EKONOMIKA PODUZEA

L O G I S T I K A1.Potrebe uvoenja poslovne logistikePotreba uvoenja logistike dola je u uvjetima kada ponuda dobara nije mogla podmiriti postojeu potranju te je zadaa poduzea bila iznai nain poveanja obujma proizvodnje i unapreenje proizvodnosti rada. To se postizalo tehniko-tehnolokim razvojem, automatizacijom i racionalizacijom, no kasnije se javlja problem zasienosti trita. Time se problem iz proizvodnje prebacuje na prodaju ime raste i znaaj prodaje i marketinga

2.Svrha logistike i poticaji za uvoenjeLogistikom se biraju funkcijska, organizacijska, osobna, materijalna i druga sredstva za poboljanje tokova dobara i vrijednosti u poduzeu ime ona postaje integrirajua funkcija poduzea.Svrha logistike je trokovno povoljnija proizvodnja i distribucija te postizanje konkurentskih prednosti.Svrha logistike je stalno usavravanje protoka dobara i informacija kroz poduzee.

Ciljevi logistike su smanjenje zaliha, skraivanje vremena protoka dobara i informacija te skraivanje vremena reakcija na naloge kupaca (rokova isporuke).Komponente logistike:

1. gospodarska, vrijednosna (koliko) trite trai se u sve kraim razdobljima izlazi s novim i sve raznovrsnijim proizvodima isporuka u sve kraem roku sve manjih koliina.2. tehnika (kako skladititi, transportirati, pakirati) bolji transportni i skladini sustavi.3. informacijska (to je kriterij za odluivanje) priprema i distribucija podataka unutar i izvan poduzea raunalno integrirana logistika.Za udovoljenje svim zahtjevima potrebni su logistiki postupci koji povezuju sve komponente to se postie ukupnom koncepcijom - zbog ega logistika postaje sastvani dio politike uspjenosti poduzea.Na razvoj logistike najvie je utjecala globalizacija gospodarstva na proizvodnom i distributivnom podruju.

3.Pojam logistikeLogistika je vieznaan pojam.Podrijetlo rijei ''logistika'' moe biti trostruko od grke rijei ''lego'' zamisliv, i ''logik'' - proraunat, logiki mislei te francuske ''loger'' zbrinjavanje gosta

DEFINICIJE:

Opa: Pod logistikom se podrazumijeva ukupnost aktivnosti u postavljanju, osiguranju i poboljanju raspoloivosti svih osoba i sredstava koje su pretpostavka, pratea pomo ili osiguranje za tokove unutar jednoga sustava.Definicija poslovne logistike: Logistika poduzea je ukupnost zadataka i mjera koji proizlaze iz ciljeva poduzea, a odnose se na optimalno osiguravanje materijalnih, informacijskih i vrijednosnih tokova u preobrazbenom procesu poduzea.Logistika se moe definirati i kao:a) zadae u dostavi objekata (proizvoda) radi njihovog stavljanja na raspolaganje korisnicima izravno i neposredno;b) znanost o strukturama, sustavima, tokovima i procesima za efikasno i fleksibilno dostavljanje objekata korisnicima.

Logistika kao znanost potjee iz SAD-a shvaena je kao sustav toka robe, materijala i energije koji povezuje nabavna trita s proizvodnim i potroakim mjestima. Sustavni elementi logistike su ljudi, dobra i informacije.Amerika definicija: logistika je onaj dio procesa lanca opskrbe koji planira, uvodi i kontrolira uspjean, uinkovit tok i zalihe proizvoda, usluga i informacija od toke izvora do toke potronje, da bi se ispunili zahtjevi kupaca.

Ovo je bio pristup definiranju logistike koji se temelji na orijentaciji na tok.Postoje jo dva pristupa i to koji se temelji na orijentaciji na ivotni ciklus i orijentaciji na usluge.U orijentaciji na ivotni ciklus proizvod se gleda kao logistiki objekt koji ima svoj ivotni vijek.U orijentaciji na usluge polazi se od ideje da se usluga kupcu moe pruiti optimalno samo kada se sve aktivnosti uz proizvodnju pruaju usklaeno, a odnose se na:a) minimiziranje vremena ekanja (izvrenja narudbi)b) menadment kapaciteta usluge i

c) davanje usluge kroz jedan distribucijski kanalLogistika se moe ralaniti na:1. makrologistiku logistika u okvirima nacionalnog gospodarstva logistika izmeu poduzea elementi su poduzea i institucije koje se bave robnim tokovima.2. mikrologistiku logistika bolnice, vojna logistika i logistika poduzea elementi su joj skladita, transport, distribucijska mjesta i centri za upravljanje i regulaciju proizvodnje (prostorno-vremenske transformacije materijalnih dobara).3. metalogistiku u nju ulazi promet dobara poduzea koja sudjeluju u nekom kanalu prodaje nekog proizvoda (industrijskog dobavljaa, veletrgovca, maloprodavaa i peditera)Pod logistikom se podrazumijeva UPRAVLJANJE FIZIKOM DISTRIBUCIJOM MATERIJALA I PROIZVODA, ILI VANJSKI TOK KRETANJA PROIZVODA OD PROIZVOAA DO POTROAA, UKLJUUJUI I INFORMACIJE KOJE SLUE USPJENOM OBAVLJANJU SVIH DJELATNOSTI KOJIMA SE ONA BAVI.Efikasnost poslovanja pred logistiku postavlja zadatke da se toka prijema opskrbljuje od toke isporuke pravim proizvodom u pravom stanju, u pravo vrijeme, na pravom mjestu uz minimalne trokove. (zahtjevi 4 r' s)

4.Poslovna logistikaU okvire poslovne logistike ulaze izvrni poslovi - u podruju nabave, uskladitenja, unutarnjeg transporta, rukovanja sirovinama, robom, poluproizvodima i sl. te primjena modela odluivanja o obavljanju tih aktivnosti.Zadae poslovne logistike: - proteu se na cijelo poduzee, a ne samo kroz jednu poslovnu funkciju.

Kao znanost poslovna logistika predstavlja ekonomsku disciplinu i dio znanosti o upravljanju koji prouava tokove i preobrazbu ekonomskih sadraja u okviru poduzea.

5.Znaenje poslovne logistikeZnaenje poslovne logistike ima trend rasta tako da poetkom 90-ih godina ima daleko vei znaaj nego prije. Logistiki trokovi su vrlo znaajna stavka u svim gospodarstvima, a negdje se kreu i oko 50% od cijene kotanja proizvoda. Oni variraju od grane do grane te se u SAD-u kreu od oko 4,4% u farmaceutskoj do 32% u prehrambenoj industriji.Marketing odreuje to treba prodati i proizvesti, proizvodnja odreuje ulaganja, a logistika osigurava raspoloivost proizvodnih dobara i informacija u pravim koliinama, u pravoj kvaliteti, u pravo vrijeme i na pravom mjestu.

6.Sustavna postavka osnovica logistike koncepcijeSUSTAV skup meusobno povezanih elemenata niz dijelova koji djeluju sa svrhom postizanja specifinog cilja.CILJ SUSTAVA transformacija razliitih vrsta ulaza u eljeni izlaz.

ELEMENTI SUSTAVA kada se u okviru nekog sustava ne promatra struktura pojedinih dijelova ve samo njegovi ulazi i izlazi.STRUKTURA skup veza izmeu elemenata sustava.SASTAV SUSTAVA sprega strukture i prostorne strukture elemenata.SUSTAV VIEG REDA nastaje kada se meusobno poveu dva ili vie sustava.

PODSUSTAVI za njih je bitna ulazno-izlazna transformacija i sastav sustava.SUSTAVNO MILJENJE miljenje u kompleksnim, mrenim vezama.

7.Smisao poslovne logistikePoslovnu logistiku moemo shvatiti u trostrukom smislu:a) Funkcijskom poslovna logistika je nova funkcija poduzea integrirajua, usluna, presjena funkcija koja proima sve druge funkcije.b) Instrumentalnom uvoenje elektronike obrade podataka u svrhu podrke u odluivanju i samo odvijanje procesa (obrade naloga, narudbe i sl.).c) Institucijskom organizacijska izgradnja poduzea i suradnja poduzea u poslovnoj logistici.Logistika je dio upravljakog sustava poduzea koja upravlja koliinama, vremenom i mjestima u transformacijskom procesu poduzea ima zadau ureivanja pravila koja jame proizvodnu fleksibilnost odgovorna je za vezivanje kapitala u zalihe i za otklanjanje uskih grla.

8.Logistiki sustaviLogistiki sustavi mogu se definirati kao sustavi prostorno-vremenske preobrazbe dobara u kojima teku logistiki procesi.

Obiljeje logistikih sustava je shvaanje povezanosti procesa kretanja (transporta) i procesa zadravanja (skladita) koji se mogu predstaviti mreom (kretanje objekata, energije, ljudi i informacija mreom do vorova gdje se zadravaju i usmjeravaju na druga odredita).Prema naelu mree razlikujemo osnovne strukture logistikih sustava:a) Jednostupnjevani logistiki sustavi prostor i vrijeme premoavaju se izravnim tokom dobara izmeu toke isporuke (priprema dobara) i toke prijema (koritenje dobara) - direktna isporuka.b) Viestupnjevani logistiki sustavi tok izmeu toke isporuke i toke prijema prekida se najmanje u jednoj toki gdje se dobra pregrupiraju u manje ili vee koliine ovisno o potrebama primatelja doprema u regionalno skladite, a iz njega kupcima u manjim koliinama (zbroj trokova transporta i skladitenja trebaju biti nii od trokova transporta direktno od proizvoaa do kupca).c) Kombinirani logistiki sustavi ako istovremeno postoje i izravni i neizravni tokovi dobara.OSNOVNA FUNKCIJA LOGISTIKIH SUSTAVA je prostorno-vremenska preobrazba proizvoda s kojom su povezane funkcije promjene koliina i vrsta proizvoda te funkcije olakavanja preobrazbe. Ove funkcije se obavljaju u procesima: transporta, pregrupiranja i skladitenja (bitni su procesi tokova proizvoda);

pakiranja i signiranja (bitni su procesi pomaganja tokovima proizvoda); dostavljanja i obrade narudbi (bitni su procesi tokova informacija).

