XVI. NKG B 19. srpnja 2015. Ulazna pjesmaEvo, Bog mi pomaže, Gospodin krijepi život moj.Od srca rado ću ti žrtvovati, slavit ću ime tvoje, Gospodine,jer je dobrostivo.  (Ps 54, 6.8)

Zborna molitvaMolimo te, Gospodine, budi nam milostiv i darežljiv.Produbi nam nadu, vjeru i ljubav, da ustrajemou budnosti i vršenju tvoga zakona. Po Gospodinu.

Darovna molitvaBože, ti si u jedinoj žrtvi svoga Sina ispunio razne žrtve starog Saveza.Primi ovaj naš dar, blagoslovi ga kao i prinos Abelov: što svaki od nasprikazuje tebi na čast nek bude na spasenje svima. Po Kristu.

Pričesna pjesmaEvo, na vratima stojim i kucam, govori Gospodin:posluša li tko glas moj i otvori mi vrata,unići ću k njemu i večerati s njim, i on sa mnom.(Otk 3, 20)

Popričesna molitvaBudi, Gospodine, uza svoj narod.Nahranio si nas nebeskim otajstvima:daj da iz stare grešnosti prijeđemo u novi život.Po Kristu.

Prvo čitanje   (Jr 23, 1-6)Skupit ću ostatak svojih ovaca i podići im pastire.

Čitanje Knjige proroka Jeremije

Jao pastirima koji upropašćuju i raspršuju ovce paše moje – govori Gospodin.Stoga ovako govori Gospodin, Bog Izraelov, protiv pastira koji pasu narod moj:»Vi ste raspršili ovce moje, rastjerali ih, niste se brinuli za njih. Zato ću se ja sadapobrinuti za vas zbog zlodjela vaših – govori Gospodin. I sam ću skupiti ostataksvojih ovaca iz svih zemalja kamo sam ih raspršio i vratiti ih na ispaše njihove:bit će plodne i množit će se. I podići ću im pastire da ih pasu te se ničega višeneće bojati ni plašiti, niti će se gubiti« – govori Gospodin.»Evo dolaze dani – govori Gospodin – podići ću Davidu izdanak pravedni.On će vladati kao kralj i biti mudar i činit će pravo i pravicu u zemlji.U njegove će dane Judeja biti spašena i Izrael će živjeti spokojno.I evo imena kojim će ga nazivati: ’Gospodin, Pravda naša.’«Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam   (Ps 23, 1-6)1

Pripjev: Gospodin je pastir moj: ni u čem ja ne oskudijevam!

Gospodin je pastir moj:ni u čem ja ne oskudijevam;na poljanama zelenimon mi daje odmora.     Na vrutke me tihane vodi      i krijepi dušu moju.     Stazama pravim on me upravlja     radi imena svojega.Pa da mi je i dolinom smrti proći,zla se ne bojim jer si ti sa mnom.Tvoj štap i palica tvoja utjeha su meni.Trpezu preda mnom prostirešna oči dušmanima mojim.     Uljem mi glavu mažeš,     čaša se moja prelijeva.     Dobrota i milost pratit će mene     sve dane života moga.     U Gospodnjem ću domu prebivati     kroz dane mnoge.

Drugo čitanje   (Ef 2, 13-18)On je mir naš, on koji od dvoga čini jedno.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Efežanima

Braćo: Sada pak, u Kristu Isusu,vi koji nekoć bijaste daleko dođoste blizu –– po Krvi Kristovoj.Doista, on je mir naš, on koji od dvoga učini jedno: pregradu razdvojnicu,neprijateljstvo razori u svome tijelu.Zakon zapovijedi s propisimaobeskrijepi da u sebi, uspostavljajući mir,od dvojice sazda jednoga novog čovjekate obojicu u jednome Tijelu izmiri s Bogom po križu, ubivši u sebi neprijateljstvo.I dođe te navijesti mir vama dalekoi mir onima  blizu, jer po njemu jedni i drugi u jednome Duhu imamo pristup Ocu.Riječ Gospodnja.

Pjesma prije Evanđelja   (Iv 10, 27)Ovce moje slušaju glas moj, govori Gospodin,ja ih poznajem i one idu za mnom.

Evanđelje   (Mk 6, 30-34)Bijahu kao ovce bez pastira.

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme:Apostoli se skupe oko Isusa

2

i izvijeste ga o svemu što su činilii naučavali. I reče im:»Hajdete i vi u osamu na samotno mjesto,i otpočinite malo.«Jer mnogo je svijeta dolazilo i odlazilopa nisu imali kada ni jesti.Otploviše dakle lađom na samotno mjesto,u osamu. No kad su odlazili, mnogi ih vidješe i prepoznašete se pješice iz svih gradova strčaše onamo i pretekoše ih.Kad iziđe, vidje silan svijet i sažali mu sejer bijahu kao ovce bez pastirapa ih stane poučavati u mnogočemu.Riječ Gospodnja.

MOLITVA VJERNIKA XVI. NKG BBraćo i sestre, s pouzdanjem u Očevu dobrotu i ljubav,koju nam je iskazao u svome Sinu, izrecimo mu svoje molitve:

1. Za Crkvu, zajednicu tvoga naroda, da oslonjena na Krista Gospodinabude trajno utočište svima koji traže Istinu života, molimo te. 

2. Za sve navjestitelje tvoje riječi:prodahni ih svojim Duhom mudrosti i trajno ih obnavljaj u vjernosti životada budu istinski pastiri povjerenog im naroda, molimo te. 

3. Za sve koji tragaju za istinom i smislom života:izvedi ih na put spasenja, a kršćane prodahnievanđeoskom odgovornošću za spasenje svakoga čovjeka, molimo te. 

4. Za nas tvojim Duhom ovdje sabrane:odmori nas svojim duhom i pomozi namda se zemaljskim dobrima znamo pravo služiti,a za nebeskim trajno težiti, molimo te. 

5. Braću i sestre koji dovršiše ovozemaljski hod,nagradi vječnim počinkom u tvome kraljevstvu, molimo te.

Svemogući Bože, usliši nam smjerne molitve i okrijepi nas milošću svoga Duhada uzmognemo svim ljudima svjedočiti radost tvoje ljubavi. Po Kristu.

PRIJEDLOZI PJESAMA ZA PJEVANJEUlazna: 80 Evo, Bog mi pomaže Otpj. ps.: 93-94 Gospod je pastir moj Prinosna: 237 Mir svoj, o Bože Pričesna: 260 O da bude radost Završna: 859 Spasitelju dobri, Isukrste

3

http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/

16. nedjelja kroz godinu B (Mk 6,30-34)Popričesna meditacija“Hajdete i vi u osamu, na samotno mjesto, i otpočinite malo.” Te Isusove riječi iz najveštenog evanđeoskog odlomka često se u govoru Crkve koriste kao poziv na obnovu duha, na povlačenje u kojem čovjek može susresti sebe i Gospodina. Ovo je evanđelje u tijesnoj povezanosti i s nedjeljom - neradnim danom, i s našim godišnjim odmorima. Bilo bi dobro da se u svim okolnostima našeg života znademo odmoriti u Isusu, na njegov način. To je stanje poniranja u sebe, to je vrijeme koje čovjek odvoji za sebe, za svoju dušu. “Dođite k meni svi vi umorni i opterećeni i ja ću vas odmoriti.” Dođite k meni svi vi kojima je svega dosta i ja ću vas utješiti! Ja sam s vama!I još u današnjem evanđelju čitamo: “Bijahu kao ovce bez pastira.” Ta je slika snažna opomena današnjem čovjeku. Metafora ne govori o ovcama bez hrane, bez pašnjaka ili bez vode, nego o ovcama bez pastira. Isusova sažalnost nad mnoštvom prepoznaje ljude koji nisu gladni kruha, mogućnosti rada i zarade, nego smisla i istine o sebi. Imati pastira znači pripadati. Nismo li katkada u svojim stalnim brigama i svojim stalnim trčanjima nalik stadu koje je izgubljeno na pašnjacima obilja? U Bogu-pastiru i u počivanju u Njemu iznova otkrivamo svoj iskon i svoj cilj.

Priredio: Dario Miletić

http://www.zupabsm.com http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura Fra Boneventura Duda je proslavio 60 godina MISNIŠTVA. O tome je lijepo pisao i izdao poseban prilog „Novi list“. Ovdje možete to pogledati i pročitati. Njihovom dozvolom stavljamo link. Poštovani, prilog Fra Bonaventura Duda - Čovjek želja koji je objavljen u tiskanom izdanju Novoga lista sad se nalazi i na našem webu na adresi: http://www.novilist.hr/riinfo.aspx Ukoliko ga želite postaviti i na svoje stranice, flash format za listanje možete naći na adresi (opcija embed): http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura

http://www.youtube.com/watch_popup?v=VNiDpBS4JzI#t=107 BOŽIĆNI VIDEO ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Otvorena je stranica u našem samostanu sv. Frane u Zadru: www.svetifrane.org Javite svoje komentare na: drago.ljevar@si.t-com.hr http://www.youtube.com/watch?v=SkBq1wYKT5I&feature=mfu_in_order&list=ULSv. Frane Zadar, 20. 02. 2011. Misa na HR I PROGRAM i video izložbe: „Milost susreta“ koja je bila u Klovićevim dvorima od 16. prosinca 2010. do 20. veljače 2011.http://www.youtube.com/watch?v=E20hedKtMHc&NR=1Sv Frane Monastir Zadar http://www.youtube.com/watch?v=IGTqe3zWNcM&NR=1Riznica i samostan Sv. Frane http://www.youtube.com/watch?v=hHj1Z3iC7pM&feature=relatedSv. Frane Courtyardhttp://www.youtube.com/watch?v=j4FUQKAVdQw&feature=relatedSv. Frane Museum Zadarhttp://www.youtube.com/watch?v=HxmjnrtRrEM&feature=mfu_in_order&list=ULMorske Orgulje - Sea Organ http://www.svetifrane.org/mladi.html NA OVOJ STRANICI MOŽETE preuzeti u mp3 formatu pjesme sa IV. susreta mladih Franjevačke provincije sv. Jeronima koji je bio u Puli od 24. do 25. listopada 2009.

4

http://www.beatogiacomo.it stranica Bl. Jakova Zadraninahttp://www.ofm-sv-jeronim.hr/ Stranica Franjevačke Provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Najstarije naše provincije franjevaca. 1212. slavimo 800-u obljetnicu dolaska sv. Franje u naše krajeve: Zadar, Kraj,…

http://www.mali-brat.comOvo je stranica zajednice odraslih i mladih koji dolaze na katehezu i u crkvu Franjevačkog samostana sv. Frane u Zadru. http://www.svetinikola.hr http://www.srceisusovozd.netne.net Stranica župe Voštarnica u Zadru. Nova je.http://www.gospa-lurdska.hr o sv. Franji imaju lijepa razmišljanjahttp://www.franjevastvo.com/Ovdje na ovoj stranici možete upoznati život franjevaca. Preporučamo.http://www.franjevacki-institut.hr/

Franjevački institut za kulturu mirahttp://free-zd.htnet.hr/sasina/http://www.sasina.org/http://sasina.8m.com/ Ovo su stranice župe Sasina Sanski Most. Crkva je izgrađena. Pozivamo sve koji mogu pomoći da pomognu „Ostatku ostataka“ vjernicima koji su ostali (samo 50-ak duša). Blagoslov gradilišta bio je u nedjelju 28. lipnja 2009. Gradilište je blagoslovio biskup Franjo Komarica. Nazočnih Sasinjana i prijatelja bilo je između 200 i 300 ljudi. Crkva je sagrađena pred Božić 2009. Uređena, blagoslovljena, posvećena i tom prigodom blagoslovljen je novi oltar sa svetohraništem 3. srpnja 2010. Sve se to dogodilo na radost nazočnih preko tisuću ljudi (800 sjedećih mjesta bilo je spremno za ručak pod šatorom). Posvećenje i blagoslov je imao biskup msgr. Franjo Komarica. O svemu možete čitati na web stranici: http://www.svetifrane.org/zupasasina.html

http://free-ri.htnet.hr/SvetiNikola/index.htm http://www.ivanmerz.hr/liturgijski_kutic/Možete preuzeti prezentacije nedjeljnih čitanjahttp://framari.blog.hr/NOVO: http://framakrnjevo.blog.hr/http://framavosta.blog.hr/http://www.fra3.net/http://www.mladi.hbk.hr/http://www.katolickiskauti.com/ http://obitelj.hbk.hr/ http://www.zadarska-zupanija.hr/Zadarska Županija.http://mladi-krk.hbk.hr/http://zadar.hbk.hr/ Sve možete pronaći na ovoj stranici što vas zanima o životu Katoličke crkve i Nadbiskupije Zadar: adrese, telefone, osobe i javiti im se.http://www.caritas-zadar.hrhttp://www.zmajevic.com/ Nadbiskupijsko sjemenište u Zadru „Zmajević“ http://www.mladi-zadar.com/ Ured za pastoral mladih Zadarske nadbiskupijeJ. Bijankinija 2, 23000 Zadartel. +385 23 208 663e-mail: info@mladi-zadar.comhttp://shkm2010.mladi-zadar.com/ http://www.youtube.com/watch?v=3TQCq7z8rgI

5

O svemu možete više vidjeti na ovim stranicama o Susretu Hrvatske katoličke mladeži 8. i 9 svibnja 2010. u Zadruhttp://www.gimnazija-klasicna-ivanpavaodrugi-zd.skole.hr/ klasicna@zd.t-com.hr http://zupagalovac.hrhttp://www.arscelebrandi.zadarskanadbiskupija.hr/Najnovija stranica za glazbu. Uređuje gosp. Žan Morović.http://www.udruga-izvor.hr/ Sljedeći sastank održati će se PRATITE OVU STRANICU..

