KLASA: UP/I-344-01/16-05/02URBROJ: 376-11-16-19Zagreb, 31. svibnja 2016.

Na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. i članka 62. stavaka 3. i 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14) radi provođenja regulatorne obveze nadzora cijena za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti je na sjednici održanoj 31. svibnja 2016. donijelo

ODLUKU

I. Najviša razina mjesečne naknade za uslugu potpuno izdvojenog pristupa lokalnoj petlji na temelju bakrene parice iznosi 49,53 kn.

II. Trgovačko društvo Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9, obvezno je najkasnije 8 dana od donošenja ove odluke objaviti na svojim internetskim stranicama izmijenjenu Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji s ugrađenom novom mjesečnom naknadom i datumom primjene od 1. siječnja 2017.

III. Način i uvjeti primjene nove mjesečne naknade definirani su odlukom Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti od 16. prosinca 2015. (KLASA: UP/I-344-01/15-05/12, URBROJ: 376-11-15-49).

Obrazloženje

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je odlukom o analizi tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji odredila trgovačkom društvu Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) obvezu nadzora cijena za uslugu potpuno izdvojenog pristupa lokalnoj petlji na temelju bakrene parice (dalje: LLU usluga) na način da se primjenjuje mjesečna naknada određena na temelju rezultata troškovnog modela „odozdo prema gore“ primjenjujući LRAIC+ pristup (dalje: BU-LRAIC+ model) kako je to definirano odlukom od 18. prosinca 2013. (KLASA: UP/I-344-01/13-05/24, URBROJ: 376-11/13-10). Navedenom odlukom, HT-u je određena najviša razina mjesečne naknade za LLU uslugu (dalje: LLU cijena) u iznosu od 57,30 kn te je definiran način na koji HT može zatražiti primjenu najviše razine cijena.

U srpnju 2015. HT je podnio zahtjev za primjenom troškovno usmjerene cijene u iznosu od 57,30 kn. HAKOM je odlukom od 16. prosinca 2015. (KLASA: UP/I-344-01/15-05/12,

1

URBROJ: 376-11-15-49) definirao da se LLU cijena u iznosu od 57,30 kn može početi primjenjivati od 1. siječnja 2017. ukoliko HT u roku od 30 dana od donošenja navedene odluke objavi novu LLU cijenu i datum njezine primjene unutar Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (dalje: Standardna ponuda). Nastavno na navedenu odluku, HT je unutar Standardne ponude objavio da će od 1. siječnja 2017. početi primjenjivati LLU cijenu u iznosu od 57,30 kn.

Nadalje, u odluci od 16. prosinca 2015. HAKOM je naveo kako je trenutno u tijeku ažuriranje troškovnog modela na temelju kojeg će se ponovno izračunati troškovi LLU usluge te da postoji mogućnost da se u tom postupku odredi neka druga najviša razina cijena. Naime, analizom tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji definirano je da HAKOM može izmijeniti LLU cijenu temeljem članka 62. stavka 4. ZEK-a te se navodi da je potrebno ažurirati izrađeni BU-LRAIC+ model kako bi HAKOM mogao izračunati cijene za buduća razdoblja.

HAKOM je ažurirao postojeći BU-LRAIC+ model te je kao prijedlog za javnu raspravu definirao mjesečnu naknadu za LLU uslugu u iznosu od 48,47 kn.

O navedenom prijedlogu provedena je javna rasprava u trajanju od 2. ožujka do 18. ožujka 2016. Tijekom trajanja javne rasprave zaprimljeni su komentari operatora: HT, Vipnet, Optima, Metronet i H1. Nastavno na zaprimljene komentare, HAKOM je zatražio očitovanje operatora o prijedlozima HT-a i ostavio rok do 31. ožujka 2016. Dodatne komentare dostavili su HT, Vipnet, Terrakom i H1. Odgovori na pristigle komentare nalaze su u Privitku 1 ove odluke.

Po zaprimanju navedenih komentara, HAKOM je iste analizirao te u određenoj mjeri izmijenio prijedlog izračuna mjesečne naknade za LLU uslugu. Od pristiglih komentara, HAKOM je odlučio djelomično prihvatiti komentare HT-a koji su se odnosili na cijene cijevi i troškove prava puta i služnosti. Također, na izračun mjesečne naknade za LLU uslugu utječe i WACC koji je u vrijeme donošenja prijedloga odluke bio na javnoj raspravi. S obzirom da je na temelju komentara pristiglih u navedenom postupku iznos WACC-a izmijenjen s 9,05% na 10,14%, navedena izmjena utjecala je i na izračun LLU cijene.

HAKOM je 13. travnja 2016., sukladno članku 23. ZEK-a, prijedlog odluke dostavio Europskoj komisiji (dalje: Komisija) na daljnje odgovarajuće postupanje. Predložena mjesečna naknada za LLU uslugu iznosila je 54,21 kn.

HAKOM je 20. travnja 2016. zaprimio zahtjev Komisije za dostavom informacija te 22. travnja 2016. dodatni zahtjev za dostavom informacija. Odgovori na oba zahtjeva dostavljeni su Komisiji 25. travnja 2016.

U skladu s člankom 7. stavkom 3. Okvirne direktive 2002/21/EZ HAKOM je 12. svibnja 2016. zaprimio odluku u kojoj Komisija nije istaknula primjedbe na dostavljen prijedlog odluke. Međutim, Komisija je imala primjedbe na prijedlog odluke o izračunu WACC-a koji je istovremeno notificiran Komisiji te je Komisija o oba predmeta donijela jednu odluku. Izmjena vrijednosti WACC-a utjecala je na izmjenu cijene LLU-a te konačna mjesečna naknada za LLU uslugu iznosi 49,53 kn.

U nastavku se daje obrazloženje odredbi izreke ove odluke.

2

Ad I.

HAKOM je za određivanje LLU cijene koristio BU-LRAIC+ model izrađen u skladu s Preporukom Komisije1, radi slanja ispravnih signala „gradi ili kupi“ (eng. build or buy signals). Primjenom navedene metodologije potiču se nova ulaganja i inovacije u pristupne mreže nove generacije.

Prilikom ažuriranja BU-LRAIC+ troškovnog modela zadržane su pretpostavke iz modela izrađenog u 2013., a u modelu su ažurirani sljedeći ulazni podatci: troškovi opreme i radova koji utječu na kapitalne troškove, operativni troškovi koji proizlaze iz HT-ovog top-down modela, broj aktivnih linija po MDF lokaciji te vrijednost WACC-a za nepokretnu mrežu. U izračun su uključeni i troškovi prava puta i služnosti.

Prema rezultatima ažuriranog BU-LRAIC+ modela, prosječni trošak LLU usluge za cijeli teritorij Republike Hrvatske, uz primjenu svih vrijedećih pravila gradnje te cijena prema tekućem troškovnom računovodstvu (eng. Current Cost Accounting, CCA), iznosi 129,66 kn.

Navedeni iznos odnosi se na troškove (kapitalni, operativni i veleprodajni specifični troškovi) hipotetskog operatora koji bi danas gradio bakrenu pristupnu mrežu do svake stambene/poslovne jedinice u Republici Hrvatskoj primjenjujući postojeća pravila gradnje te kupujući opremu prema današnjim cijenama.

Nakon izrade BU-LRAIC+ modela i donošenja odluke od 18. prosinca 2013., HT je modernizirao pristupne mreže putem FTTN2 i FTTC3 koncepta te je navedenim rekonstrukcijama pristupne mreže obuhvaćeno oko 11 000 linija. HAKOM nije bio u mogućnosti napraviti izmjene u modelu kojima bi modelirao nove lokacije glavnih razdjelnika (dalje: MDF), međutim izrađeni model je obuhvatio i troškove izgradnje pristupne mreže i za linije koje sada pripadaju novom MDF-u s obzirom da je računao trošak do svake stambene/poslovne jedinice u prostoru. Stoga je HAKOM aktivne linije na novim MDF-ovima pridijelio starim MDF-ovima kako bi dobio trošak po MDF-u.

Prilikom izračuna troškova za javnu raspravu primijenjena je razumna stopa povrata uloženog kapitala u nepokretnoj mreži (dalje: WACC) u iznosu od 9,05% koja je u to vrijeme bila na javnoj raspravi. Nakon javne rasprave, na temelju pristiglih komentara, WACC je definiran u prijedlogu odluke za notifikaciju Komisiji u iznosu od 10,14%. Nastavno na komentare Komisije u usporednom postupku notifikacije WACC-a, isti je izmijenjen za fiksnu mrežu na način da je smanjen s 10,14% na 8,73%, što je i konačna stopa korištena za izračun mjesečne naknade LLU-a.Promjene WACC-a, uz ažuriranje ostalih ulaznih podataka, značajno utječu na kapitalne troškove s obzirom da se njihov izračun temelji na primijenjenoj metodi amortizacije - metodi kosih anuiteta, a kako je to određeno Metodologijom. Prema navedenoj metodi amortizacije, 1 Preporuka Komisije od 11. rujna 2013. o jedinstvenim obvezama nediskriminacije i troškovnim metodologijama u cilju promicanja tržišnog natjecanja i poboljšanja ulagačkog okruženja u području širokopojasnog pristupa (2013/466/EU)2 U slučaju FTTN koncepta kojeg HT uvodi u svoju pristupnu mrežu, operatori mogu izdvojiti pristup na lokaciji novog nezavisnog čvora. U ovom slučaju radi se o usluzi koja je istovjetna usluzi izdvojenog pristupa lokalnoj petlji koja se temelji na bakrenoj parici. Otvaranjem novog čvora znatno se skraćuje bakreni segment mreže, te krajnji korisnici migrirani na novu lokaciju nezavisnog čvora više nisu dostupni s lokacije starog nezavisnog čvora.3 Koncept lokalne zavisne petlje (potpetlje) – kod ovog koncepta omogućeno je da se pojedine usluge u pristupnoj zavisnoj mreži mogu realizirati s dvije različite lokacije: centralne lokacije nezavisnog čvora i lokacije zavisnog čvora, dakle krajnji korisnik s centralne lokacije nezavisnog čvora ne ostaje bez usluge.

