RADIO ZELINA 92,9 Mhz

BESPLATNI

Ze l i n sk i

Dragi čitatelji, pregršt lijepih želja u novoj 2016. godini upućuje

vam redakcija zelinskog reportera

SVETI IVAN ZELINA 24. 12. 2015. BROJ 1 GODINA ISVETI IVAN ZELINA 24. 12. 2015. BROJ 1 GODINA ISVETI IVAN ZELINA 24. 12. 2015. BROJ 1 GODINA I

U povodu korištenja blag-danske pirotehnike policija uobičajeno poziva građane na oprez upozorava na moguće posljedice. Tako podsjeća da se blagdanska pirotehnika smije upotrebljavati između 27.prosinca i 1. siječnja, ali uz određena pravila i mjere opreza. Prije svega najslabija pirotehnika I razreda smije se upotrebljavati u svim uvje-tima pazeći ipak da u blizini nema zapaljivih materijala. Djeca smiju upotrebljavati

pirotehniku I razreda samo u prisutnosti roditelja ili punoljetne osobe koja u tom trenutku pazi na njih. Jaču pirotehniku II i III razreda smiju kupovati samo punol-jetne osobe i ona se smije prodavati samo u prodavaoni-cama s dozvolom za njihovu prodaju. Ta jača pirotehnika smije se upotrebljavati samo na otvorenom a smiju je up-otrebljavati samo punoljetne osobe. Prilikom upotrebe bilo koje vrste pirotehnike stro je

zab ran -j e n o njiho-vo ba-c a n j e prema ljudima i životinjama, jer može doći do teških ozljeda. Pirotehnika se treba upotrebljavati isključivo prema uputama koje se dobiju kod kupnje ili je navedeno na ambalaži. Dakle, veseliti se uz blagdansku pirotehniku treba isključivo prema pravilima. Naravno,propisane su i kazne

za kršen-je tih propisa,

ali na-dajmo se da

ne treba nikoga straši-ti kaznama, nego da ćemo sami odgovorno se ponašati, posebice u prisutnosti djece ili maloljetnika. I još nešto, blagdanska pucnjava iz va-trenog oružja u potpunosti je zabranjena u svim uvjetima i prostorima.

BoS

Svake godine svjedoci smo mnogih požara u domo-vima prouzročenih ponajviše neodgovornim i lakovjernim ponašanjem prigodom lo-ženja peći i grijanja na kru-ta goriva. Vatrogasci stoga upozoravaju: Požare može-mo izbjeći ukoliko odgo-vorno pristupimo loženju peći, te potrebi kvalitetnog održavanja kako peći tako i dimnjaka. Također ističu da je potreban veliki oprez kod odlaganja pepela. Posebi-ce ako pepel odlažu u plas-tične spremnike, trebaju se uvjeriti da je pepel ohlađen, bez žeravice. Opasnost je i božićna električna dekora-cija. Iako blagdani polako već prolaze, i dalje treba biti oprezan. Naime, božićne lampice koje se koriste pri-likom ukrašavanja mogu biti neispravne, a prskalice mogu biti itekako opasne ukoliko se pale na, zbog naših ugri-janih domova, osušenim božićnim drvcima. Također, nerijetko se upaljene božićne dekoracije i ukrasne svijeće ostavljaju bez nadzora, a pri-likom bacanja pirotehničkih sredstava ne vodi se briga o površini na koju će ti pred-meti pasti što može dovesti do požara. Vatrogasci zato pozivaju na odgovorno po-našanje, a u slučaju potrebe treba ih pozvati na broj 193 ili službu zaštite i spašavanja na 112.

Dojava glasila: Gori Rim! Srećom od dima nije se vidjelo Rima.

Vatrogasci hitali na skoro požar

U noći uoči četvrte ad-ventske nedjelje zelin-skim vatrogascima stiže dojava – požar u kući u glavnoj ulici! Diže se sva raspoloživa ekipa, jer do-javljeno je da se zapalila lamperija, a ako je tako tada odlučuju sekunde. Rotirke i sirene se pale, va-trogasna vozila izlaze, no kamo, jer se broj 30 (broj je izmišljen zbog zaštite identiteta obitelji u nesre-ći) nalazi i s jedne i s druge stane. “Da su bar dojavili prezime obitelji, znali bi-smo odmah kamo ići, jer ako doista gori lamperija, može se raditi o velikoj pogibelji u kojoj sekun-de igraju život” – kazuje nam u prolazu dan kasni-je zapovjednik zelinskih vatrogasaca Ivica Mačko-vić. Srećom ovog se puta ipak nije radilo o velikom požaru, nego je neretno i nespretno s peći ispao do domaći rečeno rafanek s peći, pa je bilo puno dima. No gdje ima dima...... “Još jednom bum ponovil, lju-di moraju biti malo opre-zniji kad se igraju s pećima na kruta goriva”.

Zimska služba već je odav-no spremna za sniježne rado-sti po prigorskim cestama. Međutim, Vakula i njegovo društvo nikako ne najavljuju snijeg. Nema ga za sada ni u dugoročnijoj prognozi. Mno-gi vozači zbog toga, su sretni nemaju problema u prometu osim magle. Zadovoljni su i fi nancijeri zimske službe, gradovi, općine, županija, za sada nema troška, ostat će više u proračunima za druge

namjene. Nisu loše prošli ni kućni budžeti, ušparalo se na grijanju. Tuguju tek jedino

djeca. Željeli bi, pogotovo sada za vrijeme zimskih pra-znika, malo snijega. Zaželjeli

su se sanjkanja, skijanja gru-danja. Ima i odraslih koji bi željeli malo bjeline, ali samo malo. A neki bi i puno. Sre-ćom, ne možemo utjecati na vrijeme u tom smislu, da ga naručimo kako nama paše. Kakvo bi tek to vrijeme bilo? Ovako ćemo se prilagoditi,pa kakvo bude, bude. I ralice su se prilagodile. Besposleno čekaju taj snijeg. Imamo ču-dan osjećaj da će se načekati.

Bos

Besplatno informativno glasilo Radio Zeline.

Datum izlaska: 29.12.2015.

Naklada: 3000

Izdavač: e-Radio d.o.o.Velika Gorica,

Trg kralja Petra Krešimira IV 1

Glavni urednik: Borko Samec

Gra� čko oblikovanje: Zvonko Šimunić

Gra� čko oblikovanje oglasa: Željka Makek

Redakcija: Željko Pukšec, Mladen Šagovac i Borko Samec

Sjedište redakcije: Sveti Ivan Zelina,

Trg Ante Starčevića 12Telefon: 01 2060 883

E-mail: info@radiozelina.com

Tisak: Vjesnik d.d.Slavonska avenija 4, Zagreb

Naslovna fotogra� ja: Zelinski Djed Božićnjak

snimio: Mladen Šagovac

U našim domaćinstvima, na-šim rukama sve je više plastike i ostalih umjetnih materijala, a na žalost, sve manje prirode. Kad ste, dragi čitatelji, zadnji put, i jeste li uopće u kupovinu išli s logožarom ili košarom? Mladi možda niti ne znaju kaj je to logožar. A i rijetko se ku-puje, veli Valent Keder iz Le-poglave koji povremeno dođe do Zeline kaj bi nekaj prodal.

“Prije sam ja znal i češče doj-ti v Zelinu i to z kamijuonem. Sad sem v penzije tera je mala, a s hidaljdu šesto kun teške je preživjeti. Sad dojdem sim kad nekaj napravim, ali slabo se prodaje. Oni koji bi šteli kupiti nemaju penez, a ostale to ne za-nima”, rezignirano, režući no-žem jabuku koja mu je gablec, veli Valek kako ga u Lepoglavi zovu odmilja.

Dragi naši čitatelji, evo s blagdanima stiže i prvi broj Zelinskog reportera, besplatnog lista koji bi,

barem nam je takva nakana, trebao izlaziti povremeno, moguće u raz-maku od dva ili tri mjeseca. Zelinski reporter glasilo je koje uređuje re-dakcija Radio Zeline, pa se stoga lo-gično nametnuo naziv lista. Zašto list uz radio? Iako se možda u suvremeno vrijeme smatra da će tiskani mediji propasti, za sada se još drže. Tiskani medij logično je zaokruženje medij-ske ponude naše redakcije koje svoje sadržaje osim u elektronskom obliku bilo putem radija, mrežnih stranica, društvenih mreža ili pojedinih “emi-sija na zahtjev” na našem kanalu Mixclouda, sada nudi i u tiskanom obliku. Naime, poznata vam je si-tuacija svojedobnog napada na naš medij kojeg više nećemo obrazlaga-

ti jer smatramo to prošlim svršenim vremenom, u kojem smo ostali bez sredstava za rad uz obrazloženje vla-dajućih da- “ne žele trošiti novac po-reznih obveznika na Radio Zelinu, pa ako žele preživjeti neka se na tržištu sami snađu”. Iako smo tada bili jako revoltirani ( a tko ne bi da se nađe u toj koži), smatrali smo da trebamo prihvatiti taj izazov, iako u Hrvatskoj i dalje ne postoji živuća mala radio-stanica koja radi bez pomoći lokalne samouprave. Kako mrežne stranice, smatramo, još uvijek same po sebi u ruralnoj sredini nisu dovoljne za željeni medijski dohvat, pridodali smo svemu tome i tisak, ne bismo li potencijalnim oglašivačima ponudi-li dodatnu mogućnost oglašavanja i time povećali doseg našeg medija, ali i naših riječi. Zašto besplatan? Zato što se niti “velike” novine na našem području ne prodaju u više

od dvjestotinjak primjeraka, a ka-moli ove ostale. Ali i besplatan nije dovoljan, ako ne dođe u vašu kuću, u vaš dom. Tri tisuće primjeraka Ze-linskog reportera, jamstvo su da će u buduće sve potrebne informacije o zelinskim društvenim događajima doći do svakog mještana našeg gra-da. Pozivamo i oglašivače da iskori-ste mogućnost predstavljanja u svim domaćinstvima našeg grada. A vas, poštovani čitatelji, pozivamo da nam se javite s komentarima, primjedba-ma i prijedlozima. Slobodno komen-tirajte ovu tiskovinu, ali i sve drugo iz svijeta oko vas što želite pohvaliti ili pokuditi. Ako u vašim mjestima ima kakvih problema, pozovite nas da ih detektiramo i objavimo o tome priču. Postanite i vi Zelinski repor-teri. Javite se na: 2060-883 ili e-ma-ilom na: info@radiozelina.com Jer tu smo radi vas.

Blagdansku pirotehniku, ako već moramo koristiti, činimo to oprezno, odgovorno i prema propisima i uputstvima za upotrebu

Riječ urednikaTU SMO RADI VAS

Zimska služba odavna je spremna, a snijega nema i baš ga nema

Borko Samec

Opasnosti od požara veće su nego što se nama čini

Denes drvene kuhače teške ideju

Slabe se trži - veli Valent, plastika nas je več pojela

Vatrogasci upozoravaju na potrebu odgovornog ponašanja s grijanjem

POŽARE MOŽEMO IZBJEĆI

PETARDAMA PO PRSTIMA

Oprez s blagdanskom pirotehnikom

U čekanju snijega

U spremištima zimske službe na Goričici snijeg čeka stotine tona soli i kamenog agregata

BESPLATNI

Ze l i n sk i

BESPLATNI

Ze l i n sk i

Sretan Božić i Novu 2016. godinu želi vam Vetererinarska stanica Zelina

Sajmišna 4 tel: 01/2060-730

2 Broj 1

24.12. 2015.

Najveća trenutačno inve-sticija u obrazovanje na po-dručju Zagrebačke županije zacijelo je izgradnja zgrade osnovne škole u Bedenici. U petak, 18. prosinca gradilište škole posjetio je župan Stjepan Kožić sa suradnicima, kako bi se uvjerio napreduju li radovi željenom dinamikom. “Zado-voljan sam viđenim, vrijeme na za sada ide na ruku i čujem da uglavnom sve ide prema planu.” - izjavio je župan do-davši da ovu investiciju od 15 milijuna kuna u prvoj fazi fi -nancira isključivo Zagrebačka županija. “Resorno ministar-stvo u ovoj godini nije podu-prlo niti jedan naš program s niti jednom lipom. I dalje smatramo da je ulaganje u ob-razovanje temelj našeg društva koje bi u budućnosti trebalo dati mnoge dobrobiti našoj za-jednici. Stoga sam ponosan što je Zagrebačka županija naj-veći investitor u obrazovanje

u Hrvatskoj, unatoč državnoj opstrukciji” – dodao je župan. Zgrada nove škole trebala bi biti završena do kraja slijedeće kalendarske godine, a paralel-no s izgradnjom, upotpunosti će kroz ljetne praznike u tri mjeseca biti adaptirana i stara školska zgrada. Izgradnja nove škole je najveći, ali ne i jedini

projekt u toj općini. Radi se i na drugim velikim komunal-nim zahvatima. “Radi se na re-konstrukciji dijela županijske i lokalne ceste, pristupne ceste, kanalizaciji i odvodnji oborin-skih voda, rekonstrukciji javne rasvjete tog dijela i sve što ide uz izgradnju škole.” - kazuje načelnik općine Slavko Cvr-lja. Općina Bedenica primjer je dobro vođene male sredine kojoj će ove, za nju, velike investicije svakako donijeti mnoge dobrobiti mjesnom stanovništvu. To je primjer kako predan rad, marljivost i sposobnost općinskog vodstva može promijeniti lokalnu sliku i primjer na kojem se vidi rad čelnih ljudi te sredine. Oni ne trebaju godinama slati svom stanovništvu letke na kojem će pisati kako će nešto raditi. Jer oni rade, a to se i vidi.

Bos

Izlazimo iz blata i sada će biti lakše-kažu građevinari

Naziru se konture buduće škole

Župan Kožić obišao gradilište OŠ Bedenica

Izgradnja škole teče prema planu

Možda bismo se trebali češće zapitati poznajemo li uop-će i koliko našu povijest, i to ovu našu lokalnu i to ne

toliko davnu. Pitanje je koliko bi Ze-linčana odgovorilo točno na pitanje: Tko je Milutin Barač? Više bi bilo onih koji bi možda rekli da su čuli za njega, no što je on to radio i kada, te za što je zaslužan kazali bi tek pojedinci upućeni u život tog velikana ne samo naše hrvatske, nego i europske naftaš-ke industrije. U ovom slučaju važno je reći da je Milutin Barač bio član družbe Braća hrvatskog zmaja, pa sto-ga nije čudno da je upravo ta udruga potaknula postavljanje Baračeve biste u našem gradu. Stoga je u četvrtak, 17. prosinca u gradskoj vijećnici, pri-je otkrivanja biste, održano prigodno slovo o tom velikom Zelinčanu ro-đenom u Pakovcu 14. veljače 1849, a umrlom u Donjoj Zelini 22. srpnja 1938 gdje je i pokopan. Pred dvadese-tak članova Družbe, te mnogih drugih uzvanika i znatiželjnika o Baraču su govorili veliki meštar Družbe prof. dr. Nevio Šetić i član družbe Vidislav Kiš. “Milutin Barač bio je vrlo mar-

ljiv, poduzetan i svestran čovjek. Bio je izumitelj, znanstvenih i stručnjak u više područja. Svjetski glas stekao je kao pionir naftne industrije i kao pri-rodoslovac. U Rijeci ne samo da je izgradio prvu industrijsku rafi neriju u Europi, nego je tim pogonom uprav-

ljao gotovo četiri desetljeća, od 1883. do 1920. godine. Isto tako rafi nerije je gradio i u drugim dijelovima Austro-ugarske monarhije. Istaknuo se i kao prirodoslovac, ornitolog, a njegova svestranost očituje se i u pčelarstvu. Uzorni pčelinjak imao je stotinjak

metara od riječke rafi nerije. Barač je i konstruktor novog tipa košnice zvane po njemu “bračevka”. Držao je kako pčelarstvo može mnogo dobroga do-prinjeti hrvatskom seljaku” – rekao je u prigodnom slovu veliki meštar Šetić.

