veliki atlas hrvatske - brošura

1

VELIKI ATLAS CRO.indd 1 4/13/12 2:01 PM

Istočna Hrvatska

Središnja Hrvatska

Gorska Hrvatska

Sjeverno hrvatsko primorje

Južno hrvatsko primorje – Dalmacija


Hrvatsku poznajem kao vlastiti džep

... uz pomoć Velikog atlasa Hrvatske

• atlas velikog formata (21,7 x 29,5 cm) na oko 500 stranica

• novi sadržaji na topografskim kartama

• novi planovi svih županijskih središta i gradova s više od 30 000 stanovnika

• nove tematske karte

• aktualna geografska problematika hrvatskih regija

• nove, brojnije vrhunske fotografije poznatih i manje poznatih lokaliteta u Hrvatskoj

• QR-kodovi

PRVI PUT

• 194 topografske karte u mjerilu 1:100 000

• 23 plana grada u mjerilu 1:12 500

• tematske karte

• više stotina vrhunskih fotografija

• nekoliko desetaka QR-kodova

Izlazak: studeni 2012.Oko 500 stranica, 21,7 x 29,5 cm


4

Predgovor

Pred vama je Veliki atlas Hrvatske, izvanredno znaËajno kartografsko djelo u kojem Êete naÊi najdetaljniji prikaz dræavnog prostora naπe domovine.

Sve do prvog izdanja ovoga atlasa, 2002. godine, Hrvatska nikada u svojoj povijesti nije imala topografski atlas u mjerilu 1:100 000. Imali smo atlas u mjerilu 1:300 000, bilo je vojnih karata nedostupnih javnosti, pojedinaËnih topografskih zemljovida, satelitskih snimaka ... No nikada nismo imali ovakav temeljni atlas. Ove se godine navrπava deset godina od objavljivanja prvog izdanja Velikog atlasa Hrvatske, naslova koji je rasprodan u rekordnom roku u viπe od pedeset tisuÊa primjeraka. Potraænja za atlasom bila je golema, no za termin objavljivanja ovog novog izdanja odluËili smo priËekati 2012. godinu, u kojoj bi trebali biti objavljeni sluæbeni podaci s posljednjega Popisa stanovniπtva.

Veliki atlas Hrvatske nastao je u suradnji s vrhunskim geografskim i kartografskim struËnjacima. To je prije svega zbirka topografskih karata u mjerilu 1:100 000, idealnom mjerilu, kad jedan centimetar na karti odgovara jednom kilometru u prostoru i omoguÊava detaljan prikaz raznovrsnih geografskih sadræaja i obilje dodatnih informacija. Sadræaj Ëine sva naselja, od gradova do gradskih Ëetvrti i zaselaka, æeljezniËke pruge i ceste, zraËne luke i pristaniπta, mostovi i tuneli te sve ostalo vezano za promet i prometnice. Prikazani su i razni drugi sadræaji,

PRILAGOĐEN ČITATELJUSvi tekstovi u kojima se opisuju hrvatske regije opremljeni su napomenama koje vas usmjeravaju prema konkretnoj topografskoj karti ili planu grada.


5

PRILAGOĐEN ČITATELJUIzdržljiv uvez s tvrdim koricama jamči ovom atlasu dugogodišnju uporabu.

kao πto su nacionalni parkovi i sliËni zaπtiÊeni prostori, kulturno-povijesni objekti ∑ ukratko, sve ono πto je potrebno izletnicima i ljubiteljima prirode. Svaka je toËka u prostoru prikazana sa zadivljujuÊom preglednoπÊu.

Uz 194 topografske karte, u atlasu su i planovi 23 hrvatska grada te tematske karte. Za razliku od prvog izdanja, proπirili smo popis planova gradova, pri Ëemu smo ukljuËili sva æupanijska srediπta i sve gradove s viπe od 30 000 stanovnika.

Na izvanredan kartografski prikaz nadovezuje se opis prostora Republike Hrvatske ∑ geografskih regija, njihovih prirodnih znaËajki i stanovniπtva ∑ bogato ilustriran fotografijama i upotpunjen statistiËkim podacima.

Veliki atlas Hrvatske fascinira obiljem sadræaja, cjelovitoπÊu i preciznoπÊu prikaza, pa Êe biti dragocjena pomoÊ struËnjacima i znanstvenicima, uËenicima i studentima, nuæan svakom suvremenom Ëovjeku na putovanjima, kao i uvijek kad postoji potreba za orijentacijom.