3

vrijednost WACC-a značajno utječe na izračun kapitalnih troškova u slučaju imovine koja ima dugi vijek trajanja, a što je slučaj u pristupnoj mreži (HAKOM je u BU-LRAIC+ modelu primijenio na rovove vijek trajanja 40 godina, na cijevi 40 godina, zdence 30 godina te stupove 30 godina).

Nadalje, HAKOM temelji izračun operativnih troškova u BU-LRAIC+ modelu na broju kvarova na 100 linija, tzv. LFI (eng. Line Fault Index). Prema izvješćima o kakvoći usluga koje HAKOM objavljuje, prosječan LFI HT-a za 2012., 2013., i 2014. iznosi 16,7%. HAKOM smatra da se radi o previsokom udjelu kvarova na 100 linija što je posljedica starosti i nedovoljnog održavanja HT-ove mreže. HAKOM je prilikom izračuna operativnih troškova u BU-LRAIC+ modelu primijenio ciljanu LFI vrijednost u iznosu od 8% s obzirom da je modelirana mreža učinkovitog operatora. Sukladno ciljanoj LFI vrijednosti optimizirani su operativni troškovi. Ista ciljana vrijednost bila je primijenjena i prilikom izračuna LLU cijene u odluci od 18. prosinca 2013. Ukoliko HAKOM ne bi primijenio navedenu optimizaciju operativnih troškova, operatori korisnici bi neopravdano nadoknađivali HT-u troškove koje ima radi nedovoljnog održavanja mreže.

S obzirom da je malo vjerojatno da će učinkoviti operator danas graditi bakrenu pristupnu mrežu, HAKOM je izradio troškovni model koji računa i troškove svjetlovodne pristupne mreže za cijeli teritorij Republike Hrvatske smatrajući da bi operator koji odluči danas graditi pristupnu mrežu vrlo vjerojatno gradio mrežu temeljenu na svjetlovodnoj niti, a ne na bakrenoj parici.

Iako današnja pravila gradnje nalažu da se svi podzemni kabeli moraju smjestiti u cijevi, u prošlosti se pristupna mreža u određenim područjima (većinom ruralna, ali ponegdje i u urbanim područjima) gradila i na način da su se bakreni kabeli položili direktno u zemlju. U slučaju gradnje nove pristupne svjetlovodne mreže, i u navedenim područjima bi bilo potrebno iskopati nove rovove u koje bi se smjestile cijevi te u njih uvukli svjetlovodni kabeli u skladu s važećim pravilima gradnje.

S obzirom da se određeni dijelovi postojeće bakrene pristupne mreže (kabelska kanalizacija) mogu iskoristiti i za novu pristupnu mrežu temeljenu na svjetlovodnoj niti, HAKOM je pri izračunu troškova posebno tretirao područja na kojima već postoji kabelska kanalizacija i područja na kojima istu tek treba izgraditi. Za područja na kojima postoji kabelska kanalizacija, HAKOM je za troškove rovova, cijevi i zdenaca koristio podatke iz HT-ovih računovodstvenih podataka temeljenih na tekućem troškovnom računovodstvu (CCA) vodeći računa o akumuliranoj amortizaciji navedene imovine odnosno nadoknađujući samo onaj dio ulaganja koji još nije amortiziran, dok je za područja na kojima je potrebno graditi kabelsku kanalizaciju koristio podatke o troškovima iz troškovnog modela nadoknađujući cjelokupan trošak izgradnje nove kabelske kanalizacije.

Kako se baza krajnjih korisnika dijeli između bakrene i svjetlovodne pristupne mreže odnosno niti jedan korisnik nije ujedno korisnik i jedne i druge mreže, logično je da će se baza korisnika koji koriste bakrenu pristupnu mrežu tijekom sljedećih godina smanjivati, dok će broj korisnika na svjetlovodnoj pristupnoj mreži iz godine u godinu rasti. Kako bi osigurao stabilnost cijena tijekom migracijskog procesa, HAKOM je ukupne troškove kabelske kanalizacije rasporedio na cjelokupnu bazu krajnjih korisnika kako bi osigurao da jedinični troškovi vezani uz kabelsku kanalizaciju ne variraju drastično u odnosu na broj krajnjih korisnika bakrene pristupne mreže i korisnika svjetlovodne pristupne mreže. Navedeni pristup osigurava da cijene pristupnih usluga na svjetlovodnoj pristupnoj mreži u prvim godinama

4

korištenja (kad je broj korisnika još uvijek jako mali) budu na relativno niskim razinama odnosno da u narednim godinama (kada veliki broj korisnika migrira na svjetlovodnu pristupnu mrežu) cijene pristupnih proizvoda bakrene pristupne mreže ne porastu značajno već da ostanu na današnjim razinama.

Primjenjujući sve prethodno opisano, HAKOM je izračunao prosječni trošak LLU usluge za cijeli teritorij Republike Hrvatske u iznosu od 117,53 kn.

S obzirom da postoji veliki broj lokacija na kojima nije moguće ili nije ekonomski opravdano izdvajati lokalnu petlju, HAKOM smatra opravdanim pri određivanju mjesečne naknade za LLU uslugu uključiti samo one troškove koji se odnose na područja na kojima se navedena usluga danas koristi ili će se u narednim godinama koristiti.

Kako je gotovo nemoguće predvidjeti na kojim će se točno područjima izdvajati lokalne petlje u budućnosti, HAKOM je posebno izračunao troškove za sva područja na kojima su danas izdvojene lokalne petlje te za područja na kojima do sada niti jedan operator nije izdvojio lokalnu petlju.

HAKOM je izračun LLU cijene u odluci od 18. prosinca 2013. temeljio na pretpostavci da će i u narednim godinama u 95% slučajeva petlje biti izdvajane na istim područjima kao i danas, dok će u 5% slučajeva biti zahtjeva za izdvajanjem lokalnih petlji iz preostalih područja. Navedenu pretpostavku o korištenju izdvojenog pristupa lokalnoj petlji HAKOM je temeljio na podatcima o izdvojenim lokalnim petljama na pojedinim lokacijama koje HT dostavlja HAKOM-u. Iz navedenih podataka je vidljivo da operatori većinom izdvajaju nove petlje na postojećim (ko)lokacijama, dok u manjem broju slučajeva izdvajaju petlje na lokacijama na kojima ranije nisu bili prisutni. Prosječni godišnji prirast novih kolokacija je u vrijeme donošenja odluke od 18. prosinca 2013. bio nešto niži od 5%.

Prema podatcima iz prethodno navedenih izvješća, u razdoblju od donošenja odluke od 18. prosinca 2013. do danas (podatci od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2015.), prosječni godišnji prirast novih kolokacija iznosi 2,5%. Stoga stručna služba predlaže da se u ovoj odluci primijeni omjer 97,5%:2,5% u korist MDF područja na kojima se LLU usluga danas koristi.

Slijedom svega navedenog, HAKOM smatra kako LLU cijena može iznositi najviše 49,53 kn, kako bi se osiguralo da operatori koji koriste LLU uslugu kroz mjesečnu naknadu pokrivaju isključivo one troškove koji su vezani uz korištenu uslugu. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke ove odluke.

Ad II.

Odlukom od 16. prosinca 2015. HAKOM je definirao da ukoliko HT namjerava početi primjenjivati LLU cijenu u iznosu od 57,30 kn, obvezan je najkasnije 30 dana od donošenja navedene odluke objaviti na svojim internetskim stranicama izmijenjenu Standardnu ponudu s ugrađenom novom cijenom i datumom primjene u skladu s točkom I. izreke navedene odluke. Nastavno na navedenu odluku, HT je unutar Standardne ponude objavio da od 1. siječnja 2017. počinje primjenjivati LLU cijenu u iznosu od 57,30 kn. S obzirom da je HAKOM u na temelju ažuriranog modela u točki I. izreke ove odluke odredio novu najvišu razinu LLU cijene, HT je obvezan od 1. siječnja 2017. primjenjivati navedenu cijenu. Kako bi ostali

5

operatori na tržištu bili pravovremeno obaviješteni o novoj cijeni, odlučeno je kao u točki II. izreke ove odluke.

Ad III.

HAKOM je odlukom od 16. prosinca 2015. definirao da se LLU cijena u iznosu od 57,30 kn može početi primjenjivati od 1. siječnja 2017., pri čemu je dodatno definirao sljedeće uvjete:

HT je obvezan primjenjivati LLU cijenu u iznosu od 43,61 kn do isteka ugovora o javnoj nabavi za ugovore o javnoj nabavi u kojima se usluga pruža putem usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji i usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje osnovni pristup mreži putem operatora korisnika

U slučaju povećanja maloprodajnih cijena HT-a i društava pod njegovom kontrolom Iskon Interneta d.d., Zagreb, Garićgradska 18, i Optima Telekoma d.d., Zagreb, Bani 75/a, na njih se ne primjenjuje odredba članka 42.a stavka 10. točke 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Radi izbjegavanja dvojbi, HAKOM je u točki III. izreke ove odluke definirao da navedeni uvjeti i dalje ostaju u primjeni.