U najvećoj ra� neriji izlijevali benzin

Dakle, Barač je izgradio i vodio riječku rafi neriju, najveću ne samo u Austro-ugarskoj nego i u cijeloj Eu-ropi. “Veći radovi na izgradnji Rafi -nerije započeli su u proljeće 1883”, rekao je Vidislav Kiš govoreći o strukovnom dijelu Baračeva života pri tom dodavši: “Dana 14. rujna 1883. službeno je otvorena riječka Rafi nerija na Mlaki. Imala je, za to vrijeme, nevjerojatno velik prerad-beni kapacitet od 60 tisuća tona naf-te godišnje te se s njom nije mogao mjeriti niti jedan istovrsni pogon u Europi. To je bila Rafi nerija koja je prva u Europi prerađivala naftu na industrijski način. Rad je započela s oko 300 zaposlenih. Mogla je pre-raditi više od svih devet postojećih

rafi nerija u Austro-Ugarskoj Mo-narhiji zajedno. Prva isporuka bila je 20. rujna iste godine – kupcima je isporučeno pet vagona petroleja”, rekao je Kiš dodavši jednu zanimlji-vost. Naime, u to vrijeme glavni naftni proizvod bio je petrolej koji se koristio većinom za rasvjetu. Od nafte se još dobivao parafi n, koks i neki drugi manje važni proizvodi kao primjerice benzin. Da, doista, tada u početku još nisu znali što bi s benzinom, pa su ga izlijevali u more dok za neko vrijeme, počet-kom proizvodnje automobila nisu i taj do tada nepotrebni i neželjeni nus proizvod počeli prodavati prvo Francuzima. Nakon prigodne riječi o Milutinu Baraču u gradskoj vijeć-nici, nazočni su izašli u park na sre-dišnjem zelinskom trgu gdje je bista otkrivena, a posvetio ju je zelinski župnik vlč. Vlado Bogdan. Poprsje Milutina Barača u bronci izradio je mladi zelinski akademski kipar Ma-tija Grošinić, dok je postolje biste rad poduzeća Graniti Sušec.

Tekst i slike: Borko Samec

U Zelini otkrivena bista velikom kemičaru i izumitelju, te održano prigodno slovo o njegovu životu i radu

MILUTIN BARAČ, ZELINSKI NAFTAŠ

Malo je poznato da je uz naftni posao, Barač osnivao Družbu Brača Hrvatskog Zmaja, bavio se zoologijom i pčelarstvom, te izumio košnicu zvanu “baračevka”

Gusta magla nije mogla upropastiti otkrivanje i posvetu baračeve biste u središtu grada

Prigodno slovo o Milutinu Baraču izazvalo je veliku pozornost nazočnih u gradskoj vijećnici

BESPLATNI

Ze l i n sk i

SRETAN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU GODINU ŽELI VAM

3Broj 1

Ni na posljednjoj ovo-godišnjoj sjednici Gradskog vijeća nije bilo previše pitanja i

rasprave na aktualnom satu. Uglavnom je rasprava vezana uz županijske potpore i podu-zetničku (ili) zonu gospodar-ske namjene Sveta Helena, no kako je to uvijek na Aktualcu, rasprava je sadržavala i odno-se vladajućih i oporbe, odno-sno razmišljanja tko dobro, a tko loše vodi grad. Na sva pitanja odgovarao je gradona-čelnik, a transkript aktualnog sata objavljujemo u cijelosti.

Poduzetnici, investicije, Bar-celona, glomazni otpad, LAG, Vatrogasni centar...

Filip Ćurko: Grad SIZ uključio se u projekt “Kredi-tom do uspjeha” sufi nanci-ranjem kamata na kredite, a kako je to jedna od rijetkih, a možda i jedina aktivnost Grada kojom subvencionira i pomaže privrednike i obrtni-ke, zanima me da li je i koliko takvih ugovora potpisano i da li uopće poduzetnici znaju za taj projekt?

Hrvoje Košćec: Ja se ne bi bavio špekulacijama da li oni

znaju ili ne znaju za taj pro-jekt, on je objavljen u javnim glasilima, trenutno nema ni jedan zahtjev prema tom pro-jektu.

Štefi ca Kamenarić: Na prošloj sjednici gradonačelnik je rekao da Zagrebačka župa-nija nije fi nancirala niti jedan projekt Grada Svetog Ivana Zeline. Točno je da niti jedan od projekata koje je raspisao Upravni odjel za poljoprivre-du nije sufi naciran, no kako bi javnost bila obaviještena, želim naglasiti da je Župani-ja i te kako fi nancirala Grad Sveti Ivan Zelinu i to kroz pot-pore gradovima i opčinama: s 35.000 kuna izložbu vina, 40.000 kuna Svetoivanjske dane i to je bila jedina mani-festacija za koju je Grad tražio potporu. Javili su se i Vitezovi Zelingradski koji su također dobili 20.000 kuna. Zelina se prijavila s projektom re-konstrukcije krovišta doma u Žitomiru, ali sredstva u ovoj godini nisu odobrena. U 2014. bila su odobrena sredstva za program energetske učinko-vitosti zgrade gradske uprave, za koji je dva puta bio produ-ljivan rok za dostavu izvješta-ja. Za potpore poduzetničke zone, Zelina se nije javila, za zajednički nastup poduzetnika Zelina se nije javila, a također niste prijavili niti jedan projekt Upravnom odjelu za promet. Također bih htjela naglasiti da je Županijska uprava za ceste fi nancirala ili sufi nancirala klizište Radoišće, izgradnju mosta Goričica - Paukovec, sufi nancirala asfaltnu podlo-gu u Zadrkovcu, Banja Selu, Kalinju, od Blaževdola do Svete Helene itd. Isto tako, za širokopojasni internet, Zelina će dobiti 65.500 kuna, a isto tako i za izgradnju e-punioni-ce. Želi, isto tako naglasiti da je za obje osnovne i srednju školu Zagrebačka županijau 2014. i 2015. godini izdvojila 4.464.000 kuna. Moje pitanje je zašto se niste prijavili ni za jedan projekt za potpore u po-duzetničkoj zoni, kao ni za je-dan projekt za fi nanciranje iz-gradnje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastruk-ture iz proračuna Zagrebačke županije za 2015. godinu?

Hrvoje Košćec: Da poja-snim, ja sam prošli puta rekao da niti jedna kuna nije došla iz programa ruralnog razvo-ja, gdje smo prijavili preko 600.000 kuna, govorim o do-movima u Žitomiru, Kominu,

Iako je proračun za 2015. godinu u svom rebalansu na kraju godine smanjen za 7 milijuna kuna, Grad-

sko vijeće je na svojoj pro-sinačkoj sjednici prihvatilo novi, koji za slijedeću godinu iznosi 47.415.000,00 kuna, što je za spomenutih 7 mili-juna kuna više od izvornog proračuna za 2015, odnosno čak 15 milijuna u odnosu na rebalans.

Vladajući proračun smatraju razvojnim i ostvarivim, oporba nerealnim

Rashodi novog proraču-na planiraju se u iznosu od 46.700.000,00 kuna. Proje-ciran je i gradski budžet za naredne dvije godine, pa bi u 2017. godini on iznosio više od 56 milijuna, a za 2018. 55 milijuna kuna.

Prihodi bi iznosili 2 mili-juna kuna manje od visine proračuna, a najveći priliv novca očekuje se od poreza (23 milijuna kuna), zatim 7,5 milijuna kuna od pomoći iz općeg proračuna, 14 milijuna od pristojbi, te u manjem di-jelu od ostalih prihoda.

Rashodovna strana je u najvećoj mjeri u poslovanju, odnosno na zaposlene otpada preko 9 milijuna kuna, mate-rijalni rashodi 17 milijuna, tu su i subvencije, naknade gra-đanima i ostali rashodi, zatim 10 milijuna kuna za građevne objekte, opremu i postroje-nja, kao i za drugu dugotraj-nu i nefi nancijsku imovinu. Uz sve, ugrađena je i redov-na otplata gradskog zajma u iznosu od milijun kuna.Koliko u kulturu, sport, socijalu...

U posebnom dijelu pro-računa ugrađeni su korisni-ci gradskih novaca. Za rad Gradskog vijeća proračun će izdvojiti 1,3 milijuna kuna, a za rad gradonačelnika nešto više od 1,2 milijuna. Stručne službe koštat će 4,2 milijuna kuna, pa redom vatrogasci milijun, predškolski odgoj, odnosno vrtić 8 milijuna, za Pučko otovoreno učilište 1,5 milijuna, knjižnicu pola mi-lijuna, a za rad muzeja nešto manje od milijun kuna. Za kulturu i informiranje predvi-đeno je 470.000 kuna, od čega 150.000 kuna za javne medi-

je, pri čemu je oporba pitala o kojim se to medijima radi, obzirom da su Radiju Zelina uskraćena sva davanja.

Za udruge predviđa se 190.000 kuna, za socijal-nu skrb 1,5 milijuna kuna, za zdravstvo 85.000 kuna, a za obrazovanje 1,4 milijuna kuna. Za sport u sliejdećoj je godini proračun predvidio 1,5 milijuna kuna, za razvoj gos-podarstva 5 milijuna, d čega 1.750.000,00 kuna za projekt multifunkcionalnih termi, za-tim 830.000 kuna za poslovne zone, a nešto amnje od 1 mi-lijun za poduzetništvo i poljo-

privredu, te 850.000,00 kuna za turizam.

Gotovo 5 milijuna kuna otpada na upravljanje imo-vinom grada. Za komunal-nu djelatnost proračunom je predviđeno ravno 14 milijuna kuna, od čega 6 milijuna za održavanje, a 5,5 za izgradnju komunalne infrastrukture. Ze-leni dio proračuna, odnosno zaštitu okoliša čini gotovo 3 milijuna kuna, od čega gotovo pola za izgradnju reciklažnog dvorišta, a tu su u manjim iznosima i sanacija deponija Cerovka, zeleni otoci i divlja odlagališta, a 200.00 kuna osigurano je za odvoz gloma-znog otpada, što bi nakon ne-koliko godina trebalo provesti u proljeće.

Dakle, najveći korisni-ci proračuna razvrstani su u dvije skupine. Prvu čine (u visini 50,2%) gospodarstvo i komunalna djelatnost, a drugu (44,5%) funkcioniranje služ-bi, institucija, društava i udru-ga, radi boljeg razumijevanja, ovdje se navode proračunski korisnici gore navedeni (va-trogasci, udruge, obrazova-nje, kultura, sport, umirovlje-nici...)

Ambicioznu projekciju pro-računa za naredne dvije godi-ne (2017. i 2018.) predlagatelj vidi u razvoju konkurentnog i društveno odgovornog gospo-darstva, unapređenju turistič-ke ponude, prostornog plana i povećanje životnog standarda građana, odnosno razvojne projekte i završetak izgradnje infrastrukture zone u Svetoj Heleni. Žpu

Foto: Arhiva Radio Zeline (Mladen Šagovac)

BESPLATNI

Ze l i n sk i4Gradsko vijeće donijelo proračun za 2016. godinu

47 MILIJUNA KUNA? IZVRSNO, ALI ODAKLE?Izrađujući proračun vladajući mogu u njega unijeti doslovno što god žele i upisati brojke kakve žele, a ako se ne ostvari nikome ništa. Nema nikakvih sankcija osim možda političkih. Možda.

AKTUALNI SAT GRADSKOG VIJEĆA

Zelinska vlast ne vodi proaktivnu politiku

Vlasta Kašnar, še� ca gradskih � nancija izlaže prijedlog pro-računa

Hoće li u skoroj budućnosti na sjednicama gradskog vijeća laptopi zamijeniti mozgove

U mom manda-tu proradila je poslovna zona, a u Vašem, gradonačel-niče nije tamo uloženo ni kune -Vlado Žigrović

Grad bi se trebao više

javljati na županijske natječaje - Dr. Šte� ca

Kamenarić Filipović

Broj 1

Izbori za Vijeća MO u veljačiGradsko vijeće usvojilo je Odluku o raspisivanju izbora

za članove Vijeća mjesnih odbora. Odluka će stupiti na snagu s prvim danom siječnja, a kako od raspisivanja iz-bora do odražavanja ne smije proteći manje od 30 i više od 60 dana, građani će članove Vijeća birati u veljači, najvje-rojatnije 7. veljače. Sadašnjim članovima mandat je davno istekao. (žpu)

Mandatna komisija obavijestila je vijećnike o izjavi Dalibora Severa o podnošenju ostavke na mjesto člana Gradskog vijeća, a ostavka je ovje-rena kod javnog biljež-nika. Ostavku je podnio 9. prosinca, a važeća je danom zaprimanja. S tim danom prestaje mu tako mandat u Gradskom vi-jeću, a umjesto njega u vijeće ulazi drugi član DPS-a, a 11. prosinca ta stranka je obavijestila da će u vijeću ubuduće sjediti Željko Pecak. Upitali smo ga o razlozima ostavke. “Razlozi su moje osob-ne prirode. Ponajprije tu mislim na moje poslovne obveze. Naime, u tvrtki u kojoj sam zaposlen došao sam na novu poziciju koja uključuje češće izbivanje izmjesta stanovanja, dulja putovanja i u inozemstvo, tako da nisam u vrijeme mog izbivanja u moguć-nosti obavljati niti funkci-ju predsjednika zelinskog DPD-a, a niti vijećnika gradskog vijeća. Mislio sam da je moja moralna obveza osloboditi ta dva mjesta ljudima koji će moći ih obavljati” – ka-zuje nam Sever. Nemamo

razloga ne vjerovati da je to jedini razlog njegova odlaska, no zanimalo nas je ostaje li i nadalje član stranke i kako su na ovu njegovu odluku reagirali stranački kolege. “Razgo-varali smo o tome i tre-bam reći da sam naišao na razumijevanje kolega. U stranci imamo dovoljno kvalitetnih ljudi koji će me dostojno zamijeniti” – kaže nadalje Sever do-dajući odgovor na pitanje tko će biti biti novi pred-sjednik DPS-a. “ Kao što čujem, govorite da bi me u vijeću trebao zamijeni-ti Željko Pecak, vijećnik gradskog vijeća u prošlom mandatu i predsjednik vi-jeća, no o tome će odlučiti stranka, baš kao i o mje-stu predsjednika. Dakle, što se tiče predsjednika stranke, početkom godine trebala bi biti izvanred-na izborna skupština koja će iznjedriti novo vod-stvo. Ja, naravno i nadalje ostajem članom stranke, a bit ću aktivan sukladno mojim mogućnostima u novonastalim poslovnim okolnostima” – zaključuje Dalibor Sever.