U prostorijama Udruge za obitelj i roditeljstvo Izvor u samostanu sv. Frane u Zadru počinje novi ciklus besplatnih radionica priprave za trudnice i njihove supruge

Dom za odrasle osobe Sv . Frane - Zadar Ovim stranicama želimo približiti Dom za odrasle osobe Sv.Frane široj javnosti kako bi svaki zainteresirani mogao steći dojam o ovoj ustanovi te ...www.dom- svfrane .hr Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi www.mzss.hrGrad Zadar www.grad-zadar.hrZadarska županija www.zadarska-zupanija.hrWEB: www.tzzadar.hr | www.visitzadar.nethttp://www.os-zadarski-otoci-zd.skole.hr/Osnovna škola „Zadarski otoci“Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti www.mobms.hrhttp://www.comunitacenacolo.it/index.asp?idlingua=10 Zajednica s. Elvire u Hrvatskoj

Muške bratovštine         Bratovština “Gospa od zdravlja" - Ugljane         Bratovština “Sveti Josip radnik" - Varaždin         Bratovština “Sveti Nikola” - Biograd         Bratovština “Sveti Vinko Paulski” - Vrbovec         Bratovština “Grad radosti” - Novigrad         Bratovština “Sveta Marta” - Šišinec         Bratovština “Sveti Petar i Pavao” - ŠarengradŽenska bratovština        Bratovština “Majka života” - Vrbovec

http://www.mladi-vz.com/naslovna.htm http://www.mladicentar.org/node/810 http://www.youtube.com/vatican http://www.radiovaticana.org/cro/index.asp

Vatikan ovo je fantastično može zumirati sliku pomoću miša i rotirati lijevo desno: http://www.vatican.va/various/basiliche/san_paolo/vr_tour/index-en.htmlViše podataka o Zakladi Čujem, vjerujem, vidim i zvučnoj Bibliji možete pronaći na web adresi:www.zaklada-cujem-vjerujem-vidim.comhttp://www.sv-leopold-mandic.com http://www.svjetlorijeci.bahttp://www.dominikanci.hr duhovnost propovjedi godina A B C

B – 16. nedjelja kroz godinu

(Mk 6,30 -34)

 

6

Vrijeme je odmora i ovaj Biblijski tekst dobro dođe da nas pozove da malo posvjestimo religiozno značenje odmora. Ne znam na kojem poslu radili, svaki nas zasiti i umori. Kao da više nismo sposobni biti kreativni u svojem djelovanju.

 

Zato je potrebno povući se van posla i van sredine. Malo se od svega odmoriti, maknuti se iz uhodane sredine i trajno istog stajališta. Odmor pomaže da se ponovno nađemo u sebi.

 

Vrlo često nas posao 'istjera iz nas samih', izgubimo se, a ipak je posao radi čovjeka a ne čovjek radi posla. Istina, poslom čovjek sudjeluje u stvaralačkom djelu Božjem, ali on je u funkciji čovjeka. Ni u kojem slučaju ne smije se zaboraviti da posao proguta osobe.

 

Kapitalistička mana i jest u tome što je skoro čovjeka pretvorila u robota, cilj je postao ne čovjek koji radi nego produkt i zarada. Pa se ne treba čuditi da taj i tako 'smišljen' posao iscrpljuje ljude, zapravo rasčovječuje ih, čini ih umornima. Nekreativan, ne igrajući, posao ljude čini nervoznim i bolesnim.

 

Moglo bi se danas razmatrati o blagodatima moderne angažiranosti, ali bi se isto tako moglo govoriti bez poteškoća i o bolestima koje su zahvatile ljude. Moderni mehanički posao je dotukao čovjeka. Mjesto da čovjek svoju osobu potvrđuje kroz svoj posao, on je izgubio svoju osobnost. I to je problem.

 

Zato moderni posao i zahtjeva da ga se povremeno prekida i da se čovjek upita nad samim sobom, da se sagleda u svojoj osobnosti. Današnjem je čovjeku nužan odmor, ne radi fizičkog umora, koji je manji nego ikada, nego radi duševnog odmora. Duševno je čovjek umoran…!

 

Možda nam je ovoga časa potrebnije nego li ikada 'iskopčati' se malo iz svakodnevnih vijesti, radija i televizije. Oni nas 'ubiše'. Nisu oni krivi nego su kriva događanja koja nadmašuju našu mogućnost. Sve što se događa u svijetu počelo se događati u svima nama. Ne samo da se radi o nekim suosjećanjima nego se radi o istinskom proživljavanju.

 

Sve to strašno iscrpljuje, više nismo ni kreativni niti svježi za rad bilo kakvog određenja. Čak rad na misionarskom planu traži zaustavljanje i odmor da se ne prijeđe u rutinu i da rad ne proguta inspiraciju… Svima nama je potrebno povlačenje u osamu da se odmorimo od svega što nam ulazi i da vidimo kako sve to na nas djeluje.

 

Često se sami izgubimo radi djelovanja. Poznato mi je dosta ljudi koji su u ljubavi započeli gradnju kuće, ali su se u toj gradnji zaboravili na sebe, pa kad su kuću završili našli su se u sebi izgubljeni i razdvojeni pa je to sve ugrozilo njihov brak i prijateljstvo. Pa zar i Nedjelja nije na ovoj liniji. Treba jedan dan stati s radom. Jedan dan posvetiti svojoj duši i svojem Bogu.

 7

Čak je to postala i Božja zapovijed, jer mi ljudi ne znamo procijeniti 'što je nama dobro i spasonosno'. Nekada se skoro mislilo da odmor potreban samo onima koji rade fizičke poslove. Njima je kao i svima očito potreban odmor, ali je skoro svima drugima još potrebniji ako se gleda da njihov umor njih i ljudski otuđuje, dapače lomi.

 

Koliko god je zajednička briga za ljudski rad isto tako mora biti i zajednička briga za odmor. Odmarališta su sastavni dio radilišta, ako se želi da bude ljudi radno zdravih. Isusov poziv na odmor se skoro najneozbiljnije shvaća u cijeloj njegovoj poruci.

 

Možda je razlog u tome što su ljudi skloniji ne raditi (pa tako nisu ni umorni) pa bi stimuliranje odmora ti neradnici najbolje iskoristili. Možda je i to istina, ali se ne smije ni u kojem slučaju zaobići kršćansko shvaćanje i potreba odmora. Ljudi su i danas kao izgubljene ovce.

 

Ljudima se manipulira, a ti ljudi traže istinskog učitelja koji ljube svoj narod. Svi oni koji tjeraju svoje interese trebali bi se odstraniti od naroda. I na to nas upozorava Isus u današnjem Evanđelju…

Marijan Jurčević, OP

http://www.katolicki-tjednik.com Gladni kruha i Rijeci

SEDAMNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU

Uvod u pokajnički čin

„Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta“ (Mt 4,4), Isusov je odgovor napasniku, koji Ga kuša u pustinji. Isus, dakle, ne niječe potrebu kruha i potrebu – pravo, dapače – gladnoga nasititi, ali isto tako naglašava da je važna i potrebna svaka Božja riječ, Božja poruka i govor upućen čovjeku, za život dostojan čovjeka. Nađeš li, i u ovim vrućim ljetnim danima, vremena za Riječ koja je Tijelom postala?

Gladni kruha i Riječi

U vrijeme proroka Ilije Sveto pismo bilježi duže vremensko razdoblje bez kiše. Suša je bila dovela u pitanje opstanak ne samo biljnog i životinjskog svijeta, nego i život čovjekov. Oskudica ili nestašica hrane uzrokovala je strah i paniku, osobito među najsiromašnijima. Proroci su naviještali nova, bolja vremena, kako nam o tome svjedoče i riječi Psalma: „Siromasi će jesti i nasititi se“ (21,27).Elizej je u proročkoj službi naslijedio Iliju. Već od samog nastupa ili od početka njegova djelovanja događaju se brojna čudesna djela. Ona će ga potvrditi kao Ilijina nasljednika, kao istinskog proroka, kao Božjeg čovjeka. Druga knjiga o Kraljevima pripisuje mu seriju ili niz čudesa koja otkrivaju i pokazuju da posjeduje moć koja dolazi odozgor, od Boga. A svi ti čudesni događaji vezani su uglavnom uz vodu, hranu, zdravlje i život.

8

Proročka plaća

Današnje prvo, starozavjetno čitanje, kojeg možemo smatrati prethodnicom, preludijem ovonedjeljnog evanđelja, govori nam o tome kako neki čovjek iz Baal Šališe, mjesta udaljenog 20-ak kilometara od Jafe, donosi „čovjeku Božjem Elizeju dvadeset ječmenih kruhova“. Kruhovi su plod prve žetve, prvine, oni pripadaju Bogu i njemu se prinose. Taj dar, plod ljudskoga napora i rada, ali i Božjeg blagoslova, pred očima darovatelja, Elizejeva momka i svih nazočnih pretvara se u obilje, u čudo. Prorokova zapovijed i Božja riječ – koju Elizej naviješta i tumači – dostatni su da se kruh umnoži i da ga svi blaguju do sitosti: „Jedoše i preosta, prema riječi Gospodnjoj.“ Ono što se događalo u vrijeme proroka, Božjeg čovjeka Elizeja, nekoliko stoljeća prije dolaska ili pojavka Spasitelja našega Isusa Krista, bio je jasan znak Božje prisutnosti i Njegove brige za čovjeka, ali i najava obilja koje će se očitovati u mesijansko vrijeme, vrijeme kada je dragi Bog hodao po zemlji, govorili su stariji u mom rodnom kraju. Ovako je u svom zanosu govorio i pjevao prorok Izaija, najavljujući mesijansko vrijeme: „O svi vi koji ste žedni, dođite na vodu; ako novaca i nemate, dođite. (...) Zašto da trošite novac na ono što kruh nije i nadnicu svoju na ono što ne siti?“ (Iz 55,1-2)

Izazovi kozmopolitskoga grada

Pavlova Poslanica Efežanima, slaže se većina stručnjaka, nije namijenjena i upućena isključivo kršćanskoj zajednici u Efezu, nego svim Crkvama u Maloj Aziji, na neki način cjelokupnom kršćanstvu. Pavao se u njoj predstavlja kao „sužanj u Gospodinu“, što može značiti njegovu potpunu predanost, privrženost i podložnost Isusu Kristu i Njegovu evanđelju, ali i stvarno zatočeništvo, u vrijeme njegova boravka u Rimu.Efez je bio jedan od većih i znamenitijih gradova Rimskoga Carstva. U njemu se nalazilo i sjedište rimskog upravitelja. U njemu je također bio podignut veliki hram za cara Vespazijana i cara Hadrijana. Postojao je i hram, podignut u čast božici Artemidi, koju se naveliko štovalo u tom lučkom gradu. Efez je postao značajan i za kršćane i kršćanstvo u prvim stoljećima. Apostol Pavao se, na svom trećem misijskom putovanju, zaustavio u Efezu i ostao u njemu oko tri godine: „Zato bdijte imajući na pameti da sam tri godine bez prestanka noću i danju suze lijevajući urazumljivao svakoga od vas“ (Dj 20,31). Efez je bio kozmopolitski grad, stjecište različitih kultura, religija i naroda. Kršćanima u njemu nije bilo lako ni startati ni stasati.Naime, postojale su brojne opasnosti, kako unutar same zajednice, tako i izvan nje, koje nisu dovodile u pitanje samo rast, zajedništvo, jedinstvo, nego i njezin opstanak. Pavao je bio svjestan da nesloga, razdor i trvenja zbog službi, kriva praksa i krivovjerni nauk uništavaju tkivo zajednice, razaraju temelj kršćanskog poziva, pa ih stoga potiče, opominje, dapače zaklinje da „žive dostojno poziva na koji su pozvani“, dar vjere koju su prihvatili. A živjeti dostojno znači mir, jedinstvo, zajedništvo i slogu izgrađivati na tri ljudske i kršćanske kreposti: poniznosti, blagosti i strpljivosti.Sedam puta je, u ovom doista kratkom tekstu, spomenuta riječ jedan, jedna ili jedno. Jedinstvo Crkve nema svoje počelo ili svoj izvor u ljudskim planovima, nego u Božanskom promislu. Crkva nije ljudski plod i proizvod, ona je Božji dar. Već na samom početku valja jasno postaviti kriterije i odrediti sadržaj kršćanskog vjerovanja: „Jedan Gospodin, jedna vjera, jedno krštenje.“ Stoga je jasno, bez Gospodina nema ni vjere ni križa. Taj Gospodin je Isus Krist, on ujedinjuje različite narode, jezike, kulture, svjetonazore. Vjera nas pritjelovljuje Isusu i otajstvu spasenja, po krštenju postajemo Božjom djecom i članovima Božje obitelji, zajednice vjernika.O Božjoj strpljivosti nema ni potrebe niti smisla trošiti riječi i iznositi dokaze, jer Sveto pismo je jedinstvena oda, najljepši himan tom Božjem svojstvu. Možda zaboravljamo da su također blagost i poniznost Božanska, Isusova svojstva: „Učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca“ (Mt 11,29). Strpljivost, blagost i poniznost mogu obljutaviti i izgubiti svoj okus ukoliko ne počivaju na čvrstom temelju ljubavi. Stoga, Pavlovo geslo „podnosite jedni druge u ljubavi“ nije i ne smije biti samo prigodna preporuka mladencima na vjenčanju ili bračnim drugovima u krizi i problemima. To je program, preporuka i smjerokaz sveopćoj Crkvi upućen, i svim manjim ili

9

većim grupacijama ili zajednicama u njoj.I na kraju, kao sinovi i kćeri jednoga Boga i Oca, snagom Duha Svetoga, dužni smo svednevice težiti idealu, jedinstvu i zajedništvu, dišući s oba plućna krila: jednim za našu katoličku, a drugim za sve ostale kršćanske Crkve. Prema idealu, a možda i zbilji, kako ga je doživljavala i živjela prvotna kršćanska zajednica: „U mnoštva onih što prigrliše vjeru bijaše jedno srce i jedna duša“ (Dj 4,32).