9.Poslovni logistiki sustav kao socijalno tehniki sustavS gledita socijalno-tehnikog sustava, logistiki sustav moe se podijeliti na dva podsustava:a) logistiki informacijski sustav komuniciranje meu subjektima logistikog procesa

b) fiziki logistiki sustav prostorno-vremenska preobrazba materijalnih dobara.

10.Logistika podruja zadatakaS obzirom na tekue logistike procese, logistika podruja zadataka vide se iz funkcijskih logistikih podsustava u kojma se odluuje o:

a) dranju zaliha

b) skladitenju,c) pregrupiranju, pakiranju i otpremi,

d) transportu,

e) ukupnom izvravanju naloga

Pa imamo logistiku proizvodnje, nabave, distribucije i vraanja

Logistika Marketinka materijala logistika

Ovi logistiki sustavi spadaju u logistiku industrijskog poduzea. Kod trgovinskog poduzea nema logistike proizvodnje, a kod uslunog poduzea niti logistike distribucije, no znaajni su im tokovi informacija.Logistiki sustav uvijek je podsustav gospodarskog sustava poduzea uz ostale podsustave - proizvodnju, prodaju, istraivanje i razvoj, nabava, financiranje, kadrovi, informiranje i drugi.Input logistikog sustava predstavljaju ulaganja imbenika proizvodnje (logistiki trokovi).

Output logistikog sustava su njegovi uinci - logistike usluge koje ine usluge opskrbe (odnose se na vlastito poduzee provodi se logistika nabave i proizvodnje) i usluge isporuke (proaju se kupcu).

11.Logistika unutar

poslovnih funkcijaLogistika se nalazi unutar poslovnih funkcija nabave, proizvodnje, distribucije, skladitenja i sl. zadae pojedinih logistika meusobno se preklapaju (npr. logistike nabave, proizvodnje i distribucije)

12.Sadraj logistike nabaveU okviru logistike nabave spadaju slijedei logistiki zadaci:

1. razmatranja: proizvoditi ili kupovati zajedno s proizvodnjom;2. usklaivanje nabave s proizvodnjom (vrste poiljki, vrijeme i mjesto dostave);

3. minimiziranje transportnih trokova;4. izbor ambalae;

5. kontrola kvalitete i dr.

13.Sadraj logistike proizvodnjeU logistiku proizvodnje spadaju:

1. razmatranja: proizvoditi ili kupovati zajedno s nabavom;2. strukturiranje proizvodnje prema logistikim aspektima;

3. planiranje i upravljanje proizvodnjom;

4. uobliavanje fizikog i informacijskog toka kroz proizvodnju (skladini i transportni sustavi, sustavi planiranja, upravljanja, simulacije, CAX umreenje) i dr.

14.Sadraj logistike distribucije1. lokacije pojedinog skladita;

2. zaliha na pojedinim lokacijama;

3. sustav skladitenja i komisioniranja (sastavljanja poiljki);4. raspaavanje uz to nie trokove.

15.Sadraj logistike skladitaLogistika skladita povezana je s logistikama nabave, proizvodnje i distribucije a treba rijeiti:

1. potrebu za skladitem;2. koje funkcije skladite treba ostvariti;

3. da li je standard optimalan;

4. treba li drati sav asortiman;

5. optimalne sustave skladitenja i komisioniranja;

6. najekonominija transportna sredstva.

Skladite se stoga moe nalaziti u nabavi, u prodaji, u distribuciji i u samoj proizvodnji (meuskladite).

16.Nain promatranja logistikih

problemaLogistika koncepcija nastaje kao posljedica novoga naina promatranja problema poduzea na osnovi sustavnog miljenja.Ralanjivanjem na logistike podsustave analiziraju se organizacijski zadaci i logistiki trokovi. Jedinstvena terminologija omogueno je shvaanje openitosti problema i njihovih rjeenja. Analizom tih problema uoavaju se sustavne veze i njihove dodirne toke s drugim podsustavima.Sustavno miljenje, dakle, daje saznanja o povezanostima podsustava koje se inae vrlo teko ili nikako uoavaju.Kod sustavnog miljenja najvanije su spoznaje o odnosima meu pojedinim elementima odluka u vezi jednog elementa donijet e se tek na osnovi ocjene njezinog uinka na cijeli sustav.Logistike odluke se odnose na izgradnju logistikih sustava i tokove logistikih procesa.Logistiki modeli oblikuju se na osnovi sustavnog miljenja koriste se za donoenje logistike odluke.Najlake je logistiku uvesti u trgovinska poduzea zbog postojeih skladita, transporta i sl., tee kod uslunih gdje je najvaniji tok informacija, a najtee u poduzeima sa znatnim udjelom vlastite proizvodnje.

17.Ukupni trokovi i ciljni konfliktiTrokovi nekog poduzea mogu se ralaniti primarno (na imbenike proizvodnje) i sekundarno (na procese). Kod ralanjivanja prvo se vri primarna koja se odnosi na trokove osnovnih sredstava, zatim trokovi tekuih sredstava (zaliha, rada).Trokovi podsustava poduzea (npr. logistikih) odnose se na sekundarnu ralambu.Snienje trokova u jednom logistikom podsustavu moe uzrokovati povienje trokova u drugim logistikim podsustavima zbog ega je vano kretanje ukupnih logistikih trokova vezanih za donoenje logistike odluke.Za odluku su vani samo trokovi koji nastaju izvrenjem odluke, a ne pojavljuju se ako se ne provede.

Uz trokove logistikog sustava (odnose se na logistike podsustave izvrenje narudbe, zaliha, skladita, transporta i pakiranja) moraju se uzeti u obzir trokove koji su s njima neposredno vezani trokovi zbog razine usluge (trokovi izgubljenih kupaca, trokovi reklamacija) i trokovi zbog koliine proizvodnje (trokovi zaliha ili prosjeni fiksni trokovi).Trokovni konflikti u logistikom sustavu:

TransportSkladine zalihe

Pakiranjetete u transportu

Izvravanje nalogaTransport

KupovinaSkladine zalihe

Usluge kupcimaVanjsko skladite

Dranje zalihaProizvodnja Odluka o uvoenju transportnog sredstva Odluka o broju otpremnih skladita

Odluka o sigurnosnim zalihama Odluka o veliini serije Logistiko miljenje nikada nije samo razmiljanje o trokovima ve uvijek razmiljanje o uincima.Konflikti ciljeva u logistici se odnose na:

1. trokove unutar logistikih podsustava;2. trokove logistikih i drugih podsustava;3. trokove logistikih podsustava i prihode od logistikih uinaka.

18.Logistika uslugaLogistika usluga je rezultat logistike preobrazbe dobara.

19.Usluga isporuke i usluga opskrbeUsluga isporuke se odnosi na tok robe do kupca.

Usluga opskrbe se odnosi na tok materijala od dobavljaa do skladita nabave (kod trgovinskog) ili do proizvodnje (kod industrijskog poduzea).U oba se sluaja radi o raspoloivosti materijalnog dobra uz 4 r's (pravi proizvod u pravo vrijeme na pravom mjestu uz minimalne trokove).Uslugu isporuke poduzea nude kao sekundarnu uslugu ije trokove moraju ili ukalkulirati u cijenu proizvoda ili posebno zaraunati.Izvrenje usluga isporuke moe izvriti logistiko poduzee kome je to onda primarna usluga.

20.Komponente

logistike uslugeUsluga isporuke sastoji se od etiri komponente:1. vrijeme dobave - vrijeme izmeu izdavanja narudbe i primitka robe vano zbog odreivanja skladine zalihe i veliine i dinamiku narudbi sastoji se od vremena obrade narudbe, sastavljanja i pakiranja, utovara istovara i transporta te uskladitenja kod kupca.2. pouzdanost dobave - vjerojatnost kojom se odrava ugovoreno vrijeme dobave - odreuje je najnepouzdanija faza vremena dobave. Dobavna pripravnost govori moe li u odreenom asu dobavlja izvriti isporuku sa svog skladita na nju najvie utjee postojanje dovoljnih zaliha i odgovarajuih transportnih sredstava.3. svojstvo dobave - pokazuje koliko dobava daje razloga kupcu za prigovor, a to ovisi o tonosti dobave koliko isporuka odgovara narudbi po koliini i vrsti te stanju poiljke oteenja u dobavi ovise o ambalai.4. fleksibilnost dobave - sposobnost sustava isporuke da udovoljava posebnim zahtjevima kupca ovisi o modalitetima narudbe (veliina, uestalost, nain izrade i dostave narudbe), modalitetima dobave (vrsta pakovanja, transport, mogunost slanja i sl.) i informacijama za kupca (brza i tona o dobavnim mogunostima, odgodama, obradi prituaba i sl.)

