zvijezde - osnovna škola...
TRANSCRIPT
Međunarodna godina kemije i u našoj školi
Zvijezde
Nagrađeno literarno stvaralaštvo
Školska knjižnica
Cyberbullying
Ples u školi
Pande
Intervju s učiteljicomAnicom Božić
InformatikaYoutube
David GuettaHip-hop
Glazba
Ostalo
Vikinzi
LIST UČENIKA OŠ LUDBREG / GODINA XV / BROJ 33 / VELJAČA 2011.
Volimo Sumrak sagu
ZVIJEZDE
Nakladnik Osnovna škola Ludbreg
Za nakladnikaAntun Golubić, ravnatelj
Adresa uredništvaOsnovna škola Ludbreg
Kačićeva ulica 17 42230 Ludbreg
tel./faks 042 810 834e-mail:
Odgovorna urednica i voditeljica novinara
Marina Krleža, prof.
DizajnMarina Krleža, prof.
Grafički suradnikStiven Šijak, dipl. ing.
Tisak i grafička obradaGrafičar d.d. Ludbreg
LekturaNataša Sedlar, prof.
Autorica naslovniceAntonela Zekić, 5. b
NovinariAna-Marija Filipović, Antonela Zekić, Blanka Milak, Elena Crnković, Ivana Biškup, Lea Miroslav, Lorena Kos,
Lucija Stanko, Manuela Kraljić, Marta Posavec, Matija Kancijan, Nikolina
Kovačević, Tena Mužic, Tijana Kocijan, Vedrana Matijašec
Novinari suradniciAdam Križanec, Elena Kišićek, Ivona Pišpek, Kristina Povijač, Lana Zmaić, Leon Gača, Ljiljana Koštarić, Mario Kovačić, Melita Koštarić, Valentina
Kladić
Naklada700 primjeraka
SADRŽAJImpresum
10
1
24
17
31
11
2
25
18
32
12
3
26
19
9
13
4
27
20
8
14
28
21
7
15
29
226
16
30
23
5
NASLOVNICA
NAGRAĐENO STVARALAŠTVO
NAGRAĐENO STVARALAŠTVO
KREATIVNOST NA SATOVIMA
LIKOVNA KULTURA
INTERNET
FILM, KRIŽALJKA
DAVID GUETTA
HIP-HOP GLAZBA
VIKINZI
PANDE
MODA, PLES
SPORT
ŠALJIVA STRANICA
ŠALJIVA STRANICA, STRIP
HUMORISTIČNI STRIP
IMPRESUM, SADRŽAJ
UVODNA RIJEČ, LUDOŠ
MEĐUNARODNA GODINA KEMIJE
MEĐUNARODNA GODINA KEMIJE
DOGAĐANJA U NAŠOJ ŠKOLI
ŠKOLSKA KNJIŽNICA
UKUSNI KUTAK
MATURALAC IZ SNOVA
LITERARNI I LIKOVNI RADOVI
LITERARNI I LIKOVNI RADOVI
LITERARNI I LIKOVNI RADOVI
LITERARNI I LIKOVNI RADOVI
PUT U ISTRU
HAIKU STVARALAŠTVO
INTERVJU S ANICOM BOŽIĆ
DOGAĐANJA U NAŠOJ ŠKOLI
Ideja o Ludošu
L – l u c i d a nU – u p o r a nD – d o s j e t l j i vO – o d v a ž a nŠ – š a l j i v
Ludoš (skraćeno od ludbreška osnovna škola) maskota je koju ponosno predstavljamo na početku novoga broja školskih novina i za koju se nadamo da će postati zaštitni znak naše škole. Zahvaljujući toj ideji, novinarska je grupa bila vrijedna u promišljanju koju će životinju ili kakvu osobu Ludoš fizički oživotvoriti. Učenica 5. b Elena Crnković (uz malenu, kako je priznala, tatinu pomoć) Ludošu je podarila vanjštinu, odnosno osmislila njegov izgled.Duh Ludoša ukratko je opisan gornjim pridjevima, ali ono što tamo nije stalo jest da će Ludoš također biti borac za pravdu, veliki pacifist i zagovornik
3
DO
BRO
DO
ŠLI
nenasilja, vješt u ironiji i crnom humoru. Znat će ismijati ljudske mane i naglasiti ljudske prednosti. Kreativan i britkog jezika, ljudima će ponajviše ući pod kožu zbog svoje mudrosti, jer Ludošev je duh duh najplemenitijih i najodvažnijih učenika i učitelja naše škole otkada ona postoji.
Zakoračili smo u drugo polugodište, a da nismo ni trepnuli! Vrijeme nam je brzo prošlo, djelomično i stoga što smo marljivo učili i radili; jer uz rad dani uistinu lete. Za ovaj broj školskoga lista posebno smo se potrudili oko dviju stvari. Prva je dizajn; željeli smo napraviti nešto novo i drukčije. Igrali smo se bojama i oblicima trudeći se da bude koloristički i dječje, ali da bude i vrlo moderno. Druga je da se malo više pažnje posvetilo istraživačkome novinarstvu koje, smatramo, nije dovoljno zastupljeno u školskim listovima u Hrvatskoj. Novinari koji su bili voljni istražiti pojedine teme, to su i učinili, pa imamo temu o vikinzima, pandama, hip-hop glazbi, modi Lady Gage, Davidu Guetti, Leonardu da Vinciju itd.
Ova 2011. godina, osim što je godina šuma i volontiranja, godina je i kemije. Stoga vam donosimo informacije o toj znanosti i na globalnom i na školskom nivou. Lijepo je kad se učitelji, osim rada u školi, bave i pokojim kreativnim hobijem pa pročitajte koji je hobi učiteljice razredne nastave Anice Božić.Pisat ćemo i o literarnim natjecanjima i nagradama koje su primili naši književno nadareni učenici.Upoznat ćemo vas i s događanjima održanima ove školske godine u našoj školi, ali i sa zanimljivostima koje su još uvijek aktualne, poput plesne škole.Čitati možete i o tome kako su se sadašnji osmaši prošle godine proveli na maturalnim putovanjima.U dijelu o informatici govorimo o
cyberbullingu, a pružit ćemo vam i neke informacije o Youtubeu koje možda niste znali.Od filmova u današnje vrijeme jednostavno se ne može bez Sumrak sage čiji se četvti nastavak očekuje ove godine.Sport i gastronomija neizostavni su dio svakog zanimljivog časopisa pa se ni mi nismo susprezali od toga.Na kraju se nadamo da će vam se dopasti i stranice humora jer su sve zabilježene situacije autentične, proizašle iz naših učionica. Želimo da se smijeh koji se u tim trenucima orio u pojedinim razredima, prenese i na vaša lica!Pozdrav cijeloj školi od članova novinarske grupe, čija su oka budna, a prsti spremni zabilježiti svaku novost, svaku kreativnost, svaki trud i svaku sreću koji nas prate u OŠ Ludbreg.
Urednica
DOBRODOŠLI!
Ludoševbrojčanik
Naša škola ima:
751 učenika,402 učenika putnika,74 djelatnika,55 računala,37 učionica,19 radnika,4 školska igrališta,2 sportske dvorane,1 lift.
Kemija u našoj školi
U našoj školi postoje tri grupe kemičara. Deset osmaša djeluje pod nazivom Mladi kemičari. Radi se o izvannastavnoj aktivnosti koja se održava petkom šesti i sedmi sat, ponekad i nulti. Tu aktivnost, kao i dodatnu nastavu za 7. c i d razred srijedom, vodi učiteljica Nataša Vađon. Treća grupa su 7. a i b razred koje u dodatnoj nastavi iz kemije vodi učiteljica Tihana Petrić, a održava se svaki drugi utorak sedmi i osmi sat. Na spomenutim aktivnostima učenici produbljuju svoje znanje iz kemije radeći pokuse, vježbajući kemijske jednadžbe te rješavajući problemske zadatke u korelaciji s fizikom i matematikom kako bi postigli što bolje rezultate na natjecanjima.
U z k va l i t e t n u p r i m j e n u
4
KEM
IJA
Kemija u svijetu
Međunarodna godina kemije međunarodno je obilježavanje rezultata i uspjeha iz područja kemije i njezina pridonošenja dobrobiti čovječanstva. Obilježavanje godine kemije vodit će se pod sloganom „Kemija - naš život, naša budućnost“ i pritom ponuditi različite interaktivne, zabavljačke i obrazovne aktivnosti za sve starosne skupine kao što su predavanja, izložbe i eksperimentiranja. Time će se naglasiti kako su kemijska istraživanja iznimno važna za rješavanje naših stalnih globalnih problema s hranom, vodom, zdravljem, energijom itd.
Obilježavanje 2011. godine kao Međunarodne godine kemije
Ove godine cijeli svijet posvećuje kemiji više pažnje nego obično. To će učiniti i naša škola. Dani otvorenih vrata kemijskog kabineta i e-škola samo su neke od domicilnih aktivnosti.
Kabinet kemije do nedavno je imao samo jedan Kippov aparat; ovih dana opskrbljen je još jednim
Nezaobilazni rekviziti svakog kemičaraReakcija iznenađenja: spoj kalijeva jodida i olovnog nitrata
Kemičari preferiraju praktičan rad nad teorijom
Mladi su kemičari u suradnji s novinarskom grupom osmislili dekoraciju za fotografiranje za školski list
Godine 1911. godine Marie Curie dobila je Nobelovu nagradu za kemiju i time postala jedna od prvih žena koja je službeno doprinijela znanosti. Stoga će se ova godina obilježiti kao stota obljetnica njoj u čast, ali i svim ženama koje su promicale kemiju kao znanost.Osim toga, obilježit će se i stota godina osnivanja Međunarodne organizacije kemijskih znanosti, čime će se istaknuti važnost međunarodne znanstvene suradnje iz područja kemije.
U z k va l i t e t n u p r i m j e n u k e m i j e u b o l j u b u d u ć n o s t
5
KEM
IJA
Piše: Leon Gača, 7. b
Dio Mladih kemičara sudjelovao je u pripremi predavanja Filipa Topića, asistenta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Predavanje pod nazivom „Neprirodne katastrofe“ održano je 27. siječnja ove godine na Geološkom fakultetu u Varaždinu. Pod neprirodnim katastrofama podrazumijevaju se one koje uzrokuje čovjek, a ne priroda (npr. obuzdavanje rijeka, stvaranje jezera, rušenje brda). Tijekom toga dolazi do procesa filtriranja, sedimentiranja i dekantiranja, s kojima su Mladi kemičari vrlo dobro upoznati.U veljači se planira sudjelovati u projektu e-škole iz kemije koja će biti održana u VI. osnovnoj školi Varaždin. Tom će se prigodom s profesorima Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba provoditi zanimljiva eksperimentiranja.
Učiteljica Tihana Petrić na dodatnoj nastavi iz kemije sa sedmašicamaKristinom Povijač, Ivonom Pišpek, Sarom Šabani i Vedranom Matijašec
Mladi kemičari osmaši (Lana Zmaić, Sabina Špoljarić, Tea Žunko, Leo Sabol i Vanja Horvat) s učiteljicom Natašom Vađon
U epruvetama su prirodni indikatori od soka crvenog kupusa
Krajem svibnja u našoj školi organizirat će se Dani otvorenih vrata kemijskog kabineta. Učenici osmih razreda izvodit će atraktivne pokuse. Jedan od pokusa egzotično je nazvan crna mamba, a uključuje sastojke kao što su etanol, šećer i soda bikarbona. Za tu prigodu kabinet je opremljen Kippovim aparatom za dobivanje plinova, a uskoro će biti obogaćen i Hoffmannovim aparatom za elektrolizu vode te metalnim ormarom za čuvanje opasnih kemikalija.
