1

Graevinski fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku

Zavod za Organizaciju i tehnologiju graenja i management

ZATITA NA RADU

PRI IZVOENJU GRAEVINSKIH RADOVA

NASTAVNI MATERIJALI ZA DIJELOVE PREDMETA

T E H N I K I P R O P I S I I N O R M I Z A C I J A

i

O R G A N I Z A C I J A G R A E NJ A I

prema studijskom programu za struni studij

PROITATI PRIJE ODLASKA NA STRUNU PRAKSU !

U Osijeku, nastavna godina 2008/09. Vii predava Mr.sc. Drislav Vidakovi, d.i.g.

2

SADRAJ:

Predgovor

1) VAEI PROPISI S PODRUJA ZATITE NA RADU U RH PRI IZVOENJU GRAEVINSKIH RADOVA - Popis zakona i pravilnika - Pregled najvanijih zakonskih lanaka (Zakon o zatiti na radu) - Novi pravilnici usklaeni s EU propisima

2) ZATITA NA RADU U HRVATSKOM GRAEVINARSTVU - Problemi sigurnosti u graevinarstvu brojne i teke ozljede - Uzroci problema sa zatitom na radu u graevinarstvu - Izvori rizika od ozljeda pri izvoenju graevinskih radova - Trokovi koje uzrokuju ozljede na radu - Uspjeno provoenje zatite na radu

3) PRAVILA ZATITE NA RADU NA GRADILITIMA - Planiranje i priprema zatite na radu za izvoenje graevinskih projekata - Sigurnosni znakovi - Zatitna oprema graevinskih radnika - Ruenja - Zemljani radovi - Transport po gradilinim putovima - Dizanje tereta - Tesarski radovi - Armiraki radovi - Betoniranje - Montano graenje - Zidarski i izolaterski radovi - Radovi na visini - Skela - Struja na gradilitu - Opasne tvari na gradilitu - Dozvoljena buka

Ispitna pitanja iz predmeta Tehniki propisi i normizacija i Organizacija graenja I za podruje ZNR u nastavnoj god. 2008/09.

Preporuljiva literatura i web stranice

Prilog -Obrasci dokumentacije s podruja zatite na radu - Knjiga nadzora iz podruja zatite na radu - Osnovni sigurnosni kontrolni popis za nadzorne pri zemljanim radovima - Kontrolni list za pregled skele

- Evidencijski kartoni: EK-1 o osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran nain EK-2 o radniku rasporeenom na poslove s posebnim uvjetima rada EK-5 o ispitivanju radne okoline EK-6 o pregledu ili ispitivanju osobnog zatitnog sredstva

- Obavijest o proimjeni na sredstvu rada (OIR-3)

3

PREDGOVOR Predmet Tehniki propisi i normizacija u 4. semestru strunog studija prema propisanom programu sadri i niz propisa u svezi zatite na radu: Zakon o zatiti na radu; Zatita na radu u graevinarstvu; Obveze poslodavca i posloprimca; Osposobljavanje za siguran rad; Znakovi sigurnosti; Utovar i istovar tereta; Eksplozivi; Elektrina energija; Orua za rad; Osobna zatita i osobna zatitna sredstva; Buka u radnim prostorijama; Poslovi s posebnim uvjetima rada; Pruanje prve pomoi pri nezgodi na radu. U okviru predmeta Ogranizacija graenja I, na istom semestru strunog studija, izmeu ostalog sadraja predviena je i obrada tema: Zatita Ijudi i gradilita; Projekt zatite na radu; Zakonska osnova zatite; Projekt privremenih konstrukcija zatite; Projekt zatitnih mjera.

Od vremena izrade usvojenog studijskog programa dio zakonske regulative je izmjenjen, pa se to nuno mora uzeti u obzir kod izvoenja nastave iz ovih predmeta. S podruja zatite na radu predvienom nastavnom sadraju pridodan je za graevinarstvo izuzetno vaan Pravilnik o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima, donesen 2008. godine zbog usuglaavanja s EU direktivom. Uz to, studente se upozorava na veliki broj, vrlo opasnih ozljeda koje se dogaaju u graevinarstvu i upuuje na njihove najee uzroke i najvee rizike, te to treba uiniti (ponajprije s pozicije inenjera na gradilitu) da bi se oni minimalizirali. Zatita na radu (ZNR) je skup tehnikih, zdravstvenih, pravnih, psiholokih, pedagokih i drugih aktivnosti s pomou kojih se kroz utvrene mjere, postupke i pravila otkrivaju i otklanjaju, ili barem smanjuju, opasnosti i tetnosti koje mogu ugroziti zdravlje i ivot osoba na radu. Iako multidisciplinarna, ZNR se openito smatra dijelom organizacije rada. Stoga je razumljvo da se upravo predmet Organizacija graenja I bavi organizacijom i tehnolokim mjerama zatite kroz planiranje (izvedbeni Projekt organizacije graenja), u pripremi graenja (ureenje gradilita) i pri samom izvoenju radova. Naravno da je to teko odijeliti od vaee pravne regulative, na koju imaju naglasak Tehniki propisi i normizacija.

Programom nije tono odreena satnica pojedinih tema unutar sadraja predmeta, no moe se uzeti da cijelo podruje ZNR predstavlja oko 20-25% nastavnog gradiva predmeta Tehniki propisi i normizacija (30 sati predavanja), to znai 6 -8 sati i oko 10% predmeta Organizacija graenja I (45 sati predavanja +30 sati vjebi), tj. 4 -5 sati predavanja. Osim navedenih, problematika ZNR neizbjeno se spominje i u drugim predmetima, poglavito uz neke teme koje se obrauju u 3. semestru, u sklopu Tehnologije i strojeva za graenje.

U ovim nastavnim materijalima dani su svi odgovori na pitanja koja se postavljaju na ispitima iz podruja ZNR. Predmet Tehniki propisi i normizacija polae se prema priloenim pitanjima, ili pismeno ili usmeno (po izboru studenata), a materija u svezi zatite na radu u okviru ispita iz Organizacije graenja I polae se iskljuivo na usmenom dijelu ispita. Sve ostalo o obvezama studenata i polaganju ispita, kao i ispitna pitanja, moe se nai na web stranicama fakulteta (www.gfos.hr).

No, studenti se zbog naglaene kontinuirane opasnosti pri izvoenju graevinskih radova ne bi trebali u uenju ograniiti samo na ono to je najnunije za polaganje ispita. Poznavanje ove problematike potrebno im je ve i zbog vlastite sigurnosti pri posjetima gradilitu, a posebno se ovoga trebaju podsjetiti apsolventi prije odlaska na strunu praksu (najmanje pola od predvienih 250 sati mora se obaviti na gradilitu). Ta znanja e im sigurno biti potrebna i u kasnijoj praksi, jer e jednom kao inenjeri ili koordinatori zatite na radu (dovoljna je via struna sprema) imati veliku odgovornost za sigurnost izvoenja graevinskih radova.

4

Dijelovi predmeta u svezi zatite na radu posebnu su izdvojeni i ovdje obraeni zbog njene oite vanosti i tekih posljedica njenog zanemarivanja. Graevinarstvo prednjai po broju i teini ozljeda na radu, a do njih u najveoj mjeri dolazi zbog nepotivanja pravila ZNR. Rad na nesiguran nain, zbog neznanja ili drugih razloga, dovodi u opasnost onoga koji to ini, ali esto i druge ljude u njegovoj blizini.

Uz poznavanje vaeih propisa, graevinski inenjeri trebaju znati prepoznati potencijalne izvore opasnosti, procijeniti veliinu rizika, te vodei o svemu tome rauna organizirati sigurno odvijanje tehnolokih procesa i operacija na gradilitu.

To svakako podrazumjeva i prethodno planiranje i kontrolu provedbe.

Planiranje podrazumjeva i planiranje trokova, pa je i s te strane potrebno poznavanje zatite na radu (sigurnosti), kako bi se njeni trokovi na odgovarajui nain ukljuili u cijenu graenja (najee preko veliine faktora u kalkulaciji jednine cijene). Trokovi ZNR se uvrtavaju u indirektne (posredne) trokove, u prvom redu u tzv. indirektne trokove reije gradilita, mada su usko vezani i za neke druge grupe trokova.

Materijali su sastavljeni tako da slue za uenje spomenutih predmeta, kao upozorenje i podsjetnik studentima koji odlaze na gradilite, ali i zavrenim inenjerima da obnove i upotpune znanja o ZNR, pogotovo obzirom na najnovije propise. Tako je ovdje dan i dio sadraja seminara Zatita na radu na gradilitima i novi propisi koje autor odrava za struno usavravanje inenjera u graditeljstvu (lanova Komore) na Graevinskom fakultetu u Osijeku. Obraeni zakon i pravilnici mogu pomoi i za polaganje dijela strunog ispita u svezi ZNR. U Osijeku, rujan 2008. godine Autor: Drislav Vidakovi

5

11)) VVAAEEII PPRROOPPIISSII SS PPOODDRRUUJJAA ZZAATTIITTEE NNAA RRAADDUU

UU RRHH PPRRII IIZZVVOOEENNJJUU GGRRAAEEVVIINNSSKKIIHH RRAADDOOVVAA

6

2 Popis zakona i pravilnika

O zatiti na radu posredno pie i u Ustavu RH (l. 50) gdje je navedeno da se poduzetnika sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.

Novi Zakon o prostornom ureenju i gradnji (2007. god.), takoer, kroz nekoliko svojih lanaka na odreeni nain definira zahtjeve sigurnosti na gradilitima (u svezi projektiranja graevina, dunosti izvoaa radova i ureenja gradilita).

Zatita na radu (sigurnost na radu) je multidisciplinarno podruje (tehnika, medicina, psihologija, organizacija, andragogija i dr.) u kojem egzistira velik broj propisa koji se odnose na razliite specifine djelatnosti i procese rada. Osnovni Zakon o zatiti na radu odnosi se na sve djelatnosti, a iz njega su izvedeni i s njim usklaeni pravilnici (mada su neki i vie desetaka godina stariji od Zakona, pa sve odredbe nisu usklaene, ali primjenjuju se kao priznata pravila) koji se odnose ba na graevinarstvo (esto i neke donekle sline djelatnosti): - ZAKON o zatiti na radu (NN 59/96) - ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti na radu (NN 114/03 i 86/08.) - PRAVILNIK o sigurnosnim znakovima (NN 29/05, na temelju l. 12. st. 1. Zakona o ZNR) - PRAVILNIK o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran nain (na temelju l. 29. st. 2. Zakona o ZNR) - PRAVILNIK o ispitivanju radnog okolia te strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (na temelju l. 53. st. 2. Zakona o ZNR) - PRAVILNIK o zatiti na radu pri runom prenoenju tereta (na temelju l. 12. st. 1. Zakona o ZNR) - PRAVILNIK o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureaja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN br. 39/06 -na temelju l. 12. st. 1. Zakona ZNR, l. 31. st. 3. Zakona o energiji i l. 53. st. 2. Zakona o zatiti od poara) - PRAVILNIK o uporabi osobnih zatitnih sredstava (NN br. 39/06 -na temelju l. 12. st. 1. Zakona o zatiti na radu) - PRAVILNIK o listi strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (na temelju l. 29. stavka 2. Zakona o ZNR) - PRAVILNIK o evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz podruja ZNR (NN br. 52/84 Pravilnik nije u svim odredbama usklaen s odredbama Zakona o ZNR)

7

- PRAVILNIK o pruanju prve pomoi na radu (NN, br. 56/83) - PRAVILNIK o zatiti na radu u graevinarstvu (SL br. 42/68 i 45/68) - PRAVILNIK o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima (NN br. 51/08) - PRAVILNIK o evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz podruja zatite na radu (NN br. 52/84) - PRAVILNIK o izradi procjene opasnosti (NN br. 48/97, 114/02, 126/03) - PRAVILNIK o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/85) - PRAVILNIK o zatiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN br. 49/86) - PRAVILNIK o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (na temelju l. 2. st. 2. Zakona o zatiti od buke -NN br. 20/03) - PRAVILNIK o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije (NN br. 9/87) - PRAVILNIK o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona (SL br. 53/88) - PRAVILNIK o ekplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu (NN br. 12/94) - PRAVILNIK o izradi procjene ugroenosti od poara i tehnoloke eksplozije (NN br. 35/94) - PRAVILNIK o sadraju plana zatite od poara i tehnoloke eksplozije (NN br. 35/94) i drugi zakoni i pravilnici u svezi ovog i srodnih podruja.

