006 povijest graditeljstva - rim

GRADITELJSTVO RIMSKE CIVILIZACIJE

GRANICE RIMSKOG CARSTVA ZA VLADAVINE CARA TRAJANA

VREMENSKA TABLICA

KONSTRUKTIVNI OBLICI

KONSTRUKTIVNI OBLICI

URBANIZAM

RIMSKO URBANISTIČKO ZAKONODAVSTVO

URBANIZAM

RIMSKO URBANISTIČKO ZAKONODAVSTVO

ZAKON XII. PLOČA (sredina 5. st.pr.K.)širina i kategorija ulica:- širina i kategorija ulica:

iter - pješačka ulica najmanje širine 0,66 mactus - najmanje širine 1,35 mi k l li j j ši i 2 70 via - kolna ulica najmanje širine 2,70 m

- građevna crta- dubina i visina izgradnje- održavanje ulica- građevno redarstvo, komunalna služba

LEX IULIA MUNICIPALIS (45. g.pr.K.)- ustroj grada- održavanje i oprema ulicaodržavanje i oprema ulica- raspored, izgradnja i popravak zgrada- izvlaštenje (eksproprijacija) zemljišta

javna sigurnost i higijena- javna sigurnost i higijena

URBANIZAM

Marcus Vitruvius

URBANIZAM

Marcus VitruviusDE ARCHITECTURA LIBRI DECEM

- oko 15. g.pr.K.- pravila za ustroj i izgradnju grada

* d bi j t t lj j * odabir mjesta za utemeljenje grada u odnosu na klimatske uvjete (osunčanje, vjetrovi, temperatura, vlažnost)

* naputak o gradnji gradskih utvrda, ulica i trgova: , gprednost ima kružni oblik zidina i radiocentrična cestovna mreža

* preporuke o estetici proporciji preporuke o estetici, proporciji i simetriji gradskoga prostora

URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI

URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI

7 stoljeća razvoja rimskoga grada (270 g pr K 476 g )- 7 stoljeća razvoja rimskoga grada (270. g.pr.K. – 476. g.)- preuzimanje principa etruščanskog urbanizma- jednostavnost tlocrtne sheme

t l t bij t- monumentalnost ambijenta- dobar odabir mjesta: London, Pariz, Beč, Budimpešta, Barcelona

URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI - PRAVNI I POLITIČKI STATUS

URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI PRAVNI I POLITIČKI STATUS

grad Rimgrad Rim

vojni gradovi - rimski vojni tabor - castrat t ti t l i j i t b- castra stativa - stalni vojni tabor

- castra aestiva - ljetni vojni tabor- castra hiberna - zimski vojni tabor- castron - manja vojna utvrda

gradovi kolonije na osvojenom teritorijug j j j- novoutemeljeni gradovi- naslijeđeni gradovi iz predrimskoga doba

* žive u potpunoj ovisnosti o Rimu žive u potpunoj ovisnosti o Rimu* 120. g.pr.K. utemeljeno već 80-ak gradova

(Firenca, Lucca, Torino, Verona; Trier, Arles, Nimes …)

URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI - URBANISTIČKI USTROJ

URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI URBANISTIČKI USTROJ

romanizirani gradoviromanizirani gradovi- etruščanski gradovi- latinske kolonije

novoutemeljeni gradovi- planirani gradovi

- gradovi razvijeni iz kastrumaAosta, Torino, Beč, Strasbourg

- gradovi tipa kastruma g pBologna, Pariz, Firenca, Timgad

- gradovi tipa urbs quadrataTrier Arles Barcelona LondonTrier, Arles, Barcelona, London

- gradovi bez prepoznatljivih urbanističkih predložaka- gradovi različitih urbanističkih sustava

gradovi bez urbanističkog sustava i reda - gradovi bez urbanističkog sustava i reda

URBANIZAM

USTROJ RIMSKOGA GRADA

URBANIZAM

USTROJ RIMSKOGA GRADA

gradograditeljski ustroj predložak rastera- gradograditeljski ustroj - predložak rastera- kastrametacija, centurijacija;- cardo - u smjeru sjever-jug

d j i t k d- decumanus - u smjeru istok-zapad

URBANIZAM

KASTRAMETACIJA

URBANIZAM

KASTRAMETACIJA

planimetrijski i prostorni ustroj castruma (vojnoga tabora, logora)

castrum u blik k d brepublikansko doba

- u obliku kvadrata (a = 6oo-7oo m)

- okružen grabištem, učvršćen palisadama

- glavni ulaz na istokug

castrum u carsko doba (od 27 g pr K )carsko doba (od 27.g.pr.K.)