Uredniπtvo

Ova je promidžbena brošura složena iz radne verzije materijala, koji će se provjeravati,

korigirati i urediti prije objavljivanja u knjizi.


6

SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE sastoji se od Istre i kvarnerskoga podruËja s otocima. Istra je geografski jedinstven prostor odijeljen od kvarnerskoga dijela izrazitom reljefnom barijerom ∆iÊarije i UËke.

ISTRA je najzapadnija hrvatska regija. ObuhvaÊa oko 90% povrπine istoimena po-luotoka, najveÊega u Jadranskome moru. U istoËnom je dijelu poluotoka Opatijsko primorje, koje se zbog fiziËke odvojeno-sti reljefnom barijerom ∆iÊa rije i UËke i drukËijega povijesno-geografskog razvitka od ostatka Istre ne smatra sastavnim dije-lom regije, a sjeverni su dijelovi poluotoka u sastavu drugih dræava ∑ Slovenije i Itali-je. Hrvatska Istra, bez Opatijskoga primor-ja, administrativno je ustrojena kao Istarska æupanija, s povrπinom od 2813 km2 i oko 208 000 stanovnika (2011.)

Geografski poloæaj Istre vrlo je po -voljan i bitna je odrednica njezina suvre-menog druπtveno-gospodarskog razvitka. Smjeπtena je na sjeveroisto Ënome rubu Ja-dranskoga mora, najsjevernije uvuËenoga zaljeva Sredozemnoga mora u europsko kopno (izuzev rubno poloæenoga Crnog mora), u gotovo geometrijskome srediπtu poluotoËnoga dijela europskoga kontinen-ta (zapadno od crte Odesa ∑ Kalinjingrad).

Okruæenost morem s triju strana i reljefna izdvojenost prema kopnenom zaleu na istoku i sjeveroistoku odraæavaju se u izrazi-to maritimnom obiljeæju prostora. Poluotok se nalazi na spoju triju glavnih europskih civilizacijskih krugova: slavenskoga, ro-manskoga i germanskoga, Ëije se povijesno proæimanje oËituje u raznorodnu kultur-nom pejsaæu i razmjerno sloæenijem narod-nosnom sastavu stanovniπtva. Izrazito rubni poloæaj unutar Republike Hrvatske s jedne strane i blizina razvijenijih zemalja juæne i srednje Europe (Italija, Slovenija, Austrija) s druge strane, utjeËu na sliËnu funkciju Istre kao spojnog prostora i u suvremenim uvje-tima. Iako takvo transgraniËno poveziva-nje donosi niz prednosti, πto se prije svega oËituje u suvremenim turistiËkim tokovi-ma, nepovoljno je to πto se njime potiËu i produbljuju dezintegracijske tendencije i u Hrvatskoj (nedovoljna ukljuËenost Istre u rijeËku funkcionalnu makroregiju, od-nosno povezanost sa zemljom u cjelini) i u samoj æupaniji (sjeverna i veÊi dio zapadne obale Istre sve viπe gravitiraju prema talijan-skom Trstu). Uz tradicionalnu gravitacijsku usmjerenost, to je znatno i posljedica rub-nog poloæaja njezina vodeÊega gradskog (re-gionalnog) srediπta ∑ Pule 106-B2206te nerazvijenosti æupanijskog srediπta ∑ Pa-zina 82-C1223 .

Istarska æupanija ima tri prirodno-geo-grafski razliËite cjeline. Zapadni i juæni dio poluotoka zaprema istarski ravnjak. To je blago valovita vapnenaËka zaravan s broj-nim ponikvama i uzviπenjima, koja se po-

Arena u Puli

SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE

OGLEDNI PRIMJERAK


7

stupno izdiæe od mora prema unutraπnjosti do zamiπljene crte koja se proteæe od uπÊa Dragonje do Plomina 83-C2 . U nju su usjeËene doline najveÊih istarskih rije-ka Mirne i Raπe te fosilne doline Limske drage, ostatak nekadaπnje doline Pazinsko-ga potoka. Izdizanjem morske razine poslije posljednjega ledenog doba, potkraj pleisto-cena i na poËetku holocena, donji su dijelo-vi tih dolina potopljeni i nastali su slikoviti estuariji tipa rijasa (zaljevi u obliku slova V sa strmim obalama i popreËnim poloæajem prema smjeru pruæanja obale). Najizrazitiji su primjeri takva tipa rijeËnih uπÊa Limski kanal na zapadnoj i Raπki zaljev na istoËnoj obali poluotoka, od kojih je prvi poznat kao jedno od naπih najistaknutijih marikul-turnih podruËja. VapnenaËka zaravan veÊim je dijelom prekrivena plodnom crvenicom, koja pruæa najpovoljnije uvjete za razvitak poljoprivrede, posebno vinogradarstva.