8

2 Pregled najvanijih zakonskih lanaka (Zakon o zatiti na radu)

Svrha ovoga Zakona je spreavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia. Ovaj Zakon utvruje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zatite na radu, kao i sustav pravila zatite na radu. Zatita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvoenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zatite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zatite na radu te nareenih mjera i uputa poslodavca.

Odredbe ovoga Zakona odnose se i na osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom i na pravne osobe kada koriste rad drugih osoba, dakle i na osobe koje su u radnom odnosu kod poslodavca na temelju ugovora o radu (zaposlenici), i na osobe koje su na strunom osposobljavanju kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa (volonteri), uenike i studente koji su kod poslodavca na praktinoj obuci, osobe koje za vrijeme izdravanja kazne zatvora ili odgojne mjere obavljaju nareene poslove, te osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom, ali i osobe koje se po bilo kojem osnovu rada nalaze u prostorijama i prostorima poslodavca (npr. poslovni suradnici, djelatnici tijela dravne uprave, korisnici usluga i druge osobe).

Zatita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaa sustav pravila koja se primjenjuju po ovom Zakonu i drugim propisima, a to su: - pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, - pravila pri odravanju i ispitivanju sredstava rada, - pravila koja se odnose na sredstva rada i zaposlenike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duevnim i tjelesnim sposobnostima, - osposobljavanje i obavjeivanje zaposlenika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajueg stupnja zatite na radu i zdravstvene zatite, - suradnju na svim razinama od poslodavca i zaposlenika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine dravnih ustanova i tijela, - zatita zaposlenika, njihovih predstavnika i strunjaka za zatitu na radu od dovoenja u nepovoljniji poloaj i od drugih mjera zbog akcija poduzetih na podruju ZNR.

Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila ZNR kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada. To su osnovna pravila zatite na radu koja sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada (objekti namijenjeni za rad s pripadajuim prostorijama, instalacijama i ureajima, skele i povrine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreu zaposlenici izvan objekata, prijevozna sredstva, strojevi i ureaji, ukljuujui i alate) kada je u uporabi, a naroito glede: opskrbljenosti sredstava rada zatitnim napravama, osiguranja od udara elektrine struje, spreavanja nastanka poara i eksplozije, osiguranja potrebne radne povrine i radnog

9

prostora, osiguranja potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika, osiguranja istoe, potrebne temperature i vlanosti zraka, ogranienja brzine kretanja zraka, osiguranja potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia, ogranienja buke i vibracije u radnom okoliu, osiguranja od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od djelovanja po zdravlje tetnih tvari i zatita od elektromagnetskih i drugih zraenja te osiguranja prostorija i ureaja za osobnu higijenu.

Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zatite na radu, primjenjuju se pravila zatite na radu koja se odnose na zaposlenike i na nain obavljanja radnog postupka. To su posebna pravila zatite na radu koja sadre: - obvezu i naine koritenja odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava i zatitnih naprava, - posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, - obvezu postavljanja znakova upozorenja od odreenih opasnosti i tetnosti, - obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju odreenih poslova, - nain na koji se moraju izvoditi odreeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja posla, jednolinog rada i rada po uinku, - postupak s unesreenim ili oboljelim zaposlenikom do upuivanja na lijeenje nadlenoj zdravstvenoj ustanovi.

Priznata pravila zatite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni naini pomou kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se spreava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih tetnih psljedica za zaposlenike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zatite na radu. (Ukoliko se primjenjuju pravila zatite na radu utvrena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zatitu zdravlja zaposlenika i drugih osoba.) Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ovoga Zakona su poslovi koje mogu obavljati samo zaposlenici koji osim opih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi ivota, spola, strunih sposobnosti, zdravstvenoga, tjelesnog ili psihikog stanja, te psihofiziolokih i psihikih sposobnosti, to se dokazuje odgovarajuom ispravom. (Zaposlenika rasporeenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upuuje na redovite preglede ovlatenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada .) U djelatnosti graevinarstva, u najveoj mjeri se odvijaju poslovi koji se prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada ubrajaju u poslove s posebnim uvjetima rada. To su: - rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon, - upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon, - poslovi signalista, - podizanje skela i postavljanje oplata i ograda, - poslovi koji tijekom pretenog dijela punog radnog vremena zahtijevaju

10

teko tjelesno naprezanje - poslovi koji se izvode na visini veoj od 3 m, ako se primjenom osnovnih pravila ZNR ( npr. zatitnim ogradama) ne moe sprijeiti poveana opasnost od pada radnika s visine, - poslovi pri kojima su radnici izloeni buci u razini uha veoj od 90 dB(A), - poslovi pri kojima su radnici izloeni vibracijama i potresanjima (npr. rad s pneumatskim ekiima), i drugi mogui poslovi s posebnim uvjetima rada ovisno o pojedinim procesima rada. Pod posebno opasne radove, medu ostalima ubrajaju se radovi u iskopima dubljim od tri metra, ili na sipkom ili movarnom tlu te radovi na visini veoj od tri metra. Za organiziranje i provedbu zatite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome da li je u tu svrhu zaposlio strunjaka za zatitu na radu, odnosno organizirao slubu za zatitu na radu ili je ugovorio suradnju s ovlatenom fizikom osobom za ZNR, ustanovom ili trgovakim drutvom za poslove ZNR.

Poslodavac je duan primjenjivati pravila zatite na radu na temelju opih naela zatite: - izbjegavanja opasnosti i tetnosti, - procjene opasnosti i tetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila ZNR, - spreavanje opasnosti i tetnosti na njihovom izvoru, - zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, - davanje prednosti skupnim mjerama zatite pred pojedinanim, - odgovarajueg osposobljavanja i obavjeivanja zaposlenika, - planiranja zatite na radu s ciljem meusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okilia na radno mjesto, - prilagoavanja tehnikom napretku, - prilagodbe rada zaposlenicima, naroito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme, te naina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublaavanja jednolinog rada i rada po uinku, kako bi se smanjio njihov tetan uinak na zdravlje.

Poslodavac koji zapoljava do 50 zaposlenika moe sam obavljati poslove ZNR (nuno je da bude za to osposobljen), moe ih povjeriti svom ovlateniku, na temelju ugovora o radu ili ugovoriti obavljanje tih poslova s ovlatenom fizikom osobom, ustanovom ili trgovakim drutvom za poslove ZNR. Poslodavac koji zapoljava vie od 50 zaposlenika duan je zaposliti jednog ili vie strunjaka za ZNR sukladno broju zaposlenih, te stupnju opasnosti utvrenog procjenom. Poslodavac koji zapoljava vie od 250 zaposlenika duan je ustrojiti slubu za ZNR, sukladno broju zaposlenih, te stupnju opasnosti koji je utvren procjenom.

11

Strunjaci ZNR i slube ZNR na temelju praenja stanja zatite predlau poslodavcu, njegovim ovlatenicima, odnosno odboru zatite na radu mjere za poboljanje stanja.

Kod poslodavca koji zapoljava 20 ili vie zaposlenika i kod svih gdje to zahtjevaju uvjeti rada (poveana opasnost, izdvojena mjesta) oni izmeu sebe obavezno biraju i imenuju povjerenika za zatitu na radu ija je dunost da se bavi ZNR i u svezi nje prima i daje obavijesti radnicima i inspektoru rada.

Obveze poslodavca u provedbi mjera ZNR Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zatite na radu, duan je svojim ovlatenicima dati ovlatenja za poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga, kojima se osigurava provedba ovoga Zakona i drugih propisa iz zatite na radu, a naroito za to: - da se na poslove ne rasporedi zaposlenik koji nije osposobljen za rad na siguran nain, - da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi zaposlenik za kojeg na propisani nain nije utvreno da ispunjava traene uvjete, tj. da se zaposlenik koji traene uvjete vie ne ispunjava ne zadri na poslovima s posebnim uvjetima za rad, - da se malodobnicima, enama i zaposlenicima sa smanjenom radnom sposobnou ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih tetno utjecati, - da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pia te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad zaposlenicma koji su na radu pod utjecajem alkohola (koliina vea od 0,5 g/kg)i drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada, - da zaposlenici rade sukladno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega, drugih propisa zatite na radu, uputa poslodavca, odnosno proizvoaa strojeva i ureaja, osobnih zatitnih sredstava i radnih tvari, te da koriste propisana osobna zatitna sredstva, - da zaposleniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz prethodnog podstavka.

Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni da ih obavljaju bez ugroavanja vlastitog ivota i zdravlja te ivota i zdravlja drugih zaposlenika, osim ako iz procjene opasnosti proizlazi da ne postoje opasnosti za njihovu sigurnost i zdravlje. Zaposlenicima dok jo nisu osposobljeni za rad na siguran nain poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom zaposlenika osposobljenih za rad na siguran nain. (Ocjena praktine osposobljenosti provodi se na mjestu rada.)

Poslodavac je duan zaposlenicima davati odgovarajue, razumljive obavijesti i pisane upute koje se odnose na opasnosti i tetnosti po sigurnost i zdravlje u svezi djelatnosti koju obavlja.

12

Poslodavac je obvezan poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da pristup podrujima s posebnim opasnostima i tetnostima imaju samo radnici koji su dobili odgovarajue upute i zatitna sredstva.

Kada nije mogue pravilima zatite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograniiti opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika, poslodavac mora osigurati odgovarajua zatitna sredstva i skrbiti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova.