2 NaOH (aq) + H2SO4 (aq) — Na2SO4 (aq) + 2 H2O (l)
Ludošpodsjeća
Naši kemičari uvijek su imali dobre rezultate na natjecanjima: 2006. godine bili su s učiteljicom Natašom Vađon na državnom natjecanju u Rabu, a 2008. godine u Primoštenu.
Nadamo se da će spomenute aktivnosti potaknuti naše kemičare da nastave proučavati kemiju i nakon osnovnoškolskog obrazovanja, a nama ostalima osvijestiti važnost kemije u stvaranju naprednijeg i kvalitetnijeg života u budućnosti.
Cu2O
Na2S
Mg3N2
U ponedjeljak 6. rujna u OŠ Ludbreg dočekani su prvašići i učenici prve generacije prvog razreda ludbreške gimnazije. Njima u čast priređena je priredba u maloj sportskoj dvorani OŠ Ludbreg s početkom u 9 h. Školski zbor pod vodstvom učiteljice Jasmine Malek otpjevao je hrvatsku himnu, a zatim se ravnatelj Antun Golubić obratio prisutnima i zaželio im dobrodošlicu. Svečanosti su prisustvovali i gradonačelnik Ludbrega Marijan Krobot, župan Varaždinske županije
Priredba povodom prvog dana škole
Božićna priredba
6
DO
GA
ĐA
NJA
U N
AŠO
J ŠKO
LI
Predrag Štromar te drugi važni uzvanici. Srednjoškolcima su uručeni lapotopi na korištenje, a dobili su i besplatan prijevoz. Prvašići su dobili reflektirajuće prsluke. Program koji je potom uslijedio, a koji je izmamio osmijehe na licima djece i roditelja, osmislile su učiteljice Zdenka Moslavac i Dragica Miklošić. Nakon priredbe učenici su otišli na ručak te nastavili druženje i upoznavanje u učionicama.
Piše: Blanka Milak, 7. a
Dana 23. prosinca 2010. godine u velikoj sportskoj školskoj dvorani održana je prigodna božićna priredba. Njome je ujedno završilo prvo polugodište. Priredbi su prisustvovali gradonačelnik grada Ludbrega i njegovi suradnici, ravnatelj, učitelji, učenici svih razreda. Također su joj mogli prisustvovati i roditelji.
Tom je prigodom ravnatelj zaželio sretan Božić i novu 2011. godinu svim učenicima, kao i puno uspjeha u drugome polugodištu. U priredbi su sudjelovali učenici dramske grupe, zatim plesna skupina D&D, a sve je to pratio zbor naše škole i tamburaši. Priredba se svima jako svidjela, pogotovo zato što je najavila zimske praznike.
Piše: Manuela Kraljić, 7. a
pred zimske praznike
Pjevački zbor OŠ Ludbreg pod vodstvom učiteljice Jasmine Malek i mladi tamburaši pod vodstvom učitelja Nikole Horvatića
Učiteljica Spomenka Lisjak s plesnom grupom nižih razreda - u božićnoj izvedbi dočarali su lepršave i radosne male anđele
Uvodni govor održao je ravnatelj Antun Golubić
Dramska skupina učiteljice Dragice Miklošić razveselila je gledatelje izvedbom s kišobranima
Prvašići školske godine 2010./2011. s prvim polaznicima ludbreške gimnazije i roditeljima
U predvorju naše škole 7. 10. 2010. od 8:30 do 13:00 h održan je Dan tehnike. Učenici su mogli vidjeti puno zanimljivih stvari, kao što je autić koji se kreće iznimno po traci prilijepljenoj na tvrdi papir i razne zanimljive male izume.
Dan tehnikeu n a š o j š ko l i Učenici su također mogli igrati
nagradne igre kao što je prepoznavanje geometrijskih likova preko omotnice pomoću vrlo zanimljivog aparata. Mogla se igrati i nagradna igra znanja o prometu. Postojala je mogućnost i za upis u neku od udruga odnosno slobodnih aktivnosti: robotiku, izradu origamija, zrakoplovno
modelarstvo, promet i Logo.Događaj su organizirali aeroklub „Rudolf Fizir” Ludbreg, Autoklub Ludbreg, Gradski informatički centar, Ludbreška udruga mladih entuzijasta (Lumen) i Radioklub Ludbreg.
7
DO
GA
ĐA
NJA
U N
AŠO
J ŠKO
LI
Dana 17. studenog 2010. godine u našoj školi održana je vježba evakuacije i spašavanja. U 11 sati u svim razredima začuo se glas ravnatelja Antuna Golubića, koji je razglasom preko zvučnika izvijestio učenike i osoblje škole o lažnome požaru “podmetnutom” u košu za smeće u učionici 3. a razreda. Zadatak učenika bio je pretvarati se da se radi o stvarnome požaru. Svi su prema unaprijed određenom planu napustili školske klupe. Uskoro su se začule policijske sirene, a potom i vatrogasne sirene DVD-a Ludbreg. Vatrogasci su brzo iskočili iz vatrogasnih vozila i krenuli gasiti vatru. Ljestvama su se popeli na 1. kat škole gdje su počeli uklanjati dim koji se širio školskim hodnicima. Nakon nekoliko trenutaka
Piše: Kristina Povijač, 7. a
Lažni požar u ludbreškoj školi
stiglo je i vozilo hitne pomoći s medicinskim osobljem koje je pružilo pomoć učenicima koji su izlazili iz gustog dima. Članovi Lukoma d.o.o. pripomogli su u gašenju i spašavanju. Nakon nekog vremena požar je sigurno zaustavljen. Na kraju su vatrogasci demonstrirali gašenje malih požara na nekoliko načina, a u tome su se okušali i neki učenici i nastavnici. Škola ima oko devetsto učenika i djelatnika pa se radilo o velikoj pripremi operativnih snaga za nesreće kakve se mogu dogoditi u školi, ali i drugdje. Sve viđeno u tih sat vremena bilo je vrlo korisno i poučno.
U vježbi su sudjelovali svi učenici razredne i predmetne nastave
Učenici sedmih i osmih razreda pružali su stručnu pomoć “stradalima”
Vatrogasci DVD-a Ludbreg i djelatnici Lukoma na zadatku
Mnoge je zanimalo što se sve to dolje može pogledati
Poziv na Dan tehnike bio je upućen svima preko panoa, nekoliko dana ranije
Svatko se mogao okušati u kreativnome tehničkome radu - izradi nakita i origamija
Zanimljiva vježba evakuacije i spašavanja bila je nešto posve novo za učenike i djelatnike škole
Piše: Ivana Biškup, 5. a
Knjižnica OŠ Ludbreg postoji već dugi niz godina. Trenutačno broji približno 860 aktivnih članova. Fond knjižnice je 6911 knjiga, odnosno 1579 naslova. Knjige se kupuju godišnje, ovisno o sredstvima škole. Prošle godine kupljeno je oko 220 novih knjiga. Nedostatak knjižnice je to što je prostor prilično malen. Bilo bi udobnije da je veća i da postoji prostor s računalima gdje bi učenici imali pristup internetu. Tada bi to bilo lakše, ugodnije i zabavnije vrijeme provedeno u školi. Radno vrijeme knjižnice je od 7 do13 sati, od ponedjeljka do petka. Voditelj knjižnice je učitelj Kami Othman.
Knjižnica OŠ Ludbreg
8
KN
JIŽN
ICA
Pitali smo naše knjižničarkePostavili smo nekoliko brzih pitanja dvjema mladim knjižničarkama koje češće od ostalih u knjižnici krate svoje vrijeme.
Što te privlači glede rada u knjižnici?
Laura: "Volim knjige, pa sam tako počela dolaziti u knjižnicu.Slažemo knjige po policama i pomažemo našem učitelju kod posuđivanja i vraćanja knjiga. To mi je jednostavno lijepo raditi, a tako i upoznajem djecu. U knjižnici se šalimo s našim knjižničarom i uvijek nam je zabavno."
Koliko knjiga pročitaš mjesečno?
Laura: “Mjesečno pročitam dvije do tri knjige. Ovisno o slobodnom vremenu.”
Najdraža knjiga?
Laura: “Nemam najdražu knjigu.Imam puno dobrih knjiga, ali ne i najbolju.”
Što te privlači glede rada u knjižnici?
Tamara: "Rad u knjižnici privlači me zato što mogu pomoći drugima pri odabiru knjige, steći nova prijateljstva i razgovarati o dojmovima pročitanih knjiga...”
Koliko knjiga pročitaš mjesečno?
Tamara: “Mjesečno pročitam oko dvije knjige.”
Najdraža knjiga?
Tamara: “Ne znam koja bi mi knjiga bila najdraža. Ima jako puno dobrih knjiga koje sam pročitala.”
Piše: Nikolina Kovačević, 7. b
Ludošpreporučuje
Dvije knjige s puno humora koje je svakako vrijedno pročitati za osnovnoškolskog obrazovanja:
1. Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea (lektira za 7. r. )2. Ephraim Kishon: Kod kuće je najgore (lektira za 8. r. )
Lauri Kordeš u knjižnici je uvijek zabavno
Tamari Kušter knjižnica je mjesto gdje može steći nova prijateljstva
Školska knjižnica trenutno broji 6911 knjiga
Haiku stvaralaštvo petih razreda
9
HA
IKU
PO
EZIJA
Ilustrirao: Luka Katalenić, 7. bGejša je jedan od simbola Japana. Ta riječ na japanskom znači “djevojka umjetnosti”. Gejša mora znati mnogo o književnosti te biti upućena u aktualna društvena događanja.
Ilustrirao: Rok Međimurec, 7. bJapanski lampion. Izrađuje se od papira. U Kini i Japanu uglavnom je povezan uz svečanosti.
KIŠA
Svaki novi danona je plave boje.Neki je vole.
Ana-Marija Filipović, 5. b
LISTOVI
Gdje ste listovi?Gdje plešete, letite?- Nad vjetrom ovim!
David Horvat, 5. b
DRVO I LIST
List pao s drva.Drvo samo, tužno je,plače od tuge.
Ana Blagaj, 5. b
KIŠA
Kišica pada.Puna je mala lokva.Vani sve šumi.
Lucija Stanko, 5. b
KNJIGE
Dvije-tri knjigečita istovremeno.Prekratak život.
Vivian Prlog, 5. b
MORE
Široko šumi,valove diže plave,pliva duboko.
Marta Henec, 5. a
SNJEGOVIĆ
Nestaško maliu mene vedar gleda.Nos nakrivio.
Marta Henec, 5. a
LIST
Žute je boje,vjetrić ga blag spustiomedvjedu na prag.
Lea Kramar, 5. a
ŠUMA NOĆU
Tišina vlada,ptičice ne cvrkuću,svuda je tama.
Antonela Zekić, 5. a
LJETO
Valovi plavii masline žute.Praznici su tu.
Jelena Margić, 5. a
ŠUMA
Šušti ti, šumo,kad vjetar grane tvojenježno sad mrsi.
Filip Čanaki, 5. a
SNJEGOVIĆ
Snjegović je samusred ulice.Oblače ga pahulje.
Marta Posavec, 5. a
SUNCE
Toplo sunce sja,igrati se ideš ti,igram se i ja.
Alan Međeral, 5. a
RASPLESANI LIST
„Jako sam sretanšto mi je vjetar plesnipartner u letu!“
Lea Miroslav, 5. b
Haiku je tradicionalni japanski kratki lirski oblik.Sastoji se od triju stihova sa po pet, sedam i pet slogova. Izvorni haiku nema rimu, naslov ni autora, a govori o prirodi odnosno povezanosti čovjeka s njome. Petaši su si ove godine zaista dali truda pa pročitajte što je sve proizašlo iz njihove radionice. Sa svojim haiku pjesmama na međuopćinskom natjecanju LiDraNo natjecali su se David Horvat, Vivian Prlog, Filip Čanaki, Lea Miroslav i Marta Posavec. Za županijsko natjecanje, koje će se održavati od 21. do 25. veljače, od navedenih pjesama odabrana je pjesma Vivian Prlog.
