitetni programi. Njihov Program rada za idue razdoblje sadr`i ponovno obilazak bolesnih i socijalno ugro`enih kolega, dru`enja, izlete, posjete kazalitima, koritenje odmaralita, rekreaciju te, dakako, bavljenje aktualnom umirovljeni~kom problematikom oko mirovina, dionica i sli~no.

Uslijedila je kratka rasprava o izvjeima, uz poziv veem broju umirovljenika da se aktiviraju u radu Podru`nice i priklju~e svim njenim organiziranim akcijama. Predsjednik Podru`nice Direkcija stru~ne slu`be Duko Borsky spomenuo je vrlo dobru suradnju ovih dviju podru`nica, jer su interesi svih umirovljenika HEP-a jednaki, bez obzira jesu li iz proizvodnje, prijenosa, distribucije ili stru~nih slu`bi. Tako e zajedno u svibnju na jo jedan dvodnevni izlet, ovog puta u HE Peru~a, Sinj i na rijeku Krku.

UMIROVLJENICI

Udruga umirovljenika HEP-a Zagreb, Podru`nica Elektra Zagreb

Aktivnosti im ne manjka

Ante Star~evi, predsjednik Podru`nice Elektra Zagreb, koji uvijek odradi Skuptinu na le`eran i simpati~an na~in sa suradnicima prigodom Skuptine kojoj je prisustvovalo 118 skuptinara, a za njih 20 nije bilo stolaca

PROLJE]E

Poziv na `ivot

Da najljepu pri~u pri~a priroda, mo`emo se uvjeriti na svakom koraku, ali samo ako znamo gledati i – otkrivati.

Svom mjestu pod Suncem ovog zakanjelog proljea veseli se i ova obitelj koloritom raskonih cvjetova, skromnih u potrebama. Pozivaju nas i podsjeaju na `ivot. U krtom kamenjaru kao da `ele poru~iti: male su stvari velike.

Snimila: Marica Rak

Dragica Jurajev~i

48 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

UMIROVLJENICI

Skuptina Zajednice udruga umirovljenika HEP-a

U iduem razdoblju valja poboljati suradnju umirovljeni~kih udruga, o`ivjeti aktivnosti u podru`nicama te se izboriti za ostvarenje umirovljeni~kih prava

Prema uobi~ajenom obrascu, nakon

pozdravnog govora predsjednika Predsjednitva

Zajednice Ivana Sokolia i minutom utnje odane

po~asti svim umrlim umirovljenicima HEP-a,

izabrana su radna tijela Skuptine. Potom je I.

Sokoli podnio Izvjetaj o radu Zajednice tijekom

2004. godine i proteklog dvogodinjeg mandatnog

razdoblja. Sve aktivnosti Zajednice u tom razdoblju,

naglasio je, odvijale su se sukladno Programu rada

donesenom prije dvije godine. Predsjednitvo se

u to vrijeme sastalo osam puta i nije bilo nikakvih

problema u provedbi njegovih odluka. Sve njihove

aktivnosti mogu se podijeliti na one u HEP-u i

izvan njega. Iz prve grupe aktivnosti je izdvojio

dobru suradnju, kako s bivom, tako i sadanjom

Upravom, kojima zahvaljuje na pomoi u ime

6.002 umirovljenika, koliko ih je Zajednica ukupno

imala posljednjeg dana prole godine. Tu je bila

i uspjena akcija koritenja odmaralita izvan

sezone s 50 posto popusta za umirovljenike

te oslukivanje smjerova privatizacije HEP-a.

Aktivnosti izvan HEP-a bile su brojnije, od onih

vezanih za parlamentarne izbore 2003. godine,

pa do prologodinjih aktivnosti oko provedbe

Sporazuma HDZ-a s umirovljenicima. Podsjetio

je nazo~ne na prolog ljeta prihvaen Zakon o

povratu duga umirovljenicima, ali i na ~injenicu da

jo nema Zakona o osnivanju fonda za povrat tog

duga. Vlada RH nije prihvatila zahtjev umirovljenika

za povrat duga tijekom sedam godina, pa su

neizvjesni i rok i sredstva. Teko je predvidjeti daljnji

slijed doga|aja, pa e nam vjerojatno predstojati

teka borba za povrat duga, naglasio je I. Sokoli.

Zajedno s Koordinacijom umirovljeni~kih udruga

na razini Hrvatske bavili su se i zdravstvenim

osiguranjem umirovljenika te nastojanjima na

uskla|enju mirovina s rastom plaa, jer je jo daleko

cilj - mirovine na razini (barem) 50 posto plaa.

ZAJEDNI[TVO HEP-a U NJEGOVOM AKTIVNOM I UMIROVLJENI^KOM DIJELU

Ovoj izvjetajno-izbornoj Skuptini prisustvovao je uime Uprave HEP-a Nikola Bruketa, savjetnik predsjednika Uprave, koji je pozdravio skup i upoznao nazo~ne sa sadanjim stanjem u HEP-u. Odmah je naglasio zna~aj zajednitva koje karakterizira HEP u njegovom aktivnom i umirovljeni~kom dijelu. Hrvatska elektroprivreda je dobro organizirana tvrtka i njezina Uprava nastoji sprije~iti modele privatizacije koji bi razbili HEP. Kod toga su najva`niji dokumenti Program rada Uprave HEP-a i Program privatizacije HEP-a, prema kojem bi 50 posto plus jedna dionica HEP-a ostalo u trajnom vlasnitvu Republike Hrvatske. Preostale dionice su rezervirane za zaposlenike, umirovljenike i branitelje, dok e se 25 posto dionica HEP-a prodati stratekom partneru. N. Bruketa je izdvojio i druge zna~ajne teme u HEP-u, poput skoranjeg zahtjeva za poveanjem cijene elektri~ne energije i pokretanje novog investicijskog ciklusa, budui da se potrebe sustava dugoro~no moraju rijeiti izgradnjom novih elektroenergetskih proizvodnih objekata. Hepovci su slo`ni i uvjeren sam da emo o~uvati integritet tvrtke, zaklju~io je N. Bruketa.

VA@NO JE DA UMIROVLJENICI GLAS DAJU UMIROVLJENICIMA

Potom je Marko Jurii upoznao nazo~ne sa Sporazumom o me|usobnoj suradnji i zajedni~kom djelovanju s kojim Koordinacija umirovljeni~kih udruga i Hrvatska stranka umirovljenika ravnopravno ure|uju odnose, prava, obveze i druga pitanja u ostvarenju zajedni~kih ciljeva u neposrednom izboru umirovljenika u opinska i gradska vijea, `upanijske skuptine, Skuptinu Grada Zagreba i Hrvatski sabor. Sporazum jo nije potpisan, a potkraj o`ujka razmatrat e ga i Koordinacija umirovljenika javnih poduzea Hrvatske. S obzirom na predstojee lokalne izbore, iznimno je va`no da umirovljenici svoje glasove daju – umirovljenicima, koji e se najbolje izboriti za njihova prava. Nakon kratke rasprave, delegati Skuptine prihvatili su ovaj Sporazum, o kojem e raspravljati i sve udruge umirovljenika HEP-a. Nakon financijskih izvjetaja i razrijeenja dosadanjih predsjednika i dopredsjednika Zajednice i Skuptine, kao i dosadanjih tijela Zajednice i Skuptine, kandidacijska je komisija predlo`ila da se mandati produlje i povjerenje ponovno uka`e istim ljudima. Glasovanjem je ovaj prijedlog jednoglasno prihvaen, nakon ~ega je Ivan Sokoli pro~itao Prijedlog programa rada Zajednice za razdoblje 2004. do 2006. godine, kojeg je utvrdilo Predsjednitvo Zajednice. Iz

Dosadanjem vodstvu Zajednice jo jedan mandat Dragica

Jurajev~i

Dosadanji predsjednik Predsjednitva Zajednice umirovljeni~kih udruga HEP-a Ivan Sokoli je i - novi predsjednik

Nikola Bruketa, savjetnik predsjednika Uprave, upoznao je nazo~ne sa stanjem u tvrtki, poglavito u svezi s privatizacijom

49HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

>

njega izdvajamo aktivnosti: poboljanje suradnje

umirovljeni~kih udruga HEP-a radi kvalitetnijeg rada

umirovljeni~ke organizacije, a osobito o`ivljavanje

i poticanje aktivnosti u podru`nicama; praenje i

sudjelovanje u pripremi i provo|enju privatizacije

HEP-a te suradnja sa sindikatima; suradnja s

umirovljeni~kim organizacijama javnih poduzea

sukladno dogovorima; utvr|ivanje kriterija

solidarnosti unutar Zajednice glede solidarnih

pomoi za bolesne i umrle ~lanove te suradnja s

umirovljeni~kim organizacijama na razini dr`ave

radi ostvarenja umirovljeni~kih prava.

Reporteru nema nita dra`e nego kada mu sugovornik predvidi tri poteza unaprijed, pa odgovara redom na jo nepostavljena pitanja. I tek to to sve u dahu izrecitira ve pita: zanima li vas jo togod? Niste se ni snali, a ve je razgovoru kraj, i vi za nevjerojatno kratko vrijeme raspola`ete vrlo preciznom i odmjerenom zbirkom podataka. Ni~eg previe, ni~eg premalo, upravo onoliko koliko vam treba da crte` o`ivi i dobije to vjerodostojniji izgled. Upravo se to dogodilo s mojim sljedeim portretom. Prave obrise napravila je ona, a ja sam dala tek malo boje.

Ivna Grgi, tajnica direktora DP-a, dola je u Elektrodalmaciju Split prije godinu dana. Za njom je osamnaest godina iskustva na poslovima tajnice, a zanat je ispekla u solinskoj gradskoj Upravi, gdje je taj posao obavljala za gradona~elnika te pro~elnika za gospodarstvo i komunalnu djelatnost. Na moje pitanje o tomu gdje joj je bilo lake, odgovara:

- Iskreno? Tamo je bilo puno lake. Zato jer je to dr`avna ustanova u kojoj je poslovni ritam mirniji, ustaljeniji, a posao prete`ito s papirima. Ovdje « radim» najvie s ljudima i upravo mi se taj `ivlji tempo vie svi|a. Osam radnih sati pro|e u trenu. Moram priznati da je u po~etku bilo teko. Ljude nisam poznavala, a ni poslovne procese. Trebalo je vremena za pohvatati konce i stavit na svoje mjesto organizacijski ustroj, tko komu pripada, koji odsjek, koja slu`ba, to je gdje. Tvrtku sam poznavala onoliko koliko i svaki potroa~ struje – po uplatnicama. Do`ivljavala sam je kao veliku tvrtku koja je svima na usluzi, ali – nedodirljiva. Dugogodinje iskustvo i dobra komunikativnost pomogli su mi da nakon nekoliko mjeseci uspjeno svladam veinu nepoznanica.

VOLI RADITI S MLADIM LJUDIMA

Dok govori, Ivna Grgi zra~i energijom, voljom, snagom. Stje~e se dojam da je osoba koja jako dobro zna to hoe i koju je teko skrenuti sa

zacrtanog pravca. I sve to uz osmijeh i dobru volju. Ne ~udi stoga to je, kako ka`e, odli~nu suradnju ostvarila s najbli`im (ali i onima daljim) suradnicima, na ~elu s direktorom, s kojim je nastavila prijanju suradnju.

- Mladi su ljudi, a ja doista volim raditi s mladima jer se tako nadopunjujemo, njihov entuzijazam i polet s mojim `ivotnim i poslovnim iskustvom - rekla je.

Ivna radi i izvan radnog vremena. Predsjednica je Udruge «Don Frane Buli» u Vranjicu, malom slikovitom mjestu negdje izme|u Splita i Solina. Udruga ima glazbene i izdava~ke sekcije, a prije svega radi na o~uvanju kulturne batine Male Venecije, kako su nekada (prije neugodnih ekolokih i industrijskih intervencija u prostoru) zvali ovo lijepo mjestace. Uz ovaj hobi, Ivna ve petnaest godina pjeva u `enskoj klapi «Tamarin». Od brojnih nastupa izdvaja onaj u Veroni 2003. i osvojeno zlatno odli~je za najbolju a capella skupinu. Uz vodstvo maestra D. Tamba~e (i njezin drugi alt), uspjeli su u Opuzenu (Na Omikom festivalu) osvojiti prvu nagradu stru~nog `irija i prvu nagradu publike. Naklonost publike osvojili su i na «Katelanskom |iru» prije tri godine. Klapa je dosad objavila dva CD-a i sad spremaju trei.