Poslodavac je duan iskljuiti iz uporabe strojeve i ureaje te osobna zatitna sredstva koja nisu ispravna. Poslodavac je duan redovito obavljati preglede (o emu se sastavlja zapisnik i izdaju isprave) svih strojeva i ureaja i osobnih zatitnih sredstava koja koristi radi utvrivanja da li su na njima primijenjeni propisi zatite na radu i da li zbog nastalih promjena tijekom uporabe ugroavaju sigurnost i zdravlje zaposlenika. Poslodavac je duan na propisani nain obavljati ispitivanja strojeva i ureaja s poveanim opasnostima u sljedeim sluajevima: - prije njihovog stavljanja u uporabu, - najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, - poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog poetka koritenja, - prije poetka koritenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i ureaji premjeteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena.

Pod strojevima i ureajima s poveanim opasnostima smatraju se naroito: dizalice nosivosti preko 10 KN, teretna dizala, industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu drveta, metala i slinih materijala, mehanike i hidraulike pree, podizne platforme, kompresori, centrifuge, predtlane i podtlane komore, kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni kotlovi, strojevi i ureaji koji sadre posude pod tlakom i drugi ureaji i strojevi sa slinim opasnostima po sigurnost i zdravlje zaposlenika.

Obveza poslodavca u svezi prve pomoi (i obuke) je da prema namjeni posla ima pripremljeno davanje adekvatne prve pomoi. To znai da: - Osigura dovoljan broj ljudi zaduenih za pruanje prve pomoi. Potreban broj osoba koje mogu pruati prvu pomo proporcionalan je broju zaposlenika. Na svakom radilitu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 zaposlenika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i odreen za pruanje prve pomoi, te jo po jedan na svakih daljnjih 50 zaposlenika. - Glavni izvritelji prve pomoi trebaju imati poloenu adekvatnu obuku (oivljavanje, kontrola krvarenja, njega ozljeenih dijelova, higijena rana, tretman oka, postupak kod nesvijesti i opeklina) - Materijal i oprema za prvu pomo (komunikacijska sredstva, kutije sa zavojima, nosila i dr.) koji trebaju biti osigurani, takoer ovise o broju

13

zaposlenih, ali i opasnosti, odnosno radnom mjestu (npr. posebni ureaji i transportna sredstva kod teko dostupnih radnih mjesta, kao to su duboke jame, tuneli, mjesta pod tlakom i sl.).

Ovisno o prirodi procesa rada poslodavac je duan organizirati i osigurati evakuaciju i spaavanje za sluaj iznenadnog dogaaja koji moe ugroziti njihovu sigurnost i zdravlje (elementarne nepogode, poari, eksplozije, isputanje opasnih tvari u koliinama iznad doputenih i sl.) i osposobiti osobe koje e provoditi evakuaciju i spaavanje. Procjena opasnosti Poslodavac je duan izraditi procjenu opasnosti, na temelju koje primjenjuje pravila kojima se otklanjaju ili na najmanju moguu mjeru smanjuju opasnosti i tetnosti te u tu svrhu osigurati sva potrebna materijalna sredstva. Da bi se moglo sagledati sve opasnosti, tetnosti i stupanj rizika u djelatnosti koju obavlja, potrebno je izraditi procjenu opasnosti koja je glavno polazite za kvalitetno provoenje zatite na radu. To je postupak putem kojega se utvruju stupnjevi rizika od mogunosti nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u svojim procesima rada, prema pojedinim opasnosti i tetnosti u ovisnosti o procesima rada, te odreuju pojedine mjere kako bi se rizici smanjili. Procjena opasnosti morala bi pokazati, i to je njena svrha, kolika su odstupanja izmeu stvarnog stanja zatite na radu kod poslodavca (u smislu primjene svih potrebnih osnovnih, posebnih kao i priznatih pravila zatite na radu i propisanog stanja za dotinu djelatnost poslodavca.

Procjena opasnosti sadri : I Ope podatke II Podatke o postojeem stanju III Analizu i procjenu prikupljenih podataka U okviru ovog dijela analizira se: - sva propisana osnovna pravila ZNR, tj. njihova usklaenost sa stvarnim stanjem na sredstvima rada; - primjena posebnih pravila ZNR s teitem na provedbi radnih postupaka; - sve smrtne, skupne i tee ozljede na radu, sluajevi profesionalnih bolesti i poremeaja u procesu rada koji su mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika i to za prethodno petogodinje razdoblje (Pored dogaaja koji su ve izazvali tetne posljedice potrebno je analizirati i dogaaje poremeaja u procesu rada (tzv. nezgoda na radu), koji su mogli izazvati tetne posljedice, ali sreom nisu, jer u nekom drugoj situaciji moda hoe prouzrokovati teku ozljedu.); - podatake kako bi se procijenio preostali rizik koristei odgovarajue metode analize rizika. IV Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti

14

U plan mjera treba ugraditi sve one nedostatke osnovnih i posebnih pravila koji su utvreni prethodnom analizom. Mjere kojima e se otklanjati nedostaci mogu predstavljati; - tehnike mjere (vezane na osnovna pravila), - organizacijske mjere (vezane na posebna pravila), - mjere koje se odnose na zaposlenike (vezane na posebna pravila, primjerice glede koritenja osobnih zatitnih sredstava ili ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada). Prioritete u Planu mjera predstavljati e one mjere koje se odnose na smanjenje onih opasnosti (rizika) koji su u prethodnom razdoblju ve prouzroili tetne dogaaje, a naroito kada takve opasnosti ugroavaju vei broj zaposlenika.) Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti mora sadravati rokove, ovlatenike odgovorne za provedbu mjera te nain kontrole nad provedbom mjera. V Priloge (tekstualne i grafike)

Poslodavac je u procjeni opasnosti duan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (tetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zatite na radu te zatite ivotnog okolia. Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije mogue iste radne rezultate postii primjenom bezopasnih tvari. Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u radnim prostorijama i prostorijama u obliku plinova, para i aerosola to nia i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija.

Prema tumaenju Pravilnika o izradi procjene opasnosti od strane Ministarstva rada i socijalne skrbi uz graevinare, ova obveza se posebno navodi i za njima bliske tj. povezane djelatnosti, kao to su instalaterski radovi (instalateri centralnog grijanja, plina i kanalizacije) i neke zavrne radove (soboslikari, staklari, stolari, tapetari, dekorateri, ienje i pranje fasada).

Revizija procjene obavlja se : - nakon svake smrtne, skupne ili tee ozljede na radu, - nakon utvrenog sluaja profesionalne bolesti, - nakon poremeaja u procesu rada koji je mogao izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika (primjerice, pad tereta s dizalice koji sreom nije izazvao ozljedu zaposlenika), - nakon izmjena u procesu rada koje utjeu na sigurnost i zdravlje zaposlenika, - na temelju izvrnog rjeenja inspektora rada, - najmanje svake dvije godine Revizije procjene opasnosti predstavljaju postupke i nove dokumente (ovisno o povodu za reviziju) kojima je potrebno stalno preispitivati usklaenost izmeu stvarnih stanja pojedinih procesa rada i na sredstvima rada i onog to je propisano za dotine procese. Takoer, revizijama je potrebno konstantno preispitivati da li se provodi prethodno zacrtani plan mjera za smanjivanje

15

razina opasnosti, odnosno da li je prethodni plan uinkovit u smislu smanjenja rizika od nastajanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

Procjena opasnosti i njene revizije nalau poslodavcu da sam na odreeni nain provodi unutranji nadzor nad provedbom pravila ZNR i da otklanja utvrene nedostatke. Poslodavci koji obavljaju graevinske ili montane radove, na iskoritavanju uma ili radove u brodogradilitima, duni su prije poetka radova na privremenom radilitu urediti radilite i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zatite na radu.

Izvoa koji e izvoditi opasne radove na gradilitu, odnosno radove u trajanju duem od pet dana, duan je u roku od najmanje 8 dana prije poetka izvoenja radova dostaviti prijavu gradilita tijelu nadlenom za poslove inspekcije rada, odnosno obavijest (sadri podatke o tonoj lokaciji radilita, vrsti radova, broju zaposlenika, ovlatenicima poslodavca za provedbu pravila zatite na radu i predvidivom roku u kojem e se radovi obavljati) uz koju je i plan ureenja gradilita. (Preslika prijave gradilita mora biti vidno izloena na gradilitu.) Ako vie poslodavaca radi na zajednikom radilitu, svaki od njih duan je provoditi ZNR radi zatite svojih zaposlenika te organizirati rad i osigurati izvoenje radova tako da njegovi zaposlenici pri izvoenju radova ne ugroavaju sigurnost i zdravlje zaposlenika drugih poslodavaca. Nain ostvarivanja ZNR na zajednikom radilitu utvruje se ugovorom izmeu izvoditelja odgovornog za meusobno usklaivanje radova i ostalih izvoditelja (usklaivanje izvravaju voditelji graenja) koji mora sadravati sve osnovne elemente zatite, a naroito opis poslova, naznaku pravila zatite u odnosu na prisutne opasnosti i tetnosti, obveze i ovlatenja odgovornih osoba i dr.

Poslodavac je duan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke ovlatenici poslodavca, strunjak za ZNR i inspektor rada. (obrasci dani u Prilogu) Voditelj graenja duan je voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i zaposlenika nazonih na privremenom zajednikom radilitu. Treba voditi evidencije o: - zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran nain, - zaposlenicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada, - opasnim tvarima koje proizvodi, prerauje ili koristi, - ozljedama na radu, sluajevima profesionalnih bolesti i poremeajima u tehnolokom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika. Na radilitu se mora uvati dokaze o osposobljenosti zaposlenika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, planove ureenja privremenih radilita, tehniku dokumentaciju iz koje je vidljiva primjena osnovnih pravila zatite na radu za objekt ili dio objekta koji koristi za radne i pomone prostorije, dokaze o ispravnosti instalacija, dokaze o

16

ispitivanju strojeva i ureaja s poveanim opasnostima, te upute o nainu njihovog koritenja i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvoenje radova (sve dok se pojedini strojevi i ureaji, odnosno prostorije i radilite koriste). Obveze i prava zaposlenika - Zaposlenik je duan osposobiti se za rad na siguran nain kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac. - Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova zaposlenik je duan pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac, kao i tijekom obavljanja takvih poslova obavijestiti lijenika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili ometa u izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot i zdravlje drugih zaposlenika. - Zaposlenik je duan obavljati poslove dunom pozornou sukladno pravilima ZNR propisanim odredbama ovoga Zakona i drugim propisima, uputama poslodavca i uputama proizvoaa strojeva i ureaja, osobnih zatitnih sredstava i radnih tvari. Smatra se da zaposlenik radi dunom pozornou kada: - prije poetka rada pregleda mjesto rada te o eventualno uoenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlatenika, - posao obavlja sukladno pravilima struke, uputama proizvoaa strojeva i ureaja, osobnih zatitnih sredstava i radnih tvari te uputama poslodavca, - pri radu koristi propisana osobna zatitna sredstva i opremu, - prije naputanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugroavaju druge zaposlenike i sredstva rada. - Zaposlenik je duan pri radu koristiti propisana osobna zatitna sredstva. - Zaposlenik je duan suraivati s poslodavcem ili njegovim ovlatenikom, te s povjerenikom zaduenim za ZNR u rjeavanju svih pitanja ZNR. - Zaposlenik je duan odmah izvjestiti poslodavca ili njegovog ovlatenika te svojeg povjerenika o svakoj injenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje, kao i o bilo kojem nedostatku u sustavu ZNR.