21.Uinkovitost

logistikih sustavaSmatra se da su logistiki sustavi uinkoviti (eficijentni) ako se kao ciljevi njihovog oblikovanja uzimaju u obzir i logistiki trokovi (kao input) i logistiki uinci (kao output) kao kompromis. Ako se slijedi samo jedan od ova dva cilja, stvorit e se efektivni, a ne i uinkoviti sustavi to se nekada pojavljuje u vojnoj logistici. U poslovnoj logistici zahtjeva se razmatranje uinkovitosti.Uinkovitost se moe promatrati s nekoliko motrita:

1. S tehnolokog vee se uz proizvodnost koja se mjeri odnosom output / input (npr. broj pretovarenih paleta / radni sati).2. S ekonomskog zahtijeva razmiljanje o vrijednostima u centru su problemi cijena, prometa i trokova kako zaraunati logistike trokove na logistike uinke.Podizanje razine usluge pozitivno utjee na poveanje dobiti ali samo do jedne vrlo visoke razine kada dolazi do zasienja tako da nastavak podizanja za samo nekoliko postotaka rezultira smanjenjem njenog doprinosa jer logistiki trokovi iznadproporcionalno rastu.Moe se zakljuiti da najvei dorinos dobiti usluge isporuke nije nikako uz njenu maksimalnu razinu.

Sa socijalnog pogled na zadovoljstvo ljudi i njihovo zdravstveno stanje.

22.Korisnost logistike koncepcije i

zapreke za njezino provoenjeZa provoenje logistike koncepcije presudno znaenje imaju upravljanje zalihama i upravljanje informacijama.Informacijski menadment informacija kao proizvodni imbenik razmatranje trokova informacijskog sustava.Menadment zaliha integralno promatranje svih zaliha u poduzeu s ciljem smanjenja vezanog kapitala i poveanja rentabilnosti na osnovi breg obrtaja kapitala. Vezivanje kapitala u zalihama predstavlja investiciju kao i vezivanje kapitala u opremu.Osnovno znaenje logistike za poduzee ogleda se u menadmentu proizvodnih imbenika i fleksibilnosti poduzea (to bre reakcije na promjene u okolini).Zapreke za uvoenje poslovne logistike: Nedostatak baze podataka potrebne za donoenje odluka

Nedostatak usporednih mjerila (planskih veliina)

Organizacijske granice u poduzeu (izostanak suradnje u rjeavanju logistikih problema) Nedovoljan utjecaj na zbivanja izvan poduzea

23.Logistika i

marketingKako je zadovoljenje potrebe i rjeavanje problema kupca u sreditu panje marketinke koncepcije, logistika ima vrlo veliku ulogu u marketingu.Razlikujemo pet vrsta koristi koje zajedno omoguavaju zadovoljenje potrebe kupca:

1. koristi od oblika proizvoda kvaliteta, dizajn i imid proizvoda2. koristi od prava na proizvod prijenos prava kupovinom, lizingom, najmom i sl.3. koristi od informacije gdje i kakav proizvod moe kupiti4. koristi od mjesta proizvod treba poslati na mjesto koje kupcu odgovara5. koristi od vremena - proizvod treba poslati u vrijeme koje kupcu odgovara

24.Marketinka

logistikaSluba prodaje opskrbljuje, odrava i razvija kapacitete kupca da to moe, mora spoznati probleme kupca i prema tome postaviti marketing miks nastoji zadrati kupce i istraivati i razvijati nove proizvode.Raspoloivost dobara kupcu se postie na dva naina:

1. dostavom (dobavlja kupcu) logistika distribucije koju vodi dobavlja2. odvoenjem (kupac sam sebi) logistika nabave koju vodi kupacLogistiku distribucije zovemo jo i MARKETING-LOGISTIKOM odreenom uslugom isporuke koju zahtijeva trite.

25.Usluga isporuke i

instrumenti

marketing miksaUsluga isporuke ovisna je o drugim instrumentima u okviru marketing miksa na podruju:

PROIZVODA s proirenjem proizvodnog programa rastu skladine zalihe koje rastu bre od prodaje jer trgovina u poetku uzima manje koliine zbog nesigurnosti oblikovanje proizvoda tako da je podesan za transport i skladitenje primjena standardizacije u dimenzijama logistika rezervnih dijelova.CIJENA - u politici cijena moraju se u obzir uzeti logistiki trokovi pa postoje mogunosti prostornog diferenciranja cijena razlike izmeu stvarnih logistikih trokova i cijene dobra snoenje svih trokova i rizika dobave od strane dobavljaa (fco skladite kupca) najvie koristi imaju udaljeniji kupci i odreivanje nie cijene kupcima koji sami iz svog skladita vre distribuciju filijalama. diferenciranje cijena prema prodanim koliinama (rabatna politika) rabat se odobrava ili prema veliini jedne narudbe ili prema ukupno preuzetim koliinama u nekom razdoblju.KOMUNICIRANJA logistika mora pratiti propagandne kampanje jer treba pravovremeno zadovoljiti poveanu potranju- ako to nije sluaj, propaganda moe imati negativne posljedice a dobra usluga isporuke moe biti adut u propagandnoj poruci te postizanje bolje cijene proizvoda.DISTRIBUCIJE izbor kanala distribucije znai odluku poduzea koje e aktivnosti samo izvriti, a koje e povjeriti marketinkim organizacijama.

26.Logistika i

proizvodnjaAnalize vremena protoka materijala u proizvodnji pokazuju da oko 90% vremena odnosi transport i skladitenje, a samo 10% sama proizvodnja. Vrijeme proizvodnje se vie gotovo i ne moe skratiti, ali na logistikom podruju postoji jo prostora za racionalizaciju.

27.Organizacijski tipovi proizvodnjeGlavni tipovi proizvodnje:

Prema mjestu rada: Radionika proizvodnja diskontinuiran transport sirovina i materijala u razliitim serijama potreba za meuskladitenjem viliari, elektrina i runa kolica, dizalice, kranovi Lanana proizvodnja kontinuirani transport radna mjesta jedno za drugim prema slijedu radnih tokova nuna stalna raspoloivost inputa vano je funkcioniranje transporta, utovara, istovara i sl. pokretne trake, pokretni stolovi Prema koliini proizvoda i uestalosti ponavljanja istog naina izrade:

Masovna proizvodnja opskrba proizvodnih mjesta ulaznim materijalima u dugim vremenskim rasponima zasniva se na visokom stupnju mehanizacije Pojedinana proizvodnja proizvodnja po narudbi logistika mora biti vrlo fleksibilna Sortna i serijska proizvodnja problem veliine serije logistika odgovorna za osiguranje materijala za pojedine serije.

28.Logistika i nabavaZadatak nabave je osiguranje raspoloivosti i razvijanje kapaciteta dobavljaa proizlazi iz marketinkog shvaanja odnosa izmeu prodaje i proizvodnje.Nabava upoznaje kapacitete dobavljaa i utjee na njih da ih sauva kao stalne dobavljae.Vanjska priprema materijala moe se vriti na tri naina: Kao pojedinana nabava prema potrebi pogoduje logistici jer se skladite male koliine malo vezanje kapitala i mali trokovi zaliha, ali i eventualni prekid proizvodnje do dobave materijala koristi se samo kod materijala koji se mogu odmah nabaviti i za nepredvidive potrebe.Dranjem zaliha odvaja se unutarnja od vanjske pripreme materijala manja osjetljivost na nesigurnost dostave vee vezivanje kapitala i vei trokovi skladitenja razmotriti trokove zaliha i trokove nabavljanja pitanje optimalnih koliina narudbe.Nabava na osnovi posebnih ugovora odnosi se na dopremanje koje je usklaeno s proizvodnjom dobavlja dobavlja materijal u odreenim terminima isporuke idu izravno u proizvodnju u skladitu su samo sigurnosne zalihe niski trokovi vezivanja kapitala nuni pouzdani dobavljai i intenzivna razmjena informacija omoguene vrlo niske zalihe kod dobavljaa i primatelja.Logistika nabave vezana je s instrumentima politike nabave i to s politikama proizvoda, ugovaranja, komuniciranja, dinamike povlaenja odnosno primanja dobara, broja, tipova i lokacije dobavljaa.

29.Vanost logistike za poduzeeLogistika nije jednako vana za sva poduzea to ovisi o: Znaenju usluge isporuke za marketing Znaenju usluge opskrbe za proizvodnju

Relativnoj vanosti logistikih trokova.

Logistika je znaajnija tamo gdje je nia vrijednost samog proizvoda (poljoprivredni, prehrambeni proizvodi) mala vrijednost proizvoda, a veliki trokovi prijevoza, pakovanja i sl.Tendencijski tok logistikih trokova u ovisnosti o vrsti proizvoda

Odnos logistikih trokova i gustine pakovanjakae da to je vea gustoa pakovanja, manji jeudio logistikih trokova u prometu vea gu-stoa bolje iskoritenje skladita i transporta.to je via vrijednost proizvoda u odnosuna jedinicu teine ili volumena, nii je udiologistikih trokova u prometu do odree-ne razine kada ponovo raste zbog razmjer-no breg rasta skladinih trokova.

S porastom opasnosti ili osjetljivosti proizvodavii je i udio logistikih trokova u prometu - svjee voe ili ivene namirnice moraju se transportirati u specijalnim transportnim sred-stvima to poskupljuje transport.

Logistika potronih dobara dnevne upotrebe ima veliko znaenje jeftina dobra bez velikih razlika kod konkurenata industrija ivenih namirnica pionir na podruju logistike.

30.Razvojne tendencije u logisticiUnutar funkcije nabave stalna istraivanja isplati li se vie nabaviti ili proizvoditi sve vea kooperacija s dobavljaima i isporuke izravno u proizvodnju (just in time) koritenje usluga logistikih poduzea za skladitenje i just in time dostavu u proizvodnju.Unutar funkcije proizvodnje pojednostavljenje i unifikacija u oblikovanju proizvoda varijacija proizvoda, segmentiranje tokova proizvodnje, fleksibilni proizvodni sustavi, protoni logistiki lanci, nove tehnike planiranja.Unutar podruja distribucije spajaju se skladita na osnovi boljih komunikacija i povezivanja bolje iskoritenje transportnih sredstava te koritenje usluga vanjskih prijevoznika i logistikih poduzea.Unutar podruja skladitenja koritenje potpuno automatiziranih skladita, paletnih skladita koritenje robota i sl.