Žpu,BoSFoto: arhiva Dalibor Sever

BESPLATNI

Ze l i n sk i 5Gradski vijećnik i predsjednik zelinskog DPS-a, Dalibor Sever podnio ostavku na mjesto vijećnika i predsjednika stranke

POSLOVI ODUZELI VIJEĆNIČKO MJESTOPitanje je glasilo: Posao ili politika. Bez razmišlja-nja sam odabrao posao, jer to je moja karijera, moj život. Politika je ozbiljna stvar i za to treba puno vremena kojeg ja više nemam

Zelinska vlast ne vodi proaktivnu politiku

Aktualnoj gradskoj vlasti smeta naziv “Zona gospodarske namjene Sveta Helena”, a propu-stili su je preimenovati u, kako bi željeli: “Poslovna zona”.

Za sve investicije koju su do sad došle

u Zelinu zaslužni

su neki prijašnji, a

ne sadašnji mandati -

Filip Ćurko

Pretokima, o nerazvrstanim cestama, znači sve ono što je do sada Županija fi nancirala. Ne znam tko bi se trebao baviti školama, one jesu u nadležnosti županija. Pričamo o školama u Nespešu, u Radoišću za koju je županija dala cca. 65.000 kuna, a koja ima samo dva đaka. To je zaista racionalno korištenje sredstava. Ne znam tko bi tre-bao ulagati u županijske ceste, valjda neki Marsovci. Znači, Županijske ceste se bave odr-žavanjem županijskih cesta, a fi nancira ih županija. To nije ulaganje u Zelinu, jer to je nji-hova infrastruktura u njihovom vlasništvu i ja tu ne vidim ništa sporno. Dobar dio natječaja smo propustili radi prijevreme-nih izbora, gdje nismo bili u mogućnosti pripremiti potrebnu dokumentaciju i prijaviti se. Ni-smo se javili ni na jedan natječaj za poduzetničku zonu, to je toč-no, ali ja bih trebao pitati pret-hodnu vlast zašto Zelina nema poduzetničku zonu, jer podu-zetničku zonu treba osnovati.

Poduzetnička ili zona gospodarskje namjene?

Vlado Žigrović: Spomenuta je poduzetnička zona, odnosno Zona gospodarske namjene. To je naša Sveta Helena. Kako god je mi zvali, u njoj nisu, kako Vi kažete Marsovci nego poduzetnici. Ako prozivate to ranije vrijeme, a ja se osjećam prozvanim, treba znati da su značajna sredstva uprihođena za komunalnu infrastrukturu u toj gospodarskoj zoni, kako od strane Zagrebačke župa-nije, tako i od Ministarstva gospodarstva. Tak smo jedne godine u vrijeme ministra Popi-jača za našu zonu gospodarske namjene dobili miljun kuna. Dakle, tada nije bila prepreka kako se zona zove, a obzirom na vertikalu vlasti i položaj u ministarstvu Vašeg stranačkog kolege Vrdoljaka, bilo bi za očekivati da se od Ministarstva dobije koja kuna za tu namje-nu. Drugo, kada ste spomenuli da je županija osnivač srednje i osnovnih škola i mora voditi brigu o njima, naravno da ste tu u pravu. Spomenuli ste da u Ra-doišću nije isplativo ulaganje za dva učenika, pa analogno tome pitam zašto bi Grad trebao ula-gati u kupovinu zemljišta za škole odnosno brinuti se o ško-lama obzirom na broj učenika. A sada pitanje. Obzirom da ste javno objavili da ste bili u Bar-celoni u kontaktima za eventu-alne investitore za naše bazene,

barem sam ja to tako shvatio, zanima me da li je od toga bilo kakvih pozitivnih efekata?

Košćec: Dakle, ulaganje u poslovnu zonu ili poduzetnič-ku zonu, koliko god to na prvi pogled izgledalo srodno, na ža-lost nije. Postoji popis poduzet-ničkih zona, kao npr. Vrbovec, mi smo pitali zašto naša Zona gospodarske namjene Sveta Helena nije upisana u registar poslovnih zona, odgovoreno nam je da im pošaljemo akt o osnivanju poduzetničke zone, koji ne postoji. Ja sad ne bi ulazio u elaborate koji su sve dokumenti i preduvjeti potreb-ni za to, ali danas ne ide sve

po babi i stričevima, već preko složene dokumentacije. Drugo, škola Radoišće i zemljište Ko-min. Ne znam na kojoj osnovi Vi radite analogiju, jer škola za koju smo rekli da ćemo raditi, se neće raditi za dvoje učenika, već za djecu iz Komina, Ra-doišća i svih naselja koja tamo gravitiraju. Škola u Kominu je u katastrofalnom stanju, proš-le godine se nešto uložilo u stolariju, ali zapisnik koji je napravio ovlašteni inspektor, kojeg je određivala Zagrebač-ka županija ustanovio je da sanacija škole u Kominu nije isplativa i ne može biti oprav-dana. Na osnovu tog zaključka zaključili smo da nema smisla ulagati u obnovu škole koja je neprimjerena svojim oblikom, svojom starošću, svojom vla-gom itd, nego treba napraviti nešto novo, kvalitetno. Ja tu ne vidim anologiju. Što se tiče Barcelone, tamo smo bili gdin Dukarić i ja na jednom od naj-većih sajmova tzv. aquaparko-va i opreme za bazene i cilj nije bio samo traženje investitora, već pronalaženje svih mogućih opcija i mogućnosti za razvoj budućeg kompleksa zelinskih bazena, dakle kontakata s tvrt-kama koje se bave takvim pro-jektima, opremom, tehnologi-jom i svemu ostalom što tome pripada.

Krešimir Potočki: Koji je trenutni status prikupljanja glo-maznog otpada u Zelini?

Hrvoje Košćec: Što se tiče odvoza glomaznog otpada, to je vidljivo u programu proračuna za 2016. godinu. U razgovori-ma smo sa Zelinskim komuna-lijama da se slijedeće godine provede akcija, obzirom da već nekoliko godina nije bilo odvo-za. Vjerujem da ćemo u prolje-će krenuti s prvim akcijama u tom smjeru.

Filip Ćurko: Ja bi replicirao o gospodarskoj zoni. Slažem se da ima različitih vrsta poslovnih zona. Kada se osnivala poslov-na zona u Svetoj Heleni, odlu-čeno jeda to bude ZGN i njen sjeverni dio je uspješno prive-den kraju. U prošlom mandatu je uloženo više od 25 milijuna kuna investicija u infrastruk-turu, od čega su, veliki dio uz komunalni doprinos od investi-tora i sredstva koja smo uspjeli dobiti van proračun. To nije bilo po babi i po stričevima, nego se to zove poduzetnički impuls koji i danas postoji. Svake godi-ne smo dobivali lijepa sredstva kojima smo uspjeli zaokružiti infrastrukturu. Ne vidim razlo-ga zašto u svom mandatu, koji traje gotovo tri godine i u kojem ste imali proračunu od oko 30 milijuna kuna, imali ste na ra-sopolaganju oko 100 milijuna kuna, a mijenjali ste prostorni plan, zašto niste onda i defi nira-li poduzetničku zonu, napravili taj akt i sve ostale papire koji današnjim propisima trebaju za upis poduzetničke zone u regi-star. Zašto jednostavno niste odradili tu priču. Mislim da za to isprike nema.

Hrvoje Košćec: Ako Mini-starstvo gospodarstva raspiše natječaj za investiranje u podu-zetničke zone uz preduvjet da imate poduzetničku zonu, onda je jasno zašto ne možete dobiti sredstva, a osnivanje poduzet-ničke zone nije nešto što se radi dekretom, to je proces koji traži određene stvari. Dobro, dobili ste 25 milijuna kuna, no Vaša zasluga za to je nikakva, inve-stitori su dolazili igrom slučaja zahvaljujući nekim drugim lju-dima, a ne Vašim aktivnostima. Super je sve započeto, ali ništa nije odrađeno do kraja.

Vlado Žigrović: Prisjećam gradonačelniče da ste u predi-zbornoj kampanji isticali kako treba voditi proaktivnu politiku i kako treba proaktivno nastu-pati prema investitorima, a sada konstatirate da su, na žalost, svi investitori u poslovnu zonu doš-

li igrom sluačaja, a primjećujem da sada proaktivna politika nije dovela u Zelinu bogzna koli-ko investitora, pa prema tome uspješnost jednog ili drugog pristupa ne treba posebno pro-cijenjivati. Tvrditi da u Svetoj Heleni ničeg nema, da je to ništa i da je sve igra slučaja, u najmanju ruku nije korektno. Vaša proaktivna politika i nije bila baš proaktivna, jer ne vi-dim da se u zoni nešto osobito dogodilo u posljednje vrijeme od investicija, osim što se tvrtka Violeta širi.

Hrvoje Košćec: Ja sam samo rekao da to nije tada postignuto Vašim zaslugama...

Vlado Žigrović: Nego igrom slučaja, tako ste rekli.

Zoran Fučkan: U kojoj je fazi projekat novog vatroga-snog centra, to zanima vatroga-snu zajednicu i DVD-ove i kada će početi neki konkretni radovi?

Hrvoje Košćec: Ne radi se o vatrogasnom centru, nego o nadogradnji postojećeg centra radi duže poznatog problema prokišnjavanjem. Trenutno je u tijeku izrada glavnog projekta, očekujemo kroz dva mjeseca izdavanje građevinske dozvole. Taj projekat vidljiv je i u planu gradnje za 2016. i 2017. godinu i tamo se vidi fi nancijski dio projekta. Planirano je da se taj projekt aplicira na fondove EU.

LAG2020 malo ne postoji, pa malo postoji

Filip Ćurko: Ja bi samo za-molio da vis a vis Vaših građa-na, maknete sa službenog por-tala Zeline objave oko LAG-a 2020, koji već par mjeseci ne postoji.

Hrvoje Košćec: Ja se ne bih složio da ne postoji, nije likvi-diran. Formalno još uvijek po-stoji...

Filip Ćurko: Zar niste izašli iz LAG-a 2020?

Hrvoje Košćec: Formalno LAG još uvijek tu egzistira, ima za završiti još jedan projekat u suradnji s INA-om i udrugom Hrvatskog zmaja, a radi se o postavljanju biste Milutinu Ba-raču. Nakon toga, obzirom da smo dobili određena sredstva od INA-e, slijedi formalno ga-šenje LAG-a.

Filip Ćurko: Znači Grad je još uvijek član LAG-a 2020?

Hrvoje Košćec: Da. Grad je još uvijek član LAG-a 2020. Skupština LAG-a je odlučila da će se LAG ugasiti i da će se pristupiti LAG-u Zeleni bregi. Procedura je u tijeku. (žpu)

Foto: arhiva Radio Zeline

Broj 1

BESPLATNI

Ze l i n sk i6

Zlatko Herček, ravnatelj AgencijeRegionalna razvojna agencija Zagrebačke županije djeluje već deset godina, a osnova-

na je za pomoć i poticanje u razvoju županijskog ukupnog gospodarstva, poduzeća, obrt-nika i naših OPG-ova. Tim povodom zamolili smo direk-tora Zlatka Herčeka da nam pobliže objasni razlog i cilj osnivanja Agencije, te način djelovanja.

“Prije svega reći ću pun na-slov – Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. za promicanje regional-nog razvoja. Dakle dugačak naziv iz kojeg se može naslu-titi čime se ustvari bavimo. Naša je prije svega težnja ka uravnoteženom razvoju župa-nije.”

Dakle, ako smo dobro shva-tili, Agencija prije svega po-maže razvoju županijskih gra-dova i općina, posebice onima manje razvijenima, ali i našim poduzećima, obrtnicima i po-ljoprivrednicima.

“Tako je, recimo ponajprije da smo osnovani 2004, osni-vač je Zagrebačka županija i osam županijskih gradova. U početku smo krenuli s projek-tima koji su bili sufi nancirali iz pretpristupnih fondova Eu-ropske unije. U to je vrijeme djelovala još jedna agencija, Jamstvena agencija Zagrebač-ke županije. Međutim uvidje-lo se da se našim osnutkom puno više stvari odigrava kod nas, počeli su nam masovno dolaziti gospodarstvenici s područja županije, obrtnici, poljoprivrednici, predstavnici lokalne samouprave, uvidjelo se da je Jamstvena agencija kao samostalna nepotrebna, te je smo se spojili. Naše do-sadašnje postojanje fokusirali smo na pet područja. To je ponajprije izrada i proved-ba projekata za EU fondove, zatim izrada i provedba stra-tegija razvoja, kao i planova i projekata za Zagrebačku žu-paniju, te županijske gradove i općine (Zelina to nije isko-ristila nego je platila privatnu tvrtku za izradu strategije nap. p.) Treće je djelatnost za trži-šte, a to su razni projekti naših malih i srednjih tvrtki, obrtni-ka i poljoprivrednika odnosno naših OPG-ova. Nadalje, da-vanje jamstava za kredite, te posredovanje u fi nancijskom poslovanju malih i srednjih poduzetnika i konačno peto je ona naša djelatnost koju naši građani dobro znaju, a to je izdavaštvo, svaki mjesec iz-dajemo županijsku kroniku kako bismo građanstvo infor-mirali i izvjestili i zbivanjima u županiji, odnosno o radu kako same županije sa njenim tijelima, tako i županijskih javnih poduzeća i ustanova”.

Dobri projekti iz predeuropskog vremena

No, naše čitatelje zacijelo zanima konkretnije što ste u agenciji posljednje vrijeme

napravili odnosno kako ste radili.

“Potpuno mi je razumljivo zanimanje javnosti za naše djelovanje, jer se očekuje mnogo to s pravom. Mogu reći da je bilo mnogo pro-jekata. U početku su bili ta-kozvani soft projekti, dakle neprofi tabilni projekti na ko-jima smo mi i ostali ustvari učili na koji se način pro-vode europski projekti. Tu smo se kadrovski i prostor-no ekipirali, tako da sada u agenciji imamo petnaestoro zaposlenih i dvoje priprav-nika. Napravili smo neko-liko takvih projekata kao primjerice Put medičarstva i licitarstva između Krškog i Zagreba. To su takozvani pogranični projekti s razvoj-nom agencijom Dolenjske, zatim smo imali prilično poznati projekt certifi cirane profesionalne dadilje na tr-žištu rada Zagrebačke župa-nije gdje smo uspjeli pokre-nuti zakonsku proceduru da se tim ženama prizna zani-manje profesionalne dadilje, čega ranije nije bilo. Tu smo osposobili šezdesetak dadi-lja od kojih je većina otvori-la samostalnu djelatnost. Za-tim smo imali dva projekta, razvoj seoskog turizma naše županije i valorizaciju alata naše baštine u turističke svr-he. Imali smo i projekt o ob-novljivim izvorima energije, no znam da to sve ljudima mnogo ne znači. No ono što se prije dvije godine promi-jenilo i čime mijenjamo i dio našeg pristupa, a to je pristu-panje Hrvatske u punoprav-no članstvo EU 2013, čime prestaje prijavljivanje pro-jekata u pretpristupne fon-dove i počinje javljanje na vrlo rigorozne natječaje eu-

ropskih pristupnih odnosno strukturnih ili kohezijskih fondova. Rekao bih još da je u eri pretpristupnih fondova puno je učinjeno iz progra-ma SAPARD i IPARD. To su uglavnom poljoprivreda i prerada i tu smo napravi-li osamdesetak projekata vrijednih ukupno oko 160 milijuna kuna uglavnom za štale, silose trajne nasade, strojeve, opremu, podrumar-stvo i vjerujem da smo tu na-pravili vrlo dobre i pozitivne rezultate”.