Srediπnji dio Istre zaprema valovito fliπno pobre. Izgraeno je od vodonepropusnih naslaga glina, lapora i pjeπËenjaka, pa je to podruËje bogato vodom. ZahvaljujuÊi raz-granatoj povrπinskoj mreæi tekuÊica to je i najizrazitiji poljoprivredni dio Istre. Razvi-jeno je voÊarstvo, vinogradarstvo i povrtlar-stvo, a na »epiÊkom polju, u jugozapadnom podnoæju UËke, koje je nekad bilo moËvarni prostor, a danas je uglavnom pod paπnjacima, uglavnom se uzgajaju æitarice i povrÊe.

Na sjeveroistoku se izdiæe gorska skupina ∆iÊarija. To je bezvodni prostor, nekad ogo-lio, a danas obrastao πumom, s malo obradivih povrπina, ograniËenih na uvale i ponikve. Vrlo je rijetko naseljena, a ono malo stanovniπtva πto je ostalo u disperznim naseljima bavi se ratarstvom, stoËarstvom i πumarstvom. Dio toga stanovniπtva potomci su vlaπkih ∆iÊa, istroromanskog stanovniπtva koje je speci-fiËno po svojem podrijetlu i govoru. ∆iÊarija na sjeverozapadu prelazi u slovenski Kras, a na jugu se na nju nadovezuje UËka.

Naseljenost Istre moæe se pratiti od pred-rimskoga razdoblja. Tada su u Istri æivjeli

Histri, koji su naseljavali podruËje zapadno od rijeke Raπe. Gradili su utvrena nase-lja na uzviπenjima (gradine ili kastelijeri) u fliπnom i vapnenaËkom pojasu, a glavno im je srediπte bio Nezakcij, 12 kilometa-ra sjeveroistoËno od Pule. U 2. stoljeÊu pr. Kr. Rimljani su razorili Nezakcij i druga gradinska naselja te premjestili teæiπte na-seljenosti na zapadnu obalu. Glavna rim-ska naselja bili su Pula i PoreË 81-B1 , a osim njih razvijali su se i Rovinj 81-B2, Novigrad 57-A3 , Umag 57-A1 i dr. U zaleu tih gradova stvoreni su tzv. age-ri, intenzivno koriπtene agrarne povrπine za opskrbu gradskoga stanovniπtva. U ranome srednjem vijeku nova slavenska (hrvatska)

OGLEDNI PRIMJERAK

Motovun

Istarski kažun


8

194 topografske karte u mjerilu 1:100 000• ažurirane i obnovljene karte – ucrtana nova

mreža autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta, međunarodni granični prijelazi sa susjednim državama, novoizgrađene stambene i poslovne zone u gradovima i izvan njih ...

• 1 cm na karti odgovara 1 km u prirodi – mnoge druge države u regiji nemaju atlas izrađen u takvom mjerilu koje je idealno za orijentaciju

23 plana grada • sva županijska središta i gradovi s više od

30 tisuća stanovnika – planovi gradova nastali prema posljednjim snimanjima terena; nove prometnice, novoizgrađeni objekti i oni koji su još u izgradnji

• Zagrebnačetiristranice,Split,RijekaiOsijek na dvije stranice, a ostali gradovi na jednoj

OGLEDNI PRIMJERAK

PRILAGOĐEN ČITATELJUPrednosti topografskih karata u odnosu na GPS-uređaje i karte na internetu• GPS-uređaji navode vas samo od točke

A do točke B, najčešće po najbližoj ruti, što ne znači nužno da će putovanje biti najudobnije. Topografske karte preciznim prikazom prostora u detaljnom mjerilu omogućuju vam orijentaciju i u širem prostoru.

• karte u atlasu mnogo su preciznije od onih na internetu – prikazani su zaseoci, kolni putovi, pješačke staze, krške jame i špilje, šumske površine, ceste i željezničke pruge, crkve, utvrde, gospodarski i stambeni objekti ....

