vrijeme je da se kaze
DESCRIPTION
Udruga osoba s invaliditetom Split jednom godišnje izdaje brošuru pod nazivom "Vrijeme je da se kaže" u kojoj u riječi i slici želi pokazati primjere pozitivne i negativne prakse u osiguravanju uvjeta za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom u svim područjima života. Brošura se dostavlja svim nadležnim institucijama i službama od interesa za osobe s invaliditetom kao i samim članovima, s pozivom na suradnju. Novu brošuru možete besplatno preuzeti u Udruzi.TRANSCRIPT
Sadržaj:
2
14
1516
18
Udruga osoba sinvaliditetom Split
(UOSIS)Kli�ka bb, 21 000 Split,
Tel.: 314 314Fax.: 314 315www.uosis.hr
Matièni broj: 03403831OIB:75984385228
Nela Norac Kevo, dipl.oec
Senka Mrkonjiæ, dipl. iur.Marina Ivandiæ, dipl. oec.
Jasmina MijiæAna Benzon
Tugomir BagatMarin Ivandiæ
Kajo Benzon
DES d.o.o.
1000 primjeraka
Izdanje lista „Vrijeme je da se kaže 3“ je tiskano zahvaljujući potpori Ministarstva zdravstva isocijalne skrbi
4
8
910
1112
13
19
2021
23
UVOD
Pred vama je treæibroj bro�ure«VRIJEME JE DA SEKA�E», kojom�elimo, u rijeèi i slici,pokazati primjerepozitivne i negativneprakse u primjenipozitivnih zakonskihpropisa u na�emgradu uizjednaèavanjumoguænosti za osobes invaliditetom.
Osobe s invaliditetomu svojoj borbi zadostojanstveniji �ivotpro�li su dugi kri�niput koji jo� uvijektraje. Invaliditet nijeproblem sam po sebiveæ nastaje kadadru�tvo ne stvarauvjete za integracijuosoba s invaliditetomu �ivot.Unazad nekolikogodina u Hrvatskoj jepoèela sazrijevati
svijest o potrebiizjednaèavanjamoguænosti za osobe sinvaliditetom. Donijetisu mnogi zakoni,ratificirani i potpisanimnogi me unarodnidokumenti kojireguliraju prava osobas invaliditetom u svrhuosiguravanja njihovogravnopravnogsudjelovanja u dru�tvu.Unatoè tome osobe sinvaliditetom izlo�enesu raznim oblicimadiskriminacije isegregacije jer sepropisi u praksidosljedno ne provode.Èovjek je stvoriobarijere i samo èovjekmo�e da ih sru�i. Alikod mnogih osoba jo�uvijek su dubokoukorijenjenepredrasude o osobamas invaliditetom �topredstavlja najte�ubarijeru na putunjihove borbe zakvalitetniji �ivot,na �ivot u
zajedniciravnopravan sostalima.
Iako su pomaci uosiguravanjujednakih ljudskihprava vidljivi nu�nesu jo� mnogepromjene u koristizjednaèavanjamoguænosti. Zaizgradnju boljegdru�tva, dru�tva ukojem æe osobe sinvaliditetom bitiravnopravni gra anisvi smo odgovorni.Uèinimo da i gra anis invaliditetomu�ivaju svu ljepotu«najlip�eg grada nasvitu». I zato, nehodajmo maleniispod zvijezda.
SenkaMrkonjiæ
UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT >> 3
Pristupaèno okru�enje ima kljuènu ulogu u sudjelovanju osoba s invaliditetom u dru�tvenom�ivotu. Postojeæe zapreke u izgra enom okru�enju ometaju ili sprjeèavaju osobe s invaliditetom usudjelovanju i u�ivanju temeljnih ljudskih prava.Izgradnja pristupaènog okru�enja osobama s invaliditetom, neovisno o vrsti invaliditeta, znaèila bidodatnu dobrobit za sve èlanove dru�tva.
Da bi se ostvario cilj stvaranja �dru�tva za sve�, treba ru�iti postojeæe zapreke, kao i stavove ljudikako bi se izbjeglo zadovoljavanje forme pristupaènosti bez pravog sadr�aja. Primjenom naèelauniverzalnog dizajna svima bi se pojednostavnio �ivot.
U posljednje vrijeme u Splitu se bilje�e pozitivni pomaci u izgradnji pristupaènosti, sukladno pozitivnim zakonskim propisima koji reguliraju gradnju.Za osobe s invaliditetom mobilnost ne znaèi samo uspostavljanje odnosa u prostoru i vremenu,veæ predstavlja znaèajan preduvjet za ostvarivanje dru�tvenih kontakata i neovisnosti. Integracijaosoba s invaliditetom u velikoj mjeri ovisi o naèinu rje�avanja pitanja mobilnosti.
U mnogim zgradama u Splitu pristupaènost nijeosigurana zbog èega je osobama s invaliditetom, koji u njima �ive, izlazak ote�an ili potpuno onemoguæen pa se nalaze u svojevrsnomkuænom pritvoru.
Primjer nepristupaènog stanovanja je gradskikvart Pujanke (izgra en 1980. godine), gdje seprilikom izgradnje ovog naselja kolektivnogstanovanja nije vodila briga o potrebama osobas invaliditetom. To pokazuje koliko je bila niskasvijest o osobama s invaliditetom. U poslovnomcentru Pujanke (sagra enom koju godinukasnije), gdje su smje�teni prateæi sadr�aji, svevrvi od kaskada i stepenica. Osoba sinvaliditetom koja se kreæe uz pomoæ invalidskihkolica i te�ko pokretna osoba, potrebu zaodre enom vrstom usluga, koja su im je prednosom, moraju zadovoljiti na nekom drugom,pristupaènom mjestu. I same zgrade, veæinomneboderi s vi�e od 10 katova, iako imaju liftove,nepristupaèni su za osobe s invaliditetom jer dolifta vode stepenice. Uz dobru volju postojemoguænosti za ure enje pristupaènosti bezveæih ulaganja, a osobama s invaliditetom ovogkvarta u mnogome bi se pobolj�ala kvaliteta�ivota.