31.Logistiki

podsustaviLogistiki sustav razlae se na slijedee logistike podsustave:1. Izvravanje narudbe

2. Dranje zaliha (gospodarenje zalihama)

3. Skladite

4. Pakiranje i

5. Transport

32.Izvravanje

narudbi

sustav izvravanja

narudbiNarudba je temelj informacijskog toka u logistici i predstavlja input za logistiki sustav.Izvravanje narudbe obuhvaa sve aktivnosti u poduzeu oko kretanja informacija i proizvoda od prihvata narudbe, njezine obrade, preko nabave i pripreme potrebnih imbenika, izrade proizvoda te pripreme i slanja proizvoda naruitelju sve do ispostavljanja rauna.

33.Informacije o

narudbiInformacije o narudbi odnose se na:1. broj i datum narudbe

2. adresu i broj kupca

3. struku kupca i poloaj u prodajnom kanalu

4. prodavaa i prodajno podruje

5. oznaku i broj artikla

6. koliinu artikla i bruto-cijenu7. prodajne uvjete, rabate i sl.

8. transportno sredstvo, obraunski dio trokova za poiljku

9. naslov poiljke, termin dobave

34.Funkcije izvravanja narudbeFunkcije izvravanja narudbe se odnose na ostvarivanje informacijskih tokova prije, za vrijeme i nakon toka proizvoda na osnovi kojih treba planirati, voditi i kontrolirati tok proizvoda.Informacijski tok prije toka proizvoda - podrazumjeva pravovremeno informiranje svih toaka ukljuenih u tok proizvoda da se izvri priprema (planiranje) aktivnosti.Informacijski tok za vrijeme toka proizvoda - informacije za operativno izvoenje transporta, pretovara i uskladitenja (pravilno rukovanje opasnim tvarima) kontrola toka proizvoda sve do toke prijema.Informacijski tok nakon toka proizvoda - informacije o izlaznom raunu, kritinim tokama u transportu, reklamacijama i nunim za druge slube (istraivanje trita).

35.Zadae izvravanja narudbePut informacije narube pri izvravanju narudbe:

Dostava narudbe moe se izvriti pismom, teleksom, telegramom, telefonom, telefaksom ili e-mailom centrali dobavljaa, prodajnom uredu ili predstavniku dobavljaa. Dobavlja mora izvriti kontrolu narudbe radi izbjegavanja moguih greaka. Izravna raunalna veza skrauje vrijeme komuniciranja.Priprema podrazumijeva prilagoavanje narudbe internim zahtjevima dopuna, provjera cijene, boniteta kupca, uplaniranje u logistiku sustav (ima li proizvoda na zalihi) informacijski tok ide do menadmenta zaliha.Premjetanje (prenoenje) - nastupa nakon pripreme moe biti runo, mehaniko ili elektronsko potvrde narudbi i dokumenti obrade (obavijest o isporuci i svi dokumenti za poiljku).Sastavljanje poiljke (komisioniranje) - podrazumijeva slaganje naruenih dobara i pripremanje za otpremu slanje informacija za skladino poslovanje (za skladino knjigovodstvo).Otprema - dovrenje dokumenata o otpremi podaci o teretu, transportu i vremenu izbor optimalnih transportnih sredstava i transportnih puteva uska pozevanost s transportom.Fakturiranje moe se izvriti nakon otpreme ili paralelno s fazama sastavljanja poiljke (ako postoje dovoljne koliine na zalihi). Paralelno fakturiranje moe usporiti dostavu robe, a naknadno povlai potanske trokove.

36.Oblici obrade

narudbeOblici obrade narudbe mogu biti:Runa obrada runo pisanje dokumenata postupak pisanja s kopijama, postupak uz pretisak i postupak skladinog obrasca.Strojna (kompjutorska) obrada - vezana za sustav elektronike obrade podataka (EOP) u sastav mogu ui aktivnosti vezane za odluivanje, provjeru, pisanje i dostavu informacija obrada velikog broja operacija uz veliku brzinu obrade i prenoenja informacija viestruko koritenje informacija (statistika)Elektronika razmjena i izvravanje narudbi suvremeni oblik poslovanja uz intenzivnu primjenu informatike i internetske tehnologije razmjena informacija i automatizacija poslovnih transakcija (automatsko naruivanje i plaanje) suvremeno e-poslovanje temelji se na raunalnim mreama (mogunost razmjene podataka i informacija izmeu raunala) lokalne, nacionalne i meunarodne mree Internet (mrea raunalnih mrea meusobno povezanih u odreenim tokama), CARNet hrvatska akademska i istraivaka mrea (ukljuena u Internet), EDIFACT elektronika razmjena podataka u upravi, trgovini i prijevozu. Sklapanje kupoprodajnog posla obavlja se slijedeim koracima:

a) kupac od prodavatelja trai ponudu

b) prodavatelj dostavlja ponudu

c) prodavatelj kupcu alje elektroniku narudbenicud) kupac u raunalu ispunjava narudbenicu i vraa je prodavatelju

e) prodavatelj kupcu alje potvrdu narudbe

f) prodavatelj kupcu alje fakturu

37.Simulacija kaopodrka u

odluivanjuSimulacije se koriste za dobivanje saznanja o uincima odreenih parametara pri istraivanjima moe koristitia) za stvaranje sustava izvravanja narudbi kod proizvodnje za zalihe oblikovanje podsustava skladita, transporta, komisioniranja i otpreme logistiki procesi izvravanja narudbib) za upravljanje izradom kod proizvodnje po narudbi sutina izvravanja narudbi je ciljno orijentirana proizvodnja naruenih proizvoda oblikovanje podsustava proizvodnje, logistike nabave, logistike proizvodnje i logistike distribucije

38.Dranje zalihaSustav dranja zaliha esto se zove i sustav gospodarenja zalihama (menadment zaliha) bavi se svim odlukama koje imaju utjecaj na stanje zaliha.Zalihe su amortizeri (tamponi) izmeu tokova ulaza i izlaza materijalnih dobara i nastaju kada doe do pojave neusklaenosti ulaznih i izlaznih tokova dobara.

39.Funkcije dranja zaliha i vrste zalihaFunkcije dranja zaliha odnose se na:a) degresijske efekte veliine kod nabavnih skladita - kada poduzee eli postii koliinske rabate ili bolje efekte transportnih sredstava kod distribucijskih skladita takoer bolji efekti transporta ali i smanjenje proizvodnih trokova zbog vee proizvodnje (vee od tro-kova zaliha).b) Izjednaavanje neusklaenosti ponude i potranje stalna proizvodnja, a sezonska potra-nja i obratno (graevinski materijal i voe i povre).c) Olakavanje specijalizacije proizvodnje svaki pogon u tvornici proizvodi odreene dijelo-ve koji se urauju ovisno o mogunostima montae to je mogue samo nabavom viih skladinih zaliha.d) pekulaciju stvaraju se zalihe i u nabavnim i u distribucijskim skladitima u oekivanju porasta cijene pomanjkanjem ponude utjee na porast cijene pekulacije se odnose i na stvaranje zaliha zbog oekivanja poremeaja kod dobaljaa.e) Zatitu od nesigurnosti u sluaju kretanja tokova inputa i outputa drukijih od oekivanja potreba za takvim zalihama postoji i kod nabavnih, i kod proizvodnih, a i kod distribu-cijskih skladita nastaju zbog nesigurnosti prognoze potranje ili dobave.

40.Tipine odluke u gospodarenju

zalihamaTipine odluke u gospodarenju zalihama odnose se na:

1. koje proizvode treba uskladititi2. koju koliinu tih dobara drati na zalihi

3. koju koliinu treba naruiti za popunjavanje zaliha

4. kada naruiti za popunu zaliha

41.Sastavni dijelovi razine zaliheNa ukupnu prosjenu visinu zalihe utjee sigurnosna zalihakoja amortizira poveanupotranju u vrijeme zanav-ljanja i produenje vremenaponovne nabavke

-potranja zavrijeme nabave

42.Utvrivanje

potrebnih zalihaOsnovu za dranje zaliha ini utvrivanje potreba, a one mogu bitiPrema porijeklu i razini proizvoda:Primarne gotovi proizvodi, rezervni dijelovi i trgovaka roba (u trgovinskim poduzeima), dok se u industrijskim poduzeima primarna potreba dalje razlae na:Sekundarne sirovine i poluproizvodi iTercijarne pomoni i pogonski materijali i potroni alat.