Zaposlenik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za ivot i zdravlje zbog toga to nisu primijenjena propisana pravila zatite na radu. (Treba obavijestiti poslodavca i svojeg povjerenika za zatitu na radu, koji su duni neodlono izvijestiti inspektora rada, a ovaj u roku od 48 sati utvrditi injenino stanje i osnovanost toga navoda.) Projektiranje objekata namjenjenih za rad Pri projektiranju objekata namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajue propise zatite na radu. Projektant je obvezan u posebnom dijelu glavnog projekta izraditi prikaz tehnikih rjeenja za primjenu propisa zatite na radu za koje u kasnijem postupku inspekcija rada treba izdati suglasnost.

17

2 Novi pravilnici usklaeni s EU propisima

Pravilnik o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilitima Ovaj pravilnik iz 2008. god usklaen je s EU Direktivom o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima na privremenim ili pokretnim gradilitima (92/57/EEC). U prvom redu svrha mu je poboljanje sigurnosti radnika (uvoenjem odgovornosti Investitora za ZNR pri izvoenju graevinskih projekata) i zamjena pravilnika iz 80-tih godina prolog stoljea (ukida se Pravilnik o sadraju plana ureenja privremenih i zajednikih privremenih radilita i Pravilnik o osiguranju smjetaja, prehrane i prijevoza radnika koji obavljaju poslove na privremenim radilitima izvan sjedita organizacije odnosno poslodavca). Nakon njegovog donoenja doneena je i odluka o proglaenju Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zatiti na radu.

Treba napomeniti da bez obzira da li se radi o izvoenju radova za koje je potrebno ishoenje graevinske dozvole ili ne, s gledita zatite, radi se o radilitu na kojem se moraju primjenjivati propisi zatite na radu (vrijedi za djelatnosti u podruju graditeljstva, umarstva i brodogradnje). Primjerice, u takvu vrstu radova ukljueni su graenje, sastavljanje i rastavljanje montanih dijelova, obnova, demontaa, ruenje, tekue odravanje, povremeno i periodino odravanje poput bojanja i ienja.

Najvanija novost koju donosi novi pravilnik je imenovanje koordinatora u fazi pripreme projekta i imenovanje koordinatora u fazi izvoenje projekta. Koordinator za zatitu na radu u fazi izrade projekta koordinator I duan je: - koordinirati primjenu naela ZNR, - izraditi ili dati izraditi plan izvoenja radova, uzimajui pri ome u obzir pravila primjenjiva za dotino gradilite, te vodei rauna o svim aktivnostima koje se obavljaju na gradilitu, - izraditi dokumentaciju, koja sadri specifinosti projekta i koja sadri bitne sigurnosne i zdravstvene podatke koje je potrebno primjenjivati u fazi uporabe. Koordinator za zatitu na radu u fazi izvoenja radova koordinator II duan je: - koordinirati primjenu naela zatite na radu (kod donoenja odluka o tehnikim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja pojedinih faza rada i kod odreivanja rokova, koji su potrebni za sigurno dovrenje pojedinih faza rada, koji se izvode istovremeno ili u slijedu); - koordinirati izvoenje odgovarajuih postupaka, da bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju naela ZNR i izvode radove u skladu s planom izvoenja radova. - izraditi, ili potaknuti izradu potrebnih usklaenja plana izvoenja radova i

18

dokumentacije sa svim promjenama na gradilitu. - organizirati suradnju i uzajamno izvjeivanje svih izvoaa radova i njihovih radnikih predstavnika, koji e zajedno ili jedan za drugim (u slijedu) raditi na istom gradilitu, s ciljem spreavanja ozljeda na radu i zatite zdravlje radnika. - provjeravati da li se radni postupci provode na siguran nain i usklaivati propisane aktivnosti. - organizirati da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilite. Investitor je duan prije uspostave gradilita osigurati izradu plana izvoenja radova (sastavni dio projektne dokumentacije) i mora imenovati koordinatora(e) posebno za fazu izrade projekta i posebno za fazu izvoenja radova (jednog ili vie koordinatora za zatitu na radu kada radove izvode ili je predvieno da ih izvode dva ili vie izvoaa ).

Pravilnik propisuje i nain i uvjete imenovanja koordinatora te njihove zadae na privremenim ili pokretnim radilitima. (Koordinator I moe biti i projektant, a inenjer odnosno glavni inenjer gradilita moe ujedno biti i koordinator II, ako ispunjavaju propisane uvjete.)

Investitor je duan prijaviti gradilite u sluaju: predvienog trajanja radova dueg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno vie od 20 radnika, ili na kojima je predvien opseg radova od 500 osoba dana ili vie. U sluaju izvoenja posebno opasnih radova (iz Dodatka II. ovoga Pravilnika), prijava gradilita se mora sainiti bez obzira na trajanje radova i broj radnika koji izvode te radove. Investitor je duan najmanje 8 dana prije poetka izvoenja radova na tom gradilitu dostaviti prijavu gradilita tijelu nadlenom za poslove inspekcije.

Pravilnikom se medu ostalim definiraju minimalni sigurnosni i zdravstveni zahtjevi na gradilitima. 2008 godine je donesen i Pravilnik o sigurnosti i radu radnika pri uporabi radne opreme. Kako je obveza RH uskladiti svoje propise s onima iz EU (prema 89/391/EEC -Direktivi o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za uporabu radne opreme radnika pri radu) u novom pravilniku su u potpunosti zadovoljeni zahtjevi EU i istovremeno preuzet sav sadraj obraen u Pravilniku o mjerama i normativima zatite na radu na oruu za rad jo iz vremena SFRJ. Stari pravilnik je osuvremenjen, tehnoloki usklaen i terminoloki prilagoen. S gledita ZNR i nisu nastale neke znaajne promjene, samo se istie promjena termina orue za rad u radna oprema. Predloeni Pravilnik obuhvaa svu radnu opremu u prostoru primjene bez obzira o kojoj se djelatnosti radi, a obrauje i dobar dio proizvodnje opreme.

19

22))

ZZAATTIITTAA NNAA RRAADDUU UU HHRRVVAATTSSKKOOMM GGRRAAEEVVIINNAARRSSTTVVUU

20

2 Problemi sigurnosti u graevinarstvu brojne i teke ozljede

Ozljedom na radu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju smatra se svaka ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzrono vezana za obavljanje poslova na kojima radi (gdje ima svojstvo osiguranika). U ozljede na radu u nekim sluajevima ubrajaju se i ozljede koje ne nastanu na radnom mjestu (npr. na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno), ali na njih se ne moe utjecati primjenom pravila ZNR na mjestu obavljanja poslova.

Graevinarstvo se dugi niz godina nalazi meu djelatnostima s najveim brojem ozljeda, pogotovo onih s najteim posljedicama. Do 2000. godine, kada graevinski radovi kod nas nisu bili u takvom zamahu, u graevinarstvu je broj smrtnih sluajeva na poslu bio izmeu 9 i 15, dok je od 2003. povean na 20 do 27, to prati i vei broj ozljeda (ali i znatan broj poveanja zaposlenih, jer ih je jo 2001. bilo neto manje od 70.000). Od 1996. do 2003. godine prosjeno se u graevinarstvu ozljeivalo od 2.100 do 2.500 radnika, a posljednjih nekoliko godine taj broj je bio i za dvije do tri stotine vei. Npr. 2006. godine je bilo 9,3% vie ozljeda nego u 2005-toj, ali 6,4% manje nego lane. Iz ovih brojki oito je da se broj stradalih radnika poveava s intenziviranjem graevinskih radova (izgradnja autocesta i masovnija stanogradnja). 2006. godine u graevinarstvu u kojem je radilo 125.436 djelatnika, (93.765 aktivnih osiguranika) dogodila se 3.172 ozljeda na radu, pri emu 2.818 na samom radnom mjestu (97,6% muki) i oko 10% od toga s teim posljedicama, a poginulo je 28 osoba (45,2 % od poginulih na samom radu u svim djelatnostima u Hrvatskoj). Za usporedbu, iste godine apsolutno najvie ozljeda, 8.350 (na samom radnom mjestu 7.219), dogodilo se u preraivakoj djelatnosti, gdje je smrtno stradalo 13 osoba, a uposleno je ak 285.215 radnika (265.912 aktivnih osiguranika), dok je, gledano po broju ozljeda i poginulih na broj zaposlenih, od graevinarstva jedino opasnije umarstvo, gdje je na 11.980 zaposlenih bilo 453 ozlijeenih, te 5 mrtvih. 2007. godine u graevinarstvu je prijavljeno ukupno 2.946 ozljeda (ukljuujui i dolaske i odlaske s posla), a od toga je 2.637 ozljeda bilo na samom radnom mjestu i ima najveu stopu ozljeda obzirom na broj zaposlenih. Poginulo je 23 osobe (najvie od svih djelatnosti, 30% od svih poginulih, a vie od 50% onih poginulih na samom radu u svim djelatnostima), a uz to se dogodilo ak 340 teih ozljeda.

Profesionalne bolesti u graevinarstvu nisu toliko este (6 7% od ukupno registriranih), a najvie ih je vezanih za kona oboljenja, zatim kronine

21

periartritine promjene uzrokovane kumulativnom traumom (zbog poslova uz prisutnost ponavljanih pokreta, stalnog pritiska, nefiziolokog poloaja i mikrotrauma) i bolesti uzrokovane vibracijama. Gledajui sve djelatnosti, viegodinji prosjek broja smrtnih ozljeda na radu u Hrvatskoj isti je kao i prosjeku u EU (3,3 na 100.000 zaposlenih). U istom razdoblju broj prijavljenih ozljeda na radu kod nas se kretao oko 17 na 1000 zaposlenih, a u EU je bio gotovo tri puta vei. No, i zbog toga je opravdano za pretpostaviti da je stvarani broj ozljeda na radu u Hrvatskoj znatno vei od slubenih podataka, odnosno da se procesuira tek oko jedne treine stvarnog broja neserea s ozljedama. Prema podacima s "Konstruktorovog" internetskog portala prosjek ozljeda na 1.000 zaposlenih u graevinarstvu u EU od 1994. 2001. godine iznosio je 80,82, to je isto oko tri puta vie od prijavljenog broja ozljeda u Hrvatskoj.

Odnos fatalnih i drugih ozljeda i situacija blizu nesree u EU Nesree su posljedica razliitih poremeaja odnosa izmeu ovjeka i radne okoline u kojojdjeluje, ali statistika kazuje da svi poremeaji ne zavravaju nesreom, nego da se od 330 takvih sluajeva priblino 300 puta ne dogodi nita tetno, 29 puta gotovo da doe do ozljede ili materijalne tete, a samo jednom zapravo dolazi do nesree. Kada se vidi koliki je broj zabiljeenih ozljeda, moe se pretpostaviti koliko je tek bilo potencijalno opasnih situacija koje su mogle zavriti puno gore nego to se dogaalo. Prema tome, ako se uzme u obzir koliko je ozljeda prijavljeno, kod nas je u graevinarstvu lani svakog radnog dana zapravo bilo gotovo 3.500 poremaaja (2637 x 330 / 250) koji su za posljedicu mogli imati ozljedu na radu.