4 >> VRIJEME JE DA SE KA�E 3
Pristup pravosu u osobama s invaliditetom nije osiguran na jednakoj osnovi s drugima jer je jedinozgrada �upanijskog suda u potpunosti pristupaèna.Usprkos osiguranoj pristupaènosti najèe�æe je prilaz rampi koja vodi u zgradu �upanijskog sudablokiran vozilima nesavjesnih vozaèa. Ovaj problem je istaknut i u prethodnoj bro�uri nakon èega jepostavljena prilazna ograda koja je trebala poslu�iti za nesmetani prilaz rampi.Nesavjesni vozaèi znaju kako blokirati i tako osigurani prilaz, ne ostavljajuæi dovoljno mjesta nanijednoj strani za prilaz rampi osobi u invalidskim kolicima.Inaèe pristup zgradi je rije�en funkcionalnom pristupnom rampom.
Nakon godina no�enja nepokretnihkorisnika preko stepenica Centra zasocijalnu skrb, napokon smo dobili upotpunosti pristupaèan Centar zasocijalnu skrb i to na novoj adresi uGunduliæevoj 25. (preko puta starezgrade, u biv�oj upravnoj zgradi«Pomgrada»).Zgrada od 1700 kvadrata ima dva liftau koja nesmetano mogu uæi osobe sainvalidskim kolicima, a dugmad su ina Brailleovu pismu, do kojih se dolazitaktilnim stazama.Na svakom katu ima i po jedansanitarni èvor prilago en za osobe sinvaliditetom.
UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT >> 5
Radost kupanja bila je potpuno uskraæena osobama u invalidskim kolicima i te�ko pokretnimosobama u gradu Splitu, sve do otvaranja prve pristupaène pla�e naToj pla�i, od ljeta 2011. godine, pridru�ila se i pla�a na . Otvorena je nakon �to je izgra enaprva faza projekta, koja obuhvaæa ure eni plato za sunèanje, dvije rampe za silazak u more,ure eni parking te pristupna staza. Pla�a je opremljena pristupaènim sanitarnim èvorom,svlaèionicom i tu�em. Pomoæ za spu�tanje nepokretnim osobama u more specijalnim kolicimapru�aju osobe iz spasilaèke slu�be.Realizacija druge faze oèekuje se do poèetka ovogodi�nje kupali�ne sezone, koja æe obuhvatitiure enje platoa na koji æe se postaviti lifter za spu�tanje u more osoba s najte�om vrstom invaliditeta, te dodatni zahvati u prostoru (sprjeèavanje odrona zemlje i kamenja na rampu, nadstre�nicei sl.).
Osobe s invaliditetom neprestano muku muèe saostvarivanjem prava na parkiranje vozila na mjestaoznaèena za osobe s invaliditetom jer su najèe�æezauzeta od vozila tjelesno zdravih osoba. Dodatniproblem je i zloupotreba znaka pristupaènosti.Mnoge osobe «posude» znak od osobe s invaliditetom koja je èlan njegova domaæinstva iako vozilona takva mjesta mogu parkirati jedino ako je snjima osoba koja ima pravo na znak pristupaènosti.Na�alost prometna policija nema ovlast da provjerava tko stoji iza istaknutog znaka pristupaènosti uvozilu. Sve to dovoljno govori o nesavjesnostiosoba koje zloupotrebljavaju prava osoba s invaliditetom i bezdu�nim ignoriranjem njihovih potreba.
6 >> VRIJEME JE DA SE KA�E 3
Mre�a udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, uz pomoæ odobrenih projekata i donatora, krajem2011. godine uselila se u svoj prostor na adresi Teslina 29 u Splitu. Prostor je u potpunostipristupaèan za rad i dolazak osobama koje se kreæu uz pomoæ invalidskih kolica, �to obuhvaæapristupaèni prilaz, radnu i drugu opremu, sanitarni èvor i podno grijanje te parkirali�na mjesta.
Svakodnevna je pojava da su parkirali�na mjesta rezervirana za Udrugu osoba s invaliditetom Splitzauzeta od vozila tjelesno zdravih vozaèa, a nerijetko vozilom blokiraju i sam prilaz rampi tako da jeosobi u invalidskim kolicima izlazak ili dolazak potpuno onemoguæen. Istaknuti znak vi�e je putaru�en od nesavjesnih gra ana, a nakon upornog ponovnog postavljanja od strane èlanova Udrugebez traga je nestao.
UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT >> 7
Na likovnoj izlo�bi pod nazivom«Bez ogranièenja», odr�anoj naotvorenom, u Strossmayerovomparku u Splitu, 8 akademskihslikara i osobe s invaliditetomUdruge osoba s invaliditetom Split,u okviru projekta Mre�e udrugaosoba s invaliditetom Dalmacije«�to bi dao da si na mom mjestu»,izlo�ile su svoje radove na temuintegracije osoba s invaliditetom udru�tvu. Cilj izlo�be je bio potaknutigra ane na razmi�ljanje o potrebiru�enja svih oblika diskriminacijeprema osobama s invaliditetom, �tobi pridonijelo ostvarivanju jednakihmoguænosti sudjelovanja usvakodnevnom �ivotu.
Nedostatak razvijene svijesti o nu�nosti po�tivanjadostojanstva osoba s invaliditetom, prava na jednakost, prava na jednake prilike dovodi to toga da gradimo,radimo i pona�amo se kao da �ivimo u svijetu potpuno«zdravih» osoba i kao da æemo vjeèito ostati mladi isna�ni. U gradu Splitu mnogo toga ide na bolje, èemusu pridonijele udruge koje skrbe o osobama s invaliditetom i mediji koji ih prate u njihovoj borbi za jednakemoguænosti.
Na�alost, dio javnosti jo� uvijek razmi�lja o osobama sinvaliditetom kao bespomoænima kojima treba pru�itimilostinju. Na taj naèin osobama s invaliditetom se nedaje prilika da obogate dru�tvo svojom razlièito�æu ipoka�u sve svoje moguænosti i sposobnosti. Ru�enjepredrasuda ponekad je te�e od ru�enja arhitektonskihbarijera u prostoru.
Stalnim djelovanjem u podizanju razine svijesti javnostio moguænostima osoba s invaliditetom doprinijet æe sesmanjivanju i sprjeèavanju uzroka i posljedica socijalne iskljuèenosti i siroma�tva.
