upotrebna vrednost sajupotrebna vrednost sajtata

10
Sadržaj 1. Kratak uvod o Kivilovoj kontrolnoj listi 2. Internet adresa izabranog sajta 3. Home Page (naslovna strana sajta) . Primena Kivilove kontrolne liste i odre!ivanje Kivilovog indeksa #. $ra%i&ki "rikaz delova 'eb sajta koji daju odgovor "rilikom "o"un . Par ijalni indeks u"otrebljivosti za svaku oblast kontrolne liste *. +ijagram vredosti dobijeni, iz "ret,odne ta&ke -. So"stvena za"ažanja u vidu diskusije za o enu u"otrebljivosti od . /aklju&ak 10. e&nik kom"juterski, termina

Upload: milosmasinac

Post on 05-Nov-2015

228 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

ocena sajta

TRANSCRIPT

Sadraj

1. Kratak uvod o Kivilovoj kontrolnoj listi

2. Internet adresa izabranog sajta

3. Home Page (naslovna strana sajta)

4. Primena Kivilove kontrolne liste i odreivanje Kivilovog indeksa upotrebljivosti

5. Grafiki prikaz delova web sajta koji daju odgovor prilikom popunjavanja liste

6. Parcijalni indeks upotrebljivosti za svaku oblast kontrolne liste

7. Dijagram vredosti dobijenih iz prethodne take

8. Sopstvena zapaanja u vidu diskusije za ocenu upotrebljivosti odabranog sajta

9. Zakljuak

10. Renik kompjuterskih termina

1. Kratak uvod o Kivilovoj kontrolnoj listi

Kivilova kontrolna lista slui za izraunavanje indeksa upotrebljivosti i samu procenu sajta. U njoj su sadrana pitanja koja su razvrstana po kategorijama. Ima pet oblasti: pronalaenje informacija, razumevnje informacija, podrka korisnikim zadacima, procenjivanje tehnike tanosti i prezentovanje informacija. Na osnovu tih oblasti se dalje moe odrediti zbir po oblastima, a potom izraunati indeks upotrebljivosti. Sama kontrolna lista sadri pet kolona u kojoj se redom unose odgovori, prva kolona slui za unos naziva oblasti i kategorija ispod kojih dolaze pitanja, druga je oznaena sa DN i popunjava se samo ako usluga na sajtu nije upotrebljiva, u treu kolonu koja je oznaena sa DA se unose odgovori ukoliko su sadrani u sajtu, a u etvrtu koja je oznaena sa NE ukoliko ih sajt ne sadri dok peta slui za dodatne informacije. Za procenu upotrebljivosti izabrao sam sajt Sumeteo, koji je u privatnom vlasnitvu.

2. Internet adresa izabranog sajta

Internet adresa sajta je http:// http://www.sumeteo.info/

3. Home Page (naslovna strana sajta)

Prilog (linkovi, o nama)

- linkovi

- o nama

4. Primena Kivilove kontrolne liste i odreivanje Kivilovog indeksa upotrebljivosti

5. Grafiki prikaz delova web sajta koji daju odgovor prilikom popunjavanja liste

PRONALAENJE INFORMACIJEMapa sajta ja ukljuena? (DA)

PODRKA KORISNIKIM ZADACIMADa li postoji mehanizam automatskog obavetenja o apdejtu? (DA)