PRILAGOĐEN ČITATELJUPrednosti planova gradova iz atlasa u odnosu na GPS-uređaje • GPS-uređaji dovest će vas do

željenog odredišta, no nećete doznati ništa o samome gradu, njegovim znamenitostima, kulturno-povijesnim spomenicima, posebnostima, konfiguraciji terena na kojima je podignut grad – sve vam to nude planovi gradova u atlasu.


9

NOVO: sva županijska središta u Hrvatskoj

bolja preglednost


10

OGLEDNI PRIMJERAK

ZAGREB


11

NOVO: ažurirana mreža ulica, cesta i tramvajskih linija

NOVO: ucrtani novoizgrađeni objekti i oni u izgradnji

OGLEDNI PRIMJERAK


OGLEDNI PRIMJERAK

12


OGLEDNI PRIMJERAK

1 cm na karti odgovara 1 km u prirodi

ažurirane i obnovljene karte

194 karte u mjerilu 1:100 000

mnogo preciznije od karata na internetu

13


14

Hrvatska u brojevima Poglavlje s tablicama i grafikonima sadrži:

• najznačajnijeprirodne znamenitosti Hrvatske (najviše planine, najdulje rijeke, najveća jezera, nacionalne parkove, stroge rezervate, parkove prirode, najveće otoke ...)

• najznačajnijekulturne znamenitosti Hrvatske (materijalna i nematerijalna baština pod zaštitom UNESCO-a ...)

• suvremene statističke podatke o broju stanovnika po naseljima prema dostupnim podacima Državnog zavoda

za statistiku te površini i broju stanovnika u hrvatskim županijama

• udaljenosti između većih naselja u Republici Hrvatskoj (izražene u kilometrima)

NAJVEĆI OTOCI U HRVATSKOJ*

Otok Površina (km2)

Krk 405,78

Cres 405,78

Brač 394,57

Hvar 295,71

Pag 284,56

Korčula 276,03

Dugi otok 114,44

Mljet 100,40

Rab 90,84

Vis 88,29

*Izvor:DZS

Dunav

Sava

Drava

Mura

Kupa

Neretva

Una

Bosut

Korana

Bednja

*Izvor:DZS

NAJDULJE RIJEKE U HRVATSKOJ*

Duljina (km)

Duljina u Hrvatskoj (km)

LEGENDA


15

Tematske karte

Prirodne i društvene geografske karakteristike Hrvatske kartografski su prikazane na dvadesetak tematskih karata, koje obrađuju razne teme poput reljefa, voda, klimatskih značajki, vegetacije, teritorijalnog ustrojstva, demografskih značajki, prometa i gospodarstva.

Uz tematske karte izdvojen je i ukratko opisan poneki karakterističan objekt ili lokalitet koji prati prigodna fotografija.

OGLEDNI PRIMJERAK

Planina

Vrh

* Izvor: A. Čaplar: Planinarski vodič po Hrvatskoj

NAJVIŠI VRHOVI U HRVATSKOJ*

NAJVIŠE PLANINE U HRVATSKOJ*

Planina Nadmorska

visina (m)

Dinara 1831

Biokovo 1762

Velebit 1757

Troglav 1708

Plješivica 1657

Kremen 1590

Bjelolasica 1534

Risnjak 1528

Svilaja 1508

Snježnik 1506

* Izvor: A. Čaplar: Planinarski vodič po

Hrvatskoj


Sveti Jure najviπi je vrh Biokova. Na samome vrhu, na 1762 metra, televizijski je odaπiljaË, zbog Ëega je onemoguÊen pristup planinarima i izletnicima. No i s nekoliko metara niæeg vidikovca pruæaju se veliËanstveni vidici na ostale biokovske vrhove, srednjodalmatinske otoke i Zabiokovlje. U neposrednoj blizini Svetog Jure kapelica je posveÊena ovom svecu, kao i planinarska kuÊa Pod Svetim Jurom, nerijetko zatvorena. Do najviπeg biokovskog vrha moæe se doÊi i automobilom po zavojitoj, uskoj i Ëesto nepreglednoj cesti.