Prema visini zaliha:Bruto potreba ukupna potreba u nekom razdoblju bez postojee razine zaliheNeto potreba bruto potreba umanjena za raspoloive zalihe

Za utvrivanje bruto potreba koriste se razliite metode i to:

a) DETERMINISTIKO UTVRIVANJE POTREBA polazi od primarne potrebe za odreeno razdoblje na osnovi plana proizvodnje ili na osnovi narudbe kupca

b) STOHASTIKO UTVRIVANJE POTREBA potreba se utvruje temeljem statistikih podataka o potrebama prethodnih razdoblja pogodna za kratkorone prognoze

c) METODE SUBJEKTIVNE PROCJENE ostvaruju se na osnovi miljenja jedne ili vie osoba iskljuivo su intuitivne ili na osnovi logike kretanja potreba

43.Dopunjavanje zalihaOsnovni problem dopunjavanja zaliha je kada i koliko treba naruiti da bi se minimalizirao zbroj trokova naruivanja i dranja zaliha.Kada naruiti moe se odrediti na koliinski ili vremenski nain - naruuje se ili kada razina zalihe (s) padne do toke narudbe (na slici) ili kada istekne odreeno vrijeme (t) (ciklus narudbe).Koliko naruiti moe se naruiti sasvim odreena koliina (Q) ili odreena koliina koja dopunjuje zalihu od vremena do vremena, tj. do razine narudbe (S).Postoje etiri pravila odluivanja:

a) (s, Q) optimalna koliina narudbe (idealan sluaj)

b) (s, S) naruuje se razliita koliina kad razina zalihe padne na signalnu (vrijeme i ciklus se mijenjaju)c) (t, Q) uvijek u istom vremenskom razmaku do visine maksimalne zalihe (ne uz istu signalnu zalihu)d) (t, S) - uvijek u istom vremenskom razmaku do visine predviene potronje u tom vremenu (razliita maksimalna zaliha)

Ciljni konflikt kod dopunjavanja zalihapredstavlja ovisnost vezanja kapitala, atime i trokova dranja zaliha o visininarudbe, kao i suprotna ovisnost trokovanaruivanja o visini narudbe koja jeobrnuto razmjerna.Izraunavanje koliine narudbe uz minimalanukupni troak (Stefani-Allmayerov obrazac):

OKN optimalna koliina narudbe (ekonomina)P - planska godinja potrebaTN - fiksni trokovi narudbe po jednoj nabavci (ne ovise o koliini)NC - jedinina nabavna cijena proizvoda

Ks - kamatna stopa na obrtna sredstva

Ss - stopa skladinih trokova (% od prosjene zalihe)

Izraunavanje ekonominog broja narudbi (Mellerowitz)

Pretpostavke za gornje formule lee u: stalnoj potrebi, stalnoj ulaznoj cijeni, stalnoj stopi trokova dranja zaliha, stalnim fiksnim trokovima nabave, nikakvoj restrikciji skladitenja i financiranja

44.Sigurnosne zaliheSigurnosna zaliha amortizira poveanu potranju u vrijeme zanavljanja i produenja vremena ispo-ruke od strane dobavljaa. Kod odreivanja

dovoljne razine sigurnosnih zaliha ponovo se

radi o ciljnom konfliktu vie sigurnosne zalihe -- vii trokovi dranja zaliha nii trokovi kojeuzrokuju nedostatne koliine (trokovi prekida proizvodnje, od gubitka prodaje i sl.).Tri naina odreivanja optimalnih sigurnosnih zaliha:a) pomou trokova nedostatnih koliina - zajednikiminimum TNK i TDZ vie teorijsko nego praktinoznaenje zbog tekog utvrivanja TNZ.b) promjenama potranje zbog djelovanja nedovoljnihkoliina manje teoretski problem kvantitativnog utvrivanja smanjenja potranje.c) davanjem prednosti dobavnoj pripravnosti smanjenje vjerojatnoe da doe do nedostatka koliina prednost u praksi jer nema kvantifikacije.imbenici visine sigurnosnih zaliha:- vrijeme ponovne nabavke

- vjerojatnoa prekoraenja vremena nove nabavke

- dobavna pripravnost

- broj skladita vei broj skladita - vea razina sigurnosnih zaliha (efekt izjednaavanja)

45.Sustav

gospodarenja

odabranim artiklimaSustav gospodarenja odabranim artiklima (selektivno dranje zaliha) sve artikle pri dranju zaliha ne treba jednako uzimati u obzir proizvod je potrebno drati na zalihi ako su trokovi nedostatnih koliina vii od trokova skladitenja.

46.ABC analizaPrema istraivanjima najvei dio ukupnog prometa postie se s relativno malim brojem artikala pravilo 80:20 - 80% prometa postie se sa 20% artikala.Prema prometu kao kriteriju za vrednovanje ABC analizom artikli se dijele na razrede prema njihovu znaaju za promet.Ako je kriterij vanost artikla za kupce (kritika vrijednost) moe se dogoditi da neki artikl ima veliki znaaj za kupce, a malen udio u prometu kritika vrijednost odreuje se na osnovi procjene.Rangiranje artikala moe se izvriti primjenom oba kriterija mnoenjem ocjena po jednom i drugom kriteriju.

47.XYZ - analizaKlasifikacija artikala moe se nadalje vriti i na osnovi potronje X artikli stalna potronja, Y artikli sezonska ili trendovska potronja i Z artikli nepravilna potronja.Prednost mogunost diferencijacije postupaka primjene.

48.LMN - analizaKlasifikacija artikala na osnovi obujma koristi se za dimenzioniranje skladita ili transportnih sredstava.

49.Sustavi planiranja i kontrole zalihaZalihe dijelimo PREMA VRSTI ROBE:1. Zalihe materijala i sirovina

2. Zalihe dijelova i poluproizvoda

3. Zalihe gotovih proizvoda

PREMA KOLIINI:1. Planirane

2. Stvarne

PLANIRANE ZALIHE DIJELIMO NA:1. Minimalna najmanja koliina nekog proizvoda koja je potrebna da se pravovremeno izvre obveze poduzea Zmin,d = Pdn * Vnab (dnevna) ili Zmin,g = Pg * Vnab / D Zmin minimalna zaliha, P potronja, V vrijeme nabave, D broj radnih dana u godini 2. Maksimalna - zaliha koja se naruuje gornja granica iznad koje nije ekonomski opravdano nabavljati na nju utjee visina sigurnosnih zaliha. Zmax=Ppl * Nd / BdZmax maksimalna zaliha, P prodaja, N broj dana u kojima treba imati zalihu, B broj dana razdoblja3. Optimalna one koliine proizvoda kojima se osigurava redovna i potpuna opskrba uz minimalne trokove skladitenja i naruivanja (ciljni konflikt) Zopt = (P + R1) * (Vd + R2)Zopt optimalna zaliha, P planirana prodaja, R1 rezerva gotovih proizvoda zbog neostvarene proizvodnje, R2 rezerva zbog tekoa u isporuci, Vd vrijeme izmeu naruivanja i isporuke.4. Prosjene aritmetika sredina odreenog broja stanja.5. Sigurnosne zalihe za osiguranje od nepredvienih promjena u ponudi i potranji robe.6. Spekulativne skupljene za prodaju nakon povienja cijena.7. Sezonske nabavljene prije sezone zbog poveane potranje u sezoni.8. Nekurentne zastarjela roba koja se ne moe vie prodati po redovnim cijenama (demodirana).

50.Planiranje zalihaPlaniranje zaliha nuno je zbog toga to prevelike zalihe uzrokuju nepotrebne trokove skladitenja, a premale zalihe mogu dovesti do prekida proizvodnje i izazvati trokove nedostatnih koliina. Planiranje zaliha trai kompromis izmeu ovih dvaju trokova, a naelno se obavljaa) prema predvienoj potranji

b) prema konkretnim narudbama

Najei sustavi planiranja i kontrole zaliha:

a) Tradicijski sustav popunjavanje zaliha vri se kada dou na odreenu razinu (kontinuirano ili periodino).b) Na osnovi uvjeta na tritu dvije tehnike MRP sustavi (zasnovani na planu proizvodnje i normativima utroka materijala) i DRP sustavi (zasnovani na prognoziranju potranje). Oba sustava tee usklaivanju proizvodnje s potranjom te tako izbjegavaju visoke razine sigurnosnih zaliha.c) Proizvodnja i prodaja bez zaliha sustav JIT poslovanje bez zaliha opskrba upravo na vrijeme i na mjesto gdje treba.

51.SkladiteSkladite je vor u logistikoj mrei u kojem se proizvodi privremeno zadravaju ili prevode na drugi put u mrei.Osnovne zadae:

a) stalna opskrba proizvodnje ili prodaje potrebnom koliinom proizvoda odreene kvalitete i uz minimalne trokove skladita;b) pravilno rukovanje uskladitenim proizvodima i njihovo uvanje od kala, rasipa, kvara, loma i sl.Razlikujemo:

a) Skladita zaliha uz proizvodne pogone funkcija im je preuzimanje proizvoda za proizvodnju i gotovih proizvoda nabavna, proizvodna i distribucijska skladita.b) Skladita obrtaja kratkoroan prihvat proizvoda izmeu pretovara iz jednog u drugo prijevozno sredstvo (H, zrane luke, luke) u logistikim poduzeima.c) Skladita za raspaavanje dostavna (skupljaju proizvode razliitih dobavljaa i raspaavaju jednom ili vie pogona) i otpremna skladita (skupljaju proizvode iz proizvodnje i otpremaju kupcima).

Prema vrsti materijala koji se skladiti razlikujemo skladita:

sirovna, dijelova, materijala, gotovih proizvoda i alata

52.Otpremno skladiteU logistikom sustavu skladite zauzima kljuno mjesto kod otpremnog skladita proizvodi se prihvaaju u velikim poiljkama (vagoni i sl.) te dostavljaju kupcima u znatno manjim jedinicama na osnovi njihovih narudbi.Opravdanost skladita ocjenjuje se na osnovi trokova skladitenja i razine usluge kupcu.Prednosti otpremnog skladita dolaze do izraaja samo kada je dovoljno visoka potranja na dijelu trita koje se iz njega opskrbljuje trokovi po jedinici proizvoda trebaju biti nii od utede u transportnim trokovima.

53.Lokacija otpremnog skladitaIzbor lokacije otpremnog skladita odvija se na dvije razine:a) interlokalni izbor znai izbor u nekom gospodarskom podruju (npr. izbor opine unutar regije) mnogo je ovisniji o logistikim sadrajima nego izbor lokacije proizvodnog pogona imbenici su usluga isporuke, vrsta prodajnog podruja, razvoj potranje, prometne veze, trokovi transporta i skladita te radna snaga.b) lokalni izbor odnosi se na mjesto za zgradu skladita imbenici su cijena zemljita, mogunosti opskrbe energijom, prometne mogunosti, mogunosti proirenja, manevriranja transportnih sredstava i sl.