Slijedom svega navedenog, HAKOM je temeljem članka 12. stavka 1. točke 2. i članka 62. stavaka 3. i 4. ZEK-a odlučio kao u izreci ove odluke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od primitka odluke.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

dr. sc. Dražen Lučić

Dostaviti:1. Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9 – osobna dostava2. Iskon Internet d.d., Zagreb, Garićgradska 18 – osobna dostava3. OT-Optima Telekom d.d., Zagreb, Bani 75/a – osobna dostava4. H1 Telekom d.d., Split, Put Trščenice 10 - UP – osobna dostava i faksom na broj: 021/ 555 0195. VIPnet d.o.o., Zagreb, Vrtni put 1 – osobna dostava6. Metronet telekomunikacije d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 269d – osobna dostava7. Terrakom d.o.o., Zagreb, Selska cesta 90a – osobna dostava8. Tele2 d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 269 d – osobna dostava9. U spis

6

Privitak 1 - Odgovori na komentare

Br. Autor Tekst amandmana Odgovor na amandman

1. HT d.d. HT smatra da HAKOM nije implementirao stvarne jedinične investicijske vrijednosti za cijevi već su u modelu ostale iste, hipotetske cijene iz 2011.. Te hipotetske cijene su višestruko manje od stvarnih investicijskih vrijednosti koje je HT dostavio HAKOM-u. Naime, moguće i realno odstupanje u odnosu na HT dostavljene cijene može iznositi +/- 10 %, ali nisu moguća višestruka odstupanja koja sada proizlaze iz samog BU modela HAKOM-a. Jedinične investicijske vrijednosti za cijevi koje je HT dostavio HAKOM-u su bazirane na stvarnim troškovnicima koji se koriste u RH. HT je HAKOM-u na primjeru PVC cijevi promjera 110 mm prezentirao da je investicijska vrijednost koja se koristi u BU modelu značajno manja od same nabavne cijene PVC cijevi. Objašnjeno je da investicijsku vrijednost cijevi uz nabavnu vrijednost čine i troškovi polaganja cijevi kao i montažni materijal koji se koristi za spajanje i polaganje cijevi. HAKOM-u su dane na uvid stvarne cijene iz HT-ovih troškovnika kao i ugovorene cijene sa dobavljačima. Dodatno, HT je predložio HAKOM-u da provjeri dostavljene investicijske vrijednosti od strane HT-a kod drugih infrastrukturnih izvođača i dobavljača. HT smatra da bi su u BU modelu HAKOM-a trebale koristiti stvarne investicijske vrijednosti zasnovane na stvarnim cijenama opreme (cijevi), cijenama radova za polaganje cijevi i montažnog materijala u RH.

Djelomično se prihvaća.

Cijene za cijevi koje je HT dostavio 2011. ne razlikuju se značajno od cijena koje je HT dostavio za ažuriranje modela. Sukladno preporuci TERA konzultanata u vrijeme izrade modela, dostavljene cijene su bile previsoke te su konzultanti savjetovali korištenje benchmarka. Isti benchmark je bio uzet u obzir prilikom izrade prijedloga za javnu raspravu.

Nastavno na komentare HT-a, HAKOM je dodatno zatražio od drugih infrastrukturnih izvođača ponude koje sadrže trošak samih cijevi, kao i troškove polaganja i montažnog materijala. Nakon usporedbe s drugim izvođačima radova kao i usporedbom novih dostupnih cijena dobivenih kroz iskustva HAKOM-ovih konzultanata, jedinična investicijska vrijednost cijevi u modelu je izmijenjena, međutim HAKOM i dalje nije prihvatio iznose koje je dostavio HT jer smatra da su previsoki.

2. HT d.d. Pravo puta i pravo služnostiHT je dostavio troškove prava puta i prava služnosti za linijsku kabelsku infrastrukturu kao i ključ korištenja kabelske kanalizacije koji je revidiran od neovisnih regulatornih revizora. Dio troškova koji po ključu pripada bakrenoj parici treba podijeliti sa brojem aktivnih parica u modelu i implementirati u izračun ULL troškova na isti način kao što su implementirani veleprodajni troškovi.

Djelomično se prihvaća.

HAKOM se slaže s HT-om da u izračun LLU troškova treba implementirati i troškove prava puta i prava služnosti na način da se uzme onaj postotak troškova kabelske kanalizacije koji se prema ključu odnosi na korištenje pristupne bakrene parice.

HAKOM se ne slaže s HT-om u dijelu da iznos troška raspoređen ključem treba dijeliti s brojem aktivnih parica, već smatra da djelitelj treba biti broj instaliranih parica (aktivnih i neaktivnih) budući da se pravo puta plaća za sve položene parice, neovisno o tome jesu li aktivne ili neaktivne. HAKOM je podatak o instaliranim paricama temeljio na HT-ovom izvještaju o topologiji mreže.

3. HT d.d. Indeks pada cijena (Price trend) - prilikom ažuriranja BU modela HAKOM-a koristi se nepromijenjen indeks pada cijena zasnovan na podacima iz 2011. koji su temeljeni na benchmark podacima. S obzirom da u dokumentaciji modela nije definirano razdoblje u kome se određuje tzv. price trend, HT je analizom javno dostupnih indeksa na primjeru bakrenih kabela utvrdio da je za price trend korišten petogodišnji period sa zadnjim datumom 31. prosinca 2011. HT smatra da se price trend treba ažurirati tako da se uzme zadnji petogodišnji period sa zadnjim datumom 31. prosinca 2015. iz javno dostupne statistike BLS (Bureau of labor and statistics) koja je sa HAKOM-om

Ne prihvaća se.

HAKOM smatra da pretpostavku o cjenovnim trendovima nije potrebno ažurirati u odnosu na inicijalni model. Imovina koja se koristi za kabelsku kanalizaciju je imovina sa životnim vijekom između 20 i 40 godina stoga HAKOM smatra kako je cjenovni trend potrebno ostaviti nepromijenjen kako bi se osigurala dosljednost s inicijalno izrađenim modelom i pretpostavkama koje su dovele do cijene potrebne za povrat uloženih sredstava.

7

dogovorena za primjenu u okviru regulatorne obveze računovodstvenog razdvajanja. HT je HAKOM-u dostavio ove podatke sa specifikacijom indeksa kao i poveznicama na iste. Navedeno je logična metodologija jer BU LRIC+ model HAKOM-a predviđa trend za 5 godina unaprijed na osnovu trenda u zadnjih 5 godina. HT smatra da korišteni trendovi u BU modelu nisu sukladni ni sa trendovima pada vrijednosti rada na svjetskom tržištu, ni sa trendovima pada telekomunikacijske industrije, kao ni s trendovima pada cijene bakra na Londonskoj burzi.

Zbog navedenog, HAKOM smatra kako nije opravdano koristiti zadnji petogodišnji period za procjenu kretanja imovine čije je životni vijek znatno dugoročniji.

Trendovi pada na tržištu na koje se HT poziva ne znače da ih je prikladno koristiti za ažuriranje dugoročnih trendova. Prema prognozama Svjetske banke predviđa se rast cijene bakra u budućnosti (pozitivan trend od 201.7-2025.) zbog čega HAKOM ne smatra dovoljnim gledati samo posljednje 5-godišnje razdoblje.

4. HT d.d. Nova MDF područjaBU model HAKOM-a je obuhvatio troškove pristupne mreže za sve MDF lokacije i sve pristupne linije do svake stambene/poslovne jedinice koja je bila u prostoru 2011./ 2012.. BU HAKOM-a je "scorched node" model te kod ažuriranja tog modela treba ažurirati sve mrežne čvorove (MDF lokacije) kao i ažurirati sve korisničke adrese (potražnja). Ovi elementi modela nisu ažurirani već su ostali nepromijenjeni u odnosu na stanje 2011.. HT je dostavio HAKOM-u broj MDF lokacija i novih adresa (korisničkih lokacija) koje treba uzeti u obzir u BU modelu HAKOM-a.

Ne prihvaća se.

HAKOM je aktivne linije s novih čvorova pridijelio aktivnim linijama na čvorovima iz kojih su nastali s obzirom da se u velikoj većini radi o linijama koje su već predviđene modelom te njihov trošak postoji u modelu.

Analizom novih čvorova utvrđeno je kako se gotovo svi čvorovi nalaze na područjima koja su postojala i pri izradi modela te za iste troškovni model modelira mrežu i uključuje njihov trošak.

5. HT d.d. Kod izračuna cijene ULL-a HAKOM je uzeo samo MDF područja na kojima ima ULL. HAKOM nije uzeo u obzir i područja na kojima nema ULL, ali ima NBSA. S obzirom da je ULL naknada za korištenje bakrene parice u pristupnoj mreži, NBSA je naknada za korištenje pristupne parice (ULL) + korištenje porta na DSLAM-u (BSA) onda je logično da kod izračuna cijene ULL treba uzeti MDF područja na kojim ima ULL ili NBSA. Isto je vidljivo i iz HAKOM-ovih troškovnih modela gdje je trošak NBSA=ULL + BSA. Nedvojbeno je i sa tehničkog gledišta i sa gledišta izračuna cijena (NBSA = ULL + BSA) da se kod regulacije ULL cijene trebaju uzeti rezultati modela svih MDF područja na kojima ima ili ULL ili NBSA. HT je stajališta da se ovaj nedostatak u samom modelu treba ispraviti.