Kruh naš svagdanji

Kroz nekoliko sljedećih nedjelja, zbog kratkoće Markova Evanđelja, čitat ćemo i slušati tekstove iz Ivanova Evanđelja. Šesto poglavlje njegova Evanđelja želi nam pokazati smjer naše vjere. Naša upućenost na Boga u kojeg vjerujemo, i kojem vjerujemo, isključuje svaki oblik dvosmislenosti, neodlučnosti, zbunjenosti.Isus sa svojim učenicima napušta Kafarnaum, prelazi preko jezera, uzlazi na goru i sjede. U Njegovo je vrijeme učitelj sjedio, a učenici su stajali. Danas više nije tako. Za Isusom i Njegovima zaputilo se silno mnoštvo. Proljeće je, blizu je Pasha, židovski blagdan. Je li to gora na kojoj je Isus izgovorio svoja Blaženstva? „Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi“ (Mt 5,6).Ivan nam, u poglavlju koje se naziva i Govorom o Kruhu (6,1-58) opisuje znamenje, čudesno umnoženje kruhova (6,1-15) – što nam donosi današnji tekst, a nakon toga pojašnjava značenje tog čina ili znaka. Sluti li Isus, dopustite da se tako izrazim, da je to početak Njegova kraja, da će pravo to čudo naići na negodovanje, osporavanje, nerazumijevanje i nevjeru, kao što se dogodilo i s Njegovim govorom u sinagogi? Da će toga dana veći broj Njegovih simpatizera i učenika okrenuti leđa svom Učitelju? „Otada mnogi učenici odstupiše, više nisu išli s Njime“ (Iv 6,66).Sam opis i riječi koje rabi evanđelist Ivan nedvojbeno upućuju na ustanovu euharistije, ali i na iskustvo pustinje i spasa izraelskog naroda, na putu u slobodu. Može se isto tako reći da čudo umnoženja kruhova spada u najspektakularnije, ali i najdramatičnije znakove ili čudesa.Nazarećanin želi u svoj program, u taj događaj, uključiti i svoje učenike, provjerava ne samo njihovu snalažljivost i domišljatost, nego i njihovu vjeru. Stavlja ih na vagu ili na kušnju, barem Filipa, ta „znao je što će učiniti“. Filip razmišlja zdravom ljudskom logikom, ono čime raspolažemo ne može riješiti nastali problem. U njihov razgovor iznenada se uključio i Andrija, brat Petrov. Pokušava pomoći, ali „s pet ječmenih kruhova i dvije ribice – što je to za tolike“? Tu je, hvala Bogu, neki dječak ili mladić. Srce mi zaigra od radosti, ne zamjerite, salezijanac sam. Oni, djeca i mladi, često imaju što nama nedostaje: osjećaj, razumijevanje, velikodušnost i nesebičnost. On je spremno i radosno svoju užinu, pet kruhova i dvije ribice, stavio na raspolaganje Isusu i gladnima. Bilo bi čudno da se ne dogodi čudo!Opet riječi euharistije: uze, izreče zahvalnicu, razdijeli. Oko pet tisuća muškaraca, ne računajući ostale, i svi su jeli „koliko god su htjeli“ i kruha i „od ribica“. Ribe je bilo manje nego kruha, ona je „stradala“, ali je zato skupljeno „da ništa ne propadne“, dvanaest košara ulomaka „što od pet ječmenih kruhova pretekoše onima koji su blagovali“. I dvjesto denara, ili plaća za dvjesto radnih dana, ostalo je za neku drugu potrebu ili nevolju.„Ovo je uistinu Prorok koji ima doći na svijet“, jednoglasan je zaključak prisutnih sretnika. Rođena je nova zvijezda, nijedan narod na zemlji ne bi imao boljeg i korisnijeg kralja, oni misle i govore, ali i ne znaju da će uskoro Njegovo kraljevsko prijestolje biti križ. Bilo ih je toga dana toliko, a na kraju je ostao posve sam.

Molitva vjernika

Okupili smo se na gozbu Gospodnju, ali ne kao promatrači i znatiželjnici, nego kao pozvani i sudionici. Izrazimo zahvalu za Božje gostoprimstvo. 1. Potakni i blagoslovi svoju Crkvu, da bude obitelj u kojoj su svi dobrodošli, molimo Te!2. Daj da Tvoja Crkva bude prostor i okupljalište svima koji su zakinuti, isključeni, prezreni i zaboravljeni u društvu koristoljublja i sebičnosti, molimo Te!

10

3. Pouči sve nas, svoje pastire i vjernike, da budemo u svom služenju ponizni, blagi i strpljivi, molimo Te!4. Svojom ljubavlju prati i svoj blagoslov ne uskrati onima koji će svoj odmor provoditi u našoj dragoj i lijepoj domovini, molimo Te!5. Svima, koji su otišli u vječnost na zasluženi odmor i počinak, otvori vrata blažene sadašnjosti i budućnosti, molimo Te!Blagoslivljamo Te, slavimo Te i zahvaljujemo Ti, Gospodaru neba i zemlje, što si odlučio da po svom Sinu, i Duhu Svetomu, budeš ovdje i posvuda s nama i uz nas. Amen!

Kad ne bi bilo gladi...

„Puno malih ljudi, na puno malih mjesta, koji čine male korake, može uz Božju pomoć, izmijeniti lice zemlje“, kaže jedna prekrasna afrička poslovica. Kad bi na taj način, dodao bih, i veliki razmišljali – na svijetu ne bi bilo gladi i gladnih. Stoga, sestro i brate, ne dopusti da raste trava na putu do prijatelja, do čovjeka siromaha, bolesnoga i gladnoga.

Biblijski komentar misnih čitanja u godini BUprisutnitelj Božje brige za pojedince i zajednicu16. nedjelja kroz godinu:Za evanđelje imamo izvještaj o predahu Dvanaestorice i Isusa nakon povratka apostola s preduskrsnog misijskog poslanja te prekid tog odmora radi Isusove sućuti prema mnoštvu koje je bilo "kao ovce bez pastira". Isus tjera umorne učenike na odmor: "Hajdete i vi u osamu na samotno mjesto, i otpočinite malo!" (r. 31). U toku odmora oni imaju biti s Isusom (usp. Mk 3, 14) i jedni s drugima da bi kasnije kvalitetnije bili ono što jesu - Isusovi učenici. Mnoštvo ih je vidjelo kamo odlaze lađom pa se "pješice strčalo onamo i preteklo ih" (r. 33).Ovaj dio izvještaja mogao bi nam biti poticaj na razmatranje o odmoru kao tjelesnom i duhovnom oporavku. Markova formulacija "Hajdete i vi u osamu" daje naslutiti da je i Isus tako povremeno činio: odlazio je u osamu ne samo na molitvu nego i na odmor. Zaista je potrebno sadržajno se odmoriti da bismo bili sposobniji za svoje redovne ljudske i vjerničke dužnosti.Isus, međutim, ubrzo prekida uplanirani odmor da bi mnoštvu, gladnu riječi Božje, uprisutnio brigu Božju za ljudsku i vjerničku zajednicu: "... sažali mu se jer bijahu kao ovce bez pastira pa ih stane poučavati u mnogočemu" (r. 34).U poticaju na odmor i redovnu okrepu jelom Isus uprisutnjuje Božju brigu za pojedinca, a u strpljivom propovijedanju mnoštva (nakon čega će uslijediti gozba od kruha i riba za mnoštvo u nenastanjenu kraju) Božju brigu za zajednicu. Oko takvog Isusa, u njegovu uskrsnom i proslavljenom stanju, sabiremo se danas na misu.Starozavjetna podloga ovom izvještaju Markova evanđelja je Jeremijina kritika političkih i vjerskih poglavara koji su slikovito nazvani pastirima. Jeremija je proročkidjelovao od oko 625. do oko 580. pr. Kr. zovući na obraćenje puk i starješine u vremenu uspona Babilonije kao međunarodne vojne i političke sile. "Vi ste raspršili ovce moje, rastjerali ih, niste se brinuli za njih" (r. 2). Ovo je kritika loših čelnika koji su krivi za deportaciju Zidova u Babiloniju god. 598, 586. i 581. U tom povijesnom kontekstu nacionalnog rasula prorok najavljuje "izdanak pravedni" iz kraljevske loze Davidove koji će mudro vladati narodom Božjim te biti znak Božje savezničke naklonosti: "I evo imena kojim će ga nazivati: 'Gospodin, Pravda naša!" (r. 6). Kod povijesnih slušalaca i kasnijih čitalaca, nakon što su njegove propovijedi skupljene u Jeremijinu knjigu, prorok je time podržavao nacionalnu i vjerničku nadu. Za nas kršćane koji Starom zavjetu pristupamo kao pripravi na Novi, ovaj izdanak pravedni iz kuće Davidove je Gospodin Isus koji je po Josipu Davidov potomak.Dok ove nedjelje obnavljamo vjeru u Isusa kao uprisutnitelja Božje brige za pojedince i zajednicu, pitamo se, kako mi svojim ljudskim i vjerničkim služenjem nastavljamo u naše dane i u svojim životnim prilikama ovu Isusovu zadaću?Podići ću im pastire da ih pasu (Jr 23, 1-6)

11

Za razumijevanje ovog odlomka valja imati na umu civilizaciju pastira kod naroda Bliskog istoka u vremenu nastajanja starozavjetnih knjiga. Ljudi su selili za stokom od ispaše do ispaše tražeći priliku da prežive oni i stoka. Pastir je bio pojam požrtvovnog i nesebičnog čuvara, hranitelja, zbrinjavatelja. U takvoj civilizaciji i sam se Bog predstavlja kao pastir svoga naroda, što vidimo iz današnjeg pripjevnog psalma. Kraljevi i njihovi zastupnici zvani su pastirima naroda. Svećenici, leviti i proroci također su zvani pastirima.Radi izraza "Jahveh sidqenu" (= Jahve je naša pravda) u r. 6. ovu propovijed Jeremijinu komentatori stavljaju u vrijeme Sidkije kojega su Babilonci prilikom osvajanja Jeruzalema god. 598. postavili za kralja Judeje. On je, na savjet kratkovidnih ministara, vodio politiku provociranja Babilonije koja je dovela do nove opsade Jeruzalema deset godina kasnije i do konačne propasti svetog grada i male židovske države. Sidkija je bio iz Davidove loze, ali zakazao u svojoj službi. Kako je posljednji davidovski kralj bio sama suprotnost od onoga što mu govori ime (Sidkija = Jahve je moja pravda), proroku je njegovo ime nadahnuće da najavi novo mesijansko razdoblje Božje brige za narod Božji. U ondašnjem povijesnom kontekstu Božja prijetnja preko proroka "Jao pastirima koji upropašćuju i raspršuju ovce paše moje" odnosila se na kralja Jojakina koji je lošom upravom navukao Babilonce na Jeruzalem god. 598. te na Sidkiju koji je u vrijeme održavanja ove propovijedi bio igračka u rukama loših savjetnika. Ovi politički vode raspršili su i rastjerali narod koji Bog naziva svojim ovcama (r. 2). "Sada ću se pobrinuti za vas zbog zlodjela vaših" je izravna prijetnja deportacijom samom Sidkiji i njegovim savjetnicima. Takva prijetnja skupo je koštala proroka pa je stavljen u zatvor (usp. Jr 20, 2).Zatim se Bog preko proroka obraća narodu: "Sam ću skupiti ostatak svojih ovaca iz svih zemalja kamo sam ih raspršio i vratiti ih na ispaše njihove" (r. 3). Ovo je Božje obećanje da Izraelci u asirskom i babilonskom sužanjstvu neće izumrijeti kao narod. Bog će im pomagati da prežive te da se neki od potomaka vrate u zemlju djedova. Sužnjima je ovo bila velika utjeha za život u tuđini. Zatim Bog najavljuje da će svome narodu podići nove i bolje pastire koji će se za narod zbiljski brinuti a narod se neće "više bojati ni plašiti, niti će se gubiti" (r. 4). Ovdje se Bog očituje kao pravi saveznik koji ne zapušta svoga savezničkog naroda. Reci 5. i 6. koji govore o izdanku iz kuće Davidove su pjesma u hebrejskom izvorniku koju su sužnji učili napamet te iz koljena na koljeno prenosili Božje obećanje o zaštiti. "Dolaze dani" je najava budućeg događaja bez točnog datuma nastupa. Takvom najavom prorok je kod slušalaca budio sigurnu nadu, ali nije zadovoljavao vjerničku radoznalost o točnom datumu ispunjenja."Izdanak" je pjesnički izraz koji postoji i u drugim mesijanskim proročanstvima (Iz 11, 1; Zah 3, 8; 6, 12). To je klasični izraz za obećanog Mesiju. Taj izdanak je pravedan, a "pravda" je osnovno savezničko svojstvo kod Boga i ljudi. Ona znači: vjernost, naklonost, obdržavanje prihvaćenih obaveza. Davidov izdanak u mesijanskom vremenu bit će mudar te će "činiti pravo i pravicu na zemlji" (r. 6). Vodit će osobnu brigu o pojedincima i zajednici promičući zbiljsko dobro svih. U njegovo vrijeme "Judeja će biti spašena, Izrael će živjeti spokojno". Zato njegovo ime izražava njegovu službu i način upravljanja: "Jahveh sidqenu - Gospodin je naša pravda!" Po njemu će ljudi doživjeti da se Bog zaista brine za svoj narod.Jeremija je ovim proročanstvom vidio i najavio ostvarenje obećanja o Potomku iz loze Davidove u povijesti izraelskog naroda. On nije mogao razlikovati Mesijinu vjersku od političke uloge. Isus je međutim otpočeo novi vjerski pokret sveopćeg okupljanja djece Božje, a politiku je prepustio drugima.Razori neprijateljstvo u svom tijelu (Ef 2, 13-18)Ovaj odlomak dio je veće cjeline o povezanosti obraćenih Židova i obraćenih pogana u jednoj Crkvi kao tijelu Kristovu, ovisnu o Kristu koji je glava. Za razumijevanje ove nadahnute nauke nužno je imati na umu ondašnju rascjepkanost i netoleranciju među Židovima i poganima. Židovi su poganske narode prezirali zato što idole i careve štuju kao bogove, krše bračnu vjernost, ne odgajaju djecu u vjeri i čine gnjusne grijehe na području seksualnosti. Poganski narodi prezirali su Židove što ne prihvaćaju državne bogove, što se međusobno žene i udaju te što žive odvojeno u svojim četvrtima po gradovima diljem rimskog carstva. Kad su u takvim socijalnim okolnostima kršteni Židovi i kršteni pogani trebali očitovati da pripadaju jednoj vjeri i