Prema vašim riječima vid-ljivi su rezultati rada u pre-deuropskom vremenu, no sigurno je bilo i određenih projekata od trenutka našeg ulaska u Europu, dakle u ove protekle dvije godine.

Realizirani milijuni iz europskih fondova, među dobitnicima i Zelinčani

“Da, u tom, kako kaže-te, predeuropskom vremenu dobro smo ispekli zanat i postali relevantni partner u konzultatskom dijelu našeg djelovanja, dakle u onom tržišnom dijelu u kojem za naše komintente izrađujemo projekte ili ih savjetujemo. Sada kad su se otvorili europ-ski prisutpni fondovi, evo go-vorim o 2015. godini, mi smo napravili za male i srednje poduzetnike deset projekata vrijednih 127 milijuna kuna od čega se očekuje povrat 54 milijuna kuna. Što se pak tiče ruralnog razvoja, to je ona poznata mjera četiri, aplici-rali smo 33 projekta vrijedna 228 milijuna kuna od čega se na kraju očekuje povrat 161,5 milijuna kuna. Tome treba svakako dodati tzv. vi-ske omotnice. U 2015. ispla-ćen je jedan projekt, a još šest

je u evaluaciji što ukupno za tih 7 projekata znači iznos od 11,6 milijuna kuna odnosno povrat od 5,5 milijuna kuna. Dakle vidljivo je da projekti koje mi izradimo uglavnom su dobro evaluirani i realizi-rani. Za mlade poljoprivred-nike napravili smo, mjera šest, napravili smo 11 pro-jekata vrijednih 1,5 milijuna kuna, a očekuje se povrat od 1,3 milijuna kuna. Dakle ima prilično projekata od kojih su neki već realizirani, drugi su u visokoj fazi realizacije, dok treći još čekaju ocjenu. Dodao bih samo još kao in-formaciju vašim čitateljima, da je bilo dobrih i realizira-nih projekata i d strane va-ših OPG-ova i poduzetnika. Nadalje, rRadili smo i na strategijama razvoja jedinica lokalne samouprave, a aplici-rali smo i za mjeru 7 koja se time bavi pet projekata koja su u fazi ocjene. Tim projek-tima gradovi i općine koji su prijavili te projekte za eu-ropsko sufi nanciranje, dobit će svoje strategije, da tako kažem, gotovo besplatno, odnosno za vrlo male nov-ce. Mogu reći da radimo i na LAG-ovima. Tu smo uspjeli realizirati za LAG Savu koji smo vodili kao konzultanti, 551 tisuću kuna i to je ono čime mogu krenuti u toj aso-cijaciji. To je Zaprešičko po-dručje i ti novci su im vjetar u leđa za pokretanje njihovih strategija i projekata. Reći ću još da smo do sada smo dali i 35 jamstava od toga ove go-dine 15.”

Važno je imati idejuNašim poduzetnicima,

obrtnicima, poljoprivredni-cima, odnosno vlasnicima OPG-ova bilo bi, vjerojatno, vrlo korisno doznati koje bi to prve korake trebali podu-zeti prigodom želje za prijav-ljivanje projekta za strukturne europske fondove.

“Prvi koraci su isto kao u jednoj obitelji u domaćinstvu i u jednom poduzeću. Mora se donijeti prvo jedan dugoročni plan u kojem će se reći što mi to želimo biti u budućno-sti, kamo želimo stići, kojim putem krenuti. Također treba biti u toj viziji ili želji i sred-njoročni i kratkoročni plan. Onda postoje razni izvori fi nanciranja. Naravno da za male investicije od desetak, dvadesetak ili pedesetak ti-suća kuna nećete ići natjecati se za europske fondove, jer tu kod nas postoje natječa-ji za subvencionirana ili čak nepovratna sredstva i naših ministarstava i županije, ali ako idemo na veće zahvate, tada ćemo aplicirati na eu-ropske fondove. Za aplikaciju na europske fondove treba se ponajprije naoružati strplje-njem, ali trebamo biti i na dispoziciji u datom vremenu i što se tiče kadra i precizno-sti. Jer ti projekti moraju biti napravljeni na vrijeme i toč-ni u lipu. Treba prikupiti baš svu potrebnu i propisanu do-kumentaciju, dokumenti koji su traženi trebaju biti ažurni i svim uvjetima udvoljavati. Kad se ostvare sredstva, onda treba točno u skladu s projek-

tom i rokovima imati točnu izvedbu točno onako kako piše u projektu radi kontrola. Kontrole su učestale i rigoro-zne. Izvještaj mora odgovara-ti stanju na terenu i u propi-sanim rokovima. Dakle to je jedan vrlo ozbiljan posao koji zahtjeva puno truda, puno sa-branosti i pedantnosti, a onda, ako su sve te predispozicije udovoljene, onda se mogu očekivati i rezultati”.

Naravno da svi koji ima-ju određenu ideju zbog niza razloga i prepreka ne mogu doći u poziciju ostvarivanja novca iz fondova, no, kako se Vama, iz pozicije direktora razvojne agencije, čini zain-teresiranost za prijavljivanje projekata i za traženje vaših konzultantskih usluga.

“Mogu reći da, što se tiče naše agencije, nismo do sad išli na neke velike reklame, jer smo se, kao što rekoh, prvo trebali izškolovati i opremiti kvalitetnim kadro-vima. No, mogu reći da je iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec sve više zaintere-siranih i sada radimo punim kapacitetom na projektima koji su u tijeku. Dakako da radimo na tome da naš ra-zvoj, razvoj naše županije, a time posredno i cijele zemlje, bude što veći. Najbolje je da ljudi, jedna određena grupa, bilo da se radi o obrtnicima iz udruženja obrtnika, bilo iz neke asocijacije poljoprivred-nika, da se njima pripremi jedna edukacija za određene mjere, a onda kad ljudi shvate što je to, kada krenu u izradu projekta, mi imamo takozva-nu info točku, dođu do nas i onda mi primimo taj projekt u izradu. Čim krene u izradu potpišeno ugovor i sva prava i obveze koje iz njega proi-stiču. Mi smo ti koji projekt provodimo kroz aplikaciju, pratimo samo provođenje do konačnog rješenja. Treba sva-kako znati da europski novac nije novac koji se dijeli šakom i kapom, nego treba s vrlo realno s mjerom za vlastite mogućnosti pristupiti vredno-vanju projekta i ne željeti ne-realne dosege koji će nas pri-je uništiti negoli pomoći. Ali u tome ih i mi savjetujemo. Ako imate dobrih ideja, ako znadete kako biste ih realizi-rali, tada svakako dođite do nas da zajedno krenemo u os-tvarenje vašeg cilja. Evo tim riječima vjerujem da sam či-tateljima pojasnio neke njiho-ve nedoumice i da će u 2016. godini hrabrije, ali pametno krenuti u svoj razvoj i napre-dak uz našu pomoć U tom smislu svim poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivredni-cima s područja županije, ali i svim čitateljima i građanima Zagrebačke županije želim sretne Božićne blagdane te puno uspjeha i sreće u 2016. godini.

Borko SamecFoto: Dražen Kopač

INTERVJU: Zlatko Herček, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije

REZULTATIMA RADA OPRAVDALI SMO NAŠE OSNIVANJE

Agencija je proslavila deset godina svog rada i djelovanja na korist svih njenih komintenata, ali i cjelokupne zajednice

Broj 1BESPLATNI

Ze l i n sk i 7

PALJENJEM SVIJEĆA DOČEKALI SMO BOŽIĆ

Kraj godine mnogima je najdraže doba, jer tada dolazi Božić. Kad go-vorimo o Božiću i Bo-

žićnim danima, ili blagdani-ma, odnosno tom cjelokupnom dobu zacijelo nam je napozva-niji sugovornik zelinski žu-pnik, vlč. Vlado Bogdan. Raz-govor smo započeli dilemom oko božićnog vremena, no velečasni je razjasnio dilemu. -Božić je nerazumljiv ukoliko da integralno ne promotrimo. Priprava za Božić se događa dosta intenzivno četiri tjedna prije Božića. Kao što, vjeru-jem, svi znademo, to vrijeme se zove advent ili došašće. Zapravo to vrijeme uključuje u sebi tri čimbenika. Najprije nas prisjeća na ona vremena povijesna kad je u raju ze-mljaskom najavljen dolazak Spasitelja Isusa Krista, pa do njegova dolaska. Drugi je čim-benik svakogodišnja priprava, dakle četiri tjedna do Božića događaju se obilasci staraca, bolesnika i velike ispovjedi po našim župana. I treći segment tog došašća bio bi ono da si osvijestimo trajni advent u na-

šim životima, a to je iščekiva-nje našeg susreta licem u lice s Bogom, s uskrslim Kristom. Taj će se susret dogoditi u tre-nutku našeg prelaska s ovog svijeta.

Četiri adventske svijećeNo, pitamo dalje veleča-

snog, zašto baš četiri svijeće na adventskom vijenčiću od-nosno tjedna? - Četiri svijeće u nekom teološkom smislu ima svoje teološko tumačenje. Prva svijeća označava stva-ranje svijeta. Druga svije-ća, druga adventska nedjelja označavala bi utjelovljenje ili reinkarnaciju Spasitelja našega Isusa Krista, treća svijeća, tre-ća nedjelja znači redempciju ili otkupljenje koje je Krist iz-vršio svojom mukom, smrću, uskrsnućem i posljednja, če-tvrta nedjelja bi bila eshatološ-ka komponenta znači isčeki-vanje pojavka Spasitelja Isusa Krista u njegovoj slavi vidljivo na obzorima ove povijesti kad će se dogoditi da Krist bude Sve u Svemu kako govori sv. Pavao, dakle kad će biti pre-obrazba svekolike materije

čitavog svemira i uskrsnuće mrtvih. Kulminacija isčekiva-nja svakako je polnočka kojom ulazimo u blagdan Kristova rođenja. Veliko uzbuđenje kod svih ljudi, ako gledamo s ove naše laičke točke svakako je sam dolazak Božića što je ve-ćini nešto posebno i znademo da se uglavnom taj dan obilje-žava u krugu svojih najmilijih. No, božićno radoblje nastavlja se i nakon Božića, zar ne ve-lečasni?

Darivanje da ako je skromno i sa srcem

- Tako je, nakon što smo odblagovali Božić, slijedi nam blagdan svetog Stjepana pr-vomučenika, što je, vjerujem, svima dobro znano. Dan na-kon je blagdan svetog Ivana apostola evanđeliste. S njim je povezan jedan običaj iz stari-ne, blagoslov vina, jer je u svo-joj poslanici napisao: Tko u Krista vjeruje ništa im se loše neće dogoditi, a popiju li što otrovno, neće im nauditi. U današnje suvremeno vrijeme to ne treba tumačiti doslovno, nego u smislu duhovnog otro-

va, dakle ako a u Krista vjeru-jemo ako smo tu stameni mi ćemo prepoznati što je otrov, a što je zdravlje. Nije li, veleča-sni, i ovaj današnji konzumeri-zam otrov? Jedna čekamo neki blagdan, ponajviše Božić, da pokupujemo sve one blještave stvari koje nam uopće ne tre-baju, kao da time želimo ku-piti nečiju ljubav, nakolonost, prijateljstvo. Ne bi li bilo bolje darivati sebe, svoju dobrotu, svoje srce? - Sigurno, kad bi-smo obilazili ovih dana naše šoping centre, trgovine puno toga bismo mogli ovo što ste upitali mogli konstatirati. No , međutim, naša duhovna mi-sao, katolička duhovna misao, duhovna misao zapada, zapad je inače praktičan, pragmati-čan, ponude su jako velike. To samo po sebi je jako dobro, ali razumljivo opet tu imamo riječ Svetoga pisma – puno toga mogu izabrati, ali mi sve nije na korist. Prema tome tu se pri-

marno radi, moje je mišljenje, ali i ne samo moje, da osoba, čovjek mora biti izgrađen. Da mora vidjeti što mu je potreb-no, što mu nije potrebno, što mu je moguće, a što mu nije moguće u tom trenutku i ne se dati zapljusnuti tim valovima. Opet moramo biti duhovno toliko jaki da Božić ne pre-tvorimo u taj isključivo kon-zumerizam. Darivanje da, ali s osjećajem za realno i ne smije se dar pretvoriti u cilj blagda-na, nego je on samo sredstvo za povećanje trenutne sreće ili naklonosti. Ne smije bit Boži-ća proći u konzumerističkom ozračju.

Bog postade čovjekomKljučno je da je Bog postao

čovjekom i kroz to moramo promatrati i obilježavati Božić. Prije 2015 godina Bog je sišao na zemlju i postao čovjekom, postao jednim od nas. I nije došao nasilno, nije došao s po-

mpom, nego je ušao u maticu života i s nama iz solidarnosti živo tu muku života, ali i rado-sti zemljaskog života. No, zna-demo to je kulminiralo u križu u trpljenju s Velikim petkom, ali ne da bi Veliki petak bio de-fi nitivna točka na tijek njegove egzistencije, nego to prelazi u uskrsnuće i kao posljedica nje-gova uskrsnuća je silazak Duha svetoga kojeg mi primamo u svetim sakramentima. Zato je važno ispitati svoju savjest, dopustiti da se Krist Gospodin nastani u naša srca i onda ćemo dobiti snagu i jakost, darove Duha svetoga, razboritost i oduprijeti se i tim zapljuskiva-njima konzumerističkog men-taliteta i svega što je s tim po-vezano. Dakle, velečasni, ako dobro razumijemo ove riječi, tada recimo da ljubav, naklo-nost, simpatiju ne možemo ku-piti novcem, nego našim srcem i duhom i u tom smislu bi treba-li dočekati ove i sve druge blag-dane. - Je, točno, dakle Bog je najuzvišeniji izraz ljubavi. Gle-dajući taj Božić tu je zapravo vrlo malo u stvarnosti događaja samog idile koji smo mi, pogo-tovo na zapadu od toga učinili. Jer znamo, Crkva ima jedan pojam, hodajući svoj povijesni pod i inkulturirajući evanđeo-sku poruku u sve civilizacije i sve kulture, dakako ne poništa-vajući sve što je dobro i pleme-nito u tim kulturama, nego ona to oplemenjuje i blagoslivlje. Jedna božića pjesma kazuje da je već od tog događaja koji se dogodio u čovjeka nedostojnim uvjetima betlehemske štalice počinje žrtva tog djeteta, Isusa iz Nazareta, utjelovljenog sina Božjega. Pjesma kaže: I mi Krista hvalimo, s anđelima mu pjevajmo radi žrtve njegove što je za nas započe. Evo s tih nekoliko misli svim čitateljima želim svako dobro, sretan, če-stit i blagoslovljen Božić, sveto porođenje Isusovo i svako do-bro u novoj 2016. godini.