NAJVE]A POTPORA - SUPRUG

I jo jedan vanjski posao – Ivna Grgi je tajnica solinske organizacije HDZ-a. Tamo posla ima nekad manje, nekada previe, kako je to slu~aj ovih mjeseci kada se spremaju lokalni izbori. Njen je zadatak i organizacija sve~anih sjednica, priprema protokola, pozivanje ~lanstva - sve, od ozbiljnog do manje ozbiljnog rada jedne politi~ke stranke.

Ali Ivna ima i kuni hobi – troje djece, od kojih je najmla|e devetogodinjak. Kad sam ovo ~ula morala sam je zapitati kada sve stigne. A, evo to mi je odgovorila:

- Imam krasnog mu`a koji najvie od svega voli biti kod kue i neto u kui ili oko nje raditi. On sve rjeava, u stanju je zamijeniti me u potpunosti. On je moja najvea potpora. Zahvaljujui njemu uspijevam stii ~ak i to da crtam na svili i staklu. Ne volim gledati televiziju, pa se u ve~ernjim sati oputam crtajui.

Moj komentar je mogao biti samo onaj da iza svake uspjene `ene stoji... znate ve nastavak. Iako, moram poteno priznati, poslo`iti sve tako znala~ki i kvalitetno, tako da sve bez pogreke klapa, mo`e samo osoba koja u sebi nosi pravi osjeaj za organizaciju i koja u svakom trenutku zna razlu~iti va`no od manje va`nog. I koja je uz to obdarena neiscrpnom energijom. Za posao koji radi te su joj osobine uvelike bile od pomoi. Samo neka i nadalje o~uva smirenost i dobru volju.

Vero~ka Garber

NA[E TAJNICE

Ivna Grgi, tajnica direktora DP Elektrodalmacija Split

Radni dan pro|e u trenu

Napustili su nas....MATILDA KANIS (1921.-2005.)Godine 2005. preminula je u Matilda Kanis iz Osijeka.

Od 1960. godine radila je u DP Elektroslavonija Osijek na odr`avanju ~istoe, sve do umirovljenja 1964. godine.

DU[AN SOKOLOVI] (1930.-2005.)Godine 2005. preminuo je Duan Sokolovi iz

Osijeka. U DP Elektroslavonija Osijek radio je od 1953. godine, a na radnom mjestu uklopni~ara je umirovljen 1991. godine.

IVAN ILIJA SKLIZOVI] (1936.-2005.)Godine 2005. preminuo je Ivan Ilija Sklizovi iz

Osijeka. U DP Elektroslavonija Osijek je radio kao voditelj Odjela za drutveni standard, sve do umirovljenja 29. prosinca 1993.

ZLATA RELI] (1923.-2005.)Godine 2005. preminula je Zlata Reli iz Osijeka.

U DP Elektroslavonija Osijek radila je na mjestu voditelja urud`benog zapisnika, sve do umirovljenja 7. velja~e 1983. godine.

ZDRAVKO VEDLIN (1935.-2005.)Godine 2005. preminuo je Zdravko Vedlin iz

Osijeka. Radio je u DP Elektroslavonija Osijek gdje je obavljao poslove poslovo|e elektromonta`e, sve do umirovljenja 31. sije~nja 1990. godine.

KARLO SEMENI] (1936.-2005.)U velja~i 2005. godine preminuo je Karlo Semeni

iz Zagreba. U DP Elektra Zagreb radio je na mjestu tehni~ara pogonske slu`be od 1961. godine pa sve do 22. lipnja 1991. godine, kada je otiao u prijevremenu mirovinu.

MARIJA LOVKOVI] (1936.-2005.)Petnaestog o`ujka 2005. godine preminula je

Marija Lovkovi iz Koprivnice. U DP Elektra Koprivnica radila je cijeli radni vijek od 1. listopada 1959. godine sve do umirovljenja 1982. godine.

VICA JAVORI] (1923.-2005.)^etrnaestog velja~e 2005. godine preminula je

u Zagrebu Vica Javori. U Pogonu Elektrana-toplana zaposlila se 10. o`ujka 1951. godine, gdje je radila na mjestu ~ista~ice, sve do umirovljenja 9. kolovoza 1978. godine.

\OR\U VUJI]U - PRIJATELJU, [PORTA[U, ^OVJEKU

Za Kugla~ki klub HEP Prijenos, srijeda 23. o`ujka 2005. godine ostat e u sje~anju kao najtu`niji dan Kluba, jer smo se tada oprostili od velikog prijatelja, portaa i ~ovjeka \or|a Vujia.

Uz pjesmu koju je volio i koja ga je naj~ee podsjeala na rodnu Slavoniju, uz osobito dirljive stihove pjesme „Ne dirajte mi ravnicu“, na zagreba~kom Mirogoju oprostili smo se zauvijek od naega kugla~a.

\or|e Vuji, zaposlenik HEP Prijenosa, ro|en je 1947. godine u Mai~koj [agovini. Bio je predradnik u ekipi za odr`avanje trafostanica i slovio je kao vrlo marljiv ~ovjek u svih 36 godina sta`a. Uvijek je `elio puno, puno vie nego to je mogao. Bio je ponosan na svoju obitelj, na svoju djecu, a osobito je s ponosom naglaavao svoje portske uspjehe. Volio je `ivot i ljude, uvijek je bio spreman pomoi i `ivot mu je bio ispunjen radom u njegovom Prijenosu, ali i u portu.

Kao svestrani porta, bavio se kuglanjem, stolnim tenisom, ahom, nogometom, tenisom, lovom... Bilo nam je drago kada je izme|u tolikih portskih disciplina posebno izdvajao kuglanje kao najdra`i port. Doga|alo se da je odlazio s jednog na drugo natjecanje, to mu nije predsavljalo vee optereenje. Njegovom zaslugom, Kugla~ki klub postizao je dobre rezultate i dostigao je Regionalnu ligu.

Upravo na natjecanju 4. o`ujka ove godine, na prvenstvenoj utakmici protiv kugla~kog kluba Vodovod, 73. hitac je za njega bio fatalan. Mi njegovi klupski kolege, tada to nismo znali, vjerujui da je slabost trenuta~na i da e \or|e biti dobro. Me|utim, to je bio tek po~etak teke borbe za `ivot, operacije, a potom i obeavajueg oporavka. Na `alost, bilo je druk~ije nego to smo svi vjerovali.

Na Klub i svi mi izgubili smo kvalitetnog ~ovjeka i portaa, koji je svojim pozitivnim stavovima prema `ivotu pomagao promociji porta u HEP-u, a osobito kuglanjam.

Stoga, \or|u Vujiu u spomen, nadamo se da e predsjednitvo Kluba prihvatiti inicijativu za odr`avanjem memorijalnog turnira koji e nositi njegovo ime.

Miljenko Musa

50 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Dru`enje s HEP-om ~ast je i zadovoljstvoStarimo li samo mi ili starimo zajedno s HEP-om, ostaje pitanje za raspravu, ali jedno je sigurno: niti smo mi, niti je nama netko za `ivota bio tako vjeran

Nama koji smo dugo godina tu, s njim, nama se ponekad ~ini da i HEP stari. Ne zbog statistike o zaposleni~koj strukturi, ne ni zato to stalno vi|amo ista lica po njegovim hodnicima, (a to nije potpuno to~no jer se znaju susresti i neka nova), nego zato to nae sjeanje se`e daleko, to pamtimo HEP toliki niz godina. A ono to pamtimo u pravilu je ljepe vrijeme, vrijeme kada smo i sami bili mladi, prponi, nasmijani. S godinama na je zanos opadao, pa smo i svijet oko sebe, HEP oko sebe, po~eli do`ivljavati mrzovoljnim. Zato i nisam potpuno uvjerena: starimo li to samo mi ili starimo zajedno? Kako bilo da bilo, dok tu dvojbu ne razmrsim, ostaje mi jedna ~vrsta to~ka, jedna sigurna tvrdnja: niti smo mi, niti je nama netko za `ivota bio tako vjeran. A, kako ka`e ona moja M@M, to i nije bilo tako teko. [tovie, zbog te smo vjernosti iznimno ponosni. Zato sam za sugovornike odabrala samo one koji su dugo odani, od dvadeset i pet i vie godina, i to jubilarce ljepeg i nje`nijeg spola (zbog mjeseca u kojem se obilje`ava Dan `ena). Sve su mi one odgovorile na isto pitanje: prisjetile se najljepih godina rada i dru`enja s HEP-om.

MARICA @ANETI] MALENICA – 25 GODINA S PEROM

Najmla|a me|u njima, jubilarka od samo 25 godina, je neizbje`na (barem na stranicama ovog Vjesnika) Marica @aneti – Malenica, novinar suradnik iz PP HE Jug, koja je u dijelu svog hepovanja bila malo skrenula s rute u ekonomske vode, ali je ubrzo nala svoju su|enu luku i uplovila u pisanu rije~. Zato je i svoje sidrite opisala s dobro znanom lakoom:

- Biti vjeran HEP-u tolike godine i nije neki

napor s obzirom na to da se, u naem anemi~nom gospodarstvu, pripadnost ovako brojnoj, stabilnoj i jakoj tvrtki jo uvijek s pravom do`ivljava kao privilegij. Stoga sam i ja sretna to sam tu toliko dugo i jo sretnija to radim posao koji je, uz svu odgovornost i ozbiljnost, upravo po mojoj mjeri: zanimljiv, kreativan i uvijek nov. Rad s mojim kolegicama i kolegama na osmiljavanju svakog novog broja HEP Vjesnika donio mi je i donosi brojne lijepe trenutke, susrete, putovanja..., jednom rije~ju dragocjeno iskustvo koje mi na drugim radnim mjestima vjerojatno ne bi bilo dostupno. ^etvrt stoljea dru`enja s HEP-om i hepovcima za mene je bila i jeste ~ast i zadovoljstvo.

MIRJANA CVITKOVI] – 30 GODINA KOMERCIJALE

Mirjana Cvitkovi, referent komercijalnih poslova u DP Elektrodalmacija Split, s nama je ve 30 godina. Svojim je poslom jako zadovoljna, to je raznolika mjeavina financijskih i tehni~kih elemenata i ne bi ga mijenjala s drugim. ^ega se ona rado sjea?

- Drago mi je sjetit se naih Elektrijada, onog dru`enja, onih priprema, treme, smijeha i pjesme... i mislim da nam to svima nedostaje. Danas, kao da nitko nikoga ne poznaje, nedostaje ~ak i nekakva kultura obraanja, do|u novi ljudi i nitko te s njima ne upozna... Radila sam oduvijek i s puno mukih kolega i ne pamtim da sam ikakav fizi~ki posao, primjerice dignuti kutiju s registratorima, obavila sama bez ponu|ene pomoi. Sada bi mogla proi tvrtkom s kutijom na le|ima i nitko se ne bi ni osvrnuo. @ao mi je to je tako, jer HEP je moj drugi dom, moja druga obitelj. Jer sam s njim najdulje i najvie, jer mi te`e pada kad je ovdje netko na mene ljut, nego kad je to slu~aj doma.

ANTICA PERE@A – U 35 GODINA NAJLJEP[E U RESTORANU

Antica Pere`a, telefonist u DP Elektrodalmacija Split, vezana je za ovu tvrtku ve 35 godina. Zapo~ela je kao pomoni radnik u Restoranu, a ro|enjem svog treeg djeteta odlu~ila se na posao sprema~ice u uredima tijekom poslijepodnevnih sati. Nakon sedam godina ponovno se vratila u Restoran do njegove privatizacije, a posljednjih nekoliko godina radi u telefonskoj centrali na jednoj od splitskih lokacija

ovog DP-a. Za nju je prvi posao kao i prva ljubav – nezaboravan:

- Najljepe radne trenutke provela sam u Restoranu.Premda je Split tada bio sjedite za cijelu Dalmaciju, premda su neprekidno odr`avani brojni sastanci a zbog njih je nama u Restoranu bilo puno vie posla, ipak je to vrijeme neponovljivo. Bili smo mladi, puni poleta, odli~na i slo`na ekipa, znali smo se porje~kati, ali i pomiriti, znali smo se veseliti i zapjevati nau ekipnu pjesmu «Crta, crta, crtica...» Danas mi HEP, mo`da vie nego na po~etku radnog vijeka, zna~i sigurnost. Osjeaju to i mladi zaposlenici, jer raditi u ovako stabilnoj tvrtki zna~i mnogo za budunost mladih obitelji. @elja mi je da HEP zauvijek ostane ovakav i da budemo, ne samo zadovoljni radnici, nego i zadovoljni umirovljenici.