Ne prihvaća se.

NBSA i LLU usluga su tehnički različite veleprodajne usluge. NBSA usluga ne omogućuje operatoru jednake mogućnosti upravljanja i kontrole tehničkihparametara koji utječu na samu uslugu pruženu krajnjem korisniku. Stoga, HAKOM se ne slaže s HT-om da je s tehničkog stajališta potrebno za izračun LLU cijene uzeti u obzir i područja na kojima se koristi NBSA na način da se navedenim područjima pridijeli isti težinski faktor kao i LLU područjima.

Nadalje, analizom područja na kojima se ne pruža LLU usluga, već samo NBSA usluga, vidljivo je da se NBSA usluga na takvim lokacijama koristi prosječno na manje od 10% parica po MDF-u. HAKOM zaključuje kako se NBSA usluga pruža na kraćim paricama s obzirom da je na takvim paricama moguće pružati širokopojasne usluge, a operatori korisnici ne koriste NBSA uslugu da bi pružali samo govornu uslugu. Uz pretpostavku da trošak kraćih parica odgovora prosječno izračunatom trošku LLU usluge, HAKOM smatra da je korištenjem omjera kojim se ostalim MDF područjima pridjeljuje težinski faktor od 2,5% obuhvatio troškove HT-a koje ima radi pružanja NBSA usluge na ostalim MDF područjima.

6. HT d.d. Životni vijek cijevi i rova od 40 godina nije u skladu sa stvarnim ekonomskim životnim vijekom te imovine u elektroničkim komunikacijskim mrežama (EKM) u Republici Hrvatskoj (RH). Stvarni ekonomski životni vijek ove imovine je 30 godina. Više revizorskih kuća u redovitoj financijskoj reviziji HT-a je potvrdilo ekonomsku

Ne prihvaća se.

HAKOM smatra da se nisu promijenile okolnosti od izrade inicijalnog BU troškovnog modela zbog kojih je potrebno mijenjati vijek trajanja cijevi i rovova.

8

opravdanost ovog životnog vijeka od 30 godina. Napominjemo da je to životni vijek za stvarnu kabelsku kanalizaciju u RH sa svim realnim zemljopisnim i infrastrukturnim okruženjem. Naime, u RH nisu u prostoru osigurani posebni infrastrukturni koridori za telekomunikacijsku infrastrukturu kao u nekim drugim zemljama npr. Francuska koju HAKOM koristi kao benchmark. Trase kabelske kanalizacije u RH smještene su u kolnik ili u nogostup. Drugim riječima, trase kabelske kanalizacije nisu položene u svoje zasebne koridore u prostoru i nisu smještene u betonske zaštitne kanale već se radi o cijevima koje su položene u zemlju. Paralelno sa trasama telekomunikacijske kabelske kanalizacije položene su i trase drugih tipova infrastrukturnih kanalizacija (plin, struja, voda, fekalna kanalizacija itd.) koje se križaju sa trasama telekomunikacijske kabelske kanalizacije što dodatno utječe na životni vijek ove imovine. U navedenim realnim uvjetima korištenja kabelske kanalizacije u RH njen životni vijek ne može biti duži od 30 godina, te stoga HT predlaže da se u BU modelu koristi realni životni vijek od 30 godina sukladno stvarnoj situaciji u RH.

Primijenjeni životni vijek je u skladu s Preporukom Komisije od 11. rujna 2013. o jedinstvenim obvezama nediskriminacije i troškovnim metodologijama (2013/466/EU).

Također, Komisija nije imala primjedbi na prilagodbu vijeka trajanja imovine za rovove i kanale s 30 godina iz HT-ovog modela „odozgo prema dolje“ na 40 godina u HAKOM-ovom BU modelu (Odluka Komisije o predmetu HR/2013/1529: Veleprodajni pristup mrežnoj infrastrukturi na fiksnoj lokaciji u Hrvatskoj – cijene izdvajanja lokalne petlje od 9. prosinca 2013.).

7. HT d.d. OPEX troškovi u modelu

U modelu se OPEX trošak HT-a dodatno optimizira uzimajući u obzir pokazatelj učestalosti kvarova. Statistika koju HAKOM koristi za ovaj pokazatelj daje učestalost kvarova na pristupnim linijama HT-a. U toj statistici su sadržani kvarovi i na bakrenoj parici (ULL) kao i kvarovi na korisničkoj CPE opremi. Pošto korisnička oprema nije sastavni dio parice i ULL-a HT je u HAKOM dostavio statistiku učestalosti smetnji bez smetnji na korisničkoj opremi. HT smatra da se za potrebe OPEX modela trebaju uzeti u obzir podaci iz kojih su izostavljene smetnje uzrokovane korisničkom opremom.

Dodatnom analizom uočeno je da pored troškova otklona smetnji koji se alociraju na mrežne elemente, dio troškova otklona smetnji iskazan kao "technical support" koji se i dalje alociraju na usluge, a odnose se na rad SMC tehničara, nije uzet u obzir kod izračuna ukupnih troškova otklona smetnji. Sukladno mapiranju iz OPEX modela i trošak "technical supporta" je dostavljen HAKOM-u po mapiranim kategorijama te HT smatra da se isti treba uključiti ispravno u samom OPEX modelu.

Ne prihvaća se.

HAKOM primjenjuje optimizaciju operativnih troškova kako operatori korisnici ne bi neopravdano nadoknađivali HT-u troškove koje ima radi nedovoljnog održavanja mreže. HAKOM je modelirao učinkovitu mrežu u kojoj su sve linije položene u kabelsku kanalizaciju, dok je u slučaju HT-a dio bakrenih parica direktno položen u zemlju.

S obzirom na prigovore operatora korisnika, a i samih krajnjih korisnika HAKOM-u, vidljivo je da se pristupna bakrena mreža ne održava dovoljno zbog čega je broj smetnji izrazito visok. Stoga, nije opravdano da operatori korisnici pokrivaju navedene neučinkovitosti kroz mjesečnu naknadu za LLU.

HT je prvotno na sastancima s predstavnicima HAKOM-a, prije i za vrijeme trajanja javne rasprave, tvrdio da je broj kvarova tako visok zbog značajnih vremenskih nepogoda, da bi u službenim komentarima naveo da se radi o velikom broju kvarova na korisničkoj opremi koji utječu na visinu LFI-a. Prema podatcima koje je dostavio, bez navodnih kvarova na korisničkoj opremi, proizlazi da utjecaj vremenskih nepogoda nije prisutan.

Također, HT je prilikom dostave operativnih troškova komentirao da kvarove korisnici prijavljuju po uslugama na kojima primijete smetnje, ali se izvorno uvijek radi o smetnji na pristupnoj liniji uzrokovanoj ograničenjem (propusnost, gušenje, itd.) pristupnog bakrenog kabela (parice). Stoga, HAKOM ne može prihvatiti komentar HT-a.

HAKOM je dodatno provjerio u ažuriranom modelu i trošak technical support je već bio uključen u prijedlogu za javnu raspravu.

9

8. METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d.

U razdoblju 18. prosinca 2013. kada je donesena odluka u prethodnom postupku određivanja mjesečne naknade (KLASA: UP/I-344-01/13-05/24, URBROJ: 376-11/13-10) Metronet nije podnio HT-u niti jedan zahtjev za novu kolokaciju. Pored toga, vidljiv je stalan pad broja korisnika ULL usluge, tj. u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 1. siječnja 2016. Metronet ima oko 23% manje korisnika ULL usluga, dok je u razdoblju 1. siječnja 2009. do 1. siječnja 2016. zabilježen pad broja ULL korisnika od 51%. Izvjesno je da će se ovaj trend nastaviti i dalje, budući da se Metronet, ali i drugi operatori korisnici sve više okreću usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Navedeno je vidljivo i iz godišnjih usporednih podataka tržišta elektroničkih komunikacija koje objavljuje HAKOM. Nadalje, promatrajući KPI pokazatelje za ULL uslugu, prosječan broj kvarova koje je Metronet prijavio za ULL uslugu je na nivou 16%, tj. prosjeka koji je HAKOM utvrdio kao prosjek kvarova za sve operatore korisnike u razdoblju od 2012. do 2014. te stoga držimo da u troškovnom modelu treba uzeti u obzir da je Line Fault Index od 16% dvostruko veći od optimalnog indeksa 8%, a koji je HAKOM uzeo kao mjerodavan. Navedeno ukazuje da kvaliteta usluge nije na zadovoljavajućoj razini, tj. da operatori korisnici plaćaju punu cijenu usluge, a zauzvrat ne dobivaju očekivanu minimalnu razinu kvalitete. Metronet podsjeća da je u više navrata ukazivao na problem neodržavanja bakrene pristupne mreže, te da se niti nakon 10 godina korištenja ULL usluge situacija nije značajnije popravila. Slijedom navedenog, držimo da je umanjenje mjesečne naknade zbog navedenih čimbenika u potpunosti opravdano. Dodatno, držimo da je HAKOM-ovo predviđanje omjera postojećih i novih kolokacija u iznosu 97,5% : 2,5% vrlo konzervativno te da je iz svih podataka i trendova na tržištu u razdoblju primjene nove cijene za očekivati da ovaj omjer bude i veći u korist postojećih kolokacija.