Tekst i slike Borko Samec

Na središnjem trgu našeg grada postavljen je adventski vijenac

Paljenjem prve adventske svijeće u nedjelju, 28. stu-denog, na gradskom trgu u Zelini, počelo je vrijeme došašća. Prvu svijeću na adventskom vijencu upalio je gradonačelnik, a župnik Vlado Bogdan blagoslovio je vijenac i poveo zajed-ničku molitvu. Drugu svi-jeću druge adventske ne-djelje zapalio je ravnatelj zelinskog muzeja Mladen Houška, treću ravnatelji-ca zelinske OŠ Dragutina Domjanića Gordana Čosić,

a posljednju četvrtu ravna-teljica donjozelinske OŠ Ksavera Šandora Đalskog. Adventski vijenac napravile su volonterke Ema Džakić, Đurđa Brebrić, Magdalena Kralj i Maja Majcug, uz po-moć nekoliko tvrtki i obrtni-ka iz Zeline.

BoSBranka Dananić, ravnate-

ljica donjozelinske osnovne škole u nazočnosti župnika

Vlade Bogdana i mnogih vjernika zapalila je posljed-

nju adventsku svijeću

BOŽIĆNI INTERVJU: vlč. Vlado Bogdan, župnik zelinski

Božić promatrajmo punog srca, a ne punih košara Ponajprije učimo dariva-

ti sebe, pa i kad kupimo neki darak primjeren našim mogućnostima, tad ga darujmo iskreno, punog srca.

Blagdanski urešen oltar zelinske župne crkve zasjao je u punom sjaju

vlč Vlado Bogdan

Uvijek lijepe zelinske jaslice zorno prikazuju klanjanje Djetešcu

Broj 1

Blagoslovljeni vam božićni blagdani i sretna Nova 2016 godina

BESPLATNI

Ze l i n sk i8

Prodavači gunđaju, nema ni posjetitelja sajma, a kamoli kupa-ca, građani gunđaju,

nema ljudi na sajmu, po kaj da idemo tamo. Tako bi se na žalost mogla sažeti priča oko zelinskog Božićnog saj-ma koji je u vrvio ljudima onako kako bi trebao stalno biti popunjen tek u subotnje dopodne, 19. prosinca, kad su zelinski motoristi dovezli poznatog nam crvenog (što od odjeće, što od stimulativ-nog pića) djedicu. Što se to u nama događa? Ljudi su se doista trudili prirediti doga-đanje kako priliči toj cijeloj priči. Postavljena je prije svega kučica djeda Mraza (ili Božičnjaka kako kome drago ionako se radi o Coca coli-nom marketinškom izumu), u kojoj On sa svojom Zvon-čicom veselo dočekuje dje-

čicu pokušajući ih zabaviti, no ona, uobičajeno isčekuju jedino poklon, a veseli ro-ditelji sa suzom radosnicom u oku rafalno fotografi raju svoje mališane. Cijela slika sajma je ustvari dobra. Drve-ni štandovi i kučice na koji-ma se nudi uobičajena blag-danska ponuda i proizvodi naših OPG-ova je nešto što uobičajeno privlači ljude. Ugostiteljski kutak nudi to-plu okrepu i brzi zalogaj, bale slame simbol su u jednom dijelu i Spasiteljeva rođenja, a postavljene su čak bačve u kojima gori vatra kako bi se prolaznici mogli malo i ugri-jati. “Na nogama sam od pet ujutro, smrzavam se, ne znam sama za kaj, jer nema ljudi, danas još nisam nikome nikaj prodala” – kazuje nam Ivka Šelko koja prodaje blagdan-sku pšenicu, a slično nam go-

vore i ostali štandari. Pa gdje je nestao čovjek? Ne želimo vjerovati da se radi o nekom bojkotu sajma, možda tek o našoj uobičajenoj letargiji i uobičajenom nezainteresi-ranošću za javna društvena događanja. Istovremeno naši susjedi u Vrbovcu i Mariji Bistrici zadovoljni su odazi-vom građana. Nije dobro ako ne organiziraš ništa, a kad se potrudiš, nema nagrade u smislu posjete. Ipak, nadaj-mo se da će onda barem na Silvestrovo i to barem mlađi naraštaj popuniti Božićni sa-jam koji će se tada pretvoriti organizirani doček na otvore-nom Nove 2016. godine.

Bos

Božićni sajam u središtu našeg grada ima mnogo toga lijepoga, a fali mu snijeg i posjetitelji

GDJE JE NESTAO ČOVJEKAdventski i drugi prigodni ukrasi neizostavni su dio božićnog sajma Deda Mraz i njegova zvončica čekaju djecu kojoj daruju jabuke I tko kaže da nam ne teče med i - medovača

Svake godine sve manja posjećenost zelinskog božićnog sajma. Jesu li se Zelinčani toga zasi-tili ili je po srijedi nešto drugo.

Štandovi su tu, prodavači čekaju, ali ljudi nema baš kao niti snijega

Ivkina božićna pšenica uobičajeno je najljepša

U nedostatku trgovine prodavače grije i topli čaj

Broj 1

Sretan Božić i Nova 2016. godina

BESPLATNI

Ze l i n sk i 9

Članovi Moto i off road kluba Sveti Ivan Zelina i ove su godine priredili nenadmašni “Winter party” u svojim klupskim mokrim prostorijama na zelinskim bazenima. Nisu mokre zbog bazena kojih ustvari odavna već nema, nego iz nekih drugi razloga koji su uglavnom unutarnje prirode. Izvrsna rokači-ja u izvedbi klupskog MOFRK banda, puno ljudi i atmosfera do j... razgalilo bi i one sil-ne konje koji su mirno čekali da ih gazde po završetku zaturiraju i krenu doma, a kamo-

li ne prave rokere. A bilo je i onih koji nisu izvorni rokeri, ali su željni dobrog provoda zaružili do fajrunta. Podijelivši u podne svu silu darova, zelinski bajkeri zaslužili su pra-vo opuštanje na njima najdraži način. Tko je bio, vidio je kakav, a ostali su pozvani na već slijedeći “Winter” za leto dan. No, bit će i ra-nije vremena za partijanje, samo treba dobre volje. I žuja. Ili kaj takvog.

BosFoto:Mladen Šagovac

Dečki su rokali ko Stonsi

U klub se nije moglo ući, svi su htjeli biti dio partyja

Dok je ergela čekala ispred kluba, unutra se rokenrokalo na veliko

WINTER PARTY U MOKROM IZDANJU

Rudi je dobio otkaz! Djedica ga je defi ni-tivno zamijenio kawa-sakijem, ili nekim

drugim sakijem. Barem ovaj u Zelini koji je u subotu, 19. prosinca pohodio središte na-šega grada donijevši mališa-nima gotovo 600 darova. Iako njega nije vukao Rudolf, ipak je stigao i to u pratnji desetka

jelena prerušenih u motoriste. Oduševljenju mnogih klinaca nije bilo kraja, radovale su se i mame dok su poneki tate škicali pokoju mrazicu u cr-noj koži. Darove su nabavili sami članovi Moto i off road kluba Zelina i to im nije prvi puta, čine to već niz godina, tako da ta prekrasna gesta naših bajkera polako postaje

već tradicija. Dosta im treba čestitati, kao i roditeljima koji su u to vlažno subotnje podne doveli svoje mališane vidjeti Djeda Mraza. A oni najhrabriji mogli su se s nji-me i slikati. Tako su mnoge od tih slika odmah završile na fejsu.

BosFoto: Mladen Šagovac

Djeda Božićnjaka nije u Zelinu dovukao Rudolf, nego motor

Bajker Mraz oduševio djecu

Bajker Mraz u pratnji svojih atraktivnih mrazica

Gužva na trgu u očekivanju dolaska najdražeg djedice

Mališani su hrlili Mrazu po svoje darove

Broj 1

BESPLATNI

Ze l i n sk i10

Dio članova zbora s radošću je prevao uživo u emisiji radio Zeline 55+

Dio članova mješovitog pjevačkog zbora zelinske Udruge umirov-ljenika družio se u prostorijama Radio Zeline i to uživo u emisiji

DRUŽENJE I VESELJE OPLEMENJUJE NAM ŽIVOT

Zelinska udruga umirovljenika jedna je od najaktivnijih u našem gradu,po-gotovo ako se ima u vidu njihov pje-vački zbor s kojim ponosno sudjeluju

na mnogim događanjima imanifestacijama. Ovog puta, pod kraj godine imali su priliku gostovati uživo u programu Radio Zeline u emisiji 55+ koju uređuju i vode Marijan Radašić i Anica Cvetnić Dimitrov, a koja je na programu utorkom od 18,30. Emisija je to posvećena ponajprije slušateljima treće životne dobi, ali svojim nazivom sugerira da ju mogu slušati i oni koji su tek na pragu ulaska odnosno za koju godinu tek očekuju ulazak u treću životnu dob. Umirovljenički pjevački zbor vodi njihova dirigentica ujed-no i kako rekosmo voditeljica emisije, Anica Cvetnić Dimitrov. U emisiji, 22. prosinca prekrasno su pjevali božićne i naše tradicio-nalne zelinske pjesme, ali i predstavili ukrat-ko svoj rad. “Udruga je osnovana još davne 1946, dakle iduće ćemo godine obilježiti se-damdesetu obljetnicu našega osnutka. Oko 1975 osnovana je i muzička sekcija udruge, današnji pjevački zbor koji prati i naš glaz-beni sastav, pa tako obilježavamo ujedno i 40godina postojanja našeg zbora. Danas u mješovitom pjevačkom zboru sudjeluje tri-desetak članova, sudjelujemo na mnogim

manifestacijama, ponajviše umirovljeničkim susretima, ali i ostalima. Ove smo godine, na žalost, ostali bez tri muška člana, papoziva-momlade umirovljenike da nam se pridruže. Naravno, takav je život i moramo to prihva-titi da s vremenom ostajemo bez članova i da želimo primati nove koji imaju malo sluha i volje za pjevanjem. U našim prosto-rijama često obilježavamo značajnije dane i datume, praznike, ali i rođendane, odnosno imendane, jer u našim prostorijama možemo ugostiti osamdesetakljudi gdje se družimo, pjevamo, plešemo i veselimo. Ove čemo godine naše uobičajeno božićno druženje u našim prostorijama upriličili iza Božića, 27. prosinca”- rekao je u emisiji predsjed-nik udruge i sam član zbora Zdravko Brlek dodavši kako svima njima druženje i vese-lje oplemenjuje život, zato svi toliko rado sudjeluju u radu udruge ili i zbora . Emisiju su dodatno začinili Anica Cvetnić Dimitrov sa svojim prekrasnim zapisom o tome kako se u njenoj kući slavio Božić dok je ona bila mala, a članica udruge i zbora koja je ujedno piše i pjesme Nena Buković pročitala jednu svoju božićnu pjesmu. Gosti studija oprostili su se od emisije i slušatelja uz čestitke svima za blagdane.

Bos

Ravnateljica Marica Roguljić,

voditelj projekta Danijel Đekić

i profesorica Andrea Regwat

partnerima predstavljaju

projekt

Zelinska srednja škola obrazuje, kao što znade-mo, učenike za mnoga zanimanja, pa tako i za

zanimanje poljoprivrednoga tehničara. Stoga im je želja ima-ti ne samo vlastiti vrt, voćnjak, vinograd, nešto od toga već imaju, nego i vlastiti plastenik u kojem bi se mladi budući po-ljoprivredni tehničari i agronomi obrazovali i to u najsuvremeni-jem smislu s najnovijim tehnič-kim i tehnološkim dostignućima u plasteničkoj proizvodnji. No to košta i to puno, pa je logično da škola ne može sama ostvariti svoj naum. Preskupo je i gradu i županiji ulagati u školski pla-stenik, pa je promišljanjem što učiniti, vodstvu škole pao na um pokušaj dobivanja novca iz nekog europskog fonda. Odlič-no posložena, motivirana, edu-cirana i puna entuzijazma, ekipa

zelinske srednje škole Dragutina Stražimira pokrenula je projekt MOPS što je skraćenica od Mo-dernizacija kurikuluma za su-vremen i održiv poljoprivredni sektor. MOPS je u predblagdan-sko vrijeme, u ponedjeljak, 21 prosinca predstavljen na uvod-noj konferenciji koja je održana u gradskoj vijećnici. Cilj joj je bio upoznati dionike, socijalne partnere i javnost o projektnim aktivnostima, ciljevima i cilja-nim skupinama. Projekt je sufi -nanciran kroz Europski socijalni fond (ESF), a partneri su Srednja škola Bedekovčina, Grad Sveti Ivan Zelina, Zagrebačka župani-ja i Udruga proizvođača marke

vina “Kraljevina Zelina“. “Što se tiče samog projekta, započe-li smo s anketom poslodavaca upravo da bismo dobili povrat-nu informaciju, što je to poslo-davcima potrebno, kakav profi l radnika profi l radnika bi trebao biti kada izađe na tržište rada. Nakon toga krenula je eduka-cija našeg nastavničkog kadra i partnera projekta, a bili smo i na studijskom putovanju u Italiji u Padovi kako bismo se upoznali s njihovim obrazovnim susta-vom i upoznali se s primjerima dobre prakse pravo na sustavima u zaštićenom prostoru te vino-gradarstva i vinarstva. Također mimo ulaganja u ljudske ka-

pacitete nabavljamo i opremu za hidroponski plastenički uz-goj”- rekao je predstavljajući projekt njegov voditelj Danijel Đekić. O projektu su na kon-ferenciji govorili ravnateljica škole Marica Roguljić i profe-sorica Andrea Regwat, a nazoč-nima su se kao partneri obratili predstavnica županije Gordana Županac, pročelnica ureda za poljoprivredu, zatim gradona-čelnik Hrvoje Koščec, te Zlatko Radman, ravnatelj srednje škole Bedekovčina. Projekt je u ci-jelost fi nanciran iz Europskog socijalnog fonda i vrijednost mu je 1,575.000, 00 kn. Započeo je početkom svibnja ove godine,

a završava 30. travnja naredne. Cilj mu je modernizirati kuri-kul poljoprivrednog tehničara sadržajima hidroponije, analize vina koji osiguravaju relevantne ishode učenja. Time bi trebao omogućiti bolju konkurentnost učenika na tržištu rada. Također, cilj je i ojačati kapacitete stru-kovnih škola, ovdje se prven-stveno misli na zelinsku i par-tnera, bedekovčansku školu kroz stručna usavršavanja nastavnika u području hidroponije, analize vina, analizu tla, te suvremenih odgojno obrazovnih metoda proučavanja, što će omogućiti učenicima stjecanje modernih kvalitetnih znanja i podići rele-vantnost njihovih kvalifi kacija. Pozadina cijelog tog projekta je pretpostavka da se poljopri-vredni sektor u obje županije i zagrebačkoj i zagorskoj može razvijati jedino uspješno i kva-

litetno ulaganjem u najsuvreme-niju tehnologiju, ali i ljude koji tom tehnologijom moraju nau-čiti kvalitetno rukovati i imati najsuvremenija znanja u sektoru proizvodnje hrane. Znano je da trenutačni obrazovni planovi više ne prate suvremena tehno-loška dostignuća, pa je u ovom slučaju projektom MOPS pokre-nuta ustvari izmjena nastavnih planova u strukovnom smislu navedenog segmenta. Po zavr-šetku projekta, škola će imati najmoderniji plastenik u kojem će hidroponskim sustavom, da-kle uzgojem bez zemlje u hranji-voj otopini, proizvoditi povrće. Možda ćemo jednog dana škol-ske paradajze (iako će u školi uzgajati rajčice sukladno stan-dardu hrvatskog jezika), moći kupiti i na zelinskom placu. Kad bude završen.