VJETAR
Kroz grane pjevasvoju pjesmu milenuo palome listu.
Ria Gača, 5. b
Koliko ste dugo učiteljica razredne nastave?Učiteljica sam više od 30 godina. Reći ćete mnogo, ali svakog dana u razred ulazim s takvim entuzijazmom kao i onda kad sam započela raditi. Učionica je moj teren, djeca su moj posao i moj život.
Je li Vam draži posao u školi ili pisanje?Draži mi je posao u školi. Sretna sam što sam učiteljica jer sam o tom zvanju maštala od ranog djetinjstva. Nikad nisam požalila što sam to odabrala. U tom zvanju sam se u potpunosti našla. To me čini sretnom i zadovoljnom, a što se tiče pisanja, to je moj hobi. To činim usput uza sve obaveze koje imam. Pisanje me relaksira, odmara, daje mi novu snagu.
Koliko se dugo bavite pisanjem?Pišem jako dugo. Prve pjesmice napisala sam još u osnovnoj školi. U gimnaziji sam pisala ljubavnu poeziju. Od toga ništa nisam sačuvala, jer pisanje tada nisam shvaćala ozbiljno. Tijekom svog učiteljskog rada pisala sam ono što mi je bilo potrebno u poslu. Bilo je tu bezbroj pričica,
igrokaza i pjesmica, koje također nisam sve sačuvala. Mislim da je svake godine bilo materijala za jednu knjigu, no tada nisam o tome razmišljala. Drago mi je da je ipak nešto ostalo i da je trajno zabilježeno u mojim knjigama.
Što sve pišete?Pišem pjesme, igrokaze, pričice i basne. Izražavam se književnim jezikom, ali i kajkavskim narječjem jer neizmjerno volim tu našu domaću riječ, a mislim da je dosta zapostavljena. Djeca danas ne znaju značenje dosta naših kajkavskih riječi što mi nije drago. U svojim proznim radovima nastojim uvijek pozitivno djelovati na čitatelje. Posebno mi je draga moja posljednja knjiga Basnice, namijenjena djeci. To je niz pjesmica, mnogo lijepih stihova u rimi, a likovi su životinje jer ih djeca veoma vole. Svaka ta životinja predstavlja čovjeka s određenom manom i vrlinom. Kod nekih se pojavljuje želja za
10
INT
ERV
JU
Intervju s Anicom Božić
Dar mnogih učitelja nepresušna je kreativnost. Neki od njih ju, osim na satu, njeguju i u slobodno vrijeme.Učiteljica 1. c razreda Anica Božić ove je godine objavila svoju treću knjigu.O tome zašto piše i što ju in-spirira, čitajte u retcima što slijede.
tuđim, samoisticanje, ukazuje se na posljedice lijenosti, hvalisavosti, laži i krađe. U drugima se ističu ekološke aktivnosti koje uništavaju svijet. Svaka basnica svojom slikovitom poukom ima namjeru potaknuti čitatelja na razmišljanje o vlastitom ponašanju i na želju da loše ispravi. Vrijednost ovoj knjizi dale su
Pišu: Manuela Kraljić i
Vedrana Matijašec, 7. a
Naslovnica Basnica koje su dobile naziv po umanjenici imenice basne
Gotovo da i nema životinje koja se nije našla na stranicama Basnica
Pisanje merelaksira,
odmara,daje mi novu
snagu
11
UK
USN
I K
UTA
K
ilustracije učenica naše škole Magdalene i Patricije Gložinić (9 i 11 godina). One su svaku pjesmicu oslikale, one su napravile prekrasnu slikovnicu. Svojim likovnim govorom pratile su fabulu, dogodovštine junaka svake basne. Imale su vrlo zahtjevan zadatak, uložile su mnogo truda i vremena, ali se isplatilo.
Zašto pišete? Mislite zašto sam pisanje odabrala kao svoj hobi? Ne znam, u tome sam se jednostavno našla. To je moj dar, talent s kojim sam se rodila. Pišem uvijek i na svakom mjestu. Što god radim, olovka i papir su pored mene.
Gdje pronalazite inspiraciju?Svugdje oko sebe. Tematika mojih pjesama je različita. Tu prevladavaju pjesme misaonog karaktera te one u kojima se ističe lokal-patriotizam. Neizmjerno volim prirodu pa imam dosta pejzažnih pjesama koje izražavaju moju idiličnost i moju intimu. U lirskom izražaju nisam zaboravila obiteljsku pripadnost, posebno ljubav prema unucima. Nezaobilazna je i tematika vezana za moju učiteljsku profesiju. To je niz svakodnevnih đačkih
dogodovština, pretočenih u stihove. Na kraju ću spomenuti također i duhovne pjesme koje mi daju mir i zadovoljstvo.
Koji je Vaš sljedeći projekt?Voljela bih se posvetiti pisanju za djecu. Što će to konkretno biti, još nisam sigurna. Imam bezbroj ideja. Bila bih presretna da mogu bar neke realizirati.
Zanimljivi tekstovi za najmlađe popraćeni su razigranim crtežima dviju učenica naše škole
Magdalena i Patricija Gložinić učenice su 4. b i 6. a razreda i oslikale su stranice Basnica
Anica Božić je razrednica 1. c razreda
Piše: Lucija Stanko, 5. b
Ukusni kutakSvaki dobar list bio bi nepotpun bez ponekog gastronomskog prijedloga pa vam donosim nešto što često sama pripremam, bez imalo pomoći odraslih...
Kolači u našem kraju
U našem kraju najčešće se peku kolači od dizanog tijesta: orahnjača, makovnjača, klipići, buhtle. Orahnjača i makovnjača izvorno su podravski kolači. Takvi se kolači najčešće jedu nedjeljom i blagdanom.Za dobro dizano tijesto potrebno je imati dobro namjensko brašno, svježi kvasac i puno, puno volje. Također je potrebno pustiti da se tijesto kvalitetno digne prije nego se oblikuje kolač.
Recept za ukusan uspjeh u školi
2 kg učenja10 dl truda70 dag izvršavanja dužnosti5 l nošenja pribora90 ml pažljivosti na satu40 g napisanih bilježaka
Sve to pomiješati u smjesu u nevelikoj torbi i ispeći u školi na 220 stupnjeva.
Ovakve kolače pečem sama već dvije godine
LITERARNI I LIKOVNI RADOVI UČENIKA
Pjesme o bojama
Zelena pjesma
Moja je boja zelena.Ona je boja lista, livade i mog kista.Zelene boje su zidovi sobe moje. Zelene boje su oči moje.
Igor Katalenić, 3.b
Žuta pjesma
Jedne je noći mjesec žutkrenuo na svoj dugi put.
Putem je zvjezdice sretaoi čekao kad će se javiti pijetao.
A kad se pijetao oglasio,tad se mjesec ugasio.
Sunce je svoj položaj zauzeloi sve ljude na ustajanje pozvalo.
Filip Matijević, 3.b
Šarena pjesma
Šalila se plava šljiva,da je ljepša nego gljiva.Pa je pisala žutoj paprici,dalekoj rođakinji u još daljoj Africi.
Primijetio crni koskako je šljiva digla nos.Stao je tješiti smeđu gljivuu stilu: šljiva je skroz naskroz u krivu.
Reče: “Šljiva se samo pravi,završit će u zelenoj travi.Tamo će je pojest maleni mravi,A tebe će, draga moja, spremit u roznoj tavi.”
Judita Havaić, 3.b
Pjesma o bijeloj boji
Zadaću svoju na bijeli papir pišem,a kad pogriješim sve gumicom izbrišem.
Bijela brada, bijeli snijeg.Tko se penje uz naš brijeg?
Ispod snijega visibabe bijele,glavicama svojim sve nas razvesele.
Bojana Vrbanić, 3.b
12
LIT
ERA
RN
I I L
IKO
VN
I RA
DO
VI
Crvena bubamara
Crvena bubamarau travi spavajer je boli glavaod dosadnoga mrava.
Stalno ju je gaziodok se s mravicom mazio.A bubamaru nije opazio.
Marta Škoro, 3.b
Dejana Ročkar, 2. a
Tena Pavlović, 2. a
Leona Lovrenčić, 1. c
Tko piše i crta, zlo ne misli...
Zelena pjesma
Moja je boja zelena.Ona je boja lista, livade i mog kista.Zelene boje su zidovi sobe moje. Zelene boje su oči moje.
Igor Katalenić, 3.b
13
LIT
ERA
RN
I I L
IKO
VN
I RA
DO
VI
Luka Balažinec, 2. c
Medo i pčela
Medo: “E, pčelice, baš si mi jadna! Cijeli dan letiš kako bi skupila nekoliko zrnca peludi. Ni ruke nemaš! Pa, pogledaj mene kakvu šapetinu imam! Njome kad zagrabim, ništa ne ostane. I ne mučim se cijeli dan.”
Pčela: “Što se, medo, hvališ time što si velik i što se ne moraš pomučiti za svoju hranu? Ja sam mala, ali vrijedna. Pa što ako nemam ruke i skupljam zrnca? Zato imam malen, ali opasan žalac.”
Medo: “Eh, stvarno si jadna, što ćeš s tim žalcem? Pogledaj moje velike i strašne pandže!”
Ogladni medo, sjeti se pčele i pomisli: “Sad ću pokazati toj jadnoj pčeli tko je strašan i snažan. Idem ravno do košnice uzeti slasni med. “
Zagrabi medo svojom šapom, a na njega se sjuri čitav roj malih pčela. Kad su ga počele bosti, prestraši se i pobjegne u svoju špilju.
Pčelica mu povikne: “Ej, veliki i strašni medo! Gdje je nestala tvoja snaga i što se plašiš mene pčelice?”
Arijana Kosec, 3.c
Tko piše i crta, zlo ne misli...JEDAN DIJALOG I JOŠ MALO POEZIJE
Karla Majhen, 4. a
Denis Lazić, 2. b
Patricia Kvar, 3. c
Bijeli put
Božićna pjesmaI pjeva anđela zbor.Jedna zvijezda malaEpsku pjesmu zapjevala.Lijepo se igralaI sanjkala se.
Put zablistaU svetoj noći zaTek rođenog Krista. Kristijan Gložinić, 5. b
Hura za Ludbreg
Hura za Ludbregkoji rijeku Bednju ima,i za Svetu Nedjeljukoja veselje donosi svima.
Hura za Ludbregkoji je centar cijelome svijetu,hura za Ludbregkoji je najljepši grad na planetu!
Marta Mihin, 4. a
Tko piše i crta, zlo ne misli...DIJALEKTALNA POEZIJA
14
LIT
ERA
RN
I I L
IKO
VN
I RA
DO
VI
Moja klet
Moja klet je stara pedeset let. Zapuščena je kak stara babica. Jedino je lepa i vesela dok beremo grozdje.
Teo Janković, 2. b
Fejs i ja
Na Fejs rado statuse devamda malo virtualno ponorevam.
Celi dan na njemu pošteno visimi na školu skoro ništ ne mislim.
S Fejsa navečer oditi neje lakoi v tome me sigurno razme sako.
Davor Zember, 7. a
Filip Piškor, 2.c
Arijana Kosec, 3. c
Ftiček
Z grane na granuhop, hop.Od lista do listačop, čop.
Zraku je soncav letu vlovil.
Z krili šarenimklap, klap.Z kljunekem žotimčap, čap.
Vesela pesmicazbudila jejoš jeden den.
Silvija Vađunec, 8. c
Mihael Kirić, 7. a
Marija Kirić, 7. a
Mateo Petrić, 2. b
Veter
Došel je odnikudi zaigral sečez grane brezedo sakoga lista,čez trovu zelenudo sakoga grma.
Se je zaplesalo ipoletelo.
Čez prste,čez losi,od mojega srcado tvojega pogleda.
I tu je najempotse stalo.