8 >> VRIJEME JE DA SE KA�E 3
Pristup informacijama i komunikaciji kljuèni je vid sudjelovanja u dru�tvu. Da bi osobe s invaliditetom mogle aktivno u�ivati svoja prava, sudjelovati i donositi odluke o svojem �ivotu, nu�an im jepristup informacijama putem odgovarajuæeg komunikacijskog sustava. Me utim, mnogim osobamas invaliditetom informacije i komunikacije i dalje su uglavnom nedostupne.
Razvoj u informatièkom i komunikacijskom svijetu mijenja naèin na koji gra ani ulaze u me usobnuinterakciju, vode posao, pristupaju uslugama i informacijama te opæenito komuniciranju. Tehnolo�kinapredak ukljuèuje Internet, sredstva elektronièke komunikacije, videotelefona itd. Va�no je da svigra ani imaju korist od ovih tehnolo�kih unaprje enja te da nijedna skupina ne bude iskljuèena, aosobito osobe s invaliditetom.
Javna tijela imaju posebnudu�nost pobrinuti se da njihoveinformacije budu dostupne uraznim oblicima kao odgovorna razlièite potrebe osoba sinvaliditetom te tako biti uzoromza privatni sektor i sve one kojipru�aju usluge osobama s invaliditetom.
Ako �elimo imati inkluzivnodru�tvo, treba optimalno iskoristiti nove tehnologije u ciljupoveæanja neovisnosti i kvalitete interakcije osoba s invaliditetom u svim podruèjima�ivota.
UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT >> 9
U praksi se èesto doga a da korisnici, nakon dugotrajnog i mukotrpnog postupka dobivanjadoznake, budu zakinuti u dobivanju funkcionalnih individualno izra enih pomagala, koje se javljajuzbog gre�aka u izradi, odnosno nedovoljno prilago enim individualnim potrebama korisnika. Nedovoljna je pa�nja posveæena estetici, a predugo je i èekanje isporuke. Cijena odre ena za pojedinoortopedsko pomagalo igra ulogu i u kvaliteti materijala i u samoj izradi, jer nerijetko korisnici èuju daje cijena prenisko odmjerena, �to u konaènici znaèi da je, za onoga tko pomagalo izra uje, takavrad neisplativ, pa se «u�tedi» na svemu pomalo.Tako su osobe s invaliditetom izlo�ene èestim odlascima na «u�timavanje» ortopedskog pomagalai na kraju se moraju zadovoljiti dobivenim. Nerijetko imaju otvorene rane od no�enja takvih pomagala te sami improviziraju kako bi bile podno�ljive za no�enje do prava na novu doznaku i s nadom daæe drugi put biti bolje.
Ortopedske cipele u Splitu rade se po uzetoj mjeri koja se �alje isporuèitelju u drugom gradu(Osijeku) i dobivaju se gotove, bez ijedne probe. Tako izra ene ortopedske cipele èesto rezultirajunjihovoj potpunoj neupotrebljivosti. Osoba s invaliditetom ostaje prepu�tena sama sebi do prava nanovu doznaku. Ako �elite vratiti tako izra ene cipele i tra�iti novu izradu nailazite na potpunonerazumijevanje. Uvjeravaju vas da su takve cipele, uzete po va�oj mjeri, upravo trebale i biti, anova izrada znaèila bi nove cipele, �to je neisplativo. Sa novom doznakom, na koju imate pravo zagodinu dana, ako ne �elite ponovno riskirati, ostaje vam jedino moguænost osobnog odlaska uortopedsku kuæu koja ih izra uje, gdje æete im ukazati na gre�ke u ranijoj izradi i inzistirati na probiprije finalne izrade. Pored izlo�enosti problemu putovanja i tra�enja smje�taja izlo�eni ste idodatnim tro�kovima koje zdravstveno osiguranje ne pokriva. Dakle, korisnici snose tu e gre�ke.
Osobe s invaliditetom imaju ista prava kao i drugièlanovi dru�tva na kvalitetne usluge i odgovarajuæelijeèenje te tehnologiju koja im omoguæuje najvi�umoguæu razinu zdravlja.
Iz obveznog zdravstvenog osiguranja proizlazi i pravoosiguranih osoba na ortopedska i druga pomagala.Osoba ima pravo na pomagalo takve vrste i kakvoæe,kakvo joj zaista poma�e, a u primjeni joj osiguravauporabu. Tako er ima pravo na popravak pomagala,rezervne dijelove i potro�ni materijal.
10 >> VRIJEME JE DA SE KA�E 3
Za pru�anje zdravstvenih usluga svima pod jednakim uvjetima, potrebna jepristupaènost javnih i privatnihzdravstvenih ustanova, �to na�alost,nije uvijek sluèaj.
Parkirali�te na kojem su rezerviranamjesta za osobe s invaliditetom suudaljena od ulaza Frula, a nije im niosiguran put od parkirali�ta do bolnice.Osoba koja se kreæe uz pomoæ invalidskih kolica mo�e samo uz tu u pomoæpra�njavom i neure enom stazom doæido bolnice, a i tada ako ulaz na stazu iizlaz nije blokiran vozilima nesavjesnihvozaèa, �to je u pravilu sluèaj.
Ure enoparkiralište naFirulama
<
Jednak pristup zdravstvenim uslugama treba osigurati i �enama s invaliditetom, ukljuèujuæiposebice predporo ajno, ginekolo�ko savjetovanje i lijeèenje te savjete u vezi planiranja obitelji.U Splitu ni jedna ginekolo�ka ambulanta nije u potpunosti pristupaèna �enama s invaliditetom.
Iako je postojala moguænost da se u novoizgra enom rodili�tu, èija je zgrada izgra ena po svimnormama pristupaènosti, nabavi i prilago eni ginekolo�ki stol, isto se nije uèinilo.Naime, Udruga je jo� poèetkom 2008. godine, dok je opremanje rodili�ta bilo u tijeku, pismenotra�ila nadle�no Ministarstvo za financiranje.Uz vrlo brzi odgovor Ministarstvo je dopisom sugeriralo KBCu Split odnosno ravnatelju da prilikomnabavke opreme razmotri nabavku tra�enog stola te ih obavijesti o moguænosti realizacije. Na tomeje i ostalo, a novo rodili�te je ostalo bez potpuno prilago enog ginekolo�kog stola za �ene sinvaliditetom i starije �ene.S obzirom na propu�tenu priliku pri nabavci, �ene s invaliditetom se nikako ne mogu zadovoljiti sizjavama nadle�nih u bolnici da i postojeæa suvremena oprema i stolovi mogu poslu�iti �enama sinvaliditetom.