54.Mikrolokacija

proizvodnog

skladitaMikrolokacija proizvodnih skladita odreuje se na osnovi pravila da se skladite sirovina i reprodukcijskog materijala, skladite poluproizvoda i skladite gotovih proizvoda lociraju to blie pogonima koji ih koriste.Problem mikrolokacije znaajniji je kod dislociranih poduzea nego kod manjih poduzea kojima su svi pogoni u jednom krugu.

55.Skladini procesi i ue organizacijske jedinice unutar skladitaSkladini procesi dijele se prema odjeljenjima unutar skladita:a) ulaz robe istovar prispjele robe, identifikacija prispjele robe, kontrola ulaza, priprema robe za skladitenje

b) koliinsko skladite premotenje vremena proizvoda koji se u istoj jedinici primaju, skladite i otpremajuc) komisijsko skladite skladite za manipuliranje kratko zadravanje proizvoda u malim koliinama proizvodi naputaju skladite u drukijem obliku nego to su zaprimljenid) pakiranje spajanje proizvoda u jedinicu za otpremu

e) izlaz robe upuivanje robe primateljima i pripremni poslovi za to prihvat robe iz pakir-nice, meuskladitenje, naruivanje prijevoznih sredstava i utovar u njihf) skladina uprava softver skladita upravljanje i koordiniranje skladinih procesa spojno mjesto logistikih podsustava skladita i izvravanja narudbig) vanjski i unutarnji transport unutarnji transport je transport unutar skladita ili proizvod-nog pogona, a vanjski transport je transport od dobavljaa do poduzea i od poduzea do kupca te izmeu pogona poduzea oba transporta treba sagledati zajedno.

56.Skladite veih

koliina i komisijsko skladitePoseban problem u skladitu predstavlja odreivanje skladinog mjesta za svaki artikl koje je odreeno1. duinom puta

2. uestalou prevaljivanja tog puta

3. dimenzijama i teinom proizvoda

57.Raspored robe u skladituRaspored robe u skladitu ovisi prvenstveno o vrsti robe koja se skladiti. Moe bitiFiksni raspored, modofocirani fiksni, kaotini , modificirani kaotini, u pravokutnom koordinatnom sustavu te raspored na osnovi ABC klasifikacije.

58.Sustav pakiranjaPakiranjem se smatra umotavanje robe u odgovarajue kutije, posude, omote i slino (ambalau) radi zatite.Pakiranje se, prema DIN 55 405, sastoji od:

a) sredstva za pakiranje,b) materijala za pakiranje i

c) pomonih sredstava za pakiranje

59.Funkcije pakiranjaFunkcije pakiranja su:

Funkcije za proizvodnju - pakiranjem se dobiva pakovanje, tj. proizvod u ambalai ambalaa omoguuje pripremu inputa i preuzimanje outputa proizvodnje.Marketinke funkcije ambalaa je sastavni dio politike proizvoda nositelj ekonomske propagande i unapreenje prodaje.Funkcije upotrebe ambalaa se kod kupaca moe upotrijebiti u druge svrhe vano je to jedno-stavnije unititi staru ambalau obzirom na zatitu okolia.Logistike funkcije zatitna funkcija (usluga da roba doe do odredita u ispravnom stanju (kvali-tativno i kvantitativno), skladina funkcija (oblik, dimenzije, vrstoa i sl.), manipulativna funkcija (spajanje u takve jedinice koje olakavaju rukovanje), informativna funkcija (oznake na pakovanjima koje olakavaju identifikaciju ili upozoravaju na lomljiv ili opasan sadraj).

60.Zahtjevi pakiranja i upravljanje

ambalaomS obzirom na proizvod koji se pakira i druge logistike procese, pakiranju se postavljaju odreeni zahtjevi.S obzirom na proizvod na ambalai treba dati informacije u vezi propisa i bitnih karakteristika proizvoda.

S obzirom na logistike procese bitni su zahtjevi transporta i skladitenja.Poseban problem predstavlja ambalani otpad koji se u razvijenim zemljama rjeava prikupljanjem i recikliranjem vezani su s trokovima pa se organiziraju irim drutvenim projektima.U ekoloki prihvatljivu ambalau u Hrvatskoj ulazi ambalaa od recikliranog i drugog papira, razgradivog materijala, drveta, potisnih plinova freona, biljnog otpada te povratna staklena i metalna ambalaa.

61.Vrste pakovanja i logistike jedinice pakiranjaPakovanje se dijeli napojedinano, skupno procesom prepakiranja te pakovanje za slanje (poiljke) utjeu na osobine sredstava za pakiranje i materijala za pakiranje.Logistike jedinice pakiranja su vee jedinice za otpremu nastaju saimanjem proizvoda u standardizirane jedinice po obliku i koliinama pretpostavka su stvaranju racionalnog transportnog lanca.Naela stvaranja transportnog lanca:

a) sastavljanje veih jedinica pakiranja

b) standardizacija jedinica

c) olakavanje uvoenja mehanikih sredstava u manipulacijid) sposobnost slaganja jedinica

e) izbor jedinice koja omoguuje transportni lanac od dobavljaa do kupca

Svako pakovanje je logistika jedinica ako ispunjava gornja naela (paketi, sanduci, kutije, palete, kontejneri i sl. najvee znaenje imaju palete i kontejneri.Paleta - je nosivo postolje s nadgradnjom ili bez nje koja slui za stvaranje tovarne jedinice za otpremu, skladitenje i transport.Prednosti utede u materijalu, vremenu i opremi za pakiranje.Dimenzije mojaru biti usklaene s dimenzijama regala, transpornih sredstava, viliara i sl. u cijelom logistikom lancu

Europska pul-paleta ima dimenzije 800x1200 mm

U kemijskoj industriji - 1000x1200 mmU industriji pia - 800x1000 mm

Kontejneri transportne posude u obliku sanduka koje odlikuje viestruka upotreba , konstrukcija pogodna za razliita transportna sredstva, oprema za laku manipulaciju, lako punjenje i pranjenje, obujam od najmanje 1m3.Transkontejneri posebna vrsta koji se upotrebljavaju u meunarodnom prometu obino kombiniranim nainom prijevoza.Prednosti nije potrebno posebno oznaavanje i pakiranje robe, nema pretovara, bra manipulacija, bolje iskoritenje prostora na vozilu, bolje uvanje robe, jedinstven transportni lanac i sl.

Nedostaci neusklaenost dimenzija, visoka cijena i sl.

62.Transportni sustav pojam i podjelaPod transportom se podrazumijeva promjena mjesta transportiranih proizvoda pomou transportnih sredstava transportni sustav se sastoji od transportnog sredstva, transportiranog proizvoda i transportnog procesa.Vaan je za logistiku zato to nosi velik dio trokova.Transport moe biti unutarnji i vanjski.

63.Funkcije transportaMogu biti :

Primarne prijevoz i operacije uz njega; Sekundarne izgradnja i odravanje transportnih puteva.

64.Transportni

problemRijeiti transportni problem znai pronai optimalno rjeenje vezano za tokove i ostvarivanje prihodaOdgovor na transportni problem daje se kroz dva pitanja:a) koje je najpovoljnije transportno sredstvo hardver sustava

b) koji je najpovoljniji transportni proces softver sustava.

65. Transportni lanacTransportni lanac predstavlja niz tehnikih i organizacijskih procesa kod kojih se osobe ili proizvodi kreu od izvora do cilja. Mogu biti:a) jednolani kada se koristi jedno transportno sredstvo bez prekida

b) vielani kada dolazi do promjene transportnog sredstva prekinuti promet i kombinirani promet.Kombinirani promet je promet s najmanje dva transportna sredstva iz razliitih grana (kamion, vlak, brod, avion) pri emu transportna jedinica (teret) ne mijenja oblik. Dijeli se na a) naprtnjaki kada se prevozi jednim sredstvom koje nakon prijeenog dijela puta dolazi na drugo sredstvo (vlak, brod), a potom opet nastavlja samostalno do cilja.b) Promet posuda prijevoz kontejnerima koji se prebacuju sa sredstva na sredstvo.

66.Unutarnji transportUnutarnji transport obuhvaa podizanje, premjetanje i odlaganje proizvoda unutar poduzea ili skladita ili izmeu njih.Integralni transport obuhvaa premjetanje robe od poetnog mjesta proizvodnje do krajnjeg potroaa.

Najvanija odluka u unutarnjem transportu je izbor transportnog puta koji moe biti kruni i pravolinijsjki, a transportna sredstva viliari, dizalice, prijenosne trake, roboti, runa kolica i sl.

67.Sustav prometa dobaraSustav prometa dobara sastavni je dio ukupnog prometnog sustava uz sustav prometa osoba i informacija - temelji se na gospodarskom i drutvenom sustavu.Prijenos dobara moe biti

a) kopnom eljezniki i cestovni

b) zrakom zrani i cijevni

c) vodom morski i rijeni

68.Cestovni transportCestovni transport je najznaajniji transport koji ima slijedee prednosti pred drugima:

nie cijene na kraim i srednjim realcijama vea konkurencija utede u pakiranju zbog posebnih vozila bra isporuka bez prekrcavanja.Nedostaci: vea potronja goriva vea ovisnost o vremenskim prilikama via cijena na duim relacijama vee zagaenje okolia.