Silvija Vađunec, 8. c
Kruhek
Tak lepi beli, topli,mehki i rohli kruhekbabica je mesila,v krušni peći pekla,i meni je rekla:“Dojdi, dečec, fleten bodi,bom ti ftrgla komačecdok je još topli!”Jo sem se pak požuril,dobil kruheka,vgrizel ga i najel se.Baš je fini te babičin kruhek!Sem ne znol da trebakvos i sol i joke roke,da bi se zmesil i spekel.
David Stančin, 3. a
15
LIT
ERA
RN
I I L
IKO
VN
I RA
DO
VI
Čudovišni doček Nove godine
Kad sam krenuo prijatelju na doček Nove godine, presrelo me zeleno čudovište iz svemira i pitalomože li sa mnom. Zbog straha ga nisam mogao odbiti. Došavši prijatelju, on se uplašio i pobjegaoiz svoje kuće. Kad se vratio, objasnio sam mu da je čudovište moj novi prijatelj, na što se prijateljzačudio. Kasnije smo se sprijateljili igrajući se skrivača. Čudovište nije stalo u ormar pa smo ga odmahnašli. Kad je otkucala ponoć, nas trojica smo ispaljivali rakete, a čudovište nam je svojim svemirskimumijećima pomoglo da odlete što dalje u nebo.
Patrik Lazić, 5. aGita Hiržin, 6. c
Petar Sačer, 6. c
Luka Križanić, 8. b
Suzana Dežić, 6. c
Monolog jedne kornjače
Zovem se kornjača Korni. Kupila me djevojčica Vita. Živio sam u trgovini u kojoj je živjelo mnoštvo različitih prijatelja: ribica, ptica, miševa i još puno njih. Sada sam u njezinoj sobi koja je jako topla i živim u svojoj kući koja se zove tatarij. Volim kada me Vita hrani, ulijeva čistu vodu i kada me čisti. Najbolje mi je kad se Vitini prstići utrkuju sa mnom, a još ljepše mi je kada me mazi. Jako sam sretan kod nje, ali bih volio još jednog prijatelja.
Vita Nemec, 3. b
Neobični rođendan
Bila sam na Patricijinom rođendanu gdje smo se kupali na bazenu. Odjednom se dogodilo čudo! Malo zeleno biće s četiri ruke, sedam prstiju, šest nogu i osam glava doletjelo je u bazen svojim čarobnim romobilom. Svi smo odmah istrčali van iz bazena i sakrili se. Rekao je da dolazi s planeta Jupitera i da se zove Zumbi. Tad nam je ponudio krokete od glista, umak od blata i žive pauke. Odmah smo ga odbili i ponudili grickalicama, pizzom i tortom, a on je odgovorio da će se udebljati i da jede samo žive, male i ljigave životinjice s umakom od blata i pijeska. Odmah smo otišli u potragu za hranom za Zumbija. Srećom, nešto smo i pronašle. Poslije smo primijetile kako nema jedne djevojčice. Nakon što se vratila rekla je da joj je glista ušla u trenirku. Počele smo se smijati i tada shvatile da je zeleni svemirac, zapravo, naš pravi prijatelj.
Ema Krobot, 3. c
Kako je zapravo završila Šuma Striborova
Razveseli se baka kao nikada, poletje do ogradice, uhvatila se već rukom za srebrna vratašca.Kad je ušla u selo, tamo vidje veliki dvorac. Požurila je do njega. Kad je ušla u dvorište dvorca, vidjela je mali ribnjak, puno raznobojnog cvijeća i malu terasicu. Popela se po stubama i ušla u dvorac. Tamo su je vidjele sluškinje. One ju u treptaj oka presvuku u haljinu. Haljina je bila bijela u gornjem dijelu,u sredini je imala debeli crni pojas, a dolje je bila bijela suknja koju je pojas prekrivao.Pođe tako lijepo odjevena baka do kraljevskog prijestolja i sjedne u prelijepu stolicu. Tad baka postade mlada žena. Začu se narod koji kliče novoj kraljici sela. Žena vidje još jednu stolicu, no malo manju. Tamo smjesti djevojku koja joj je prodala triješće. Ona je postala princeza.Žena ugleda svog sina na zaleđenom jezeru kako lovi ribu. Žena ga nije mogla gledati i pozove stražu da sina dovedu k njoj. Naredi sluškinjama da ga okupaju u vrućoj vodi i da ga presvuku u toplu odjeću. Kad je to bilo napravljeno, žena stavi svog sina na lijevu stolicu kraj prijestolja i on tada postade princ.Princ se ubrzo oženi princezom. Baka zauvijek ostade mlada. A šuma? Što se tamo zbilo, ne znam. Možda Domaći i Stribor slave vjenčanje bakina sina. Lea Kovačić, 4. b
Tko piše i crta, zlo ne misli...Malo neobične proze...
1. DAN
Konačno je došao dan koji smo dugo čekali. U pet sati ujutro krenuli smo put Pule. U autobusu je većina spavala ili je kartala. Na putu smo se provozali Alejom glagoljaša od Roča do Huma i vidjeli razne natpise i kamene spomenike, posjetili crkvu u Humu-najmanjem gradu na svijetu te prošetali zidinama Motovuna. Popodne smo, već umorni, stigli do hotela “Pula”. Budući da je bio sunčan dan, malo smo se i kupali, a navečer smo otišli u disko i plesali do ponoći.
2. DAN
Nakon ručka brodicom smo posjetili Veli Brijun - najveći otok u skupini brijunskih otoka. Vlakićem smo se provozali otokom te vidjeli mnogo biljnih i životinjskih vrsta. Najviše nas se dojmila papiga Koki koja je znala govoriti, ali je tog dana valjda bila umorna od silnih posjetitelja pa nije progovorila ni riječi. Slikali smo se ispred masline iz 4. stoljeća. Nakon toga posjetili smo muzej prepariranih životinja otoka Veli Brijun i muzej slika Josipa Broza Tita.
3. DAN
Prijepodne smo razgledavali Pulu. Prvo smo otišli u Arheološki muzej gdje smo vidjeli razne ostavštine iz kamenog doba poput posuda i nakita, ali i razne ploče ispisane glagoljicom. Zatim smo posjetili pulsku Arenu gdje nam je turistička voditeljica govorila o njezinoj povijesti. Prošetali smo i njezinim podzemljem. Kasnije smo imali malo vremena da obiđemo trgovine. Mnogo toga smo nakupovali.Poslijepodne smo imali slobodno. Bio je kišovit dan pa je kupanje otpalo, no našli smo način zabavljanja u hotelu. Igrali smo razne društvene igre, kartali i smijali se. Družili smo se i s našim vršnjacima iz drugih gradova, a navečer smo opet išli u disko.
4. DAN
Nakon doručka posjetili smo Zvjezdarnicu Višnjan gdje nam je astrologinja održala predavanje o svemiru. Vidjeli smo i kupolu u kojoj je smješten veliki teleskop. Zatim smo išli u jamu Baredine, 60 metara ispod zemlje. Bilo je zanimljivo slušati vodiča, ali jako hladno. Nakon toga slobodno vrijeme proveli smo kupujući više-manje nepotrebne stvarčice. Poslijepodne su neki išli na kupanje, usprkos tome što je padala kiša. Bili su očajni. Danas je bila zadnja noć našeg maturalca pa u disku nije bilo jako zabavno, neki su i plakali što se rastaju od svojih novih prijatelja.
5. DAN
Bili smo tužni što idemo doma, ali i veseli što ćemo vidjeti svoju obitelj. Na putu smo pjevali i prisjećali se našeg boravka u Puli. Učiteljice su osmislile “Radio Autobus” gdje smo mi učenici mogli slati poruke, želje i pozdrave svojim prijateljima iz drugih gradova. Najviše mi se svidjela poruka jednog učenika koji je napisao: “Daljina ne će razdvojiti prave prijatelje, vlak Ludbreg-Koprivnica još uvijek vozi.“ Vjerujemo da smo se svi lijepo proveli na maturalcu i da nam je bilo zabavno usprkos tome što nas vrijeme nije poslužilo.
16
MAT
UR
ALA
C
PuT u IsTrU
Zvjezdarnica Višnjan - lokacija Tićan
Muzej s ostavštinama vezanima za Tita
Muzej na Velom Brijunu
Pulska Arena
7. c i 7. d s učiteljicama ispred masline iz 4. stoljeća na Velom Brijunu
Pišu: Petra Horvat iElena Kišićek, 8. d
Najmanji grad na svijetu, pulska Arena, zvjezdarnica u Višnjanu, muzeji na Velom Brijunu i jama Baredine bili su samo neka od odredišta maturanata ce i de razreda. Donosimo vam ih u putopisno-dnevničkoj prozi Petre i Elene.
U ranim jutarnjim satima 8. 6. 2010. krenuli smo iz Ludbrega put mora: učenici 8. a i 8. b razreda te razrednice Ljudmila Kladić i Vesna Međimorec, a u pratnji učiteljica Nada Novota. Nakon nekoliko stajanja stigli smo na naše prvo odredište – slapove Krke. Skradinski buk nas je očarao te ostavio bez daha. Toliko ljepote satkano u stepeničastim slapovima na jednome mjestu. Uživali smo šećući izgrađenim drvenim puteljcima koji su se nadvijali
MaTuRaLaC iZ sNoVa
nad Krkom poput pravih mostova. Raznovrsno raslinje plijenilo je našu pažnju, a zaglušujući šum vode davao je svemu jednu romantičnu notu.Puni dojmova napustili smo Krku i krenuli prema Gradcu. Od Brela do Gradca, u dužini 50-ak kilometara, vozili smo se uz jadransku obalu. Uživali smo u prekrasnom krajoliku, plažama, šumama, a zaleđe Biokova nadvilo se nad nama poput anđela čuvara. Borovi, maslinici, vinogradi, sve je bilo za nas novo i prelijepo. Konačno Gradac. Hotel se nalazio blizu centra, u zoni bez automobila, u neposrednoj blizini plaže i mora. Imao je prekrasan vanjski bazen neobična oblika od kojega se nismo odvajali. Bili smo smješteni u obiteljskim apartmanima po dva učenika u sobi. Svaki apartman imao je balkon i pogled na more. Za doručak, ručak i večeru
bio je postavljen švedski stol. Posebno smo bili očarani raznovrsnim pićima, kolačima, voćem te sladoledom.Treći dan krenuli smo u Dubrovnik. Prolazeći kroz Metković, vidjeli smo deltu rijeke Neretve gdje utječe u more. Dolina Neretve prekrasna je te bogata nasadima mandarina. Dubrovnik je poznato svjetsko turističko središte.Obišli smo povijesnu gradsku jezgru opasanu zidinama.Šetali smo Stradunom, vidjeli kip sv. Vlaha, Veliku i Malu česmu, Orlandov stup, baroknu crkvu, Knežev dvor te mnoge druge znamenitosti.Četvrti dan uživali smo u moru, bazenu i suncu kojega je bilo napretek. Bili smo
17
MAT
UR
ALA
C
neizmjerno sretni što smo boravili na krajnjem jugu pa nas vrijeme nije iznevjerilo. Uvečer smo se družili, pjevali i plesali uz animatore, slušali prekrasnu živu glazbu na terasi hotela te gledali talasanje mora i poluotok Pelješac. Šetali smo uz more uređenom šetnicom te udisali svježi morski zrak. U sobama se druženje nastavljalo do kasnih noćnih sati uz zvukove gitare, viceve, lovačke priče i smijeh.Stigao je i dan povratka kući. Poslije ručka krenuli smo put Ludbrega. Pomalo umorni, puni dojmova, doživljaja, sanjarili smo i dremuckali sanjajući o upravo rođenim ljubavima na ovome maturalcu iz snova.
Učiteljice su uživale u putovanju jednako kao i učenici Slapovi Krke
Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku
Knežev dvor u Dubrovniku
Pišu: Valentina Kladić iMario Kovačić, 8. b
Slapovi Krke, Skradinski buk, Gradac i dubrovačke znamenitosti začinjeni dobrom zabavom i novim ljubavima učinili su da nekima ovo zaista bude maturalac iz snova.