ODESA LEPEN – 40 GODINA S KNJIGOVODSTVOM

Odesa Lepen, knjigovo|a u materijalnom knjigovodstvu DP Elektrodalmacije Split, dosegla je onu `eljenu brojku od 40 godina radnog sta`a. I skoro isto toliko godina radi u istoj radnoj prostoriji. Okretna, poletna, brza, jednom rije~ju – neumorna. I uvijek optimisti~na. A razlog?

- Meni je sve ovo jako brzo prolo, a najva`nije je imati pune ruke posla i nastojati zadr`ati ga, a ne gurati od sebe. I biti svjestan da je to to radi nu`ni dio cjeline. Drugi je razlog okolina u koju si doao. Sjetim se da sam i ja bila mlada i odli~no komuniciram s mladima koji me danas okru`uju. Zapravo, sve je stvar kunog odgoja i takav odnos prema ljudima nosi iz vlastitog doma. Treba se znati ponaati i uklopiti, nastojala sam nikada iz kue ne donosit velike probleme, koji bi mogli biti optereenje za moju okolinu. Ipak, priznajem da se najradije sjeam naih portskih igara, a posebno izleta i putovanja. I ostaje ~injenica: ja sam HEP-u dala ~etrdeset godina svog `ivota, ali on mi je uvijek redovito plaao. Mogu rei da smo izjedna~eni, da smo na istom.

Vero~ka Garber

JUBILARCI

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 51

OKO KULTURE

[esti "Gosti~evi dani"

PRA]ENJE I NJEGOVANJE TRADICIJE Ratko ^angalovi

Josip Gosti~ bio je umjetnik velike glazbene kulture, sna`nog glasa blistavih visina izjedna~enog u svim registrima, bio je interpret stilski iznimno dotjeranih kreacija, a premda je gostovao u brojnim opernim europskim kuama, ostao je vjeran svojoj mati~noj Operi Hrvatskog narodnog kazalita u Zagrebu

Ovogodinji, [esti "Gosti~evi dani" protje~u u zajednitvu nastupa hrvatskih i slovenskih opernih umjetnika.

U spomen na slavnog slovenskog tenora Josipa Gosti~a (1900.-1963.), zagreba~ka i ljubljanska opera, potom Kulturno drutvo “Jo`e Gosti~” iz Homca te Drutvo prijatelja zagreba~ke opere organizirali su vie koncertnih nastupa u Zagrebu, Ljubljani, Dom`alama te u crkvi Marijina ro|enja u Homcu, uz koju je i grob velikog umjetnika.

Posebna mjesta u tom nizu slavljeni~kih doga|aja zauzimaju gala koncert opernih arija u

52 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

HRVATSKO ENERGETSKO DRU[TVO ZAKLADA "HRVOJE PO@AR"

Glavni odbor Zaklade "Hrvoje Po`ar", na temelju Poslovnika o dodjeli godinje nagrade "Hrvoje Po`ar" te Poslovnika o stipendiranju mladih energeti~ara, objavljuje

N A T J E ^ A J

I. Znanstvenim i stru~nim djelatnicima dodjeljuju se godinje nagrade "Hrvoje Po`ar", u obliku plakete i povelje:

- za stru~ni i znanstveni doprinos razvitku energetike;

- za inovacije u podru~ju energetike;- za realizirani projekt racionalnog

gospodarenja energijom;- za unaprje|enje kvalitete okolia,

vezano uz energetske objekte;- za popularizaciju energetike.Nagrada za stru~ni i znanstveni doprinos

razvitku energetike u pravilu se dodjeljuje pojedincu. Ostale nagrade se mogu dodijeliti pojedincu, grupi stru~njaka koji su zajedno izvrili nagra|eno djelo, ili organizaciji – nositelju nagra|enog projekta.

Prijedlog za dodjelu godinjih nagrada, s pisanim obrazlo`enjem i s prilo`enom dokumentacijom, mogu podnijeti znanstvene i znanstveno-nastavne organizacije, znanstvena i stru~na drutva, pojedini znanstveni i javni radnici te ostale ustanove i trgova~ka drutva.

II., Studentima energetskog usmjerenja, zavrnih godina studija i diplomantima, dodjeluje se pet (5) godinjih nagrada "Hrvoje Po`ar", u obliku povelje i u nov~anom iznosu.

- za izvrstan uspjeh u studiju, i/ili za posebno zapa`en diplomski rad iz podru~ja energetike.

Prijedlog za dodjelu godinje nagrade najboljim studentima energetskog usmjerenja mogu podnijeti znanstveno-nastavne organizacije, sveu~ilini nastavnici, ili sami studenti.

Prijedlozi se podnose pisano, s obrazlo`enjem.

III. Studentima energetskog usmjerenja dodjeluje se pet (5) jednogodinjih stipendija za zavrne godine dodiplomskog studija.

Prijedlog za dodjelu stipendija mogu podnijeti sveu~ilini nastavnici, ili sami studenti.

Kandidati koji se `ele natjecati za stipendiju du`ni su popuniti upitnik koji mogu dobiti u tajnitvu Hrvatskog energetskog drutva.

IV. Natje~aj je otvoren od 1. do 30. travnja 2005. godine

Prijedlozi se podnose tajnitvu Hrvatskog energetskog drutva, Zagreb, Savska cesta 163, p.p.141. Prijava mora sadr`avati ime/naziv i adresu predlo`enika s brojem telefona.

Stipendije Zaklade "Hrvoje Po`ar" bit e dodijeljene kandidatima koji ne primaju druge stipendije.

Sve obavijesti mogu se dobiti na tel. 01/60 40 609, 63 26 134, e-mail: hedÁeihp.hr, mmoricÁeihp.hr

Odluka Glavnog odbora o dodjeli nagrada bit e objavljena u dnevnim listovima i stru~nim publikacijama te na WEB sranici HED-a: www.hed.hr.

SNG Ljubljana s nastupom zagreba~kih i ljubljanskih

solista, potom Sveta misa u Homcu uz liturgijsko

sudjelovanje Slovenskog komornog zbora, sve~ani

koncert mladih hrvatskih i slovenskih solista u

Kulturnom domu Franca Bernika u Dom`alama

- opinskom sreditu kojem pripada i Homec, kao

i Sve~ani koncert u Zagrebu, u HNK, tako|er uz

sudjelovanje hrvatskih i slovenskih umjetnika. Ove

godine, proslavi Gosti~evih dana pridru`ila se i

Slovenska filharmonija, pripremivi u zajednitvu sa

Zborom i orkestrom Consortium musicum “Koncert

v spomin Jo`etu Gosti~u”.

PODJEDNAKO HRVATSKI I SLOVENSKI UMJETNIK

Evo nekoliko rije~i za mladi narataj koji je

malo ~uo o Josipu Gosti~u, slavnom tenoru koji je

bio podjednako slovenski i hrvatski umjetnik.

Josip Gosti~ je debitirao 1929. godine u

Ljubljanskoj operi gdje je odmah i anga`iran. Do

1937. godine bio je solist te opere, a potom je

preao u zagreba~ki HNK, na ~ijoj je sceni ostao

do kraja svoje karijere, ostvarivi mnoge prve

tenorske uloge. Umjetnik velike glazbene kulture,

sna`nog glasa blistavih visina izjedna~enog u svim

registrima, Jo`a Gosti~ se odlikovao kao interpret

stilski iznimno dotjeranih kreacija. U svaku ulogu

Gosti~ je unosio temperament i uvjerljivost koja

je osvajala sve sluatelje. Stoga su nakon velikih

nastupa, ljubitelji njegove umjetnosti vukli njegov

fijaker od teatra do kue u Gornjem gradu. Bio

je veli~anstven Cavaradossi iz Puccinijeve Tosce,

dramati~ni Rodolpho iz Bohema, tragi~ni Don

Jose iz Bizetove Carmen, ili ponosni Radames

iz Verdijeve Aide, a tu je i nezaobilazni Mia iz

Gotov~eve opere Ero s onoga svijeta. Gostovao

je u brojnim europskim opernim kuama, ali je

do kraja aktivnog scenskog `ivota ostao vjeran

svojoj mati~noj kui - Operi Hrvatskog narodnog

kazalita. Stariji ljubitelji operne umjetnosti sjeaju

se Gosti~evih nastupa i mnogi od njih spominju

vrhunsku Gosti~evu izvedbu arije Rodolfa iz

Verdijeve opere Luise MIller “Qwuando le sere si

placido” kao prvi biser Jo`ine kreacije.

Ovogodinji esti po redu Gosti~evi dani ili

Gosti~evi dnevi, kako ih nazivaju slovenski prijatelji,

bili su do sada najraskoniji, uz sudjelovanje brojnih

opernih umjetnika Hrvatske i Slovenije. O~ito je da

su prerasli u tradiciju koja se s velikom pozornou

prati i njeguje. Stoga je `alosno da su neki domai

mediji “presko~ili” tu proslavu to im ne ~ini na ~ast,

jer Jo`a je dao divan primjer da se prijateljstvo kuje

kroz umjetnost koja ne poznaje granica.Ratko ^angalovi

>

OKO KULTURE

Hrvatska praizvedba Verdijeve opere Luisa Miller u Splitu

Premda Splitu ne manjka natjecateljskog duha, u pravilu se on iscrpljuje u portu. I misicama. Uostalom, portai i ljepotice su suvremeni brandovi 1700 godina starog Grada. O gospodarstvu i kulturi ve se mogu pri~ati neke druge, manje vesele, pri~e. Stoga, za promjenu, evo neto i o jednom nesvakidanjem glazbeno-scenskom doga|aju iz splitskog HNK. U njemu je, naime, prvi put u u Hrvatskoj izvedena Verdijeva opera Luisa Miller. Praizvedba, kojoj je 27. velja~e nazo~io premijer Ivo Sanader i ministar kulture Bo`o Bikupi, oduevila je sve: i publiku i kritiku. I dok bi gledateljstvo jo i bilo sklono progledati kroz prste izvo|a~ima koji su ovo bezrazlo`no zapostavljeno djelo o`ivjeli na splitskoj kazalinoj sceni, kriti~arska pera ne bi ih tedjela. I nisu. S tim da su kritike, uz neka manja mimoila`enja, sve odreda bile pozitivne. Posebice one upuene goi iz Bugarske, sopranistici Svetli Vassilevoj, koja je glavnoj junakinji Luisi Miller podarila i zgodan stas i izvanredan glas. Potvrda tomu mo`e se nai i u osvrtu koji u Slobodnoj Dalmaciji od 1. o`ujka potpisuje Igor Brean: Bio je to an|eoski pjev u kojem su se sva stanja due preslikavala zorno i razumljivo na gledalite kao svjedokom drame i nevolja u kojima se jedno krhko ~eljade mo`e nai smrvljeno mukom prepredenou i neodlu~nostima.

JO[ JEDNA ROMANTI^NA LJUBAV S NESRETNIM ZAVR[ETKOM

Libreto za operu napisao je Salvatore Cammarano, a kao predlo`ak poslu`ila mu je Schillerova tragedija Kabale und Liebe. Premda je njena praizvedba u Napulju bila jo krajem 1849. godine, tek se naga|a zato je na svjetskim pozornicama ta opera rje|e izvo|ena, a u Hrvatskoj do sada nijedanput. Nastala je u plodnom Verdijevom razdoblju, sredinom 19. stoljea, kao jedna u nizu deset opera (me|u kojima je najpoznatija Macbeth). Prema miljenju opernih znalaca ostala je, stjecajem okolnosti, u sjeni Verdijevih razvikanih naslova poput: Nabucca, Rigoletta, Trubadura, Traviate, Aide, Otella, Falstaffa ... premda su, s iznimkom Nabucca, sve spomenute opere ro|ene poslije Luise Miller).

Ve sam naslov upuuje na to da je glavni lik `ena, to~nije djevojka Luisa, pripadnica srednjevjekovnog puka. Prema na~elu „lijepa, a sirota“, Luisa Miller je jo jedna romanti~na junakinja koja se nala u sreditu ljubavne zavrzlame s tragi~nim zavretkom. Izme|u nje i grofovog sina Rodolfa dogodila se ljubav, dakako zabranjena. Nizom namjetaljki, odnosno – kako je to kratko i jasno rekao redatelj Petar Selem, spletki nautrb ljubavi - nastoji ih se rastaviti. Budui da sve re~eno ne obeava sretan kraj, gledamo onaj nesretni koji nas nepogreivo asocira na Romea i Juliju. I dok je njih razdvajalo neprijateljstvo dviju imunih obitelji, Luisu i Rodolfa razdvaja podrijetlo. Izlaz je jednak: otrov. Ljubomorni i razo~arani mladi truje i Luisu i sebe, s tim da

Bezrazlo`no zapostavljeno Verdijevo djelo - prvi put u Hrvatskoj Marica @aneti Malenica

USPUT ZABILJE@ENO

Svjedok hladne i neuobi~ajeno duge zimeSnjeka visokog ~ak est metara napravili su

uporni graditelji sela Bertelovaca kod Po`ege. Taj

njihov uradak postao je popularan i izvan nae

domovine.