22

2 Uzroci problema sa zatitom na radu u graevinarstvu

Brojni su i meusobno povezani negativni utjecaji na sigurnost izvoenja radova na naim gradilitima, ali na svaki element iz toga skupa moe se i treba djelovati (s razliitih poloaja) na odgovarajui nain. Shema ispod prikazuje uzroke loe zatite u graevinarstvu i negativne posljedice.

Radni procesi koji se odvijaju na gradilitima ve po svojim nunim karakteristikima su umnogome rizini (opasni) i zato mnogi od njih predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada i uglavnom iziskuju primjenu posebnih pravila ZNR. Uz to na gradilitima rade i elektriari, a ponekad je potrebno i koritenje ekploziva, to se sve takoer smatra iznimno opasnim poslovima. Iz specifinosti odvijana graevinskih radova proizlaze brojni, vrlo veliki rizici od ozljeivanja, kao i prekoraenja planiranog roka i trokova izvedbe. To su prije svega, openito:

- statinost proizvoda graevine i dinaminost proizvodnih imbenika, - preteito rad na otvorenom prostoru, - razliitost svakog projekta (tee predvidjeti opasnosti), - sudjelovanje velikog broja radnika razliitih zanimanja i stupnja strune obuenosti, - vee uee slabije obrazovanih radnika, - nestalna radna snaga esto mijenjaju mjesto rada (esto samo privremeno zaposleni),

SLABO OBRAZOVANJE GRA. IN. ZA ZNR

OPASNI PROCESI IZVOENJA GRA. PROJEKATA

VISOKORIZINA IZVEDBA obzirom na sigurnost radnika

NE

DO

VO

LJN

A

INTE

RN

A K

ON

TR.

NASTOJANJE POSLODAVACA DA UTEDE (ZARADE) NA ZNRP

RO

BLE

MI

INS

PE

KC

IJE

R

AD

A

LOA PRIPREMA ZNR (unutar POG-a)

NEDOVOLJNO ZATIT. OPREME

I SREDSTAVA

NEDOVOLJNA OBUENOST ZA SIGURAN

RAD

LO UTJECAJ NA IRU

DRUTVENU ZAJEDNICU

LO UGLED

PODUZEA

LOA KVALITETA POSLOVANJA (SUSTAVA)

EKSTRA TROKOVI (GUBICI) PODUZEA

PROBOJI PLANIRANE DINAMIKE RADOVA

BROJNE, VRLO ESTO TEKE OZLJEDE I PROFESIONALNE BOLESTI

NEODGOVORNO PONAANJE NA

GRADILITU

LO

E N

AV

IKE

I ZN

AN

JA

RA

DN

IKA

23

- radnici obavljaju vei broj razliitih poslova, - uee razliitih strojeva i potreba za raznovrsnim repromaterijalima, - ukljuenost vie (pod)izvoditelja u proizvodne procese, - veliki opseg i sloenost konanog proizvoda (tea kontrola), te

posebno kod nas: - djelatnost je u zamahu poveava se obim radova - viegodinji nedostatak radne snage (poglavito odgovarajue obuene, pa se vie koriste priueni radnici), - niska radna kultura loe radne navike (veliki udio mladih radnika), - velik broj malih graevinskih poduzea (do 50 zaposelnih) bez strunjaka za ZNR (izostaje unutarnji nadzor) - tenja za to veom i brom zaradom na raun izbjegavanja mjera zatite pri gradnji.

Zbog navedonoga dolazi do: - slabe kontrola nepridravanja brojne ozljede, - nedovoljne obuenosti pravila ZNR poveani trokovi Najei uzroci ozljeda su neke improvizacije kojima su radnici skloni zbog breg obavljanja posla, a poslodavci jer su pritisnuti rokovima. Oito je da zapravo i nai poslodavci i zaposleni uestalo kre zakon i propise o ZNR, prvi, ponajvie svjesno, iz elje za veom zaradom, a drugi uglavnom zbog neznanja i nude (socijalne situacije), ne elei ugroziti svoje zaposlenje. Na gradilitima negativan utjecaj od strane radnika dolazi zbog neodgovornosti i nediscipline, te njihove neobuenosti, to rezultira nepotivanjem pravila sigurnog rada, kao to je izbjegavanje koritenja zatitnih sredstava ili njihova pogrena primjena i nepravilno rukovanje s alatom i strojevima (suprotno uputstvima za upotrebu ili pravilima struke npr. rad sa strojevima bez zatitnih dijelova koji su iz nekog razloga skinuti, ali nisu poslije vraeni na svoje mjesto). Radna snaga se esto mijenja, a poznato je kako na radu najee stradavaju novozaposleni radnici. esto su to upravo mlae osobe koje podcjenjuju opasnost i precjenjuju svoje sposobnosti, nisu svjesni vanosti zatitnih mjera i skloni su pojednostavljivanju procesa.

Poveanju rizika pridonose poslodavci koji zapoljavaju radnike na odreeno vrijemeili ih ne prijavljuju, tako da radnici prije poetka svog rada nisu upoznati s opasnostima naradnom mjestu, ne prolaze propisanu obuku za siguran rad, a nerijetko nisu proli ni zdravstvene ni psiholoke kontrole kod specijalista medicine rada. Poveana opasnost nastaje kada treba ubrzati dinamiku radova (produe se radne smjene) i raste s brojem radnika na gradilitu, koji istodobno obavljaju razliite poslove. Poslodavci nastoje izbjei primjenu zakonom propisanih mjera i ne izdvajaju dovoljna sredstva za zatitu, nastojei tako poveati svoju konkurentnost i ostvariti dodatnu zaradu.

24

Odgovornost za provoenje mjera ZNR temelji se na potrebnim znanjima, pa treba imati u vidu gdje se ta znanja zaista stjeu.

Sveuilini diplomski studij GF u Osijeku nema predmet koji u svom programu obrauje problematiku ZNR, dok poslijediplomski, specijalistiki studij ima Zatitu na gradilitima (20 sati) samo kao izborni predmet. Na strunom studiju, kako je ve napisano u predgovoru, svi studenti imaju predmet Tehniki propisi i normizacija, koji u propisanom nastavnom planu ima propise koji se odnosi na ZNR, i Organizacija graenja I s nekoliko tema o zatiti na gradilitima. Sve zajedno to moe biti 10 13 sati predavanja o ZNR. Situacija na drugim fakultetima u Hrvatskoj je dosta slina. Npr. na GF u Zagrebu, uokviru nastavnog programa za preddiplomski studij u predmetu Organizacija graenja (90sati), predviena je jedna cjelina o zatiti pri izvoenju graevinskih radova, koja je oko10% nastavnog gradiva. To nedvojbeno pokazuje da nai zavreni graevinski inenjeri esto nemaju dovoljno ili ak nemaju nikakva znanja o ZNR. Toga treba biti svejstan kada poinju raditi jer oni tek u poduzeu moraju stei nuna znanja, a ne da polaganje ZNR bude samo da se zadovolji forma. Za kompetentnost strunjaka nuno je cjeloivotno obrazovanje jer se tehnologije rada i mogunosti zatite na radu stalno mijenjaju (kao i propisi).

Svi radnici su duni osposobiti se za rad na siguran nain, gdje ih prema zakonu treba uputiti poslodavac, te onda poslove obavljati s dunom pozornou, prema nauenim pravilima. No, naa praksa pokazuje da to na gradilitima obino nije tako.

Djelatnici se educiraju na pogrean nain koji je previe formalan,samo zato jer im je to zakonska obveza, a ne jer se doista ele zatititi.

25

2 Izvori rizika od ozljeda pri izvoenju graevinskih radova

Do nezgoda ne dolazi sluajno, nego su one u veini sluajeva uzrokovane cijelim nizom okolnosti koje se mogu sprijeiti. Te okolnosti su odobrim dijelom predvidive, ali kroz pomniju analizu problema. Zbog toga je dobro imati podatke o nesreama i ozljedama (statistiki podaci) koje su se dogodile, jer one upuuju na ega treba obratiti najveu pozornost (najei izvori opsanosti i oni s najteim posljeicama) i na ega treba djelovati (prepoznati uzroci) kako bi se rizik minimalizirao preventivnim mjerama. Ozljede na radu su najvie uzrokovane neprimjerenom zatitom na radu, a posebno izvoenjem operacija protivno pravilima ZNR (zadnjih godina u Hrvatskoj 50 70% uzroka svih ozljeda na razini svih djelatnosti). Neka via sila bila je krivac za nesreu tek kod nekoliko promila od svih sluajeva ozljeivanja, to dokazuje da se najvei broj bez sumnje mogao izbjei. Uzroci tekih ozljeda Uzroci tekih ozljeda na radu tijekom 2007. godine u RH

Prema podacima od inspekcijskih nadzora na svim djelatnostima, u 2006. godine u Hrvatskoj po broju se istiu teke ozljede na pokretnim rampama i ljestvama (66), na skelama (52), na sredstvima za horizontalni prijenos tereta (49), te na graevinskim strojevima i ureajima (37) i runim alatima (25).

26

Nain nastanka ozljeda takoer upuuje na te izvore ozljeda. Tako je za 2006. godinu zabiljeeno da je na razini svih djelatnosti dolo do 39,7 % ozljeda padom radnika (s visine, u dubinu i na istoj ravnini), 17,8 % ukljetenjem radnikova tijela izmeu pokretnih i nepokretnih predmeta (strojeva, ureaja, alata), 16,5 % sudarom radnika s predmetima (pokretnim i nepokretnim, udari predmeta po kojima se hoda, posjekotine, ubodi i sl.), 15,2 % padom predmeta na radnika (odroni, ruenja), 3 % prekomjernim tjelesnim naprezanjem ili pogrenim pokretima radnika, 1,6 % dodirom predmeta pod elektrinim naponom, 1,5 % od utjecaja tetnih tvari i radijacije, 1,3 % uslijed izloenosti toplini, hladnoi, vlazi, povienom ili snienom tlaku, prekomjernoj buci i vibracijama i sl. 2007. godine, kako pokazuje i grafikon, od 1.122 teke ozljede na radnom mjestu (ukljuujui i one sa smrtnim posljedicama) u 660 sluajeva (59%) uzrok stradanju je bilo izvoenje operacije na nain protivan pravilima ZNR, u 92 (8%) sluaja zbog problema s povrinom na kojoj se izvodi rad (skliskost, zakrenost), u 87 sluaja neispravnost sredstava rada, u 72 sluaja uzrok je pomanjkanje ili neispravnost zatite radnika od pada s visine ili u dubinu, u 69 sluaja zbog slabe organizacije rada, u 48 sluajeva zbog izvoenja radne operacije bez ili s neispravnim zatitnim sredstvom, u 32 sluaja zbog pomanjkanja zatitne naprave na stroju i isto 32 sluaja zbog rada bez razraene tehnologije i odgovarajuih uputa za sloenije poslove.