Vepric - svetište Majke Božje Lurdske blizu Makarske
Na raspisani natječaj za Zbor malih pjesnika 2010. godine iz naše škole poslali smo pet pjesama, a odabrana je pjesma „Kmica” Valentine Kladić, učenice 8. a razreda. Pjesma je uvrštena u zbirku i izvođena u zlatarskoj Sokolani.
KMICA
Dok japa zaorije brozdo,Dok se v peči pogasi ogenj,Dok se navlečeju črni oblaki,Dok me sestra slučajno oplete,Dok z kasice stepem zodnjo kunu.
Kmica je dok zanavek zaklopimo oči,A babica veli da unda počinje svetlo.
Valentina Kladić, 8. aMentorica: Ljudmila Kladić
SAMO SAM TI ŠTELA REČI
Samo sam ti štela rečida je ovo letodogo snega bilo.Sa smo drva pokurili.
Samo sam ti štela rečida su mami navečerpak šniclini zgorelidok je seriju gledala.
Samo sam ti štela rečida je njihaljkade si me njihaljoš navek strgana.
Samo sam ti štela reči da te još navek volim.
Silvija Vađunec, 8.cMentorica: Nataša Sedlar
30. kajkavski natječaj “Draga domača rieč” u Ivancu
Nagrađeno književno stvaralaštvo
18
NA
GR
AĐ
ENO
ST
VAR
ALA
ŠTVO
41. zbor malih pjesnika u Zlataru
U petak 10. prosinca 2010. godine u srednjoj školi u Ivancu održan je 30. kajkavski natječaj pod nazivom „Draga domača rieč 2010.” Odabrane su dvije pjesme učenica Osnovne škole Ludbreg - Marinele Matijašić i Valentine Kladić. Pjesme su objavljene u Zborniku „Draga domaća rieč 2010.“ i bile izvedene na završnoj školskoj priredbi u Ivancu.
KAJKAVSKE REČI
Tak droge kak kruhek beli,Tak lefke kak pero na ftici,Tak tožne kaj srce se raspokneI brižne kak mati v kmici.
Moreš z njimi povedati ljubav,Opravdati bedastoču,Dokozati poštenjeI baš se reči z lakočo.
Valentina Kladić, 8.aMentorica: Ljudmila Kladić
2. festival priče u Zagrebu
Leo Sabol i Silvija Vađunec, učenici 8.c razreda, prošle su godine sudjelovali u pisanju eseja, priča odnosno pjesama o nenasilju. Oboje su odabrali esej. Iako esej nije lako pisati, Leov esej “Korak prema boljem svijetu” i Silvijin “Negdje tamo daleko vidim mirnu budućnost” bili su odabrani kao bolji. Leo je osvojio 1. mjesto, a Silvija 3. mjesto.Leo i Silvija, zajedno sa svojom mentoricom i roditeljima, pozvani su na 2. festival priče i dodjelu nagrada Jagoda Truhelka u Dječje kazalište Dubrava u Zagrebu.
Svaka je škola ponosna kad neki od njezinih učenika bude nagrađen, odnosno postigne dobar rezulat na natjecanju. Literarnih je natjecanja mnogo tijekom godine, a na ovima smo uspjeli sakupiti lijepe bodove. Čestitamo učenicima, ali i njihovim mentoricama na tome!
Pišu: Melita i Ljiljana Koštarić, 8. a
i Lana Zmaić, 8. c
Leo Sabol i Silvija VađunecMarinela Matijašić i Valentina Kladić
30. smotra dječjega kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić” u Svetom Ivanu Zelini
Na poziv Pučkog otvorenog učilišta Sv. Ivan Zelina za sudjelovanje na 30. smotri dječjega kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić” - Sveti Ivan Zelina 2010. u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Sv. Ivan Zelina odazvala se i naša škola. Pritom je pohvaljena pjesma Valentine Kladić „2010. sega ima, samo penez ni”. Pjesma „Samo sam ti štela reči” Silvije Vađunec iz 8. c razreda dobila je treću nagradu stručnog ocjenjivačkog povjerenstva. Naslov pjesme ujedno je urednik odabrao za naslov cijele zbirke pjesama.
19
NA
GR
AĐ
ENO
ST
VAR
ALA
ŠTVO
KORAK PREMA BOLJEM SVIJETU
Još od prvih zapaljenih plamićaka vatre, prvih crteža na vlažnim, tamnim zidovima chauvetske pećine (gdje su pronađeni prvi čovjekovi pokušaji opisivanja svijeta oko sebe) i prije no što se prvo kolo zavrtjelo kako bi olakšalo čovjekov teret, ljudska rasa neprestano se borila sa svojom mračnom stranom. Bio to strah, ljutnja, pokazivanje premoći ili čisti nagon za uništavanjem (ovo je, nažalost, nešto što je samo čovjek kadar imati), nikad nismo štedjeli razloga kako bismo opravdali nasilje, a ni nasilje nije štedjelo načina kako bi opravdalo nas.
Čim, kao djeca, postajemo svjesni samih sebe i svijeta koji nas okružuje, počinjemo primjećivati, a kako odrastamo prihvaćati, kako nas taj isti svijet naizgled uči jednoj stvari: gazi ili budi zgažen. Davno je engleski renesansni pjesnik John Lyly rekao: „U ljubavi i ratu sve je dopušteno“. No, bismo li se mi stvarno trebali povoditi za ovim riječima? Bismo li zaista trebali, od svojih najmanjih koraka, mlatiti kako ne bismo bili premlaćenima, vrijeđati kako mi sami ne bismo ostali povrijeđeni, odbacivati one koje smatramo drukčijima samo zato da bi drugi prihvatili nas? Nitko od nas nije bio rođen s pištoljem u ruci, nitko od nas nije zamrzio svijet čim je otvorio oči, nitko od nas nije odbacio ljude oko sebe samo zato što nisu izgledali ili ponašali se poput nas. Sve smo to, nažalost, naučili.
Što je najtužnije, svijet nas i dalje uči istoj stvari: boj se drukčijeg! Taj isti svijet nas barem jednom u životu natjera da se upitamo: Što je to normalno? Odgovor na to pitanje niti je jednostavan niti je univerzalan. Svi narodi ovog svijeta ne pružaju isti odgovor na ovo pitanje. Dok je meni normalno probuditi se ujutro, pojesti svoje kukuruzne pahuljice koje mi je brižno spremila moja baka, obući čistu odjeću koju mi je mama još jučer oprala i izglačala i otići autobusom u školu, nekom dječaku u Vijetnamu normalno je ustati, pojesti pržene skakavce koje je prošlu noć lovio sa svojim ocem, obući odjeću koju je sam oprao i složio te otpješačiti u školu udaljenu i po dvadesetak kilometara od njegove kuće. Neki dječak mojih godina u Mauritaniji, jednoj od najsiromašnijih država svijeta, pak, gleda na ova dva primjera tužnim očima zbog toga što njega nitko ne budi ujutro; majka mu je prebolesna da se brine o njemu, baku i oca nikad nije ni upoznao, a osjeća se kao najveći bogataš ovog svijeta kad mu netko da šalicu pitke vode. Utopiti se u masi kod mene znači ne dobivati
uvijek odlične ocjene da me prijatelji ne bi zadirkivali, biti cool, što znači ne pokazivati svoje osjećaje, nositi sve što nosi moja ekipa i raditi sve što i oni rade. Nekoj djevojčici u Afganistanu to isto znači pokoravati se željama svog oca i svakog muškarca u njenom životu, ma kakve one bile, moliti se Allahu barem četiri puta dnevno te biti spremna u svakom trenutku dati svoj mladi život u ime svoje vjere. A negdje u Kini otac uči svog sina kako je najbolje za njega da se odmah zaposli u jednoj od nebrojenih zapadnjačkih tvornica, raditi i po dvadesetak sati dnevno kako bi obojica mogli priskrbiti nešto riže na stol svoje obitelji.
Sve ovo i ne mora se događati negdje daleko, daleko od naših očiju. Sve to se možda događa upravo pred našim nosom, a mi to ne vidimo.Iako se to možda ne čini na prvi pogled, zbog toga smo se udaljili od svijeta. Svijet, kad ga malo bolje pogledamo, i nije normalan, ne uklapa se ni u jedan način ponašanja i svaki njegov metar drukčiji je od onog drugog. I zbog tih stvari, baš kako je i bio naučen, čovjek je zamrzio svijet. Pa ipak, kud god da pogledamo, ove su stvari uvijek iste: ljubav, strah, nasilje i smrt. Baš kako je svijet nenormalan i drukčiji, takvi su u stvarnosti i ljudi koje viđamo svaki dan, a takve su i stvari koje oni čine. Da nisu, ne bismo osuđivali ratove, ubojstva, pljačke, zlostavljanje žena i djece, laži i prijevaru. Sve to se ipak zbiva svaki dan. Zašto se s takvom netrpeljivošću i sumnjičavo ponašamo prema nekom tko nije u našem društvu, tko ne izgleda poput nas i ne ponaša se poput nas? Jer je to način svijeta: djeca se nauče ponašati tako od svojih roditelja, a njihovi roditelji od svojih i tako unedogled. Djeca odmalena gledaju kako im otac tuče i vrijeđa majku, djed baku, stariji brat nekog dječaka manjeg od sebe, na vijestima svakodnevno vide nečije ubojstvo, tuču odraslih, objavu rata. I to sve, naravno, ostane u njima, ponekad i cijeli život te se s vremenom i oni počnu ponašati poput svojih uzora. I baš je tako, oponašajući ono što su prije njega radili drugi, čovjek naučio mrziti druge ljude.
Možda i najgore od svega jest to što se djeca počnu ponašati ovako jako rano. Svaki dan vidim nekog svojeg vršnjaka kako ga tuku dečki veći i snažniji od njega, kako moji vršnjaci zlostavljaju neku djevojčicu samo zato što se ne želi nametati i sjedi povučeno u svojem kutu. Niti je taj dječak napravio nešto nažao onima koji su ga tukli niti je ta djevojčica ikada rekla ili učinila nešto nažao svojim vršnjacima.
I sam sam mnogo puta pretrpio uvrede od drugih, nekoliko puta su me i tukli. Zašto? Tako, iz zafrkancije, onako, bezveze, rekli su mi. Znao sam da to nije tako, a znam to i sada. Možda jer sam odličan učenik, a oni nisu; možda jer se trudim uvijek biti pristojan i pomoći drugima, dok njih nitko nije naučio tome; možda jer su mi roditelji kupili tenisice koje izgledaju skupo, a njihovi njima nisu. Iako ja razumijem to, takvi razlozi nikad nisu i nikad ne bi smjeli biti razlog za nasilje. Kad bi svaki čovjek digao ruku na drugog samo zato što je imao bolje ocjene od njega u osnovnoj školi, čovječanstva već odavno ne bi bilo. No, nije samo fizičko nasilje ono što treba spriječiti. Psihičko nasilje možda je još i gore. U većini slučajeva, ružna je riječ puno oštrija od bilo koje šake. Ožiljci na koži mogu zarasti, no ožiljci na srcu ne mogu nikada. Takvo nasilje traje cijeli život, i što je najgore, ne treba nas netko vrijeđati i ponižavati svaki dan: dovoljna su nam sjećanja da bi ožiljci ponovno počeli boljeti, istom jačinom kao i onaj dan kada smo iz dobili.
Iako se možda čini da svijet više nije nasilan kako je nekoć bio, on je još uvijek prepun mržnje, nerazumijevanja i netrpeljivosti. Ima mnogo načina kako spriječiti nasilje: dobrom riječju, razumijevanjem, prihvaćanjem ljudi oko nas kakvima jesu, strpljivošću, upornošću, ali i novim nasiljem. Nažalost, baš je nasilje najčešći odgovor na nasilje.
