VRSTE RIJEČI

PROMJENLJIVE I NEPROMJENLJIVEPROMJENLJIVE I NEPROMJENLJIVE

Jelena Manojlović, prof.

PROMJENLJIVE VRSTE RIJEČI:

1. imenice;2. zamjenice;3. pridjevi;4. glagoli;5. neki brojevi.

Imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi su riječi sa deklinacijom: mijenjaju se po padežima i obličke osobine su im vezane padežima i obličke osobine su im vezane za rod (muški, ženski i srednji), broj (jednina i množina) i padež. To su imenske riječi.

Glagolske riječi su sa konjugacijom. Njihove obličke riječi vezane su za gramatičke kategorije lica, vremena, gramatičke kategorije lica, vremena, načina, glagolskog vida, glagolskog roda i broja.

Nepromjenljive riječi su:

1. prilozi;2. predlozi;3. veznici;4. rečce;5. uzvici.

IMENICE

Promjenljive riječi koje imenuju bića, predmete, Promjenljive riječi koje imenuju bića, predmete, pojave i pojmove uopšte.

ROD KOD IMENICE JE DVOJAK.

Po prirodnom rodu imenice su muškog roda: čovjek, sin, dječak... jer označavaju bića čovjek, sin, dječak... jer označavaju bića muškog pola i ženskog roda – žena, sestra, tetka... jer označavaju bića ženskog pola.

Imenice koje ne označaju bića muškog ili ženskog pola imaju gramatički rod koji se određuje u zavisnosti od oblika imenica i oblika određuje u zavisnosti od oblika imenica i oblika njenog atributa.

IMENICE PREMA ZNAČENJU

1. vlastite (Mihailo, Jabučilo, Tara, Zemlja ); 2. zajedničke (prijatelj, komšija, jelen, konj, pero);pero);3. zbirne (pruće, trnje, granje, braća);4. gradivne (vino, mlijeko, ulje, nafta);5. apstraktne (želja, tuga, sreća, mladost );6. glagolske (pisanje, čitanje).

PRIDJEVI

Odredbene nesamostalne riječi koje stoje uz Odredbene nesamostalne riječi koje stoje uz imenicu i pokazuju po neku odliku onoga što znače imenice uz koju stoje (mlad čovjek, lijepažena, dobro dijete).

Podjela pridjeva prema značenju:

1. opisni (crven, zelen, lijep);2. prisvojni (majčin, bratov, školski, sestrin);3. gradivni (zlatan, gvozden, stakleni, svileni);4. pridjevi vremenskog odnosa 4. pridjevi vremenskog odnosa (jutarnji, današnji, ljetošnji, noćašnji);5. pridjevi prostornog odnosa ( ovdašnji, tamošnji, gornji, lijevi);6. pridjevi namjene: stočna- hrana, žitni- trg, zdravstvena- ustanova.

PRIDJEVI IMAJU SVOJ : ROD, BROJ I PADEŽ.

KOMPARACIJA- POREĐENJE PRIDJEVA:

1. POZITIV;2. KOMPARATIV;3. SUPERLATIV.

ZAMJENICE

Riječi kojima se upućuje na lica, stvari i osobine.

1. IMENIČKE ZAMJENICE (lične zamjenice, lična 1. IMENIČKE ZAMJENICE (lične zamjenice, lična zamjenica za svako lice SEBE ILI SE, upitna zamjenica za lica i stvari KO I ŠTO ili ŠTA, neodređene zamjenice NEKO, NEŠTO, odrične zamjenice NIKO, NIŠTA, opšte zamjenice SVAKO, MA KO, BILO KO.

PRIDJEVSKE ZAMJENICE

1. prisvojne (moj-a, e; tvoj-a, e; njegov- a, o; njen-a, o; naš- a, e; vaš- a, e; njihov- a, o; svoj- a, e);2. pokazne (ovaj,ova,ovo; taj, ta, to; onaj, ovakav, ovakva, ovakvo; ovoliki, ovolika, ovoliko; onoliki, toliki);3. odnosno- upitne (koji, čiji, kakav);4. neodređene zamjenice (neki, nekakav, nečiji, nekolik);5. odrične (nikoji, nikakav, ničiji);6. opšte (svaki, koji god, ma koji...).