OGLEDNI PRIMJERAK

16

RELJEF


17

Vransko jezero kraj Biograda na Moru najveÊe je jezero u Republici Hrvatskoj. U vodenoj povrπini neπto veÊoj od 30 km2 æivi dvadesetak vrsta morskih i slatkovodnih riba, a uz njih je staniπte pronaπlo oko 250 vrsta ptica. Ova krπka kriptodepresija s morem je povezana kanalom prokopanim u 18. stoljeÊu. GraniËno podruËje Zadarske i ©ibensko-kninske æupanije od 1983. godine ornitoloπki je rezervat, a 1999. godine ondje je proglaπen park prirode, Ëija je povrπina 57 km2 te uz prirodne znamenitosti obuhvaÊa i neke vrijedne kulturno-povijesne spomenike (poput arheoloπkih iskopina na Babinom πkolju, srednjovjekovnog burga i MaπkoviÊa hana u Vrani te mletaËkih straæarnica).

voDE

OGLEDNI PRIMJERAK


Ovaj atlas prati suvremene tehnološke inovacije te vam prvi put donosi dodatne informacije kroz QR-kodove. Nekoliko karata u atlasu opremljeno je tom vrstom kodova (QR: Quick Response) koji omogućuju brz i moderan pristup do dodatnih sadržaja na internetu. Ako je vaš mobilni telefon opremljen čitačem QR-kodova, u trenu će vam biti dostupne dodatne informacije o odabranim prirodnim i kulturnim fenomenima naše domovine. Uz edukativne sadržaje ondje ćete doznati i poneku korisnu informaciju koja vam može pomoći u planiranju boravka u prirodi.

PRILAGOĐEN ČITATELJUŽelite li saznati nešto više o ponekoj prirodnoj ili kulturnoj znamenitosti koju namjeravate posjetiti, slijedite ove upute:

• 1. korak: u atlasu potražite stranice s QR-kodovima

• 2. korak: mobilnim telefonom približite se kodu kako bi ga instalirani čitač QR-kodova mogao očitati

• 3. korak: na zaslonu mobilnog telefona ispisat će se link koji će vas povezati s traženim dodatnim informacijama

Kopački ritPark prirode na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske, u Baranji, proglašen je 1967. godine. Cijeli širi prostor ušća Drave u Dunav poplavno je područje u kojem je kretanje moguće isključivo čamcima.

Zarazlikuodmočvaraukojimavodastoji,vodostajiDunava i Drave izravno utječu na količinu vode u ritu. Sezonskim kolebanjima visine vode zahvaljujemo što se kroz Kopački rit u jednom dijelu godine vozimo kao kroz kanale, a u drugom kao po jezerima. Iako postoje višegodišnja pravila kad su vodostaji viši – npr. u kasnije proljeće, kad Dunav i Drava odnose sav otopljeni snijeg iz alpskoga područja – vrlo je teško preciznije odrediti idealan trenutak za posjet parku. Znasedogoditidazbogsvečešćihiobilnijihkolovoškihprolomaoblaka u srednjoj Europi voda začas poplavi kopačke rukavce i mrtvaje, stvarajući manje otoke koji strše iz mutne vode.

Sve u svemu, Kopački rit lijep je u svako doba godine, a za potpuno uživanje u njegovim čarima valja kupiti ulaznicu koja uključuje

QR-kod


19

U Velikom atlasu Hrvatske naći ćete odgovore na pitanja ...

... GDJE ... je neko selo, zaselak, grad, rijeka, objekt ...

... KAKO ... stići do bilo kojeg naselja u Hrvatskoj ili spomenika

u skrovitim dijelovima naše domovine ...

... ZAŠTO ... biste odlučili posjetiti poneki dio Hrvatske izvan

glavnih turističkih ruta ...

U kojim prigodama?• zalakšuorijentacijuuprostoru• kod planiranja izleta, ekskurzija, ekspedicija, godišnjeg

odmora i drugih putovanja po Hrvatskoj• kodposlovnihiprivatnihizbivanjauprirodi• kodtraženjapodataka o hrvatskim regijama, stanovništvu

i njegovu razvoju• kaonezaobilazanizvorznanjazaučenike i studente• zaotkrivanje prirodnih i kulturnih ljepota Hrvatske• kodrješavanja križaljki i drugih zagonetki• kaopodsjetniknanezaboravnedogađajenaproteklom

odmoru• zaotkrivanjekrajevaodaklepotječunašipreci• zalakšepraćenjepolitičkihidrugihzbivanjaunašojdržavi• zasvakidanusvakomdomu...

Za planinare, izletnike, bicikliste

Za sve od 9 do 99 godina

Za učenike i studente

Za poslovnu i privatnu uporabu

Za koga?


veliki atlas hrvatske - brošura

Documents