12

crkvenoj zajednici, nije išlo lagano. Zato nadahnuti pisac ovdje pokazuje dogmatski temelj povezanosti, mira i zajedništva među kršćanima različitih narodnosti, a time i među svima ljudima.U retku što prethodi našem odlomku sveti pisac podsjetio je krštene pogane da su prije obraćenja na kršćanstvo bili "izvan Krista, udaljeni od građanstva izraelskoga, tuđi Savezima obećanja, bez nade i neznabošci u svijetu". Bili su ateisti ili neznabošci zato što nisu vjerovali u Boga jedinoga, što nisu imali iskustvo Božje dobrote i zaštite nad pojedincem i zajednicom. Sada im svečano najavljuje da su došli blizu oni koji bijahu daleko. To su izrazi iz Iz 57, 19 gdje starozavjetni prorok najavljuje vrijeme Božje naklonosti blizima i dalekima. Prorok je pod blizima mislio Židove koji žive u svetoj zemlji a pod dalekima one koji su razasuti među poganske narode u tuđini. Naš sveti pisac pod blizima misli na krštene Židove a pod nekoć dalekima krštene pogane. Sve se to dogodilo "po krvi Kristovoj" - po Isusovoj smrti i uskrsnuću.Isus je naš mir zato što "od dvoga učini jedno", otklonivši u svom tijelu pregradu razdvojnicu. Pod pregradom razdvojnicom može se razumjeti pregrada između "dvorišta za pogane" u Jeruzalemu i "unutarnjeg dvorišta" u koje su smjeli zalaziti samo Izraelci. U vrijeme Isusa te sve do propasti hrama god. 70. rimska vlast je poštivala židovski propis o zabrani ulaska poganima u hram kao jedino svetište monoteističke religije. Pronađen je natpis iz tog vremena prema kojemu se uz prijetnju smrtnom kaznom zabranjuje ulazak u hram onima koji nisu Židovi po vjeri i nacionalnosti. Misleći na tu nekadašnju pregradu razdvojnicu, ali i na razlike u mentalitetu i kulturi, sveti pisac kaže da je Isus u svom tijelu na križu ubio neprijateljstvo. Postao je žrtva ljudske zlobe da u korijenu izliječi zlobu pojedinaca i grupa. On je svojom smrću na križu "obeskrijepio zakon zapovjedi s propisima" (r. 15). Dokinuo je starozavjetne propise o obrednoj nečistoći prema kojima nisu mogli sjesti za isti stol, a ni sudjelovati u istoj molitvi, Židovi koji obdržavaju propise o ritualnoj čistoći i pogani koji su trajno ritualno nečisti. Krist je "u sebi uspostavio mir, sazdao jednoga novoga čovjeka" (r. 15b). Iako je bio Židov, kao utjelovljeni Sin Božji bio je znak Božje univerzalnosti među ljudima različitim po jeziku, kulturi i običajima. Izmirio je jedinstvo i raznolikost u ljudskoj obitelji. Sazdavši jednoga novoga čovjeka - koji je svaki krštenik i cijela Crkva kao zajednica krštenih on je omogućio da se Židovi i pogani ne odriču svoga nacionalnog identiteta a postaju nešto novo po krštenju i u Crkvi.Staro čovječanstvo, kojemu je praotac Adam, bilo je udaljeno od Boga te narodi i pojedinci jedni od drugih. Krist je kao novi Adam ljude zbližio s Bogom a time i jedne s drugima: "On obojicu u jednome Tijelu izmiri s Bogom po križu, ubivši u sebi neprijateljstvo" (r. 16). Ovdje riječ "tijelo" ima dva sloja značenja: tijelo povijesnog i raspetog Isusa, ali i crkveno tijelo Kristovo, zajednica krštenih koji krštenjem bivaju pridruženi Kristu raspetom i uskrslom a time i jedni drugima. Crkva je stoga zajednica novoga čovjeka u Kristu, zajednica onih koji mogu biti bliski jedni drugima zato što ih je Krist zbližio s Bogom.U r. 17 "daleki" su ponovno bivši pogani a "blizi" kršteni Židovi. Krist je dalekima i blizima "navijestio mir". U citiranju Iz 57, 19 sveti pisac prenosi Septuagintin izraz "euangelizomai koji znači Navijestiti kao radosnu vijest, evangelizirati. Krist nudi mir kao evanđelje svima koji su u Crkvi, ali i koji su članovi ljudske obitelji. Ovo znači da je mir moguć, darovan i zadan od Krista. Takav mir je moguć i zadan zato što "po Kristu jedni i drugi u jednome Duhu imamo pristup Ocu" (r. 18). Ovaj pristup Bogu već sada, u povijesnom i promjenjivom svijetu, događa se po liturgiji na koju nas sabire Duh Sveti i koji nam u bogoslužju daje iskustvo Božje blizine. Tako nas sudjelovanje na liturgiji izmiruje s Bogom i jedne s drugima te osposobljava i zadužuje da mir crkveni, međureligijski i međunarodni čuvamo i uspostavljamo.Nisu imali kada ni jesti (Mk 6, 30-34)Ovaj odlomak vezan je izrazima na onaj o slanju Dvanaestorice da u Isusovo ime ozdravljaju bolesne i propovijedaju obraćenje (6, 7-13), a ujedno sačinjava pripravu na gozbu koju Isus priređuje slušateljima riječi Božje od malo kruha i riba u nenastanjenu kraju (6, 35-44). U događaju je naglašeno sudjelovanje učenika u Isusovu ministeriju, oduševljenje mnoštva za Isusa i Isusovo uprisutnjivanje Božje brige za pojedince i zajednicu.Elementi vlastiti Marku u ovom izvještaju:- apostoli izvješćuju Isusa što su činili i propovijedali (r. 30);

13

- Isus zove Dvanaestoricu na potrebni odmor (r. 31); - nisu imali kada ni jesti (r. 31b);- mnoštvo se "strčalo" na mjesto kamo je otplovio Isus (r. 33);- Isus poučava mnoštvo "u mnogočemu" (r. 34 kod Luke propovijeda kraljevstvo Božje a kod Mateja liječi, zato što su kod prvog evanđeliste govori Isusovi drugačije grupirani).Ovi elementi vlastiti Marku još više ističu Isusovu "običnost" (treba odmora i jela) te brigu za pojedince i zajednicu.Marko ovdje Dvanaestoricu naziva "apostolima", dok ih često u svom evanđelju zove učenicima Isusovim. Oni su službena grupa Isusovih sljedbenika i ovlaštenih propovjednika koji će kasnije svjedočiti ono što su s Isusom doživjeli i od njega naučili. Sada ga izvješćuju što su u toku jednomjesečnog djelovanja dva po dva činili i govorili. Sjetimo se da su prema Mk 6, 12-13 "propovijedali obraćenje, izgonili mnoge zloduhe i mnoge su nemoćnike mazali uljem a oni su ozdravljali". Sada najprije govore što su činili, a tek za tim što su propovijedali. Očito da je Isusu stalo do brige za bolesne pa traži najprije izvještaj o djelovanju Dvanaestorice. Marko ističe da su ga izvijestili o svemu što su činili i govorili. O uspjesima i neuspjesima, dobrim i lošim pothvatima. Isusa je sve zanimalo kod učenika koji nastupaju u njegovo ime. Iz ovakve formulacije slutimo zahvalnu konstataciju apostola da je Bog djelovao po njima mimo i iznad njihovih zasluga.Poziv na osamu, ali zajedno, kao grupa, je poziv na odmor te na produbljenje zajedništva s Isusom i međusobno. Da bi mogli smireno djelovati u Isusovo ime, trebaju se kao krhki ljudi odmoriti, ali na odmoru ne zaboraviti da su Isusovi učenici te jedni od drugih ovisni u ispunjavanju zadaće primljene od Učitelja. Ovim odlaskom na osamu Marko pripravlja čudo umnoženja kruhova, jer su učenici mogli ponijeti zalihu hrane koja je dovoljna za njih u nenastanjenu kraju, ne za mnoštvo. Marko ovdje napominje da je mnoštvo toliko "dolazilo i odlazilo pa nisu imali kada ni jesti". Ne samo apostoli nego i Isus. Marku Isus nije ništa manje Mesija ni Sin Božji zato što se umara kao i drugi ljudi te što treba okrepu u hrani. Ovom napomenom Marko također pokazuje kako Isus vodi računa i o tjelesnom stanju svojih suradnika. Ne gleda u njima samo radnike, nego osobe sa svima njihovim odlikama i potrebama.U strčavanju mnoštva na mjesto prema kojemu su otplovili Isus i Dvanaestorica Marko bilježi pouzdan povijesni podatak o Isusovoj spremnosti da bude ljudima na raspolaganje. Mnoštvo je u njemu vidjelo učitelja vjere i života koji zna njihove duhovne potrebe i spremno im izlazi ususret. Luka ovdje bilježi da ih je Isus "primio" (Lk 9, 11). To također daje naslutiti da su drugi teolozi onog vremena zanemarivali galilejske pripadnike naroda Božjega, smatrali ih perifernima u životu naroda.Isus se sažalijeva nad mnoštvom zato što "bijahu kao ovce bez pastira". Prema Br 27, 17 Mojsije moli Boga da postavi starješine nad manjim zajednicama u Izraelu "koji će ih izvoditi i uvoditi tako da Jahvina zajednica ne bude stado što nema pastira". Prema 1 Kr 2, 17 uoči zlokobnog ratnog pohoda na Ramot Gilead prorok govori izraelskom kralju da sav Izrael vidi "rasut po gorama kao stado bez pastira" te traži da kralj ne vodi vojsku u poraz. Prema Ez 34, 5-6 Bog se žali što njegove ovce lutaju po gorama "i nitko za njih ne pita, nikoga nema da ih traži." Na temelju ovih starozavjetnih mjesta Isusova sućut prema mnoštvu, gladnu pažnje i pouke, je kritika na političke i vjerske poglavare njegova naroda te spremnost da svojim djelima i riječima uprisutnjuje Božju brigu za zajednicu naroda Božjega, i to prvenstveno za puk i pučane o kojima ne vode dovoljnu brigu službeni učitelji vjere.Zahvalni Isusu što ima strpljivosti i pažnje za potrebe pojedinaca i zajednica, danas učimo od njega takvi biti.

Dr. Mate Zovkić: GODINA B: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=113 GODINA A: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=112 GODINA C: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=114

14

http://www.don-ivica.net Godina B 2011./2012. Utorak, 17 Srpanj 2012

Poveznice za liturgiju i propovijedanjea) Dnevno evanđelje (Mk 6,30-34)  nam daje prigodu malo razmisliti o Isusu - pastiru pod stresom. Pitao sam ljude, ne teologe, da mi reknu svoje mišljenje o tekstu. Evo nekih reakcija:- mislim da je Isus imao sasvim pravo malo se povući - kao i danas.. mnogi traže nekoga tko bi im pokazao pravac. I ako ga imaju, onda ga nemilosrdno iskorištavaju dok ga ne iscijede.- mislim da je odlično što je Isus učinio, ne znam bih li ja bio spreman to učiniti.- uvijek fali vremena, jedan mi reče: nemam vremena ni za sebe, a drugi mi reče: nitko nema vremena za mene.-  i velika je opasnost za poznate ličnosti iz politike i života što grade zidove oko sebe i nikoga ne puštaju u svoju blizinu, jer ne mogu izdržati pritisak.

b) Navještaj blage vijesti  bio je za Isusa i njegove učenike vrlo težak posao. Posljedice njihovog misionarskog djelovanja (priliv ljudi, pritisak njihovog očekivanja, stajanje „pod svjetlima pozornice", pred očima javnosti) i za Isusa, i za njegovu družinu je bio poprilično stresan s opterećenjima i ograničenjima za „privatni" život i „privatnost grupe".  Život: ne imati vremena za sebe, jedva se nađe vremena za zajedništvo (zajedničko jelo) neprestano rastući pritisci. Mnogi slušatelji bi mogli tako otkriti i sve aspekte svoga života. Tako bi mogli Isus i njegovi učenici izgledati  vrlo „ljudski".

c) I opet, evanđeoski tekst uzima poznatu sliku o pastiru i ovcama - u vrijeme Isusovo svagdašnji, uobičajeni prizor. Za nas  je to postala rijetkost, osobito pozitivno shvaćena.  Ovce se redovito uzimaju kao glupe životinje, nezaštićene i bez obrane, kao životinje stada, bez osobnosti. Tko se od nas želi usporediti s ovcom?  Tko želi svoje izjave uspoređivati s „blejanjem" i tko se želi podložiti jednom pastiru? U vremenu kad mnogi ljudi shvaćaju i otkrivaju - hvala Bogu - svoju ulogu u Crkvi, treba, kod ove slike, biti vrlo obazriv ako se ne želi naletjeti na odbijanje i negativno shvaćanje.