69.eljezniki

transportPrednosti:

relativno nia cijena na udaljenostima preko 200 km pogodnosti za specijalne proizvode (posebni vagoni) manji utroak goriva i manja zagaenja okoliaNedostaci:

ei pretovari sporiji prijevoz vii trokovi pakiranja ee krae

70.Rijeni, kanalski i pomorski transportRijeni i kanalski transport spadaju u unutarnje brodarstvo i imaju svoje prednosti:

Pogodnost za robu male vrijednosti, a velike voluminoznosti (rude, gorivo, drvo, ugljen i sl.) prijevoz na velike udaljenosti uteda energije (odnos rijeka-pruga-cesta = 1 : 8 : 20) nie cijene (1/3 eljeznikog, 1/10 cestovnog)

i nedostatke:Ovisnost o klimatskim uvjetima, ograniena mrea puteva, visoki trokovi odravanja vodenih puteva.Pomorski transport prednosti:

Nie cijene vei kapaciteti manje zagaenje funkcionalan cijele godineNedostaci:

Sporost visoka cijena transportnog sredstva

71.Zrani transportPrednosti:

Brzina sigurnost jednostavnost nii trokovi pakiranja jednostavnije carinjenje jeftinije osiguranje manji gubici

Nedostaci:

Velika potronja goriva visoke cijene veliko zagaenje

72.Cjevovodni

transportCjevovodima se mogu transportirati voda, nafta, naftni derivati i plin te kruti materijali koji se mijeaju s vodom (drvena graa, ugljen, penica, voe i sl.)

Prednosti su u najniim trokovima (oko 5 puta nii od eljeznice za naftu i 4 puta za naftne derivate). Nedostaci su u vrlo visokim kapitalnim ulaganjima i sporost (protok je oko 8 km/h).

73.Trite transportnih uslugaTrite transportnih usluga u velikoj je mjeri regulirano od strane drave zbog vieskruke povezanosti s gospodarskim i drutvenim sustavom. Temelji dravne regulacije su u zakonima o eljeznici, automobilskom prometu, unutarnjem prometu brodova, zranom prometu i sl. te u privatno-pravnim normama gdje su regulirane pedicija, skladini posao, tovarni, otpremni i sl.

74.Organizacija

poslovne logistike - imbeniciUnutarnji imbenici organizacije poslovne logistike su: veliina poduzea

logistiki elementi (skladita, izvravanje naloga)

krug kupaca

trini udio

djelatnost

kvalitete osoblja

oprema i sl.

Vanjski imbenici:

trite

uestalost narudbi

modalitet naloga

modaliteti dostave i sl.

Poslovi i zadaci logistike moe izvravati pojedina jedinica unutar poduzea ili se mogu povjeriti specijaliziranim vanjskim poduzeima.

75.Logistika u

funkcijskoj

organizacijskoj strukturiU funkcijskoj organizacijskoj strukturi logistika moe bitia) rasprena u vie organizacijskih jedinica bez posebne koordinacije (logistika kao posebna funkcija ne postoji)b) rasprena u vie organizacijskih jedinica s koordinacijom iz jednog mjesta (najjai sektor ili sluba koordinira logistike zadatke npr. marketing)c) centralizirana kao poseban sektor ili sluba

76.Logistika u

divizijskoj

organizacijskoj strukturiKod divizijske organizacijske strukture moe se raditi o:

a) centraliziranoj organizaciji logistike ne mora se raditi o posebnoj slubi ve se moe dodijeliti nekoj organizacijskoj jedinici gdje su logistiki poslovi najzastupljeniji vrlo rijetko je uspjena jer je divizija obino dislocirana.b) decentraliziranoj organizaciji logistike ic) kombiniranoj organizaciji logistike postiu se prednosti centralizacije (ukupno optimiranje) i decentralizacije (jasna podjela zadaa)

77.Logistika u

matrinoj

organizacijskoj strukturiMatrina organizacija predstavlja dalji razvojni stupanj nakon divizijske organizacije prednosti su joj u velikoj fleksibilnosti, a nedostaci u kompleksnoj strukturi. Uvoenje logistikog koncepta u matrinu organizaciju moe se izvesti na dva naina:

a) oblikovanjem logistike kao sredinje funkcije b) oblikovanjem logistike kao matrine instance

78.Logistiki konceptZa uvoenje logistike u neko poduzee potrebna je prvenstveno svijest o njezinoj korisnosti. Najlake ju je provesti u trgovinskim poduzeima koja ve imaju skladita, transport i sl., a najtee u uslunim djelatnostima gdje je bitan tok informacija i proizvodnim poduzeima.Prethodna izrada logistikog koncepta olakava uvoenje logistike u poduzee jer tek uvoenje logistikog koncepta otkriva stvarne mogunosti optimalizacije tokova materijala, vrijednosti i informacija.Glavni problem koji se rjeava logistikim konceptom je usklaivanje i optimalizacija unutar logistikog podruja, a i izmeu logistike i drugih funkcija poduzea (nabave, proizvodnje, prodaje).Zahtjevi koje treba ispuniti logistikim konceptom:

Potpunost, transparentnost, sposobnost provoenja, kontrolna mogunost, uklapanje u okvire trokova.

79. Logistika poduzea kao trini

pomagaiLogistika poduzea su institucije za pruanje usluga u izvravanju logistikih zadataka olakavaju zakljuivanje poslova, ubrzavaju i racionaliziraju robne tokove i omoguavaju proizvoaima i trgovcima da se bave osnovnim djelatnostima. Nisu vlasnici robe ve rade po nalogu drugih.Mogu se podijeliti na trine pomagae (zastupnici, komisionari, prijevoznici, pediteri, skladina poduzea, kreditne institucije, osiguravatelji, agencije za ekonomsku propagandu i sl.), trnice i trgovake centre i trine priredbe (sajmovi, aukcije).

80.Posebnosti

logistikih

poduzeaProizvodna poduzea i trgovinska poduzea su primarni elementi, a trini pomagai su sekundarni elementi u sustavu distribucije.Osnovna djelatnost logistikih poduzea je pruanje logistikih usluga.Uvjeti ponude logistikih usluga:

1. potranja za logistikim uslugama nije primarna ve izvedena iz potranje u prodajnom kanalu.2. logistika poduzea uvijek rade s dva trina partnera poiljateljem i primateljem proizvoda.3. logistika poduzea pruaju samo dio usluga koje trai poiljatelj

81.Nabava logistikih uslugaKriteriji za odabir logistikog poduzea ovise o vrsti proizvoda, cijeni usluge, kvaliteti uslugePostoje tri tipa odluka o kupovini kod kojih se odluivanje odvija na razliite naine:

1. isto ponavljanje kupovine ne uzimaju se u obzir nove alternative nego poznate iz prethodnih poslova.2. modificirano ponavljanje kupovine u obzir se uzimaju druge alternative uz ve uhodan nain rada (nezadovoljstvo postojeom uslugom)3. prva kupovina prikupljanje novih informacija o davateljima usluga i vlastitim mogunostima te odluivanje o angamanu

82.Vrste logistikih uslugaLogistika poduzea nude tri vrste usluga i to:a) GLAVNE FUNKCIJE

Funkcija dispozicije i funkcija otpreme

b) FUNKCIJE DOPUNJAVANJA

Funkcija pregrupiranja, skladina funkcija, skupljajua funkcija transporta, funkcija pakiranja, funkcija manipulacije i informativna funkcijac) POSEBNE FUNKCIJE

Unapreenje prodaje, sluba kupaca, osiguranje transporta, obrade carine, kreditiranje

83.Posebnosti

logistikih uslugaPostoje tipine osobitosti u poslovanju logistikih poduzea. Proces transporta obuhvaa: pripremu, utovar, prijevoz, istovar i skladitenje.imbenici za izbor rute i transportnog sredstva: duina rute, ogranienja, osobine vozila i osobine tereta.Osobitosti logistikih usluga: nematerijalni karakter usluga (nemogunost stvaranja zaliha pa je istaknut problem optimalizacije kapaciteta), vezana proizvodnja pri transportu (povratni transport prazan hod vozila kod odlaska na mjesto utovara i povratka u bazu) i razliiti proizvodni postupci (razlike u strukturama trokova).

84.Institucije

prometnog

gospodarstva za pruanje logistikih uslugaU prometnom gospodarstvu kao naruitelji usluga sudjeluju razliita industrijska, trgovinska i druga poduzea kao poiljatelji ili primatelji robe, dok kao ponuditelji sudjeluje itav niz razliitih gospodarskih subjekata.

85.pediteri

(otpremnici) i

posrednicipediter je pravna ili fizika osoba koja se bavi organizacijom otpreme robe svojih komitenata i drugim poslovima koji su s tim u vezi. Oni mogu nuditi kompletne pakete usluga.pediteri mogu biti specijalizirani za odreena prijevozna sredstva, za odreene grupe dobara, za odreene relacije (tuzemne, granine ili meunarodne) ili za odreena financijska podruja (za poiljke, prijem, otpremu, pretovar i sl.).Makleri i agenti - posrednici za otpremu tereta posreduju izmeu poiljatelja i prijevoznika (naroito u morskom i zranom prometu) makleri posreduju od sluaja do sluaja agenti su trajni ovlatenici prijevoznika (kao trgovaki zastupnici).

86.Transportna

poduzeaCESTOVNI TRANSPORT ROBEZa postizanje to kvalitetnije transportne usluge uz to nie trokove potrebno je: maksimalizirati vrijeme koritenja vozila i iskoritenost kapaciteta te minimalizirati kilometrau i broj koritenih vozila.Organizacijski sustavi transporta mogu biti:

Ponavljajui ide istom cestom u povratku prazan hod ili tek djelomino iskoritenje.Radijalni u dvije faze 1. iz vie pravaca u jedno odredite i 2. iz jednog mjesta u vie pravaca.