Vezano uz komentar na omjer na temelju kojeg se računa prosječni trošak LLU usluge, HAKOM je upravo zbog smanjenja broja novih lokacija izmijenio omjer na temelju kojeg se računa prosječni trošak LLU usluge u odnosu na odluku iz prosinca 2013. Uzimanjem u obzir ostalih MDF lokacija na kojima trenutno nisu izdvojene petlje, HAKOM je uzeo u obzir mogućnost da parice budu izdvojene i na ostalim lokacijama u RH. Također, HAKOM smatra da je obuhvaćanjem svih lokacija u RH i korištenjem omjera kojim se MDF područjima na kojima nema izdvojene lokalne petlje pridjeljuje težinski faktor od 2,5% obuhvatio troškove HT-a koje ima radi pružanja NBSA usluge na ostalim MDF područjima.

Vezano uz LFI, Metronet podržava optimizaciju OPEX-a s obzirom da je u i slučaju samog Metroneta LFI 16% što je dvostruko više nego optimalni indeks od 8%.

9. METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d.

Predlaže se iza točke III. izreke rješenja dodati točku IV. koja glasi: "IV. Hrvatski Telekom d.d. je obvezan iz Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji ukloniti sve odredbe koje su protivne odredbama iz točke 1. izreke ove odluke, dok u ostalim dijelovima Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji ostaje nepromijenjena." Obrazloženje: Budući da je HT postupio po točki III. rješenja Vijeća HAKOM-a od 18. prosinca 2013. kada je donesena odluka u prethodnom postupku određivanja mjesečne naknade (KLASA: UP/I-344-01/13-05/24, URBROJ: 376-11/13-10), te dana 1. siječnja 2016. objavio izmijenjenu Standardnu ponudu u kojoj je pod točkom 13.1.3. Mjesečna naknada odredio mjesečne naknade za upredenu metalnu paricu i potpetlju, koje se primjenjuju od 1. siječnja 2017., nužno je predmetnom odlukom naložiti HT-u brisanje tih cijena, a sve kako bi se izbjegla bilo kakva dvojba o iznosu mjesečne naknade koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2017.

Ne prihvaća se.

HAKOM smatra da je iz izreke nedvojbeno jasno da se od 1. siječnja 2017. primjenjuje cijena definirana točkom I. izreke ove odluke.

10. VIPNET d.o.o. Na 4. strani prijedloga Odluke HAKOM navodi, citiramo: "HAKOM je izračun ULL cijene u odluci od 18. prosinca 2013. temeljio na pretpostavci da će i u narednim godinama u 95% slučajeva petlje biti izdvajane na istim područjima kao i danas, dok će u 5% slučajeva biti zahtjeva za izdvajanjem lokalnih petlji iz preostalih područja. Navedenu pretpostavku o korištenju izdvojenog pristupa lokalnoj petlji HAKOM je

Ne prihvaća se.

HAKOM je upravo zbog smanjenja broja novih lokacija izmijenio omjer na temelju kojeg se računa prosječni trošak LLU usluge. Uzimanjem u obzir ostalih MDF lokacija na kojima trenutno nisu izdvojene petlje, HAKOM je uzeo u obzir

10

temeljio na podatcima o izdvojenim lokalnim petljama na pojedinim lokacijama koje HT dostavlja HAKOM-u. Iz navedenih podataka je vidljivo da operatori većinom izdvajaju nove petlje na postojećim (ko)lokacijama, dok u manjem broju slučajeva izdvajaju petlje na lokacijama na kojima ranije nisu bili prisutni. Prosječni godišnji prirast novih kolokacija je u vrijeme donošenja odluke od 18. prosinca 2013. bio nešto niži od 5%. Prema podatcima iz prethodno navedenih izvješća, u razdoblju od donošenja odluke od 18. prosinca 2013. do danas (podatci od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2015.), prosječni godišnji prirast novih kolokacija iznosi 2,5%. Stoga stručna služba predlaže da se u ovoj odluci primijeni omjer 97,5%:2,5% u korist MDF područja na kojima se ULL usluga danas koristi." Smatramo da je realan omjer koji se treba koristiti u ovom dijelu kalkulacije 100%:0%, iz sljedećih razloga: Sve obuhvatnije i značajnije uvođenje FTTC koncepta u mreži HT-a prisiljava operatore korisnike ULL usluga na migraciju postojećih korisnika s ULL tehnologije s centralne lokacije na lokacije FTTC čvorova. Pritom, iz objektivnih razloga i osjetno manjih kapaciteta FTTC čvorova u odnosu na centralne ULL lokacije, takve migracije iziskuju značajne iznose dodatnih investicija na strani operatora korisnika što se tiče dodatne DSLAM i ostale opreme i/ili uličnih kabineta te generiraju dodatne visoke mjesečne troškove za osjetno manja područja pokrivanja FTTC čvorova s bitno manjim korisničkim i tržišnim potencijalom, uz istovremenu nužnost zadržavanja instaliranih kapaciteta opreme i usluga kolokacije na centralnim lokacijama, čime se ne osigurava povrat investicija operatora korisnika ili se produljuje na nerazumne i neprihvatljive rokove. Iz prethodno navedenih razloga jasno je da su operatori korisnici prisiljeni, u svrhu omogućavanja VDSL brzina svojim korisnicima i osiguranja konkurentnosti ponuda krajnjim korisnicima, migrirati vlastite korisnike s ULL tehnologije s centralne lokacije na uslugu širokopojasnog pristupa (Bitstream) na lokacijama FTTC čvorova, ne koristeći ULL veleprodajne pristupne tehnologije. Iz navedenog je razvidno da će broj ULL linija u narednom razdoblju osjetno opadati, te da neće biti prirasta novih ULL linija, čime predloženi omjer 97,5%:2,5% u korist MDF područja na kojima se ULL usluga danas koristi nije objektivan niti primjenjiv za nadolazeće razdoblje, već je isti potrebno definirati u omjeru100%:0%.

mogućnost da parice budu izdvojene i na ostalim lokacijama u RH. Također, HAKOM smatra da je obuhvaćanjem svih lokacija u RH i korištenjem omjera kojim se MDF područjima na kojima nema izdvojene lokalne petlje pridjeljuje težinski faktor od 2,5% obuhvatio troškove HT-a koje ima radi pružanja NBSA usluge na ostalim MDF područjima.

Nastavno na komentar vezano uz uvođenje FTTC koncepta, HAKOM ističe kako je krajnjim korisnicima na području obuhvata FTTC koncepta moguće pružati VDSL brzine korištenjem usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa s postojeće razine pristupa (IP ili Ethernet razina). Drugim riječima, nije potrebno za navedene korisnike koristiti uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na lokacijama FTTC čvorova.

11. VIPnet d.o.o. Izražavamo podršku prijedlogu Odluke kojom se smanjuje najviša razina mjesečne naknade za LLU uslugu primjenjiva od 1. siječnja 2017. Izražavamo protivljenje najavljenom podizanju LLU mjesečne naknade od 1. siječnja 2017., te općenito podizanju iznosa veleprodajnih naknada. U od strane HT-a najavljenom prijedlogu podizanja veleprodajnih naknada prepoznajemo do sada najozbiljnije prijetnje tržišnom natjecanju na tržištu nepokretne mreže RH, te ovu konkretnu temu nalazimo nemjerljivo važnom da bude detaljno i s punom pozornošću analizirana sa svih mogućih aspekata, uključujući i utjecaj najavljenih mjera podizanja veleprodajnih naknada za LLU i usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa (dalje: NBSA), a također i za WLR, a koje se inicijalnim zahtjevom HT-a na prikriveni način najavljuju.

Utjecaj na krajnje korisnike - podizanje maloprodajnih cijena pristupa internetu u RH koje su među najskupljima u EUStajalište Vipneta je da predložena podizanja cijena veleprodajnih naknada imaju

Prije svega, HAKOM želi naglasiti da se ovdje zapravo ne radi o povećanju LLU cijene, već o smanjenju LLU cijene. Naime, ovom odlukom određuje se LLU cijena u iznosu od 54,21 kn koja stupa na snagu 1. siječnja 2017. čime se zapravo LLU cijena smanjuje za 3 kn u odnosu na odluku HAKOM-a iz prosinca 2013. kada je definirana cijena od 57,30 kn koja je trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2017. Drugim riječima, cijenu definiranu ovom odlukom moguće je, zbog datuma primjene, isključivo uspoređivati s cijenom od 57,30 kn koja je, sukladno odlukom HAKOM-a iz prosinca 2013. trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2017. Nastavno na navedeni komentar HAKOM-a odnosno uzevši u obzir da dolazi do smanjenja veleprodajnih naknada HAKOM je mišljenja kako ne postoje opravdani regulatorni razlozi za podizanje maloprodajnih cijena pristupa internetu u RH.