Tumačenje teksta

a) Jer 23, 1- 6

Kraljevske izjave o Davidovom izdanku (23,1-8) spadaju u mlađe spise Jeremijine knjige.Nevjerni  pastir (= vođa) ne ostaje bez posljedica. Jahve se žali zbog loših vođa svoga naroda, čije vladanje donosi narodu nesreću i propast (r. 2) I prijeti se kaznenim sudom ovakvim lošim vođama. Nisu se brinuli za one koji su im bili povjereni. Sada će se Jahve „pobrinuti"  - i to na način koji im ne obećava ništa dobro.Istodobno Jahve  zahvaća u korist svoga naroda. On sam preuzima pastirsku službu za sve što će njegovo stado trebati: za okupljanje, jedinstvo, za hranu, za povećanje broja i za uzdržavanje na život i za život bez straha.  (rr 1-2)  Jahve će se pobrinuti za nove, bolje pastire (r 5) On će pozvati novog kralja iz plemena Davidova.

b) Ef 2,13 -18

Iako se o ovoj slici ovdje direktno ne govori, Isus preuzima, po riječima poslanice Efežanima, onu službupastira koja odgovara odijeljenom čovječanstvu  a koju u prvom čitanju  iz Starog zavjeta (Jer 23,1- 6) Jahve ocrtava  za svoj narod: svojom krvlju (rr 13-14)  Isus se brine za okupljanje

15

naroda, omogućuje svome stadu novi život (r 15)  i pokazuje putove za zajedničko življenje u miru  (r 16). Kako se to događa aktivno i dinamično  pokazuje se postavljanjem suprotnosti, jedno nasuprot drugog: Isus raskida neprijateljstva - i uspostavlja jedinstvo (pogana i Židova)  - uklanja zakon - i stvara nove ljude: ubija neprijateljstvo  - i pomiruje, stvara mir. Tako Isus postaje središte svoga stada, on je putokaz na životnom putu, ali je ujedno i put za one koji su mu povjereni, koje vodi k Ocu (r.18), k pašnjacima vječnoga života. Toliko o riječima poslanice Efežanima  koje su istovremeno i opis biti euharistije, koja je najjasniji znak Isusovog spasenjskog djelovanja.

c) Mk 6, 30 - 34

Kad su se poslani učenici vratili k Isusu s prvog misijskog poslanja  puni doživljaja i novog iskustva (iznjihove misijske djelatnosti Mk 6, 6b-13) on je želio za njih i za sebe naći mjesto tišine i opuštenosti. Ovu  Isusovu nakanu se može promatrati s više aspekata:-          izbjegavanje Heroda Antipe (4. pr.Kr. - 39. nakon Kr.) koji je mogao postati opasnost i za Isusa nakon pogubljenja Ivana Krstitelja.-          kao čista priprava (predigra) onoga što će se kasnije dogoditi, velikog čuda, čudesnog hranjenja u pustinji više od pet tisuća ljudi-          kao faza promišljanja, gdje će se iskustva odmjeriti i analizirati, a što se događa u Isusovoj školi. Ako se želi kontekst shvatiti kao brižljivost pastira za svoje, onda u prvi plan dolazi jedan sasvim drugi pogled. Isus želi sebi i učenicima omogućiti vrijeme mira, nekoliko sati opuštanja u proživljenom zajedništvu, pauzu koja daje novu snagu, neku vrstu zone „bez stresa". Možda toj ondašnjoj situaciji dolazimo sasvim blizu s našim „godišnjim odmorom."

No, od zamišljenog povlačenja nema ništa. Isus i njegovi pristaše su u fokusu javnosti,prebrzo se saznalo za plan i prebrzo su otkriveni.

Ovdje se ponovno pokazuje  Isusova briga za sve koji od njega očekuju vodstvo, životne linije vodilje i upute (pouku): jer bi ovi ljudi bez njegovih riječi ostali bez pomoći u orijentaciji (r 34) i potreb e za odmorom i mirom.  Kao dobar pastir, Isus se ne odriče (ne u biti, ali u ovoj situaciji) svoje nutarnje sabranosti da bi mogao sakupiti raspršeni izraelski narod.

Misno slavlje

Pozdrav:

Vjerni i milosrdni Bog neka bude sa svima vama

Uvod:

I.

Tko radi, ima pravo na plaću i na vrijeme odmora. Dok se čovjek brine za sebe, ne smije zapustiti samoga sebe. Nevolja ljudi će uvijek nalaziti ljude  koji će željeti pomoći onima koji su upali u nevolju i koje je ta nevolja srušila. Da bi im se moglo pomoći i Isusovi učenici su trebali vremena i odstojanja. Tako je i za nas služba Božja - Misa - vrijeme koje uzimamo za sebe da bismo se mogli ponovo susresti s Bogom i bližnjim.II. Neki misle da s Bogom mogu razgovarati, moliti mu se bez zajednice, bez bogoslužja npr. u prirodi. Posvetiti nedjelju znači mnogo više od biti sam s Bogom.  To znači sakupiti se s ostalom kršćanskom braćom i sestrama i dopustiti Isusu da nas pozove kao svoju zajednicu kojoj on želi dati svoj mir u ovome svijetu čiji se duh odražava  u životu župe i zajednice vjernika.  Isus ne diktira svoj mir poput pobjednika, on nudi i poklanja kao mogućnost zajedničkog života.  I sami

16

trebamo aktivno sudjelovati i učiniti sve da izgrađujemo mir. Tako se sada obratimo Bogu  i molimo ga za milosrđe.Molitva vjernika Isuse, dobri pastiru, ti se za nas brineš. Poznaš naše brige i potrebe svoga stada. Poznaš naše čežnje i nadanja. Zato ti sada iznosimo naše prošnje:

Za sve one čiji je život srušen, koji ne znaju ni što, ni kako i nemaju nikoga tko bi im pomogao, molimo te

Za sve one koji su se poveli za lošim i nevaljalim učiteljima i tako je njihov život zauvijek srušen, molimo te

Za sve one koji se brinu za druge ljude i u toj brizi imaju premalo vremena za sebe, molimo te

Za sve one koji su se previše opteretili životnim brigama i zbog toga se zatvaraju pred drugim ljudima, molimo te

Za naše pokojne, privedi ih iz tamne i duboke jame smrti u svjetlo tvoga kraljevstva, molimo te

Za mnogo te toga molimo, gospodine Isuse Kriste, pomozi nam u svemu onom što nadilazi naše snage, pomozi nam da činimo ono što je nama moguće učiniti.  Budi nam brat i prijatelj, budi nam dobar pastir, sada i u vijeke vjekova.

Meditacija nakon pričestiGdje se druge ljubitu je mjesto zajednicekoja se naziva po Isusu.

Ona treba poput njegasvoj život dijeliti i ozdravljatibolesne i hromeslijepe i gluhei imati milosrđa premasiromasima i bijednima

Gdje se događa ljubavnevolja ima svoj krajtu zemlja postaje nova

Gdje se bori protiv borbe,tu je mjesto zajednicekoja se naziva po Kristu.

Ona treba poput njega govoritii za pravo i pravdu se boritilomiti vladanje klasai svemoć svih mogućih kasakao i za jednakost svih rasaprotiv prevlasti i vladanja masa.Gdje se događa pravdanevolja ima svoj krajtu zemlja postaje nova

17

gdje se praštanje i pomirenje događatu je zajednice mjestokoja se naziva po Kristu.

Poput njega ona treba naviještatioproštenje grijehausred oružjatreba stvarati mirpomirivati neprijateljei gledati ih kao prijateljeu zajedništvu s Kristom.

Tamo gdje se događa mirbijeda ima svoj krajtu zemlja postaje nova.L.Zenetti: „Texte der Zuversicht"

Propovijedi:1.

Tekst evanđelja je bogat slikama i daje nam različite slike i stvara različita razmišljanja, tako da se otvaraju različiti homiletski putovi. U sljedećem tekstu pokušavam dati skicu propovijedi za svaku od dviju misli - što mislim da je bolje od gotovih tema.

a)  Želim li biti ovca u Isusovu stadu? I što imam od toga?

-          Spomenuti nelagodu koju imamo ako se uspoređujemo s ovcom! (vidi gore točka c)-          Razjašnjenje: kod ove biblijske slike se ne ide za tim da nas obeshrabri, razočara! Ovdje se radi o nečemu mnogo većem, a to je našim životnim potrebama i neophodnim potrebama za kvalitetama pastira. Koje su to životne potrebe ovce:  štiteće zajedništvo, obilni pašnjaci i polja, putokazi, sigurno vodstvo kroz „dolinusmrti"Prenesimo to sada na nas:-          zajedništvo koje uljepšava i obogaćuje moj život, koje mi daje neku zaštitu i sigurnost, „puninu života",orijentaciju i mjerila, osjećaj doma-          Kakvi su pastiri našeg vremena? Što mi od njih očekujemo? Odgovaraju li našim potrebama?Isus - brižan pastir (na primjeru današnjeg evanđelja). On se brine i vodi računa o potrebama svojih učenika, ali se ne izvlači od očekivanja  „velikog mnoštva"-          Isus ne prisiljava nikoga da ga prizna kao pastira. No, tko to učini dobiva njegovu brigu i pažnju injegovu pomoć. Ne samo u riječi i primjeru, nego je Isus za mene „stvarno ovdje"-          znakovi njegovog predanja  koje slavimo u Euharistiji. I tu, gdje se njegovo stado okuplja na euharistiju, tu su „ovce jače od vukova."

b) Kako se ponašam prema zahtjevima drugih i svojim vlastitim potrebama? Briga do samoga predanja?-          Uvod: Isus u stresu - opis dnevnog prema tekstu evanđelja-          Usporediti sa svagdašnjim životom domaćice, zaposlenika, učenika, studenta...-          Razumljivo da se Isus s učenicima želi neko vrijeme povući, jer se samo onaj koji posjeduje sebe može

18

drugima darovati.-          Dolazi nešto drugo, mase čekaju na Isusa tamo gdje se namjerava odmoriti.-          Isusova samilost nadilazi vlastitu potrebu za odmorom.-          Koji mi primjeri padaju na pamet iz vlastite svagdašnjice?-          U nekim određenim situacijama događa nam se kao Isusu, ne smijemo druge odbaciti ukazujući im nanašu vlastitu potrebu.

-     I zato izgleda još potrebnije potražiti mjesto i vrijeme vlastitog odmora da možemo odahnuti,predahnuti i crpsti snagu za dalje. -          Isus nam nudi  Euharistiju: zajedništvo s njime, zajedništvo s braćom i sestrama, prigodu za uzimanje„novog zraka", nove orijentacije.-          Slavlje Euharistije : mjesto i vrijeme kad se Isus prema meni pokazuje kao brižan pastir, onaj koji me želiupraviti pravim putem - smijem biti janje da se u životu ne pretvorim u vuka...

2.

Božje obećanje o miru i pravdi, već preko 2000 godina, stoji u suprotnosti sa stvarnošću. Svaka nada u zajednički život među narodima, koja je prošlih godina u Europi počela rasti, svake godine doživljava nova razočaranja. Srušena nada rađa rezignacijom. Svi napori, pa i s Crkvene strane, izgledaju uzaludni i ne opaža ih se. Ima li još što reći obećanje mira i pravednosti svim onim  žrtvama rata, izbjeglicama, poginulima, teško osakaćenima?Tekstovi današnjih čitanja nisu izgovoreni u vrijeme mira, nego u vrijeme rata (prvo čitanje)  i u stanju nemira i nezadovoljstva (drugo čitanje).U prakršćanskim zajednicama je bilo razdora između kršćana koji su došli iz poganstva i kršćana iz židovstva. Pisac poslanice ukazuje na moguće rješenje.

a) Mogućnost međusobnog pomirenja kršćana po Kristu

Ljudi i pojedine grupacije grade ograde i zidove, stvaraju grupe na rubu društva, stvaraju neprijateljske slike da bi osigurali svoja prava i privilegije. Misle da oni ljudi koji misle isto nas potvrđuju, a koji drukčije misle nas uznemiruju i čine nesigurnima. Zato je najjednostavnije one ljude koji misle drukčije podijeliti u kategorije i tako ih se lakše može izbjeći. Pa i u Crkvi, čak i u našim župama, postoje podjele (klerici -laici; muškarci - žene; konzervativni - progresivni; siromašni - bogati )

Tko izbjegava dijalog i ustrajava u monologu (umjesto s drugima govori o drugima) taj se plaši izgubiti svoje pozicije i eventualne privilegije, tome dijalog ne sprječavaju nemoćni, nego mogući.Krist je srušio zidove između izabranog naroda i Boga i pogana.  On se obraća svim ljudima bez iznimke. Nema više nikakvih prava na koje bi se netko mogao pozvati. Njegova okrenutost prema nama  omogućava nam da se, bez straha, okrećemo prema drugima i da pokušamo interese drugih i njihove ideje učiniti našim vlastitima.

b) Pomirenje s Ocem

Pomirenje koje nam je dao Krist daje i pomirenje među ljudima. Ljudi u nemiru ne mogu naći put k Bogu.Mir Božji koji nam se danas obećaje se zove „Šalom". Što stvara taj mir i pod kojim uvjetima je moguć opisuje pjesma Johannesa Jouradanna „Njegov krik je nijem".

19

Šalom poslali su seda pregovarajuo da im uspije!

I dok njihov mirili kako god se nazivalonjihov mir neće biti Šalom

U očima onih o kojima se raspravljaanaliziraju njihove riječiI nalaze u njimasamo svoje interese.

Možda će oružjedovesti do mira.možda će velikim pritiskomi zbog njihove bezizglednostimožda će naći neki kompromisi nazvati ga mirom.

Pravi mir nemanikakvog jezikanego gleda na interese drugihda budu njegovi interesi.I puštaju da  određuje onkoji je za njih umroi koji će svima suditi.

3.

Možda ste se pitali kako se postaje apostol?