Tako er, na parkirali�tu ispred zgrade novog rodili�ta od 30tak parkirali�nih mjesta ni jedno nijeobilje�eno za osobe s invaliditetom.
UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT >> 11
Prašnjava cesta iblokirani izlazosobama uinvalidskimkolicima saparkirališta dobolnice
<
Za osobu s invaliditetom uloga obitelji je od velikog znaèenja. Velika je trauma za svakog roditeljaèije dijete je ro eno ili je postalo invalid.Neki roditelji postupno prihvaæaju tu èinjenicu i bore se s te�koæama dok se drugi emocionalnoslome, �to èesto rezultira rastavom braka, a ponekad i napu�tanjem djeteta. U mnogim obiteljimas vi�e djece doga aju se poremeæeni odnosi izme u djece i roditelja jer je djetetu s invaliditetompotrebna znatno veæa pa�nja i briga. Zbog stalne brige za dijete s invaliditetom, jedan od roditeljaèesto mora napustiti posao, a s druge strane posebne potrebe djeteta s invaliditetom zahtijevajupoveæane novèane izdatke.
Da bi takva djeca ostala u krugu svoje obitelji, pomoæ dru�tva prijeko je potrebna. Pojaèanimdjelovanjem dru�tvene skrbi u razlièitim podruèjima za�tite osoba s invaliditetom doprinijela bioèuvanju stabilne i zdrave obitelji te time stvorili uvjeti za �to lak�e prevladavanje te�koæa s kojimase svakodnevno susreæu, odnosno bolji i kvalitetniji �ivot osobe s invaliditetom i njezine obitelji.
osnovan 2006. godine u Splitu,na adresi Mato�eva 6, pru�a �iroki raspon uslugausmjerenih pobolj�anju kvalitete �ivota obitelji,ukljuèujuæi i obitelji osoba s invaliditetom odnosnodjece s te�koæama u razvoju. U Centru roditelji mogudobiti savjetodavnu pomoæ u prevladavanju obiteljskihte�koæa te informaciju o najpovoljnijim pravima ioblicima za�tite, kao i o razlièitim pitanjima u svezi sbrakom. Provode se i iskustvenoedukativne radioniceza djecu, mlade i roditelje.
Na�alost, prostor Obiteljskog centra se nalazi na I i IIkatu na Rivi, u Bajamontijevoj palaèi (De�koviæevakuæa) te zbog arhitektonskih barijera onemoguæavadolazak osoba s invaliditetom. Zbog toga im sepsiholo�ko savjetovanje pru�a u prostoru u kojem �ive,mada to nije idealno rje�enje jer su djelotvornijasavjetovanja u izdvojenom prostoru.
Olak�avanju �ivotne situacije nezaposlenimroditeljima s djetetom koje ima te�ka tjelesna o�teæenja pridonosi i pravo jednogroditelja na status roditelja njegovatelja,propisan Zakonom o socijalnoj skrbi.Roditelj ovo pravo ostvaruje i nakon punoljetnosti djeteta sve dok takva potrebatraje, a najdulje do ispunjenja uvjeta zastvaranje mirovine.
12>> VRIJEME JE DA SE KA�E 3
U skladu sa suvremenim shvaæanjima i kod nas je zapoèeo proces zaokreta od institucijske skrbi iosiguravanju uvjeta za ostanak osoba s invaliditetom u krugu svoje obitelji i zajednici. Da bi se topostiglo potrebno je osigurati �iroki raspon kvalitetne podr�ke na razini zajednice da bi im seomoguæila sloboda izbora. Neovisno �ivljenje ne odnosi se samo na �ivotne uvjete, veæ ovisi i opristupaènosti niza drugih usluga, ukljuèujuæi i prijevoz. Osiguravanjem uvjeta za �to neovisnije�ivljenje osoba s invaliditetom sprijeèila se njihova izolacija i segregacija iz zajednice te pru�ilamoguænost da osobe s invaliditetom odaberu kako i gdje �ele �ivjeti.Da bi osobe s invaliditetom s visokim stupnjem o�teæenja bile �to samostalnije i vi�e ukljuèene u�ivot zajednice uvelike im poma�e . Pomoæ osobnog asistenta,namijenjena za osobe s najte�om vrstom i stupnjem invaliditeta, a za sada je omoguæena u okvirupilot projekta Ministarstva socijalne politike i mladih i ogranièena sredstvima koje udruge dobivajupo projektu. U konaènici projekt æe poslu�iti kao struèna podloga i prijedlog odgovarajuæegzakonskog rje�enja u svrhu uvo enja instituta osobnog asistenta.Osobni asistent obavlja poslove koje zbog prirode o�teæenja ne mo�e obaviti osoba s invaliditetom,a po projektu je odobreno 20 sati asistencije na tjedan. Istra�ivanja su pokazala veliko zadovoljstvokorisnika pru�enim uslugama osobne asistencije.
Preko mjera Javnih radova Zavoda zazapo�ljavanje Udruga je zapo�ljavala osobe zapomoæ u domaæinstvu osobe s invaliditetom,koja je najèe�æe iskori�tena za �etnju ili odlazakdoktoru, na terapiju ili neku drugu vrstu pomoæipotrebnu osobi s invaliditetom. Iako su oviposlovi prvenstveno namijenjeni osobama kojesu du�e godina nezaposleni odaziv je do sadabio izrazito mali jer nisu bili dovoljno senzibilizirani za rad s osobama s invaliditetom.
Potpuno neovisno �ivljenje nije uvijek moguæe.U takvim iznimnim sluèajevima trebalo biomoguæiti skrb u malim, kvalitetnim ustanovamakao alternativu �ivotu u ustanovi.
Na�alost, u sada�njim uvjetima mnoge mladeosobe s invaliditetom koje ostanu bez skrbi,smje�taju se u domove za stare i nemoæne osobe, jer drugih alternativnih oblika za sadanema.
UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT >> 13
Veliko je znaèenje procesa odgoja i obrazovanja usvrhu �to uspje�nije socijalne integracije osoba sinvaliditetom, koji poèinje u djeèjem vrtiæu, nastavlja se u osnovnoj �koli te u srednjo�kolskim ustanovama i visokim uèili�tima. Stvaranje moguænosti zasudjelovanje osoba s invaliditetom u redovom obrazovanju nije va�no samo za osobe s invaliditetom,veæ i osobe bez invaliditeta koje se uèe upoznavanju ljudske raznolikosti i toleranciji.
Sve osobe, bez obzira na narav i stupanjo�teæenja, trebaju imati osigurane uvjete za jednakpristup obrazovanju i razvijanju svoje osobnosti,talenata, stvarala�tva te intelektualne i tjelesnesposobnosti do punog potencijala. Na svim razinama obrazovnog sustava, ukljuèujuæi i djecu od najranije dobi, potrebno je poticati na po�tivanjeprava osoba s invaliditetom.
Djeci s te�koæama u razvoju zakonski jeomoguæeno ukljuèivanje u redovne djeèjevrtiæe, a propisana je i prednost za upis uvrtiæe koji su u vlasni�tvu dr�ave, jedinicalokalne uprave i samouprave.Unatoè tome, u praksi je ukljuèivanje djece ste�koæama u razvoju u redovne vrtiæeskopèano s mnogobrojnim problemima. Tiproblemi odnose se na pristupaènost vrtiæa,dobivanja odobrenja osnivaèa za upis buduæitreba osigurati ekipiranost struènog osoblja ipomoænih radnika za njegu, skrb i pratnjutakve djece. Najèe�æe su roditelji ukljuèeni utra�enje asistenta za svoje dijete dok boravi uvrtiæu, �to nije uvijek lako. Iz iskustavapojedinih roditelja pokazala se njihovaemocionalna iscrpljenost nakon razgovora spojedinim ravnateljima koji potrebuukljuèivanja djeteta u vrtiæ svode na razinufinancijskih sredstava. Kad su osiguranipreduvjeti i dijete se upi�e u vrtiæ, roditelji seosjeæaju kao da im je uèinjena posebnausluga, zbog èega moraju biti zahvalni, dokse roditelji djece bez te�koæa ne moraju takoosjeæati, a zakon i jednoj i drugoj djeci dajeista prava.
Ponekad su i roditelji zdrave djece protivukljuèivanja djece s te�koæama u razvoju u istuskupinu s njihovom djecom iako u vrtiæima ukojima su ukljuèena djeca s te�koæama drugadjeca ne osjeæaju razliku. Razlike, na �alost,vide samo odrasli.
U odrasloj dobi osobe koje su u najranijoj dobiuèila odrastati i odgajati se sa djecom ste�koæama u razvoju neæe imati predrasuda jeræe znati cijeniti razlièitost, dok djeca ste�koæama u razvoju neæe odrastati i odgajati seu ote�anim uvjetima, izolirana od svojih zdravihvr�njaka, �to u odrasloj dobi rezultira traumamaiz djetinjstva i osjeæaju manje vrijednosti.
Na upit Udruge, nadle�na slu�ba Grada nijeodgovorila koliko je djece s te�koæama u razvojuukljuèeno u redovne djeèje vrtiæe, koliko jedjeèjih vrtiæa pristupaèno te za koliko njih jeosiguran asistent u vrtiæu.
14>> VRIJEME JE DA SE KA�E 3
Zakonski je osigurano ukljuèivanje djece s invaliditetom u redoviti razredni odjel bilo potpuno ilidjelomièno, �to ovisi o te�ini invaliditeta.Samo djeca s veæim te�koæama u razvoju se obrazuju u posebnim ustanovama.Ukljuèivanje u redovnu osnovnu �kolu uvelike pridonosi socijalizaciji djece s te�koæama u razvoju.Njihovo odrastanje u prirodnom okru�enju pridonosi njihovoj integraciji u dru�tvo, prihvaæaju serazlièitosti, razvija tolerancija, jaèa se osobnost takve djece. Istra�ivanja su pokazala da djeca kojasu bila integrirana u pred�kolski odgoj redovito ne nailaze na te�koæe pri ukljuèivanju u osnovnu�kolu, a djeca koja su zavr�ila redovni program osnovne �kole ukljuèuju se bez veæih te�koæa usrednjo�kolsko obrazovanje.Primjena pozitivnih zakonskih propisa u praksi je ote�ana jer nisu osigurani adekvatni uvjeti�kolovanja za ukljuèivanje djece s te�koæama u razvoju u redovni sustav obrazovanja (arhitektonskebarijere, neekipiranost, needuciranost, veliki broj djece po odjeljenjima, nedostatak adekvatnihpomagala i sl).Jedan od oblika pomoæi u olak�avanju integracije uèenika s te�koæama u razvoju u redovnomsustavu obrazovanja su koji daju tehnièku pomoæ uèenicima s te�koæama urazvoju. U praksi je osiguravanje asistenta u nastavi ote�ano jer nadle�no Ministarstvo jo� nijedonijelo poseban Pravilnik kojim æe se regulirali uvjeti, naèin i postupak anga�iranja asistenata.
Za sada prilagodba je uèinjena u O� «Gripe»izgradnjom platforme za prijevoz invalidskihkolica, pristupnom rampom i adaptacijomsanitarnog èvora te O� «Skalice» izgradnjompristupnih rampi unutar i izvan �kolskezgrade te adaptacijom sanitarnih èvorova uprizemlju.U O.�. «Srinjine» i O.�. «Meja�i» prilikomrekonstrukcije i nadogradnje u cijelosti jeizvr�ena arhitektonska prilagodba, dok je uO.�. «Suæidar» prilago en ulaz u �kolu teizvr�ena adaptacija sanitarnih èvorova. Za ostale �kole koje su ukljuèene u projektpribavljena je potrebna projektna dokumentacija, a prilagodba æe se vr�iti u skladu smoguænostima proraèuna.