Neke zemlje, naprednije po pitanju ZNR, imaju bolje ispitane podatke o uzrocima i mjestima dogaanja nesrea na radu za samo graevinarstvo. U sljedeim tablicama dani su statistiki podaci o nainu nastanka teih ozljeda u graevinarstvu, openito (Velika Britanija) i na pojedinim strojevima (SAD i Njemaka). Ti podaci u velikoj mjeri upuuju na iste izvore i slian intenzitet opasnosti kao kod izvoenja radova u Hrvatskoj.

Nain nastanka ozljeda u graevinarstvu

Udio u broju tekih

ozljeda

- padovi radnika s visine 56%- udarci 10%- struja 5%- padajui predmeti 4%- kod strojeva 3%- toksinost 1%

27

Operacija pri kojoj je dolo do ozljede s d o z e r o m (SAD)

Broj teih ozljeda godinje

Broj smrtnih ozljeda godinje

Izgubljeni radni dani godinje

- ulaenje ili silaenje s dozera 875 1 30.889- aktivnosti na odravanju stroja 612 3 17.978- rad s dozerom 921 17 33.793- druge aktivnosti u koje je ukljuen dozer 554 2 15.816

Redovito odravanje graevinske mehanizacije je izuzetno bitno za sigurnost rada, ali uoljivo je da i pri obavljanju poslova odravanja strojeva dolazi dosta esto do ozljeivanja radnika.

U z r o c i n e s r e a pri radu t o r a nj s k i h d i z a l i c a

% od ukupnog broja

- montaa dizalice 14,9 - demontaa dizalice 14,4 - preoptereenje 13,2 - pogreno opsluivanje 8,7 - kvarovi stroja 8,1 - vjetar 5,5 - transport 4,8 - uad (sajle) 4,5 - tvorniki spojevi 2,7 - kolosijek 2,5 - ostalo 20,7

Ukupno 100

28

2 Trokovi koje uzrokuju ozljede na radu

Zbog nastajanja ozljeda na radu moe doi do nastanka brojnih trokova. To su prije svega: - trokovi prve pomoi i medicinske pomoi, - trokovi lijeenja u bolnici, - naknada zarade ozlijeenom zaposleniku, - izgubljeno radno vrijeme ozlijeenog zaposlenika, - izgubljeno radno vrijeme drugih zaposlenika, - izgubljeno radno vrijeme voditelja poslova, - gubitci u proizvodnji, - trokovi zapoljavanja novog zaposlenika, - trokovi sudskih postupaka, - naknada tete, jednokratna novana pomo i - izdatci na osnovi preuzetih obveza.

Uz trokove u svezi ozljeda zaposlenika, uslijed nezgoda koje su posljedica loe provedbe mjera zatite, mogu nastati znatne tete na strojevima i opremi, a dogaaju se i zastoji uplaniranoj dinamici izvoenja radova.

Neki od navedenih trokova su direktni, pa ih je jednostavno izraziti kao financijski gubitak, a neki su indirektni i tee ih je obraunati. Trokovi indirektno proizlaze iz gubitka radnih dana zbog ozljeda na radu. Zbog ozljeda je u Hrvatskoj 2007 godiine izgubljeno 1.216.637 radnih dana, a samo u graevinarstvu moe se pretpostaviti da je izgubljeno vie od 100.000 dana (Ilustracije radi, izgubljeni broj dana treba pomnoiti s prosjenim brojem radnih sati i prosjenom cijenom sata rada, pa e biti jasnije o kakvoj finacijskoj teti je rije).

Sustav kvalitete prema ISO 9000 nalae da se kvaliteta prati i mjerenjem trokova, a ovakvi trokovi smatraju se trokovima nekvalitete.

Ulaganje u zatitu na radu predstavlja dobro uloeni novac, jer samo jedna tea nesrea moe donijeti vee trokove nego to bi bila cijena ulaganja u prevenciju. Dakako, dio tih trokova plaa sam poslodavac, a dio se trokova refundira od strane osiguravatelja. No, treba imati na umu, da e osiguravatelj prije nego plati ikakve trokove zbog nastale ozljede na radu, temeljito provjeriti jeli poslodavac u radnom procesu prigodom kojeg je dolo do ozljede proveo sve one mjere koje su Zakonom o zatiti na radu (i drugim propisima) propisane, te ako se ustanovi da bilo to od toga nije provedeno, osiguravatelj se nee smatrati obveznim preuzeti bilo kakve trokove nesree.

29

Obzirom na broj zaposlenih najvei trokovi bolovanja u R. Hrvatskoj su u javnoj upravi?! Izbjegavanjem ozljeda i profesionalnih oboljenja uteda je, osim za poduzee, evidentna i za iru drutvenu zajednicu. Svi trokovi zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, koje solidarno snosi cijelo drutvo, prema podacima Meunarodne organizacije rada iznose ak do 4% brutto nacionalnog proizvoda. Zato drava uz uinkoviti inspekcijski nadzor treba olakicama sustavno stimulirati tvrtke da posluju to sigurnije. Na to je usmjeren na Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja koji smanjuju davanja (do 25%) za one kod kojih su trokovi za ozljede na radu i profesionalne bolesti manje od prosjeka, a poveava (do 50%) za one kod kojih su iznadprosjeni.

Meunarodna organizacija rada na nedavnom svjetskom kongresu posveenom zatiti i zdravlju na radu ukazuje na to da pravilna zatita zdravlja na radu i pravo svakog radnika na zdravstvenu zatitu unaprjeuju radne uvjete i imaju pozitivan utjecaj na produktivnost, ekonomski i drutveni rast. Zato je Europska agencija za sigurnost i zatitu zdravlja na poslu (EU-OSHA) pokrenila kampanju "Zdrava radna mjesta" koja ima za cilj kroz period 2007.-2012. god. smanjiti nezgode vezane uz posao za jednu etvrtinu u cijeloj EU. Kako bi poduzea provodila proaktivnu politiku upravljanja rizicima radnih mjesta EU je odredila svim svojim lanicama obvezu da poslodavci procjenjuju rizike za sigurnost i zdravlje radnika (Direktiva iz 1989. godine).

Trokovi bolovanja po djelatnostima u Hrvatskoj 2003. godine (www.poslovni.hr)

30

2 Uspjeno provoenje zatite na radu

Jedino rad na siguran nain je dobar rad.

Nema niti jednostavnog, niti nekog sveprimjenjivog rjeenja problema sigurnosti, ali je nuno stalno biti svjestan postojanja opasnosti. To je posebno vano kod graevinarstva koje spada u najrizinije djelatnosti.

Kako se pokazalo da se veina nesrea na radu mogla sprijeiti i izbjei, prvi korak k tom cilju je procjena rizika. Probleme zatite pri graenju prvo treba locirati i definirati, a onda i detektirati uzroke i pomogunosti ih rangirati. Sve dok se zatita u gradilinoj praksi zanemaruje zaobilazi i obavlja samo formalno ili stihijski i intuicijski, izbjegavanje ozljeda ovisiti e ponajvie o srei i spretnosti radnika.

Preporua se obvezna analiza problematike i planiranje odgovarajuih mjera ZNR u sklopu izvedbenog POG-a, na temelju podataka iz dosadanjih iskustava i drugih spoznaja.

Djelotvorna zatita na radu ne moe biti rezultat djelovanja samo jedne osobe, nego je neizostavno potreban timski rad svih sudionika. Uz neophodna znanja i vjetine, u zatitu treba biti ukljuena svijest (moral) o odgovornosti prema sebi i drugima. Treba teiti svakodnevnom uoavanju problema, provoenju internih i pisanih uputa, prihvaanju sugestija motiviranih radnika i rjeavanju problema u vlastitoj radnoj okolini. Zato valja unaprijediti komunikaciju s radnicima i njihovim predstavnicima, savjetovati se s njima, educirati ih i ukljuiti ih u sve mjere povezane s njihovom sigurnosti i zdravljem na radnome mjestu. Radnici bi trebali potovati upute o ZNR, a sudjelovanje u edukativnim programima o ZNR treba biti obavezno za sve.

Da bi se sve odvijalo prema prihvaenom planu, svakako pomae aktivna interna kontrola od strane strunjaka ZNR u poduzeu.

Teba uredno vooditi svu potrebnu dokumentaciju (standardni obrasci i dr.) s podacima o radnicima, strojevima i drugom vanom za zatitu pri njihovom radu. Transparentno treba regulirati obveze izvravanja ZNR sa svim podizvoditeljima na gradilitu, koji trebaju dostaviti glavnom izvoditelju podatke o svojim radnicima i strojevima koji e sudjelovati na projektu. Ako glavni izvoditelj eli dio odgovornost u organiziranju, provoenju i nadzoru nad ZNR prenjeti na svoje kooperante, potrebno je ostaviti odgovarajui pisani trag.

Prevenciju od ozljeda na radu mora se ugraditi u temeljne postavke poslovanja. Rjeavanje zatite na gradilitu spada u djelokrug organizacije i njeno funkcioniranje mora biti ugraeno u sustav graevinskog poduzea (s gradilitima kao podsustavima, povezano s podsustavima za planiranje i kontrolu, protono za informacije, kako unutarnje, tako i izvana).

31

O provedbi mjera zatite na radu treba razmiljati kao aktivnostima koje e unaprijediti kvalitetu rada i ivota, a imati e za posljedicu opu dobit uslijed vee uinkovitost radnika, sreenije organizacije rada, manjih dodatnih trokova i bolje kvalitete proizvoda. Zbog toga je sreivanje procesa mjera zatite na radu sadrano i u zahtjevima koje postavlja ISO sustav normi za kvalitetu poslovanja. Postignue traene kvalitete nuno ukljuuje sve djelatnosti tvrtke, pa i ZNR koja je implicirana u brojne odrednice norme ISO 9000. Maksimalnu ZNR mogue je postii samo ako se probleme sigurnosti i integralne zatite u poduzeu sagledava kroz jasno definirane procese unutar sustava poduzea graevinskog izvoditelja kao dio upravljanja kvalitetom. Vanjski nadzor nad provedbom propisane zatite na gradilitu, koji provodi inspekcijska sluba, isto bi trebao u prvom redu biti prevencijski. Shema koja slijedi prikazuje planiranje koordinaciju provedbu kontrolu mjera ZNR kroz razliite faze razvoja graevinskih projekata, s odgovornim nositeljima i onima na koje se zatita odnosi.