Čuli ste o velikim apostolima naroda, širiteljima vjere. Ćiril i Metod među Slavenima, Bonifacije među Germanima. To su svijetle ličnosti povijesti. Ljudi koji su nešto postigli i stvorili sebi nekakvo ime. Tako je bilo s 12 apostola, koji su tako nazvani u Bibliji. Oni su, nakon Isusove muke i smrti, išli po cijelom tadašnjem svijetu, došli su čak do Indije da bi naviještali vjeru.

A vjerujem da ste čuli da bismo svi mi trebali biti apostoli vjere. Možda ste to odmah i odbacili, jer bi to bio nekakav prevelik zahtjev, ili ste možda ipak odlučili biti apostol u malom društvu, krugu ljudi. Svatko za sebe, u krugu prijatelja i obitelji. Donositelj Radosne vijesti.

Kako se postaje apostolom? Današnje evanđelje, povezano s onim iz prošle nedjelje, nam daje tri važne upute za to:

1. Treba nas poslati Isus. Ne radi se o tome da se naviješta vlastita mudrost i sebe stavlja na prvo mjesto. I apostol ne smije govoriti o svojim doživljajima, nego u prvi plan stavljati Isusovo spasiteljsko djelovanje. Oslobođeni smo smrti i grijeha, đavao nam više ne može naškoditi, pozvani smo istrebljivati zle duhove  koji mnogima opterećuju život.

2. Isus je jednostavno one koje je htio učiniti apostolima nazvao „dvanaestorica". I nakon što su bili poslani i otišli, nakon povratka on ih je nazvao „apostolima". Apostolom se ne postaje ni

20

školom, ni diplomom, nego jednostavno tako što se krene i počima.  Apostol nije onaj koji puno zna, nego svatko tko predaje dalje ono što zna. Apostol nije nikakva titula, nego djelovanje.

3. Nakon što su se dvanaestorica vratila, bili su izmoreni i istrošeni. Tako Isus opaža i određuje da idu malo u tišinu. No, to nije nikakva tišina spavaće sobe, nego vrijeme da budu nasamo s Isusom.  Tko želi biti apostol, mora uvijek pronalaziti put k njemu, Isusu.

4. U molitvi, bogoslužju, Misi, prije svega u klanjanju svaki apostol nalazi ispunjenje.  Tko samo govori, a ne zna slušati, nije apostol. I tko drugima pruža svoj život kao primjer, a zaboravio je gledati na Isusov život u potpunom miru i opuštenosti, nije apostol.Braćo i sestre, Bog ne traži ni od koga od vas da sutra ujutro, iznad kreveta, postavite natpis „Želim biti apostol". Ne donosite takav zaključak.Nego pokušajte obratno: živjeti doslovno ove tri točke: (1) dopustiti Isusu da te pošalje, ne preskočiti ništa da se ne učini dobro. (2) Jednostavno započeti s onim što ste shvatili (3) i biti u najužoj vezi s onim koji je vaša snaga i radost. Ako to činite, onda ne trebate ništa poduzimati da budete apostol. Jer jednostavno to jeste!

http://www.glas-koncila.hr/ Šesnaesta nedjelja kroz godinu (22. srpnja)Jr 23,1-6 * Ps 23,1-6 * Ef 2,13-18 * Mk 6,30-34Krist je Mir našSveti Pavao u današnjem odlomku poslanice Efežanima više puta ponavlja riječ »mir«. »Doista, on je Mir naš...«, »... uspostavljajući mir, od dvojice sazda jednoga novog čovjeka...« i konačno, »I dođe te navijesti mir vama daleko i mir onima blizu, jer po njemu jedni i drugi u jednome Duhu imamo pristup Ocu«. Mir – to je u stvari sažetak čitave Isusove poruke. Jer ako stoji da se kraljevstvo Božje približilo – ono što je Isus svojim suvremenicima propovijedao – i ako ta poruka želi biti vjerodostojna, onda je to moguće jedino po miru i u miru. Isus, šaljući svoje učenike da propovijedaju radosnu vijest, nalaže im da kada stupe u neku kuću pozdrave ukućane pozdravom mira: »Mir kući ovoj!« Miroljubivost – raspoloživost za mir i sposobnost mir tvoriti, biti »mirotvorac« - to mora biti karakteristika i raspoznajni znak svakoga kršćanina, i nekad i danas. Ako to s nama nije slučaj, ne moramo se čuditi da u svijetu u kojemu živimo ne djelujemo na druge privlačno i vjerodostojno.

Danas kad je vrednota mira tako i toliko ugrožena, ne samo u svjetskim razmjerima – ako pogledamo ratove, terorizam i opću nesigurnost i strah ljudi – već i ako pomislimo na tolike razdore u brakovima, obiteljima, političkim strankama, u čitavom društvu, vidimo kako je čežnja i težnja za pravim i istinskim mirom opravdana. A taj i takav mir može samo Bog dati. Slobodno se može reći da je mir bio Isusova istinska čežnja – u pravom smislu riječi. Za mir, za pomirenje čovjeka s Bogom i ljudi međusobno on se nije libio ni ići u smrt, podnijeti patnju. »Sada, u Kristu Isusu, vi koji nekoć bijaste daleko, dođoste blizu – po Krvi Kristovoj«. Za one izopćene i prezrene, udaljene iz društvenoga i religioznoga života, za one koji su bili »daleko«, Isus je riskirao vlastiti život, prolio vlastitu krv. Stoga su i apostoli i prvi kršćani djelovali u njegovu smislu: pristup u Crkvu nikome nisu priječili. Krist je donio mir i jedinstvo, razorio po svome križu svaku ogradu podvojenosti, pomirio Židove i pogane koji otad čine jedan Božji narod – Crkvu.

I ako su Isusu mir i jedinstvo među ljudima toliko značili, onda i mir među nama mora imati visoku vrijednost! U tom smjeru nisu potrebna velika djela već male geste dobre volje – biti mirotvorac tamo gdje vlada nemir i podvojenost, gdje se one koji možda drukčije misle gleda

21

poprijeko, biti mostograditelj između posvađanih, prvi pružiti ruku, oprostiti, zaboraviti, moliti za dar mira u vlastitoj duši, u našim međusobnim odnosima...

Josip Koprek

http://www.kastav-crkva.orghttp://www.sestre-scj.hr/showitem/povijest-druzbehttp://www.rijeka-nadbiskupija.com/eug09/index.html Početak Euharistijske godine 18. travanja 2009. NOVO!!!        www.rikatv.net, ili http://www.rikatv.net http://katehetski.ri-nadbiskupija.hrNove web stranice Riječko bogoslovno sjemenište pokrenulo je novi web portal na adresi http://bogoslovija-ri.hr/http://www.ri-nadbiskupija.hr/http://ri-nadbiskupija.com/

http://www.virc.at/texte/aktuell_h.htm propovijedi na više jezika među njima i hrvatski www.svetiantunpula.com http://www.frama-pula.tk http://www.samostan-poljud.comhttp://www.zupavostarnica.hr/ Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://obitelj.hbk.hrhttp://www.dom-turnic.hrOvo je dom gdje imamo mjesečno misu. O tome pročitajte više na njihovoj stranici.

http://www.veritas.hr

http://www.hkr.hr

http://www.hkr.hr

22

http://www.isusovci.hr/prostorduha/Duhovne vježbe na internetu - DVonlinehttp://www.katolici.org

KTA/KNI

http://hrcak.srce.hr/http://www.fokolar.hr/1000.html http://www.palotinci.hrhttp://www.vitapax.hr/http://www.jesus.2000.years.de/various/basiliche/san_paolo/sp/san_paolo/san_paolo.htmwww.annopaolino.org

http://www.nadbiskupija-split.com/katehetski/kateheze/pps_prezentacija/index.htmlmožete preuzeti dobre i poučne prezentacije

http://www.micromedia.unisal.it/možete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.hkz-gp.de/

http://www.iglesiaendaimiel.com/ http://www.fsr.hr/ http://fsrbrod.blogspot.com/http://fsr-kaptol.hr/http://www.molitve.infowww.gafos.hr/ arhitektura

http://www.graficapastorale.it/

http://qumran2.nethttp://qumran2.net/indice.pax?autore=1136&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=136&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=96&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.pax?id=96&&tutti=1 PLAKATI ZA POJEDINE NEDJELJE i SVETKOVINE U GODINIhttp://www.qumran2.net/indice.pax?id=136&&tutti=1 http://www.qumran2.net/indice.pax?c=disegni&autore=2769&pag=2plakati za djecu i mlademožete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.videograficapastorale.it/index.php/galleria-immagini/category/17-sfondi-per-manifestiPLAKATI I VIDEO NA GORNJOJ STRANICI ZA NEDJELJE.http://www.qumran2.net/indice.php?c=disegniCRTANI PLAKAT-CRTEŽI ZA CIJELU GODINU (iznad link)http://www.benedictinescat.com/http://www.benedictinescat.com/Montserrat/eucarcat.html prezentacije na španjolskomhttp://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramita.html

23

http://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramport.html prezentacije na portugalskomhttp://www.giovannipaolo.it/copiacontroguai/index.htmhttp://lnx.catechista.it/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=114&Itemid=56 DVIJE STRANICE KOJE IMAJU LIJEPE PREZENTACIJEhttp://www.graficapastorale.comvideo grafika za pastoralhttp://www.kosljun.hr http://www.zupavostarnica.hr/Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://www.hamradio.hr/9aff/9AFF-028_Kosljun/kosljun.htm

http://www.tommyswindow.com/downloads_croatian_01.htmhttp://www.forum.hr/archive/index.php/t-232785.html.http://www.hbk.hr/biblija/search.phphttp://biblos.com/ Sveto Pismo na mnoštvu stranih jezikawww.bible-multimedia.orghttp://www.suzazanajmanje.blog.hr/http://vjeronauk.net/ stranica vjeroučitelja ima puno dobrih stvari u ppthttp://www.nku.hbk.hr/vjeroucitelj/ www.republikahrvatska.comDuhovna obnova i seminari u Zagrebu i drugim mjestima u i Hrvatskoj:http://www.republikahrvatska.com/DuhovneObnove.htmlhttp://www.hrvatskauljudba.hr/ http://wwww.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/IlustracijaIPP http://www.bibbiaecomunicazione.it/http://www.svivan.ba/http://www.karmelbsi.hr http://www.benediktinci.hr/

http://zrno.fsb.hr/blago/ ČASOSLOV

http://www.gabriellla.it/ppt.htm http://www.izbicno.info

www.frafranjomabic.info U prvom smo čitanju danas čuli da se Gospodin brine za svoj narod i ne želi ga prepustiti nesavjesnim vođama koji se brinu samo o sebi. Njih će kazniti jer ga nisu poslušali u izvršavanju njegove zapovijedi, a sam će se pobrinuti da Judeja bude spašena, a Izrael će živjeti spokojno. Dakle, spasiti će i zemlju Judeju i njeni, odnosno, njegov narod Izrael. U evanđeoskom izvješću smo čuli da su se Dvanaestorica vratila iz svoje prve misije, kako smo čuli prošle nedjelje, te su se okupili oko Isusa da mu kažu sve što i kako su doživjeli. No, Isus ima razumijevanje za njihov rad i umor te ih poziva da se povuku u osamu da se odmore, jer je neprestano grnuo svijet njima. Zato se On brine, ne samo za apostole koje razumije u umoru, već i za svijet da ga ne otpušta praznih ruku, poučavao ih je u mnogočemu. Ovdje ga vidimo kao Nebeskoga Oca u prvom čitanju koji se brine za svoj narod kao Dobri Pastir.Osama je mjesto odmora, tišine i razmatranja, što često vidimo u Bibliji. Poslije takvoga života kojim su živjeli Isus i apostoli morala se više puta stvarati oaza mira, molitve, nutarnjega uzdignuća, ali i odmora da bi se moglo napuniti i dušu i tijelo, i još snažnije se vratiti svome svijetu na korist. Sam Isus je prije svoga javnoga nastupa otišao u pustinju da se pomoli Bogu i da se pripremi za poslanje. Prije svakoga velikoga čina Isus se povlači na samotno mjesto, redovito u pustinju, da se susretne sa svojim Ocem, ali i poslije svakoga čina se povlači u