- pravokutnoga oblika- uža stranica =

2/3 dulje stranice2/3 dulje stranice

URBANIZAM

CENTURIJACIJA

URBANIZAM

CENTURIJACIJA

podjela zemljišta na centurije - kvadrate površine 50 ha (stranica oko 710 m; 1 centurija = 100 parcela sortes)(stranica oko 710 m; 1 centurija = 100 parcela-sortes)

- agrimenzores ili gromatici - zemljomjernici

- groma

CENTURIJACIJA ZADRA

URBANIZAM

CASTRUM – VOJNI TABOR

URBANIZAM

CASTRUM VOJNI TABOR

cardo/via principalis (100 stopa); decumanus/via praetoria (50 stopa)cardo/via principalis (100 stopa); decumanus/via praetoria (50 stopa)

1 SREDIŠTE TABORA SA SVETIŠTEM

2 ZAPOVJEDNIŠTVO –PRAETORIUMPRAETORIUM

3 ORUŽARNA

4 LAZARET

5 TRG I TRŽNICA - FORUM

6 SMJEŠTAJ ČASNIKA

7 UČIONA7 UČIONA

8 ZAROBLJENICI

9 SMJEŠTAJ VOJNIKA VOJARNE - CANABAE

URBANIZAM

POŠTIVANJE LOKALNIH URBANISTIČKIH TRADICIJA

URBANIZAM

POŠTIVANJE LOKALNIH URBANISTIČKIH TRADICIJA

- prilagodba rimskoga grada etruščanskom, grčkom i helenističkom gradograditeljskom naslijeđu:helenističkom gradograditeljskom naslijeđu:

- novi rimski grad u blizini postojećega grada (Atena, Emona, Tarsatica)

lij đ i b i t j b ć t l i - naslijeđeni urbani ustroj obogaćen monumentalnim građevinama i uresima grada

- u sjevernoj Italiji i Europi Rimljani podižu grad tipa castruma

ATENA EMONA (Ljubljana)

URBANIZAM

RIMSKI GRAD PRILAGOĐEN OBLIČJU TERENA

URBANIZAM

RIMSKI GRAD PRILAGOĐEN OBLIČJU TERENA

- malobrojni gradovi u sustavu templum celesteb il db t zbog prilagodbe terenu

- decumanus usporedan sa slojnicama

- cardo okomit na slojnicej

TRIER

URBANIZAMURBANIZAM

URBANIZAMURBANIZAM

URBANIZAMURBANIZAM

URBANIZAM

JAVNI PROSTORI RIMSKOGA GRADA

URBANIZAM

JAVNI PROSTORI RIMSKOGA GRADA

- kapitolijforum- forum

- glavne ulice- parkovi, svete šume

FORUM ROMANUM, RIM KAPITOLIJ, RIM

URBANIZAM

KAPITOLIJ (lat. Capitolium)

URBANIZAM

KAPITOLIJ (lat. Capitolium)

- posvećeni prostor, na povišenom mjestu kompozicijski povezan mjestu, kompozicijski povezan s forumom

- hramovi Jupitera, Junone i Minervet li h i i tišt- ostali hramovi i svetišta

- naziv za jedan od sedam brežuljaka grada Rima

RIM

RIM

URBANIZAM

FORUM OSTIA

URBANIZAM

FORUM

gradski trg

OSTIA

- gradski trg- jedini kod malih gradova- reprezentativan kod velikih gradova

t f d Ri- sustav foruma u gradu Rimu- forum najčešće u predjelu

sjecišta carda i decumanusa- forum u gradu = praetorium

u castrumu- tlocrtni oblik

- najčešće pravokutnik (odnos stranica često 3:2)