Prstenasti kretanje u jednom smjeru s vie utovarnih i istovarnih mjesta- ekonominiji od radijalnog zbog manje kilometrae.Kombinirani koristi sve sustave.TRANSPORT ROBE TRANICAMAObino se izvrava od strane jednog dravnog poduzea dok neka nedravna poduzea imaju organiziran lokalni eljezniki promet unutar tvornica.TRANSPORT ROBE BRODOM

Brodskim prijevozom u unutranjem brodarstvu bave se: brodske kompanije veliki sustavi s centralno upravljanom flotom poslove dobivaju preko vie ureda u zemlji obavljaju poslove vozara, peditera, skladitenja i pretovara, mali privatni pojedinani brodari - vozai vlastitih brodova bez ureda ugovorno se veu uz vee brodske kompanije meusobno se spajaju u zadruge i poduzea za tvorniku brodsku vonjuRazlikujemo obalnu plovidbu (mala transportna poduzea) i prekomorsku plovidbu (brodarske kompanije).U Hrvatskoj usluge pomorskog transporta obavlja devet brodara sa 165 trgovakih brodova (1996.).Posebna vanost u brodskom transportu lei na lukama koje su poveznica s drugim trasnportnim sustavima.

ZRANI TRANSPORT ROBESve prisutniji u zadnje vrijeme izvrava se na trojak nain:

a) kao dodatni tovar putnikih zrakoplova

b) zrakoplovima konstruiranim za putniko-teretni transportc) istim teretnim zrakoplovima.

Zrakoplovna drutva za prijevoz tereta prema potrebi

Linijska drutva za zrani promet uz sudjelovanje drave drutva keri koja se bave iskljuivo teretnim transportom

Posebna drutva koja uope ne vre prijevoz putnika

Croatia Airlines (1990.) u IATA primljena 1992.g. u Hrvatskoj 8 zranih luka (6 na obali).

87.Skladina i

pretovarna

poduzea te

poduzea za

pakiranjeSKLADITARSTVOSkladitarstvom se bave samostalna skladina poduzea ili pediterska poduzea. Skladina poduzea esto su u dravnom suvlasnitvu i mogu biti specijalizirana za pojedinu vrstu dobara.PRETOVARUsluge nude drugim logistikim poduzeima mogu biti privatna ili javna poduzea kontejnerski terminali u lukama ili na eljeznici, terminali za zrani promet, poduzea za pretovar rudae, potanskih paketa i sl.Centri za raspaavanje dobara mjesta na kojima bi pediteri spajali male poiljke u velike za skupni prijevoz do drugih centara gdje bi se opet vraale u prvobitni oblik.POSLOVI PAKIRANJA

Poduzea specijalizirana za poslove pakiranja dijele se na:

a) poduzea koja iznajmljuju osobe, strojeve i prostor bez sredstava za pakiranje

b) poduzea koja daju i sredstva za pakiranje.

88.Kooperacija

logistikih

poduzeaDodirne toke logistikih sustavaLogistika mjesta prvog i drugog reda su interne dodirne toke poduzea prvog reda kod izvravanja narudbe - drugog reda u odnosima logistike s drugim funkcijama u poduzeu.Dodirne toke treeg reda meuorganizacijske prelaze granice poduzeaMeuorganizacijski odnosi

Mogu biti s preteno istim interesima - normalni odnosi, kooperacija, stvaranje koncerna i s preteno suprotnim interesima konkurencija (naizmjenini rivalitet koji nije povezan s konkretnim situacijama) i konflikt (odnosi se na konkretnu situaciju)

89.Kooperacija Kooperacija se odlikuje zajednikim djelovanjem (dogovaranje o ciljevima, metodama i izvrenju zadataka) i gospodarskom samostalnou (svako moe odluiti o izlasku iz kooperacije). I kod kooperacije postoje konflikti iji su uzroci u odnosima, ulogama, moi i komunikacijama.

90.Razine kooperacijeIdeja kooperacije posebno se potvruje u prometnoj i pretovarnoj privredi.Suradnja u logistikom kanalu dogaa se u raznim pravcima horizontalna suradnja poduzea koje pruaju iste usluge (udruenja luka, brodara, cestovnog prometa i sl.) najizraenija je u kombiniranom transportu vertikalna suradnja subjekata u svakoj prometnoj grani posebno suradnja velikih i srednjih peditera s ugovorno povezanim transportnim poduzeima dijagonalna suradnja izmeu razliitih prometnih podruja izmeu drutava luka i eljeznikog prometa i sl.

91.Uinci kooperacije u logistikom kanaluPrednosti koje se postiu kooperacijom: izbjegavanje udvostruenja logistikih aktivnosti

koordinacija logistikih odluka

djelovanje protiv porasta gospodarske moi pojedinih poduzeaKooperacija je sve vie uvjet za prave, opsene inovacije u logistikom podruju njome se podupire postizanje cilja podjele rada, utjee na uvoenje suvremene tehnike i doprinosi cilju sigurnosti omoguuje smanjivanje vezanog kapitala (smanjenje broja skladita, bri prijevoz i sl.) ciljevi kooperacije su i dobavna i opskrbna usluga, kao i fleksibilnost (sposobnost prilagoavanja promjeni uvjeta).Kooperacija pozitivno utjee na mnoge ciljeve poduzea samo ako je uveden menadment konflikata (upravljanje konfliktima) koji su neizbjeni izmeu kooperacijskih partnera.

92.Meunarodni

logistiki sustavi -

- meunarodna logistika i meunarodni menadmentMeunarodno poslovanje se odnosi na irok krug aktivnosti u voenju poslovnih transakcija kojima se prelaze nacionalne granice.Meunarodna logistika se temelji na logistikoj koncepciji i meunarodnom menadmentu.

Kod meunarodne se logistike toka isporuke i toka prijema ne nalaze u istoj zemlji. Planiranje, ostvarivanje i kontrola tokova informacija i tokova proizvoda prelaze nacionalne granice.Za meunarodni menadment posebnu vanost imaju ekonomske, politiko-pravne i socijalne karakteristike inozemnih trita, mogunosti i potrebe udruivanja poduzea (sinergetiki uinak).U meunarodnoj logistici se osim imbenika nacionalne logistike u obzi moraju uzeti carine, uvozne kvote, licencije, teajne razlike i sl. ona ima velike informacijske potrebe.Razvojem Europske unije nestaju ili se znatno smanjuju mnoge prepreke pa se europska logistika sve vie pribliava nacionalnoj.

Trokovi u globalnoj logistici kreu se od 25-35% vrijednosti prodajne cijene i znatno su vii od nacionalne (8-10%).

93.Oblikovanje

meunarodnog logistikog sustavaMeunarodni logistiki sustav bavi se fizikim kretanjem proizvoda izmeu proizvoaa i krajnjih kupaca na razliitim tritima.Opi uvjeti za oblikovanje meunarodnog logistikog sustava su:

a) transportne udaljenosti

b) transportna sredstva

c) ustanove

d) dokumenti

e) informacije

Posebni uvjeti ovise o svakoj zemlji a jesu:a) pravni uvjeti

b) administrativni

c) tehniki

d) infrastrukturni

e) kulturno naslijee

Kod meunarodnog logistikog sustava se radi o velikim udaljenostima due vrijeme dobave nesigurno predvianje vremena ponovne dobave vee sigurnosne zalihe vee vezivanje kapitala.Transport je esto organiziran kao vielani koritenje vie naina prijevoza razliite transportne politike ogranienja pojedinih transportnih sredstava razine razvijenosti infrastrukture razlike u standardima (irina pruge i sl.)

94.Posebnosti

hrvatskog

gospodarstvaPrema procjenama udio logistikih trokova u cijeni proizvoda u Hrvatskoj vei je od 40%, a zbog ukljuivanja u meunarodne gospodarske tokove, imaju tendenciju rasta.

LOGISTIKA

NABAVE

KUPAC

TAMPON

SKLADITE

PEDICIJA

PROIZVODNJA

PRIHVAT ROBE

DOBAVLJA

Osobine

transportnog sredstva

Ukupni trokovi

Utjecati na povienje trokova u drugim podrujima

mogu

Snienje trokova u

pojedinim podrujima

LOGISTIKA

PROIZVODNJE

LOGISTIKA

DISTRIBUCIJE

zrak

cesta

pruga

TDZ

TT

UT

trokovi

TT

Broj skladita

Primitak od prometa

Trokovi

Doprinos dobiti

Razina usluge

Trokovi

Veliina serije

trokovi

UT

TDZ

TNK

Prosjeno stanje

zaliha

trokovi

UT

TS

TT

ST

ST

TT

UT

Gustina pakovanja t/m3

% troak logistike od prometa

95%

93%

Doprinos dobiti

Primici od prometa

trokovi

UT

TDZ

TP

Premjetanje

Pripremanje

Dostava

% troak logistike od prometa

Vrijednost , vrijednost

Teina volumen

UT

TT

ST

% troak logistike od prometa

Opasnost

UT

Vrijeme ponovne nabave

Skladitenje

Transportiranje

Fakturiranje

Menadment zaliha

Otprema

Sastavljanje

EMBED Equation.3

Toka narudbe

Visina zalihe

Naruena koliina Q

Ukupna prosjena razina zalihe

Srednja visina zalihe = Q/2

Sigurnosna zaliha

Ciklus narudbe

TZ

UT

Trokovi

Koliina narudbe

Min T

OK

Min T

OK

TNK

TDZ

UT

Trokovi

Veliina zaliha

Vrijeme

TN

PAGE eISPIT.com - Online ispiti i skripte

_1136995987.unknown

_1136996488.unknown

_1136990533.unknown

_1136990487.unknown