Odrasli ljudi možda i kažu kako su oni prestari za promjene, ili kako su oni obavili svoje, a sada je red na njihovoj djeci da oblikuju svijet. No, u tome se najviše varaju. Baš su oni ti koji mogu promijeniti sve. Svaki je roditelj najveći uzor svome djetetu i najbolji učitelj svijeta oko sebe. Isto tako, odrasli su i najgori učenici, jer teško uče iz svojih pogrešaka i teško im se prilagoditi novome. No, baš zbog svoje djece moraju barem pokušati, jer ako njihovo dijete od njih vidi da prihvaćaju druge, da se trude biti pristojni i obazrivi prema ostalima, da se ne suprotstavljaju onome drukčijem od sebe, tada će i to dijete odrasti u pravo ljudsko biće, onakvo kakvim se i rodilo. Bit će čovjek bez mržnje, bez predrasuda i bez potrebe da svoju ljutnju iskali na drugima. Takvo dijete postat će čovjekom kakvim je i trebalo postati i bit će uzorom svojoj djeci, ali i svima oko sebe. I takvo će dijete napraviti važan korak prema nečemu što svi želimo - boljem svijetu.
Leo Sabol, 8. cMentorica: Nataša Sedlar
Krajem prošle školske godine učenici šestih razreda naše škole, osim učenja i pisanja zadaća iz hrvatskog jezika, imali su zadatak odglumiti dio iz djela “Gulliverova putovanja” u sklopu nastavne jedinice Dramatizacija proznog ulomka.
U razredu su bile tri skupine. Svaki od učenika imao je svoj zadatak. Neki su bili redatelji, neki kostimografi, neki šaptači, neki rekviziteri, neki glumci itd. Učenici su se odlično pripremili za izvedbu i na sat donijeli sve što im je bilo potrebno.
Svaka je grupa imala i svog kamermana, jer je i on bio jedan od glumaca u suvremenoj verziji Gullivera koju je napisao Oliver Frljić. Na kraju svake od triju izvedaba učenici su se međusobno nagradili pljeskom, a i učiteljica je bila vrlo zadovoljna.
Zadatak je bio odlično izvršen, iako su neki prvi put u životu glumili. U drugima smo, pak, pronašli dosad skriveni talent.
Prošlogodišnji šestaši na glumačkome zadatku
20
KR
EAT
IVN
OST
NA
SAT
OV
IMA
KAZALIŠNI KUTAK NA SATU
Dana 12. studenog 2010. godine učenici 5.b su na satu povijesti oživjeli duh drevnog Egipta. Učinili su to tako što su od četvero učenika napravili mumije. Učenici su se podijelili u četiri skupine. U svakoj skupini javio se po jedan dobrovoljac koji je htio glumiti mumiju. Mumije su bili Dorijan Matijašec, Ivana Petrinšak, Ivan Janušić i Ana Blagaj. Svoje smo mumije, umjesto u gazu, zamotali u WC papir. Za razliku od starih Egipćana, čije su mumije bile pomalo zastrašujuće, naše su se mumije doimale simpatično i djelovale kao sladoledi. Bio je to vrlo zabavan i neobičan sat povijesti.
Piše: Elena Crnković, 5. b
Piše: Vedrana Matijašec, 7. a
NEOBIČNE MUMIJE
Leonardo da Vinci
21
LIKO
VN
A K
ULT
UR
A
Volim likovni pa sam odlučio pisati o tehnikama koje koriste djeca naše škole na satima likovne kulture. Tu se najradije crta bojicama koje su mnogima najdraži likovni materijal. Crta se na glatkom, hrapavom ili nekom drugom papiru. Učitelj likovne kulture djeci zadaje temu koju će crtati. Likovna je kultura predmet na kojem djeca usvajaju najvažnije sposobnosti crtanja.
LIKOVNE TEHNIKE U NAŠOJ ŠKOLI
Leonardo da Vinci bio je poznati talijanski slikar, izumitelj, arhitekt, glazbenik, matematičar, kipar, mislilac i inženjer. Ponekad je, osim u umjetnost, davao doprinose i anatomiji, botanici, matematici, geologiji, optici, mehanici, hidraulici, astronomiji, urbanistici i niskogradnji. Živio je u talijanskom gradu Rimu na kraju 15. i početkom 16. stoljeća. Leonardo je značajan po svojim remek-djelima. Najpoznatija su Mona Lisa, Posljednja večera, Skica za leteći stroj, Vitruvijev čovjek i još mnoga druga poznata djela.
Piše: Lea Miroslav, 5. b
Piše: Matija Kancijan, 5. a
Osim crtanja, reže se škarama, oblikuje glinamol itd. Od učitelja likovne kulture Miroslava Tepeša saznao sam da učenici petih razreda najradije slikaju godove panjeva drveća (tehnika: crni flomaster), učenici šestih razreda dizajne tkanina (tehnika: tempere i flomaster u boji), učenici sedmih razreda razbacan školski pribor (tehnika: obična olovka), a učenici osmih razreda krizanteme (tehnika: pastel na crnoj podlozi).
Školsko natjecanje iz likovne kulture održat će se 25. veljače u našoj školi, kada će desetak radova biti izabrano za županijsko natjecanje. Za to natjecanje svi razredi dobit će isti zadatak. Kombiniranom tehnikom (kolaž i tempera) slikat će se arhitektura, odnosno fasade starih zgrada.
5. d na satu likovne kulture
Mona Lisa - najpoznatija slika na svijetu
Leonardo da Vinci - jedan od najvećih slikara, ali i izumitelja, svijeta
Crtanje opušta i potiče kreativnost
Ludoševvremenik
Zamislimo da je danas 15. veljače (tada ćete već svi svoj primjerak lista imati u rukama).Do kraja školske godine preo-staje nam:
4 mjeseca, ili 17 i pol tjedana, ili 120 dana, ili 2 880 sati, ili 172 800 minuta.
22
INT
ERN
ET
YouTube je servis na internetu gdje se može postaviti vlastiti videoisječak, kao i gledati i ocjenjivati tuđe. To može biti videospot za pjesmu, može biti i film, ali i nešto što smo mobitelom, videokamerom ili fotoaparatom snimili u svojoj okolini. Za stavljanje tuđeg videa potrebno je imati autorska prava, a i svaki korisnik treba se registrirati, jer servis nije primjeren za djecu mlađu od 18 godina. YouTube je aktiviran od strane trojice autora 15. veljače 2005. godine. Iako je za korisnike besplatan, za njegovo djelovanje potrebno je dosta novca pa se na njemu oglašavaju i sponzori. U lipnju 2006. g. pregledano je 100 milijuna videoisječaka, a u tom vremenu postavljeno je još 45 milijuna novih videa. Naišla sam na podatak da YouTube najčešće posjećuju djeca od 10 do 16 godina. U prošloj godini na taj je servis postavljeno oko 500 milijardi videa. Teško je pratiti tu brojku, ali YouTube ukupno ima par stotina milijuna bilijarda videa. Ako tu brojku uopće možete pojmiti.
INTERNET
U prosincu smo na satu informatike obrađivali temu o cyberbullingu. Cyberbullying je namjerno i ponavljajuće zlostavljanje od strane pojedinaca ili skupine putem interneta. Njime se ljudi međusobno, u nedostatku kulture i dobrog odgoja, virtualno zlostavljaju. Zlostavljanje može imati blaže i ozbiljnije oblike. Neki od njih su vrijeđanje putem Facebooka, blogova i foruma, pa sve do virtualne krađe identiteta. Za zaustavljanje cyberbullyinga UNICEF je u Hrvatskoj pokrenuo kampanju „Prekini lanac“, uz pomoć udruge Hrabri telefon. Time se potiče sigurnost djece na internetu te sprječavanje zlostavljanja putem interneta i mobitela.
Na satovima informatike naučili smo da virtualno nasilje nije ni na koji način dobro te da ne koristi nikome. Potaknuti željom za sprječavanjem te pojave, neki srednjoškolci i osnovnoškolci udružili su se u organizacije protiv takvog načina zlostavljanja, a moj razred je tim povodom iskazao želju za osmišljavanjem prezentacije u PowerPointu. Iz svake nove prezentacije naučili smo po nekoliko novih stvari o cyberbullyingu i saznali sve o štetama koje on može uzrokovati.
Cyberbullying
Piše: Ivona Pišpek, 7. a
Piše: Ana-Marija Filipović, 5. b
Brojke koje je nemoguće izgovoriti i pojmiti, a kamoli pratiti njihov sve veći broj. YouToube postaje nešto što su pred desetak godina rijetki mogli zamisliti – jedan od četiriju vodećih svjetskih internetskih poslužitelja, uz Wikipediju, Facebook i Google.
Što je cyberbullying, tko ga i zašto uzrokuje te na koji način su se sedmaši detaljno upoznali s ovom neugodnom virtualnom pojavom
JUBITO, MOJ PRIJATEL
Na televiziji je bivši minister rekelda “jubito” neje njegov prijatel.
Radi jubitoa se furt kak paradajz crvenel,makar bi negda bilo bolje da je zanemel.
Kirinu su se ljudi od smeha cepalii po medijima svašta pripovedali.
Saki put dok bi Kirin spomenul net,smejala se Hrvatska, pa i celi svet.
Jubito je zanimljivo virtualno mestode se, makar si i sam, smeješ često!
Sara Šabani, 7. a
Tijekom PowerPoint prezentacije o cyberbullyingu
Izradila: Ema Tretinjak, 7. c
Film
Što je Twilight saga? O čemu govori? Tko ju je napisao? Tko su glavni glumci i što im je saga donijela? To su samo neka od pitanja na koja ćemo vam dati odgovore!
Twilight saga je niz od četiri romana o vampirima američke književnice Stephenie Meyer. Romani su u svijetu prevedeni na više od 38 jezika.Saga govori o tinejdžerici Belli Swan koja se zaljubi u vampira Edwarda Cullena. Iako Edward izgleda kao da ima 17, zapravo su mu čak 104 godine. Njihova filmska ljubavna priča, koja je osvojila milijune čitatelja i gledatelja diljem svijeta, počela je u prvome nastavku naziva Sumrak, nastavila se u Mladome mjesecu, a zahuktala u Pomrčini. Da bi stvari bile složenije i zanimljivije, u Bellu je zaljubljen njezin prijatelj Jacob Black za kojeg se uspostavlja da je čovjek-vukodlak.
23
FILM
, KR
IŽA
LJK
A
Sumrak saga
Pišu: Lea Miroslav i Elena Crnković, 5. b
Saznajemo koji je dio knjiške tetralogije najčitaniji: Twilight (Sumrak) - 17%New Moon (Mladi mjesec) - 28%Eclipse (Pomrčina) - 34%Breaking Dawn (Praskozorje) - 20%
Glavni glumci Sumrak sage suKristen Stewart (Bella Swan), Robert Pattinson (Edward Cullen) i Taylor Launter (Jacob Black). Glumcima je Saga donijela veliku slavu, publicitet i mnogo novca.Nakon spomenuta tri nastavka, očekuje se i četvrti pod nazivom Praskozorje, a govori o Bellinoj sudbini. Sve nas zanima hoće li se Bella i Edward vjenčati, hoće li imati djecu, hoće li Bella napokon postati vampirica i hoće li njihova ljubav trajati vječno. Svjetska premijera četvrtog dijela Sumrak sage održat će se 18. studenog ove godine.
Osmislila: Ana-Marija Filipović, 5. b
Malo za razonodu...