- katkada izduženi pravokutnik katkada izduženi pravokutnik (Ostia, Pompeji)

- kvadrat, krug, elipsa –utjecaj helenizma utjecaj helenizma (Antiohia, Gerasa, Palmira)

URBANIZAM

FORUM

URBANIZAM

FORUMJAVNE ZGRADE UZ FORUM

trijemovi hram vijećnica (curia) državna riznica zatvor trijemovi, hram, vijećnica (curia), državna riznica, zatvor, sudnica (basilica), tržnica, trgovine (tabernae)

FORUM, POMPEJI FORUM, POMPEJI

URBANIZAM

ARHITEKTONSKI URESI RIMSKOGA GRADA

URBANIZAM

ARHITEKTONSKI URESI RIMSKOGA GRADA

- bogatiji nego u helenističkom graduskulpture obelisci stupovi slavoluci fontane trijemovi- skulpture, obelisci, stupovi, slavoluci, fontane, trijemovi

POMPEJI FORUM

EFEZGLAVNA ULICAGLAVNA ULICA

MILETFONTANA-NIMFEJ

RIM KONSTANTINOV

SLAVOLUK

URBANIZAMURBANIZAM

URBANIZAMURBANIZAM

URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI U EUROPI

URBANIZAM


limes Sava-Drava-DunavLjubljana (Emona), Ptuj (Poetovio), Osijek (Mursa), B d (Si id ) B di št (A i ) Beograd (Singidunum), Budimpešta (Aquincum), Beč (Vindobona)

limes Dunav-Majna-RajnaRegensburg (Radasbona - Regina Castra), Mainz (Moguntiacum), Köln (Colonia Agripiensis), ( g ), ( g p ),Trier (Augusta Treverorum)

URBANIZAM


URBANIZAM


Francuska Pariz (Lutetia), Bordeaux (Burdigala), N b (N b M ti ) A l (P t A l t ) Narbonne (Narbo Martius), Arles (Paterna Arelate), Lyon (Longdunum Convenarum)

Iberijski poluotokBarcelona (Barcino), Lisabon (Felicitas Augusta Olisipo)

Velika BritanijaLondon (Londinium), York (Eburacum), Chester (Deva), Glouchester (Glevum)Glouchester (Glevum)

KUĆAKUĆA

KUĆAKUĆA

PALAČAPALAČA

PALAČAPALAČA

RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO

JAVNE GRAĐEVINE RIMSKOGA GRADA



veće raskošnije i raznovrsnije nego u grčkom i helenističkom graduveće, raskošnije i raznovrsnije nego u grčkom i helenističkom gradu

- thermae - u sklopu termi: j žb čit i vježbaone, čitaone, igraone,

trgovine, šetališta, vrtovi- basilica - tržnica, sudnica- theatrum - kazalište- odeum - glazbena dvorana- stadium - stadion- palestra - rvalište- templum - hram- amphitheatrum/arena - borilišteamphitheatrum/arena borilište- circus - trkalište za konje i kola

(Circus Maximus u Rimu)naumachia gledalište s vodenom površinom za natjecanja

RIM, KARAKALINE TERME

- naumachia - gledalište s vodenom površinom za natjecanja





ARENA, VERONA AMFITEATAR, POMPEJI

KOLOSEUM, RIMKOLOSEUM, RIM KOLOSEUM, RIM

BAZILIKABAZILIKA

BAZILIKABAZILIKA

TERMETERME

DIOKLECIJANOVE TERME RIMDIOKLECIJANOVE TERME ‐ RIM

DIOKLECIJANOVE TERME RIMDIOKLECIJANOVE TERME ‐ RIM

KAZALIŠTEKAZALIŠTE

AMFITEATARAMFITEATAR

GRAĐEVINE ZA TRGOVINU I OBRTGRAĐEVINE ZA TRGOVINU I OBRT

INŽINJERSKE GRAĐEVINEINŽINJERSKE GRAĐEVINE

PONT DU GARD NIMESPONT DU GARD ‐ NIMES

RIMSKE CESTERIMSKE CESTE

RIMVIA SACRA

A i ki l t k

VIA SACRA

- Apeninski poluotok: Via Flaminia,Via Cassia, Via Salaria

- Balkan–Mala Azija: Via Appia, Via Egnatia

- Sicilija–sjeverna Afrika: j jVia Valeria

- Srednja i zapadna Europa: Via EmiliaEuropa: Via Emilia

- Germanija–Dunav–Dacija: Via AquileiaGalija Iberijski poluotok: - Galija-Iberijski poluotok: Via Aurelia