HAKOM je upoznat s dokumentom Komisije od 26. veljače 2016. pod nazivom Country Report Croatia 2016. Nastavno na navedeno želimo istaknuti kako su sve

11

značajan i dalekosežan negativni učinak na korisnike koji koriste usluge pristupa internetu, kao i na korisnike paketa govorne usluge i pristupa internetu, uključujući i usluge televizije, te na same operatore čije se poslovanje temelji na pružanju navedenih usluga u nepokretnoj mreži putem veleprodajnih usluga HT-a. Vipnet upućuje na nalaze dubinske analize navedene u dokumentu Europske komisije od 26. veljače 2016. pod nazivom Country Report Croatia 2016, Including an In-Depth Review on the prevention and correction of macroeconomic imbalances, http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2016/cr2016_croatia_en.pdf Također, upućuje na izvješće DESI 2016 (The Digital Economy & Society Indeks, https://ec.europa.eu/digital-single-market/desi), koje je Europska komisija objavila 25. veljače 2016., u kojem je jasno prikazano da su cijene pristupa širokopojasnom internetu u RH u odnosu na kupovnu moć građana među uvjerljivo najskupljima u EU i daleko iznad prosjeka EU. Nedavno objavljena Sektorska analiza Ekonomskog instituta u Zagrebu, za lipanj 2015., za područje elektroničkih komunikacija, kojom se uz analizu osnovnih pokazatelja sektora za Hrvatsku, radi i usporedba s pokazateljima za Europsku uniju, javno objavljena na internetskoj stranici instituta http://www.eizg.hr/hr-HR/Sektorske-analize-993.aspx, prikazuje usporedno stanje maloprodajnih cijena usluga pristupa internetu i cijena paketa, citiramo: " Propisima je hrvatskim građanima priznato pravo pristupa širokopojasnom Internetu. Međutim, cijene koje se plaćaju za pristup internetu kao i cijene paketa usluga među najvišima su u Uniji, s obzirom na kupovnu moć hrvatskih građana. Pretplata za širokopojasni Internet putem nepokretne mreže u Hrvatskoj iznosi 3 posto prosječnog bruto prihoda. Po tom je pokazatelju Hrvatska na 27. mjestu zemalja EU-a. Za usporedbu, prosjek EU-a iznosi 1,3 posto prosječnog bruto prihoda." Iz prethodno navedenog nameće se jednostavan zaključak da će najavljeno i od strane HT-a zahtijevano povećanje iznosa veleprodajnih cijena definitivno zaustaviti daljnje smanjenje maloprodajnih cijena pristupa internetu i paketa usluga te uzrokovati podizanje istih na štetu cjelokupnog tržišta i krajnjih korisnika, a što će zasigurno negativno utjecati na potražnju i povećanje penetracije širokopojasnog pristupa u RH i ispunjenje ciljeva Digitalne Agende, kao ni potaknuti daljnje investicije u razvoj širokopojasnog pristupa u RH.

Utjecaj na tržište elektroničkih komunikacija i nove operatore javnih komunikacijskih uslugaPredloženim podizanjem veleprodajnih naknada HT-a za ULL i NBSA izravno se negativno utječe na isplativost pružanja usluga pristupa internetu temeljem veleprodajnih ponuda HT-a, čime će operatori korisnici standardnih ponuda HT-a, koji ionako pružaju predmetne usluge po vrlo niskim marginama, biti prisiljeni podizati maloprodajne cijene pristupa internetu i maloprodajne cijene paketa govorne usluge i pristupa internetu, uključujući i usluge televizije. To će zasigurno imati za posljedicu - odljev većeg broja korisnika s novih pružatelja usluga i njihov povratak HT-u ili prelazak njegovim povezanim društvima, a što će dovesti nove operatore u značajne gubitke na prihodovnoj strani i nemogućnost osiguranja održivosti daljnjeg poslovanja i poslovnih planova utvrđenih u okvirima zasebnih postupaka predstečajnih nagodbi, te njihov izlazak s tržišta. Ovakav scenario izlaska novih operatora s tržišta, kao i bitno

veleprodajne usluge u RH troškovne usmjerene iz čega proizlazi kako HT nije u mogućnosti veleprodajno naplaćivati cijene iznad stvarnih troškova. Samu troškovnu strukturu čine i određeni elementi koji imaju istu/vrlo sličnu cijenu u svim EU zemljama čime veći pritisak u maloprodajnim cijenama osjete krajnji korisnici zemalja sa slabijom kupovnom moći.

Dodatno, HAKOM želi naglasiti kako u RH postoji nekoliko različitih veleprodajnih ponuda (LLU, (n)BSA, BSA + WLR) čime se operatorima otvara više poslovnih modela preko kojih će usluge nuditi krajnjim korisnicima. Navedeno u kombinaciji s obvezom MS testa, koja se ne primjenjuje samo na HT, već na HT Grupu, HAKOM je mišljenja kako ne postoje regulatorni razlozi zbog kojih bi postojeći operatori trebali napustiti tržište. Također, HAKOM vrlo detaljno prati razvoj situacije na tržištu te u bilo kojem trenutku može pokrenuti postupak izmjene/dopune regulatornih odluka ukoliko postojeći regulatorni okvir nije dovoljan za daljnji razvoj djelotvornog tržišnog natjecanja.

Nadalje, navedena cijena se temelji na BU-LRAIC+ modelu koji je izrađen u skladu s Preporukom Komisije od 11. rujna 2013. o jedinstvenim obvezama nediskriminacije i troškovnim metodologijama.

12

smanjenje mogućnosti odabira operatora za krajnje korisnike definitivno dovodi do ugrožavanja tržišnog natjecanja i donosi isključivo negativne učinke na krajnje korisnike koji koriste usluge pristupa internetu, kao i na korisnike paketa govorne usluge i pristupa internetu, s dalekosežnim i dugotrajnim posljedicama, te nenadoknadivim štetnim utjecajima. Ukoliko bi operatori korisnici veleprodajnih usluga HT-a odlučili ne podizati maloprodajne cijene vlastitim korisnicima, a istovremeno bi bili suočeni s uvećanim troškovima poslovanja uslijed porasta cijena veleprodajnih usluga HT-a putem kojih osiguravaju pružanje maloprodajnih usluga najvećem dijelu vlastitih korisnika, opet bi se doveli u stanje potpune neodrživosti daljnjeg poslovanja i poslovnih planova utvrđenih u okvirima zasebnih postupaka predstečajnih nagodbi i - neminovnog izlaska iz tržišta.

Podizanje veleprodajnih naknada jača dominantnu tržišnu poziciju HT-a i stvara nepremostivu prepreku daljnjem tijeku tržišnog natjecanjaVipnet prikazuje aktualne podatke o profitabilnosti pojedinih operatora na tržištu, odnosno, razini EBITDA za prva tri tromjesečja 2015. HT zajedno s povezanim društvom Iskon u 2015. postiže razinu margine poslovanja koja je višestruko veća od zbroja margina svih ostalih konkurenata na tržištu, uz naglasak da je Optima u grafovima izdvojena zasebno. Sasvim je razvidno da i uz zadržan i stabilan tržišni udio u nepokretnoj mreži, kako na tržištu pristupa u nepokretnoj mreži, tako i na tržištu širokopojasnog pristupa, kako je vidljivo na niže prikazanim usporednim grafovima, HT bilježi sve veće prihode od veleprodajnih usluga. Time je osigurana i uvjerljivo najsnažnija pozicija uvjerljivo dominantnog operatora u investicijskom potencijalu osiguranom vlastitom profitabilnošću, na uštrb ostalih sudionika na tržištu. Kao što smo prikazali, razina ostvarene EBITDA u izravnoj je korelaciji sa stvaranjem i osiguranjem investicijskog potencijala svakog pojedinog sudionika na tržištu. Ukoliko tvrtka ne iskazuje ciljane vrijednosti poslovanja kroz EBITDA, tada ni njeni investitori i suvlasnici nemaju osnove omogućiti daljnje financiranje investicija koje ne donose povrat u iole razumnim rokovima. Investicijski potencijal operatora ključ je njegovog održivog poslovanja i opstanka na tržištu. Operator koji nema mogućnosti osiguranja dovoljnih sredstava za ulaganja u razvoj i širenje mreže, u vlastite sustave, u marketinške i prodajne kanale i ostale nezaobilazne stavke poslovanja, gubi svaku šansu za samostalnim opstankom na tržištu i zadržavanjem korisničke baze. Upravo to se događa zadnjih nekoliko godina s nekoliko najvećih novih operatora, kojima je daljnja održivost poslovanja i opstanak na tržištu određen strogim okvirima zaključenih predstečajnih nagodbi. Najavljenim povećanjem veleprodajnih naknada za ULL i NBSA dodatno će se i u presudnom iznosu narušiti ionako preniske i neodržive razine financijskih pokazatelja EBITDA novih operatora, koji temelje svoje buduće poslovne planove nagovornim uslugama, uslugama pristupa internetu i paketima govorne usluge i pristupa internetu, ali će se u potpunosti narušiti i obvezujući poslovni planovi temeljem kojih su predstečajne nagodbe konkurenata bile zaključene. Ovakvim razvojem događaja spomenuti operatori bili bi definitivno prisiljeni na izlazak s tržišta, popraćen stečajevima i možebitnim prekidom usluga krajnjim korisnicima, a svaka potencijalna mogućnost akvizicije i pripajanja nekom većem operatoru ili strateškom partneru bila bi onemogućena, odnosno neprihvatljiva

13

za svakog potencijalnog investitora već pri samom iniciranju dubinske analize. Iz svega prethodno navedenog sasvim je razvidno da mjere podizanja iznosa veleprodajnih naknada HT-a imaju u svakom slučaju i svakom scenariju za posljedicu izlaženje s tržišta operatora korisnika veleprodajnih usluga HT-a, a sve na uštrb krajnjih korisnika, i samog tržišnog natjecanja, dok HT jedini pri tom ostvaruje vlastiti dugoročni strateški i poslovni interes - infrastrukturnu i korisničku remonopolizaciju tržišta.