1. Mladunče mačke2. Cvijet što raste u žitu3. Mlad čovjek4. Hladna boja5. Vrsta školskog pribora6. Ribič ga stavlja na udicu 7. Umanjenica od Ana
RJEŠENJE: Najčešća vrsta promjenjivih riječi
B I R
A
K
Š I
Č Ć –––
E
K
E L Z
K F C S A
U
N
A K
E
Z
A
L
E L
1
2
3
4567
NAJBOLJI STRANI HITOVI:
1. DAVID GUETTA FT. AKON: SEXY CHICK2. BEYONCE: SINGLE LADIES 3. LADY GAGA: ALEJANDRO4. NICKELBACK: ROCKSTAR5. BON JOVI: NEVER SAY GOODBY6. GUNS ̀ N ROSES: SWEET CHILD OF MINE7. GREEN DAY: 21 GUNS8. KE$HA: TIK-TOK9. RIHANNA: TE AMO10. PAPA AMERICANO: WE NO SPEAK AMERICANO
NAJBOLJI STRANI IZVOĐAČI:
1. DAVID GUETTA2. KE$HA3. LADY GAGA4. RIHANNA5. ENERIQE IGLESIAS7. GREEN DAY8. BON JOVI9. EMINEM10. GUNS`N ROSES
DAVID
Vjerojatno ne postoji nitko u svijetu tko barem jednom nije pjevao ili plesao na hitove ovog francuskog genija. Hitova ima svakim danom sve više, a elektronička glazba, zahvaljujući upravo njemu, postala je popularnijom nego ikad.
David Guetta nije tako novo, ali je vrlo popularno ime jednog od DJ-eva današnjice. Od njegova prvog megahita Just a little more love izdanog 2001. g. postao je jedan od vodećih francuskih, ali i svjetskih elektroničkih glazbenih umjetnika. U svojim pjesmama Guetta miješa razne plesne glazbene stilove kao što su house, techno, electro i garage. Pjesme su jednostavno zarazne i kad ih čujete, teško je na njih ostati ravnodušan.
GUETTA ČUDO OD
GLAZBENIKA
Ne puštaju se samo na plesnim podijima nego su zasluženo mjesto zauzele i u kafićima, trgovinama i još mnogim mjestima gdje se želi postići veselo raspoloženje.David Guetta surađivao je s mnogo dobrih glazbenika kao što su Akon, Kelly Rowland, Rihanna, Fergie, Flo Rida, Kid Cudi i Estelle.
Na samom kraju ovog članka željela bih nabrojiti Guettine najbolje pjesme koje bi morale biti u svakom MP3 playeru ljubitelja ovakve vrste glazbe.
- Love Is Gone- Every Time We Touch- The World Is Mine- When Love Takes Over- Sexy Chick- One Love
24
GLA
ZBA
TOP LISTA
NAJBOLJE OD NAJBOLJEG
Učenici osmih razreda odabrali su svoje favorite
NAJBOLJI DOMAĆI HITOVI:
1. GIBONNI: ZLATNE GODINE2. DIVLJE JAGODE: ZVIJEZDA SJEVERA 3. OSMI PUTNIK: GLASNO, GLASNIJE4. LETEĆI ODRED: RASTANAK5. PARNI VALJAK: SVE JOŠ MIRIŠE NA NJU6. KAWASAKI 3P: NI DA-NI NE7. ZORAN MIŠIĆ: GDJE SI SAD 8. PRLJAVO KAZALIŠTE: CRNO-BIJELI SVIJET9. HLADNO PIVO: PITALA SI ME10. AERODROM: 24 SATA
NAJBOLJI DOMAĆI IZVOĐAČI:
1. ZORAN MIŠIĆ 2. NINA BADRIĆ 3. TONI CETINSKI 4. GIBONNI 5. PRLJAVO KAZALIŠTE6. MIJO LEŠINA7. FRANKA BATELIĆ8. LETEĆI ODRED9. KAWASAKI 3P10. ANTONIJA ŠOLA
Piše: Lorena Kos, 8. c
25
GLA
ZBA
Radi se, uglavnom, o crnačkome glazbenome pravcu za koji se može reći da je, dijelom, proizašao iz rapa. Počeci mu sežu u Ameriku, konkretnije New York 1970-ih godina. Hip-hop pjesma se izvodi tako da izvođač repa (pjeva uz recitiranje) uz pratnju glazbenog instrumenta i bas pojačalice. Pjesme uglavnom imaju rimu jer se njome
postiže poseban i jasniji efekt onoga što se želi naglasiti. Izvorne rap i hip-hop pjesme imale su dosta psovki, što su mnogi osuđivali. Psovke ne čude, s obzirom da se radi o glazbenome pravcu koji govori o socijalnim problemima i životu na ulicama, lošim potezima vlade i političara, a kritizira se i snobizam slavnih osoba. Niti jednom reperu nije bilo lako u djetinjstvu. Kao što je i za očekivati, često su upadali u nevolje i bivali po zatvorima zbog dilanja droge. Tu je i njihov obiteljski život.
Repaju o svojim majkama koje su ih uputile na loš put i koje su se također drogirale, no njima je ipak žao što su se loše ponašali prema njima. Velik broj repera piše pjesme o svojoj djeci i o tome kako su se potrudili da naprave sve da bi im omogućili što bolji život. Mnogi mladi vole slušati hip-hop jer se mogu „pronaći“ u takvim pjesmama i često izvući neku poruku koja im može pomoći u donošenju odluka u svakodnevnom životu. No,
HIP-HOP GLAZBA
Piše: Tijana Kocijan, 7. a
Donosimo vam informacije o tome što su rap i hip-hop, kad su nastali, o čemu govore i tko su najznačajniji predstavnici tog glazbenog žanra u svijetu i u nas.
nisu sve pjesme baš poučne. Postoje i one u kojima se izvođači samo hvale svojim imovinskim stanjem i ljubavnim životom. Većina velikih svjetskih rapera i hip-hopera su crnci. Najpoznatiji bijelac koji izvodi ovu vrstu glazbe svakako je Eminem. Predstavnici ove vrste glazbe u Hrvatskoj su Tram 11, Bolesna braća, Connect, Shorty, General Woo, Nered, Stoka, TBF, kao i bosanski izvođač Edo Maajka.
Ludošpreporučuje!
Ako još niste, svakako poslušajte ove pjesme:
1. Kanye West: Runaway2. Da Luniz: I got 5 on it2. Outcast: The Whole World4. Dr. Dre: The Next Episode5. Peter Fox: Schwarz zu Blau6. De la Soul ft. Redman: Ooh
Vikinzi su bili narod srednjeg vijeka koji su živjeli na sjeveru Europe, području današnjih država Finske, Danske, Norveške i Švedske. Većina Vikinga bila je miroljubiva. Živjeli su u malim naseljima. Kuće su im bile u obliku pravokutnika te građene od pletera i gline ili drveta. Preživljavali su od lova, ribolova, stočarstva, poljodjelstva i trgovine. Neke od kultura koje su uzgajali bile su zob, raž, ječam i pšenica. Krave, koze, ovce, svinje i kokoši neke su od životinja koje su uzgajali. Trgujući, putovali su diljem svijeta otkrivajući nove zemlje. Tako su otišli i do Sjeverne Amerike, te kroz Sredozemlje do Crnog mora. Gradili su dvije vrste brodica: ratne i trgovačke. Ratne brodice bile su lagane, stabilne, uske i vrlo brze, a trgovačke široke i duge. Na vrhu ratnih brodova bila je glava nekog čudovišta (obično zmaja) koja je služila za plašenje neprijatelja.
Kada su išli u osvajačke pohode, prvo bi istjerali stanovništvo, a potom uzeli stoku i vrijedan nakit. Taj su nakit prodavali po cijeloj Europi. Vikinzi su ratovali s današnjim državama Engleskom, Francuskom, Latvijom, Estonijom i Rusijom. Francusku su osvojili 885. godine sve do Pariza. Nakon dugog ružnog ponašanja prema stanovništvu koje je tamo živjelo, francuski kralj Karlo
26
POV
IJEST
Piše: Adam Križanec, 7. b
Vikinzi
Jednostavni je 911. godine spasio područje jednim mudrim planom. Najopakijem vikinškom vojskovođi ponudio je posjed, a ovaj je u zamjenu morao zaštititi ostatak zemlje od ostalih Vikinga. Najveće vikinško oružje koje su poznavali bio je mač. Oštrica je bila dugačka 90 cm, a široka 10 cm. Također su koristili luk i strijelu, sjekire, koplja i drvene (kasnije metalne) štitove.Vikinzi su smatrali da u zagrobnom životu trebaju neke stvari iz ovog svijeta. Gradili su brodice u koje su stavljali pokojne, zajedno sa stvarima iz svakodnevnog života. Brodicu bi pustili da otplovi dalje od obale te ju gađali zapaljenim strijelama. Na taj su način svoje pokojne otpremali na put u život poslije smrti.
VikingIlustrirao: Petar Mihin, 5. b
Vikinški brodIlustrirala: Ria Gača, 5. b
Saznajemo za vas tko su bili Vikinzi, kako su živjeli i čime preživljavali, kuda i čime su putovali, koga i kako su osva-jali i kojim oružjem su se borili.
Ludošdoznaje
Neke od stvari i hrane kojima su Vikinzi trgovali:
- pčelinji vosak i med- životinjsko krzno- željezni predmeti- katran- sušena riba.
Jedni znanstvenici smatraju da pande spadaju u porodicu medvjeda, drugi da su to divovski rakuni, a treći misle da ne spadaju ni u jednu porodicu.Prepoznajemo ih po crno-bijelim šarama na njihovu tijelu. Odrasle pande mogu narasti do jednog metra, ili čak metra i pol. Težiti mogu do 130 kg.Te su životinje vrlo ugrožene. Za nekoliko bi godina mogle izumrijeti, isključivo zato što ljudi uništavaju njihov dom. I ne samo zbog toga. Mogu izumrijeti zato što nemaju dovoljno hrane. Uvriježeno je mišljenje da su pande mesožderi, ali njihova se prehrana zapravo sastoji od 99% bambusa. Ove je godine u divljini preostalo manje od 2500 panda Ljudi za pande misle da su jako umiljate, ali su u krivu. Pande mogu napasti čovjeka u bilo kojem trenutku ako je čovjek u njihovoj blizini.
Pande zanimljive životinje
27
PRIR
OD
A
Piše: Antonela Zekić, 5. a
Ako još niste, svakako pogledajte animirani film Kung fu panda, gdje je glavnome junaku pandi Pou glas posudio izvanredni Jack Black.
O pandama se u medijima puno pisalo od kad je zagrebački zoološki vrt za svoje stanovnike dobio dvije pande. Još i prije nego se to dogodilo, mi smo izrazili želju za pisan-jem o pandama pa evo što smo istražili.
P L E S N E M I N U T E
Od 22. rujna 2010. godine u našoj školi održava se plesna radionica plesne skupine D & D. Voditelji su Davor Marčetić i Branka Bartol. Mladi uče plesati standardne, latinoameričke, hip-hop i druge plesove. Jedan od njih nosi naziv Michael Jackson ples. Radionicu pohađa tridesetak učenika. Atmosfera je rasplesana i vesela. Dvije najzanimljivije stvari su kad nam voditelji nešto otplešu te kad imamo publiku koja gleda kako plešemo. Od novijih stvari naučili smo plesati hip-hop, kao i cha-cha-cha na Shakirinu pjesmu Waka Waka. Do kraja školske godine u planu su i ostali plesovi. Termin održavanja radionice je svakog utorka i srijede od 18 do 19 sati. Pridružite nam se i vi kako biste naučili plesati jer za ples nikad nije prekasno!
28
MO
DA
, PLE
S
Modni kutakLady GageStefani Joanne Angelina Germanotta poznata je kao Lady Gaga. Ona je slavna i poznata pjevačica, školovana glazbenica, tekstopisac i plesačica. Osim po pjevanju, vrlo je poznata i po svojoj modi. Izjavila je da joj je moda možda i važnija od pjevanja. Njeno odijevanje je kreativno, moderno, raznoliko, drugačije od odijevanja svih ostalih pjevača. Lady Gaga često sama kreira i kombinira svoju odjeću. Najčešće ju možemo vidjeti u kratkim kombinezonima i raznim haljinama. Jednom je obukla i haljinu od sirovog životinjskog mesa. Što li će biti sljedeće? Želite li znati odgovor, tada pratite njezin svijet mode i sve će vam biti jasno!