GLAVNE ULICE RIMSKOGA GRADAGLAVNE ULICE RIMSKOGA GRADA

CARDO (Via Cardinalis, Via Principalis)u polju primarna u gradu sekundarna- u polju primarna, u gradu sekundarna

- širina: 7-8 m u gradu, 100 stopa (=30,48 m) u poljuDECUMANUS (Decumanus Maximus, Via Decumanus)

l li d- glavna ulica grada- širina: 14-15 m (30 m) u gradu, 50 stopa (=15,24 m) u polju

DECUMANUS U POMPEJIMA, nekad DECUMANUS U POMPEJIMA, danas

ULICA RIMSKOGA GRADAULICA RIMSKOGA GRADA

- razmjerno uske stambene ulice: 2 5 5 m2,5-5 m

- ulice prekrivene kamenim pločama- povišeni pločnici za pješake

iš k l č - povišene kamene ploče na mjestima prijelaza pješaka“zebre” PALMIRA, SirijaTYR, Fenikija

GLAVNA ULICA U DAMASKU NEKAD GLAVNA ULICA U DAMASKU DANAS

GRADSKI SERVISI I KOMUNALNA OPREMA GRADAGRADSKI SERVISI I KOMUNALNA OPREMA GRADA

vodovodvodovodakvedukti; potrošnja u Rimu 1 m3/st./dan; potrošnja u 20 0 3/ /d20. st. 0,5 m3/st./danodvodnjaglavni kolektor u Rimu g“Cloaca Maxima” izveden 509. g.pr.K.protupožarna zaštitaprotupožarna zaštitau Rimu 7 postaja svaka sa 7.000 vatrogasacapolicijapolicijau Rimu 7 postaja svaka sa 1.000 policajaca

OPSKRBA VODOM GRADA RIMA

SVETIŠTASVETIŠTA

HRAMHRAM

CENTRALNA GRADNJACENTRALNA GRADNJA

CENTRALNA GRADNJACENTRALNA GRADNJA

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMA

prema legendi Rim je osnovan 753 g pr K - prema legendi Rim je osnovan 753. g.pr.K. prema etruščanskom ritualu na brežuljku Palatinu

- etruščanski Rim - Roma quadrata

ROMA QUADRATA POGLED OD KAPITOLIJA PREMA PALATINU

URBS ROMA – Capitolium / Forum Romanum / Palatinus

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMAGRANICE/POVRŠINA GRADA

zadnji etruščanski kraljevi (500 g pr K ) P=285 ha - zadnji etruščanski kraljevi (500. g.pr.K.), P=285 ha - Servijevi zidovi (387. g.pr.K., nakon provale Gala), P=427 ha - Aurelijevi zidovi (173. g.pr.K.), P=1400 ha

ij A t (27 14 ) id i d i 22 k P 2000 h- za vrijeme Augusta (27.-14. g.) zidovi dugi 22 km, P=2000 ha

RIM UNUTAR SERVIJEVIH I ANTIČKI RIM NA 7 BREŽULJAKA AURELIJEVIH ZIDOVAANTIČKI RIM NA 7 BREŽULJAKA AURELIJEVIH ZIDOVA

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMAURBANISTIČKA OBILJEŽJA

spontani razvitak prilagođen obličju terena- spontani razvitak prilagođen obličju terena- odstupanje od urbanističkih pravila i predloška “urbs quadrata”- mjestimično uvođenje geometrijskoga reda:

b i tičk hit kt ki kl i j jurbanističko-arhitektonski sklopovi javne namjene

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMAVELIKI URBANISTIČKI ZAHVATI

započinju u vrijeme Cezara - započinju u vrijeme Cezara, nastavljaju se u godinama Carstva (1. i 2. stoljeće)

t j b j đ i Ri i - nastaju brojne građevine Rima i veliki urbanističko-arhitektonski potezi: * niz carskih foruma* Campus Martius - nova gradska četvrt* sklop carskih palača na Palatinu* Capitolium - posvećeni prostorp p p* Viminalis i Esquilinus - bogate vile* Trastevere - gusto naseljeno područje