24

pustinju da zahvali svome Nebeskome Ocu što je bio s njime. U Markovu Evanđelju čitamo:"Još za mraka se ustade, izađe iz kuće, povuče se na samotno mjesto i tamo je molio"(1,35) Ovakva se izvješča redaju veoma često u Evanđelju, što znači da je ovo primjer i put onim učenicima koji ga slijede na ovome putu u ovome svijetuOsama je potrebna ponajprije radi molitve, jer nas vrijeme uistinu gazi, ako nećemo toga biti svjesni. No, ne treba zaboraviti da, ako čovjek izvršava u svakom zvanju dužnosti svoje, zadaće kako treba, onda zaslužuje da se odmori, kako bi mogao ponovno još bolji i odmorniji, i duhom i tijelom nastaviti svoj preuzeti posao u svome zvanju. Papa Pavao VI je za obljetnicu smrti Sv.Franje1976 nama okupljenim franjevcima svijeta rekao:"Kada se umorite, vratite se svome samostanskom miru, svojoj osami u samostanskim ćelijama i napunite vaše akumulatore duše i tijela, da biste ponovno mogli vratiti se svijetu i živjeti Evanđelje s njime". Ovo je poruka jednako svježa i danas za nas u ljetu kada smo toliki na odmoru, ali jednako u svakom dobu godine, uvijek kada vidimo da nam sve ne ide najbolje da se povučemo u osamu i upitamo u četiri oka Nebeskoga Oca što nam je činiti. Nekada znamo reći da mu mi nemamo što reći ili da ne znamo što moliti. Dođimo Njemu, stanimo pred Njim, On će nama imati što reći, ako mi nemamo reći što Njemu."Sin je pošao u Zagreb na studij iz naše hercegovačke katoličke obitelji. Otac i majka su ga odgajali onako kako se to lijepo ovdje čini, ne bi li on nastavio u velikom gradu živjeti onako kako su ga učili, kako treba i kako to oni rade.Koliko god malo škrta zemlja davala za one koji su otišli od kuće je moralo biti dovoljno materijalne potpore, upravo kao što se za čobanče ostavljao uvijek najbolji dio objeda ili za one koji nisu na objedu. Većina naše djece su na sve ovo odgovarala na vrijeme svojim diplomama uza sve poteškoće što su bili Hrvati i katolici, a pogotovu iz Hercegovine ” koja svijet naseli a sebe neraseli”.A taj naš student, daj Bože da je iznimka, pa bi barem potvrdio pravilo, je ubrzo počeo pisati ocu da mu pošalje štogod novca da može preživjeti. Očev odgovor je bio bez ikakve upitnosti odmah:- Sinko, moli se dragome Bogu i biti će svega.- Tata, molim se svaki dan i ujutro i uvečer.- Moliš li se iz fra Anđelova molitvenika?- Jesam tata svaki dan.- Nisi sine. Moli se ti dragome Bogu svaki dan i uzmi kadgod molitvenik.Nakon par dana sin se opet javio svome ocu, ali sada još žučnije jer svaki dan kako prolazi, potrebe su još veće, a očev je odgovor bio ponovno odlučan da se moli Bogu i da će dragi Bog sve dati. No, već kada je bilo vrijeme pouke, treći put je otac prekorio sina, sada ne već samo za to što ne moli nego i laže jer ne govori istinu:- Sine dragi, otvori molitvenik koji još nikako nisi uzeo u ruke i pomoli se dragome Bogu. Ja sam ti u molitvenik, koji sam poslao s tobom, stavio novca da ti može biti do idućega dolaska k nama, a ti ga nikako nisi ni otvorio"(V.Blagin po sjećanju,Mabić/Jukić,Pr.V.173).Prigoda je da danas ispitamo našu vezu molitvom sa Gospodinom Bogom. Je li to uistinu razgovor Oca i sina, dvojice prijatelja, dvojice braće s punim povjerenjem i pouzdanjem ili što drugo. Ne zaboravimo da i na odmoru, pa bio on dnevni ili godišnji, trebamo vezu sa našim Nebeskim Ocem. Naš mobitel bi trebao biti naša molitva koja je uz nas i u nama neprestano, te kazuje nam tko smo i što smo. Kršćanin bez molitve ne može postojati. Molitva je vez, molitva je ulaznica Njemu.

25

20. srpnja – Sv. Ilija Tešbijac, zaštitnik B i H i od groma - starozavjetni prorok

Ilija je kralju Ahabu prenio poruku da će se zatvoriti nebo i da neće kiša padati dok ponovno Ilija ne zamoli Boga, jer se Ahab odrekao Jahvea i sa svojom Izabelom, ženom pogankom, se priklonio poganskom bogu Baalu. Ilija ide u potok Kerit nasuprot Jordanu i tu će mu gavran donositi kruh, a iz potoka će piti vodu. Ilija je bio i prorok i čudotvorac. Udovici u Sarfati sidonskoj je uskrisio sina jedinca.Ahab je tražio Iliju i pošao mu u susret, ali ne da prizna svoj grijeh nego da napadne Iliju kako upropaštava Izraela sušom. Na brdu Karmenu su prinosili žrtvu Ilija i 450 Baalovih svećenika. Najprije su trebali oni upaliti vatru s neba i pokazati da je njihov bog pravi, a onda je trebao Ilija. Oni su vazdan vikali i zaklinjali, a uz to i Ilija im se rugao da viču jače, jer im je, možda, bog zaspao pa ne čuje. Kada su lipsali, Ilija je naredio da žrtve i žrtvenik obliju vodom, da im izgleda još nemogućnije. Potom je zazvao Gospoda i žeravnjak je sišao s neba i zapalio žrtvu. Tada je Ilija stupio na scenu i pobio svih 450 Balovih proroka i to još zapovijedajući: „Deder da nijedan ne pobjegne“(I Kralj 17,40.). Sve ih ubacio u potok Kišon.Poslije toga se osjetio samim i napuštenim i pobjegao je od kraljice Izabele, koja mu je zaprijetila da će njemu biti sutra ono što je on uradio njenim svećenicima danas.Gospod ga čudesno ohrabruje i daje mu hranu na putu prema Božjoj gori Horebu. Bacio je plašt na Elizeja i u plamenim kočijama je uzdignut na nebo.Knjige Kraljeva ovo sve lijepo o njemu opisuju. Nadimak mu je gromovnik što je bio oštar i vjeran u čuvanju čistoće vjere. Isus će upravo s njim i sa Mojsijem razgovarati na Brdu Preobraženja. Njegovo štovanje je posebno izraženo u nas Hrvata, a još malo naglašenije u Bosni i Hercegovini gdje imamo desetke njegovih župnih crkava, a da ne spominjemo kapelice, groblja i druga pobožna zavjetna mjesta i kote još iz vremena Turaka. Usput budi rečeno da ga slave i da ga se boje i da ga psuju jednako kao i mi; i Muslimani i Pravoslavci. Sve su od nas preuzeli; i ono bolje i ono gore.Razmišljanje

Samo ime Ilija na hebrejskom znači – moj Bog je Jahve. Ilija je zacijelo jedna od najjačih figura u Starome Zavjetu. Njegov zanos za Gospodina je neusporediv, kao i žestina gnjeva koji je iskazivao na protivnike Jahveove. Djelovao je za vrijeme kralja Ahaza i kraljice Izabele (874-853) Izabela dolazi od hebrejskoga – moj bog je Baal. Već na samome početku opominje nepravednike i prijeti Božjom kaznom, ne samo takvima koji tuđe otimlju već i njihovom potomstvu. Ahaz je bio u borbi sa Damaskom i duga suša je umanjila vojnu sposobnost vojnika, pa je tako i kraljeva mržnja prema Iliji rasla. On se skrivao u potoku Keritu gdje mu je gavran donosio kruh(17,3) i kod jedne udovice kojoj je umnožio kruh i ulje u Zarepti, pošto joj je uskrisio sina jedinca.Poznat je događaj sa brda Karmela kada su prinosili Baalovi svećenici žrtvu, a on ih je izrugivao. Pošto je on prinio žrtvu i Gospod je na njegovu molbu zapalio, pobio je sve Baalove svećenike i ubacio ih u potok Kišon. Čak je prijetio i vikao "pazite da nijedan ne pobjegne". Poslije ovoga ga

26

uzima kraljica Izabela na zub i progoni ga. On poslije toga bježi i tuži se Gospodu u spilji na brdu Horebu da mu je dosta svega i da želi umrijeti, ali Gospodnji putovi su inčiji. Gospod mu se javlja u tihom lahoru čak na Sinaju i kazuje mu svoje naume.Ilija se sudario sa kraljevskom kućom poradi Gospoda. Htio im je dokazati da je Jahve izveo narod iz Egipta i svojom čudesnom rukom ih branio i da ih jednako danas brani i čuva. To Ilija dokazuje i svojim čudesnim činima: "U ovim godinama neće biti ni rose ni kiše, dok ja ne kažem" (1Kr 17,1). Tako je bilo i na Karmelu sa poganskim svećenicima, i za Nabota koji je oteo vinograd, a nije isplatio. Ali je znao Ilija da je čovjek i da je slabašan koliko izgledao jak i oštar. U pustinji je Gospodu zavapio da ga uzme sebi pošto se umorio, ali više i obeshrabrio. On je vojevao za Gospoda i pobio tolike poganske svećenika, a da je poslije toga morao bježati i nitko ga nije zaštitio. Međutim, ovo ga povezuje sa Mojsijem na istome brdu Sinaju gdje Mojsije razgovara s Bogom u jednom teškom tonu i nevjerici prema sebi i svojim snagama.Tako Ilija postaje preteča budućim prorocima. Poistovjetiti će ga sa Krstiteljem (Mk 1,2-3) i da će sudjelovati povratku Isusa na zemlju (Mt 17,3). Uznesen je na nebo u ognjenim kolima koje su vukli ognjeni konji. Otuda mu i ime Gromovnik. Na Gori preobraženja Isus razgovara sa Mojsijem i Ilijom. Zašto baš njih dvojica?! Oni imaju mnogo zajedničkih osobina u revnosti za Gospoda i u borbi sa ljudima.Ilija se više slavi na Istoku nego na Zapadu. Zaštitnik je Bosne i Hercegovine. Mnoge crkve, kapelice i groblja su mu posvećene, kao i tolika imena u našem hrvatskom katoličkom puku.Posebno se kod svih cijeni njegova odlučnost u obrani vjere i istine. On je uistinu vojevao i revnovao za Gospodina. Uza sve nedaće i nevolje je bio Gospodinov. Nije se izvlačio niti za sebe tražio lažne razloge već je išao zacrtanim putem kako mu je Gospod rekao. Zato mu je kao takvomu povjerovala i ona siromašna udovica u skrajnje sirotnim uvjetima, ali su njegovu snagu okusili i Jahveovi protivnici. Znao je biti miran i dostojanstven kao ovaj slijedeći crni gospodin student iz primjera, ali je znao biti oganj i mač.Ovo je istiniti događaj što se zbio u Švicarskoj u jednom express restoranu, self servisu, samoposluživanju ili kako ga god zvali.Neka je gospođa uzela posudicu sa juhom i kako se uputila prema jednom od slobodnih stolova, sjeti se da je zaboravila žlicu. Stavi na stol posudicu i vrati se uzeti žlicu. Kada se vratila , iznenađenje! Jedan je Crnja sjeo nasuprot nje i njene juhe; on ima žlicu i jede mirno juhu.”Hm! Zar mi je i ovo trebalo!?” mislila je u sebi. ”Čini mi se da je jedan miran tip. To mu lice odaje, a i meni se tako čini. Uljudan je. Bolje mi je da se pomirim i okrenem na dobro sve.”Tako razmišljajući sjedne nasuprot njega, povuče posudu prema sredini stola k sebi sa obveznim:”Oprostite!”Crnac nije ni odgovorio, a samo se široko osmjehnuo. Počinje jesti i gospođa. No, crnac uljudno povuče malo prema sebi posudu i nastavi jesti. To je tako učinio polako i uljudno da je gospođa dopustila da posuda-tanjur ostane na sredini stola. Razoružana je njegovim ponašanjem. Dapače, počela je u sebi stvarati simpatična pitanja za njega, pogotovo što se tiče njegove šutljivosti. Završili su s juhom.Ustaje se Crnac i daje joj znak da bude mirna i da se ne miče. Malo zatim se vraća sa ovalom pečenih krumpirića i položi ih na sredinu stola. Krumpirići su završili jednako kao i juha. Ustaje se ponovno, ali ovoga puta odlazi jer je njegov objed završio. Pozdravlja Bijelu gospođu sa širokim osmijehom i zahvalom.Gospođa je također završila jelo. Vratila se sebi od iznenađenja, te tražeći rukom svoju torbicu što ju je objesila o naslon stolice, ali torbice nema… netko ju je odnio! ”Ma, je li moguće? Je li istina?… to znači onaj Crnja…!”Počela je urlati i vikati da trče za njim i da ga presretnu, da ga zaustave. Dok je tako bila van sebe i bezglavo se okretala ugleda svoju torbicu obješenu o naslon jedne stolice dva reda iza mjesta koje je kasnije zauzela, a na stolu je još posudica sa juhom iz koje se više ne diže para jer se ohladila, a žlica još nije ni došla jer je vlasnica žlice zalutala.U jednom jedinom trenutku joj je bilo sve jasno što se dogodilo. Nije došao Afrikanac pojesti njenu juhu; ona je pogriješila stol i otišla jesti i juhu i krumpiriće onoga crnoga gospodina. On nju nije nizašto optužio" (Caritas Notizie, Genova XII 89., Mabić/Jukić, V. 113).

27

fra Franjo Mabić

http://www.ppsmeditazionipreghiere.org/Duje Bonačić ima vrhunsku stranicu. Pogledajte:www.dbfoto.infohttp://www.ofm.hr/index.php/korisni-linkovi

http://www.franjevci-split.hr/ 16. Nedjelja kroz godinu B Prva misionarska iskustva

To je bilo njihovo prvo "misionarsko iskustvo". Isus je riskirao smion pothvat kad ih je dva po dva slao da čine ono što su kod njega naučili: jednostavno poći  ljudima i propovijedati im o kraljevstvu Božjem. Trebali su kao i on donijeti ljudima Evanđelje-Radosnu vijest,  govoriti im da Bog čeka na njih, da oni trebaju mijenjati svoj život i potpuno se povjeriti Bogu.

Koliko dugo je trajalo to prvo poslanje, ta apostolska misija? Evanđelje nam ne govori. Sigurno ne duže od nekoliko dana, jer je to bio prvi pokušaj. Sada se ponovno vraćaju svi, dvanaestorica su opet zajedno s Isusom. Očito puno toga imaju ispričati. Svatko želi izvijestiti Isusa, što je on sa svojim "timom udvoje" učinio i doživio.

Da bi ta iskustva "probavili", da bi ih u miru mogli izmijeniti i o njima razmišljati, Isus planira s njima provesti nekoliko dana tišine i odmora na samotnom mjestu. Puno je vrtloga bilo na mjestu gdje se Isus zadržavao, vjerojatno u Kafarnaumu. Otplovili su lađom vjerojatno prema mjestu koje se danas zove Tabga.

Ali što se tiče vremena odmora i počinka, od toga  neće biti ništa. Možemo si predočiti razočaranje apostola kad su stigli u Tabgu gdje ih je dočekalo više od pet tisuća muškaraca, svi su željeli vidjeti, čuti i dotaknuti Isusa.

Nikakvog traga ljutnje sa strane Isusove. Naprotiv: "Kad izađe, vidje silan svijet i sažali mu se jer bijahu kao ovce bez pastira." I sada iznenađujuće: pokrenula ga je njegova sućut i stane ih "poučavati mnogočemu".