BoS

Održana konferencija zelinske srednje škole o Modernizaciji kurikula za suvremen i održiv poljoprivredni sektor

Zahvaljujući projektu MOPS zelinska srednja škola nabavit će plastenik i potrebne materijale i uređaje za najsuvremeniju hidroponsku proizvodnju voća i povrća. Ne biste vjerovali, ali botanički, rajčica pripada u voće.

Školski paradajzi iz plastenika

Broj 1BESPLATNI

Ze l i n sk i 11

PODIJELJENI BLAGDANSKI PAKETI SIROMAŠNIM SUGRAĐANIMA

Pod kraj godine, kad smo gotovo svi veseli i razdragani dolaskom Božića i Nove godine zaboravljamo da ima i onih koji nisu u grupaciji “gotovo svi”. Dakle, ima onih koi bi se isto rako rado s nama veselili, no mnoge prepreke stoje im na tome. Bilo da se radi o neimaštini, siromaštvu, bilo o bolesti vlastite ili člana najbliže obitelji, odnosno ima stari-jih ljudi koji stanuju uglavnom po domovima i koje njihovi najbliži rijetko ili uopće ne posjećuju. Upravo za veći dio ljudi iz ove skupine gradsko društvo Crvenog križa Svetog Ivana Zeline već niz godina distribuira blagdanske pakete pomoći. U paketu se nađe desetak osnovnih živežnih na-mirnica i higijenskih potrepština. Ove je volonteri gradskog Crvenog križa podijelili su 170 prigodnih paketa koji će za tristotinjak članova obitelji na području Zeline i Bedenice barem malo uljepšati ove blagdanske dane. Ove se godine u cijelu tu lijepu priču uklopila i Turistička zajednicakoja je organizirala humanitarni Krameraj, te prpremila slatke pa-kete koji je zajedno s ovim blagdanskim paketima primilo 67 djece iz spomenutih obitelji. Djeca nisu kriva ako žive u siromaštvu, stoga im društvo treba i više pomagati, a tu zelinski Crveni križ odrađuje veliki dio posla. Stoga svim volonterima koji su bili dio akcije podjele blagdanskih pa-keta pomoći sve čestitke na požrtvovnosti.

BosFoto: Arhiva Crvenog križa

Gradsko društvo Crvenog križa je u petak, 11. prosinca prigodnom sveča-nošću održanom u dvorani Ivana podi-jelilo priznanja svim darivateljima koji su tijekom godine ostvarili svoje peto, deseto, dvadeseto, trideseto i četrdeseto darivanje. No, nazočio je i poveći broj novih dobrovoljaca koji su u ovoj go-dini prvi puta darivali najdragocjeniju, životno važnu tekućinu. Priznanja im je uručila predsjednica društva dr. Mirjana Hranjec Banovec, koja im je pri tom i osobno zahvalila za svoju nesebičnost, a predsjednica županijskog Crvenog križa dr. Štefi ca Kamenarić Filipović uručila

je velika priznanja darivateljima na žu-panijskoj razini za 35, 50 i 75 darivanja. “Koliko god dugo radim u medicini i ovaj posao, još uvijek se iznova divim svim tim dragim ljudima koji nesebično daruju djelić sebe za pomoć drugima” – rekla je doktorica. Dvorana Ivana bila je ispunjena članovima obitelji dobro-voljnih darivatelja, kako iz Zeline tako i iz Bedenice, zahvalu za njihovu pleme-nitost izrazili su i gradonačelnik Hrvoje Košćec, te načelnik općine Bedenica Slavko Cvrlja.

BoSFoto: Arhiva Crvenog križa

Sabirnoj akciji odazvao se veliki broj građana

ZELINČANI PONOVO DOKAZALI HUMANOST

U ovogodišnjoj akcija “Solidarnost na djelu 2015” koja je provođena u drugoj polovici listopada, zelinski crveni križ prikupio je 18.500 kn. Ove su se godine prikupljali isključivo novčani prilogi, a prikupljala su ih, uobičajeno, školska djeca. Evo rezultata: O.Š. Dragutina Domjanića Sv. Ivan Zelina prikupila je 8.985,00 kn, O.Š. Ksavera Šan-dora Đalskog – Donja Zelina 7.965,00 kn, a O.Š. Bedenica 1.610,00 kn. Od toga 10% ide HCK-u, a ostatak novca bit će raspoređen, prema odluci upravnog odbora zelinskog Crvenog križa za humanitarne djelatnosti, odnosno najveći dio toga, kako smo svjedoci prošlih godina, za organizira-no ljetovanje najsiromašnije djece našeg područja, koja bi bez tih novaca more vidjela samo na TV-u. Ako i to imaju. Rezultatima akcije bila je vidljivo zadovoljna i ravnateljica zelinskog Crvenog križa Branka Puhelek. “Akciji se oda-zvao veliki broj naših sugrađana i mislim da su Zelinčani ponovo pokazali svoje veliko humano lice. Velika hvala svim građanima koji su sudjelovali u akciji i svojom do-nacijom pomogli mnogima u materijalnoj nevolji. Također hvala i našim volonterima, te posebno školama, ravnatelji-ma i naravno školskoj djeci koja su i ove godine savjesno i entuzijastično odradila ovu akciju” – radosno je proko-mentirala ravnateljica Puhelek.

Ove godine logo i moto akcije bili su vrlo poticajni

Mirjani nije bilo teško obilaziti Zelinu i uz lijepu riječ uručivati pakete

Ove je godine zelinski crveni križ prikupio rekordan broj doza životno važne tekućine

EUROPSKI REZULTAT ZELINSKIH DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVIPosljednja ovogodišnja akcija

dobrovoljnog darivanja krvi održana u prvoj polovici stu-denog na uobičajenom mjestu,

u zelinskoj gradskoj vijećnici uspjela je u potpunosti. U dva dana priku-pljeno je ukupno 237 doza krvi, što je vrhunski doseg. U gradskom društvu Crvenog križa zbog toga su iznimno zadovoljni uspjehom akcije, i najto-plije zahvaljuju svim darivateljima na odazivu i plemenitosti, a posebno zahvaljuju novim članovima ove hu-mane obitelji, a novih je bilo čak 16. Ono što se već godinama priželjkiva-lo, ove se godine i ostvarilo, naime Zelina je konačno uspjela probiti ma-gičnu brojku od 5 prikupljenih doza krvi na stotinu stanovnika. Naime, tijekom ovogodišnjih akcija priku-pljeno je rekordnih 939 doza, a Zeli-na je sada među najboljim središtima u Hrvatskoj i na europskoj razini. Tome je zelinski Crveni križ težio i teži već više od dvadeset godina i ko-načno je dostignuto. Točni podatak je da Zelina ove godine ima prosjek od 5,4 doze na stotinu stanovnika, a europski prosjek je 5 doza. Najveća zahvala na tome ide našim sugra-đanima, plemenitim ljudima koji svojim dolascima na akcije pomažu

nepoznatim ljudima u zdravstvenoj nevolji, ne znajući da u puno sluča-jeva nekome spašavaju živote. “Ne-mam riječi zahvale koje bih izrekla svima koji su pripomogli da se ove godine dostigne dugo nam teženi cilj. No, to nije samo od ove godine, na tome radimo već dva desetljeća i mnogo je onih, dobrovoljnih daro-vatelja krvi, volontera i svih drugih koji su u dostizanu tog cilja pripomo-gli”- izjavila je ravnateljica zelinskog Crvenog križa Branka Puhelek, dok je predsjednica društva dr. Mirjana Hranjec Banovec dodala: “Ono što posebno veseli jest činjenica da nam se ove godine odazvao rekordno ve-liki broj mladih darovatelja koji su po prvi puta dali krv. Obzirom da i po-sljednjih desetak godina konstantno raste broj mladih koji se priključuju svake godine sve većoj humanoj po-rodici dobrovoljnih darovatelja krvi, nema straha za budućnost zelinskog davalaštva krvi. Sad kad smo dosegli željenu razinu manje je važno hoće li u 2016. biti 920, 940 ili više pri-kupljenih doza. Zaszeli smo mjesto u hrvatskom vrhu i tu namjeravamo ostati. Zato hvala svima od srca”- za-ključila je dr. Hranjec Banovec.

Bos

Oplemenjuje spoznja da smo dozom svoje krvi spasili život ili pomogli neznancu u zdravstvenoj nevolji

Dozom svoje krvi pomažemo neznancu u zdrav-stvenoj nevolji. Dobro to znaju Mačković i Brada

Davanje krvi je potpuno bezbolno, humano i ponekad atraktivno

Već niz godina zelinski Crveni križ pod kraj godine uručenim paketima želi malo uljep-šati blagdane

Održana svečanost gradskog društva Crvenog križa

U zraku je pisalo: veliko vam hvala

Uz zahvalnicu za 10 puta darovanu krv Martina Kušec i sve ostale darivateljice dobile su i ružicu

Ivan Bogdan i Daniel Škrlec primili su iz ruku dr. Hranjec zahvalnice za 40 puta darovanu krv

Mato Markiš-mladić po godinama, veteran po davalaštvu primio je zahvalnicu za 75 puta darovanu krv iz ruku dr. Šte� ce Kamenarić Filipović

Ivana Škarec kaže da još nije bilo teško ispružiti ruku i dati krv

Broj 1

METAL - ELEKTRO d.d.CROATIA

1960. - 2016.METALNA I ELEKTROTEHNIČKA PROIZVODNJA,

TRGOVINA, USLUGE DONJA ZELINA, Donjozelinska ulica 36

Tel.: direktor 00385/01/2040 111 komercijala: 2040 120

2040 122 teh. priprema: 2040 145

2040 146 računovodstvo: 2040 130 telefax: 2066 053

www.metal-elektro.hr E-mail: metal-elektro@zg.htnet.hr

sretna nova godina2016happy new year

BESPLATNI

Ze l i n sk i12

Udruga Srce i ove je go-dine održala svoju božićnu predstavu naziva “U Božić sa srcem”. U punoj dvo-rani Kraluš predsjednica Udruge Srce Đurđa Penava zahvalila je svima na po-dršci, a u šaljivim najava-ma štičenici Srca i njihovi volonteri pozivali su izvo-đače na pozornicu. Tako se mogao vidjeti i ples u invalidskim kolicima te mnogi drugi nastupi. Go-sti priredbe Vokalni Sastav Arete otpjevali su nekoliko prigodnih pjesama, Klub Arka nagrađen je velikm pljeskom, a posebno odu-ševljenje izmamile su male balerine djećjeg vrtića pro-ljeće. Naravno, najtoplije

su pljeskom nagrađeni sami članovi Udruge Srce i vo-lonteri, koji su izveli lijepu božićnu predstavu. Na kra-ju priredbe, članovi Udruge Srce, volonteri, Arete i čla-nice kluba Arka zajedno su otpjevali božićne pjesme.

U predvorju dvorane prije početka predstave, te na-kon završetka, posjetitelji su mogli kupiti prigodne božićne artikle koje su izra-dili sami članovi udruge i volonteri.

BoS

Udruga Srce održala je svoju svakogodišnju božićnu predstavu

BEZ OBZIRA NA RAZLIČITOST CIJENIMO JEDNI DRUGE

Udruga Srce je u petak, 4. prosinca predstavila rezulta-te projekta “Zajedno jači”, kojeg je provodila u prote-klih godinu dana, a koji tra-je do kraja ove godine. Za-vršna konferencija pokazala je s kojim programima je udruga provodila ovaj pro-jekt fi nanciran sredstvima EU, ali i suradnjom s par-tnerima projekta, udrugama Sveta Jana iz Lobora, Mali princ iz Đurđevca, Masla-čak iz Križevaca, Sunce iz Novog Marofa, te brojnim institucijama i suradnicima. Projekt vrijedan 650.000 kuna za cilj ima razvoj i ja-čanje kapaciteta organizaci-ja civilnog društva te jačanje suradnje s institucijama i lo-kalnom zajednicom. Projekt je predstavila voditeljica Je-lena Kovačević. “Rezultati su nadmašili sva naša oče-kivanja pa je tako educirano

64 volontera, a za edukaciju ih se predviđalo 20 manje. Provedeno je i sedam razli-čitih radionica, dvije više od predviđenih pet. Radionice su održavane ne samo u Ze-lini nego i kod partnerskih udruga u drugim gradovi-ma odnosno županijama” istakla je Jelena Kovačević. Drugi projekt predstavljen na konferencije nosi naziv

Volontirajmo zajedno, pro-vodi ga Lokalni volonterski centar, a fi nancira ga Mini-starstvo socijalne politike i mladih sa 135 000 kuna. Za-počeo je u kolovozu i trajat će do svibnja slijedeće go-dine. U ovoj godini u njega je uključeno 133 volontera s više od 4200 sati rada.

BoSFoto: arhiva udruge Srce

Galerija zelinskog grad-skog muzeja bile je te večeri, u četvrtak, 10. prosinca ispunjena do

posljednjeg mjesta uzvani-cima i posjetiteljima, ljubi-teljima umjetnosti, posebice sakralne. Povod je bio pred-stavljanje knjige, odnosno monografi je zelinskih crkava i kapela, ali i izložba fotografi ja crkava i kapela, odnosno nji-hovih detalja, te crkvenih ek-sponata. “Crkva i spomenici navedeni u ovom predivnom djelu nose u sebi izraz kultu-re svoga vremena. Uvijek iza svakog tog velebnog dijela stoji netko tko je pokrenuo ideju, stoje oni koji su to re-alizirali i oni koji su u tome uživali odnosno oni koji su tu živjeli. Zato crkve i spomeni-ci, odnosno crkvena baština jesu živo tkivo hrvatskog na-roda. Zato i jesu te crkve gra-đene s toliko pažnje, s toliko ljubavi i toliko požrtvovnosti i materijalnih sredstava. Mi danas imamo puno problema samo održati ovo što imamo, a sagraditi sve to što danas imamo, evo ovdje na području Svetog Ivana gotovo je neza-mislivo. Mi smo mali narod, ali imamo razmjerno veliku kulturnu baštinu i moramo je znati očuvati” – rekao je pri-godom otvorenja mons. Vje-koslav Huzjak, biskup Bjelo-varsko – Križevečki dodavši da će ta knjiga biti sigurno je-dan kamenčića u mozaiku na-šeg kulturnog identiteta i naše hrvatske kulturne budućnosti.

“Crkvena umjetnost i bašti-na je jedna velika neispričana priča s kojom su se do osnut-ka suvremene hrvatske države bavili samo rijetki znanstve-nici” – rekao je na početku

svečanog otvorenja izložbe i promocije autor knjige Mla-den Houška, ravnatelj muzeja dodavši: “Već 1200-te godine u Zelini se spominje crkva sv. Ivana Krstitelja. Tih punih 8 stoljeća materijalnih dokaza o kršćanstvu na ovim prostori-ma pokušali smo prezentirati kako kroz knjigu tako i kroz izložbu”.