- u carsko doba u Rimu je bilo: 9 akvedukata, 10 termi, 10 bazilika,856 javnih kupališta 10 foruma 856 javnih kupališta, 10 foruma, 1.352 fontane s pitkom vodom

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMAVELIKI URBANISTIČKI ZAHVATI –JAVNE GRAĐEVINEJAVNE GRAĐEVINE

7 HIPPODROMUS8 AMPHITEATRUM FLAVIUM 8 AMPHITEATRUM FLAVIUM 10 CIRCUS MAXIMUS11 THERMAE TRAIANI12 THERMAE CONSTATINI14 ARA PACIS14 ARA PACIS15 SOLARIUM16 TEMPLUM DIVI HADRIANI18 THERMAE AGRIPPAE18 THERMAE AGRIPPAE19 PANTHEON20 THERMAE NERONIANAE21 STADIUM22 THEATRUM ET PORTICUS 22 THEATRUM ET PORTICUS

POMPEIANAE23 CIRCUS FLAMINIUS24 THEATRUM MARCELO25 PORTICUS OCTAVIAE26 TEMPLUM AESCULANII

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMAFORUM ROMANUM / FORUM MAGNUM

spontani razvoj: izvorno močvara nekropola mjesto vjerskih spontani razvoj: izvorno močvara, nekropola, mjesto vjerskih obreda, prostor okupljanja i trgovanja (od etruščanskoga doba),forum od 5. st.pr.K. (hramovi, zgrade, spomenici, kipovi…)

GRAD RIM – URBS ROMAFORUM ROMANUM

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMAFORUM ROMANUM

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMAFORUM ROMANUM

FORUM ROMANUM – REKONSTRUKCIJA FORUM ROMANUM – DANAŠNJI IZGLED

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMACARSKI FORUMI

carski forumi unijeli urbanistički red il d k tkiu nepravilno gradsko tkivo

_ Forum Iulium Cesaris (110x70 m)_ Forum Augusti (125x90 m)_ Forum Pacis Vespaziani Forum Nervae_

_ Forum Traiani (280x200 m)prema projektu arhitektaApollodorusa iz Damaska -Apollodorusa iz Damaska helenistički utjecaj

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMACARSKI FORUMI

TRAJANOV FORUM

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMACARSKI FORUMIU DANAŠNJEM TKIVU GRADA

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMAPERIVOJNA ARHITEKTURA

- veliki carski perivoji smješteni rubom grada ( t i i (unutar i izvan gradskoga zida)

- ukupna površina 350-400 ha (30% površine grada)* veliki perivoji carskih vilap j* perivoji na Campus Martius* svete šume* perivoji vila u gradu perivoji vila u gradu

i u okolici grada

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMASTAMBENA IZGRADNJA

- velika gustoća stambene izgradnje- pretežito nekvalitetna izgradnja

i di id l t j d i i l- individualno stanovanje: domus i insulainsula – pretežit urbani supstrat, siromašni i kratkotrajni materijali, česte graditeljske mijene

- višestambene zgrade: 4-5 katova

- nakon požara 64. g. Neron donosi propise o stambenoj izgradnji:

RIM, plan dijela grada, 3.st.pr.K.propise o stambenoj izgradnji:

* ograničenje visine: najviše 70 stopa (21,33 m = P+4/5)* minimalni uvjeti stabiliteta i sigurnosti od požara

GRAD RIM – URBS ROMAGRAD RIM URBS ROMAPROMETNI SUSTAV

zvjezdolik sustav - zvjezdolik sustav -zrakasto postavljene ulice bez koncentričnoga povezivanja

l t d - sve glavne ceste vode u središte grada i završavaju nagradskim forumima

RIM, VIA APPIA ANTICA

006 povijest graditeljstva - rim

Documents