Grad Split je u svom proraèunu osigurao odre enasredstva za financiranje asistenta za djecu ste�koæama èiji su se roditelji obratili nadle�noj slu�biGrada za pomoæ u financiranju asistenta u nastavi.Od 2010. godine Udruge osoba s invaliditetom mogu prijaviti projekte za financiranje asistenata u nastavi za svoje èlanove na raspisane natjeèajeMinistarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijskesolidarnosti odnosno sada Ministarstvo socijalnepolitike i mladih.U odnosu na pristupaènost �kola uèenicima ste�koæama u razvoju Grad Split je Ministarstvuznanosti, obrazovanja i �porta dostavio prijedlog za6 �kola koje je potrebno arhitektonski prilagoditi uokviru projekta «Pristupaène �koleMre�a �kola bezarhitektonskih barijera», i to: O� «Kamen �ine», O�«Split 3», O� «Luèac», O� «Ravne njive», O�«Gripe» i O� «Skalice».
UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT >> 15
Osobe s invaliditetom imaju se pravo upisati na studij na isti naèin i pod jednakim uvjetima kao iostali, sukladno propisima o visokim uèili�tima. Unatoè tome, mali se broj osoba s invaliditetomupisuje na studij jer im arhitektonskourbanistièke barijere predstavljaju problem. Dakle, ne mogu sesamostalno kretati unutar fakulteta, odnosno izme u predavaonica, knji�nica i drugih prostorija.Posljednjih godina do�lo je do pobolj�anja standarda i uvjeta studiranja osoba s invaliditetom ugradu Splitu, kao i na drugim hrvatskim sveuèili�tima. Prilago avaju se prostori fakulteta i studenskih domova, studenti s invaliditetom dobivaju naknadu za prijevoz, na veæini hrvatskih fakultetaimaju izravan upis na �eljeni smjer pod uvjetom da prije u razredni prag, smje�taj u studenski domje izravan te imaju pravo na dr�avnu stipendiju.No, jo� uvijek postoje brojne barijere koje im ote�avaju studij, ponajvi�e arhitektonske, a odnose sena neadekvatan prilaz fakultetima, kao i na adekvatnu horizontalnu i vertikalnu komunikaciju unutarprostora.U Splitu bi svi ti problemi trebali biti rije�eni izgradnjom , unutar kojeg su veæizgra ene zgrade Ekonomskog, Gra evinsko arhitektonskog te fakulteta Elektrotehnike, strojarstvai brodogradnje, a u izgradnji su zgrade Pravnog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Umjetnièkeakademije. Sredi�nja gra evina Sveuèili�nog kampusa je nova Sveuèili�na knji�nica projektirana iopremljena po najsuvremenijim standardima. Nakon �to se u Kampusu izgrade i svi prateæi sadr�ajiosobama s invaliditetom biti æe u potpunosti omoguæeno nesmetano studiranje, na ravnopravnojosnovi.
>
iNa Sveuèili�tu u Splitu, odnosno na pojedinim sastavnicama od 2011. godine djelujupovjerenici kao kontakt osobe za studentes invaliditetom u sklopu projekta osnivanjaUreda za studente s invaliditetom. Ured æebiti namijenjen studentima:
s o�teæenjem vida s o�teæenjem sluha s tjelesnim invaliditetom s vi�estrukim o�teæenjima s kroniènim bolestima s psihièkim poremeæajima s te�koæama u uèenju (disleksija,
disgrafija i sl.) s ostalim zdravstvenim stanjima ili
te�koæama koje mogu utjecati natijek studija.
Nadamo se da æe ova hvalevrijedna inicijativa inaèe potaknuta od prof.dr.sc. Aleksandra Jakira, konaèno dobiti konkretnijupodr�ku od strane Rektora i ostalihnadle�nih tijela Sveuèili�ta u Splitu, buduæisam Ured na�alost jo� nije oformljen uopsegu u kojem veæ gotovo punih 5 godinauspje�no djeluje Ured za studente s invaliditetom Sveuèili�ta u Zagrebu.
16 >> VRIJEME JE DA SE KA�E 3
Sveuèili�ta u Splitu je u 2011. godinivr�io radove na izgradnji novih predavaonica prilikomèega se uz posebno zalaganje dekana, prof.dr.sc.Borisa Buklija�a, vodilo raèuna o pozitivnimzakonskim propisima o ure enju i sigurnosti prostora,odnosno o pristupaènosti istog osobama sinvaliditetom. Na ulazu je postavljena odgovarajuæabetonska rampa za osobe u kolicima kao iautomatska senzor vrata koja se sama otvarajuprilikom ulaska i izlaska iz zgrade. Vertikalnakomunikacija unutar objekta je pristupaèna osobamas invaliditetom buduæi su predavaonice i studenskareferada u razini prizemlja dok za nove predavaonice(koje nisu u prizemlju) postoji suvremenaautomatizirana rampa za invalidska kolica, kao istubi�te sa za�titnom gumom protiv proklizavanja uzrukohvat. Za napomenuti je da su 4 djelatnikafakulteta pro�la obuku za rukovanje spomenutomrampom, kako bi uvijek po dvojica u obje smjene(jutarnjoj i popodnevnoj) bili na raspolaganjuosobama s invaliditetom. Same uèionice suergonomski opremljene s naznaèenim oznakama naklupama namijenjenim nepokretnim i te�e pokretnimosobama.
Pravni fakultet tako er ima u planu i preure enjepostojeæih sanitarnih èvorova kako bi bili prilago enipotrebama osoba s invaliditetom Iako Pravni fakultetseli na Kampus pristupaènost prostora sada�njegPravnog fakulteta ostat æe za druge sadr�aje kojimaæe se namijeniti ovaj prostor.
UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT >> 17
Praksa je pokazala da su zaposlene osobe s invaliditetom daleko manje na bolovanju od ostalihzaposlenika te da na radnom mjestu za koje suosposobljene daju svoj puni radni uèinak. Poredtoga, dr�ava je rastereæena davanja s osnovainvaliditeta koje nezaposlene osobe primaju, aosobe s invaliditetom osjeæaju se korisne sebi idru�tvu te �ive neovisno o ekonomskoj briziobitelji i dru�tva. Zaposlenost ima velikogznaèenja u ostvarivanju socijalne integracijeosoba s invaliditetom.