Ispunjenje mjera uvjetno dopuštene koncentracije HT-Optima i podkapitalizacija imovine OptimeSvi prethodno detaljno raščlanjeni scenariji koji se odnose na nove alternativne operatore - operatore korisnike veleprodajnih usluga HT-a, mogu se na prikladan način i u cijelosti primijeniti i na Optimu. Kako je Optima uvjerljivo najveći kupac - operator korisnik predmetnih veleprodajnih usluga HT-a za usluge ULL-a i NBSA te WLR-a, nedvojbeno je da će i najavljeno podizanje veleprodajnih naknada HT-a za ULL, NBSA i WLR upravo na Optimu imati najveći negativni učinak na daljnju održivost poslovanja, posebice nakon, Rješenjem AZTN-aod 19. ožujka 2014. određene, obvezujuće prodaje dionica od strane HT-a, odnosno, da će troškovna strana poslovanja Optime trpjeti iznimno negativne učinke, i za posljedicu imati osjetno smanjenje margine poslovanja ključne za vlastitu održivost poslovanja na dugoročnoj osnovi i bilo kakve buduće investicijske cikluse. Samim time će svaka održivost daljnjeg poslovanja Optime u budućnosti, nakon ispunjenja obveze HT-a za prodajom dionica Optime, negativnim utjecajem na margine poslovanja, EBITDA pokazatelj, investicijski potencijal i povrat investicija biti bitno ugrožena. Od ključnog je značaja prisjetiti se dijela teksta obrazloženja Rješenja AZTN-a od 19. ožujka 2014. kojim je uvjetno dopuštena koncentracija HT-a i Optime, citiramo: "Naime, u slučaju izlaska Optime s tržišta negativan utjecaj na potrošače bio bi višestruk, od odljeva kadrova što bi izravno utjecalo na održavanje sustava i pružanje podrške korisnicima, prestanka isporuke usluga krajnjim korisnicima od strane partnera Optime čime bi korisnicima bilo onemogućeno korištenje usluga te posljedičnih žalbenih procesa, do migracije korisnika, koja, zbog trenutnog broja korisnika Optime, ne bi mogla biti dovršena u zakonskom roku od 30 dana već u razdoblju od više mjeseci. Zbog financijskih problema većine alternativnih operatora, najveći broj korisnika Optime morao bi biti migriran na HT koji ima najveće kadrovske i financijske kapacitete za prihvat velikog broja korisnika ."

Veleprodajne cijene ULL-a mogu biti određene temeljem retail-minus principa uz uvažavanje nacionalnih specifičnosti, bez primjene troškovno orijentiranih cijenaHAKOM temelji svoj prijedlog Odluke na načelu troškovne orijentiranosti veleprodajnih cijena reguliranog operatora, što je uopćeno pravilo u zemljama članicama EU. Međutim, činjenica je da od navedenog pravila postoje objektivne mogućnosti izuzeća, posebice ukoliko se uzmu u obzir i nacionalne specifičnosti. Izuzeća su primijenjena u konkretno dvije države članice EU - Austriji i Slovačkoj. U austrijskom slučaju pod nazivom "Cases AT/2013/1475-1476 Wholesale broadband access and wholesale (physical) network infrastructure access markets in Austria" u kojem je austrijsko nacionalno regulatorno tijelo unatoč nizu ozbiljnih primjedbi

14

Europske komisije ("serious doubts") donijelo, uz podršku BEREC-a, konačne i obvezujuće odluke kojima se cijene ULL-a u Austriji određuju na retail-minus principu (5,87 EUR) umjesto po preporučenim principima troškovne orijentacije (15,34 EUR), uz uvažavanje nacionalnih specifičnosti. I u Slovačkoj je na snazi primjena retail-minus principa određivanja cijena mjesečne naknade za ULL, na način da je unatoč troškovno orijentiranoj cijeni izdvojene lokalne petlje od 8,63 EUR određenoj odlukom slovačkog regulatornog tijela ( http://www.teleoff.gov.sk/data/files/45771.pdf), Slovak Telekomu određena cijena od 4,20 EUR temeljem retail-minus principa. Primjenom navedenog pristupa regulaciji tržišta i primjenom retail-minus modela određivanja veleprodajnih cijena ULL-a, postigli bi se slijedeći izuzetno relevantni pozitivni učinci na tržište elektroničkih komunikacija RH: Izbjeglo bi se povećanje veleprodajnih cijena HT-a za operatore korisnike - alternativne operatore korisnike veleprodajnih usluga; Izbjeglo bi se podizanje maloprodajnih cijena širokopojasnog pristupa internetu u RH; Ostvarile bi se daljnje pretpostavke za povećanje ionako premale penetracije širokopojasnog pristupa u nepokretnim mrežama RH i ispunjenje ciljeva Digitalne Agende i nacionalne Strategije razvoja širokopojasnog pristupa; Spriječili bi se negativni učinci na alternativne operatore u nepokretnim mrežama i spriječilo bi se njihovo istiskivanje s tržišta; Stvorile bi se pretpostavke za daljnji razvoj tržišnog natjecanja na tržištu elektroničkih komunikacija RH. S obzirom na prethodno izneseno, Vipnet smatra da ne postoje opravdani temelji niti objektivni razlozi da se dozvoli HT-u podizanje veleprodajnih naknada za ULL i podredno NBSA, te smatramo da je prije donošenja konačne odluke neophodno izvršiti ponovne postupke analize mjerodavnih tržišta iz članka 52. Zakona o elektroničkim komunikacijama radi utvrđivanja stvarnog stanja na tržištu i predvidljivih učinaka na isto u slučaju podizanja veleprodajnih naknada, te uvođenje regulacije veleprodajnih naknada na principima koji sprječavaju podizanje istih zbog nacionalnih specifičnosti.

12. VIPnet d.o.o. Na 3. strani prijedloga Odluke HAKOM navodi, citiramo: " Nadalje, HAKOM temelji izračun operativnih troškova u BU-LRAIC+ modelu na broju kvarova na 100 linija, tzv. LFI (eng. Line Faulta Indeks). Prema izvješćima o kakvoći usluga koje HAKOM objavljuje, prosječan LFI HT-a za 2012., 2013.. i 2014. iznosi 16,7%. HAKOM smatra da se radi o previsokom udjelu kvarova na 100 linija što je posljedica starosti i nedovoljnog održavanja HT-ove mreže." Vipnet se slaže s tvrdnjom HAKOM-a da je u HT mreži povećan broj kvarova što je posljedica starosti i nedovoljnog održavanja HT mreže. Takvo stanje otvara novo pitanje što unutar ULL cijene HT treba isporučiti operatoru korisniku tj. kakvu kakvoću i koju protuvrijednost operator korisnik dobiva za novac kojeg plaća HT-u? Kako modeliramo hipotetsku mrežu na kojoj se bazira ULL cijena, a koja uključuje i svjetlovodne pristupe, kakvoća takve mreže i usluge nesporno bi bila znatno veća od kakvoće koja se danas nudi operatorima korisnicima u Republici Hrvatskoj, a uz to što bi imali manji broj zahtjeva za otklon kvarova na izdvojenoj lokalnoj petlji, imali bismo i bolju kakvoću usluge prema krajnjem korisniku. Smatramo da bi se zbog postojeće situacije s nedovoljno održavanom mrežom, koja se ne može vezati isključivo uz broj kvarova, uz cijenu ULL usluge trebali definirati parametri kakvoće koje je potrebno zadovoljiti da bi se primijenila definirana cijena usluge, odnosno da cijena ULL treba varirati ili uzeti u obzir kakvoću isporučene

U Standardnoj ponudi Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji jasno su definirane fizičke karakteristike upredene metalne parice (poglavlje 4.1.) te svaka petlja koja se daje u najam mora zadovoljiti navedene kriterije. Ukoliko to nije slučaj operatori korisnici mogu zatražiti otklon kvara/smetnje, a HT je prilikom otklona smetnje obavezan putem B2B servisa dostaviti rezultate mjerenja za parametre parice navedene u članku 4.1. Standardne ponude.

Ukoliko parica zadovoljava fizičke karakteristike iz poglavlja 4.1. ali zbog veće duljine ima ograničenu propusnost, nije opravdano praviti cjenovnu razliku s obzirom da se cijena lokalne petlje računa za sve parice koje se nalaze na MDF-u te je izravna posljedica troškova koji bi hipotetski operator imao kada bi gradio bakrenu mrežu. Kada bi se cijena za dulje parice gledala odvojeno, isti bi bila veće od ove koja je definirana odlukom s obzirom da je odgovarajući trošak izgradnje takvih petlji veći nego li je to slučaj za kraće petlje.