BROJEVI

Zavisne odredbene riječi , označavaju broj ili red nečega.

Podjela:1. osnovni;2. redni;3. zbirni.

Osnovni (dva čovjeka, tri drugarice, sedamdeset sela).

Redni (prvi čovjek, peta zemlja, deseto dijete).

Zbirni (dvoje jagnjadi, šestoro djece, dvoje Zbirni (dvoje jagnjadi, šestoro djece, dvoje mladih).

GLAGOLI

Nesamostalne odredbene riječi kojima se nekome ili nečemu pripisuje neka radnja.

Glagolski oblici mogu biti:Glagolski oblici mogu biti:1. lični- vremena (prezent, perfekat, aorist, imperfekat, pluskvamperfekat, futur I i futur II i načini: imperativ i potencijal; 2. nelični: glagolski prilog sadašnji, prošli, trpni i radni gl. pridjev i infinitiv.

PROSTI GLAGOLSKI OBLICI - prezentska osnova: prezent, imperativ, glagolski prilog osnova: prezent, imperativ, glagolski prilog sadašnji, imperfekat, trpni glagolski pridjev.

Infinitivna osnova : aorist, radni glagolski pridjev, glagolski prilog prošli.pridjev, glagolski prilog prošli.

SLOŽENI GLAGOLSKI OBLICI:pomoćni glagoli jesam, biti i htjeti, infinitiva ili radnog glagolskog pridjeva glagola u promjeni.

Složeni glagolski oblici su:Složeni glagolski oblici su:perfekat;pluskvamperfekat;futur I;futur II;potencijal.

PRILOZI

Nepromjenljive vrste riječi koje stoje uz glagole, imenice, pridjeve i priloge i bliže određuju ono što te riječi znače.

PRILOZI ZA: MJESTO (gdje, kuda, kamo, ovdje, onamo, dolje), VRIJEME (danas, juče, ljetos, sada ), NAČIN (dobro, loše lijepo, brzo, pošteno), UZROK (zato, stoga), KOLIČINU (još, dosta, malo, mnogo).

PREDLOZI

Nepromjenljive, pomoćne riječi koje stoje uz padežne oblike da bliže odrede njihove odnose padežne oblike da bliže odrede njihove odnose prema drugim riječima u rečenici.

1. prostorni odnos - PRED KAPIJOM JE POSTAVLJEN REFLEKTOR.

2. Odnos po vremenu:PRED POLAZAK JE BIO RASPOLOŽEN.

3. Uzrok: NIJE DOŠAO ZBOG BOLESTI.

4. Cilj: 4. Cilj: OTIŠAO JE U SVIJET RADI ZARADE.

5. Način : ŠETALI SU RUKU POD RUKU.

6. Odnos zajednice : UČIO JE SA MOJIM BRATOM.

PREDLOZI

Od, iz, sa, zbog, radi, kroz, niz, uz, kod, pri, na, po, u, o...po, u, o...

NEPRAVI PREDLOZI: blizu, više, niže, preko, vrh, dno, čelo, put, oko, kraj, mjesto;iznad, ispod, iza, između, ukraj, pokraj, povrh...

VEZNICI

Nepromjenljive riječi koje služe za povezivanje riječi u rečenici ili međusobno povezivanje riječi u rečenici ili međusobno povezivanje rečenica.

VEZNICI: a, ali, i, kako, jer, i, pa, te, ni, niti...

REČCE

Posebne riječi i po značenju i po funkciji u rečenici.rečenici.

REČCE: međutim, pak, da, ne, dakako, vjerovatno, zaista, valjda, zbilja, možda, bar, evo, eto, eno.

UZVICI

Predstavljaju posebnost u jeziku i među vrstama riječi: ah, oh, eh, ih, uh, a, o, oj...