Koliko su ga dana gradili i koliko je trajao

njegov „`ivot“ nismo posebno provjeravali. U

obavljanju naih elektrakih zadataka zamijetili

smo ga usput, a kada fotografija bude objavljena

u HEP Vjesniku, na njegovu mjestu ostat e

na`alost, samo lokva vode.

Mirko Vei, DP Elektra Po`ega

je tvorac libreta ovdje ipak bio malo milostiviji. Ostavio im je dovoljno vremena da odmrse sve konce nesporazuma s kojima su ih drugi opleli, da si me|usobno oproste i jo jedanput se zakunu na iskrenu ljubav, kako bi se vje~nom snu predali mirne savjesti i ~ista srca.

Meni, kao glazbenom laiku, ali i redovitom kazalinom posjetitelju, posebice se dopala vrlo jednostavno rijeena scenografija Ive Knezovia. Bez velikih manevara po pozornici, ona je poput okvira (to je u stvari i bila), potpomognuta svjetlosnim efektima, uspjela biti dostatna potpora zbivanjima na sceni, kao i preslika burnih emotivnih stanja glavnih junaka. Uz dirigenta Ivu Lipanovia, u`ivali smo u glasovnim sposobnostima i gluma~kim ekspresijama Ivice ^ikea (grof Walter), Branka Robinaka (Rodolfo), Marine Tom~i (vojvotkinja Federica) i ostalih, kao i zbora HNK koji se trudio biti dostojna glazbena pratnja solistima, posebice goi iz Bugarske.

Kad smo ve u umjetni~kim, i to glazbenim vodama pohvalit emo se, mi Spliani, s jo jednim doga|ajem kojem smo, 8. o`ujka, nazo~ili u hotelu President. Toga dana promoviran je u naem gradu zadnji album Arsena Dedia Na zlu putu, ali, po prvi put, i prvi i za sada jedini video spot to ga je legendarni Arsen ikad snimio, i to za pjesmu Amigo. Uz pratnji svoje `ivotne dru`ice te ve~eri odr`ao je u istom prostoru i cjelove~ernji koncert.

SPOT AMIGO – SVIM PRIJATELJIMA I POKLONICIMA ARSENOVOG UMJETNI^KOG IZRI^AJA

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 53

U svijetu pui vie od milijardu (pribli`no 30 posto odraslog svjetskog stanovnitva), a u Hrvatskoj vie od milijun ljudi. Prema podacima istra`ivanja u Hrvatskoj, u dobi od 18 do 65 godina redovito pui 34,1 posto mukaraca i 26,6 posto `ena, a jo 6,6 posto mukarca i 10,1 posto `ena pui povremeno. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da se u svijetu zbog bolesti uzrokovanih puenjem duhana lije~i na stotine milijuna bolesnika, a godinje umire pribli`no 5 milijuna, odnosno da svakih osam sekundi u svijetu umre jedna osoba od tetnih posljedica konzumiranja duhana. Ako se ne zaustave sadanji trendovi puenja, do 2030. godine umirat e od posljedica puenja pribli`no 10 milijuna ljudi godinje. jednako tako, prema procjenama SZO, pua~i preranom smru skrauju o~ekivano trajanje svojeg `ivota u prosjeku za 20 do 25 godina, dok e 50 posto pua~a koji neprekidno pue od adolescentne dobi vjerojatno umrijeti od bolesti izazvanih puenjem.

Brojne studije dokazale su da puenje poveava rizik za tridesetak bolesti. To su prvenstveno pojedine vrste raka (od kojih je naju~estaliji rak bronhija i plua), bolesti srca i krvnih `ila (posebice sr~ani infarkt i mo`dani udar) te bolesti plua. Prema nekim autorima rizik za rak bronhija i plua je 20 puta vei u pua~a nego nepua~a, rizik za koronarnu bolest srca je 3 puta vei, a za cerebrovaskularnu bolest je 4 puta vei. U mukaraca i `ena ukupno 15 posto smrti uzrokovanih bolestima srca i krvo`ilnog sustava i 30 posto smrti uzrokovanih razvojem zloudnih tkiva u organizmu vezano je uz puenje. Opasnost za zdravlje ne predstavlja samo aktivno, ve i pasivno puenje, odnosno boravak nepua~a u zadimljenoj prostoriji. Tako su kod dojen~adi i male djece izlo`ene pasivnom puenju ~ee upale dinih putova i plua, poveana je vjerojatnost razvoja astme, kao i u~estalost sindroma iznenadne smrti dojen~adi.

I uz sve navedene crne brojke, ne mo`e se rei da je puenje kao pojava i navika u krizi, no sa sigurnou se mo`e tvrditi da je zlatno doba slobodnog puenja ostalo za nama, u prolom stoljeu. U ovom 21. po redu, ne pie mu se dobro, a pua~ima koji pue s vie ili manje u`itka i ovisnosti, sti`u te`i dani. Odnedavno su 192 dr`ave, ~lanice SZO, prihvatile globalni sporazum nazvan Okvirna konvencija o kontroli duhana, kojim se obvezuju odvraati mlade od u`ivanja duhana i pomagati odraslima da ga odbace. Nadalje, mediji su prenijeli vijest o radikalnim potezima koje su u tu svrhu poduzele zemlje poput Amerike, Italije, Irske i, domovine cigara, Kube, koja je nedavno zabranila puenje na javnim mjestima, odnosno ta mjesta

ograni~ila u velikom broju.

U BOJ, U BOJ – ZA KISIK SVOJ!

Odjeci tog globalnog rata sti`u i do nas. Objavljeni su prvi javni komentari kako bi se opipao puls naroda vezano uz uvo|enje sli~nih restriktivnih mjera protiv puenja i u Hrvatskoj. A taj narod je, izgleda, podijeljen u velikoj mjeri. Kao i uvijek kad se narod pita, i ovdje e jedni biti „za“, drugi „protiv“. Ovisi o tomu u koju kategoriju spadate: pua~e ili nepua~e. Odatle sve po~inje. A potom miljenje svakog od nas odre|uje i niz drugih ~imbenika: obiteljsko okru`enje, izobrazba, posao kojim se bavimo, stupanj svijesti o tetnosti puenja, nai interesi, i sve to uz njih ide.

Ipak, to naglo probu|eno antipua~ko raspolo`enje nije od ju~er. Posljednjih godina bilje`imo sustavniju brigu i anga`man na razvoju svijesti o tetnosti puenja, kao i zdravog `ivota uope. Me|u zna~ajnijim akcijama su one Reci DA nepuenju! i nagradni natje~aj Prestani puiti i pobijedi! Ovaj potonji se u Hrvatskoj do sada odr`ao pet puta u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Rije~ je o me|unarodnom natje~aju originalno nazvanom Quit and Win!, koji se organizira na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije, a cilj mu je potaknuti pua~e na donoenje odluke o nepuenju, ~ime e doprinijeti poboljanju kvalitete vlastitog zdravlja, ali i zdravlja svojih sugra|ana nepua~a. Natje~aj pripada intervencijama u okviru promicanja zdravlja s originalnom idejom nagra|ivanja osoba koje `ele prestati puiti, premda bi, razumije se, najvea nagrada trebala biti sam prestanak puenja i poboljanje zdravlja. Istodobno, specifi~ni ciljevi akcije su: openito probuditi svijest o tetnim u~incima puenja na zdravlje, probuditi svijest da je puenje navika koje se mo`e rijeiti, ohrabriti i organizirati pomo osobama koje `ele prestati puiti, probuditi svijest o pravu na zrak bez duhanskog dima, probuditi svijest u mladih da je nepuenje privla~niji na~in `ivljenja.

Prvo me|unarodno natjecanje organizirano je 1994. godine i od tada se organizira svake dvije godine pod pokroviteljstvom SZO. Do sada je organizirano est puta, pri ~emu je na prvom natjecanju, 1994. godine, okupljeno 60 tisua sudionika iz 13 europskih zemalja, a ve 2002. godine natje~aj je obuhvatio 76 zemalja sa 670 tisua sudionika. U natje~aju mogu sudjelovati osobe starije od 18 godina, koje pue zadnjih godinu dana, a odlu~e se suzdr`ati od puenja tijekom ~etiri tjedna. Svoje ~etverotjedno suzdr`avanje od puenja potencijalni dobitnici moraju potvrditi svjedokom i biokemijskim testom.

ZDRAVLJE

Hoe li i Hrvatska zabraniti puenje, poput drugih zemalja?

Rat dimu na javnim mjestima Tihana Malenica

DOBRI RAZLOZI ZA PRESTANAK PUŠENJA

Cigareta sadrži katran, uglji~ni monoksid i nikotin (tvar u cigaretama koja stvara jednako jaku ovisnost kao i heroin) te još više od 4.000 kemikalija koje štete zdravlju. Primjerice, to su amonijak, arsen, vodikov cijanid, formaldehid i metan.

• Katran iz cigarete škodi plućima, a uglji~ni monoksid pospješuje stvaranje tromba u krvotoku i oštećuje unutarnje stjenke arterija.

• Pušenje može dovesti do smanjene plodnosti kod žena i impotencije kod muškaraca.

• Pušenje uzrokuje rak pluća, emfizem, bolesti srca i krvnih žila uklju~ujući i perifernu vaskularnu bolest, kao i mnoge oblike raka.

• Kod žena koje uzimaju kontracepcijske pilule, a puše, 10 puta je vjerojatnije da će doživjeti sr~ani ili moždani udar nego nepuša~ice.

• Novoro|en~ad puša~ica ~esto je manje tjelesne težine i nedonoš~ad, a njihova ~eda više pla~u i manje spavaju od drugih beba.

• U djece roditelja puša~a vjerojatnije će se tijekom njihova života razviti bronhitis, upala pluća i astma.

U nedavno emitiranoj talk-show emisiji, koju vodi Sanja na RTL-u, gost je bio i jedan netipi~an doktor – hipnotizer Darko Rausch iz Pule. On svim svojim potencijalnim pacijentima, koji su cigaretom fizi~ki i psihi~ki optereeni, nudi me|usobnu telepatsku komunikaciju, koja se ne vidi i ne ~uje, ali ~ija je uspjenost, prema rije~ima doktora D. Rauscha, ~ak 96 posto. Ako se i netko od naih kolegica i kolega odlu~i za metodu hipnozom protiv puenja, kao posljednju nadu, prila`em i broj mobitela objavljen u spomenutoj tv-emisiji: 091 53 17 160. Neka vam je sretno!

POVOLJNI U^INCI PRESTANKA PU[ENJA NA ORGANIZAM

• Nakon dva sata nikotin po~inje izlaziti iz organizma.

• Nakon 6 sati broj otkucaja srca i krvni tlak po~inju se smanjivati.

• Nakon 12 sati uglji~ni monoksid iz duhanskog dima izlazi iz organizma, plua postupno po~inju bolje funkcionirati.

• U roku od 2-12 tjedana poboljat e se cirkulacija krvi, to e olakati hodanje i tr~anje.

• Nakon 3-9 mjeseci smanjit e se kaljanje i ote`ano disanje, a funkcija plua e se poveati.

• U roku od 5 godina rizik sr~anog udara biti e dvostruko manji nego u pua~a.

• Nakon 10 godina rizik za rak plua bit e dvostruko manji nego u pua~a, a rizik za sr~ani udar biti e jednak onom u osoba koje nikad nisu puile.

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.54

Izvu~eni dobitnik glavne nagrade, osim nagrade na nacionalnoj razini (u 2004. godini ona je u Hrvatskoj iznosila 10.000 kuna, a dodijelila ju je Pliva), sudjeluje u natje~aju na europskoj (nagrada 2.500 USD), odnosno globalnoj razini (nagrada 10. 000 USD).

SUKOB DVAJU PRAVA NA IZBOR

Uz sve poduzete napore, puenje je u Hrvatskoj jo uvijek rairena navika. U slu~aju najavljenih strogih mjera pua~i, kao gra|anski vrlo osvijeteni dio pu~anstva, pozivaju se na svoje demokratsko pravo izbora, koje im ovo drutvo treba jam~iti. Jer, kako oni tvrde, puenje je privatna stvar i svatko tko ih ometa u ritualu njihovog u`ivanja zadire im u prava i njihov osobni izbor. U na~elu, ispravno. U praksi, ipak malo druk~ije. Jer, demokracija, istina, daje slobodu izbora, ali ako time nije ugro`ena sloboda onog drugog, koji tako|er pola`e na nju pravo. Pitanje je kako e nepua~i, u istom prostoru, ostvariti svoje pravo na izbor, recimo nezadimljenog zraka ili samo za `ivot nu`nog kisika. Teko. Ali, pua~i su u pravilu agresivniji dovodei nepua~e pred gotov ~in, i nudei im jedino mogunost defenzivnog ponaanja.