15

usluge. Trenutno u odredbama standardne ponude ne postoje precizno definirani i mjerljivi parametri kakvoće koji bi se mogli pratiti (iako se na velikom broju mjesta spominje kakvoća i kvaliteta usluge) osim što se dopušta HT-u da zbog nedovoljne kakvoće odbije realizaciju usluge, te se samo općenito poziva na općenite norme i pravila bez konkretne razrade istih: " HT će redovito održavati kapacitete svoje pristupne mreže potrebne za pružanje usluga koje su predmet ove Standardne ponude kako bi osigurao zajamčenu kvalitetu usluge. HT ulaže najbolje napore kako bi parametre kvalitete usluge održao u standardima definiranim važećim propisima, uključujući međunarodne norme i preporuke. " Nastavno na navedeni tekst nesporno je da je usluga koja se pruža, izdvojena lokalna petlja, ali što je zajamčena kvaliteta te usluge nije ni približno određeno. Naše je mišljenje da usluga koja se pruža mora biti definirana s određenim svojstvima koje mogu odgovoriti na pitanje je li usluga zadovoljavajuća ili nije. Stoga po našem mišljenju uz parametar LFI treba u pogledu cijene ULL u analizu dodatno uvrstiti i parametre za ocjenu kakvoće isporučene parice (u pogledu duljine, moguće brzine/tehnologije i drugih električnih karakteristika parica), jer je očito da sve parice na svim geografskim područjima neće imati zadovoljavajuću kakvoću, što će dovesti do odbijanja zahtjeva za realizaciju ili nezadovoljavajuće kakvoće za korisnika i raskida usluge. U uvjetima kada se cijena za ULL uslugu povećava, a uz to se ne dobiva nikakva dodana vrijednost, te iz razloga što ULL usluga ima neizvjesnu budućnost zbog uvođenja novih tehnologija i novih čvorova u pristupnoj mreži HT-a, neizbježan je zaključak da svaka bezuvjetna promjena cijene ULL usluge ide na štetu tržišnih konkurenata, ne samo ULL operatora već i operatora koji koriste uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Prema tome minimalan preduvjet prije povećanja cijena bila bi ukupna ocjena performansi HT-a u pružanju veleprodajnih usluga koje predložena promjena afektira, kako bi se stvorila šira slika i ostvarili preduvjeti da se od strane HAKOM-a kontrolira i mjeri čitav proces pružanja veleprodajne usluge, te da osigura da proces nakon promjene cijene ne bude lošiji nego prije te promjene. Za to je potrebno definirati i analizirati niz KPI pokazatelja te utvrditi koji su zadovoljavajuće razine za svaki taj pokazatelj. Realno, ne naziremo mogućnost u kojoj bi zbog povećanja cijene ULL usluge došlo do nekih drugih poboljšanja u procesu pružanja ili kvalitete usluge, a samo se možemo nadati da će postojeća kvaliteta biti zadržana. Štoviše, u slučaju izostanka mjera praćenja od strane HAKOM-a, postoji objektivna mogućnost i pogoršanja performansi bakrene pristupne mreže i pružanja ULL usluge i usluge širokopojasnog pristupa, na štetu operatora korisnika. Zaključno ističemo kako smatramo da u analizu troškovno orijentirane cijene ULL-a nisu uzeti u obzir svi korektivni faktori - parametri koji nužno određuju uslugu koja se modelira, odnosno da nedostaje analiza utjecaja najvažnije komponente pružene usluge a to je kakvoća usluge i njena održivost u određenom vremenu budućeg korištenja uslugom.

13. H1 TELEKOM d.d. S obzirom na HAKOM-ov izračun prosječnog LFI indexa za razdoblje od 2012.-2014. (16,7%), H1 navodi kako je uvjeren da HT nije namjenski trošio sredstva koja su mu operatori korisnici uplaćivali na mjesečnoj bazi, odnosno nije uopće ulagao u održavanje i modernizaciju lokalne petlje, jer bi u protivnom rezultati kakvoće usluga bili daleko bolji od onih koje je HAKOM utvrdio. Nadalje, H1 smatra kako operatori

Ne prihvaća se.

Vezano uz navod da operatori korisnici ne bi trebali plaćati mjesečnu naknadu za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji HAKOM napominje da je njegova zadaća promicati održivo tržišno natjecanje putem troškovno usmjerenog

16

korisnici ne bi trebali plaćati mjesečnu naknadu za uslugu potpuno izdvojenog pristupa lokalnoj petlji putem bakrene parice u odnosu na postojeće lokalne petlje jer su ta sredstva pretplaćena te ih HT, obzirom da nije vršio ulaganja u bakrenu paricu, zasigurno ima u svom portfelju te ista može upotrijebiti za daljnje održavanje bakrene parice.

H1 dalje upozorava kako je zainteresiranost za nove kolokacije putem bakreneparice u stagnaciji (oko 2,5% na godišnjoj razini) stoga smatra da nema osnove da se i dalje uplaćuju enormni mjesečni iznosi HT-u obzirom da će u dogledno vrijeme doći i do samog gašenja lokalne petlje putem bakrene parice.

H1 stoga predlaže da HAKOM donese Odluku kojom će odrediti da operatori korisnici HT-u za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji putem bakrene parice za sve postojeće LLU usluge plaćaju 1 kunu, dok za svaki novi zahtjev za LLU uslugu putem bakrene parice operatori korisnici HT-u uplaćuju mjesečnu naknadu od 48,47 kn s rokom primjene od 1. siječnja 2017..

nadzora cijena.

Na tržištu elektroničkih komunikacija, gdje infrastruktura predstavlja ključni dio u strukturi troškova, smatra se kako postoje dva načina za ostvarivanje tržišnog natjecanja: tržišno natjecanje koje se temelji na infrastrukturi i tržišno natjecanje koje se temelji na korištenju veleprodajne usluge pristupa. U slučaju kada repliciranje infrastrukture bivšeg monopoliste nije moguće (a to je slučaj s pristupnom infrastrukturom u elektroničkim komunikacijama) regulator je dužan osigurati da operatori koji ulaze na tržište plaćaju bivšem monopolistu cijenu koja odražava učinkovit trošak gradnje nove pristupne mreže. U tom kontekstu prijedlog H1 da se pristup lokalnoj petlji putem bakrene parice za sve postojeće LLU usluge plaća 1 kunu nije održiv jer kroz izračun troška nove učinkovite mreže temeljem kojeg se određuju regulirane cijene, trebaju se postići odgovarajući „gradi ili kupi“ signali.

Pitanje održavanja bakrene mreže HAKOM je uzeo u obzir prilikom priznavanja operativnih troškova. LFI je jedan od elemenata na temelju kojih se računa troškovno usmjerena LLU cijena te je zbog visokog LFI-a umanjen operativni trošak, što je između ostalog dovelo do toga da cijena od 1. siječnja 2017. bude niža u odnosu na 57,30 kn.

14. OT – OPTIMA TELEKOM d.d. Optima traži od HAKOM-a da uzme u obzir njen specifičan položaj alternativnog operatora, koji za vrijeme trajanja uvjetno dopuštene koncentracije s HT-om, ima ograničen nastup na tržištu kroz nametnutu regulatornu obvezu nadzora cijena.

Slijedom navedenog, u slučaju istovremene izmjene veleprodajnih cijena s otvaranjem Optimine korisničke baze (omogućavanjem raskida svih ugovora sklopljenih uz ugovornu obvezu bez naplate penala), prije značajne i kontinuirane investicije u akviziciju novih korisnika i u zadržavanje postojećih korisnika, došlo bi do neplaniranih financijskih gubitaka i rizika ispunjavanja svih financijskih obveza.

Nadalje, Optima navodi da u slučaju da HAKOM ipak odluči kao i u prethodnoj odluci, HAKOM mora biti svjestan da će to Optimi u svakom slučaju uzrokovati gubitak, bilo da Optima zbog očuvanja svoje korisničke baze bude prisiljena zadržati isti nivo maloprodajnih cijena (uslijed bitno smanjene margine) ili zbog otvaranja korisničke baze uslijed povećanja maloprodajnih cijena (kao rezultat pojačanog odljeva korisnika u odnosu na situaciju bez potrebe otvaranja korisničke baze).

Zbog navedenog, Optima traži da joj, zbog specifičnog položaja, kao operatoru korisniku veleprodajnih usluga HT-a, treba omogućiti da cijene svojih maloprodajnih paketa uskladi bez rizika od otvaranja postojeće korisničke baze (da nije u obvezi omogućiti raskid ugovora bez penala onim korisnicima koji su zaključili ugovore s obveznim rokom trajanja), a sve kako bi se osigurala daljnja održivost poslovanja Optime.

Ne prihvaća se.

HAKOM je u ovoj odluci isključivo radi izbjegavanja dvojbi, u točki III. izreke ove odluke definirao da uvjeti vezano uz izmjenu maloprodajnih cijena HT-a i društava pod njegovom kontrolom, i dalje ostaju u primjeni.

17

15. Terrakom d.o.o. Terrakom podržava smanjenje mjesečne ULL naknade u odnosu na Odluku od 16. prosinca 2015. godine kojom je HT-u određena najviša razina naknade za ULL uslugu u iznosu 57,30 kn.

Terrakom smatra da će povećanje veleprodajne cijene za ULL uslugu i usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa dovesti do povećanja maloprodajnih cijena i pritom proizvesti negativan učinak na daljnje smanjenje maloprodajnih cijena za krajnje korisnike. Dalje navode kako se podizanjem veleprodajnih naknada ugrožava opstanak operatora korisnika na tržištu u smislu da će isto zasigurno rezultirati odljevom korisnika.

Terrakom predlaže određivanje ULL cijene temeljem retail-minus metode uz uvažavanje nacionalnih specifičnosti, bez primjene troškovno orijentiranih cijena.

Također, slaže se da na ULL cijenu treba utjecati kakvoća pružene veleprodajne usluge pa prema tome nikako ne podržavaju povećanje ULL cijene iz točke I. ove odluke, već smatraju kako je potrebno ponoviti analizu mjerodavnih tržišta iz članka 52. Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Nastavno na navedeni komentar, upućujemo vas na odgovor br. 11.

18