Iako u Splitu ima svijetlih primjera zapo�ljavanjaosoba s invaliditetom jo� uvijek su predrasudeposlodavaca u njihov radni uèinak velike, a mnogaslobodna radna mjesta su zbog arhitektonskourbanistièkih barijera nedostupna osobama s invaliditetom. Pozitivni zakonski propisi omoguæavajuposlodavcima dobivanje sredstava za prilagodburadnog mjesta osobama s invaliditetom, a u praksise to vi�e odnosi na jednostavne prilagodbe.
Zapo�ljavanje predstavlja jedan od bitnih preduvjeta dru�tvene ukljuèenosti i ekonomske neovisnosti osoba s invaliditetom i od osobite jedru�tvene va�nosti. Nezaposlene osobe s invaliditetom koje ne ostvaruju svoj prihod ovisne suo brizi obitelji i dru�tva.
U svrhu �to aktivnijeg zapo�ljavanja osoba sinvaliditetom donesen je i poseban propis Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji izapo�ljavanju osoba s invaliditetom, po kojemje, izme u ostalog, uvedeno kvotnozapo�ljavanje osoba s invaliditetom i davanjeolak�ica poslodavcima koji zapo�ljavaju osobes invaliditetom. Unatoè tome, mala jezapo�ljivost osoba s invaliditetom u usporedbisa osobama bez invaliditeta.
18 >> VRIJEME JE DA SE KA�E 3
Razvoj i provedba politike vezanih uz pristupaèni prijevoz trebala bi na svim razinama dovesti doznaèajnog pobolj�anja kvalitete �ivota mnogih osoba s invaliditetom te mo�e biti preduvjet za postizanje jednakih moguænosti, neovisnog �ivljenja i aktivnog sudjelovanja u dru�tvenom i kulturnom�ivotu zajednice te zapo�ljavanju. Da bi pristupaèan prijevoz bio na dobrobit osobama s invaliditetom kljuèno je da èitav prijevozni lanac bude pristupaèan.
U Splitu je za osobe s invaliditetom, koje sekreæu uz pomoæ kolica i te�ko pokretnimosobama, osiguran prijevoz prilago enim kombivozilima, financiran od grada Splita. Prijevoz seobavlja radnim danom u vremenu od 622 sata,a vikendom i praznikom od 820 sati. Narud�base vr�i na broj telefona 262445, u vremenu od9,3011,30 sati za naredni dan. Osobe koje �elekoristiti prilago eni prijevoz prethodno trebajubiti na listi korisnika za �to je potrebno obratiti seslu�bi grada Splita, Upravnom odjelu za socijalnu skrb i zdravstvo.
Uvedeni niskopodni gradski autobusi ne koristemnogo osobama koje se kreæu uz pomoæ invalidskih kolica.Problemi su nepostojanje adekvatnih nogostupa u razini sa vratima autobusa, nesavjesnoparkiranje na autobusnim stajali�tima,mehanièko rukovanje rampom �to zahtjevastalni izlazak vozaèa i velike gu�ve u autobusu.
U putnièkom vlaku je jedno sjedalo, blizu ulaza,obilje�eno za osobe s invaliditetom, znakomnacrtanog sjedala s crvenim kri�em.Me utim vagon, sanitarni èvor, �irina prolazakao ni prilaz vlaku (ne postoji platforma) nisuprilago eni za osobe u invalidskim kolicima.U nagibnom (ICN) vlaku postoje dva takooznaèena sjedala i prilago eni sanitarni èvor.Da bi se osobama u invalidskim kolicimaomoguæila pomoæ pri ulasku i izlasku iz vlakatreba prethodno najaviti svoje putovanje.Povlastica od èetiri godi�nja putovanja u�eljeznièkom prometu se mo�e iskoristiti uputnièkom vlaku uz popust od 75% i besplatnimprijevozom za pratitelja te u nagibnom vlaku(ICN) u visini 50% od cijene karte za sebe kao iza pratioca.
Me ugradski autobusni prijevoz je u potpunosti nepristupaèan, kako zbog neprilago enih ulaza tako i prostora unutar autobusa.
U avionskom prijevozu osigurana jepristupaènost za osobe u invalidskim kolicimaod prihvata, transporta u avion te izlaska, kakou Splitu tako i u Zagrebu i svim europskim isvjetskim metropolama.
UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT >> 19
Bavljenjem �portom, rekreativno ili natjecateljski,posti�e se socijalizacija u dru�tvu i oèuvanjepsihofizièkog stanja, sposobnosti, jaèa se motivacija isamopouzdanje, �to bitno utjeèe na pobolj�anjekvalitete �ivota osobe s invaliditetom.Osobama s invaliditetom potrebno je osiguratinesmetano sudjelovanje u �portskim aktivnostima bilokao sudionicima, bilo kao gledateljima. Mnogi �portskiobjekti i dalje su u velikoj mjeri nedostupni osobama sinvaliditetom. Djeca s te�koæama u razvoju ne u�ivajuista prava kao i njihovi zdravi vr�njaci, pogotovo ne nasatima tjelesnog odgoja.Usprkos mnogim arhitektonskim barijerama inedostatku servisa pomagala, osobe s invaliditetomposti�u zapa�ene rezultate kako na lokalnim tako i nadr�avnim i me unarodnim natjecanjima.
U Splitu se osobe s invaliditetomuspje�no bave �portom u raznimdisciplinama � stolnom tenisu,kuglanju, viseæoj kuglani, plivanju,sljedeæoj odbojci, ko�arci u kolicima,boæanju, atletici i pikadu iako sviprostori u kojima treniraju nisupristupaèni. Buduæi je �elja za�portom jaèa, prepreke savladavajuuz velikodu�nu pomoæ drugih.
�portska dvorana u hotelu Zagrebpristupaèna je osobama u invalidskimkolicima. Tu je osobama sinvaliditetom srijedom od 1416 satina raspolaganju igranje stolnogtenisa, kuglanje i pikado.Prostor Stolnoteniskog kluba Split naGripama u potpunosti jenepristupaèan iako u tom prostorunajbolji stolnotenisaèi s invaliditetomsvakodnevno treniraju za natjecanja,a me u njima su i osobe u invalidskimkolicima koja se prenose prekostepenica.