6. Parcijalni indeks upotrebljivosti za svaku oblast kontrolne liste

1. Pronalaenje informacija

2. Razumevanje informacija

3. Podrka korisnikim zadacima

4. Procenjivanje tehnike tanosti

5. Prezentovanje informacija

7. Dijagram vredosti dobijenih iz prethodne take

Zbirni dijagram parcijalno dobijenih vrednosti iz prethodne take

8. Sopstvena zapaanja u vidu diskusije za ocenu upotrebljivosti odabranog sajta

Izabran je sajt koji je isto informativnog karaktera. Prikazuje podatke o vremenu (padavine, sneg, vetar, izlazak i zalazak sunca...), kao i istoriju za sve ponudjene gradove. Jako dobra strana ovog sajta je to se apdejt informacija vri bukvalno kada se pree kursorom mia preko strane (ako je pre toga bio neki vremenski period u mirovanju), i vidimo proteklo vreme od apdejta. Dosta je povrno izraen sa dosta nedostataka kao to je na primer sadraj. Indeks upotrebljivosti je jako mali, tek 49,7%. Na osnovu njega se vidi da sajt mora pretrpeti velike promene kako bi se doveo na vii nivo. Na parcijalnom dijagramu vidimo tano one delove sajta gde neophodna prepravka. Ali sve to potie od toga da je sajt privatno vlasnitvo i pitanje je koliko je njegovom vlasniku bitan ovaj indeks jer se ne radi o nekoj veoj kompaniji koja preko sajta ostavlja utisak na svoje potroae ili korisnike. Ovako mali sajtovi se izrauju najee preko tema Wordpress-a, Joomla, pa je i to jedan od razloga male upotrebljivosti.

9. Zakljuak

Na osnovu dobijenih rezultata iz Kivilove kontrolne liste vidimo da je indeks upotrebljivosti sajta 49,7%, to je jako malo i sajtu je potrebna dorada, a parcijalne vrednosti su sledee: pronalaenje informacija 44,12% razumevanje informacija 60,61% podrka korisnikim zadacima 41,18 procenjivanje tehnike tanosti 11,11 prezentovanje informacija 48,72.Najvei nedostatak se javlja u delu procenjivanje tehnike tanosti, sajt nema sadraj tako da bi bilo neophodno napraviti ga. Na sajtu ne postoji ni opcija za pretragu to bi ovde bilo nepohodno da bi se olakalo pretraivanje po gradovima, treba ubaciti renik, jer postoje neki struni izrazi koje bi trebalo objasniti, dodati i deo kako koristiti sajt jer sa prvim susretom treba vie vremena da se pronae sve ta je potrebno i kao ta radi. Omoguiti otvaranje slika u novom prozoru kao i tabela. Tako da su ovo neki od predloga ta bi bilo neophodno da se doradi na sajtu.

10. Renik kompjuterskih termina

Link Veza (referenca) do odreenog internet resursa (Web strana, datoteka...) preko URL-a. Klikom na link vodi vas na odredite navedeno pomou URL-a. Sa linkovima obino se susreemo na Web-u, to su obino podvuene rei druge boje, koje vam omoguavaju da odete na drugu stranicu bez njene pretrage u nekom browser-u.

URL (Uniform Resource Locator) adresa izvora na internetu http://www.telenor.rs

Web Browser - "brauzer", pretraiva interneta, web pregleda. Softverska aplikacija koja se koristi da locira i prikazuje web stranice.

Website (internet prezentacija) skup vie web stranica ili drugih informacija (zvuk,video, itd.) koji su na raspolaganju korisnicima interneta pod istim URL imenom - domenom.

Homepage (Home Page) Ima nekoliko znaenja: 1. Stranica koja se u difoltu uitava svaki put kad se startuje browser; 2. Naslovna stranica bilo kog sajta (prva strana na koju korisnik dolazi kad ukuca web adresu); 3. Celokupan sajt linosti, preduzea ili bilo koje druge organizacije.

Softver Raunarske instrukcije i podaci koji se belee na hardveru, jednostavnije reeno razni programi.

HTML skup kodova koji se koriste kao tzv. markup language pri pisanju dokumenata koji stranice na internetu ine vidljivim za surfere. Re je o jeziku koji se najvie koristi za formiranje dokumenata koji ine World Wide Web (svetsku mreu).

Thumbnail umanjeni prikaz, minijaturni prikaz, sliica, umanjena verzija slike.

Update aurirati, obnoviti, osveiti, poslednja verzija (programa), ispravka.

Icon ikonica.

Spelling checker program za proveru pravopisa.

Site map mapa sajta.