Predstavljajući knjigu prof. dr. Vladimir Goss, naš ugledni povjesničar rekao je kako je to jedna lijepa, dobra i pametna

knjiga. “Zacijelo malo tko zna da malo krajeva u kontinental-noj hrvatskoj ima takvu gu-stoću crkvenih spomenika kao ovo malo Prigorje. Ovdje se ne samo stvaralo, nego se una-toč teške i bremenite povijesti i sačuvalo. Ova je knjiga poti-caj i jamac da se i dalje čuva i istražuje” – rekao je Goss.

Vidljivo zadovoljan i sretan izlaskom jedne ovako vrijed-ne knjige, čini se jedine do sad na zelinskom području koja ozbiljno i sustavno obrađuje tematiku zelinskog sakralnog

spomeništva, bio je zelinski župnik vlč. Vlado Bogdan. “Ova knjiga je ogledalo naše-ga kraja i našeg identiteta. To-plo preporučujem svima da ju kupe, a izložbu da pogledaju, jer ona oplemenjuje naše biće. Zahvaljujem svima uključeni-ma u realizaciju kako knjige, tako i ove prekrasne izložbe” – zaključio je vlč. Bogdan. Izložba se može razgledati do 20. siječnja u zelinskom muzeju gdje se i knjiga može nabaviti.

Tekst i slike: Borko Samec

Male balerine djećjeg vrtića Proljeće oduševile su publiku u dvorani Kraluš

Prigodnom prodajom u predvorju dvorane prikupljali su se prilozi za rad udruge

Upornim i kvalitetnim radom u Srcu su uspjeli dobiti novac europ-skih fondova potreban za provođenje projekta

EUROPSKIM NOVCEM DO JAČEG LOKALNOG ZAJEDNIŠTVA

Voditelj programa, Tomislav Nedelić, suvereno je barata mikrofonom

Prigodnom svečanošću u gradskom je muzeju promovirana monogra� ja posvećena zelinskoj sakralnoj arhitekturi

ZELINSKE CRKVE I KAPELE U JEDNOJ KNJIZI

Knjiga je tiskana povodom 830. godišnjice prvog spome-na Zeline

Izložba i promocija knjige izazvali su neočekivano veliko zaimanje građana

Broj 1

Sretan Božić i bolja vam Nova

92,9 MHz

BESPLATNI

Ze l i n sk i 13

Udruga proizvođača žu-panijske robne marke kiselog zelja „Laktec“, priredila je u subotu,

28. studenog u Laktecu ju-bilarnu, 10. sarmijadu. Uz najbolju sarmu, dvije stručne ocjenjivačke komisije odabra-le su i najbolje jelo od najbo-ljeg kiselog zelja na svijetu, kako mnogi tvrde kiseloga zelja Laktec. Najbolju sar-mu, među devet ponuđenih, skuhala je, zanimljivo, muš-ka ekipa iz Komina koju su činili: Stjepan Berulec, Ivica Prevarek i Stjepan Dužaić, a najbolje jelo od kiselog zelja, a skuhano ih je bilo

deset, ocijenjen buncek s ki-selim zeljem, kojega su pri-premile Anica i Petra Gojević s Jasnom Prčić Ključarić iz Brdovca. Ugledni zelinski vatrogasac, a u ovom slučaju kuhar- pobjednik Stjepan Be-rulec Ceco bez vidljive eufo-rije, ali sretan i zadovoljan otkrio nam je tajnu što to čini pobjedničku sarmu: „Za do-bru sarmu najvažnije su kva-litetne namirnice - prvoklasno zelje i dobar omjer mljevenog mesa, junetine i svinjetine, te naravno iznimna ljubav za kuhanje, a onda naravno i de-gustiranje“ rekao je Berulec dodavši da sarmi treba barem

pet sati laganog krčkanja. Ove godine svaka ekipa koja je su-djelovala na Sarmijadi imala je zadatak skuhati sarmu i još jedno drugo jelo od kiselog zelja. Kod sami proglašena je samo pobjednička sarma, a kod drugih jela dodijeljene su tri nagrade. Najboljim jelom proglašen je buncek s kiselim zeljem koji je skuhala ekipa iz Brdovca, druge su bile rolice s kiselim zeljem domaće ekipe iz Lakteca, dok se treće mje-sto zauzele članice ekipe iz Gornje Drenove koje su pri-premile sekeli gulaš s vepro-vinom. Poklone najboljima uručio je župan Zagrebačke

županije Stjepan Kožić. „Mi-risi i okusi tradicionalne kuhi-nje vraćaju nas u djetinjstvo, a ova manifestacija čuva našu tradiciju, jela naših baka i na-čin njihove pripreme. Želimo tu vrednotu prenijeti na mlade stoga od početka u Županiji potičemo Sarmijadu isto kao što smo pokrenuli, poticali i dalje potičemo proizvodnju, kako su rekli, najboljeg kise-log zelja na svijetu“, rekao je župan dodavši da zahvaljujući i ovakvom programu sve veći dio mladih ostaje na svojim domaćinstvima.

BoS foto: Mladen Šagovac

Najbolje kiselo zelje na svijetu i dalje stanuje u Laktecu odnosno na okolnim poljima

ODRŽANA DESETA SARMIJADANakon kiselog zelja, slatki pobjednički osmjesi Vokalni sastav Ive iz Ivanić Grada pjesmom su razgalile srca svih posjetitelja

Bez najboljeg kiselog zelja na svijetu nema niti najbolje sarme

Pobjednička sarma dobro podgrijanih kuhara

Broj 1

BESPLATNI

Ze l i n sk i14 Broj 1

poz klub kolo pob ner por gol+ gol- +- bod

1. KUSTOŠIJA Zagreb 15 11 1 3 34 11 +23 34

2. MLADOST Zabok 15 9 3 3 27 16 +11 30

3. UDARNIK Kurilovec 15 7 5 3 23 12 +11 26

4. PONIKVE Zagreb 15 8 2 5 21 15 +06 26

5. DINAMO Odranski Obrež 15 7 3 5 27 17 +10 24

6. POLET �u�evec 15 6 4 5 22 18 +04 22

7. 15 5 7 3 19 16 +03 22

8. KARLOVA� 1919 15 7 0 8 20 25 �05 21

9. ZET Zagreb 15 5 5 5 30 22 +08 20

10. RADO�OJ 15 5 5 5 26 21 +05 20

11. MLADOST Pe�rin�a 15 5 5 5 21 24 �03 20

12. O�ULIN 15 6 1 8 24 32 �08 19

13. SAVSKI MARO� 15 5 1 9 14 28 �14 16

14. LI�ERTAS Novska 15 4 2 9 18 33 �15 14

15. ZELINA 15 3 4 8 19 38 �19 13

16. MOSLAVINA Ku�ina 15 2 2 11 26 43 �17 08

Prvenstvena sezona 2012-13 bila je naju-spješnija u povijesti zelinskog nogometa.

Seniori NK Zelina igrali su 2. Hrvatsku nogometnu ligu, imali izuzetno jaku i kvalitet-nu momčad, koja je parirala svakom suparniku, a osim u prvenstvu, ni prvoligaši nisu lako disali protiv momčadi koju su predvodili Josip Fu-ček, Vedran Mesec, Dario Melnjak, Nikola Kristić...., pa je tako iz Hrvatskog kupa izbačen (tada jači no danas) Zagreb, a potom tek u četvrt-fi nalu Hajduk je (ipak) svla-dao ekipu za koju prije nije niti znao da postoji. Bila je to i najposjećenija utakmica u Svetom Ivanu Zelini, okupilo se na stadionu preko 3000 gle-datelja.

Dani ponosa i slave time su dostigli svoj vrhunac, uslijedio je pad, prvo lagano, a potom ubrzano i nezaustavljivo. Sli-jedeća sezona drugoligaškog natjecanja bio je hod po mu-kama, rezultat je bio ispadanje u treći rang. Ni 3. HNL nije bila uspješna, Zelina je “ple-sala samo jedno ljeto”, serije poraza odvela su je već slije-dećeg ljeta još stepenicu niže, u Međužupanijsku ligu, rang sličan 4. HNL iz koje se 2008. krenulo put ka vrhu.

Očekivanja su bila da će to biti liga po mjeri za Zelinu, jer promjenom Uprave, promije-nio se i program, pa je nagla-sak stavljen na domaći kadar, odnosno kaljenje domaćih momaka. Koji svoju priliku nisu (do sada) iskoristili na najbolji način, jer premalo je bilo doprinosa igri, a time i rezultatu, koji je na kraju je-

seni indentičan zadnje dvije sezone, prezimljavanje na začelju tablice. Nositelji igre ponovo su, suprotno priželjki-vanom, bili igrači „sa strane“, iako govorimo o „domaćim“ dečkima, jer radi se o povrat-nicima (Josip Marošević, Jo-sip Krezo, Ivan Mladiček), ili susjedima (Vlatko Primorac, Marko Kovačević, Filip Voj-nović, Marko Đurec, Stjepan Mikulinec, Pavao Salajpal). Ostatak svlačionice čine do-maći mladići, od kojih se oče-kuje da postepeno preuzimaju niti igre, kako bi spremno uskoro u svoje redove primili i kolege koji staasaju ka seni-orskom nogometu. Za sada se to još nije dogodilo, neki se obrisi pokazuju, no što se tiče protekle polusezone, nije bilo previše odskakanja. A poten-cijala ima, samo je potrebno uložiti više htijenja i truda. Stjepan Pajač, Florijan Ovčar, Ivan Peteljak, Stjepan Hrupec, Luka Černetić, Ivan Posavec, Dominik Stipić, Danijel Zma-zek, Karlo Kašnar, vratari Da-vid Pintar i Petar Kralj, imena

su koja bi slijedeće sezone trebala preuzeti igru u svoje noge i ujedno u igru uvodi-ti mlađe kolege. No, oni još uvijek uče i nisu (većina njih) spremni preuzeti odgovornost. Stoga su za uspješnije proljeće nužna pojačanja. Igrači koji će svoja znanja i kvalitetu preto-čiti u domaće snage i tako ih u zadnjem valu pripremiti za spomenutu odgovornost. Tim više, što i jesenska postava više nije kompletna, pa tako u momčadi više nisu Mladiček, Primorac i Kovačević, neki još razmišljaju o svojem statu-su, pa i neki mlađi igrači koji su svjesni da ni u ovakvom položaju Zeline nisu dovolj-no dobri, pa će svoju sreću potražiti u niželigašima. Sve to jasno pokazuje smjernice sastavljanja proljetne momča-di, popunjavanje defi citarnih pozicija s ciljem podizanja razine igre, kako bi Zelina u preostalih 15 utakmica ipak osigurala siguran status u ovoj ligi. Konačno, pad u još jedan rang niže donio bi neželjene potrese i u velikoj mjeri ošte-

tio dugo stvarani renome klu-ba. A povratak bi bio trnovito dug i težak.

Dodatni imperativ pred se-niorski pogon stavlja i projekt u kojeg je klub ušao zajedno s Gradom, potpuna rekonstruk-cija glavnog terena, koji će do-biti umjetnu travu po najvišim standardima i omogućiti dale-ko bolje i idealnije uvjete rada. No, kome bi (osim naravno Školi nogometa) ta trava kori-stila u nekon lokalnom rangu natjecanja...

Situacija nije alarmantna. Iako predzadnja, Zelina bo-dovno ne zaostaje toliko da se sve ne bi moglo popraviti već u nekoliko nastupnih proljet-nih kola, no za taj uzlet (čitaj spašavanje) treba pojačati momčad igračima, koji će biti spremni preuzeti odgovornost i pružiti i klubu i sve malo-brojnijim navijačima ljepše nogometne dane na stadionu. A usporedo s njima, trebaju se trgnuti i naši domaći mladići, jer upravo radi njih je i pokre-nut program domaćeg kadra i na neki način to povjerenje bi

trebali i uzvratiti. I pripremiti slijedeću generaciju za novi uzlet zelinskog nogometa. Jer to je i osnovni naglasak klup-ske orijentacije, postepeno stvarati igrače iz domaćeg ba-zena.(žpu)

Rezultati NK Zelina po kolima: Zeli-na-Mladost (P) 0:2, Kustošija-Zelina 6:0, Zelina-Mladost (Z) 1:1 (Maroše-vić), Zelina-Udarnik 3:0 (Krezo 2, Ov-čar), Gradići-Zelina 1:1 (Marošević), Zelina-Dinamo 0:4, Radoboj-Zelina 0:0, Zelina-Savski Marof 2:3 (Maroše-vić, Krezo), Ogulin-Zelina 5:1 (Maro-šević), Zelina-Moslavina 7:4 (Hrupec 2, Marošević 2, Ovčar, Peteljak, Miku-linec), ZET-Zelina 6:0, Zelina-Ponikve 0:0, Polet-Zelina 1:0, Zelina-Libertas 3:2 (Ovčar, Stipić, Marošević), Karlo-vac 1919-Zelina 3:1 (Krezo)

Monika Berulec, (KK Hrvatski Dragovoljac) naša mla-da karatistica sudjelovala je početkom prosinca na držav-nom karate prvenstvu Hrvatske za kadete, juniore i mlađe seniore koje je održano u Primorskom Dolcu kod Trogira. Svoje je sudjelovanje završila osvajanjem prvog mjesta bez izgubljenog poena čime je potvrdila svoju neospornu kvalitetu. Od 2013 godine ne zna za poraz u RH. Nakon dva kadetska, dva mlađa seniorska i seniorskog naslova prvakinje Hrvatske svrstala se u red najtrofejnijih karataši-ca u povjesti hrvatskog karatea. Svojim uvjerljivim nastu-pom potvrdila je svu raskoš svog talenta, prikazavši pritom izuzetnu taktičku zrelost, fi zičku spremnost, kao i savršenu tehniku. Finalna borba u kojoj je superiorno sa 4-0 pobje-dila svoju suparnicu iz Rijeke Ljiljanu Pendić (KK Vik-torija, Rijeka), bila je šlag cjelodnevnog natjecanja. Time je ujedno pokazala i svu ljepotu karatea. Ovom pobjedom osigurala je odlazak na Europsko prvenstvo koje će počet-kom veljače biti održano na Cipru.

BosFoto: Vl. Monika Berulec

Seniorski zelinski ma-lonogometni turnir go-dinama je bio jedan od prestižnih u ovom dije-

lu Hrvatske. Njegovim gaše-njem nastala je praznina, no mali nogomet se lani vratio u sportsku dvoranu. NK Ze-lina organizirao je (a treba-lo je za to i hrabrosti) turnir za mlađe dobne kategorije i pozvalo klubove iz okolice, sve u želji popularizacije nogometa kod mlađih uzra-sta. Prvo izdanje je uspje-lo, gotovo bez greške, a pet dana dvorana je odzvanjala mnoštvom dječaka i poko-jom djevojčicom. Ohrabreni uspjehom turnira, u klubu su odlučili pokrenuti i ljet-no izdanje, pa je u lipnju u sklopu Svetoivanjskih dana održan i prvi turnir za prsti-će i limače, koji je nadmašio

sva očekivanja, kako brojem sudionika, tako i posjetom i mnogim impresijama i po-hvalama. Pokrovitelj turnira je Grad Sveti Ivan Zelina.