20 >> VRIJEME JE DA SE KA�E 3
Pravo osoba s invaliditetom da kao pojedinci budu u potpunost ukljuèeni u dru�tvo ovisi i o tomemogu li sudjelovati u kulturnom �ivotu dru�tva. Da bi osobe s invaliditetom ostale ili postaleneovisne, moraju voditi �to je moguæe potpuniji �ivot u interakciji s ostalim èlanovima dru�tva.Osobama s invaliditetom potrebno je osigurati uvjete da mogu, na ravnopravnoj osnovi s drugima,sudjelovati u kulturnim, rekreacijskim, �portskim, duhovnim i dru�tvenim aktivnostima, kaopromatraèi ili sudionici, kako bi mogle razvijati i koristiti svoje kreativne, tjelesne, umjetnièke,duhovne i intelektualne potencijale za svoju dobrobit i dobrobit svoje zajednice.
Veæina muzeja i galerija u gradu Splitu nisu dostupneosobama s invaliditetom. Mnogi od njih su i spomenicikulture i nerazumno bi bilo inzistirati na pristupaènosti,ali bi se ona morala osigurati svagdje gdje je moguæa irazumna. Postoje razne moguænosti za prilagodbu ibez arhitektonskih intervencija. Ponekad su i malipomaci u prilagodbi korisni.Potrebna je veæa svijest (mo�da i educiranost) opotrebi razumnog prilago avanja muzejskih prostora iprograma osobama s invaliditetom, �to bi doprinijelodru�tvenoj ulozi muzeja.Na slu�benim stranicama Turistièke zajednice Split sene navodi pristupaènost, odnosno nepristupaènostmuzeja i galerija osobama s invaliditetom, �to bi bilokorisno, kako za osobe s invaliditetom grada Splita,tako i za turiste s invaliditetom.
Posjet kazali�nim predstavamaomoguæena je osobama s invaliditetomizgradnjom pristupne rampe, nabavkomskalamobila za premo�æivanje stepenica iosposobljavanjem lifta, koji je prostornomali, ali mo�e poslu�iti odre enimkategorijama osoba s invaliditetom.Osobe s invaliditetom nesmetano mogupopratiti sve sadr�aje koji se odvijaju uSpaladium areni koja je u potpunostiprilago ena osobama s invaliditetom.Za istaknuti je da je i najveæi kompleksantièkih spomenika Salona (Solin) veæimdijelom pristupaèan osobama s invaliditetom.Isto tako osobe s invaliditetom moguu�ivati u �etnji uz rijeku Jadro jer seprilikom ure enja �etnice vodila briga i onjihovim potrebama.
UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT >> 21
Osobama s invaliditetom, ljubiteljima nogometa, stadion NK Hajduk nije pristupaèan, ali im jeomoguæeno besplatno gledanje utakmica na ju�nom prostoru, ispod semafora, do kojeg se mo�edoæi invalidskim kolicima.
Na slu�benim stranicama Turistièke zajednice Split pored opisa sadr�aja 23 hotela u gradu Splitu,navedeno je da je 7 hotela pristupaèno za osobe s invaliditetom, odnosno stavljena je naznaka «zahendikepirane». To bi podrazumijevalo da se pristupaènost odnosi kako na prilaz hotelu tako i nahorizontalnu i vertikalnu pristupaènost.
Navedeni pristupaèni hoteli osobama s invaliditetom su: hotel Park, Radisson blu resort hotel, hotelZagreb, Dalmina, President, More i Atrium, dok kod hotela Adriana na Rivi ne stoji oznakapristupaènosti, ali su jedini, koji su me u galerijom slika, postavili i sliku sa invalidskim kolicima urestoranu, iz èega bi se mogao izvuæi zakljuèak da se pristupaènost odnosi na restoran.
Na�alost, de�ava se da su neki hoteli u Hrvatskoj koji nose oznaku pristupaènosti za osobe sinvaliditetom u stvarnosti samo djelomièno pristupaèni jer je osigurana pristupaènost prilaza nekimsadr�ajima, dok su nepristupaèni sanitarni èvorovi, nedovoljna �irina vrata na kupaonicama zaprolaz osoba sa invalidskim kolicima, kao i manevar s kolicima unutar prostora, u �to su se uvjerili ineki na�i èlanovi.
22>> VRIJEME JE DA SE KA�E 3
Sudjelovanje svih gra ana u politièkom i javnom �ivotu kljuèno je za razvoj demokratskog dru�tva.Stoga je va�no da osobe s invaliditetom mogu iskoristiti svoje pravo glasa i sudjelovati u takvimaktivnostima.
Postupak glasovanja i glasaèka mjesta prete�no su nepristupaèna za osobe s invaliditetom.Osobama s invaliditetom, kao i drugim nemoænim osobama koje �ele glasovati, èlanovi biraèkogodbora dolazili su na kuænu adresu. Istra�ivanja GONGa su pokazala da se dio biraèkih odbora nijeodazivao na pozive starih, nemoænih i nepokretnih biraèa zbog nedostatka kapaciteta i neorganiziranosti. Takvih sluèajeva, po izjavama èlanova, bilo je i u Splitu. Biraèka mjesta smje�tena u�kolama, mjesnim zajednicama i drugim prostorima najveæim dijelom nisu pristupaèna za osobe ukolicima i te�ko pokretnima.Dok se na�e izborno zakonodavstvo uskladi s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, kojapredvi a moguænost primjene potpornih i novih tehnologija koje bi biraèima s odre enom vrstominvaliditeta omoguæile ostvarivanje aktivnog biraèkog prava, nu�no je osigurati naèin da ni jednaosoba s invaliditetom ne izgubi pravo glasa ili pravo sudjelovanja na izborima zbog svojeg invaliditeta.
Treba stvarati uvjete u kojima svi mogu u�ivati svoja politièka prava, u kojima æe i osobama sinvaliditetom biti omoguæeno sudjelovanje u politièkom �ivotu, pod jednakim uvjetima. U sada�njim(ne)uvjetima jako malo je osoba s invaliditetom koje se aktivno bave politikom kroz politièke stranke,a jo� manje pozicioniranih na visokim polo�ajima kako na lokalnoj tako i nacionalnoj razini.
UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT >> 23