Izve

dben

i PO

G

-p

lan

i izb

or

tehn

olog

MJERE ZATITE ZA GRAEVINARE (na gradilitu)

MJERE ZATITE ZA KRAJNJE KORISNIKE (kroz osiguranu kvalitetu graevine i propisane mjere za korisnike)

Idej

ni P

OG

-d

avan

je p

onud

a

Izbo

r izb

odite

lja

Prim

ipre

daja

gr

aev

ine

Kon

trol

irana

i z

v e

d b

a

Pro

jekt

iranj

e

Ela

bora

t za

tite

za

koris

nike

Nat

jea

j

Gra.

izvo

dite

lj:

prip

rem

a +

vodi

telj

gra

. +

strun

jak

ZNR

Faza DEFINIRANJA graevinskog projekta

Inve

stito

r- K

onza

lting

Grae

vins

ki

izvo

dite

lji (p

ripre

ma

-m

arke

ting)

Inve

stito

r- K

onza

lting

Faza IZVOENJA graevinskog projekta

Ovl

ate

ni

proj

ekta

nt

Inve

stito

r ili

kupc

i -ko

risni

cizad

ovol

java

odstupanja od plana

bitn

a

Gra.

izvo

dite

lj,

Insp

ekci

je,

Nad

zor

ne zadovoljava

Upo

treba

grae

vine

rado

va n

a gr

adili

tu

Gra.

izvo

dite

lj:

vodi

telj

gra

enja

+

ovla

ten

ik

ZNR

+ ra

dnic

i , In

spek

cije

, N

adzo

r

Ela

bora

t za

tite

na g

radi

litu

32

Pozitivna iskustva iz prakse Pozitivan je primjer ure akovia, gdje svako jutro imaju tzv. sigurnosni sastanak nazvan "samo 5 minuta za sigurnost". Na njemu poslodavac i radnici ponavljaju to sve i na koji nain trebaju obaviti i tu poslodavac dobiva na uvid informaciju o zdravstvenom i psihikom stanju vlastitih radnika. ali i daje konkretnu sigurnosnu informaciju izvjeujui ih o tome to ih danas oekuje i kako to sigurno treba biti obavljeno. Osim toga, on preventivno progovara o potencijalno opasnim situacijama (vremenske nepogode i pogorani uvjeti rada). Radnicima ne trebaju neki dugotrajni, optereujui sastanci na kraju radnog dana. Njima treba konkretna kratka informacija prije poetka rada.

Uvijek se trai preventivno djelovanje i po tome je zanimljiv primjer austrijske Alfe. Oni nemaju ingerencije kako bi nekoga kaznili. Na gradilite dou s kamerom, snime situaciju i zatim to prezentiraju radnicima i poslodavcima, te pokazuju ono to je dobro i ono to nije. Pokazalo se kako je bitno da ef ozbiljno shvaa ZNR. Ako je on dosljedan u inzistiranju posla na siguran nain, takva e biti i njegova radna snaga, jer samo za takav rad i zna.

33

33)) PPRRAAVVIILLAA ZZAATTIITTEE NNAA RRAADDUU NNAA GGRRAADDIILLIITTIIMMAA

? ? ?

? ? ?

34

Pravila propisi za podruja:

- Planiranje i priprema ZNR za izvoenje graevinskih projekata - Sigurnosni znakovi - Zatitna oprema graevinskih radnika - Ruenja - Zemljani radovi - Transport po gradilinim putevima - Dizanje tereta - Tesarski radovi - Armiraki radovi - Betoniranje - Montano graenje - Zidarski i izolaterski radovi - Radovi na visini - Skele - Struja na gradilitu - Opasne tvari na gradilitu - Dozvoljena buka

35

2 Planiranje i priprema Z N R za izvoenje graevin. projekata

Planiranje izvoenja graevinskih projekata koje ukljuuje pravila zatite (prema Pravilniku o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilitima dunost koordinatora ZNR I) trebalo bi poeti ve u fazi projektiranja, dok izoa obino nije niti poznat.

Planiranje mjera ZNR izvoa radova treba poeti u fazi pripreme graenja, kao element u sklopu izvedbenog (glavnog) Projekta organizacije graenja (POG). Treba raunati na to da su mjere zatite ovisne o vremenu izvoenja (vezane su za dinamiki plan koji se vrlo esto mijenja). Prije poetka bilo kakvih radova na gradilitu, treba izraditi elaborat o ureenju gradilita koji se mora uvati sve dok se to gradilite koristi. U njemu su sadrane mjere: 1) osiguranje granica gradilita prema okolini; 2) ureenje i odravanje prometnica (prolazi, putevi, eljeznice i sl.); 3) odreivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i uskladitenja graevnog materijala; 4) izgradnju i ureenje prostora za uvanje opasnog materijala; 5) nain transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja raznih materijala; 6) nain obiljeavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroenih prostora (zona); 7) nain rada na mjestima gdje se pojavljuju tetni plinovi, praina, para i gdje moe nastati vatra 8) ureenje elektrinih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na gradilitu; 9) odreivanje vrste i smjetaja graevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajua osiguranja; 10) odreivanje vrste i naina izvoenja graevinskih skela; 11) nain zatite od pada s visine ili u dubinu; 12) odreivanje radnih mjesta na kojima postoji poveana opasnost za zdravlje radnika, kao i vrste i koliine potrebnih osobnih zatitnih sredstava odnosno zatitne opreme; 13) mjere i sredstva protupoarne zatite na gradilitu; 14) izgradnju, ureenje i odravanje sanitarnih vorova na gradilitu; 15) organiziranje prve pomoi na gradilitu; 16) po potrebi, organiziranje smjetaja, prehrane i prijevoza radnika na gradilite i s gradilita; i drugo nuno za zatitu osoba na radu. Ve je naglaeno kako je izvoa radova prije otvaranja gradilita zakonski obvezan nadlenom tijelu inspekcije dostaviti propisane podatke o predstojeoj izvedbi projekta.

36

Plan ureenja gradilita

Shemu radilita izrauje glavni nositelj radova, a ona sadri ucrtane granice radilita prema okolini s ucrtanim objektom gradnje, privremenim objektima na radilitu te utvrenim povrinama za smjetaj graevinskih strojeva i postrojenja, mjesta skladitenja graevinskog, pogonskog i eksplozivnog materijala i lokaciju sanitarnih vorova. Opisni dio plana o ureenju radilita izrauje nositelj radova i pojedini izvoai u sluajevima kada je prije poetka radova potrebno prethodno rijeiti naine zatite radnika na radu, naine ureenja radilita i ivotne uvjete radnika na radilitu. Ovisno o vrsti i sloenosti radilita opisni dio plana o ureenju radilita sadri: - nain obiljeavanja odnosno osiguranja opasnih mjesta i ugroenih prostora na radilitu (opasne zone); - odreivanje mjesta rada na kojima postoji poveana opasnost za ivot i zdravlje radnika kao i vrste i koliine potrebnih osobnih zatitnih sredstava odnosno zatitne opreme; - nain ureenja i izvoenja privremenih elektrinih instalacija snage i rasvjete na radilitu; - vrstu i broj strojeva i ureaja s poveanim opasnostima; - planove i proraune za graenje i postavljanje skela i podupiraa, razupiraa i ograda; - nain ureenja i odravanja prometnica; - odreivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i uskladitenja materijala; - nain rada na mjestima gdje se pojavljuju tetni plinovi, praina, para odnosno gdje moe doi do poara ili nastati druge opasnosti; - nain zatite radnika od pada s visine ili u dubinu; - nain osiguranja smjetaja, prehrane i prijevoza radnika na radilite i s njega; - nain organiziranja pruanja prve pomoi i medicinske pomoi; - popis isprava, evidencija i uputa iz podruja ZNR koje se moraju uvati na radilitu.

Pravilnik o ZNR u graevinarstvu daje detaljne upute za siguran rad za sve vrste graevinskih radova, te openito za rad sa strojevima i runim alatima, kao i radove s opasnim tvarima i u svezi elektrinih instalacija na gradilitu.

Pri organizaciji gradilita postoje pravila ZNR koja uvijek treba nastojati potivati: 1) Gradilite svakako mora biti osigurano od pristupa osoba koje na njemu nisu zaposlene i mora biti ureeno tako da omoguava nesmetano i sigurno izvoenje radova. 2) Sav materijal, ureaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju kada se ne upotrebljavaju moraju biti sloeni tako da je omoguen lak pregled i njihovo nesmetano uzimanje. 3) Pomone pogone na gradilitu treba smjetati izvan opasnih zona na gradilitu. Ako to nije mogue, moraju se predvidjeti i osigurati odgovarajue mjere ZNR radnika koji tamo rade.

37

4) Slobodni elektrini vodovi na gradilitu moraju biti poloeni tako da ne postoji opasnost od njihovog mehanikog oteenja (dovoljna visina iznad tla). 5) Za radove koji se obavljaju pod nepovoljnim klimatskim, atmosferskim ili drugim utjecajima, treba poduzeti mjere ZNR za osiguranje potrebnih radnih uvjeta, to podrazumjeva koritenje odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava i opreme. 6) Prije poetka radova na gradilitu se moraju osigurati higijensko-sanitarni ureaji. Radnici moraju imati mogunost koritenja potrebnih pomonih prostorija (garderobe, kupaonice, umivaonice, nunici, prostorije za prehranu, za povremeno zagrijavanje radnika, za ienje i dezinfekciju radne odjee i zatitnih sredstava i dr.) koje se u pravilu nalaze u posebnim objektima u blizini radnih mjesta. 7) Obvezno je postavljanje znakova opasnosti i opih obavijesti na mjestima rada i instalacija. 8) Treba biti organizirana sluba za pruanje prve pomoi, a svi zaposlenici trebaju imati omoguen pristup do prve pomoi ija lokacija treba biti jasno oznaena (jedna ili vie prostorija s nesmetanim pristupom). Na ormariu prve pomoi treba istaknuti adresu i telefon najblieg ljenika i zdravstvene stanice, te ime radnika osposobljenih za pruanje prve pomoi. Uz ormari za prvu pomo (zavoji, flasteri, gaze, vata, udlage, koni naprstci, trokutne marame, sigurnos. igle, anatomske pinceta, kare, soda bikarbona, aktivni ugljen, 70%-tni alkohol, parafin. ulje i dr.) trebaju biti i nosila za prijenos unesreenih. (Potrebna oprema ovisi o broju zaposlenih i opasnosti izvoenih poslova.)

Pri nonom rada treba osigurati opu osvijetljenost gradilita od najmanje 50 luksa, a lokalna osvijetljenost kod dizalica i na mjestima rada (vezivanje i odvezivanje tereta) treba biti najmanje 75 luksa.

U radnim prostorijama moraju se osigurati i posebno obiljeiti slobodne povrine potrebne za slaganje materijala, dijelova i proizvoda u fazi obrade.

Izvoenje radova na gradilitu smije otpoeti tek kada je gradilite ureeno prema navedenim odredbama.

38

2 Sigurnosni znakovi

Sigurnosni znak je znak, koji se odnosi na odreeni objekt, djelatnost ili stanje, i daje informaciju ili uputu o osiguranju sigurnosti i zdravlja pri radu (prema Pravilniku o sigurnosnim znakovima i u skladu s normom HRN 7010). Sigurnosni znakova se moraju postavljati na mjestima na kojima radnici ne mogu izbjei rizike, jer ih poslodavac nije mogao otkloniti ili dovoljno smanjiti osnovnim pravilima zatite na radu ili odgovarajuom organizacijom rada. Znak moe biti: - natpis (geometrijski znak, simbol ili piktogram jednostavni prikazi), - boja (ima tono znaenje), - svjetlosni znak (u kontrastui prema okolini, ali bez bljetanja), - zvuni signal (10 dB vii od postojee razine buke, ali ispod razine boli i jasno razliit od drugih zvukova u okolini), - govorna komunikacija (to krae) i - komunikacija rukama (to jednostavnije), a mogue su i razliite kombinacije (npr. svjetlosni i zvuni znakovi ili runi signali i govorna komunikacija). Aktiviranje svjetlosnog znaka ili akustinog signala navjeuje kada nastupaju okolnosti zbog kojih je znak predvien, a mora djelovati toliko vremena koliko takve okolnosti traju. Znakovi, za koje je potreban vanjski izvor energije, moraju imati osigurano rezervno napajanje u sluaju nestanka elektrine struje.

Znakove i signalne naprave treba redovno istiti, odravati, pregledavati, popravljati i po potrebi mijenjati, kako bi se osiguralo ouvanje bitnih i funkcionalnih svojstava. Znakovi mogu biti u obliku tvrde ploe, samoljepivih etiketa ili naneseni bojom i moraju biti otporni na udarce, vodu i vremenske utjecaje. Postavljaju se na primjerenoj visini od tla, koja odgovara liniji gledanja. Pri tome je potrebno uzeti u obzir postojee prepreke na dolasku u podruje ugroenosti i u njegovoj neposrednoj blizini. Mjesto postavljanja znaka mora biti dobro osvijetljeno, lako dostupno i dobro vidljivo. (Na mjestima sa slabom prirodnom osvijetljenou, preporua se uporaba fluorescentnih boja, refleksnih materijala i dodatna umjetna rasvjeta.)

Za sve znakove koji ukljuuju sigurnosnu boju vrijede upute iz tablice: ZNAENJE ili NAMJENA UPUTE I OBAVIJESTI

ZNAK ZABRANE OPASNO ODSTUPANJE

Poarna oprema Identifikacija i mjesto

Specifino postupanje ii mjeraNosite osobnu zatitnu opremu

Znak za izlaz u nudi Vrata, izlazi putoviZnak za prvu pomo Oprema, pomagala (objekti)

Nema opasnosti Vraanje u normalno stanjeZelena

Naprave za zaustavljanje, iskljuivanje i isklapanje u nudiAlarm za opasnost

uta ili ukastosmea Znak upozorenja

Pazite, poduzmite sigurnosne mjere

BOJA

Znak za obvezno postupanjePlava

Crvena

39

Plou treba odstraniti kada prestanu postojati okolnosti zbog kojih je bila postavljena. Najvaniji su sigurnosni znakovi: - znakovi zabrane - znakovi upozorenja - znakovi naredbe - znakovi za spaavanje

Radnicima treba osigurati odgovarajue usmene ili pisane upute o znaenju sigurnosnih znakova, a oni se moraju pridravati uputa o nainu postupanja.

Ploa sa znakovima na ogradi gradilita

40

2 Zatitna oprema graevinskih radnika

Kada nije mogue pravilima zatite na radu na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograniiti opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika, poslodavac mora osigurati odgovarajua zatitna sredstva i skrbiti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova (prema Zakonu o ZNR).

Materijal od kojeg se izrauju osobna zatitna sredstva i druga oprema, odnosno njihovi dijelovi, ne smiju neugodno mirisati, nadraivati kou i otputati boju. Osobna zatitna sredstva odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mjestima na kojima postoji opasnost od poara mora biti izraena od negorivog materijala ili od teko zapaljivog materijala. Osobna zatitna sredstva, odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mjestima na kojima moe doi do mehanikog, elektrinog, toplotnog ili slinog udara, mora biti dovoljno otporna prema kidanju, udaru i lomu odnosno elektrinoj i toplinskoj vodljivosti. Osim prethodno navedenih uvjeta, materijal od kojeg se izrauju osobna zatitna sredstva i oprema mora biti dovoljno otporan prema koroziji, promjeni temperature i djelovanju dezinfekcijskih sredstava.

Zatitnu kacigu treba Zatitne izme (otporne na masti, Jednokratni respirator (titi od uvijek imati na glavi! ulja i kiseline, za temp. do -20oC) neagresiv. i neotrov. praine)

Elektroizolacij. i varilaka rukavica Zatitne slualice (antifon) Zatine naoale

41

Za podizanje i prenoenje greda, cijevi i slinih dugih predmeta za zatitu ramena treba koristiti titnike za rame I vrat. Kada se prenose vree cementa ili vapna radnci trebaju zatiti vrat od nagrizanja zatitnim kapuljaama.

Kada se buka, bilo runo ili strojno, postoji opasnost od upadanja estica morta koji se nabacuje u oko, pa je obvezna uporaba titnika za oi i lice, ali i zatitnih gumenih rukavica. Zatita oiju i lica nuna je i kod raznih drugih radova, primjerice ienja armatura i razastiranja i nabacivanja bitumena, za iji transport radnici trebaju imati kone rukavice, dugu konu pregau i gumene izme. Dini organi zatiuju se od tetnih praina uporabom respiratora. Respirator treba povremeno ispraiti, a kada disanje postane oteano treba staviti novi filtar.

Signalizirajui prsluk Zatitni pojas s naramenicama i Sigurnosno elino ue uvrivaem slabin. dijela tijela (sajla) s amortizerom (uvuje se alkom u visini kralje.) (automatsko koenje) Kod nekih radova na visini za slobodno kretanje uz zadovoljavajuu sigurnost radnika upotrebljava se sigurnosno ue (spojeno sa zatitnim pojasom) s bubnjem za automatsko namatanje i amortizerom. U sluaju pada s visine pri poveanoj brzini izvlaenja dolazi do automatskog koenja ueta i zaustavljanja daljnjeg pada. Bubanj za namatanje sigurnosnog ueta uvijek treba postaviti iznad mjesta rada jer e jedino tada dobro funkcionirati u sluaju pada. Za uporabu treba birati zatitne pojaseve koji omoguavaju ravnomjerno optereenje (spojno mjesto prsten na leima, a trake prelaze preko ramena i izmeu nogu) da trzaj pri padu ne oteti kraljenicu.

42

2 Ruenja

Poslovi ruenja objekta ili nekog njegovog dijela, bez obzira da li se ruenje obavlja runo, pomou strojeva ili miniranjem, moraju se obavljati iskljuivo prema prethodno izraenom programu (projektu) radova i mjerama ZNR, zavisno od vrste objekta i stupnja opasnosti koji pri tom radu prijeti. Prije poetka ruenja objekta mora se ugroeno podruje ograditi zatitnom ogradom ili osigurati na drugi odgovarajui nain, zavisno od naina ruenja. Radove na ruenju objekta smiju obavljati samo struno osposobljeni radnici i to pod neposrednim i stalnim nadzorom odreene strune osobe na radilitu. Runo ruenje mora se odvijati iskljuivo postupno i to odozgo nanie (-bez potkopavanja). Pojedini dijelovi zidova i dimnjaci ne smiju se ostavljati neporueni, nego se moraju ruiti istovremeno s ostalim dijelovima objekta. Ruenje meukatne odnosno tavanske konstrukcije smije otpoeti tek po ruenju i uklanjanju svih poruenih dijelova iznad nivoa te konstrukcije. Runo ruenje slobodno stojeih zidova mora se izvoditi iskljuivo pomou odgovarajuih radnih skela.

Ako se ruenje objekta obavlja pomou strojeva, isti se mora nalaziti na udaljenosti koja je najmanje za 1,5 puta vea od visine objekta, odnosno dijela koji se rui (prikazano slikom).

Ukoliko se ruenje obavlja koritenjem eline uadi, jaina na kidanje eline uadi pomou koje se prenosi vuna snaga potrebna za ruenje objekta, mora biti najmanje triput vea od vune snage stroja. Demontirane grede nosa i drugi teki dijelovi konstrukcije s objekta smiju se uklanjati iskljuivo pomou odgovarajuih ureaja ili naprava. Zabranjeno je izvlaenje zatrpanih betonskih stupova, elinih nosaa i drugih dijelova objekta iz ruevine pomou strojeva bez prethodnog oslobaanja od ostalog poruenog materijala. Zabranjeno je ruenje ili izvlaenje dijelova traktorom tokaom.

Pri ruenju viekatnih objekata zabranjeno je prikupljanje poruenog materijala na pojedinim katovima.

Uklanjanje rastresitog i prainastog materijala s ruevine na tlo obavlja se pomou potpuno pokrivenih korita, kroz odgovarajue cijevi ili na kakav drugi nain koji onemoguuje irenje praine.

43

2 Zemljani radovi

Kopanje rovova, kanala i bunara Pri izvoenju zemljanih radova na dubini veoj od 100 cm moraju se, na osnovi statikog prorauna, poduzimati mjere postupnog osiguravanja bonih strana i razupiranja iskopa kao zatita protiv ruenja zemljanih naslaga s bonih strana i protiv obruavanja iskopanog materijala. Iskop zemlje u dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) moe se raditi i bez razupiranja, ako to vrstoa tla dozvoljava. Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bone strane iskopa ureene pod kutom unutarnjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kojem se iskop obavlja, niti pri etanom kopanju do dubine vee od 200 cm. Runo otkopavanje materijala mora se izvoditi odozgo nanie strogo je zabranjeno potkopavanje. Za silaenje radnika u iskop i izlaenje iz iskopa moraju se osigurati vrste ljestve koje iznad ruba iskopa prelaze najmanje 75 cm (a ne koristiti razupore ili oplatu), a umjesto njih moe se sluiti i odgovarajuim stepenicama ili rampom. Pri izbacivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko 200 cm moraju se na posebne podupirae postaviti meupodovi s rubnom zatitom visine najmanje 20 cm (da se materijal ne osipa dolje). Radnici prije poetka rada moraju biti upoznati s kojom se najveom koliinom iskopanog materijala smije opretetiti meupod.

Iskop rovova za cijevi

Propisno osiguranje iskopa razuporama i oplatom koja nadvisuje teren za (najbolje 20 cm)

Materijali ne smiju biti sloeni blizu ruba da se s njima ne bi dovela u opasnost osobe koje se nalaze u rovu. Prilikom runog iskopa, zemlju iz rova treba odbacivati na udaljenost od barem 50 cm od ruba iskopa.

44

Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj irini koja omoguava nesmetan rad na razupiranju bonih strana, kao i rad radnika u njima. Najmanja irina rova odnosno kanala dubine do 100 cm odreuje se slobodno. Pri dubini preko 100 cm irina rova (kanala) mora biti tolika da ista irina rova (kanala) nakon izvrenog razupiranja bude min. 60 cm.

Pri kopanju rova potporne objekte koji slue zatiti od uruavanju trebaju izvesti ovlatene osobe pod ovlatenim nadzorom.

Niti jedna osoba ne smije poeti raditi u rovu sve dok inspekcija ne pregleda gradilite i ne utvrdi da su zadovoljeni propisi ZNR, a svaki dio iskopa treba se barem jednom dnevno provjeriti, da ne bi dolo do neeljenih posljedica.

Pri kopanju bunara, ahtova i jama u blizini ugljenokopa, tvornikih plinskih cjevovoda, gradske odnosno industrijske kanalizacije i slino, u pravilu treba predvidjeti mogunost pojave opasnih plinova. Zato se prije poetka radova na iskopu prethodno mora provjeriti eventualna prisutnost ugljinog monoksida (CO), odnosno drugih tetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova. Potrebno je osigurati neelj