Je li dolo vrijeme da i nepua~i, potpomognuti zakonodavstvom, dobiju pravo na kontrolu zraka koji udiu?! Hoe li tako biti i kod nas u Hrvatskoj, u okviru sveobuhvatnog ulju|ivanja pred ulazak u zajednicu europskih zemalja?

GEN KOJI TRA@I ZADOVOLJSTVO

Da je puenje tetno znaju i oni koji u`ivaju u duhanskom dimu i oni koji ga u irokom luku izbjegavaju. Ipak, uz sve neuljepane medicinske ~injenice o tekim i nerijetko kobnim posljedicama za ljudsko zdravlje, milijuni ljudi ne odustaju od svoje sklonosti nikotinu. Zato je tomu tako pokuali su odgovoriti oni koji se brinu o ljudskom fizi~kom i mentalnom zdravlju.

Prema njihovim nalazima, ~ini se da nepua~i posjeduju gen koji ih dr`i podalje od potrebe za u`itkom takve vrste. Do sada su dvije studije dokazale postojanje gena nazvanog SLC6A3-9, koji kod pojedinca smanjuje rizik vezan uz po~etak stvaranja navike puenja. On pomi~e dobnu granicu kada osoba po~inje puiti i olakava prekidanje na dulje vrijeme. Nikotin stimulira otputanje neurotransmitera dopamina, koji aktivira puteve zadovoljstva u mozgu, dok SLC6A3-9 reducira dopaminsku transmisiju, pa dim cigarete toliko ne privla~i pojedinca. Psihologinja Caryn Lerman sa Sveu~ilita Georgetown je usporedila strukturu DNA nepua~a i kroni~nih pua~a. U velikoj veini slu~ajeva, kod nepua~a je pronala gore

spomenuti gen, a kod pua~a je uo~en samo kod

onih koji su svoju naviku puenja po~eli stvarati

nakon 16. godine `ivota. Oni su ~ee i prekidali

s tim tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Dean

Hamer (istra`iva~ s Nacionalnog Instituta za rak) je

potom ispitivao pua~e, bive pua~e i nepua~e te

utvrdio da oni koji su imali navedeni gen iskazuju

manji interes za novotarijama i potragom za

njima, u odnosu na one kod kojih nije prona|en.

Gen ~udnog naziva ubija u`itak koji kod ljudi

izaziva nikotin. Tako|er je otkriveno da su pua~i

impulzivniji po svojoj naravi i povla~e poteze prije

nego dobro promisle. Geneti~ka testiranja bi jednog

dana mogla omoguiti izdvajanje onih pojedinaca

koji su skloni stalnom tra`enju novih izazova i vrsta

zadovoljstva kako bi im lije~nici mogli pomoi u

pronala`enju manje opasnih izvora u`itka.

ZA ZDRAVI @IVOT NIKAD NIJE KASNO

Prestati puiti uvijek se isplati, ~ak i u kasnijim

godinama. Prema nekim istra`iva~ima, godinu

dana nakon prestanka puenja smanjuje se rizik od

koronarne bolesti za pribli`no 50 posto, a nakon

15 godina izjedna~ava se s rizikom u osoba koje

nisu nikada puile. Relativni rizik za obolijevanje od

karcinoma bronhija i plua, kroni~ne opstruktivne

bolesti plua i inzulta tako|er se smanjuje, samo

sporije.

Puenje je kroni~no stanje ovisnosti, to

borbu protiv puenja ~ini tekom i ~esto puta

obeshrabrujuom. Tako su razne studije pokazale

da 75 do 80 posto pua~a `eli prestati, dok je

jedna treina imala najmanje tri ozbiljna pokuaja

prestanka puenja. Me|utim, premda prestanak

puenja nije lagan, milijuni ljudi irom svijeta su ve

u tomu uspjeli. Potreban je pozitivan stav, dobra

volja, ohrabrenje, primjerene vjetine i potpora

okoline.

Prema Davoru Moraveku, autoru knjige U

modi je zdravlje – prestajem s puenjem, u prosjeku

su potrebna ~etiri pokuaja da bi se uspjelo u

odvikavanju. Najzanimljiviji njegovi savjeti ukratko

se mogu svesti na sljedee: ako ste, i kad ste ve

donijeli tu povijesnu odluku, pokuajte je realizirati

tijekom trideset narednih dana, jer tada je jo uvijek

na snazi svjesni dio cijele pri~e; osjetite li jaku

potrebu za dimom 15 minuta udiite senf (dobro ste

pro~itali!); ako sami niste dovoljno jaki, pridru`ite se

nekoj suportivnoj grupi samopomoi... Ipak, uz sve

to, ne zaboravite da ste vi jedina osoba koja ima tu

mo da uistinu napustite puenje!

Da, dobro ste vidjeli. Nae kolege se bore

za `ivotni prostor. Navikli da u svom Odjelu za

interno informiranje, odnosno Odjelu za odnose s

javnou mogu disati punim pluima, ovdje su se

nali u gabuli, kako bi to rekli oni na ~ijem je terenu

i dolo do ovog naguravanja bez posljedica. Ni to

to je Blizanac, a ni to to nisu na brvnu, Darku

nije pomoglo u dvoboju s jednim Jarcem, posebice

ako se on tako vjeto skriva u dobroudnom

liku kolegice \ur|e. Ina~e, za vau informaciju,

ovaj bliski susret, ili borba za o~uvanje tjelesnog

integriteta, odigrao se, ne ba slu~ajno, u staroj

splitskoj gradskoj jezgri, u ulici Kraj sv. Ivana, koju

Spliani popularno zovu Pusti me da pro|em.

Nevolja poput ove nastaje samo tada kada vie ljudi

istodobno izgovore naglas njezin naziv.

M.@.M.

FOTOZAPA@AJ

Pusti me da pro|em!

55HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Snimila: T. Jalušić

Pojam kreativnosti, kakav smatram da predstavlja nau temu, definirat emo kao na~in pristupa neke osobe vanjskoj stvarnosti i – vie od svega – kao kreativnu percepciju vanjskog svijeta koja pojedincu daje osjeaj da je vrijedno `ivjeti. Suprotno tomu je na~in pristupa vanjskoj realnosti u smislu ~iste prilagodbe neke osobe toj realnosti. U tom slu~aju, svijet i njegovi dijelovi percipiraju se samo ako se mogu iskoristiti ili ako se njima mo`e prilagoditi. Takav pristup vanjskom svijetu mo`e pojedincu dati osjeaj vlastite nekorisnosti, predod`bu o ispraznosti i bezvrijednosti `ivota. Prema tomu, kreativan `ivot bio bi znak psihi~kog zdravlja, a nekreativnost bolesti. Osnovni stav naeg drutva podupire takvo shvaanje. Me|utim, stvari nisu tako jednostavne, jer u svim slu~ajevima ne nalazimo jednu ili drugu krajnost. Objektivnost koju pretpostavljamo kada govorimo o vanjskoj realnosti prisutna je od slu~aja do slu~aja u razli~itoj mjeri. Openito, objektivnost je relativan pojam, jer ono za to smatramo da je objektivno zamijeeno u odre|enoj je mjeri subjektivno do`ivljeno.

DVIJE KRAJNOSTI BEZ O[TRIH GRANICA

U krajnjem slu~aju, netko mo`e povremeno ili stalno halucinirati pa ipak mo`e zadovoljno `ivjeti, mo`da i stvarati vrijedna djela, premda ga psihijatrija smatra bolesnikom, takva osoba naj~ee ima tekoa u svojoj sredini, a s njim i nije lako `ivjeti. Druga su krajnost osobe koje su toliko ~vrsto ukorijenjene u objektivno percipiranoj stvarnosti da su izgubile kontakt sa svojim subjektivnim svijetom i nemaju kreativan stav prema vanjskim stvarima. Prijelazi iz jedne krajnosti i iz druge krajnosti prema prakti~nom zdravlju samo su postupni i ostaju bez otrih granica. Takvo gledite na bolest i zdravlje lake emo prihvatiti ako se sjetimo da se halucinacije mogu pojaviti i u ina~e psihi~ki zdravih osoba, pri stanjima jakog umora i iscrpljenosti, ili da se fenomeni koje do`ivljavamo u snu mogu usporediti s psihi~kim fenomenima u duevnog bolesnika. Tako|er, dinami~ko shvaanje duevnih bolesnika, primjerice, shizofreni~ara, kao regresije na na~in psihi~kog funkcioniranja koji je bio aktualan u ranim razvojnim fazama osobnosti, olakat e nam shvaanje postupnosti prijelaza od zdravlja prema bolesti. Dok kreativan `ivot, kako smo prije izlo`ili, ne mo`emo poistovjetiti s psihi~kim zdravljem, nekreativnost, odnosno smanjenu kreativnost koja prakti~ki osiromauje `ivot neke osobe, mo`emo, s toga stajalita, uvrstiti u psihi~ku patologiju. Ako kreativnost, kako je ovdje definirana, smatramo opom pojavom koja istodobno zna~i biti `iv, onda moramo pretpostaviti da postoji samo relativno nedovoljno kreativna osoba i da, o~ito, u nekreativnih osoba ima negdje skrovito podru~je `ivota u kojemu su i one kreativne. Njihova kreativnost ne zadovoljava ako je skrivena, ako ne mo`e nai izraza niti se mo`e bogatiti `ivotnim iskustvom.

ILUZIJA JEDINSTVA DJETETA S MAJKOM

Kako je kreativnost funkcija ega, razvoj kreativnog pristupa `ivotu usko je vezan uz razvoj te psihi~ke strukture. Engleski pedijatar i psihoanaliti~ar D. W. Winnicott smatra da psihi~ki `ivot djeteta po~inje jo ranije nego to bioloki razvoj omogui egu objektivne percepcije i do`ivljaje okolnog svijeta. Nakon ro|enja, u toj ranoj fazi razvoja dijete `ivi u svijetu samo subjektivnih predod`bi, a s obzirom na svoje potrebe - ono je apsolutno ovisno o majci. Ako je majka primarno zaokupljena materinstvom, ona se identificira s potrebama djeteta, pa svojom dovoljno dobrom skrbi daje djetetu osjeaj da `ivi ili, prema rije~ima Winnicotta, ona kontinuirano odr`ava njegov ego. Naime, u trenutku kada dijete neto treba, primjerice, kada je gladno, dojka je uvijek pripravna da ga nahrani.

Takva okolnost psiholoki izazove u djeteta, koje jo ne zamjeuje vanjske objekte, iluziju jedinstva s dojkom, odnosno s majkom. Majka, u svom materinstvu krajnje osjetljiva za potrebe djeteta, tako|er psiholoki ima iluziju da je dijete dio nje. Ta faza me|usobnih iluzija traje nekoliko tjedana poslije poroda. Potom, s biolokim sazrijevanjem sredinjeg `iv~anog sustava, dijete prijelazi u sljedeu razvojnu fazu, u kojoj ve mo`e percipirati vanjski svijet. Tada i majka promijeni svoje ponaanje prema djetetu, koje je ve zrelije i vie ne zahtijeva njezinu tako veliku skrb. Tako promijenjeno ponaanje majke tako|er stimulira razvoj djeteta. Pritom dijete nu`no mora napustiti iluziju o jedinstvu s majkom, to je za nj, svakako, velika frustracija.

Da gubitak iluzije ne bi bio prenagal i frustracija prevelika, dijete prona|e neke lako pristupa~ne objekte i fenomene, primjerice, pelenu, kut pokriva~a, vlastiti palac, plianoga medu i sli~no i kreira od njih nadomjestak za majku. Takve stvari postaju simbol za majku i dijete se njima slu`i uvijek kad osjea neku nevoljkost, kad mu neto treba, primjerice, kad je pospano, gladno ili sli~no. Na taj na~in dijete mo`e, kad mu to treba, imati iluziju jedinstva s majkom, premda zamjeuje majku i kao realan objekt u vanjskom svijetu.

Realna majka jako mu je potrebna za stjecanje iskustva u vanjskom svijetu, a potrebna je tako|er kako bi se s njom kao s realnom osobom moglo povezati u nje`nim osjeajima. Objekte i fenomene iz kojih dijete u razdoblju od 4. do 12. mjeseca kreira simbole jedinstva s majkom Winnicott je nazvao prijelaznim objektima ili fenomenima. Naime, oni se za dijete topografski nalaze na granici izme|u njegova unutranjeg psihi~kog svijeta i vanjskog svijeta.

Sve manje promptna skrb za dijete i sve dulji vremenski razmaci u kojima majka mo`e ostaviti dijete samo stimuliraju ga na upotrebu razli~itih objekata – simbola jedinstva s majkom. Ta aktivnost razvija i ja~a ego djeteta, pa ono od apsolutno ovisnog bia postupno postaje sve samostalnije.

ISKUSTVENO PODRU^JE UZ DOVOLJNO OSJE]AJA POVJERENJA U MAJKU

Manipulacije djeteta s prijelaznim objektima predstavljaju njegovu prvu igru. Zna~i i igra je topografski na prijelazu izme|u unutranjeg i vanjskog svijeta djeteta. Ako dijete ima dovoljno prigoda za to, ono otkriva sve vie novih objekata, koje kreativno uklju~i u svoju igru, o~ito u`ivajui u njoj. Mo`e se s pravom kazati kako je svaki djeli `ivota djeteta u toj ranoj razvojnoj fazi primjer kreativnoga `ivota. Na taj se na~in izme|u podru~ja unutranjeg i vanjskog svijeta stvara tree podru~je – iskustveno, ~iji temelj ~ine prijelazni objekti i fenomeni, a koje istodobno povezuje i dijeli dijete i majku, odnosno u kasnijem `ivotu pojedinca i drutvo. Sa stjecanjem novih iskustava, to se podru~je neprestano iri i bogati. Koli~ina iskustava mo`e biti individualna, vrlo malena ili vrlo velika. Kao to u po~etku dijete upotrebljava okolne predmete za svoju kreativnu igru, tako se u kasnijem `ivotu koriste tradicionalne kulturne tekovine i kreiraju doprinosi pojedinca i grupa toj kulturi.

Iskustva koja se gomilaju u iskustveno podru~je mogu biti dobra i loa. Ta iskustva uvelike ovise o okolini, a u najranijem djetinjstvu ovise ponajprije o majci. Ona svojom neprekidnom skrbi, ljubavlju i nje`nou razvija u djeteta osjeaj povjerenja i sigurnosti. Kad dijete po~inje gubiti iluziju o jedinstvu s majkom, ono mo`e kreirati simbole jedinstva s njom samo uz dovoljno osjeaja povjerenja u majku, jer samo tako dijete ima povoljne uvjete za izgradnju svog iskustvenog podru~ja. Samo putem povjerenja u majku ono e s povjerenjem i kreativno pristupati objektima vanjskog svijeta i prihvaati ih, moi e bogatiti svoje iskustveno podru~je i u kasnijem `ivotu koristiti se kulturnim tekovinama to su mu na raspolaganju. Osim o okolini, sadr`aj iskustvenog podru~ja jednako ovisi i o biolokom utemeljenju djeteta.

S toga stajalita, mo`emo i pretpostavljati da nepovoljni uvjeti za razvoj ega u najranijoj dobi, u vrijeme kada dijete po~inje zamjeivati objekte vanjskog svijeta i razlikovati „ja“ od „ne-ja“, kad su mu potrebna dobra iskustva da bi steklo osjeaj povjerenja i sigurnosti - mogu izazvati nedostatak kreativnog pristupa `ivotu. Nepovoljni uvjeti za razvoj ega mogu potjecati od samog djeteta, ako zbog svog nepovoljnog biolokog utemeljenja nije sposobno iskoristiti povoljne okolnosti u svojoj okolini, ili ako zbog bolesti, koje su povezane s bolovima i drugim neugodama u tom ranom i kriti~nom razvojnom razdoblju, stekne previe loih iskustava.

TE[KO]E U KREATIVNOM PRISTUPU SVIJETU

Teki primarni autisti skoro po pravilu imaju loe bioloko utemeljenje. Oni se u svom razvoju odnosa prema objektima vanjskog svijeta nisu pomakli od prvog stupnja razvoja. Oni nisu

@IVOT

Dijete i kreativnost

Psihi~ka uvjetovanost kreativnosti Ante-Toni Despot, dr. med.

56 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Nepovoljni uvjeti za razvoj ega u najranijoj dobi, u vrijeme kada dijete po~inje zamjeivati objekte vanjskog svijeta i razlikovati „ja“ od „ne-ja“, kad su mu potrebna dobra iskustva da bi steklo osjeaj povjerenja i sigurnosti - mogu izazvati nedostatak kreativnog pristupa `ivotu

>

mogli kreirati simbole za majku. Majka za njih nije objekt vanjskog svijeta. Njihova osnovna smetnja i jest nemogunost ili jako smanjena mogunost komuniciranja s okolinom. Oni ne nau~e govoriti ili je njihov govor takav da ne slu`i pravoj komunikaciji. Njihova igra nije kreativna. Zanimaju ih prete`no stvari koje slu`e njihovim potrebama.

Te`e mentalno nedovoljno razvijena djeca, ona sa senzori~kim smetnjama, priro|enim ili rano ste~enim, disponiraju na poremeaje razvoja odnosa prema vanjskom svijetu i na tekoe u kreativnom pristupu svijetu. Pri njegovanju i odgajanju te djece okolina bi trebala primijeniti takvu stimulaciju koja je individualno usmjerena na spre~avanje tih smetnji.

Djeca s loim biolokim utemeljenjem obi~no frustriraju roditelje. Njihove reakcije na tu frustraciju mogu biti razli~ite, no ~ee utje~u na relaciju prema djetetu u smislu izazivanja veih ili manjih smetnji u razvoju objektivnog odnosa, a one mogu uzrokovati i smanjenu kreativnost djeteta.

Iz prakse je poznato da su djeca koja su u prvoj godini `ivota, u vrijeme kad trebaju stei osnovno povjerenje i sigurnost u majku, bila ~esto bolesna, primjerice, imala su ~este bolne upale srednjeg uha ili proljeve s bolnim gr~evima, u svom kasnijem `ivotu vie introvertirane osobnosti, nepovjerljive, nesamostalne osobe, s manje samopouzdanja i s manje kreativnim pristupom `ivotu. Nepovoljni uvjeti za razvoj ega mogu potjecati i od okoline, bilo zbog nepovoljnih osobina osobnosti osoba koje se brinu o djetetu – roditelja ili njihove zamjene, bilo zbog vrlo tekih socijalnih okolnostima u kojima `ivi obitelj.

OPSESIVNE MAJKE SPRJE^AVAJU SPONTANO FUNKCIONIRANJE DJETETA

Majka, odnosno roditelji mogu se premalo brinuti o djetetu, mogu se brinuti na neadekvatan na~in ili njihova briga mo`e biti nepotrebno velika. Djeca o~ito poremeenih majki obi~no na|u zamjenu za bolesnu majku, odnosno netko iz okoline pobrine se za njih. Me|utim, majke koje su manje napadno psihi~ki poremeene, s neuroti~nim crtama osobnosti ili neurozom, primjerice, fobi~ne, opsesivne, histeri~ne, anksiozne, mogu uzrokovati lou simbiozu s djetetom, mogu djetetu sprje~avati nala`enje i upotrebu prijelaznih objekata, mogu ko~iti individualizaciju i osamostaljivanje djeteta. Anksiozna majka ~ee pru`a djetetu preobilnu brigu, ostavlja mu premalo vremena da ~ezne za njom i da u toj ~e`nji kreira simbole jedinstva s njom. Tako ona zadr`ava dijete u ovisnosti i ometa razvoj njegove kreativnosti. Opsesivna majka, koja u najboljoj namjeri svojim rigidnim na~inom brige, od koje ne mo`e odstupiti ni za dlaku, namee djetetu odre|eni sat za obrok i koli~inu hrane, vrijeme spavanja i budnosti, sprje~avajui svako njegovo spontano funkcioniranje te stvara takve uvjete da se u djeteta umjesto pravog selfa razvija la`ni self. Taj la`ni self ~ini temelj nesamostalnog ja, koji funkcionira i `ivi prema na~elu kao da, naime osoba, istina, postoji kao jedinka, ali nema samoinicijative, nego inicijativa za njezino funkcioniranje dolazi od okoline, o kojoj ovisi. Pritom postoje razli~iti stupnjevi nesamostalnosti, od laganih do najte`ih. Kreativnost je te djece i kasnije odraslih osoba smanjena, ona ~esto, me|u ostalim simptomima, imaju i osjeaj nekorisnosti i besmislenosti `ivota.

SPONTANOST – PREDUVJET KREATIVNOSTI

Zaputena djeca koja imaju nebri`ne roditelje ili nemaju roditelje pa su odgajana u loe vo|enim dje~jim domovima, u kojima ne nalaze prave

supstitute za roditelje, djeca koja svoje najranije djetinjstvo provode u tekim uvjetima ratnih, logorskih, izbjegli~kih okolnosti, obi~no steknu premalo osnovnog povjerenja i premalo kreativan pristup `ivotu.

U~inak nepovoljnih uvjeta na razvoj ega u ranom djetinjstvu mo`e se, uz vrlo povoljne uvjete u kasnijem `ivotu, popraviti do odra|ene mjere. Ipak, razvoj nekih funkcija i osobina koji je promaen u odre|enoj dobi djeteta ~esto se vie nikada ne mo`e nadoknaditi.

Moreno smatra da je spontanost najstariji fenomen `ivog bia. Prema tomu, spontanost je preduvjet kreativnosti. Istodobno, to ne zna~i da je svako spontano bie i kreativno. Me|utim, ako je spontanost smanjena, kreativnost ne mo`e doi do pravog izraza. Tek kad se spontanost oslobodi, kreativnost opet na|e svoj izraz.

Tijekom odgoja i socijalizacije, dijete redovito gubi neto od svoje spontanosti. Poznato je da je predkolsko dijete kreativnije nego kolsko koje je, osim odgojnom pritisku u obitelji, izlo`eno i intenzivnom pedagokom utjecaju, a on se ne mo`e previe obazirati na individualne osobine i potrebe djeteta. Psihoanaliti~ari imaju jo jedno tuma~enje vee kreativnosti predkolskog djeteta. Naime, predkolska dob poklapa se s edipovskom fazom razvoja libida. U toj fazi je u djeteta aktualan Edipov kompleks u kojemu je, izme|u ostalog, izra`ena `elja djeteta da se svidi roditelju suprotnog spola, da se istakne pred njim i potisne svoje suparnike. To nastojanje navodi dijete na kreativnu aktivnost. Ono poklanja svoje kreacije roditelju u `elji da natkrili svoje suparnike i stekne njegovu naklonost. Prema nekim autorima, analiza karaktera odraslih otkriva u njih osobine psihe djeteta i obi~no nerijeen Edipov kompleks. Treba misliti na to da u odgoju predkolskog djeteta nalazimo posljednju prigodu za stimuliranje i o~uvanje njegove kreativnosti.

Postoje na~ini, oblici odgoja koji mogu u veoj mjeri zarobiti spontanost djeteta. Prestrog, autoritativan odgoj, koji izaziva mnogo straha, potom nekonzekventan odgoj, koji dijete ~ini nesigurnim te odgoj prisilno neuroti~nog i fobi~nog roditelja, koji u odgoj nesvjesno unosi svoje opsesivne i fobi~ne fenomene, ~esto mogu ja~e blokirati spontanost djeteta. M. Klein smatra da suzbijanje onanije kao prirodne pojave u djeteta tako|er mo`e smanjiti njegovu kreativnost.

KONFLIKT NAGONSKIH TENDENCIJA I SUPEREGA

Spontanost djeteta mo`e blokirati i vlastiti superego, vlastita svijest, ako je prestroga. U osobnosti i prakti~ki zdrave osobe uvijek postoji odre|eni konflikt izme|u nagonskih tendencija i superega. Taj konflikt izaziva strah i osjeaj krivnje, koji zna~i signale za psihi~ku obranu. Strah i depresija, kao i pojava obrane, nisu svjesni. Kako e se netko braniti, kakve e mehanizme obrane upotrijebiti, ovisi o dotadanjem razvoju osobnosti i o trenuta~noj psihi~koj ekonomici. U povoljnim uvjetima, me|u obranama prevladava sublimacija. Nagonske tendencije sublimiraju se u kreacije i tako se konflikt smanji ili ukloni. Druge vrste obrana manje su povoljne, ali ako ostaju u granicama normale, nikada izrazito ne smetaju kreativnosti. Me|utim, ako je konflikt prejak ili je «ja» slab, nisu dovoljne obrane to su jo u granicama normale, nego se osobnost treba braniti ja~im obranama – patolokim obranama, koje tada zna~e simptome bolesti. Uz neurotske simptome kreativnost obi~no nije jako ometena. Ipak, u nekim slu~ajevima,

primjerice, jakih prisila i fobija, mo`e osoba biti tim simptomima tako zaokupljena i njezina spontanost tako blokirana da malo energije ostaje za kreacije.

Smetnje u kreativnosti mogu se sprije~iti poboljanjem uvjeta u kojima se dijete razvija i odgaja, osobito u ranom djetinjstvu. Pod dobrim uvjetima misli se, u prvom redu, na pru`anje prigode djetetu da u|e u povoljnu simbiozu s majkom ili adekvatnim supstitutom koji e mu potom pomoi da postane kreativna individua. Najte`e je i ~esto skoro nemogue osigurati djetetu relativno psihi~ki zdravog roditelja. Pedagoki rad s predkolskom i kolskom djecom, koji stimulira i ~uva kreativnost djeteta, tako|er je preventiva smetnjama kreativnosti.

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 57

Njema~ka

Savezna Republika Njema~ka (Bundesrepublik Deutschland) spada u u`i krug najrazvijenijih, visokoindustrijaliziranih zemalja, o ~emu svjedo~i i podatak da od pribli`no 82 milijuna stanovnika, njih blizu 90 posto `ivi u gradovima!

Njema~ka je zemlja burne i bogate povijesti koja je bitno utjecala na svjetsku povijest, posebno Europe, jo od rimskih vremena, kada su germanska plemena osnovala svoje prve saveze te je na kraju prvog milenija ondanja Frana~ka bila vodea europska sila. No, mnoga stoljea prola su i u me|usobnim sukobima razjedinjenih dr`avica, grofova, knezova i vojvoda te e tek u 19. stoljeu zapo~eti ujedinjenje zemlje stvaranjem Njema~kog saveza i potom Drugog Reicha, na ~ijem su ~elu car Vilim I i poznati kancelar Bismarck.

No, u 20. stoljeu Njema~ka je do`ivjela i svoje najte`e razdoblje u novoj povijesti, kada se u dva svjetska rata nala u ulozi gubitnika, to je platila i diobom na dvije odvojene, ~ak politi~ki i suprotstavljene, dr`ave koje su ponovno ujedinjene nakon ruenja Berlinskog zida.

Ipak, nemjerljiv je doprinos Njema~ke razvoju svjetske kulture, umjetnosti i znanosti. Goethe, Kant, Hegel, Duerer, Bach, Beethoven, Einstein....samo su neka u dugom nizu imena, me|u kojima je ~ak i vie od 70 nobelovaca!

Njema~ka kuhinja formirala se unatrag tri stoljea, a uz tradicionalne korijene sadr`i i brojne utjecaje drugih europskih, posebno susjednih zemalja. Premda je raznovrsna, zajedni~ka karakteristika njema~ke kuhinje je ~esta uporaba konzerviranog, suenog ili ukiseljenog voa i povra, a kiseli kupus je stekao, kako je poznato, i svjetsku slavu!

PISANA PE^ENKA NA KISELO

Sastojci: 600 g govedine, 40 g slanine, 40 g masti, 3 `lice kiselog vrhnja, 2 glavice luka, 2 mrkvice, malo celera, 2,5 dl octa, lovorov list, 2

klin~ia, 5 zrna papra, nekoliko zrna suhe borovice, mljeveni papar, sol i sok od pe~enja.

Priprema: Luk, mrkvu i celer krupnije nasjeckamo i stavimo u pola litre vode. Dodamo zrna papra i borovice, lovor, klin~ie, sol i ocat te sve zajedno kuhamo nekoliko minuta. Pustimo da se rasol ohladi. U me|uvremenu slaninu nare`emo na rezance i njima pikamo gove|e meso koje ostavimo da stoji tri dana u rasolu.

Meso izvadimo, osuimo i natrljamo paprom te zape~emo sa svih strana na vruoj masti. Dolijemo pola alice rasola i jednaku koli~inu vode te pirjamo na laganoj vatri sve dok meso ne omeka, a potom izvadimo i nare`emo na krike. Preostali sok od pe~enja zagrijemo, dodamo vrhnje i time prelijemo meso.

[LESKI HIMMELREICH (NEBESKO CARSTVO)

Sastojci: 400 g mesnate slanine, 400 suhog voa po izboru, 1 limuna, tapi cimeta, 1 `lica krobnog brana.

Priprema: Suho voe prethodno dr`imo oko pola dana u vodi (vode samo toliko da prekrije voe). Slaninu kuhamo u 1 litre vode pola sata na srednje jakoj vatri. Limun ogulimo tako da kora ostane u jednom komadu (u obliku spirale), a potom iscijedimo sok. Suho voe zakuhamo u vodi u kojoj se namakalo zajedno s limunovom koricom i tapiem cimeta. Dodamo kuhanu slaninu i dalje kuhamo na laganoj vatri pribli`no pola sata, a potom izvadimo slaninu, tapi cimeta i limunovu koricu.

Slaninu nare`emo na krike i odstranimo ko`icu. U 3 `lice vode razmutimo krobno brano te ulijemo u tekuinu sa suhim voem i ponovno zakuhamo i na kraju umijeamo limunov sok.

Voe serviramo u zdjeli pokriveno krikama slanine, a kao prilog poslu`imo okruglice od tijesta ili krumpira.

Svjetska slava - kiselog kupusa!

S MOJE PONISTRE

Ludilo!

Moj prijatelj dotur Kreo, kojega ~ujete 10 minuta prije nego ga ugledate, kad osjeti neto dobro, po~ne oduevljeno vikati: Ludilo! Amerikanci! Svidjela mi se ta fraza, pa sam je i ja znao izgovoriti u trenucima oduevljenja, no danas sve rje|e jer je malo prigoda u kojima je mogu izgovoriti. Nedavno sam na pro~elju kue u susjedstvu, koja izgleda kao i onog ratnog dana kada je u njen krov udarila granata, ugledao grafit Vajik ludlo (~itaj: Uvijek ludilo). Ne, nije ga napisao dotur Kreo, jer on nije nepismen, a Amerikance ne bi nikako izostavio. Sreom, grafit nije napisan na HEP-ovom objektu. Da jest, pomislio bih da neto s nama nije u redu.

Neznani je autor u dvije rije~i smjestio nau prolost i sadanjost; nadam se ne i budunost. Ali, ne samo nau jer previe je ludila u svijetu, pa ~ak i u Europi u koju sve

manje `elimo, a bez koje dugoro~no ne mo`emo. Ludila je puno i u Americi. Binladenovci su se pobrinuli za to, ali jo vie Amerikanci sami, i prije i poslije Bin Ladenovih tornjeva. Uostalom, zar Amerikanci nisu imali najvei i najdulji raspad elektroenergetskog sustava u povijesti svijeta. Doista, Kreo je u pravu: Ludilo! Amerikanci!

Dr A`en

FOTOZAPA@AJ

Kua od soliKoja je HEP-ova zgrada najljepa? Ne

znam! Ali znam koja je meni. Ova to je stopalima zagazila u more, lice okrenula zadarskom oto~ju i veli~anstvenoj sve~anosti Sun~eva zalaska. Poga|ate – dio je upravnog kompleksa Elektre Zadar. Netko e joj mo`da nai stotine mana... mo`da joj boja nije najsvje`ija, mo`da joj `buka otpada, a okna trunu, mo`da su joj uredi pretijesni.... Ali u njoj oslukujete kako se plima ulja podno vaih nogu, a oseka se zaigra s oblutcima, u njoj vam jugo podi`e valove do

prozora i crta slane vitraje po staklu. Ili, zamislite, sparan ljetni dan, a vi na dosadnom sastanku. Odve`ete kravatu i sko~ite kroz prozor. Ne nemojte, alim se, plitko je! Ali, mo`ete bacit tunju i ulovit ve~eru. (Srea da su moji dragi Zadrani ozbiljniji od mene, pa im takvo to ne pada na pamet). Ja bih u njoj bila morska sirena (oprostite, njena baka).

Na `alost, moja bajka, kako se pri~a, nee dugo trajati. Govori se da e je prodati, da su na nju oko bacili neki stranci, da e nova zgrada biti izgra|ena negdje izvan grada.... Ako je suditi po temeljima – ova e se pri~a obistiniti. Jedino se nadam da u temeljima nema nikakve druge simbolike.

V. Garber

MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA

58 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

[portski susreti "Jelenovac 2005": malonogometni turnir

^ista petica

Nadmudrivanje s loptom

Zoran [uur

U prekrasnom zdanju portske dvorane [C Jelenovac, u organizaciji Regionalnog odbora

Sredinje Hrvatske, odr`an je uskrnji malonogometni turnir na kojem su sudjelovale mom~adi iz pet regija: Zagreba~ke, Sisa~ke, Karlova~ke, Vara`dinske i Bjelovarske. Nakon po~asti minutom utnje za sve poginule i nestale hrvatske branitelje, turnir je otvorio predsjednik Regionalnog odbora. Zvonimir Vavro, pozdravivi sve sudionike.

U iznimno kolegijalnom i prijateljskom raspolo`enju odigrane su sve utakmice, prema na~elu svaki sa svakim. Dakako da je bilo navijanja

i emocionalno naglaenog bodrenja vlastitih mom~adi, ali sva su odmjeravanja snage, znanja i izdr`ljivosti protekla u znaku fair-playa. U stanci izme|u utakmica odr`ano je i natjecanje u pikadu, koje postaje sve zna~ajnije u svim naim natjecanjima, a sudjelovali su svi oni koji su htjeli pokazati da ba oni imaju najmirniju ruku i - kako bi rekli nai Alkari - oko sokolovo.

U neizvjesnoj borbi pobijedio je Zoran Toli, ~lan mom~adi Zagreba.

Nai branitelji jo jedanput su potvrdili da su im jednako va`ni i rezultati i duh zajednitva.

I ovoga puta pohvaljujemo Povjerenstvo za port, koje zaslu`uje ~istu peticu, kako za odabir mjesta, tako i za odli~nu organizaciju, jer je sve bilo besprijekorno.

Na zavretku turnira, u ugodnom prostoru restorana portskog centra, podijeljene su medalje i pokali. Pobijedili su branitelji Zagreba s devet bodova, drugi su bili branitelji Vara`dina s ~etiri boda, trei Karlovca sa tri boda, ~etvrti branitelji Siska s jednim bodom, a branitelji Bjelovara ostali su bez bodova.

Najbolja malonogometna mom~ad - branitelji Zagreba

Vara`dinci su osvojili drugo mjesto Trei su bili Karlov~ani

BRANITELJI HEP-a

59HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

KRI@ALJKA

60 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

[PORT

[portsko drutvo Elektrodalmacije Split

@elja da se ratrkane portske ekipe udru`e pod jednu kapu ukazala se u Elektrodalmaciji Split prije dvadesetak godina. Nije ih vodila samo `elja za objedinjavanjem aktivnosti, kako rekreacijskih, tako i onih natjecateljskih, nego i potreba da se s jednog mjesta upravlja skromnim prora~unom, da ga se poteno raspodjeljuje, a vie od svega – da ga se lake priskrbi. (Jer, lake je poslovodstvu razmatrati jedan zahtjev za dodjelu novca, nego njih deset). Tako je osnovano [portsko drutvo. Premda djeluje samo u sjeditu DP-a i tek pojedina~nim akcijama uspijeva okupiti i vei broj vanjskih pogonskih ekipa (primjerice, prigodom malonogometnih turnira), Drutvo danas ima vie od 200 ~lanova koji se tijekom cijele godine rekreiraju ili natje~u u pojedinim portskim disciplinama. Unutar Drutva djeluju sljedee sekcije:

- Boarska – natje~e se u III. hrvatskoj ligi (dvadesetak natjecatelja i jo toliko rekreativaca),

- Malonogometna – ima dvije ekipe: prva se natje~e u gradskoj ligi veterana (15 registriranih igra~a), a druga ekipa u II. opinskoj ligi (tako|er registrirano 15 mladih ljudi, a rekreativno, dvaput tjedno zaigra jo barem njih ~etrdesetak),

- Koarkaka - ima ih desetak i djeluju jo uvijek kao rekreativci,

- Kugla~ka – njih je dvadesetak i sastaju se jedanput tjedno - rekreativno,

- Stolnoteniska – pet natjecatelja u I. opinskoj ligi i petnaestak rekreativnih,

- Plivanje, fitnes, aerobik, teretana – rekreira se osamdesetak ljudi mjese~no,

- Teniska - deset do petnaest rekreativaca.Dakako, `elja je Drutva da se uklju~i i to vie

kolegica u to vie portova, pa postoji mogunost bavljenja i pikadom, ali se jo nisu organizirali u sekciju. Tako|er je pokrenut i strelja~ki ogranak unutar [portskog centra u Solinu za `ene i mukarce. Tek je zapo~eo s radom i ovo vrijedi kao izravna pozivnica. ^lanovi Drutva za bavljenje spomenutim portovima koriste brojne ugovorom osigurane portske prostore u dvoranama (u Duilovu, SC Gripe, u Solinu, Katelima i najnovija u Dugopolju).

POMA@U POSLOVODSTVO, SINDIKAT, SPONZORI

O [portskom drutvu Elektrodalmacije razgovaramo s njegovim ve desetgodinjim predsjednikom Mijom Bakiem - jednim od najportskijih ljudi u najportskijem gradu na svijetu. Mijo je jo uvijek ~lan hrvatske paraolimpijske reprezentacije kao stolnotenisa~, a na zadnjim je igrama u Ateni bio i izbornik. Predsjednik je i Hrvatskog portskog saveza invalida, krovnoj dr`avnoj organizaciji za osobe s invaliditetom. Tako|er je i predsjednik [portske

udruge invalidnih osoba Splita. Nije ~udno da zna rei: ^esto mi je dan prekratak.

A kad do|e u HEP, na posao tehni~ara vezanog za ~este odlaske na teren, ~eka ga jo i organizacija natjecanja po portskim ograncima, turniri, prijavljivanje ekipa, a to je od vitalnog klupskog interesa – isho|enje novca za kvalitetan rad [portskog drutva. On ka`e:

- Drutvo ima svoj plan rada i uz njega financijske pokazatelje. Po~etkom godine prezentiramo ga Kolegiju DP-a, a on ga odobrava ili ne. Ove godine, na zadovoljstvo svih ~lanova, na je Plan prihvaen i uspjet emo organizirati sve nae zacrtane akcije i zadovoljiti potrebe. Ovim putem koristim prigodu za zahvalu ~elnim ljudima nae tvrtke na razumijevanju i potpori. Kada govorim o potrebama, mislim na plaanje dvorana, kotizaciju natjecanja, ~lanarinu za natjecateljske ekipe, naknadu sucima, trokove registracije igra~a... i ostaloga. Najvei dio ovog kola~a troi se na zaposlenike rekreativce, jer najskuplji su zakupi fitnes centara, teretana, bazena. Naime, treinu trokova ovih zakupa plaaju zaposlenici, ostatak Drutvo. Kod nabave opreme i ostalog pribora snalazimo se kojekako, naj~ee tra`enjem sponzora privatnim kanalima. Ta je oprema isklju~ivo namijenjena ekipama koje se natje~u u ligama.

POKRENUTI ELEKTRIJADU I IZGRADITI DVORANU

Mislimo da treba naglasiti da ~lanovi Drutva nemaju obvezu plaanja ~lanarine i da jedino korisnici fitnes centara, teretana i bazena plaaju mjese~no odre|eni iznos. Razlog za to su veliki trokovi zakupa, ali i neozbiljnost s kojom su se ranijih godina korisnici odnosili prema dogovorenim terminima rekreacije i ~lanskoj iskaznici koja je etala iz ruke u ruku. Danas se iskaznicom mo`e koristiti samo dijete ili supru`nik zaposlenika.

Ovo [portsko drutvo nikad ne miruje. Upravo je u tijeku tradicionalni malonogometni turnir (o kojemu smo dosad redovito izvjeivali). Sudjeluje 18 mom~adi, a kvalifikacije se odigravaju na umjetnoj travi portskog centra «A 1» u Dugopolju. O~ekuje se da do prvih dana svibnja bude zavren. Drutvo se nada pomoi podru`nice HES-a, koja je uvijek do sada imala sluha za njihove potrebe. - I zato smo im jako zahvalni, ka`e M.Baki. Preostaje nam rei da se ~lanstvo i nadalje poveava te da su i zaposlenici Informacijskog centra (organizirani pod zagreba~kim Sektorom) izrazili `elju za pristupanjem Drutvu.

- U posljednje se vrijeme ozbiljno spremamo za pokretanje Elektrijade na razini Dalmacije, iz koje bi – nadamo se - proizale igre na razini cijelog HEP-a. U pripremi je projekt koji bi trebao razraditi broj portova, na~in organiziranja, finaciranje... kako sve to iskoordinirati i sve

zadovoljiti. O tomu e biti jo rije~i. Na kraju bih naglasio da ovo [portsko drutvo `eli uskoro pronai prostor za izgradnju svoje vlastite dvorane. Primjerice, u Dujmova~i imamo praznog prostora u naem vlasnitvu. Zato ne izgraditi portski centar Elektrodalmacije, s pogledom na Vrboran i portski centar kolega iz Elektroprijenosa – pita (i sugerira odgovor) na entuzijast M.Baki, uz osmjeh nade. Ili obeanja?!?

SVE BROJNIJI portovima i ~lanstvom

Vero~ka Garber

Premda djeluje samo u sjeditu DP-a i tek pojedina~nim akcijama uspijeva okupiti i vei broj vanjskih pogonskih ekipa, Drutvo danas ima vie od 200 ~lanova koji se tijekom cijele godine rekreiraju ili natje~u u pojedinim portskim disciplinama

Mijo Baki, jedan od najportskijih ljudi u najportskijem gradu na svijetu prigodom stolnoteniskog treninga

Malonogometni turnir na umjetnoj travi u Dugopolju (susret izme|u ekipa Projektnog ureda i HEP Prijenosa)

>

61HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

NA[I IZVAN HEP-a

Zimske radosti na splitski na~in

Nema raja do kuprekog kraja Marica @aneti Malenica

Snimio: Marko Lovri

Ako se, primjerice, dispe~er iz Mostara u susjednoj dr`avi treba susresti sa svojim kolegom iz Splita, najbolje je da krenu svaki sa svoje strane i da se na|u na polovici puta, na Kupresu, odreditu koje im je obojici pribli`no 130 km udaljeno od kue. Vjerojatno e onaj iz Splita stii koju minutu kasnije, jer mora prijei granicu, koja vie nije tako meka kao prije, ali nije ni neto posebno tvrda. A kad se sastanu, sami odlu~uju o izobru u obilju mogunosti koje im pru`a atraktivno podru~je Kupresa. Ba kao i svima ostalima koji tu do|u, s namjerom ili bez nje.

Ako Sunce ljubi Zemlju, a plavetnilo razvedri i okoli i vae raspolo`enje, onda se prepustite onom zovu divljine to ga svi nosimo u sebi, manje ili vie skrivenom. I predajte se zmajarenju ili paraglajdingu. Za one malo pitomije, ali jo uvijek spremne na pothvate i nesvakidanje do`ivljaje poruka glasi: planinarite ili lovite! Romanti~ari tako|er mogu otvoriti neku od opcija za sebe poput izleta u prirodi, etnje po umi, tr~anja ili vje`banja.

ZIMSKE RADOSTI ZA VELIKE I MALE

A kad padne snijeg i pokrije brijeg, onda je ispunjen prvi preduvjet za neto potpuno druk~ije od ve nabrojanog. Snijeg daruje svoj raskoni bijeli prekriva~ ovom krajoliku nekoliko mjeseci svake godine, od druge polovice studenog pa sve do kraja travnja. Prosje~na godinja temperatura iznosi samo 5,7 °C, a u povijesti ovdanje meteorologije zabilje`eno je da snijeg nije padao jedino u srpnju. Stoga i ne ~udi da je ovaj kraj poznati hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranj~evi, koji je tu u~iteljevao prije stotinu godina, nazvao bosanskim Sibirom. Suvremeni ure|en portsko-rekreacijski

centar ^ajua, smjeten u podno`ju guste ume,

omoguuje vam da mjesecima, tjednima, danima, ili

tek nekoliko sati pro`ivljavate snje`nu bajku u kojoj

je i vama dodijeljena va`na uloga. Pod uvjetom da

ste se opremili potrebnom opremom, oboru`ali s

malo avanturisti~kog i portskog duha koji tako

blagotvorno djeluje na osjeaj slobode i `ivotne

radosti, mo`ete se skijati, sanjkati, grudati, klizati i

u`ivati u svim drugim zimskim radostima.

Spliani su posljednjih nekoliko godina

odlu~ili, vjerojatno aklamacijom jer se referenduma

ne sjeam, da Kupres, koji ima neograni~ene

mogunosti za razvoj zimskih portova, postane

njihovo Sljeme. Uostalom, tako su ga prozvali i

carinici grani~nog prijelaza Kamensko, koji rijeku

automobila sa splitskim registracijama proputaju

svaki vikend u oba smjera, ovisno o dobu dana. Ove

godine u pohode Kupresu su krenuli i mnogobrojni

Dubrov~ani i [iben~ani, a nisu rijetke ni registracije

ZG, OS, ZD, IM, MA... Subotom i nedjeljom na

padinama Kupresa okupi se tri do pet tisua

skijaa.

Da Dalmatinci s Kupresom ozbiljno ra~unaju

potvr|uje i niz inicijativa kako snijeg to bolje

iskoristiti na radost svih. Tako ve nekoliko sezona

zaredom, tijekom velja~e i o`ujka, Ski-klub Split,

u suradnji s Udrugom za port i rekreaciju djece

i mlade`i grada Splita, organizira prvenstvo

osnovnih i srednjih kola, in`enjera gra|evinarstva

te fakulteta u alpskom skijanju pod nazivom Zlatni

medvjed Kupresa. A prvenstvo BiH svih kategorija

i uzrasta ve je postalo tradicija kao i FIS skijaka

natjecanja.

Spliani su posljednjih nekoliko godina odlu~ili - vjerojatno aklamacijom jer se referenduma ne sjeam - da Kupres, koji ima neograni~ene mogunosti za razvoj zimskih portova, postane njihovo Sljeme te se tu subotom i nedjeljom okupi tri do pet tisua skijaa

>

Ove godine snijega je bilo previe, ~ak 180 cm Vei dio teniske ekipe [portskog drutva Elektroprijenos na zimskim vikend pripremama

62 HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005.

Idue godine niknut e jo novih staza s vrha Malovana, 1800 m.m.m

S vrha skijalita 1630 m.n.m vode ~etiri puta (dvije crne i dvije crvene staze)

Spomen obilje`je na kuprekoj visoravni, mjestu gdje su branitelji stali pred srpske tenkove i dali živote za domovinu Hrvatsku

Skijalite u zimskoj idili

KAKAV DIREKTOR, TAKVI I ZAPOSLENICI

Prema rije~ima vlasnika hotela i skijalia Zvonka Bagaria, Spliani su naj~ei i najdra`i gosti ovdanjim susretljivim i srda~nim domainima:

- Oni Kupres smatraju svojim, pa nam se uvijek i vraaju! Ovo vrijedi i za nae kolegice i kolege iz HEP-a, posebice one iz splitskog PrP-a koji su ~esti posjetitelji Kupresa. To ne za~u|uje kad se zna da u tomu prednja~i njihov direktor Marko Lovri, koji se na kuprekoj visoravni osjea k'o doma:

- Skoro svakog vikenda tijekom zime u`ivam u ovoj nemjerljivoj lipoti na pet skijakih staza i mislim da nema porta koji stvara toliko radosti i u`ivanja kao skijanje, pri ~emu uvijek treba voditi ra~una o formuli iz fizike (energetike) E=m*v²/2 kada se treba zaustaviti ili kada treba pasti.

Svojem direktoru vjeruju i ~lanovi [portskog drutva Elektroprijenos, pa ga slijede u stopu, bolje rei u skiju. I nisu se prevarili. Pa su, sa zadovoljstvom pozirali za HEP-Vjesnik! Neka znaju kolege kontinentalci da i mi skijae za trku imamo!

Da se skijanje mo`e brzo nau~iti potvr|uje i

kolega Slavko Joki, koji je prvi put na skije stao u

pedesetoj.

Idue godine bit e u pogonu i novo moderno

skijalite Lupoglav, a pokraj ^ajue s brda Malovan

napravit e se dvije nove staze koje e voditi sa

1800 m.n.m na 1300 m.n.m. Tako e Kupres ve

uskoro postati veliko zimsko sredite, koje e moi

ugostiti i do deset tisua skijaa dnevno. Pa makar

zbog toga i Sljeme moralo pasti na tjeme!

Mladi Kupreaci polijeu sa skijake staze paraglajderom Da se skijanje mo`e brzo nau~iti potvr|uje i kolega Slavko Joki, koji je prvi put na skije stao u pedesetoj

HEP VJESNIK 170 (210), o`ujak 2005. 63