IME: Lady GagaVISINA: 155 cmPRIRODNA BOJA KOSE: svjetlosmeđaDATUM I MJESTO ROĐENJA: 22. 3. 1986., New YorkNAJ MJESTO NA SVIJETU: Rivington Street u New YorkuNAJ PIĆE: crna kavaNAJ HRANA: piletina i sushiNAJ MJESTO ZA ODMOR: HavajiNAJ MODNI DODACI: perike i torbeNAJ OBUĆA: cipele sa što višim potpeticama
Piše: Marta Posavec, 5. a
Piše: Tena Mužic, 5. a
Ilustrirala: Blanka Milak, 7. a
Bilo bi dobro da ima više dječaka, ali i ova trojica nam mnogo znače
Uvježbavanje moonwalka na Thriller Michaela Jacksona
29
SPO
RT
SPORTSKE AKTIVNOSTIOdbojkaški dvoboj učenika i učitelja
Atletika
Rukomet
Dana 17. lipnja 2010. godine, ujedno i zadnjeg dana nastave, odigrala se odbojkaška utakmica između učitelja i učenika u našoj sportskoj dvorani. Svi učenici naše škole išli su navijati. Vođa ekipe učitelja bio je učitelj Zenil Vugrinec, a vođa učenika učitelj Tomica Letina. Cijela igra bila je dobra i profesionalna, svi su se borili za pobjedu, ali na kraju su učitelji pobijedili 3:2. Cilj te utakmice bio je propagirati sport, a to je i postignuto.
Škola plivanjaU listopadu prošle godine naša škola organizirala je školu plivanja koju su predvodili učitelji tjelesne kulture Tomica Letina i Zenil Vugrinec. Cilj škole bio je naučiti učenike trećih razreda plivati. Učenici su četiri dana uzastopno autobusom putovali na bazene u Varaždinske Toplice. Bili su podijeljeni u dvije grupe. Od 11. do 15. listopada plivati je naučila prva skupina učenika, a od 18. do 22. listopada druga skupina. Ukupno, školu plivanja polazilo je 75 učenika iz 3.a, 3.b, 3.c, i 3.d razreda.
Ekipno prvenstvo osnovnih škola Varaždinske županije u atletici održano je na stadionu “Sloboda” u Varaždinu 11. listopada 2010. godine. Osnovna škola Ludbreg pritom je u ekipnom poretku za kadete osvojila odlično drugo mjesto, nakon OŠ Novi Marof. Istaknuti valja Mihaela Bačanija koji je u bacanju kugle postigao prvo mjesto. Karlo Herenčić je bio drugi u skoku u dalj, a Alen Vađunec treći u trčanju na 300 m. Učenike je pripremao učitelj Zenil Vugrinec.
Nakon općinskog prvenstva i polufinala županijskog prvenstva u rukometu, županijsko finale je održano u Knegincu Gornjem 26. 11. 2010. U finale su ušle škole iz Ivanca, Varaždina, Kneginca Gornjeg i Ludbrega. OŠ Ludbreg pritom je osvojila treće mjesto, dok su prvo mjesto zauzeli učenici iz Ivanca.
Ludošdoznaje!
Jeste li znali da, osim mentalne i emocionalne inteligencije, postoji i fizička, tzv. sportska inteligencija? Potonja se odnosi na komunikaciju između mozga i udova ljudskog tijela, odnosno sposobnost snalaženja u novim situacijama.
Pišu: Marta Posavec, 5. a i Vedrana Matijašec, 7. a
Nitko nije očekivao da će učitelji pobijediti
Učitelj Tomica Letina trudio se da svi iz 3. b nauče plivati
Učenici 3. a razreda s učiteljem Zenilom Vugrincem
Mihael Bačani je prvak u bacanju kugle
Rukometaši su osvojili treće mjesto u županiji
Antletičari su postigli vrlo dobre rezultate
Šaljive straniceHA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,H
Zadatak svih učiteljica škole za ovaj list bio je prisjetiti se nekih starih ili zabilježiti nove anegdote i smiješne izreke učenika s kojima se gotovo svakodnevno susreću. Jer, koliko god učenici mogu naljutiti učitelje, toliko ih mogu i zabaviti i dobro nasmijati.
Učiteljica: “Tko živi u Indiji?”
Učenik: “Indijanci.”
Učiteljica: “Ako buduće vrijeme glagola REĆI glasi reći će, kako glasi sadašnje vrijeme?”
Učenik: “Sad je rekao.”
30
ŠALJ
IVA
ST
RA
NIC
A
Učenik vjerojatno nikad nije čuo za grad Budimpeštu. Trebalo je riješiti premetaljku s temom o glavnim gradovima država koje graniče s Hrvatskom. Učenik je zapeo na glavnome gradu Mađarske.Nakon što mu je učiteljica rekla o kojem se gradu radi, učenik je upitao:
“Učiteljice, a gdje je slovo F?”
Učiteljica: “A zašto ti treba F?”
Domagoj: “Pa, Budimfešta ima i slovo F!”
Učiteljica: “Koliko jednostanični orga-nizmi imaju stanica?”
Učenica ne odgovara jer ne zna.
Učiteljica: “Imaju li pet ili šest stanica?”
Učenica: “Šest.”
Učeniku je teško išao engleski. Učitelj ga je ipak nešto želio naučiti.
Učitelj: “Da ne ostaneš gladan u svijetu, nauči barem kako se kaže da si gladan. Dakle, I’m hungry.”
Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, učenik je, po kratkome postupku, izustio: “Ham, ham!”
Učitelj: “U posudi od 10 litara su dvije litre vode. Napiši u razlomku koliki dio zauzima voda.”
(Odgovor je: 1/5).
Učenik: “Donji dio.”
Učiteljica: “Ako se kaže cvit, kakav je to govor?”
Učenik: Ikavski.
Učiteljica: Ako se kaže cvet, kakav je to?”
Učenik: “Ekavski.”
Učiteljica: “A ako se kaže cvijet?”
Učenik: “Cvijetarski.”
Učiteljica iz hrvatskog pita učenika osmog razreda na kraju školske godine za pozitivnu ocjenu. Cijeli razred mu pritom kolegijalno šapće.
Učiteljica: “Koji je glagolski oblik riječ raditi?”
Učenik ne zna, ali mu drugi šapću.
Učenici (tiho): “Infinitiv.”
Učenik: “Infinitiv.”
Učiteljica: “Dobro. A reci mi, koji je glagolski oblik riječ ići?”
Učenik opet ne zna, ali mu svi šapću.
Učenici (potiho): “Infinitiv.”
Učenik: “Infinitiv.”
Učiteljica ga tada upita pomalo ironično: “U koju školu se planiraš upisati?”
Prijatelj iz klupe, a potom i svi ostali počnu mu šaptati.
Učenici: “Infinitiv.” :-)))
Na kraju uvodnog sata hrvatskog jezika ostalo nam desetak minuta do zvona, pa se predložilo da se odigraju pokvareni telefoni.
Učiteljica je zadala rečenicu koja se dalje prosljeđivala, a glasila je: “Maja je helikopterom preletjela Sjeverni pol i vidjela polarne medvjede.” Nakon šaputanja i silnog smijuljenja, rečenica koja je iz svega proizašla je glasila: “Mujo je preletio Afriku i vidio majmune.” Nakon što se razredom zaorio silan smijeh, učiteljica je upitala: “A od kad u Africi postoje polarni medvjedi?” Jedan učenik je na to odgovorio: “Od kad ja krivo čujem!”
Učiteljica: “Tko je kraljevao u prijestolnici?”
Učenik: “Poglavica!”
HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,HA,H
Učiteljica: “Tko su bili templari?”
Učenik: “Kinezi.”
Učiteljica: “Kakva je to niječna rečenica?”
Učenica: “Ona koja nema slovo NJ.”
Učiteljica: “Djeco, koju ćemo danas knjigu Ivana Kušana obraditi za lektiru?”
Učenik: “Kokoš u Parizu.”
Učiteljica: “Tko je kmet?”
(Odgovor je: zavisni seljak.)
Učenik: “To je zavidni seljak.”
Učiteljica: “Kakve su to eubakterije?”
(Odgovor je: prave bakterije.)
Učenik: “To su bakterije koje žive u Europskoj uniji.”
Učiteljica: “Što znači vodoravno?”
Učenica: “Ono kak’ voda teče.“
31
ŠALJ
IVA
ST
RA
NIC
A, S
TR
IP
Učiteljica: “Tko je od vas jedi-nac?”
Učenik: “Moj brat!”
Učiteljica: “Koji padež dolazi između akuzativa i dativa?”
Učenik: “Dakuzativ!”
Učiteljica: “Gdje je pronađen neandertalac?”
Učenik: “U Krapinskoj gori.”
Jedan od učenika nižih razreda je svoju prvu domaću zadaću iz lektire naslovio LEPTIRA.
Učiteljica: “Mrav stoji na bukvi. Ovo je potvrdna rečenica. Kako bi glasila niječna?”
Učenica: “Bukva stoji na mravu.”
Učenica, uzbuđena, dotrči u razred pred sat vjeronauka i glasno objavi razredu:
“Danas nema časne, imali su časnika!”
Učiteljica: “Koji filmski rodovi postoje?”
Učenik: “Igrani, dokumentarni, animirani i...”
(Nije se mogao sjetiti eksperimentalnog.)
Učenik: “Kemijski odnosno pokusni!”
Učiteljica: “Tko je otkrio nalazište krapinskog pračovjeka?”
Učenica: “Tutankamon!”
Učiteljica: “Tko nije prisutan na satu?”
Redar se osvrne po razredu i kaže: “Nitko.”
Učiteljica: “Tko će mi reći umanjenicu od imenice patak?”
Učenik: “Patačić!”
Učiteljica: “Kakvi mogu biti brojevi?”
(Odgovor je: prosti i složeni).
Učenik: “Prosti i pristojni.”
Ova godina obilježava se i kao godina volontiranja pa smo vas željeli potaknuti na razmišljanje o toj lijepoj gesti
Ilustrirala: Blanka Milak, 7. a
STRIP
Prvi sat trebao je biti engleski. Na vratima učionice engleskog naišli su na još čudniji natpis. Pisalo je: “Zabranjen ulaz učiteljima.” Učiteljice zaista nije bilo. Ništa im nije bilo jasno.
Drugi sat trebala je biti matematika, ali i tamo na vratima isti natpis. S obzirom da učiteljica matematike nije imala pristup učionici, učenici su sami kreirali aktivnost na satu. Ovaj put su letjeli po učionici slobodnim stilom. Bila je to prava avanturistička uživancija.
Lucija je stigla netom nakon njega i na ulaznim vratima škole naišla na znak s oznakom “Zabranjen ulaz”. Pitala se za koga to vrijedi i od kada...
Ušavši u razred, zatekli su učenike kako mjesečare, hodajući po razredu poput zombija. Bili su kao u nekom transu i mumljali svašta na nepoznatim jezicima. Matiji i Luciji nije preostalo ništa osim da im se pridruže.
No, sve lijepo kratko traje. Ana se točno u 8 sati probudila na svojoj školskoj klupi i shvatila da je sve bio samo fantazmagorični san! Ali vrijedio je svake minute - pomislila je Ana.
Humoristični strip novinarske grupe
Toga dana škola je bila u nekom čudnom ozračju. Kao nikad ranije. Matija je u školu došao s dvije torbe na ramenima i vikao učenicima: “Ne nosite ovolike torbe, osim ako ste osigurani!”
Tisak: Grafičar d.d. Ludbregwww. graficar.hr
Što li se to dogodilo?
1
2
3
4
56