Kao da nam je Isus želio pokazati gdje leži najveća nevolja: ne u materijalnom, nego u duhovnom i duševnom: ne poznavati Boga, i o njemu i njegovoj ljubavi ništa ne znati, to je zaista siromaštvo. Stoga ih Isus uči cijeli dan i govori im o Ocu, o njegovom kraljevstvu, o nebu, cilju života i kako taj cilj možemo dohvatiti i kako njihov život može biti sretan.

"Mi moramo biti spremni za sveti nemir: nemir svima donosi dar vjere, prijateljstva s Kristom." Tako je govorio kardinal Ratzinger kod otvaranja konklava, iz kojih je izišao kao papa Benedikt XVI.

Za nas su ljetni praznici možda prigoda za oporavak. Dobro je da se djeca odmore od škole, ali da ne zaborave sve ono što su naučili. Neka bude mogućnosti za mnoge u različitim zanimanjima da par tjedana uzmu za sebe odmora i nađu potreban oporavak za tijelo i dušu. Samo tko s vremena na vrijeme uistinu puni svoj rezervoar, može opet nešto raditi i nešto dalje dati od onoga što je primio.

Isusove riječi: "Hajdete i vi sa mnom… i otpočinite malo" mogu i za nas vrijediti, ako ih pravo razumijemo. Upravo za vrijeme praznika i odmora proizlaze mnoge dobre prigode za produbljenje naših obiteljskih i prijateljskih odnosa. Konačno tata ima nešto više vremena za svoju djecu…! Supružnici koji su zbog stresa svakidašnjice bili vrlo u opasnosti, da se otuđe jedno od drugoga, mogu konačno uzeti vremena jedno za drugo, biti zajedno i produbiti svoje razgovore. Postoji mogućnost za sport, hobi i zajedničke pothvate; konačno ima vremena za dugo planirano čitanje dobre knjige…I, i, i.

28

Jedno ne trebamo i ne želimo zaboraviti na dopustu, odnosno praznicima: "direktnu telefonsku vezu prema gore", tj. povezanost s Bogom je najvažnije. Ako naše misli dovedemo u red i razmislimo o našemu životu, tada će molitva sama od sebe poteći, zapazit ćemo veličinu i ljepotu stvorenja i priznati u našemu životu dobru Božju providnost. A što bi bilo ako bismo svjesno našli vremena za čitanje Svetoga pisma, ili ako bismo možda upravo s nekim zanimljivim čovjekom razgovarali o vjeri? Imajmo hrabrosti, jer i naše vrijeme treba apostole vjere!

Duh Sveti će obasjati naša srca i u pravo vrijeme nam dati što je osobito važno za nas i za druge. Ostanimo povezani s Isusom Kristom, dobrim pastirom i povjerimo se zagovoru Majke Božje Marije!

Fra Jozo Župić

http://www.zupa-svkriz.hr/pjesme/html/boze_moj_sto_je.htmhttp://gospa-lurdska.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=677&Itemid=46http://www.zupa-gajnice.hr/stranice/pjesmarica_d.htmlhttp://www.zmr.hr/index4.htmlhttp://www.cdp.hr/http://www.tabor.com.hr/http://www.injigo.com/Program Injigo obuhvaća ignacijanske duhovne vježbe u svakodnevnom životu od 30 tjedana (DV) kao i duhovne vježbe u šutnji od tri do trideset dana (DVŠ). Taj je Program započela u Zagrebu 1997. godine znanstvenica dr. sc. Marica Čunčić.http://www.gotquestions.org/Hrvatski/index.html

Traži GotQuestions.org Hrvatski

Sljedeće stranice dostupne su na hrvatskom jeziku.

Poštovani,

predstavljamo Vam vrlo uspješnu Udrugu: Hrvatsko športsko kulturno društvo Croatia Beč.Udruga djeluje od 1986. godine.Posjetite njihovu web stranicu na www.hskd-croatia.com

Stranicu je izradio prof. mag. Željko Batarilo

Srdačan pozdravhttp://www.trsat-svetiste.com/index.htm

http://ocimadrugoga.blogspot.com/ Ovdje možete pronaći jako puno poučnih primjera. Hvala autoru.

http://www.velecasnisudac.com/hr/clanak/990/samostan-sv-nikole

http://cudaprirode.com/portal/

http://www.rama-prozor.info/cms/index.php

http://www.samotnjak.com/

http://www.tebe-trazim.com/index.phpvrlo lijepa stranica

http://rosarioonline.altervista.org/index.php

29

http://medjugorskiglas.blog.hr/

http://www.frama-portal.com/poveznice/

http://www.frama-portal.com/

Franjevačke poveznice: OFS   Hrvatska

Međunarodno vijeće OFS – a

Socijalna inicijativa OFS – a i FRAME

Franciscians International

Klarise Zagreb

Duhovni asistenti i asistentice: Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda

Hrvatska provincija sv. Jeronima Franjevaca konventualaca

Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića

Franjevci trećoredci glagoljaši

Franjevačka provincija Uzvišenja sv. Križa – Bosna Srebrena

Hercegovačka provincija Uznesenja BDM

Milosrdne sestre sv. Križa

Zajednice mladih: Hrvatska dehonijanska mladež

Salezijanska mladež

Crkva i ostale poveznice: Hrvatska biskupska konferencija

Redovnici i redovnice

Ured za mlade HBK

Hrvatski Caritas

Zajednica Taize

SPAS – studentski pastoral

Glas Koncila

Veritas

Informativna katolička agencija (IKA)

Hrvatski katolički radio (HKR)

Radio Marija

30

DUHOS – Duhovnost osječkih studenata

Bivša stranica www.svetifrane.org nalazi se pod imenom nove domene: http://www.fradragoljevar.com/

2015. SRPANJ

N 12 15. KROZ GOD., Mohor i FortunatP 13 Gospa Bistrička, FerdoU 14 Kamilo, MiroslavS 15 Bonaventura, VladimirČ 16 Gospa Karmelska (Sam. Rožat)P 17 Marina, Nadan, BranimirS 18 Fridrih, Emilija, BrunoN 19 16. KROZ GOD., Makrina, Zlatko, ZoraP 20 Ilija, prorok, Ilka, RitaU 21 Lovro B., Danijel, DragicaS 22 Marija Magdalena, Magda Č 23 Brigita, Valerija, ZdravkaP 24 Kristina, Mirjana, BorisS 25 Jakov, apostol, JakšaN 26 17. KROZ GOD., Joakim i AnaP 27 Klement Ohridski, LjiljanaU 28 Nazarije, Celzo, InocentS 29 Marta, Flora, Lazar Č 30 Petar KrizologP 31 Ignacije Lojolski, Vatroslav

KOLOVOZ

S 1 Alfonz LiguoriN 2 18. KROZ GOD., Gospa od Anđela P 3 Augustin Kažotić, Stjepan, SpasoU 4 Ivan Vianney, IvicaS 5 Gospa Snježna, Nives, Snježana ■Č 6 Preobraženje GospodinovoP 7 Siksto, KajetanS 8 Dominik, Dinko, NedjeljkoN 9 19. KROZ GOD., Edita, TvrtkoP 10 Lovro, đakon, LovorkaU11 Klara AsiškaS 12 Ivan Kasijan, FrankaČ 13 Hipolit, GertrudaP 14 Maksimilijan Kolbe, Sveto S 15 VELIKA GOSPA (Patron župe ROŽAT) ■N 16 20. KROZ GOD., Rok, Stjepan, kraljP 17 Hijacint, Miron, NatalijaU 18 Jelena KrižaricaS 19 Ivan Eudes, Jordan, Tekla

31

Č 20 Bernard, opat, SamuelP 21 Pio X., papa, DobruškoS 22 B. D. Marija Kraljica, ReginaN 23 21. KROZ GOD., Ruža LimskaP 24 Bartul, apostol, BarišaU 25 Ljudevit, kralj S 26 Rufin, Branimir, JadrankoČ 27 Monika, Anđelka, ČaslavP 28 Augustin, Tin, Živko S 29 Glavosijek Ivana Krst., SabinaN 30 22. KROZ GOD., Didak, RadoslavP 31 Rajmund, Paulina

RUJAN

U 1 Egidije, BrankaS 2 Kalista, Divna, IngridČ 3 Grgur Veliki, GordanaP 4 Rozalija, Iris, MarinS 5 Majka Terezija, CvjetkoN 6 23. KROZ GOD., Zakarija, DavorP 7 Marko Križevčanin, DragicaU 8 Mala G. (Čempresata)S 9 Alen, Budimir, HijacintaČ 10 Nikola Tolentinski, PulherijaP 11 Prvoslav i Hijacint, GašparS 12 Ime Marijino, Mirjana, SilvijaN 13 24. KROZ GOD., Ivan ZlatoustiP 14 Uzvišenje sv. KrižaU 15 Gospa Žalosna, DoloresS 16 Eufemija, Kornelije (kvatre)Č 17 Rane sv. FranjeP 18 Josip Kupertinski (kvatre)S 19 Januarije, Teodor (kvatre)N 20 25. KROZ GOD., Andrija KimP 21 Matej, ap. i evanđ. U 22 Mauricije, SvetkoS 23 Lino, Pio iz PietrelcineČ 24 Gospa od OtokaP 25 Aurelija, Zlata, KleofaS 26 Kuzma i Damjan (Knežica)N 27 26. KROZ GOD., Vinko PaulskiP 28 Vjenceslav, Vencel, VišeslavU 29 Mihael, Gabriel i RafaelS 30 Sv. Jeronim, zaštitnik Provincije

LISTOPAD

Č 1 Terezija od Djeteta IsusaP 2 Anđeli čuvari, VedranS 3 Maksimilijan, Gerard, EdmundN 4 27. KROZ GOD., Sv. Franjo AsiškiP 5 Flavijan, Miodrag, Flora

32

U 6 Bruno, RenatoS 7 Gospa od Ružarija (Ružarica)Č 8 Srđ i Bako, Dan nezavisnosti ■P 9 Dionizije, DenisS 10 Franjo Borgija, DanijelN 11 28. KROZ GOD., Firmin, TvrtkoP 12 Serafin, MaksoU 13 Edo, HugolinS 14 Kalist, Stanislav, DivnaČ 15 Terezija AvilskaP 16 Margareta M. AlacoqueS 17 Ignacije Antiohijski, VatroN 18 29. KROZ GOD., MISIJSKA Luka, evanđelistP 19 Petar Alkantarski, Pavao od KrižaU 20 Vendelin, Irena, MiroslavS 21 Uršula, CelinaČ 22 Marija Saloma, Ivan Pavao II.P 23 Ivan KapistranS 24 Antun Marija ClaretN 25 30. KROZ GOD., Katarina Kotrom., Spomen DakseP 26 Demetrije, RadovanU 27 Sabina, Gordana, Duh AsizaS 28 Šimun i Juda TadejČ 29 Narcis, Linda, DarkoP 30 Alfonz Rodriguez, MarceIS 31 Kristofor, Vuk

STUDENI

N 1 31. KROZ GOD., SVI SVETI (Matica) ■P 2 DUŠNI DANU 3 Martin PorresS 4 Karlo Boromejski, DragoČ 5 Mirko, Ljiljana, P 6 Leonard, Sever, MelanijaS 7 Ernest, Karina, Mila, BaldoN 8 32. KROZ GOD., Gracija Kot.P 9 Posv. Later. bazilike, VitoU 10 Leon VelikiS 11 Martin, biskup, (Šumet)Č 12 Jozafat, SilvanP 13 Stanislav Kostka, Ivan TrogirskiS 14 Nikola TavelićN 15 33. KROZ GOD., Albert Veliki, LeopoldP 16 Ivan Trogirski, MargaretaU 17 Elizabeta zašt. FSRS 18 Posveta bazilike sv. Petra i PavlaČ 19 Matilda, Faust, KristinP 20 Srećko, SilvestarS 21 Mavro, Gospa od ZdravljaN 22 KRIST KRALJ, Cecilija, DobrilaP 23 Klement, BlagoU 24 Krševan, Krizogon

33

S 25 Katarina Aleksandrijska, KataČ 26 Hugo, Konrad, LeonardP 27 Virgilije, Maksim, ValerijaS 28 Jakov Markijski, DržislavN 29 1. DOŠAŠĆA, Svi sveti Franj. redaP 30 Andrija, ap., Hrvoslav

PROSINAC

U 1 Natalija, BoženaS 2 Bibijana, Blanka Č 3 Franjo Ksaverski, Lucije P 4 Ivan Damašćanski, Barbara S 5 Saba, Savka, Ada N 6 2. DOŠAŠĆA, Nikola, Nikša (Dračevo selo)P 7 Ambrozije, Agaton U 8 Bezgr. začeće BDMS 9 Zdravka, Valerija, Abel (kvatre)Č 10 Gospa Loretska, JulijanaP 11 Damaz, Damir (kvatre)S 12 Ivana F. Chantal (kvatre)N 13 3. DOŠAŠĆA, Lucija, SvjetlanaP 14 Oton iz Pule, Ivan od Križa U 15 Drinske mučenice, DarijaS 16 Adela, Zorka, Albina Č 17 Lazar, FlorijanP 18 Gracijan, Bosiljko S 19 Urban, Tea, Vladimir N 20 4. DOŠAŠĆA, Amon, Teofil P 21 Petar Kanizije, Mihej pr.U 22 Honorat, ČaslavS 23 Ivan Kentijski, Viktorija Č 24 BADNJAK, Adam i Eva, Delfin P 25 BOŽIĆ - ROĐENJE ISUSOVO ■S 26 Stjepan Prvomučenik ■N 27 SV. OBITELJ, Ivan, ap. i ev., Janko, Fabiola P 28 Nevina dječica, Nevenka U 29 Toma Becket S 30 Nicefor, Trpimir Č 31 Silvestar, papa, Zahvalnica

■ oznaka za državne blagdane (neradne dane)

34