Odmah s prvim danima nove godine očekuje nas dru-go izdanje turnira. U svim

kategorijama sva su mjesta već popunjena, po osam eki-pa natjecat će se u uzrastima prstića, limača, mlađih i sta-rijih pionira, kadeta i juniora, ukupno 48 ekipa u borbi za pehare i medalje. (žpu)

Foto: arhiva NK Zeline

MALI NOGOMET , II. MNT ZELINA 2016

Početak godine uz dvoranski hakl

ponedjeljak 5.siječnja – turnir prstića U8: Zelina I, Križevci, Studentski Grad I, Prigorje, Studentski Grad II, Vrbo-vec, Kašina, Zelina IIutorak 6. siječnja – turnir limača U10: Zelina I, Strmec, Vrbovec, Kašina, Zelina II, Križevci, Studentski Grad, Prigorjesrijeda 7. siječnja – turnir mlađih pi-onira U12: Zelina I, Prigorje, Kašina, Vrbovec, Zelina II, Križevci, Studentski Grad, Strmecčetvrtak 8. siječnja – turnir pionira U14: Zelina I, Rugvica, Studentski Grad, Kašina, Zelina II, Vrbovec, Pri-gorje, Strmecpetak 9. siječnja – turnir kadeta U16: Zelina I, Prigorje, Kašina, Dugo Selo, Strmec, Lexi, Križevci, Zelina IIsubota 10. siječnja – turnir juniora U18: Zelina I, Croatia, Strmec, Kašina, Prigorje, Zelina II, Rakovec, Dugo Selo

Naša mlada karatistica i dalje niže pobjedu za pobjedom

ZLATNA MONIKA NE ZNA ZA PORAZ

Monika na pobjedničkom postolju

RASPORED NATJECANJA:

Jedva čekamo da počne turnir, nestrpljivi su limači NK Zeline Mali zelinski nogometaši već su osvajali pehare

Mališane i Zeline i Vrbovca i ove godine očekuju međusobni dvoboji

NOGOMET

Za bolji plasman nužna pojačanja

Skijanje, nordijska kombinacija ili nogomet - s utakmice Karlo-vac-Zelina

...i golman je bio nemoćan - s utakmice Zelina-Libertas

BESPLATNI

Ze l i n sk i 15Broj 1

Nogometaši startaju u ožujkuSeniori NK Zelina s proljetnom polusezonom startaju u

subotu 5. ožujka 2016. utakmicom 16. kola MŽNL, koja se igra u Petrinji protiv Mladosti. Zimske pripreme zapo-čet će 23. siječnja, kada će biti protivka igrača. Pripremni ciklus uključuje 11 utakmica, te svakodnevne treninge, koji će se odrađivati u Krečavesi i Žerjavincu. Među dogo-vorenim utakmicama su susreti s Brežicama, međimurjem, Dugim Selom, Križevcima, Trešnjevkom...

Čigra na Madanijevom seminaru

U Garešnici je održan seminar u savateu kojeg je vo-dio jedan od najboljih savate boraca uopće - Amri Mada-ni. Dva puta prvak Europe (2004. i 2006), dva puta prvak svijeta (2005. i 2007.) u combatu, te svjetski prvak u kic-kboxingu 2009. po WKN, svoja je znanja u tehnici, taktici i strategiji savate treninga i borbe prenio na mlađe, ali i one iskusne borce, kao što je Željka Jarec Bukal, također puna odličja i naslova, a uz nju Zelinu i SK Čigra su predstav-ljali Alen Nokaj i Martina Žilić.

Juniori Zeline prvaci Hrvatske!Juniori HC Zelina prvaci su dvoranskog prvenstva Hr-

vatske u hokeju. U fi nalu pobijedili su Trešnjevku s 4:2. Treće mjesto osvojila je momčad Concordie. Juniorke Ze-line u fi nalnom susretu izgubile su s minimalnih 1:0 od Zrinjevca, treće mjesto osvojile su djevojke iz zagrebačke Mladosti.

Pioniri Zeline u polu� nalu Križevaca!Ekipa starijih pionira NK Zelina odigrala je prvi dio ma-

lonogometnog turnira u Križevcima. U natjecanju skupi-ne A ostvarili su dvije pobjede i jedan remi, osvojili prvo mjesto i 8. siječnja igrat će u polufi nalu turnira. Rezultati: Vrbovec - Zelina 0:0, Zelina – Križevci 3:0 (Žigrović, Ke-lić, Batarilo), Tomislav – Zelina 1:4 (Kamenarić 2, Kelić, Pukšec)

U četvrt� nalu Kupa s Goricom!Nakon odigravanja prvih kola, određeni su parovi če-

tvrtfi nala Kupa NS Zagrebačke županije. Zelina je dobila najtežeg protivnika, za prolaz će se boriti s drugoligašem iz Velike Gorice. Utakmice se igraju u proljetnom dijelu sezone. U ostalim susretima četvrtfi nala igraju Rakovec i Udarnik, Klas protiv Bistre, te Samobor sa Stupnikom.

Prstići Zeline otvaraju turnirNajmlađi nogometaši NK Zelina ozbiljno se pripre-

maju za predstojeći malonogometni turnir u Zelini. Tre-niraju redovito, a uz to iskustva na parketu prikupljaju i utakmicama. Pred božićni odmor odigrali su zanimljivu i neizvjesnu utakmicu s Prigorjem. Bilo je puno golova, a susret je završio upravo prijateljski – 8:8. Na zelinskom turniru prstići I će otvoriti natjecanje s Kašinom, a prstići II s Vrbovcem.

SPORTSKI SEMAFOR

Najmlađi nogometaši, zelinski prstići ozbiljno se pri-premaju za buduća natjecanja

Članovi zelinske Čigre na seminaru iz savate boksa u Garešnici

Prije godinu dana jesen-sku polusezonu rukome-tašice Zeline zaključile su lakom i uvjerljivom

pobjedom protiv zagrebačke Trešnjevke, 11 razlike napravile su Furioze pred kratki blagdan-ski odmor. Već sredina siječnja vratila je rukomet na parket, a gostovanje kod Zrinskog zavr-šilo je novom pobjedom. Tako se i nastavilo do kraja sezone, pa nakon 26 kola Zelina na kraju osvaja treće mjesto samo s bo-dom zaostatka iza Zameta. Po-dravka je naravno podigla pehar.

Već tada govorilo se o pro-blemima u četvrtoplasiranoj Lokomotivi, bilo je upitno hoće li ostati u prvoj ligi. Istom se počelo šaputati, a potom i sve glasnije govoriti o sličnim pro-blemima u Zelini. Lokosice su

ostale, Furioze su pale. U treći rang. Iako jedna od najuspješ-nijih rukometnih ekipa u Hrvat-skoj, Zelina je morala odustati od prestižne lige i početi iznova. Presudile su fi nancije.

Zaljubljenici u rukomet oku-pili su se početkom rujna na izvanrednoj skupštini, izabrali novo vodstvo i hrabro se primili posla. Poruka s tog skupa bila je: polako, vratit ćemo se kad dođe vrijeme, kad naše cure prikupe dovoljno iskustva, kad rezultati donesu pomak ka vrhu. Ivana Škrlec pristala je preuzeti klub kao predsjednica, oko sebe oku-pila je također bivše rukometa-šice, ljude koji najbolje poznaju klub i rukomet, oboružali su se strpljenjem i silnom voljom. Tri tjedna kasnije krenuli su s treće-ligaškim nastupom.

Gostovanje u Sisku donijelo je poraz na startu, no malo tko je očekivao da će to biti i jedina izgubljena utakmica u jesen-skom dijelu. Preostalih sedam utakmica donijelo je isti broj pobjeda, redom su padali Petri-nia, Gorica, Trešnjevka, Karlo-vac, Sesvete, Dubrava i Trnina, a Zelina je na odmor otišla na cijelo-jesenskom drugom mje-stu. I priprema se za derbi s ko-jim počinje proljetni dio, samo što Sisak dolazi na vrući parket u Sveti Ivan. Ukoliko nastave svoju priču, o naslovu bi mogli odlučivati milimetri, točnije gol razlika. Sve će biti jasnije nakon starta proljeća i zelinskog der-bija.

Sisak je prvi sa maksimalnih 16 bodova, Zelina druga sa 14 i boljom gol razlikom (+3). Ne

treba zaboraviti ni Goricu, pa ni Sesvete koji su niže za po dva boda. Zato je derbi najvažnija utakmica proljeća. Sisak bi se pobjedom odmaknuo i teško bi ga bilo sustići, a u suprotnom vodila bi se mrtva utrka dok je-dan ne poklekne... A već u tre-ćem kolu dolazi nam i Gorica. I ta bi pobjeda bila bitna za put ka naslovu. Što bi bilo krasno, već u prvoj sezoni, Zelina bi se vra-tila korak bliže, a u drugoj ligi ipak je konkurencija stimulativ-nija i objektivno, u toj ligi bi se mogle naše cure zadržati koju sezonu, dok ne stasaju za veće izazove, a klub ne osigura malo jači budžet, odnosno dok se ovaj trud na putu povratka ne prepo-zna i kod sponzora.(žpu)

Foto: arhiva Radio Zelina i RK Zelina

RUKOMET

Pad i povratak Furioza

1. Sisak 8 8 0 0 284:189 16 +952. Zelina 8 7 0 1 288:190 14 +983. Gorica 8 6 0 2 237:215 12 +224. Sesvete AP2 8 5 0 3 239:194 10 +455. Trešnjevka 2 8 4 0 4 209:232 8 -236. Karlovac Švarča 8 3 0 5 208:215 6 -77. Trnina 8 2 0 6 184:246 4 -628. Petrinia 8 1 0 7 174:268 2 -949. Dubrava 8 0 0 8 188:262 0 -74

3.HRL središte 2015/16

Raspored proljeće 2016: Zelina-Sisak (05.03.), Pe-trinia-Zelina (12.03.), Zelina-Gorica (19.03.), Treš-njevka II-Zelina .02.04.), Zelina-Karlovac Švarča (09.04.), Sesvete AP II-Zelina (16.04.), Zelina-Du-brava (23.04.), Trnina-Zelina (21:05.)

Rezultati RK Zelina po kolima: Sisak-Zelina 32:28, Zelina-Petrinia 39:21, Gorica-Zelina 21:37, Ze-lina-Trešnjevka II 42:27, Karlovac Švarča-Zelina 30:36, Zelina-Sesvete II 33:20, Dubrava-Zelina 22:33, Zelina-Trnina 40:17

Jogurt i stepki prava su hrana naših rukometašica, a najbolji su od Euromilka - spon-zora skluba

Među ekipnim sporto-vima u gradu, najve-ći odskok napravili su hokejaši. Sve je

u stvari započelo, kada se Da-mir Hrupec primio zadatka oporavka ovog sporta nakon godina stagnacije. Postavlje-ni su ciljevi, koji su zahtije-vali upornost i možda u tom trenutku riskantne, ali nužne rezove i poteze, kako bi se hockey na travi vratio na stare dane slave.

Serija uspjeha na terenu i parketuPrvi uspjeh bila je snažna

afi rmacija djece, pa se u sve većem broju povećavao broj članova, dječaci i djevojčice u svoje su osobne stvari uvrstili palice, štitnike i drugu hoke-jašku opremu. Uključivanje u natjecanja donosila su ubrzo i prve rezultate, a sada zelinska djeca drže vodeće pozicije u ekipnim natjecanjima, kako na vanjskom, tako i na dvo-ranskom terenu. Drugi uspjeh bilo je stvaranje uvjeta za rad i natjecanje. Izgradnjom ho-kejaškog igrališta po najvišim standardima tik do stadiona, ne samo da su hokejaši dobi-li savršene uvjete rada, već su u Sveti Ivan Zelinu dovodili i najpoznatije igrače, momčadi i reprezentacije iz svih dijelova Europe, pa je odigrano nekoli-ko Europskih natjecanja, a do-maća prvenstva odigravaju se

upravo na tepihu novog igrali-šta. I broj novih igrača se kon-statno povećava. Treći uspjeh je pozicioniranje prve postave. Još donedavno u PH senio-ri Zeline bili su sve samo ne seniori, jer samo dio momčadi su bili istinski seniori, ostatak se ekipe “krpao” sa juniorima, kadetima i veteranima. sada je slika potpuno drugačija, a ne samo da je prvi sastav jak, već Zelina ima i drugu ekipu, koja se također natječe u PH, dodu-še s prvotnim ciljem skuplja-nja iskustva. A prva momčad melje sve pred sobom i ovu je jesen zaključila osvajanjem prvog mjesta bez izgubljenog susreta! Naravno, u prvom redu tom željenom cilju po-mogla su jaka pojačanja koja

su ljetos dovedena u Zelinu. Zelinčani su ih upoznali na međunarodnim turnirima i natjecanjima, a kada su se do-znala imena, bilo je jasno tko će tekuće sezone voditi glavnu riječ u borbi za naslov. Uz do-maće igrače, imena kao Toni Premilovac, Petar i Andrej Hršak, Anže i Gregor Fujs, te povratnik Nven Polak, bila su garancija za pogotke i po-bjede. Tako je i bilo. Na kraju polusezone, Zelina je zauzela prvo mjesto, s kojeg u proljet-nom dijelu kreće u drugo po-luvrijeme borbe za pehar, koji se čeka još od 2001. godine.

Slavljenički kraj godineNije samo vanjski hokej

uspješan, i na parketu paličari

rade dobar posao. Nakon od-lično organiziranog (prestiž-nog) turnira Zima, prije ne-koliko dana sudjelovali su na jakom međunarodnom turniru u Sloveniji i osvojili prvo mje-sto ispred Triglava, Lipovca i Moravskih Toplica, no naj-ljepši poklon za kraj godine dobili su osvajanjem naslova u Kupu Hrvatske koji je održan u Splitu, a pehar su pdoigli na-kon pobjede nad Trešnjevkom 9:3. Uz to valja spomenuti i osvajanje priznanja za naj-bolji srednji hokejaški klub u Europi, predsjednik Hrupec priznanje je dobio u Londonu, hokejaši su se na svojoj slav-ljeničkoj skupštini pohvalili svojim uspjesima, ali i pred-stavljajući svoju monografi ju o prvih 60 godina rada, zahva-lili se mnogima koji su im na tom putu ka uspjehu pomogli. Jedan od njih je i počasni pred-sjednik i jedan od utemeljitelja kluba Ivan Kralj, koji je prije nekoliko dana primio i nagra-du HOO za životno djelo.

Uz uspjehe senira i Škole hokeja u natjecateljskom dije-lu, omasovljavanju članstva i dobrim radom, zelinski hoke-jaši ovu će godinu pamtiti kao jednu od uspješnijih, što je već sada i smjernica za nove zadatke, projekte i uspjehe u bliskoj budućnosti.

Žpu Foto: arhiva HK Zelina

HOKEJ NA TRAVI Nakog godina lutanja po tablici i različitih problema, stanje u klubu se popravilo i stigli su rezultati

Konačno na prvom mjestu

Petar Hršak protivnicima ne da disati

Božićni blagdani dani su mira, dobrote, veselja i slavlja stoga Vam želimo da ih provedete u društvu svojih najbližih. Svim žiteljima Zagrebačke županije i čitateljima Reportera želimo blagoslovljen i radostan Božić te obilje mira, zdravlja i sreće u Novoj 2016. godini.

Župan mr. sc. Stjepan Kožić

i predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković