1. razvoj raČunovodstva · web view1.1. razvoj računovodstva kroz povijest računovodstvo se prvi...
TRANSCRIPT
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Dragi naši studenti,
Pred vama je skripta za ponavljanje iz kolegija Računovodstvo kao pomoć za
svladavanje gradiva i lakše razumijevanje zadataka koje rješavamo na našim
instrukcijama. Ova skripta je namijenjena PONAVLJANJU gradiva, a ne predstavlja
jedini materijal iz kojeg ćete učiti ovaj kolegij. Službena literatura je objavljena na
stranicama fakulteta i ova skripta je rađena po njoj. Za uspješno svladavanje gradiva i
posljedično dobru ocjenu iz ovog kolegija preporučamo vam čitanje knjige
„Računovodstvo“ koja predstavlja obaveznu literaturu. Možete ju kupiti ili posuditi u
knjižnici. Osim toga, pohađajte redovito predavanja i pratite prezentacije, te ih
nadopunjujte informacijama koje čujete na predavanju.
ŽELIMO VAM PUNO SREĆE S UČENJEM I ODLIČNE REZULTATE! SRETNO!
SADRŽAJ
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
1. RAZVOJ RAČUNOVODSTVA............................................................................................2
1.1. Razvoj računovodstva kroz povijest................................................................................2
1.2. Struktura računovodstva..................................................................................................5
1.3. Računovodstveni standardi u Republici Hrvatskoj..........................................................9
1.4. Ponavljanje.....................................................................................................................10
2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I PRAVILA SASTAVLJANJA.............................................12
2.1. Računovodstvena načela i računovodstvene politike....................................................12
2.2. Pojam financijskih izvještaja.........................................................................................17
2.3. Bilanca (IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU PODUZEĆA).....................20
2.3.1. Kriterij unošenja bilančnih pozicija........................................................................22
2.3.2. Sadržaj bilance........................................................................................................24
2.3.3. Bilančne promjene..................................................................................................28
2.3.4. Vrste bilanci............................................................................................................30
2.4. Račun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti) – IZVJEŠTAJ O USPJEŠNOSTI
POSLOVANJA.....................................................................................................................31
2.4.1. Metode sastavljanja računa dobiti i gubitka............................................................34
2.5. Izvještaj o novčanom toku (IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U FINANCIJSKOM
POLOŽAJU PODUZEĆA)...................................................................................................37
2.5.1. Vrste novčanih tokova............................................................................................38
2.5.2. Metode sastavljanja izvještaja o novčanom toku....................................................39
2.6. Izvještaj o promjenama kapitala (glavnice)...................................................................41
2.7. Bilješke uz financijske izvještaje...................................................................................41
2.8. Ponavljanje.....................................................................................................................42
3. RAČUNOVODSTVENI INSTRUMENTI...........................................................................51
3.1. Knjigovodstvene isprave................................................................................................51
3.2. Knjigovodstveni konto...................................................................................................58
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
3.2.1. Pravila evidentiranja na kontima – sustav dvojnog knjigovodstva.........................61
3.3. Kontni plan.....................................................................................................................64
3.4. Poslovne knjige..............................................................................................................65
3.4.1. Osnovne poslovne knjige........................................................................................65
3.4.2. Pomoćne poslovne knjige.......................................................................................67
3.4.3. Knjigovodstvene pogreške i metode ispravljanja...................................................68
3.5. Inventura........................................................................................................................69
3.6. Ponavljanje.....................................................................................................................72
4. RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE TIPIČNIH POSLOVNIH DOGAĐAJA................77
4.1. Dugotrajna imovina.......................................................................................................77
4.2. Kratkotrajna imovina.....................................................................................................83
4.2.1. Zalihe sirovina i materijala.....................................................................................85
4.2.2. Zalihe trgovačke robe.............................................................................................88
4.2.3. Kratkotrajna potraživanja, financijska imovina, novac i novčani ekvivalenti........91
4.3. Vremenska razgraničenja...............................................................................................93
4.4. Troškovi poslovanja.......................................................................................................94
4.5. Obračun proizvodnje......................................................................................................98
4.5.1. Metode kalkulacije..................................................................................................99
4.6. Obveze i kapital...........................................................................................................101
4.7. Rashodi, prihodi i rezultat poslovanja.........................................................................104
4.7.1. Rashodi.................................................................................................................104
4.7.2. Prihodi...................................................................................................................105
4.8. Ponavljanje...................................................................................................................107
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
ŠTREBSY d.d.
Jeste li kad čuli za Štrebsy d.d.? Nemoguće da niste. To
je jedno od najpoznatijih svjetskih poduzeća. Teško da
ćete ga pronaći na Google-u jer se uglavnom medijski
ne eksponira. Čime se poduzeće bavi? Pa... zapravo
apsolutno svime. Od recikliranja toaletnog papira do
proizvodnje elipsi za podmornice, a povremeno nudi i
usluge wellnessa za sibirske tigrove. U svakom slučaju,
poduzeće je svestrano i bavi se svime što nam može
poslužiti kao primjer na instrukcijama.
1
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
1. RAZVOJ RAČUNOVODSTVA
U počecima ljudske djelatnosti kada je čovjek stvorio višak dobara i počeo ih razmjenjivati
za ona koja su mu nedostajala, javila se potreba za bilježenjem tih događaja jer mu ih je bilo
teško pamtiti. Kako se razvijala trgovina, tako se razvijalo i računovodstvo.
U ovom poglavlju ćemo saznati i kojem našem sunarodnjaku pripadaju velike zasluge u
razvoju knjigovodstva i o čemu je on to pisao?! Upoznat ćemo se sa različitim definicijama i
strukturama računovodstva koje su se izmjenjivale kroz dugi povijesni razvoj. Također su se
razvijala i određena pravila, standardi kojih se moraju pridržavati svi poslovni subjekti, a mi
ćemo naučiti koja su to obvezna i za koga u Republici Hrvatskoj. Pa krenimo....
1.1. Razvoj računovodstva kroz povijest
Računovodstvo se prvi put pojavilo sa počecima ljudske djelatnosti, kada je čovjek stvarao
višak dobara i počeo ih razmjenjivati za ona koja su mu nedostajala. Pošto mu je to sve bilo
teško pamtiti, počeo je bilježiti te događaje. Za to su se koristile glinene ploče koje se
smatraju prvim računovodstvenim dokumentom.
Pripadnici bogatih slojeva veleposjednika, pismeni i privilegirani
su bili računovođe srednjeg vijeka, a usmenom predajom se
prenosila vještina i tradicija u vođenju poslovnih knjiga.
Računovodstvo se temeljilo upravo na vođenju, odnosno
bilježenju računa u knjigama.
Djelo Hrvata Benedikta Bena Kotruljevića napisano 1458.
godine, izvornog naziva „Della mercantura et del mercante
perfetto ( „O trgovini i savršenom trgovcu“ ) je prvo oblikovalo
pravila dvojnog ili dvostavnog knjigovodstva koje je danas temelj
za poslovanje poduzeća. Prvi put je tiskano 1573. godine.
2Slika 1: Benedikt Beno Kotruljević
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Kroz dugi povijesni razvoj računovodstva pojedinci i računovodstvene institucije su različito
definirali pojam računovodstva. Kao najčešća četiri pristupa se izdvajaju:
1. Računovodstvo kao vještina, tehnika ili umijeće se smatra najstarijom definicijom.
Američki institut ovlaštenih javnih računovođa (AICPA) definira računovodstvo kao
„vještinu evidentiranja, klasificiranja i sumiranja u novcu izraženih transakcija kao i
interpretacija rezultata te vještine“. Danas se vještina ili umijeće odražavaju kroz
sposobnost kvalitetnog savladavanja poslovnog jezika odnosno jezika financijskog
odlučivanja kako bi se moglo primjereno upravljati poslovnim subjektima.
2. Računovodstvo kao znanstvena disciplina polazi od toga da se na temelju
uspostavljenih načela koja pružaju nekakav opći okvir u kojem djeluje
računovodstvena praksa može doći do logičkih zaključaka. Sastoji se od dva obilježja:
a) pozitivna obilježja – odnose se na postojeća znanja o računovodstvenim
pojmovima, načelima, postupcima, metodama i instrumentima
b) normativna obilježja - odnose se na zakonske propise i usvojene računovodstvene
standarde.
3. Računovodstvo kao uslužna funkcija poslovnog subjekta omogućava pružanje
računovodstvenih informacija o određenim poslovnim događajima zainteresiranim
korisnicima (investitorima, kreditorima, menadžerima...). Investitora, koji ima višak
raspoloživih novčanih sredstava i želi ih uložiti u dionice Štrebsy d.d.-a zanima je li
Štrebsy d.d. dobro za ulaganje, odnosno, kakvo je njegovo poslovanje? Je li
3
O ulozi knjigovođe je napominjao:
„Stoga opominjem svakog trgovca da se pozabavi time
da zna dobro i uredno voditi svoje knjige, a tko to ne zna,
neka se dade poučiti ili neka drži sposobna i vješta
mladića knjigovođu. Inače će u njegovim trgovačkim
poslovima nastati pravi kaos i babilonska pometnja, a od
toga se čuvaj ako ti je draga čast i tvoje imanje.“
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
profitabilno? Je li u financijskim problemima? Ima li problema s naplatom? Sve su to
informacije koje ga zanimaju, kako bi odabrao najbolje poduzeće za ulaganje.
Kreditore zanima sigurnost povrata njihove glavnice s pripadajućim kamatama. Banku
kao kreditora će zanimati da li će Štrebsy d.d. moći uredno vraćati rate kredita.
Menadžerov posao je da poduzeće dobro radi, pa je nužno konstantno kontrolirati
poslovanje, kako bi na vrijeme mogao reagirati na određene probleme jer će ga
direktor nagraditi povišicom.
Sve te informacije koje pruža računovodstvo trebaju zadovoljiti određena kvalitativna
obilježja:
a) troškovnu djelotvornost (korist koju dobiju zainteresirani korisnici je veća od
troška koji su imali da dođu do tih informacija)
b) razumljivost korisnicima (dobivene informacije će im koristiti za donošenje
poslovnih odluka)
c) važnost (na vrijeme su raspoložive i imaju vrijednost da se na temelju njih
može nešto predvidjeti u poslovanju)
d) pouzdanost (provjerene su, revidirane, istinite i poštene, nisu pod utjecajem
nečijih interesa).
4. Računovodstvo kao dio upravljačkog informacijskog sustava poslovnog subjekta
polazi od toga da je računovodstvo informacijski sustav koji mjeri poslovne događaje,
procesira određene informacije u financijske izvještaje i komunicira pomoću
informacija s nositeljima odlučivanja poslovnog subjekta. Tri elementa od kojih se
sastoji računovodstvo kao informacijski sustav su:
mjerenje ili kvantificiranje poslovnih događaja u novčanom izrazu te njihovo
evidentiranje na kontima
procesiranje ili obrada podataka u poslovnim knjigama i izrada financijskih
izvještaja - računovodstveni proces
objavljivanje financijskih izvještaja.
4
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Slika 2: Računovodstveni proces
vv
1.2. Struktura računovodstva
Tradicionalna struktura je bila dominantan koncept strukture do početka 60.-ih godina, a
usmjerena je na računovodstvene postupke i procedure.
Slika 3: Tradicionalna struktura računovodstva
KNJIGOVODSTVO ≠ RAČUNOVODSTVO
Knjigovodstvo je (vidljivo iz slike 3) uži pojam od računovodstva jer je ono njegov
evidencijski dio i smatra se najvažnijim.
5
Računovodstveno
planiranjeKnjigovodstvo
Računovodstvena
kontrolaRačunovodstveno
informiranje
Računovodstvena
analiza
Prikupljanje podataka o nastalim poslovnim
događajima
Analiza poslovnih događaja
Evidentiranje u poslovnim knjigama
Sastavljanje probne bilance
Sastavljanje financijskih izvještaja
KORISNICI RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA
ULAZ
PROCES OBRADE
IZLAZ
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
o Računovodstvenim planiranjem se iskazuju planirani budući događaji izraženi u
novcu, koji će poslije biti evidentirani u knjigovodstvu (npr. planira se zarada,
prodajna cijena proizvoda, količina nabave proizvode, troškovi koji će se pojaviti
tijekom poslovanja...).
o Knjigovodstvo je dio računovodstva orijentirano na prošlost, a evidenciju provodi u
poslovnim knjigama primjenom metode dvojnog knjigovodstva. Prema ovom
konceptu se smatra najvažnijim dijelom računovodstva. Da bi se poslovni događaji
evidentirali u knjigovodstvu trebaju zadovoljiti sljedeće kriterije:
poslovni događaj treba nastati
treba imati mjerljivu vrijednost (moguće ga je vrijednosno izraziti)
treba utjecati na promjenu postojećeg stanje temeljnih računovodstvenih
kategorija (utjecati na povećanje ili smanjenje imovine, obveza, kapitala,
prihoda, rashoda i financijskog rezultata)
treba postojati vjerodostojna knjigovodstvena isprava o tome.
Npr. Štrebsy Fon d.o.o. prodaje mobitel (poslovni događaj je nastao) u vrijednosti od 1500kn
(ima mjerljivu vrijednost) za što je ispostavljena izlazna faktura br.52 (postoji vjerodostojna
isprava). Štrebsy Fon-u su se povećali prihodi od prodaje, ali i potraživanja od kupaca jer
faktura nije još naplaćena (promijenilo se stanje temeljnih računovodstvenih kategorija).
o Računovodstvena kontrola slijedi nakon knjigovodstva, tako da kontrolira dokumente,
ispravnost i točnost knjiženja, odnosno kvalitetu podataka koji su sadržani u
rezultatima računovodstvenog planiranja i knjigovodstva.Ona treba ispitati jesu li se
neki događaji propustili evidentirati i jesu li neki događaji lažno evidentirani.
Računovodstvena kontrola ima dva cilja:
a) zaštitu imovine od gubitaka i krađa
b) osiguranje točnosti računovodstvenih podataka.
o Računovodstvena analiza uspoređuje ostvarene poslovne aktivnosti sa onima koje su
planirane, također se mogu vršiti usporedbe s rezultatima poslovnih subjekata koji
6
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
posluju u istoj djelatnosti. Na taj način je moguće otkriti uzroke njihovih odstupanja i
donijeti određene mjere za njihovo otklanjanje.
o Računovodstveno informiranje objedinjuje sve prethodne faze, te ima zadatak
prezentiranja informacija zainteresiranim korisnicima (internim ili eksternim). Način
informiranja: pismeni ili usmeni. Najvažniji pismeni oblik su financijski izvještaji
(bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o promjenama vlasničke glavnice, izvještaj o
novčanom toku te bilješke uz te izvještaje). Za potrebe upravljanja su također često
nužne i druge informacije kao npr. o naplativosti potraživanja, o obvezama prema
dobavljačima, o stanju na novčanim računima. Kao što studenti imaju prijepis svih
ocjena kao izvještaj o svom radu, tako i poslovni subjekti imaju svoje financijske
izvještaje iz kojih se dolazi do zaključaka njihovom financijskom položaju i
uspješnosti poslovanja.
- Krajem 20.stoljeća, uslijed globalizacije svjetske ekonomije, brzog razvoja informatičke
tehnologije i povećanja zahtjeva korisnika informacija, tradicionalnu strukturu je zamijenila
suvremena funkcionalna struktura računovodstva. Prema ovom konceptu, težište
promatranja je na korisnicima informacija, pri čemu se svi procesi smatraju korisnima
samo ako zadovoljavaju potrebe korisnika.
7
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Slika 4: Suvremena struktura računovodstva
- Sa stajališta korisnika računovodstvo se dijeli na:
1) Financijsko računovodstvo je primarno okrenuto vanjskim korisnicima, pruža
povijesne podatke, a u praksi se naziva eksterno računovodstvo. Financijski izvještaji
su krajnji „proizvod“ ovog računovodstva.
2) Upravljačko računovodstvo osigurava informacije primarno za unutarnje korisnike.
Planiranje i kontrola se ističu kao najvažnije akitvnosti ovog računovodstva. Za
uspješno poslovanje, nužno je postavljanje planova koje želimo ostvariti, a koji su
proizašli na temelju određenih događanja u prošlosti.
3) Računovodstvo troškova sadrži sve dijelove upravljačkog i jedan dio financijskog
računovodstva što vidimo iz slike 4 (preuzima sve aktivnosti koje se odnose na
evidentiranje troškova i metoda obračuna troškova). Ovo računovodstvo sadrži sve
aktivnosti planiranja i kontrole troškova.
8
RAČUNOVODSTVO
Financijsko računovodstvoUpravljačko
računovodstvo
Računovodstvo
troškova
Dnevnik
Glavna knjiga
Pomoćne
poslovne
knjige
Financijski
izvještaji
Bruto bilanca
Računovodstvo
obračuna
proizvodnje
Planiranje Kontrola
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
1.3. Računovodstveni standardi u Republici Hrvatskoj
Kao posljedica globalizacije svjetske ekonomije krajem 20. i početkom 21. stoljeća javila se
potreba za harmonizacijom (ujednačavanjem) računovodstvene regulative i financijskih
izvještaja. Kada je Republika Hrvatska postala članica Europske unije bilo je potrebno naše
računovodstvo prilagoditi računovodstvenim standardima EU-e, kako bi za sve vrijedila ista
pravila „igre“ i omogućila se usporedivost računovodstvenih informacija.
Na međunarodnim tržištima se koriste američki računovodstveni standardi (US GAAP) ili
Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MRS/MSFI), a mogu se koristiti i
nacionalni računovodstveni standardi.
U Republici Hrvatskoj velika poduzeća i ona čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi
moraju obvezno primjenjivati MSFI-a , a malim i srednjim poduzećima je dopuštena
primjena MSFI-a ili hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI-a).
9
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
1.4. Ponavljanje
SIGURNO STE SPREMNI PRIJEĆI NA IDUĆE POGLAVLJE JER OVA PITANJA VEĆ
„RASTURATE“
1) Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi poslovni događaj bio predmetom knjigovodstvene
evidencije su:
a)
b)
c)
d)
2) Računovodstveni sustav koji osigurava kvantitativne informacije potrebne prilikom
sastavljanja financijskih izvještaja za eksterne korisnike zove se:
a) Računovodstvo troškova
b) Upravljačko računovodstvo
c) Financijsko računovodstvo
3) Nabroji četiri pristupa računovodstvu:
4) Računovodstvena kontrola je dio ___________________________strukture računovodstva
kojoj prethodi ______________________________ (koja faza?), a iza koje slijedi faza
____________________________________________.
5) Knjigovodstvo je ________________ pojam od računovodstva jer predstavlja njegov
__________________________ dio.
10
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
6) Računovodstvena kontrola ima za cilj
_____________________________________________________________________ i
_____________________________________________________________.
7) Velika poduzeća i ona čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi:
a) moraju obvezno primjenjivati MSFI-a i HSFI-a
b) ne moraju obvezno primjenjivati MSFI-a
c) moraju obvezno primjenjivati MSFI-a
d) moraju obvezno primjenjivati HSFI-a.
8) Prema ________________________________________računovodstva, težište
promatranja je na ______________________________________.
9) ____________________i ______________________ se ističu kao najvažnije aktivnosti
upravljačkog računovodstva koje je primarno usmjereno na __________________korisnike.
10) Računovodstvo troškova sadrži sve dijelove ____________________ računovodstva i
jedan dio _____________________ računovodstva koji se odnosi na
_____________________________________.
11) Prema suvremenoj funkcionalnoj strukturi računovodstva, računovodstvo se sastoji od:
a) računovodstvenog planiranja, računovodstvene analize i financijskog računovodstvab) financijskog, upravljačkog računovodstva i računovodstvenog informiranjac) knjigovodstva, računovodstvene kontrole i računovodstvenog planiranjad) financijskog, upravljačkog i troškovnog računovodstva
11
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I PRAVILA SASTAVLJANJA
U našoj se svakodnevnici potrebno pridržavati raznih pravila i zakona. Primjerice, student
mora prijaviti ispit u određenom roku koji mu je zadan, položiti određen broj ECTS-a kako bi
mogao upisati iduću godinu i sl. Tako se Štrebsy d.d. mora pridržavati određenih načela,
politika i standarda po kojima sastavlja svoje financijske izvještaje kako bi bili
reprezentativni, razumljivi i usporedivi.
U ovom poglavlju ćete se upoznati sa osnovnom računovodstvenom jednažbom nakon čega
ćete shvatiti razloge postavljene jednakosti. Naučit ćete i temeljne financijske izvještaje,
pozicije od kojih se isti sastoje, metode po kojima se sastavljaju, kako bi mogli doći do
zaključaka o njihovoj međusobnoj povezanosti.
2.1. Računovodstvena načela i računovodstvene politike
Razvoj računovodstva je zahtijevao i razvoj određenih standarda kojih se moraju pridržavati
svi poslovni subjekti. U prethodnom poglavlju smo naučili da se u Republici Hrvatskoj mogu
koristiti međunarodni ili nacionalni standardi financijskog izvještavanja što ovisi o djelatnosti
koja se obavlja. Unutar svih tih standarda su se razvila računovodstvena načela.
Računovodstvena načela su temeljna pravila koja određuju koncepciju i osnovne
karakteristike računovodstva, a nužna su za prezentiranje financijskih izvještaja.
Sustav općeprihvaćenih računovodstvenih načela se sastoji od:
Općeprihvaćenih koncepata
Općeprihvaćenih načela
Općeprihvaćenih postupaka
Općeprihvaćeni računovodstveni koncepti: Koncept poslovnog subjekta definira poduzeće kao samostalnu cjelina
neovisnu o drugim poduzećima ili vlasnicima, te se u financijske izvještaje
uključuju samo one transakcije koje se odnose na poslovanje toga poduzeća
bez obzira na onu imovinu i transakcije koje su u osobnom vlasništvu vlasnika
(npr. ukoliko vlasnik privatno posjeduje motocikl on se ne uključuje u imovinu
poduzeća). U slučajevima velikih poslovnih subjekata koji posluju npr. kao
12
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
koncerni sastavljaju se konsolidirani financijski izvještaji koji pritom uključuju
sva poduzeća koja su dio tog koncerna, a u nekonsolidiranim financijskim
izvještajima su vidljive informacije o isključivo jednom poduzeću.
Koncept stvarnog kontinuiteta ili vremenske neograničenosti poslovanja
pretpostavlja nastavak poslovanja poduzeća i u slučaju poslovanja s gubitkom
sve dok postoji vjerojatnost za ostvarivanjem buduće dobiti.
Koncept određenog vremena tj.obračunskog razdoblja se nadovezuje na
prethodni koncept, a prema njemu se zahtijeva financijsko izvještavanje u
određenim intervalima. Takav vremenski interval se naziva obračunsko
razdoblje. Za eksterne korisnike je uobičajeno obračunsko razdoblje godina
dana.
Koncept stabilne valute polazi od pretpostavke da je kupovna snaga novčane
jedinice nepromijenjiva tijekom vremena. Na temelju navedenog se zaključuje
da se u slučaju inflacije ili deflacije mora izvršiti korekcija, tj. ponovna
procjena pozicija izvještaja jer nisu vrednovane novčanim jedinicama iste
vrijednosti, što može značajno iskriviti sliku o financijskom položaju i
uspješnosti poslovanja.
Općeprihvaćena računovodstvena načela:
1) načelo nabavne vrijednosti (troška nabave) je jedno od najznačajnijih načela kojima
se zahtijeva da se poslovni događaji zasnivaju na nabavnoj vrijednosti, tj. trošku
nabave. Svi troškovi koji nastaju prilikom stjecanja nekog oblika imovine spadaju u
trošak nabave.
Primjer, Štrebsy Žito d.o.o. kupuje 5000 kg žita u vrijednosti od 50.000 kn. Troškovi
utovara i prijevoza su plaćeni sa žiroračuna iznosu od 10.000 kn. Ukupan trošak
nabave žita osim kupovne cijene obuhvaća i troškove utovara i istovara. U poslovnim
knjigama Štrebsy Žita d.o.o. ova sirovina će se na zalihama evidentirati u iznosu od
60.000 kn.
13
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
2) načelo objektivnosti zahtijeva da financijski izvještaji budu sastavljeni na osnovi
objektivnih podataka (objektivnom vrijednošću se smatra nabavna vrijednost), a ti
podaci trebaju biti dokumentirani.
3) načelo realizacije tj.stjecanja prihoda je vezano uz pravila priznavanja prihoda i
načelo nastanka događaja, te se zahtijeva da prihodi budu priznati onda kad je nastao
događaj, a ne kad je novac stvarno primljen. Na isti se način tretiraju i rashodi.
Primjerice, ŠtrebsyShirt d.o.o. je prodalo 50 kom zelenih majca po cijeni od 30
kn/kom za što je ispostavilo fakturu br.12. U tom slučaju poduzeće ŠtrebsyShirt d.o.o.
odmah ostvaruje prihod od prodaje u vrijednosti od 1500 kn iako kupci još nisu platili.
4) načelo materijalnosti ili značajnosti zahtijeva da u financijskim izvještajima budu
sadržane sve značajne informacija koje bi prikazale pravu sliku poduzeća.
5) načelo potpunosti je usko povezano s prethodnim načelom, a zahtijeva da
financijskim izvještajima budu sadržane sve relevantne informacije potrebne za
ocjenu poslovanja, te da nijedna važna informacije ne bude izostavljena.
6) načelo dosljednosti ili konzistentnosti zahtijeva da se poslovni događaji evidentiraju
prema unaprijed utvrđenim pravilima koji se ne smiju naknadno mijenjati. Ukoliko
dođe do promjena politike, razloge treba obrazložiti i kvantificirati utjecaj na rezultat
poslovanja. Jednom izabrana računovodstvena politika se treba dosljedno
primjenjivati.
7) načelo opreznosti ili razboritosti proizlazi iz neizvjesnosti poslovanja. Prihodi se
priznaju kad su zarađeni, odnosno sigurni, a rashodi i kada su mogući. Cilj je da
poduzeće ima manje novčanih izdataka u tekućem razdoblju, a dio dobiti „prenijeti“ u
buduća obračunska razdoblja kada se mogu očekivati poteškoće u poslovanju.
8) načelo prevage suštine nad formom definira formu kao vanjski izraz suštine.
Promjene se trebaju obuhvatiti i prezentirati u suglasju sa njihovim sadržajem tj.
suštinom, a ne samo u suglasju sa zakonskom normom. Ustvari, što je pisac htio reći?
Ako država zahtijeva da se bilanca prikaže na određeni način, nije dovoljno zadovoljiti
14
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
samo tu normu, nego je potrebno da ono što piše ima stvarnog smisla, odnosno da je
odraz pravog stanja u poduzeću.
Računovodstvene politike su posebna načela, osnove, dogovori, pravila i praksa koje
primjenjuju subjekti pri sastavljanju i prezentiranju financijskih izvještaja.
Izabrane računovodstvene politike je važno objaviti, jer ne postoji jedinstvena
računovodstvena politika koju bi primjenjivala sva trgovačka društva, nego svako trgovačko
društvo može aktivno određivati svoju računovodstvenu politiku te tako bitno utjecati na
sadržaj financijskih izvještaja.
15
(SKRIVENI DOBICI) SKRIVENI GUBICI
AKTIVA
Podcjenjivanje imovine
-više amortizacijske stope
(degresivna metoda)
-zalihe vrednovati po nižim
vrijednostima
-otpis potraživanja
Precjenjivanje imovine
-niže amortizacijske stope
(progresivna metoda)
-zalihe vrednovati po višim
vrijednostima
-izbjegavanje otpisa
potraživanja
PASIVA
Precjenjivanje obveza
-obračun dugoročnih
rezerviranja za rizike i
troškove
-obračun PVR
Podcjenjivanje obveza
-izbjegavanje obračuna
dugoročnih rezerviranja za
rizike i troškove
-izbjegavanje obračuna PVR
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Metode vrednovanja imovine i obveza su:
- trošak nabave (povijesni trošak)
- tekući trošak (cijena)
- sadašnja vrijednost
- fer vrijednost
- vrijednost podmirenja
- trošak zamjene
- tržišna vrijednost
- utrživa vrijednost
- netovrijednost koja se može realizirati
- nadoknadiv iznos.
Poslovni subjekt može birati različite metode vrednovanja imovine i obveza i tako izravno
utjecati i na visinu imovine, obveza i kapitala u bilanci, kao i na visinu troškova tj. rashoda u
računu dobiti i gubitka.
Zloupotreba „načela opreznosti“ dovodi do stvaranja tihih pričuva (skrivenih dobitaka,
latentnih rezervi) i skrivenih gubitaka .
Podcjenjivanjem imovine, tj.precjenjivanjem obveza se
smanjuje kapital, odnosno, dobit tekuće godine se iskazuje u
manjem iznosu od stvarno ostvarene dobiti. Kako je to
moguće? Primjerice, menadžment poduzeća odluči otpisivati
dugotrajnu imovinu višim amortizacijskim stopama u
početnim razdobljima (degresivna metoda). Na taj će način
imovina biti podcijenjena, a više amortizacijske stope će
rezultirati višim troškovima amortizacije koji će pak utjecati na smanjenje našeg financijskog
rezultata.
Precjenjivanjem imovine, odnosno podcjenjivanjem obveza se kapital „uvećava“, tj.dobit
tekuće godine se iskazuje u većem iznosu od stvarno ostvarene dobiti.
Na koji način? Primjerice, poduzeće ŠtrebsyTech d.o.o. se bavi prodajom laptopa za koje je
potrebno izdvojiti određena novčana sredstva za moguće kvarove u garantnom roku. U tom
16
Obveze se mogu vrednovati
po ovim metodama, a imovina
po svim.
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
slučaju menadžment odluči na početku godine izdvojiti manje sredstava nego inače. Na taj
način su se podcijenile obveze, nastali su niži troškovi što je rezultiralo povećanjem dobiti.
Načelo opreznosti primjenjivo na kategorijama računa dobiti i gubitka kaže da:
Primjena određene računovodstvene politike UTJEČE na vrijednost financijskog rezultata
ISKLJUČIVO U KRATKOM ROKU što ovisi o poslovnoj politici poduzeća, a
DUGOROČNO ona NEMA UTJECAJA NA FINANCIJSKI REZULTAT!!!
2.2. Pojam financijskih izvještaja
Financijski izvještaji su konačni proizvod financijskog računovodstva, a namijenjeni su
unutarnjim i vanjskim korisnicima. Zašto se sastavljaju? Kako bi širem krugu korisnika
olakšali donošenje ekonomskih odluka, a to je moguće ukoliko im se pruže relevantne,
pouzdane, razumljive informacije o financijskom položaju poslovnog subjekta.
Slika 5: Korisnici financijskih izvještaja
Korisnici financijskih izvještaja se najčešće dijele na unutarnje (interne) i vanjske
(eksterne). Najznačajniji unutarnji korisnik financijskih izvještaja je menadžment poduzeća.
Računovodstvene informacije su važne za funkcije planiranja i kontrole, kao i za realizaciju
brojnih drugih menadžerskih funkcija, aktivnosti i zadataka. Menadžer si misli: „Moj posao je
da ovo poduzeće dobro radi, stoga moram konstantno kontrolirati poslovanje kako bih
17
VLASNICI
ZAPOSLENI
MENADŽMENT KUPCI
DRŽAVA
ZAJMODAVCI
DOBAVLJAČI
INVESTITORI
JAVNOST
UNUTARNJI
VANJSKI
Prihode treba priznati samo kad su sigurni, a
rashode i onda kad su mogući !!!
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
pravovremeno uvidio ako postoje neki problemi. I da, ako budem dobar, možda dobijem i
novi auto .“
Eksterni korisnici:
Investitori trebaju financijske informacije kako bi procijenili sigurnost svojeg ulaganja kroz
sadašnju i buduću financijsku snagu poduzeća.
(Investitor si misli: „Imam višak raspoloživih novčanih sredstava i želim ih uložiti u dionice
nekog dioničkog društva. Zanima me je li ovo poduzeće dobro za ulaganje, odnosno, kakvo je
njegovo poslovanje? Je li profitabilno? Je li poduzeće u financijskim problemima? Ima li
problema s naplatom? Sve su to informacije koje me zanimaju, kako bih odabrao najbolje
poduzeće za ulaganje“).
Kreditore (zajmodavce) zanima sigurnost povrata glavnice s pripadajućim kamatama, pri
čemu se razlikuju interesi onih koji su angažirali kratkoročna sredstva od onih koji su dali
dugoročne kredite
18
Slika 6: Unutarnji korisnici financijskih izvještaja
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
(Banka si misli: „Ok, ovo poduzeće želi kredit. Ajmo vidjeti kako posluje to poduzeće,
odnosno hoće li nam ono biti sposobno uredno vraćati rate kredita?“).
Državu i njezine institucije zanimaju informacije koje se odnose na kreiranje i ostvarivanje
porezne politike, prije svega u smislu ispravnog obračuna i pravovremene uplate proračunskih
prihoda od strane poreznih obveznika.
(Država si misli: „Je li ovo poduzeće ostvarilo dobit tekuće godine kako bih mogla napuniti
moj proračun?“)
19
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Temeljni financijski izvještaji su:
Bilanca (izvještaj o financijskom položaju)
Račun dobiti i gubitka (izvještaj o uspješnosti
poslovanja)
Izvještaj o novčanom toku (izvještaj o promjenama u financijskom položaju)
Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice
Bilješke uz financijske izvještaje
2.3. Bilanca (IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU PODUZEĆA)
Poslovnom subjektu je potrebna određena imovina kako bi obavljao svoju djelatnost, kao i
odgovarajući izvori te imovine. Tako primjerice Štrebsy Pek-u d.o.o., proizvođaču i
prodavaču pekarskih proizvoda, trebaju objekti u kojima će peći kruh, peciva i sl., skladištiti
zalihe (brašno, šečer, sol...), kao i objekti gdje će prodavati te proizvode.
20
Slika 7: Vanjski korisnici financijskih izvještaja
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Bilanca se definira kao SUSTAVNI PREGLED IMOVINE, KAPITALA I OBVEZA NA
ODREĐEN DATUM.
Što to zapravo znači?
Na točno određeni datum, koji je obično
kraj godine, odnosno 31.prosinca, poduzeća
sastavljaju bilancu kako bi vidjeli kakvo je
trenutno stanje njihove imovine i izvora te
imovine. Može se reći da je to zapravo snapshot
pozicija bilance!
Kako bilanca prikazuje trenutno stanje,
trenutačnu sliku s određenim danom, za nju
se kaže da je STATIČNI financijski izvještaj.
Bilanca se sastoji od AKTIVE i PASIVE. Aktivu bilance čini imovina kojom raspolaže
poslovni subjekt, a pasiva se sastoji od glavnice (kapitala) kao vlastitog izvora financiranja i
obveza koje predstavljaju tuđe izvore financiranja.
Slika 8: Shematski prikaz bilance
21
Resurs koji je pod
kontrolom poduzeća, a
proizlazi iz prošlih
događaja i od njega se
očekuju buduće
ekonomske koristi
Ostatak imovine
nakon odbitka svih
njegovih obveza
Postojeći dugovi
poduzeća, proizašli iz
prošlih događaja, za čije
se podmirenje očekuje
smanjenje resursa koji
utjelovljuju ekonomske
Aktiva Pasiva
IMOVINA
KAPITAL
OBVEZE
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Uvijek mora postojati bilančna ravnoteža, što je i osnovna značajka bilance. Zašto je to tako?
Sva imovina koju neko poduzeće posjeduje mora imati svoj izvor.
Štrebsy d.d. na računu u banci ima 100.000 kn? Odakle taj novac? Je li se financiralo iz
kredita banke ili je uložen iz vlastitih sredstava? To je sve vidljivo iz bilance kao izvještaja
koji prikazuje imovinu kojom poduzeće upravlja i porijeklo te imovine.
Dakle, AKTIVA (gdje je novac?) mora biti jednaka PASIVI (odakle taj novac?).
AKTIVA = PASIVA
IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE
KAPITAL = IMOVINA - OBVEZE
Buduće ekonomske koristi imovine postoje ako:
- imovina može biti korištena za proizvodnju dobara i usluga koje će se kasnije
prodati
- može biti razmijenjena za drugu imovinu
- korištena za podmirivanje obveza,
raspodijeljena vlasnicima.
Pojmovi „aktiva“ i „imovina“ se u svakodnevnom
komuniciranju poistovjećuju, kao što se
poistovjećuju i pojmovi „pasiva“ te „kapital i
obveze“. No međutim, u aktivi je moguće da se
nalazi izgubljena imovina koja predstavlja smanjenje
financijske snage, a to je „gubitak iznad visine kapitala“.
22
Postojeći dugovi
poduzeća, proizašli iz
prošlih događaja, za čije
se podmirenje očekuje
smanjenje resursa koji
utjelovljuju ekonomske
Slika 9: Prikaz bilančne ravnoteže
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Na aktivnoj strani bilance se prikazuju sredstva prema njihovim pojavnim oblicima i stvarnoj
funkciji u ukupnom poslovanju, dok se na pasivnoj strani bilance sredstva razvrstavaju u
skupini prema njihovoj namjeni, odnosno izvoru.
2.3.1. Kriterij unošenja bilančnih pozicija
Pri sastavljanju bilance postoji određena zakonitost kojim redoslijedom unositi bilančne
pozicije. Poznati su kriteriji:
likvidnosti (opadajući i rastući) sigurnosti i ročnosti.
Kriterij likvidnosti se odnosi isključivo na aktivu bilance. Dakle, promatraju se pozicije
imovine prema tome koliko se brzo pretvaraju u novac, odnosno prema stupnju unovčivosti.
Taj stupanj može biti dvojak:
a) OPADAJUĆI – znači da u aktivu bilance najprije unosimo najlikvidnije oblike
imovine (kratkotrajna imovina i to novac), zatim kao što i sam naziv kaže, likvidnost
opada pa će nam zadnja pozicija biti ona imovina kojoj najduže treba da postane
novac (dugotrajna nematerijalna imovina).
b) RASTUĆI – je analogno tome suprotan, što znači da se u aktivu bilance najprije unose
najnelikvidniji oblici imovine (dugotrajna nematerijalna imovina) nakon čega
likvidnost raste pa se unose sve likvidnije pozicije.
Kriterij sigurnosti je suprotan kriteriju opadajuće likvidnosti tj. istovjetan je kriteriju
rastuće likvidnosti, jer se u aktivu najprije unosi najsigurnija imovina (dugotrajna imovina),
pa se na kraju unosi najlikvidnija imovina, odnosno novac. Ovaj kriterij je također vezan za
pozicije aktive.
Kriterij ročnosti se odnosi na pasivu bilance. Izvori financiranja se promatraju s obzirom
na rok vraćanja, pa tako razlikujemo trajne izvore financiranja (vlastite), dugoročne i
23
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
kratkoročne obveze. Ovaj kriterij također može biti opadajući ili rastući. Sukladno kriteriju
opadajuće ročnosti najprije se unose najtrajniji izvori sredstava, a to je kapital poduzeća sve
do onih izvori sredstava koji će se najbrže podmiriti, a to su kratkoročne obveze. Rastuća
ročnost podrazumijeva obrnutu situaciju (najprije se unose kratkoročne obveze, a posljednja
pozicija su kapital i rezerve).
Ukoliko se pozicije aktive unose prema kriteriju rastuće likvidnosti, pozicije pasive moraju
biti evidentirane prema kriteriju opadajuće ročnosti. Ako smo u aktivi bilance prvo
evidentirali dugotrajnu imovinu, na strani pasive moramo početi sa najtrajnijim izvorima
sredstava. Također vrijedi i obrnuto.
Tablica 1: Kriteriji za sastavljanje bilance
2.3.2. Sadržaj bilance
IMOVINA (SREDSTVA, AKTIVA)
24
Imovina prema
pojavnom obliku
Materijalna
Nematerijalna
Imovina prema stupnju unovčivosti
(vremenskom i funkcionalnom
kriteriju)
KRITERIJI UNOSA POZICIJA
AKTIVE
KRITERIJI UNOSA POZICIJA
PASIVE
1. Funkcionalnost 1. Namjena
2. Likvidnost
-opadajuća
-rastuća
2. Ročnost
-rastuća
-opadajuća
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Dugotrajna imovina je onaj dio imovine koji će ostati nepromijenjen u roku duljem od jedne
godine ili jednog normalnog poslovnog, odnosno proizvodnog ciklusa (a to je vrijeme od
nabave materijala do konačne naplate gotovih proizvoda odnosno usluga).
Kratkotrajna imovina je onaj dio imovine koji će promijeniti svoj oblik u roku od jedne
godine ili jednog normalnog poslovnog(proizvodnog) ciklusa.
BILANCA
(IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU PODUZEĆA)
I. POTRAŽIVANJA ZA
UPISANI, A NEUPLAĆENI
KAPITAL
II. DUGOTRAJNA IMOVINA
1. Nematerijalna- licencije, patenti, goodwill, koncesije, zaštitni znakovi, know how, osnivački izdaci, izdaci za istraživanje i razvoj, dani predujmovi za nabavu nematerijalne imovine, ispravak vrijednosti dugotrajne nematerijalne imovine (oduzima se)
2. Materijalna- građevinski objekti, strojevi i oprema,
I. KAPITAL I REZERVE- upisani temeljni kapital-dobit tekuće godine (neto dobit)-zadržana dobit-gubitak tekuće godine (oduzima se)-preneseni gubitak (oduzima se)-premije na emitirane dionice (tržišna vrijednost dionice veća od nominalne vrijednosti)-diskont na emitirane dionice (tržišna vrijednost dionice niža od nominalne vrijednosti) (oduzima se )-zakonske rezerve-statutarne rezerve-revalorizacijske rezerve-rezerve za otkup vlastitih dionica
II. DUGOROČNA REZERVIRANJA
25
Dugotrajna
(stalna, fiksna, vezana)
Kratkotrajna
(tekuća, cirkulirajuća, obrtna, slobodna)
R
A
S
T
U
Ć
A
L
I
K
V
I
D
N
O
S
T
O
P
A
D
A
J
U
Ć
A
R
O
Č
N
O
S
T
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
zemljište, stanovi, zgrade, uredski namještaj, transportna sredstva, garaže, skladišta, biološka imovina (voćnjaci, osnovno stado, višegodišnji nasadi...), knjige u knjižnici, umjetnička djela, dani predujmovi za nabavu materijalne imovine, ispravak vrijednosti dugotrajne materijalne imovine (oduzima se)
3. Financijska- DANI dugoročni krediti (mi smo nekom dali kredit, to je naša imovina jer će on nama taj kredit vratiti i mi ćemo zaraditi na kamatama)-dani dugoročni zajmovi, dani dugoročni depoziti, dane dugoročne kaucije- KUPLJENI dugoročni vrijednosni papiri (kupljene dionice i obveznice su uvijek dugoročni vrijednosni papiri, ukoliko nije zadano drugačije; mi smo to kupili, to je naša imovina)
4. Potraživanja- dugotrajna potraživanja od poreznih društava, potraživanja od prodaje na dugoročni kredit
ZA RIZIKE I TROŠKOVE
III. DUGOROČNE OBVEZE
-PRIMLJENI dugoročni krediti (mi smo uzeli npr.od banke kredit, mi imamo obvezu taj kredit vratiti uvećan za kamate, pošto je riječ o dugoročnom kreditu, onda je to dugoročna obveza)- IZDANI dugoročni vrijednosni papiri (mi smo nekome dali npr. obveznicu na dvije godine. Zašto? Zato što nama trenutno treba novac, mi dajemo nekome obveznicu, a on nama novac koji ćemo mi poslije morati vratiti uvećan za kamate)- primljeni dugoročni zajmovi, depoziti i kaucije
III. KRATKOTRAJNA IMOVINA
1. Zalihe- zalihe sirovine i materijala, gotovih proizvoda, zalihe trgovačke robe, zalihe proizvodnje (=nedovršena proizvodnja= proizvodnja u toku), zalihe sitnog inventara, zalihe auto guma, zalihe ambalaže, pričuvnih dijelova, dani predujmovi za nabavu kratkotrajne imovine, dugotrajna imovina namijenjena prodaji
2. Potraživanja- od kupaca, od države za pretporez, od
zaposlenih, od povezanih društava, od osiguravajućih društava za naknadu štete
3. Financijska
IV. KRATKOROČNE OBVEZE
-obveze prema dobavljačima-PRIMLJENI kratkoročni krediti-IZDANI kratkoročni vrijednosni papiri-izdani čekovi, mjenice-obveze prema zaposlenima-obveze za porez (npr. porez na dodanu vrijednosti i porez na dobit)-obveze za primljene predujmove (mi smo primili predujam i imamo obvezu isporučiti nešto za što nam je dan predujam)-obveze za dividende-obveze za primljene kratkoročne zajmove, depozite i kaucije
26
R
A
S
T
U
Ć
A
L
I
K
V
I
D
N
O
S
T
O
P
A
D
A
J
U
Ć
A
R
O
Č
N
O
S
T
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
- DANI kratkoročni krediti (do 1 god)- KUPLJENI kratkoročni vrijednosni papiri (komercijalni zapisi su uvijek kratkoročni)- primljeni čekovi, mjenice- dani kratkoročni depoziti- dane kratkoročne kaucije
4. Novac u banci i blagajni- žiroračun, tekući računi, devizni računi, glavna blagajna, pomoćne blagajne, porto blagajna, blagajna prodavaonice
IV. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA-unaprijed plaćena najamnina, reklama....
V. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA
V. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA- obračunati troškovi reklame, marketinga...
UKUPNO AKTIVA UKUPNO PASIVA
DANI PREDUJMOVI IDU UVIJEK TAMO GDJE I ONO ZA ŠTO SU DANI (npr. ako smo
dali predujam za nabavu zemljišta, to ćemo staviti pod dugotrajnu materijalnu imovinu jer je
zemljište dugotrajna materijalna imovina ).
ISPRAVAK VRIJEDNOSTI IDE UVIJEK TAMO GDJE I ONO ČIJU VRIJEDNOST
ISPRAVLJA I STAVLJA SE U ZAGRADE, ODNOSNO ODUZIMA SE!!!
IZVORI IMOVINE (PASIVA)
To mogu biti različite pravne i fizičke osobe od kojih poduzeće pribavlja sredstva (banke i
druge financijske institucije, poduzeća - dobavljači, vlasnici, građani).
Prema vremenskom roku vraćanja dijelimo je na:
Kratkoročne obveze – podmiruju se u roku od jedne godine ili jednog normalnog
poslovnog ciklusa.
27
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Dugoročne obveze – podmiruju se u roku duljem od godine dana ili jednog
normalnog poslovnog ciklusa.
Trajni izvori imovine (glavnica, kapital)
Izvore imovine prema vlasništvu dijelimo na VLASTITE (KAPITAL, GLAVNICA) I
TUĐE (DUGOROČNE I KRATKOROČNE OBVEZE).
Na koji način može doći do povećanja ili smanjenja izvora imovine?
Poduzeće Štrebsy Nekretnine d.d. se bavi prodajom nekretnina . Ovo dioničko društvo je
ostvarilo pravo na kredit koji će utrošiti za kupnju zemljišta na kojem će se graditi novi
stanovi. Za nabavu ove dugotrajne materijalne imovine Štrebsy Nekretnine d.d. povećalo je
svoje obveze, tako što sad banci mora vratiti glavnicu kredita s pripadajućim kamatama.
Dakle, nabavom ove imovine obveze poduzeća su se povećale. Kako bude otplaćivalo taj
kredit banci, obveze će se smanjivati!
Do povećanja kapitala može doći ako vlasnik poduzeća Štrebsy Nekretnine d.d. dobije
eurojackpot i odluči cijeli dobiveni iznos dodatno uložiti u svoje poduzeće. Ako se odluči da
će se cijeli iznos ostvarene neto dobiti tekuće godine zadržati u poduzeću, također će doći do
povećanja kapitala. No ukoliko se izglasa da će se baš ove godine isplatiti dividenda
dioničarima, tada će doći do smanjenja kapitala.
Tablica 2: Uzroci povećanja i smanjenja kapitala i obveza
POVEĆANJE SMANJENJE
OBVEZE Nabava imovine Podmirenje obveza
KAPITAL Dodatno ulaganje Zadržana dobit
Raspodjela vlasnicima
Preneseni gubitak
2.3.3. Bilančne promjene
28
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Kada poslovni subjekt obavlja svoju funkciju, to utječe na knjigovodstvene promjene koje
djeluju na promjenu u sastavu imovine, obveza i glavnice. Svi se poslovni događaji mogu
sumirati u tipične knjigovodstvene događaje koji izazivaju četiri vrste bilančnih promjena.
Tablica 3: Bilančna kretanja (promjene)
AKTIVA (IMOVINA) PASIVA (IZVORI IMOVINE) CENTRIPETALNA
KONCENTRIČNA KRETANJA
CENTRIFUGALNA
KRETANJA
PERIFERNA KRETANJA
KRETANJA
Promjene koje se događaju isključivo u aktivi se nazivaju koncentrične promjene, a odnose
se na istovremeno povećanje i smanjenje aktive. Čest je slučaj da nam kupci doznače na
žiroračun iznos koji su nam dugovali, u tom slučaju nam se povećalo stanje na žiroračunu, a
smanjila su se naša potraživanja prema kupcima. Ovakvi knjigovodstveni događaji dovode do
kvalitativnih promjena kod imovine, ali se kvantitativni iznos sume bilance ne mijenja.
AKTIVA PASIVA
Žiroračun +10.000
Potraživanja od kupaca -10.000
Ukupno aktiva 0 Ukupno pasiva 0
Periferna kretanja se odnose na pozicije pasive, dakle istovremeno povećanje i smanjenje
pasive. Takav primjer je vidljiv kada uzmemo kredit u banci i iz tog kredita podmirimo
obvezu prema dobavljaču. U tom se slučaju smanjila naša obveza prema dobavljaču, dok se
obveza prema banci povećala. Kod ovih kretanja je također riječ samo o kvalitativnim
29
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
promjenama, a periferna kretanja se nazivaju po tome jer se događaju izvan poslovnog
subjekta, u vanjskom svijetu (banka – dobavljač).
AKTIVA PASIVA
Obveze prema dobavljačima -30.000
Primljeni dugoročni krediti +30.000
Ukupno aktiva 0 Ukupno pasiva 0
Povećanje aktive i povećanje pasive se odnosi na centripetalna kretanja (iz vanjskog svijeta
u bilancu). Tipična takva promjena je prodaja emitiranih dionica, pri čemu dolazi do
povećanja stanja na žiroračunu, jer smo emisijom dionica prikupili novčana sredstva, ali
također i do povećanja temeljnog kapitala koji je pozicija pasive bilance. U ovom slučaju je
došlo i do kvalitativnih promjena, ali i kvantitativnih promjena, jer su se povećali i aktiva i
pasiva.
AKTIVA PASIVA
Žiroračun +100.000 Temeljni kapital +100.000
Ukupno aktiva 100.000 Ukupno pasiva 100.000
Ako smo vratili dio kredita, ili podmirili dio obveze prema dobavljačima, smanjio se iznos
novca na žiroračunu, ali su se smanjile i naše obveze. Smanjenje aktive i pasive se naziva
centrifugalnim promjenama. Ovdje je također došlo i do kvalitativnih i kvantitativnih
promjena kod imovine i obveza. Centrifugalno kretanje se odvijalo od poslovnog subjekta u
vanjski svijet (dakle, s našeg žiroračuna dobavljačima, bankama...).
AKTIVA PASIVA
Žiroračun -5.000 Obveze prema dobavljačima -5.000
Ukupno aktiva -5.000 Ukupno pasiva -5.000
30
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
2.3.4. Vrste bilanci
Vrste bilanci s obzirom na namjenu:
- početna ili osnivačka
- završna ili zaključna
- bilanca spajanja odnosno fuzijska
- bilanca razdvajanja odnosno diobena
- sanacijska
- stečajna
- likvidacijska
- pokusna (probna)
- konsolidirana bilanca.
POČETNA ILI OSNIVAČKA bilanca se sastavlja prilikom osnivanja poslovnog
subjekta, kao što i sam naziv kaže, kao i početkom svake poslovne godine.
ZAVRŠNA BILANCA se obvezno sastavlja na kraju godine da bismo dobili uvid u
stanje imovine, obveza i kapitala na kraju godine.
FUZIJSKA BILANCA (BILANCA SPAJANJA) se sastavlja kada se dva ili više
pojedinačnih poduzeća integriraju tj.spajaju u jedno novo poduzeće.
BILANCA RAZDVAJANJA (DIOBENA) se radi ukoliko se sadašnji poslovni
subjekt razdvaja na više pojedinačnih, pravno samostalnih poslovnih subjekata.
SANACIJSKU BILANCU sastavlja poslovni subjekt koji je u stečaju.
LIKVIDACIJSKA se sastavlja onda kada poslovni subjekt ide u likvidaciju, odnosno
kada nema ekonomske i financijske mogućnosti nastaviti s poslovanjem.
POKUSNA (PROBNA) BILANCA se sastavlja prije izrade bilance i računa dobiti i
gubitka. Predstavlja iskaz stanja i prometa na kontima glavne knjige, a sastavlja se radi
provjere ispravnosti provedenih knjiženja. Sastoji se od bruto bilance ( prikaz stanja i
prometa na svim kontima glavne knjige, a sastavlja se radi provjere ispravnosti
provedenih knjiženja) i saldo bilance.
31
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
KONSOLIDIRANA BILANCA je financijski izvještaj grupe, ali prezentiran kao da je
jedan poslovni subjekt. Dakle, sastavlja se kod složenog poslovnog sustava sa više
pravnih osoba koje sastavljaju svoju bilancu. Grupu čine matica i sve njezine
podružnice, pri čemu je matica poslovni subjekt koji ima jednu ili više podružnica. Pri
sastavljanju ove bilance je važno isključiti stavke proizašle iz internog poslovanja.
2.4. Račun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti) – IZVJEŠTAJ O USPJEŠNOSTI
POSLOVANJA
Račun dobiti i gubitka je dinamički financijski izvještaj koji prikazuje PRIHODE,
RASHODE I REZULTAT POSLOVANJA poslovnog subjekta u obračunskom razdoblju
(npr. 1.1.-31.12.2014).
Odmah vidimo razliku u odnosu na bilancu koja kao statički financijski izvještaj daje pregled
stanja imovine, kapitala i obveza na točno određeni dan (31.12).
Slika 10: Povezanost financijskih izvještaja
32
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
PRIHODI – povećanje ekonomskih koristi u toku obračunskog razdoblja u obliku
povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje glavnice, ali
ne ono s osnove uplata sudionika u glavnici (npr. vlasnik uložio u poduzeće 100.000
kn, povećala se imovina i povećala se glavnica, ali to nije prihod).
RASHODI – smanjenje ekonomskih koristi u toku obračunskog razdoblja u obliku
smanjenja imovine ili povećanja obveza što ima za posljedicu smanjenje glavnice, ali
ne ono s osnove raspodjele glavnice sudionicima u glavnici (npr. glavna skupština
je izglasala isplatu dividende dioničarima, to znači smanjenje imovine kad se
dividenda isplati i smanjenje glavnice, ali se ne smatra rashodom).
REZULTAT POSLOVANJA – se dobije kada se od ostvarenih prihoda oduzmu
rashodi, a može biti dobit ili gubitak. Dobit ili pozitivan financijski rezultat je
ostvarena ukoliko su prihodi veći od rashoda, dok je gubitak odnosno negativan
financijski rezultat ostvaren kada iznos rashoda nadmaši iznos prihoda.
33
PRIHODI – RASHODI = REZULTAT POSLOVANJA
PRIHODI
REDOVNI IZVANREDNI (ostali)
POSLOVNI FINANCIJSKI -prodaja dugotrajne
imovine
-otpis obveza
-inventurni viškovi
-naplaćena otpisana
potraživanja
-prihodi iz prošlih
godina
-naplaćeni penali i
-prodajna
vrijednost
proizvoda i usluga
-prodajna
vrijednost robe
-kamate
-dividende
-pozitivne tečajne
razlike
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
TRI RAČUNOVODSTVENA NAČELA VEZANA UZ PRIZNAVANJE PRIHODA I
RASHODA:
NAČELO NASTANKA POSLOVNOG DOGAĐAJA je ključno da bismo priznali prihode
i rashode.
o Prihodi se priznaju kada su nastali (neovisno o tome da li smo primili novac za ono što
smo isporučili). Čim prodamo nešto i ispostavimo za to fakturu, knjižimo prihod od
prodaje.
34
-prodaja dugotrajne
imovine
-otpis obveza
-inventurni viškovi
-naplaćena otpisana
potraživanja
-prihodi iz prošlih
godina
-naplaćeni penali i
RASHODI
POSLOVNI
IZVANREDNIREDOVNI
FINANCIJSKI
-troškovi prodanih
proizvoda i usluga
-troškovi prodane
robe
-troškovi razdoblja
- vrijednosna
usklađenja
- rashodi od kamata
- negativne tečajne
razlike
-trošak prodane opreme
-otpis potraživanja
-naknadno utvrđeni
rashodi iz prošlih godina
-inventurni manjkovi
-kazne, penali i naknade
štete
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
o Rashodi se priznaju kada su nastali (a ne kada su stvarno isplaćeni).
NAČELO OPREZNOSTI:
o Prihodi i pozitivni rezultat poslovanja se iskazuju kad su očiti i potvrđeni.
o Rashodi i negativni rezultat poslovanja se iskazuju kada postanu mogući.
NAČELO SUČELJAVANJA PRIHODA I RASHODA zahtijeva da se u računu dobiti i
gubitka prihodima sučeljavaju troškovi za koje se smatra da su učinjeni njihovim donošenjem.
2.4.1. Metode sastavljanja računa dobiti i gubitka
Račun dobiti i gubitka se može sastaviti prema dvije metode:
METODA RAZVRSTAVANJA RASHODA PREMA FUNKCIJI ILI METODA
PRODANIH UČINAKA (prihodima razdoblja se sučeljavaju samo dospjeli
troškovi proizvodnje, tj. dio troškova koji se odnosi na prodane gotove proizvode).
METODA RAZVRSTAVANJA RASHODA PO PRIRODNIM VRSTAMA ILI
METODA UKUPNIH TROŠKOVA (kao što naziv kaže, ova metoda obuhvaća sve
troškove prema njihovim prirodnim vrstama).
TRGOVINA
Metoda razvrstavanja troškova po prirodnim vrstama (ukupnih
troškova )
A) POSLOVNI PRIHODI1. Prihodi od prodaje trgovačke robe
Metoda razvrstavanja troškova prema funkciji (metoda prodanih učinaka)
A) PRIHODI OD PRODAJE TRGOVAČKE ROBEB) RASHODI OD PRODAJE TRGOVAČKE ROBE
35
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
B) POSLOVNI RASHODI1. Rashodi od prodaje trgovačke robe2. Rashodi trgovine (pobrojat ih ispod)- npr. trošak plaća- trošak el. energije ....
C) DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (A-B)D) FINANCIJSKI PRIHODI (npr. kamate, dividende, pozitivne tečajne razlike)E) FINANCIJSKI RASHODI (kamate, negativne tečajne razlike)F) DOBIT/GUBITAK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (D-E)G) IZVANREDNI PRIHODI ( prihod od prodaje dug.imovine, inventurni viškovi)H) IZVANREDNI RASHODI (rashod od prodaje dug.imovine, inventurni manjkovi)I) DOBIT/GUBITAK IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTI (G-H)J)UKUPNI PRIHODI (A+D+G)K)UKUPNI RASHODI (B+E+H)L) BRUTO DOBIT (J-K)M) POREZ NA DOBIT (20% na bruto dobit)N) NETO DOBIT (L-M)
C) BRUTO MARŽA (doprinos pokrića) (A-B)D) RASHODI TRGOVINE
E) DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (C-D)F) FINANCIJSKI PRIHODIG) FINANCIJSKI RASHODIH) DOBIT/GUBITAK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTII) IZVANREDNI PRIHODIJ)IZVANREDNI RASHODIK)DOBIT/GUBITAK IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTIL)UKUPNI PRIHODI (A+F+I)M)UKUPNI RASHODI (B+D+G+J)N) BRUTO DOBITO)POREZ NA DOBITP)NETO DOBIT
36
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
PROIZVODNJA
Metoda razvrstavanja troškova po prirodnim vrstama (ukupnih troškova)
A) POSLOVNI PRIHODI
1.Prihodi od prodaje gotovih proizvoda
B) POSLOVNI RASHODI (a+b-c)
a) početne zalihe proizvodnje i gotovih
proizvoda (gledam konta „proizvodnja u toku“ i
„zalihe gotovih proizvoda“ i zbrajam početna
salda na tim kontima So)
b)ukupni troškovi nastali u toku razdoblja
(pobrojat ispod sve troškove proizvoda i
troškove razdoblja)
c) konačne zalihe proizvodnje i gotovih
proizvoda (ovaj iznos stavljamo u zagrade)*
(ponovno na istim kontima „proizvodnja u toku“
i „zalihe got.proizvoda“, ali računamo zaključni
saldo(saldo izravnanja) na tim kontima Si ili Sz i
zbrajamo ta dva zaključna salda; zaključni saldo
se računa tako da se od dugovne strane oduzme
potražna strana)
C) DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH
AKTIVNOSTI (A-B)
Dalje sve isto kao i kod trgovine
Metoda razvrstavanja troškova prema funkciji (metoda prodanih učinaka)
A)PRIHODI OD PRODAJE GOTOVIH
PROIZVODA
B)RASHODI OD PRODAJE GOTOVIH
PROIZVODA (a+b-c)
a)početne zalihe proizvodnje i gotovih
proizvoda (isto kao i po metodi lijevo)
b)troškovi proizvoda nastali u toku razdoblja
(gledaju se samo troškovi proizvoda, a isključuju
troškovi razdoblja)
c)konačne zalihe proizvodnje i gotovih
proizvoda (isto kao u metodi lijevo)
C) BRUTO MARŽA (A-B)
D) RASHODI RAZDOBLJA
E) DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH
AKTIVNOSTI (C-D)
Dalje sve isto kao kod trgovine
37
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
2.5. Izvještaj o novčanom toku (IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U
FINANCIJSKOM POLOŽAJU PODUZEĆA)
Poduzeća trebaju novac za vođenje svog poslovanja, za plaćanje obveza i vraćanja novca
svojim ulagačima. Nerijetko se događa to da poduzeća iskazuju neto dobit u računu dobiti i
gubitka, a imaju ozbiljnih poteškoća u podmirivanju svojih obveza.
Izvještaj o novčanom toku (cash flow
statement) je temeljni financijski izvještaj
koji prikazuje promjene u financijskom
položaju poduzeća.
Ovaj izvještaj pruža informacije o
novčanim primicima i novčanim
izdacima tijekom obračunskog razdoblja,
te stanju novca i novčanih ekvivalenata na
kraju i na početku obračunskog razdoblja.
TEMELJNE KATEGORIJE izvještaja o novčanom toku su novac i novčani ekvivalenti
38
Novac u blagajni i
novac na računu u
banci
Kratkotrajna, visokolikvidna
ulaganja koja se brzo
konventiraju u poznate iznose
novca, a nisu pod značajnim
utjecajem rizika promjena
vrijednosti, dakle kratkoročna
ulaganja s rokom dospijeća do tri
mjeseca – državne obveznice,
komercijalni zapisi...)
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
2.5.1. Vrste novčanih tokova
Novčani tokovi se razvrstavaju na:
poslovne aktivnosti
investicijske (ulagateljske) aktivnosti, i
financijske aktivnosti.
POSLOVNE AKTIVNOSTI su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod poduzeća.
INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI (ulagateljske aktivnosti) su povezane uz promjene na
dugotrajnoj imovini. To su aktivnosti stjecanja i otuđivanja dugotrajne imovine i drugih
ulaganja, koja nisu uključena u novčane ekvivalente.
39
PRIMICI
-prodaja proizvoda, usluga,
robe
-primljene kamate
-primljene dividende
-primljene premije osiguranja
IZDACI
-isplate dobavljačima
-isplate zaposlenima
-isplate poreza
-isplate premija osiguranja
-isplate kamata
PRIMICI
-prodaja dug.materijalne i
nemater.imovine
-prodaja dionica, obveznica
drugih poduzeća
-povrat danih kredita drugima
IZDACI
-nabava dugotrajne mat.i
nemat.imovine
-kupnja dionica, obveznica
drugih poduzeća
-dani krediti
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
FINANCIJSKE AKTIVNOSTI su vezane uz financiranje poslovanja i obuhvaćaju promjene
vezane uz visinu i strukturu kapitala i obveza.
Plaćene i primljene kamate te dividende se mogu alternativno razvrstati i u druge
aktivnosti. Plaćene kamate i isplaćene dividende se mogu razvrstati u financijske
aktivnosti, jer je plaćanje kamata posljedica uzimanja kredita i financiranja
poslovanja. Isplata dividendi je pak povezana sa emitiranjem dionica radi financiranja
poslovanja, a na temelju emitiranih dionica dioničari ostvaruju pravo na dividende.
Primljene kamate i dividende su pak povezane sa ulagateljskim aktivnostima, jer smo
na temelju našeg investiranog novca zaradili iznos kamata (npr. na temelju danog
kredita) ili primili dividendu (npr. na temelju investicije u tuđe dionice).
Važna je dosljednost u primjeni jednom utvrđenog pravila!
2.5.2. Metode sastavljanja izvještaja o novčanom toku
Izvještaj o novčanom toku se može sastaviti prema dvije metode:
1) DIREKTNA
2) INDIREKTNA
Važno za naglasiti je to da se novčani tokovi od poslovnih aktivnosti mogu sastaviti
primjenom ili jedne ili druge metode, dok bi se novčani tokovi od financijskih i investicijskih
aktivnosti trebali uvijek utvrđivati i prezentirati po direktnoj metodi.
40
PRIMICI
-od emisije dionica
-od emisije obveznica i
dr.vrijednosnih papira
-od primljenih kredita
IZDACI
-za otkup vlastitih dionica
-za dividende
-po osnovi otplate kredita
-otplata obveznica i
dr.vrijednosnih papira
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU
-DIREKTNA METODA-
POSLOVNE AKTIVNOSTI
1. Novčani primici iz poslovnih aktivnosti
2. Novčani izdaci iz poslovnih aktivnosti
3.NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI *
INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI
1. Novčani primici iz investicijskih aktivnosti
2. Novčani izdaci iz investicijskih aktivnosti
3. NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI **
FINANCIJSKE AKTIVNOSTI
1. Novčani primici iz financijskih aktivnosti
2. Novčani izdaci iz financijskih aktivnosti
3. NETO NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI ***
ČISTI NOVČANI TOK (* + ** + ***)
+
NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA
= NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA
41
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
2.6. Izvještaj o promjenama kapitala (glavnice)
Ovaj izvještaj prikazuje promjene nastale na svim dijelovima glavnice. Osim promjena
glavnice s osnove uplate vlasnika i zarade od poslovanja, prikazuje i promjene gospodarskih
aktivnosti koje povećavaju ili smanjuju glavnicu.
Iz dijela izvještaja koji predstavlja sadržaj glavnice u pasivi bilance se mogu dobiti
informacije o zadržanoj dobiti (zadržana dobit prethodne godine plus dobit ili gubitak tekuće
godine minus dividende je jednako zadržana dobit krajem tekuće godine).
Radi kompletnog uvida u promjene kapitala, osim uloženog i zarađenog kapitala potrebno je
sagledati i onaj dio kapitala koji je posljedica usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti
imovine s fer odnosno tržišnom vrijednosti, a radi toga se formiraju revalorizacijske rezerve.
2.7. Bilješke uz financijske izvještaje
Bilješke uz financijske izvještaje su također sastavni dio temeljnih financijskih izvještaja, a
njihova obveza sastavljanja i prezentiranja je utvrđena Zakonom o računovodstvu.
Pružaju korisnicima dodatne informacije, koje su im potrebne da pravilno razumiju
financijske izvještaje. Služe za objašnjenje, razradu i prezentiranje podataka iz bilance,
računa dobiti i gubitka, izvještaja o novčanom toku i izvještaja o promjenama kapitala
(glavnice).
Značajan izvor kvalitetnih informacija potrebnih i vanjskim i unutarnjim korisnicima
za jednostavnije, potpunije razumijevanje podataka uz financijske izvještaje.
42
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Bilješke trebaju:
a) pružiti informacije o tome koja je osnova za sastavljanje financijskih izvještaja i
određenim računovodstvenim politikama
b) objaviti informacije prema zahtjevima MSFI-a koje nisu prezentirane u bilanci,
izvještaju o dobiti, izvještaju o promjenama glavnice ili izvještaju o novčanom toku
c) pružiti dodatne informacije koje nisu prezentirane u temeljnim financijskim
izvještajima, ali su važne za razumijevanje bilo kojeg od tih izvještaja.
Objavljivanje računovodstvenih politika je bitna sastavnica bilješki.
2.8. Ponavljanje
AKO SMATRATE I OVA PITANJA JEDNOSTAVNIMA, VI STE ONDA VEĆ VEĆINU
TOGA USPJEŠNO SAVLADALI
1. Bruto bilanca je:
a) temeljni financijski izvještaj
b) rekapitulacija konta aktive
c) dokument koji služi za knjiženje
d) prikaz stanja i promjena na svim kontima glavne knjige
2. Buduće ekonomske koristi imovine postoje ako se:
a) Imovina može razmijeniti za drugu imovinu
b) Imovina može koristiti za proizvodnju dobara i usluga koje se kasnije mogu
prodati
c) Imovina može koristiti za podmirivanje obveza ili za raspodjelu vlasnicima
d) Svi odgovori su točni
43
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
3. Navedite kojim aktivnostima u izvještaju o novčanom toku pripadaju:
a) Novčani primici s osnove prodaje stroja _____________________________.
b) Novčani izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita ___________________.
4. Poslovni događaji koji utječu na promjene strukture odnosno kvalitete pasive, uz
nepromijenjenu aktivu, izazivaju tzv.
a) centripetalna kretanja
b) centrifugalna kretanja
c) koncentrična kretanja
d) periferna kretanja
5. Isplaćena je gotovina iz blagajne na žiroračun u iznosu od 1.000 kn. Navedeni poslovni
događaj utječe na promjenu strukture _________________________ uz nepromijenjenu
_______________________________te predstavlja tzv.__________________bilančno
kretanje.
6. U temeljne računovodstvene pretpostavke ne ubrajamo pretpostavku:
a) neograničenosti vremena poslovanja
b) poslovnog subjekta
c) objektivnosti
d) određenog vremena, tj.obračunskog razdoblja
7. Tihe pričuve ili __________________________ nastaju _____________________imovine
ili ___________________obveza. A neki od primjera su:
__________________________________________________________.
8. Načela, osnove, konvencije, pravila i postupci koje je managment usvojio prilikom
sastavljanja i prezenitranja financijskih izvještaja su:
a) računovodstvene politike
b) računovodstveni standardi
c) računovodstvena načela
d) niti jedno od navedenog
44
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
9. Likvidnost trgovačkog društva može se vidjeti u:
a) Svim financijskim izvještajima
b) Računu dobiti i gubitka i bilanci
c) Samo u bilanci
d) Samo u izvještaju o novčanom toku
10. Povećanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos je:
a) Centripetalno kretanje
b) Centrifugalno kretanje
c) Koncentrično kretanje
d) Periferno kretanje
11. Prodaja emitiranih dionica za 20 000 kn je primjer za tzv.:
a) Centripetalno kretanje
b) Centrifugalno kretanje
c) Koncentrično kretanje
d) Periferno kretanje
12. Podmirena je obveza prema dobavljaču doznakom sa žiroračuna. Ova promjena
predstavlja:
a) Centripetalno kretanje
b) Centrifugalno kretanje
c) Koncentrično kretanje
d) Periferno kretanje
13. Koja od navedenih transakcija je uzrokovala smanjenje i ukupne imovine i ukupnih
obveza za 5000 kn:
a) Kupovina uredskog namještaja za 5000 kn
b) Otplata bankovnog zajma od 5000 kn
c) Kupovina materijala od dobavljača u vrijednosti 5000 kn
d) Naplata potraživanja od kupaca u vrijednosti 5000 kn
45
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
14. Koji od sljedećih navoda točno opisuje neto dobit:
a) prikazuje se samo u računu dobiti i gubitka
b) dobije se kao razlika prihoda i rashoda u slučaju kad su rashodi veći od prihoda
tekućeg razdoblja
c) povećava vlasnički kapital u bilanci i izračunava se u računu dobiti i gubitka
d) prikazuje se samo u bilanci poduzeća
15. ________________ _______________ ostvaruje se pozitivnim poslovanjem poduzeća i
naknadnim ulaganjem vlasnika u poduzeće.
16. Kriterij ______________ zahtijeva da se pozicije pasive unose prema roku dospijeća.
17. Izbaci uljeza iz temeljnih računovodstvenih kategorija: imovina, kapital, izdatak,
financijski rezultat, prihod.
18. Kvantitativna kretanja su _____________ i ____________, a kvalitativna su
____________ i ___________.
19. Najznačajniji oblici kratkotrajne imovine su:
1) __________________
2) __________________
3) __________________
4) __________________
20. Uspjeh poslovanja poduzeća može se vidjeti u ________________.
21. Razrada računovodstvenih načela dana je u obliku računovodstvenih:
a) Bilješkib) Informacijac) Pravila d) Standarda
46
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
22. Poduzeće Z u bilanci ima vrijednost aktive 122.000. U strukturi imovine nalaze se zalihe
robe u vrijednosti od 18.000. Te zalihe su prodane za 22.000. Međutim, od kupaca je
naplaćeno samo 10.000. Prema tome, zbroj aktive nakon što su evidentirane ove transakcije
iznosi:
a) 116.000b) 122.000c) 126.000d) 136.000
23. Prihodi su novac na žiro računu. T N
24. Neto dobit kao financijski rezultat nam ukazuje koliko imamo novca na žiro računu?
T N
25. Dani krediti i izdani vrijednosni papiri su imovina poduzeća. T N
26. Primljeni krediti i izdani vrijednosni papiri su obveza poduzeća. T N
27. Ministarstvo financija – Porezna uprava je zaduženo za nadzor nad obavljanjem
računovodstvenih poslova, a neovisna eksterna revizija je zadužena (revizorske tvrtke)
osigurati da su financijski izvještaji realni i objektivni za njegove korisnike. T N
28. Osnovni elementi računa dobiti i gubitka su _____________________,
_____________________ i _________________________________.
29. Izvještaji za eksterne korisnike su nestandardizirani (nisu propisani zakonom) dok su oni
za interne korisnike standardizirani. T N
30. Imovina koja će se pretvoriti u novac unutar godine dana ili unutar jednog poslovnog
ciklusa je __________________ imovina.
31. Resurs pod kontrolom poduzeća nastao kao rezultat prošlih događaja i od kojih se očekuju
buduće ekonomske korist je ____________________.
32. Imovina koja nema fizička obilježja je ________________imovina.
47
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
33. Postojeći dugovi poduzeća nastali kao rezultat poduzeća, a čije će podmirenje uzrokovati
odljev resursa iz poduzeća su ____________.
34. Financijski izvještaj koji prikazuje stanje imovine, obveza i kapitala na određeni dan je
______________, a izvještaj koji prikazuje promjene u financijskom položaju poduzeća je
_____________________________________________.
35. Ukupna imovina minus ukupne obveze je _______________.
36. Obveze koje se trebaju platiti unutar godine dana su _______________________obveze, a
jedan primjer takve obveze je ____________________________________________.
37. Točna tvrdnja je:
a) da se povećanje rashoda knjiži na potražnoj stranib) da prihodi i rashodi utječu na vlasnički kapitalc) da se povećanje prihoda knjiži na dugovnoj stranid) niti jedan odgovor nije točan
38. Prema pravilima knjiženja na kontima aktive i pasive:
a) povećanja na računima imovine, obveza i vlastitog kapitala se evidentiraju na dugovnoj strani
b) smanjenje na računima imovine i obveza se evidentira na potražnoj stranic) povećanja na računima imovine se evidentiraju na dugovnoj stranid) smanjenja na računima obveza i vlastitog kapitala se evidentiraju na potražnoj strani
39. Prodajom trgovačke robe trgovina ostvaruje:
a) investicijske prihodeb) investicijske primitkec) redovne prihoded) izvanredne prihode
40. Pozicija koja je zajednička bilanci i računu dobiti i gubitka je:
a) isključivo dobit tekuće godineb) novac na žiroračunuc) dobit ili gubitak tekuće godine (financijski rezultat)d) kapital
48
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
41. Ostvareni gubitak predstavlja:
a) smanjenje kapitalab) povećanje kapitalac) ne utječe na promjenu kapitalad) potrebno je više informacija da bi se odredio utjecaj gubitka na kapital
42. Prihodi i rashodi se u poslovnim knjigama priznaju prema načelu:
a) dosljednostib) naplate i plaćanjac) nastanka događajad) konzistentnosti
43. Pozicije aktive se unose u bilancu poduzeća prema kriteriju:
a) sigurnostib) likvidnosti i ročnostic) likvidnosti i funkcionalnostid) namjene i ročnosti
44. Novac na početku razdoblja iznosi 5.000 kn. Novčani tok iz poslovnih aktivnosti iznosi
30.000 kn, novčani tok iz financijskih aktivnosti je negativan i iznosi 5.000 kn, a iz
investicijskih aktivnosti 10.000 kn. Koliko iznosi novac na kraju razdoblja?
a) 35.000 knb) 20.000 knc) 30.000 knd) 40.000 kn
45. Ako je gubitak veći od kapitala onda se zapisuje u ___________ (aktivi/pasivi) bilance
kao stavka _____________________________________________________.
46. Pozitivan financijski rezultat se ostvaruje ako su _______________ veći od
_________________ nastalih u obračunskom razdoblju.
47. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda predstavlja poziciju
____________________________ (aktive / pasive / računa dobiti i gubitka).
49
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
48. Gubitak tekuće godine se ostvaruje ako su _________________ veći od
_________________nastalih u obračunskom razdoblju.
49. Kriterij _______________likvidnosti zahtijeva da se u bilancu najprije unose najlikvidniji
oblici imovine, dok se s druge strane u pasivi bilance tada primjenjuje kriterij
_________________ ročnosti.
50. Iskazan gubitak tekuće godine evidentira se u ______________ bilance kao
________________kapitala. Ako je iznos gubitka veći od kapitala, ta razlika se iskazuje u
__________________ bilance na stavci
___________________________________________________________.
51. __________________________ promjene utječu na povećanje ukupne aktive i pasive, a
promjene koje ne utječu na kvantitativne već kvalitativne promjene jesu
_______________________ i _________________________.
52. Ukupne obveze se dijele na:
a) kratkoročne, srednjoročne i dugoročneb) kratkoročne, dugoročne i trajnec) kratkoročne i dugoročned) kratkoročne, srednjoročne i trajne
53. Kupljeni vrijednosni papiri se bilježe u:
a) pasivib) aktivic) računu dobiti i gubitkad) bilješkama
54. Temeljne vrste dugotrajne imovine su:
a) nematerijalna, kapital, financijska i potraživanjab) novac, materijalna, financijska i nematerijalnac) nematerijalna, materijalna, financijska i potraživanjad) nematerijalna, zalihe, financijska i potraživanja
55. Konta prihoda i rashoda nemaju početni saldo u idućem razdoblju. T N
50
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
56. Osnovni elementi bilance su:
a) imovina, obveze i neto dobitb) prihodi, rashodi i financijski rezultatc) imovina, obveze i kapitald) primici, imovina i kapital
57. Ostvarena dobit tekuće godine utječe na:
a) povećanje obvezab) povećanje kapitalac) nema utjecaja na izvore sredstavad) smanjenje kapitala
58. Osnovna podjela kapitala trgovačkog društva je:
a) kratkotrajni i dugotrajnib) kratkoročni i dugoročnic) vlastiti i tuđid) uloženi i zarađeni
59. U skupinu financijske imovine ulaze:
a) dani kreditib) primljeni kreditic) izdani vrijednosni papirid) novac
60. Ako se u bilanci prvo unosi novac, znači da trgovačko društvo primjenjuje kriterij:
a) rastuće likvidnostib) opadajuće likvidnostic) opadajuće ročnostid) niti jedno od navedenog
61. Kamate na primljene kredite ulaze u skupinu
_______________________________(financijskih rashoda/ financijskih prihoda/
kratkoročnih obveza).
51
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
3. RAČUNOVODSTVENI INSTRUMENTI
Ovo poglavlje je rezervirano za ključne računovodstvene instrumente važne za planiranje,
evidentiranje, analiziranje i izvještavanje zainteresiranih korisnika o rezultatima rada. Svi
podaci se moraju negdje zabilježiti, a upravo se računovodstveni instrumenti koriste kao
nositelji tih podataka. Ukoliko primjerice voditelju računovodstva trebaju neke informacije,
moći će ih pronaći u poslovnim knjigama, na kontima, pregledom knjigovodstvenih isprava,
odnosno, u računovodstvenim instrumentima.
3.1. Knjigovodstvene isprave
Poslovni subjekti se u svome poslovanju susreću s raznim ispravama, a mogu biti
knjigovodstvene, računovodstvene i poslovne. Od navedenih su najzastupljenije
knjigovodstvene isprave.
Knjigovodstvena isprava (temeljnica) je pisani dokaz ili elektronički zapis o nastalom
poslovnom događaju, a služi kao podloga za unos podataka u poslovne knjige i nadzor
nad obavljenim poslovnim događajem.
Tu se ubrajaju: izvodi banaka, ulazni i izlazni računi, blagajničke isprave i dr.
Poduzeće ŠtrebsyČoks d.o.o. je nabavilo kakao u vrijednosti od 20.000 kn. Njegov
knjigovođa ne knjiži ovu promjenu na temelju toga što je njemu skladištar javio telefonski da
je kakao stiglo u skladište, već na temelju isprave ulaznog računa dobavljača i skladišne
primke koju je sastavio skladištar kada je zaprimio kakao.
Računovodstvena isprava je širi pojam od knjigovodstvene isprave jer uključuje i one
isprave koje se ne odnose na stvarno nastali događaj (primjerice razni predračuni kao što je
predračun nabave ili predračun prodaje, dakle vezano je uz ono što mi planiramo da će se
dogoditi ali nije stvarno nastalo). Već smo u tradicionalnoj strukturi računovodstva vidjeli
razliku računovodstva i knjigovodstva iz čega proizlazi i razlika između ovih dviju isprava.
52
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Poslovna isprava je najširi pojam i osim navedenih isprava obuhvaća i sve ostale isprave
(sklopljeni ugovor o prodaji robe, rješenje o zapošljavanju i sl.).
BITNI SASTOJCI KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE:
naziv i adresa izdavatelja isprave
naziv i redni broj isprave
datum i mjesto izdane isprave
kratki opis poslovne transakcije
vrijednost poslovne transakcije
pečat i potpis ovlaštene osobe – izdavaoca isprave
Slika 11: Kreiranje knjigovodstvene isprave
1. SASTAVLJANJE KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA se obavlja na mjestu i u
vremenu kada je nastala neka poslovna promjena. Može se sastaviti u jednom ili više
primjeraka, ručno, pisaćem strojem ili elektroničkim računalom. Isprave moraju
53
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
sadržavati minimum podataka kako bi se na temelju njih mogla izvršiti evidencija u
poslovnim knjigama.
Neispunjeni prostor na ispravi potrebno je označiti „knjigovodstvenim koljenom“
kako bi se onemogućilo naknadno dopisivanje podataka. Osobe koje imaju pravo
potpisa isprava, potpisom jamče da je isprava vjerodostojna i uredna.
2. LIKVIDATURA (KONTROLA) KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA
Prije nego što unesemo knjigovodstvene isprave u poslovne knjige potrebno ih je
kontrolirati. Provjera točnosti, pouzdanosti i sposobnosti knjigovodstvene isprave služi
kao odgovarajuća podloga za unos podataka u poslovne knjige, a provodi se na mjestu
koje se zove likvidatura.
Kontrola isprava sastavni je dio preventivnih kontrolnih postupaka. Predstavlja preduvjet točnosti i pouzdanosti fin. izvještaja.
Tri vrste kontrola:
a) FORMALNA (ima li isprava sve potrebne
elemente?)
b) RAČUNSKA (da li su sve računske operacije
ispravne?)
c) SUŠTINSKA (da li se poslovni događaj dogodio
baš onako kako je zabilježeno na samoj ispravi?)
Nakon izvršene provjere, na ispravu se stavlja znak da je isprava provjerena, nakon čega se
podaci unose u poslovne knjige.
S organizacijskog aspekta likvidatura može biti organizirana CENTRALIZIRANO (sva
dokumentacija je na jednom mjestu u poduzeću u kojem se onda isprave kontroliraju) i
DECENTRALIZIRANO (kontrola u okviru pojedinih funkcija, npr. nabave, prodaje.... gdje
se nalaze osobe zadužene za praćenje pojedinih transakcija).
Kako bi izlazne informacije bile i pravodobne, osim točne valja utvrditi hodogram kretanja
isprave, odnosno put kretanja isprave od njezina ispostavljanja do njezina arhiviranja. Na taj
54
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
način se želi definirati tko i gdje ispostavlja ispravu, tko je provjerava, kome se i u kojem roku
dostavlja, tko je knjiži i na koji se način i gdje isprava čuva.
3. ČUVANJE KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA
Nakon što se na temelju isprave proknjižio određeni poslovni događaj, one se odlažu i čuvaju
u arhivi odnosno pismohrani. U privremenoj arhivi koja se nalazi u prostorijama gdje je i
samo računovodstvo, isprave se čuvaju sve dok se ne utvrdi godišnji obračun, odnosno dok ne
prođe revizija. Nakon toga se isprave prenose u središnju arhivu i čuvaju u zakonom
predviđenom roku:
rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava (ZOR, 1.1.2016.)
- trajno se čuvaju isplatne liste, analitička evidencija plaća, dnevnica i honorara za
koje se plaćaju obvezni doprinosi
- isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne poslovne knjige se čuvaju
najmanje 11 godina
- isprave na temelju kojih su podaci uneseni u osnovne poslovne knjige se čuvaju
najmanje 11 godina.
Tablica 4: Podjela knjigovodstvenih isprava
KRITERIJ PODJELE VRSTE ISPRAVA
1. Mjesto izdavanja a) interneb) eksterne
2. Obuhvatnost poslovnih promjena a) izvorne (originalne)b) svodne (zbrojne, skupne)
3. Obrada podataka a) isprave koje se obrađuju ručnob) isprave koje se obrađuju računalno
4. Kriterij namjenea) naredbodavneb) opravdajućec) kombinirane
5. Vrste poslovnih događaja
a) isprave vezane uz blagajničko poslovanjeb) isprave vezane uz transakcije sa žiroračunomc) isprave vezane uz transakcijama sa sirovinamad) isprave vezane uz transakcije s proizvodnjom i gotovim proizvodimae) isprave vezane uz transakcije nabave i
55
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
prodajef) isprave vezane uz nastanak troškova rada
INTERNE ISPRAVE se sastavljaju unutar poslovnog subjekta (izlazni računi kupcima,
uplatnice, isplatnice, izdatnice...).
Slika 12: Primjer interne knjigovodstvene isprave - izdatnica
EKSTERNE ISPRAVE dolaze iz okruženja, odnosno od poslovnih partnera u poduzeće
(fakture dobavljača tj. ulazni računi, izvodi sa žiroračuna...).
ORIGINALNE ISPRAVE su osnova za dobivanje ZBROJNIH ISPRAVA. Isplatne liste za
svakog zaposlenika primjer su originalne isprave, dok je primjer zbrojne isprave isplatna lista
za sve zaposlenike.
56
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Slika 13: Primjer originalne knjigovodstvene isprave
NALOGODAVNE (NAREDBODAVNE) ISPRAVE bilježe transakcije kojima se daje nalog
nekoj drugoj osobi za izvršenje određene radnje (nalog za isplatu novca studentu za odrađenu
stručnu praksu).
Slika 14: Primjer nalogodavne knjigovodstvene isprave
57
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
KOMBINIRANE ISPRAVE u sebi sadrže nalog za izvršenje, ali i potvrdu izvršenja nekog
zadatka (npr. putni nalog- u 1. dijelu prikazuje se ime i prezime osobe koja se upućuje na put,
vrijeme odlaska i druge informacije koje ispostavlja nalogodavac, a radnik po povratku sa
službenog puta, u 2. dijelu isprave podnosi obračun odnosno potvrdu izvršenja.)
Slika 15: Primjer kombinirane knjigovodstvene isprave
58
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
3.2. Knjigovodstveni konto
Knjigovodstveni konto (nosioc podataka) – „bilanca u pokretu“!
KONTO ≠ FAKTURA
Instrument sistematizacije pojedinih oblika imovine, izvora imovine, prihoda, rashoda i
financijskog rezultata koji služi za skraćeno bilježenje i sustavno praćenje poslovnih
događaja.
Na kontu se prikazuju raščlanjeni dijelovi bilance i računa dobiti i gubitka. Za svaku poziciju
bilance se otvaraju posebna konta, također isto vrijedi i za pozicije računa dobiti i gubitka što
se odnosi na troškove, prihode, rashode i financijski rezultat.
Tablica 5: Konto
DATUM DOKUMENT OPIS IZNOS
59
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Duguje Potražuje Saldo
Sadržaj konta (minimum podataka):
1. naziv konta (naziv pozicije koja se na tom kontu prikazuje)
2. broj konta
3. datum nastanka poslovne promjene
4. oznaku isprave na osnovi koje se evidentira
5. kratak opis poslovne promjene
6. vrijednost promjene
7. novonastalo stanje, tj.saldo konta.
Tablica 6: Vrste konta
Kriterij sistematizacije Vrste konta
Prema obliku
a) konta po foliji
b) konta po pagini
c) stupnjeviti (stepenasti) oblik konta
d) tabelarni (američki) oblik konta
60
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Prema sadržaju
a) konta aktive (konta imovine koja imaju
početni saldo na dugovnoj strani)
b) konta pasive (konta kapitala i obveza, a
njihov početni saldo je na potražnoj strani)
c) aktivno-pasivna konta (konta koja imaju
obilježje aktivnog konta, ali u određenim
slučajevima mogu poprimiti i obilježja
pasivnog konta, npr. ako kupci plate nešto
unaprijed tada prema njemu imamo obvezu, a
ne potraživanje)
d) pasivno-aktivna konta (primarno su
pasivna konta, no mogu poprimiti i aktivni
saldo, npr.konto dobavljača ukoliko smo im
unaprijed platili za nabavu određenih sirovina,
materijala...i sl.)
Elementi uspjehaa) konta prihoda
b) konta rashoda
Samostalnosti
a) samostalna konta
b) nesamostalna konta (najčešće korektivna
konta, koja ispravljaju vrijednost iskazanu na
glavnom kontu)
Prema složenosti poslovnih promjenaa) analitička konta (detaljna evidencija)
b) sintetička konta
Položaj u bilancia) bilančna konta
b) izvanbilančna konta
61
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
3.2.1. Pravila evidentiranja na kontima – sustav dvojnog knjigovodstva
62
POČETNO STANJE
(početni saldo)
POVEĆANJE
SMANJENJE
ZAKLJUČNO
STANJE (saldo
izravnanja)
SMANJENJE
ZAKLJUČNO
STANJE (saldo
izravnanja)
Svaki poslovni događaj izaziva barem dvije promjene
suprotnog karaktera pa se i knjiži na najmanje dva mjesta i
to u istom iznosu na jednom ili više konta na dugovnoj, te
na jednom ili više konta na potražnoj strani, čime se
omogućava automatska kontrola ravnoteže !!!
BENEDIKT KOTRULJEVIĆ – 1573.
POČETNO STANJE
(početni saldo)
POVEĆANJE
KONTA AKTIVE
(IMOVINE)
KONTA PASIVE
( IZVORA IMOVINE)
Duguje Potražuje
Duguje Potražuje
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Da bi točno proknjižio/la neku poslovnu promjenu na t-konta potrebno je u svako doba dana i noći znati:
1. Koje su pozicije bilance imovina, a koje izvori imovine
odnosno pasiva?!
2. Da se početno stanje na kontu aktive kao i povećanje tog
konta bilježi na dugovnoj (lijevoj) strani konta, dok se zaključni
saldo i smanjenje konta aktive upisuje na potražnu (desnu)
stranu.
3. Da se početno stanje na kontu pasive kao i povećanje tog konta bilježi na potražnoj (desnoj)
strani, dok se zaključni saldo i smanjenje konta pasive evidentira na dugovnoj (lijevoj) strani.
PRIMJER:
Poduzeće Štrebsy Čoksy d.o.o., koje se bavi proizvodnjom i prodajom čokolada, u tekućoj je
godini imalo iskazana početna stanja na kontima zaliha kakaovca 10.000 kn, žiroračun
100.000 kn i obveze prema dobavljačima 50.000 kn. Ovo poduzeće svojim dobavljačima
duguje 50.000 kn za prethodno isporučene zalihe kakovca i sad je odlučilo podmiriti dio te
obveze sa žiroračuna u iznosu od 30.000 kn.
63
So 100.000 30.000 (1) (1) 30.000 50.000 So
ŽIRORAČUNOBVEZE PREMA
DOBAVLJAČIMA
ZALIHE SIROVINA
- KAKAOVAC
So 10.000
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Uvijek se trebamo staviti u poziciju da smo MI poduzeće koje nam je zadano u zadatku i da se
nama događaju te poslovne promjene. Novac na žiroračunu je naš novac, naša imovina
(kratkotrajna imovina, novac) i početni saldo na aktivnim kontima knjižimo na dugovnoj
strani (lijevoj). Obveze prema dobavljačima su kratkoročne obveze, jer svi oni od kojih smo
primili fakture za razne isporuke očekuju da ćemo im platiti što prije. Kapital i obveze su naši
izvori financiranja koje u bilanci prikazujemo na strani pasive. Na kontima izvora imovine
početni saldo se nalazi na potražnoj (desnoj) strani. Sad smo razjasnili knjiženja početnih
stanja .
Dogodila se poslovna promjena da smo odlučili podmiriti dio obveze prema našim
dobavljačima. Više situacija nije ista. Sad se smanjilo stanje na našem žiroračunu, jer smo
platili dobavljačima. Što se još smanjilo? Smanjile su se i naše obveze prema dobavljačima,
jer im nismo više dužni 50.000 nego 30.000 kn manje, dakle, još 20.000 kn. Smanjenje
aktivnog konta se knjiži na potražnoj strani, a smanjenje pasivnog konta na dugovnoj strani.
Zadovoljena je jednakost obiju strana (dugovna strana je jednaka potražnoj strani)!
Sad kad smo savladali knjiženje bilančnih pozicija, osvrnimo se ukratko na knjiženje pozicija
računa dobiti i gubitka:
PRIHODI se uvijek knjiže na potražnoj strani. Zašto je to tako? Ostvareni prihodi
utječu na povećanje financijskog rezultata, a ostvarena neto dobit povećava naš
kapital. Povećanje kapitala se bilježi na potražnoj (desnoj) strani.
RASHODI I TROŠKOVI se uvijek bilježe na dugovnoj strani. Oni pak smanjuju
financijski rezultat što utječe na smanjenje kapitala, a smanjenje kapitala evidentiramo
na dugovnoj (lijevoj) strani konta.
64
PRIHODI
Nastanak
prihoda
D P
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
ZAKLJUČIVANJE KONTA
AKTIVNA KONTA imaju veću dugovnu stranu od potražne, pa radi izjednačavanja tih dviju
strana se kod zaključivanja saldo izravnanja knjiži na potražnoj strani (iako suštinski pripada
strani većeg prometa).
PASIVNA KONTA imaju potražnu stranu veću od dugovne te se radi izjednačavanja tih dviju
strana saldo izravnanja ili zaključni saldo knjiži na dugovnoj strani.
KONTA PRIHODA I RASHODA se zaključuju međusobnim sučeljavanjem na kraju
obračunskog razdoblja.
3.3. Kontni plan
Da bi se ubrzao knjigovodstveni posao, a u poslovne knjige uvelo više reda, konta su
označena brojem (šifrom) iz kontnog plana.
Kontni plan ili računski okvir je pregledan popis naziva i šifri konta koji omogućuje lako i
jednostavno snalaženje u poslovnim knjigama.
Kontni plan u RH nije zakonski propisan, već je propisan samo sadržaj bilance i računa dobiti
i gubitka iz kojih se izvodi kontni plan.
Prilikom formiranja kontnog plana potrebno je voditi računa o:
a) formalnom okviru – izgled konta, kriteriji sistematizacije i raščlanjivanja
(dekadski – najrašireniji u praksi, abecedni, kombinirani)
b) materijalnom sadržaju – bilančni, funkcionalni (primjenjuje se u RH) i kombinirani.
65
RASHODID P
Nastanak rashoda
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
3.4. Poslovne knjige
POSLOVNE KNJIGE predstavljaju skup evidencija koje poduzetnik vodi da bi osigurao
potrebne podatke o svome poslovanju.
Poslovne knjige mora voditi svaki poslovni subjekt. One na sudu mogu poslužiti kao dokazno
sredstvo, jer se u knjigama ne smije bilježiti bez isprave koja dokazuje nastanak poslovnog
događaja (načelo dokumentiranosti).
3.4.1. Osnovne poslovne knjige
Ovo su najvažnije knjige u knjigovodstvenoj evidenciji koje bilježe sve poslovne događaje, a
obuhvaćaju DNEVNIK I GLAVNU KNJIGU. Između dnevnika i glavne knjige postoji
povezanost, kako računska tako i sadržajna. U obje poslovne knjige bilježe se isti
događaji, ali na različit način.
Osnovne poslovne knjige se čuvaju 11 godina.
66
POSLOVNE KNJIGE
OSNOVNE POMOĆNE
Dnevnik Glavna knjiga
Analitička knjigovodstva Knjiga blagajne Knjiga inventara Knjiga URA Knjiga IRA Knjiga popisa i dr.
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
DNEVNIK je osnovna poslovna knjiga u koju se promjene unose konološki, tj.
vremenskim redoslijedom kako su nastale.
Dnevnik ima kontrolni značaj (kontrolnu ulogu), koji se ogleda u tome da ukupni dugovni
promet mora biti jednak ukupnome potražnom prometu dnevnika i mora odgovarati
ukupnome dugovnome i potražnom prometu svih konta glavne knjige. Pored svoje kontrolne
uloge, dnevnik je vrlo važan jer olakšava pronalaženje pogrešaka.
Slika 16: Osnovna poslovna knjiga - dnevnik
Slika 17: Glavna knjiga
GLAVNA KNJIGA je osnovna poslovna knjiga, sveobuhvatna kronološka evidencija
poslovnih događaja na kontima imovine,
obveza, kapitala, prihoda, rashoda i rezultata
poslovanja. Glavna knjiga je raščlanjena bilanca i
raščlanjeni račun dobiti i gubitka.
Osnovne poslovne knjige se zaključuju na kraju
poslovne godine, jer su one zapravo skup konta.
67
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
3.4.2. Pomoćne poslovne knjige
Pomoćne knjige su dopuna osnovnim poslovnim knjigama, a služe za detaljnije prikazivanje
podataka iz glavne knjige.
Ukoliko neki poslovni subjekt želi detaljnije informacije o nekom poslu, odnosno određenoj
poziciji, tada se organizira vođenje pomoćnih poslovnih knjiga. One su najčešće organizirane
kao analitičke evidencije tj. analitička knjigovodstva.
(Primjerice, kod konta kupaca u glavnoj knjizi će postojati jedan konto na kojem će se u
ukupnom iznosu prikazivati sve promjene na svim kupcima zajedno, dok će se u analitičkoj
evidenciji za svakog kupca otvoriti poseban konto na kojem će se bilježiti svi potrebni detalji
za tog kupca).
Najčešće se organiziraju analitičke evidencije:
- kupaca, dobavljača, dugotrajne materijalne imovine, zalihe sirovina, proizvodnje,
troškova, gotovih proizvoda, trgovačke robe, plaća...itd.
KNJIGA BLAGAJNE služi za evidenciju gotovinskih uplata i isplata. Čine je blagajnički
izvještaji koji se najčešće sastavljaju svakodnevno.
Podaci se u blagajnički izvještaj upisuju na temelju blagajničkih uplatnica (ispostavlja se za
svaku uplatu u blagajnu) i isplatnica (ispostavlja se za svaku isplatu gotova novca). U blagajni
na kraju svakog radnog dana treba biti onoliko novca koliko bi na osnovi uplatnica i isplatnica
trebalo biti.
KNJIGA INVENTARA je pomoćna poslovna knjiga u koju se bilježe promjene vezane uz
dugotrajnu materijalnu imovinu. Ova knjiga prati sredstva od datuma njihove nabave, pa do
datuma njihova otuđenja, pa se zaključuje datumom otuđenja nekog sredstva.
KNJIGA ULAZNIH RAČUNA je pomoćna poslovna knjiga u koju se upisuju svi računi ili
fakture dobavljača za primljenu robu ili izvršene usluge. Unose se kronološkim redom, onako
kako su pristizali u poslovni subjekt.
68
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
U KNJIGU IZLAZNIH RAČUNA se bilježe svi računi poslani kupcima za isporučenu robu
ili uslugu, te su poredani kronološki onako kako su se izdavali.
KNJIGU POPISA može voditi prodavaonica da bi evidentirala promet robe. U knjigu popisa
se unose podaci o vrijednosti nabave robe, prodaje robe – dnevnome utršku, inventurnim
viškovima i manjkovima, sniženju ili povećanju cijena robe u prodavaonici i sl.
3.4.3. Knjigovodstvene pogreške i metode ispravljanja
Knjigovođe svakodnevno zapisuju stotine podataka u računovodstvene isprave i poslovne
knjige, pa je razumljivo da se bez obzira na ugrađene kontrole kroz knjigovodstvene
programe potkradu i određene pogreške.
KNJIGOVODSTVENE POGREŠKE mogu biti:
FORMALNE (nastaju povredom načela dvojnog
knjigovodstva kada dugovna strana nije jednaka
potražnoj i lako se uočavaju i ispravljaju)
MATERIJALNE (dosta su složenije i teže se
otkrivaju, a mogu nastati u slučaju da poslovni događaj nije uopće proknjižen, da je
knjižen dva ili više puta, krivo unesen iznos s knjigovodstvene isprave, knjiženje
obavljeno na krivome kontu, konta ispravno odabrana, ali strane ne).
Metode otkrivanja knjigovodstvenih pogrešaka:
1. za otkrivanje formalnih pogrešaka se koriste:
a. metoda najkraće linije
b. metoda sužavanja polja pogrešaka
2. za otkrivanje materijalnih pogrešaka se koriste:
a. inventurni postupci
b. metoda konfirmacije ili potvrđivanja.
Knjigovodstvene pogreške se mogu ispraviti:
69
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
precrtavanjem
storniranjem
dopunsko knjiženje.
Metoda precrtavanja se koristi često pri ručnome knjiženju za ispravljanje pogrešaka.
Ispravak se provodi tako da se pogrešan iznos precrta no i dalje ostaje vidljiv, a iznad njega se
upisuje ispravan iznos uz paraf (inicijale- početna slova imena i prezimena) osobe koja je
obavila ispravak.
Stroniranje se provodi na dva načina:
1) metodom crvenog storna (pogrešan iznos se još jednom upiše na istu stranu konta,
ali crvenom bojom i uokviri, što odmah upućuje na to da je riječ o korekciji knjiženja)
2) metodom crnog storna ili obratnog knjiženja (knjiženje pogrešnog iznosa na
suprotnu stranu istog konta i knjiženje ispravnog iznosa na odgovarajuću stranu
ispravnog konta).
Dopunsko knjiženje se koristi ukoliko je knjiženje zapisano na ispravnim kontima, ali u
manjem iznosu od potrebnog. Tada se doknjiži samo potrebna razlika. Primjenom te metode
ista transakcija je zabilježena u dva zapisa, što može dovesti do krivog zaključka da se radi o
dva poslovna događaja.
3.5. Inventura
U prodavaonicama odmorišta uz autoceste moraju biti na oprezu kada odjednom uđe mnogo
ljudi. Zbog velike gužve prodavači će biti zauzeti i neće moći uvijek paziti da kupci ne bi
nešto otuđili. Dogodi li se krađa, a to nitko ne primjeti, stanje robe u prodavaonici neće
odgovarati stanju te iste robe u poslovnim knjigama. Kada će se otkriti ta neusklađenost?
Prilikom popisa robe ili inventure.
70
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
POPIS ILI INVENTURA je popis svih sredstava (imovine) i
obveza radi usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim
stanjem.
Svrha popisa je:
usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem
zetečenim popisom,
kontrola pravilnosti rada i rukovanja imovinom osoba
kojima je ta imovina povjerena na čuvanje i rukovanje te
kontrola ažurnosti izvršenja obveza.
REDOVNI POPIS je zakonska obveza poduzetnika koji se provodi potkraj godine, s danom
31. prosinca, dakle prije sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja.
IZVANREDNI POPIS se provodi tijekom godine u slučaju promjene cijena proizvoda i robe,
statusnih promjena (spajanja poslovnog subjekta s drugim, razdvajanja poslovnog subjekta na
jedan ili više novih...), u slučaju primopredaje dužnosti odgovornih osoba, u slučaju vanjske
krađe i u drugim sličnim situacijama.
KONTINUIRANI POPIS se provodi neprekidno tijekom cijele godine.
POTPUNI POPIS se odnosi na popisivanje svih oblika imovine i obveza poslovnog subjekta.
Popis koji se provodi krajem godine je redovni, ali i potpuni popis.
71
POPIS
Prema opsegu
Prema vremenu
provedbe
-Redovni
-Izvanredni
-Kontinuirani
-Potpuni
-Djelomični
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
DJELOMIČNI POPIS se odnosi na popis samo pojedinih oblika imovine i obveza. Na primjer
ako se mijenja skladištar u skladištu robe, popisat će se samo roba u tom skladištu. Ova vrsta
popisa je obično izvanredni popis.
Faze popisa:
1. Priprema popisa
2. Provedba popisa
3. Popisne razlike
72
Stvarno stanje > knjigovodstveno stanje
= inventurni višakStvarno stanje < knjigovodstveno stanje
= inventurni manjak
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
3.6. Ponavljanje
ODGOVARAJUĆI NA SLJEDEĆA PITANJA ĆETE SE UVJERITI DA OVO
POGLAVLJE IMATE „U MALOM PRSTU“
1. Što je konto? Navedite minimum podataka koje treba sadržavati konto?
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
________________________________________________________________________.
2. Koje se vrste kontrola provode pri kontroli knjigovodstvenih isprava?
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________.
3. Kontrola vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava se provodi kao___________________
(preventivni/detektivni) kontrolni postupak. Provode je osobe ovlaštene internim aktom i to
na mjestu koje se zove________________________.
4. Knjigovodstvene pogreške mogu biti __________________ i __________________.
5.Pomoćna poslovna knjiga u koju se bilježe promjene stanja i kretanja dugotrajne imovine:
a) analitičko knjigovodstvo kupacab) knjiga blagajnec) knjiga inventarad) ništa od navedenog
6. Prema namjeni knjigovodstvene isprave mogu biti:
a) Interne i eksterneb) Originalne i zbrojnec) Materijalizirane i digitalned) Nalogodavne, opravdavajuće i kombinirane
73
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
7. Prema pravilima knjiženja na kontima aktive i pasive:
a) Povećanja na računima imovine i obveza evidentiraju se na dugovnoj stranib) Povećanja na računima imovine evidentiraju se na potražnoj stranic) Smanjenja na računima obveza i kapitala evidentiraju se na dugovnoj stranid) Smanjenja na računima imovine, obveza i kapitala evidentiraju se na potražnoj strani
8. Koja se od sljedećih informacija nalazi u pomoćnim knjigama, ali ne i u glavnoj knjizi:
a) količina primljenih zaliha na skladišteb) prihod od prodaje gotovih proizvoda u određenom razdobljuc) iznos primljenog kreditad) trošak prodane robe za određeno razdoblje
9. Temeljna računovodstvena kontrola dvojnog knjigovodstva „duguje=potražuje“ predstavlja kontrolu:
a) Ulazab) Izlazac) Obraded) Sveg navedenog
10. Obveza trajnog čuvanja odnosi se na:
a) Isplatne listeb) Dnevnik i glavnu knjiguc) Isprave platnog prometad) Isprave na temelju kojih se podaci unose u poslovne knjige
11. Redovna inventura provodi se:
a) U toku cijele godineb) Na kraju poslovne godinec) U slučaju promjene cijenad) U slučaju statusnih promjena
12. Crni storno je metoda ispravljanja knjigovodstvenih pogrešaka koja:
a) se može koristiti jedino kod ručne obrade podatakab) vrši neutralizaciju pogreške knjiženjem pogrešnog iznosa na suprotnu stranu istog
konta i knjiženjem ispravnog iznosa na odgovarajuću stranu ispravnog kontac) vrši neutralizaciju pogreške na istoj strani konta gdje je izvršeno pogrešno knjiženje,
ali se taj iznos posebno označuje i predstavlja odbitnu stavkud) ne vrši neutralizaciju knjigovodstvene pogreške
74
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
13. Obveza za PDV može se vidjeti u:
a) Glavnoj knjizib) Knjizi inventarac) Knjizi ulaznih i izlaznih računad) Svim pomoćnim knjigama
14. Inventura je popis __________ i ____________.
15. Količina prodanih proizvoda za određeno razdoblje će biti evidentirana u
__________________ knjigama, ali ne i u _________________knjizi.
16. Ukoliko je inventurom ustanovljeno 100 kom trgovačke robe, a u knjigovodstvenim
evidencijama postoji podatak da je stanje sirovina 130 kom, tada će se morati proknjižiti:
a) manjak od 30 kom iskazanih u vrijednosnom izrazub) manjak od 30 kom iskazanih u količinskom izrazuc) višak od 30 kom iskazanih u vrijednosnom izrazud) rashod od 30 kom iskazanih u vrijednosnom izrazu
17. Hodogram kretanja isprave je put od njezina _____________________ do
_______________________.
18. Primjer formalne pogreške je:
a) krivo unesen iznos s knjigovodstvene ispraveb) dugovna strana nije jednaka potražnojc) poslovna promjena proknjižena na ispravnim kontima, ali krivim stranamad) knjiženje obavljeno na krivom kontu
19. Izbaci uljeza:
a) knjiga blagajneb) knjiga ulaznih i izlaznih računac) glavna knjigad) knjiga inventara
20. Dnevnik ima ___________________ulogu koja se ogleda u tome da ukupni
____________ promet mora biti jednak ukupnome _______________ prometu.
75
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
21. Knjiga inventara se zaključuje na kraju godine. T N
22. Knjigovodstvene pogreške se mogu ispraviti:
a)b)c)
23. Prema složenosti poslovnih promjena konta dijelimo na:
a) Samostalna i nesamostalnab) Analitička i sintetičkac) Konta aktive i konta pasived) Konta prihoda i konta rashoda
24. _________________ ______________ predstavljaju skup evidencija koje poduzetnik
vodi da bi osigurao potrebne podatke o svome poslovanju.
25. Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u kojoj se __________________ redom upisuju sve
knjigovodstvene _________________ nastale u poduzeću.
26. U knjizi ulaznih računa se nalaze:
a) dobavljačib) kupcic) prihodid) glavna blagajna
27. Tri vrste inventure su ______________________, _______________________ i
____________________________.
28. Faze popisa su ________________________, _________________________ i
_________________________________________.
29. Knjigovodstvena isprava ili __________________ .
30. Računovodstvena isprava je širi pojam od knjigovodstvene i poslovne isprave. T N
76
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
31. Primjer eksterne knjigovodstvene isprave je:
a) faktura kupcub) uplatnicac) izdatnicad) faktura dobavljača
32. Na kraju godine se ne zaključuje:
a) bruto bilancab) glavna knjigac) knjiga inventarad) dnevnik
77
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
4. RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE TIPIČNIH POSLOVNIH
DOGAĐAJA
U ovom poglavlju ćete naučiti kako sve do sada naučeno primijeniti u određenim
situacijama. Do sada ste naučili već mnogo bitnih izraza i definicija, a sljedeće će vam
pobliže objasniti kako se dijele imovina i obveze te što sve spada u imovinu, obveze i kapital.
Metode kalkulacije su nešto što uopće nije znanstvena fantastika već nešto što, nakon
naučenog gradiva, spada u jednostavnu, svakodnevnu matematiku. Troškovi, izdaci i rashodi
su pojmovi koje ćete ipak morati naučiti razlikovati što neće predstavljati nikakve poteškoće.
Nabava, proizvodnja, prodaja... vrijeme je i za saznati gdje ćemo mi tu zaraditi. Neto dobit je
ono što nama ostaje, a naučit ćete i na koji način se ona sve može raspodijeliti i za što
iskoristiti.
4.1. Dugotrajna imovina
DUGOTRAJNA (STALNA ILI FIKSNA) IMOVINA je ona koja se postupno troši
(amortizira) i zadržava svoj pojavni oblik tijekom čitavog korisnog vijeka uporabe. Koristi se
dulje od godinu dana u poduzeću i neće
se utrošiti u jednom proizvodnom
ciklusu.
To su primjerice;
Dugotrajna imovina je ona imovina društva koja:
ima korisni vijek dulji od jedne godine
nije namijenjena prodaji nego korištenju u poslovnom procesu (dotrajali kamion se
može prodati, ali on nije nabavljen da bi se prodavao nego koristio u poslovnom
procesu)
svoju vrijednost prenosi na učinke
postupno se troši, a trošenje dugotrajne imovine se naziva amortizacija.
78
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Već smo spomenuli na koji način dijelimo dugotrajnu imovinu, pa ćemo se samo ukratko
podsjetiti !!!
Dugotrajnu imovinu prema pojavnom obliku i funkciji u nekom poslovnom procesu čine:
a) Nematerijalna imovina
Razni izdaci za razvoj, osnivački izdaci, patenti, koncesije, licencije, franšize, zaštitni znak,
računalni softver, goodwill, dani predujmovi za nabavu nematerijalne imovine i ostala prava
koja se nalaze u neopipljivom obliku, odnosno bez fizičkih obilježja. Ovaj oblik dugotrajne
imovine se može steći:
- Eksterno (zasebno stjecanje – kupnja, razmjenom, državnim potporama ili stjecanje
poslovnim spajanjima (goodwill))
- Interno (razvijanjem unutar poslovanja).
Kod internog razvijanja imovine potrebno je razlikovati fazu istraživanja i fazu razvoja.
Troškove koji su nastali istraživanjem nije moguće kapitalizirati, što zapravo znači da ih nije
moguće uračunati u vrijednost nematerijalnog sredstva koje se razvija u poduzeću. Izdatke za
razvoj je moguće kapitalizirati ukoliko je zabilježeno da postoje uvjeti za isto i da je donesena
odluka o tome.
GOODWILL ili dobar glas poduzeća predstavlja razliku između cijene koju je stjecatelj
spreman platiti i fer vrijednosti netoimovine (razlika između imovine i obveza). Pojavljuje se
kao posljedica poslovnih spajanja. Primjerice, netoimovina nekog poduzeća vrijedi 1 000 000
kn, a vi za njega platite 1 300 000 kn. Upravo je razlog toga njegova reputacija na tržištu,
marka, stručnost zaposlenih i menadžmenta, općenito know- how.
b) Materijalna imovina
Poduzeće posjeduje materijalnu imovinu radi korištenja u proizvodnji proizvoda, isporuci
roba ili usluga, u administrativne svrhe i ostalo. U materijalnu imovinu ubrajamo razna
postrojenja i opremu, nekretnine, zemljišta i šume, višegodišnje nasade, osnovno stado, alate,
pogonski inventar, prijevozna sredstva, dane predujmove i ostalu materijalnu imovinu.
c) Financijska
79
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
d) Potraživanja
PROCES NABAVE: svi troškovi koji su nužni u procesu nabave dugotrajne imovine
(cijena po kojoj smo je kupili, troškovi prijevoza, utovara, istovara, ukrcaja, iskrcaja, carine...)
se evidentiraju na kontu „IMOVINA U PRIPREMI“ (npr., ukoliko kupujemo neko
zemljište, onda ćemo otvoriti konto „zemljište u pripremi“)!!!
Nakon što se proknjiže svi troškovi koji su se pojavili da bi ta imovina došla u poduzeće,
zatvara se konto „U PRIPREMI“ i nabavljena imovina se po TROŠKU NABAVE prenosi na
konto „IMOVINA U
UPOTREBI“!
80
PROCESI DUGOTRAJNE MATERIJALNE I NEMATERIJALNE IMOVINE
NABAVE
-kupnja
-nabava u vlastitoj režiji
-primanje bez naknade
(donacija)
- inventurni višak
KORIŠTENJA
-trošenje
(obračun amortizacije)
LIKVIDACIJE
-prodaja
-rashodovanje
-davanje bez naknade
- inventurni manjak
KUPOVNA CIJENA
+
OVISNI TROŠKOVI
(utovar, istovar, prijevoz,
ukrcaj, iskrcaj, carina...)
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Kalkulacija troška nabave:
kupovna cijena (vrijednost prema fakturi dobavljača umanjena za trgovačke
popuste i rabate)
carina i druge pristojbe
svi izravni troškovi potrebni za dovođenje sredstva u radno stanje i za
namjeravanu upotrebu.
MJERENJE DUGOTRAJNE IMOVINE:
- POČETNO MJERENJE se odnosi na trošak nabave odnosno nabavnu vrijednost
- NAKNADNO MJERENJE podrazumijeva model troška (trošak nabave se umanji za
vrijednost amortizacije gubitke od umanjenja vrijednosti) ili model revalorizacije
(utvrđivanje fer vrijednosti).
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji se knjiži unutar kratkotrajne imovine
ukoliko se planira prodati unutar godine dana.
Upoznajte i Štrebsy Catering d.o.o. koje pruža kvalitetnu ugostiteljsku uslugu kao što je
opskrba hrane i pića uzvanika na različitim društvenim događajima i zabavama. Upravo u
svrhu obavljanja temeljne poslovne djelatnosti, ovom poduzeću je neophodno imati na
raspolaganju određen broj automobila. Zbog učestalih kvarova jednog od automobila,
Štrebsy Catering d.o.o. odluči isti prodati i kupiti novi. Za ovo poduzeće automobil
predstavlja dugotrajnu materijalnu imovinu koja kroz duže vremensko razdoblje
„pomaže“ kratkotrajnoj imovini (hrana, piće, slastice) da postane novac. U ovom slučaju
kada je mendžment odlučio prodati tu imovinu ona postaje kratkotrajna imovina i bilježi
se na kontu „DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI“.
81
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
AMORTIZACIJA
Ako odlučiš danas prodati svoj mobitel, uz pretpostavku da je korišten neko vrijeme,
hoćeš li dobiti isti iznos novca koji si ti platio kad si ga kupio?
Da bar , ali odgovor je ne. Upravo je iznos amortizacije taj koji umanjuje vrijednost
tvog mobitela jer se on upotrebom „istrošio“!
Prema tome, amortizacija predstavlja vrijednosni iskaz trošenja dugotrajne
nematerijalne i materijalne imovine.
Koja sredstva podliježu amortizaciji?
ona za koje se očekuje da će se koristiit duže od jednog obračunskog razdoblja
koja imaju ograničeni vijek uporabe
koja poduzeća drže za upotrebu u proizvodnji ili prodaji robe i pružanju usluga ili za
administrativne svrhe.
Sredstva koja su izuzeta od obveze obračuna amortizacije su:
imovina koja je u procesu nabave i nije raspoloživa za uporabu (IMOVINA U
PRIPREMI)
predujmovi dani za nabavu dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
82
TREBSY CATERING D.O.O.
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
zemljište
šume i slični obnovljivi resursi
dugotrajna imovina namjenjena prodaji
ostala materijalna i nematerijalna imovina.
Prilikom knjiženja troška amortizacije razlikujemo 2 principa:
1. NETO PRINCIP
2. BRUTO PRINCIP
83
MI KORISTIMO!!!
1.godina
2.godina
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
SUSTAVI I METODE OBRAČUNA AMORTIZACIJE:
SUSTAVI METODE
Vremenski
1. Linearna (pravocrtna)
2. Degresivna
3. Progresivna
Funkcionalni1. Obračun prema učinku
2.Obračun prema satima rada
Razlikujemo dva sustava obračuna amortizacije: vremenski i funkcionalni.
Vremenski sustav obuhvaća tri metode obračuna: linearna (sredstvo se amortizira u jednakim
godišnjim iznosima), degresivna (u početnim razdobljima se primjenjuju više stope
amortizacije koje se s godinama smanjuju) i progresivna (u početnim razdobljima niže stope
amortizacije koje potom progresivno rastu).
Funkcionalni sustav obuhvaća metode obračuna prema učinku i prema satima rada.
4.2. Kratkotrajna imovina
Kratkotrajna imovina je imovina koja se utroši u normalnom proizvodnom ciklusu i to je
obično do godine dana.
Proizvodni ciklus se definira kao razdoblje od nabave i ulaza sirovine i materijala u poslovni
proces do trenutka naplate potraživanja od kupaca kojima su prodani proizvodi.
Poduzeće Štrebsy Kristal d.o.o. je vodeće na tržištu u proizvodnji kristalnih vaza. Uobičajeni
proizvodni ciklus ovog poduzeća počinje kupnjom kristalnog stakla koje procesom
proizvodnje postaje gotov proizvod – kristalna vaza. Nakon što se isporuči u prodavaonice
84
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
gdje će biti dostupne kupcima za prodaju, taj kristalne vaze postaju trgovačka roba. Kada
kupci kupe kristalne vaze, ovo poduzeće ima potraživanja od tih kupaca, ukoliko nisu platili
odmah, odnosno, u gotovini. Nakon što Štrebsy Kristal d.o.o. naplati svoja potraživanja,
ponovno dobiva novac i proizvodni ciklus kreće ispočetka.
Slika 18: Proizvodni ciklus poduzeća
Kratkotrajna imovina treba ispunjavati sljedeće uvjete:
drži se za prodaju/potrošnju u redovnom tijeku poslovanja
primarno se drži za trgovanje
očekuje da će se realizirati unutar 12 mjeseci
novac ili novčani ekvivalenti (osim ako mu je ograničena mogućnost razmjene ili
uporabe za podmirivanje obveza za razdoblje od najmanje 12 mjeseci).
Naučili smo da se kratkotrajna imovina sastoji od zaliha, potraživanja, financijske imovine i
novca u banci i blagajni.
85
Novac
Sirovina i materijal
Gotovi proizvodi
Trgovačka roba
Potraživanje od kupaca
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
4.2.1. Zalihe sirovina i materijala
Zalihe možemo podijeliti na:
sirovina i materijal – zalihe koje su namijenjene potrošnji u proizvodnom procesu ili
pružanju usluga
proizvodnja u tijeku (nedovršena proizvodnja) – zalihe koje se nalaze u nekoj od faza
proizvodnje
gotovi proizvodi – zalihe namijenjene prodaji u redovnom tijeku poslovanja
trgovačka roba - zalihe namijenjene prodaji u redovitom poslovanju
sitan inventar
rezervni dijelovi
dani predujmovi za nabavu kratkotrajne imovine.
Procesi kod zaliha sirovina i materijala:
Proces nabave
Zalihe sirovina i materijala se mogu utvrditi ili po TROŠKU NABAVE ili po neto utrživoj
vrijednosti koja se može realizirati, a to ovisi o tome koja je vrijednost niža.
TROŠAK NABAVE SIROVINA I MATERIJALA ČINE:
kupovna cijena (iznos koji moramo platiti dobavljaču nakon što se odbiju svi
popusti)
svi izravni troškovi koji su potrebni za dovođenje sredstava u radno stanje i za
namjeravanu upotrebu (prijevoz, utovar, istovar, carine, nepovratni porezi,
osiguranje...).
„Laički“ rečeno obuhvaća kupovnu cijenu i ovisne troškove.
86
Nabava i uskladištenje
sirovina i materijala
Utrošak sirovina i materijala u proizvodnji
Otuđenje zaliha sirovina i
materijala
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Dvije temeljne metode (tehnike) evidentiranja uskladištenja i utroška zaliha sirovina i
materijala jesu:
evidentiranje po stvarnom trošku nabave
evidentiranje po planskom trošku nabave.
Kod evidencije po planskom trošku nabave razlikujemo:
POZITIVNO ODSTUPANJE = PLANIRANI TROŠAK > STVARNOG TROŠKA(planirali smo više troškove, ali stvarni su bili niži)
NEGATIVNO ODSTUPANJE = PLANIRANI TROŠAK < STVARNOG TROŠKA(planirali smo niže troškove, a oni su bili viši)
Za evidenciju utroška sirovina i materijala mi ćemo koristiti stvarni utrošak koji može biti iskazan po metodama:
a) PROSJEČNA PONDERIRANA CIJENA; vrijednost sirovina na zalihama se dijeli sa
ukupnom količinom kojom se raspolaže – vrijednosni saldo (vrijednosti dugovne
strane-vrijednosti potražne strane) / količinski saldo (količine dugovne strane –
količine potražne strane)
b) FIFO (First In First Out) ; kada se utroše sve zalihe po prvoj nabavnoj cijeni prelazi se
na drugu i tako na ostale cijene sve do posljednje nabavne cijene
c) LIFO (Last In First Out) ; utrošak se prvo evidentira po posljednjoj nabavnoj cijeni i
ide se prema prvim nabavnim cijenama.
Za zadatke su vam potrebne prosječna ponderirana cijena (PPC) i FIFO metoda.
Poslovne knjige koje se koriste kod evidencije zaliha sirovina i materijala su:
skladišna evidencija – pojedinačno i količinski
analitička evidencija (materijalno knjigovodstvo) – pojedinačno, količinski i
vrijednosno
sintetička evidencija (glavna knjiga) – zbirno, sintetički i vrijednosno.
87
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Knjigovodstvene isprave koje se služe kao potvrda nastanka poslovnih događaja u
računovodstvu zaliha sirovina i materijala:
skladišna primka – ispostavlja ju skladištar prilikom zaprimanja sirovina i materijala u skladište
skladišna izdatnica - ispostavlja se u trenutku izlaza sirovina i materijala sa skladišta
(najčešće u pogon)
međuskladišnica – ispostavlja se u slučaju kada se neka sirovina i materijal iz jednog
skladišta prenosi u drugo skladište unutar jednog poslovnog subjekta (ono skladište
koje prima ima povećanje vrijenodsti sirovina i materijala, ono skladište koje izdaje
ima smanjenje vrijednosti sirovina i materijala)
povratnica – ispostavlja se u slučaju povrata neutrošenih sirovina i materijala u
skladište
otpremnica - ispostavlja se u slučaju prodaje sirovina i materijala
odluka o vrijednosnom usklađenju zaliha sirovina i materijala – donosi menadžment i
služi kao podloga za računovodstveno evidentiranje smanjenja knjigovodstvene
vrijednosti zaliha sirovina i materijala do neto vrijednosti koja se može realizirati.
inventurna lista – sastavlja se prilikom inventure i služi kao podloga za evidentiranje
inventurnih razlika.
REZERVNI DIJELOVI – su dio kratkotrajne imovine u obliku dijelova, sklopova ili uređaja
koji su nabavljeni kako bi se ugradili u:
nekretnine, postrojenja ili opremu prilikom popravaka ili održavanja sredstava za rad.
u vlastite proizvode u cilju daljnje proizvodnje odnosno koji bi služili za servisne
usluge.
SITAN INVENTAR – predmeti koji se najčešće ne utroše jednokratno u poslovnom procesu,
a vijek trajanja tih predmeta može biti i duži od godinu dana od trenutka njihova stavljanja u
uporabu. Najčešće se radi o predmetima koji imaju fizički oblik, imaju obilježje i kratkotrajne
i dugotrajne imovine. Vijek trajanja je često duži od godinu dana, no njihov pojedinačni
trošak nabave je najčešće manje vrijednosti (niže od 3 500 kn). To su primjerice sitniji uredski
i pogonski inventar, pomagala za rad, pribor za spremanje i posluživanje hrane i dr.
88
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Vrijednosno usklađivanje
zaliha
Razlozi za vrijednosno
usklađivanje:
smanjenje
prodajne cijene
oštećenje zaliha
potpuno ili
djelomično
zastarjevanje
zaliha
procijenjeni troškovi dovršenja odnosno procijenjeni troškovi koji trebaju nastati
povećavaju trošak prodaje.
4.2.2. Zalihe trgovačke robe
TRGOVAČKA ROBA je imovina koja se drži radi daljnje prodaje u redovitom poslovanju.
Vodi se prema:
trošku nabave (kupovna cijena + ovisni troškovi) ili prodajnoj cijeni (trošak nabave + razlika u cijeni).
Poduzeća koja se bave trgovinom imaju za cilj nabaviti trgovačku robu po nižoj cijeni kako bi
je prodali po višoj cijeni.
Oni obično ne proizvode tu robu već se bave kupoprodajom trgovačke robe pa se iz tog
razloga poslovni proces kod trgovine razlikuje u odnosu na proizvođačka poduzeća ili ona
koja se bave pružanjem usluga jer je zapravo puno kraći i jednostavniji.
89
ŠTREBSY VITAMINS
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Trgovina Štrebsy Vitamins prodaje domaće voće i povrće. Danas je upravo stigao kamion sa
mandarinama iz Opuzena. Naručeno je 800 kg mandarina po cijeni od 1 kn/kg, što znači da je
kupovna cijena iznosila 800 kn. Ne smijemo zaboraviti ni ostale troškove koje smo morali
platiti da bi te mandarine stigle do naše trgovine u Zagrebu. Utovar mandarina, prijevoz i
istovar smo platili 1 600 kn. Ukupno su nas mandarine koštale 2 400 kn, što označava trošak
nabave odnosno nabavnu cijenu mandarina koja iznosi 3 kn/kg. Da bismo zaradili, na tu
cijenu moramo dodati maržu i odlučimo se za prodajnu cijenu od 6 kn/kg.
Naša trgovina ima i određene troškove koje moramo svaki mjesec podmiriti. Sva sreća pa smo
mi vlasnici prostora trgovine i ne moramo plaćati najam, ali moramo isplatiti plaće za dva
djelatnika i podmiriti troškove električne energije. Svi ti troškovi postat će odmah i rashodi u
obračunskom razdoblju u kojem su nastali i moći ćemo ih sučeliti sa nastalim prihodima u
istom obračunskom razdoblju.
Zalihe robe u trgovini na veliko se vode ili po trošku nabave ili po prodajnoj cijeni koja u
sebi uključuje trgovačku maržu, odnosno razliku u cijeni.
90
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Roba u prodavaonici (maloprodaji) se vodi po prodajnoj cijeni u kojoj je uključen PDV tj.
maloprodajnoj cijeni.
Poslovne knjige u poslovanju s trgovačkom robom:
skladišna evidencija
evidencija prodavaonice tj. knjiga popisa
robno i financijsko knjigovodstvo (odnosno analitička i sintetička evidencija).
Može se dogoditi da određenoj robi padne kvaliteta ili dođe do zastarjelosti robe pa je u tom
slučaju potrebno provesti vrijednosno usklađivanje robe (sniziti cijenu po kojoj se ona vodi na
skladištu). To se ne smije učiniti direktno na kontu zaliha trgovačke robe već se otvara
korektivni konto, konto ISPRAVKE VRIJEDNOSTI koji upravo to i čini, dakle ispravlja
vrijednost te robe. Naravno da za naše poduzeće nije poželjna ova situacija tako da to za nas
predstavlja RASHOD OD VRIJEDNOSNOG USKLAĐENJA.
Uobičajeno je u trgovinama
određenim danima napraviti
i popis odnosno
91
Ispravak
vrijednosti robe
Rashod od
vrijednosnog
usklađivanja robe
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
inventuru kako bi se provjerilo stanje robe. Uvijek se može dogoditi da nešto nedostaje ili
nečega ima više nego što naše knjige pokazuju. U tom slučaju govorimo o INVENTURNIM
MANJKOVIMA ili VIŠKOVIMA. Za našu trgovinu inventurni višak predstavlja prihod, a
obzirom nije nastao našim redovnim poslovanjem smatrat ćemo ga izvanrednim prihodom,
dok je inventurni manjak zapravo naš izvanredni rashod.
4.2.3. Kratkotrajna potraživanja, financijska imovina, novac i novčani ekvivalenti
KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA
Temeljna djelatnost poduzeća je prodaja proizvoda, robe ili usluga. Nerijetko se događa da
prodano nije odmah i naplaćeno. U tom slučaju poduzeća imaju potraživanja od svojih
kupaca koja su najčešći oblik kratkotrajnih potraživanja.
Poduzeća također mogu isplatiti svojim djelatnicima određene akontacije za službena
putovanja, mogu ih teretiti i za nastale manjkove u poduzeću ili im pak dati nekakve
kratkoročne pozajmice. U tom se slučaju bilježe potraživanja od zaposlenih.
Kratkotrajna potraživanja obuhvaćaju i potraživanja od države i državnih institucija. To se
odnosi najčešće na plaćene poreze po ulaznim računima (kada nama dobavljač isporuči
fakturu u kojoj je sadržan iznos poreza) na temelju kojih se ostvaruje pravo povrata plaćenog
poreza. Moguće su i situacije da smo u tekućoj godini imali veća potraživanja za plaćeni
porez (pretporez) nego što je bila naša obveza za PDV te u tom slučaju ostvarujemo pravo na
povrat razlike PDV-a.
KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA
92
Prihod od viškova Zalihe robe Rashod od manjkova
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Kada poslovni subjekti odluče uložiti svoj novac na rok kraći od godine dana što je moguće u
obliku danih kredita drugima, ulaganjem u kratkoročne vrijednosne papire
(komercijalni i blagajnički zapisi, kratkoročne obveznice, dionice – ukoliko menadžment
takvo ulaganje okarakterizira kratkotrajnim). Primljeni čekovi i mjenice se također smatraju
kratkotrajnom financijskom imovinom jer će se unovčiti u razdoblju kraćem od godine dana.
Poslovni subjekti svoj novac ulažu u financijsku imovinu najčešće radi očuvanja svog kapitala
i ostvarivanja određene ekonomske koristi koja se ogleda kroz ostvarivanje prihoda od
kamata.
NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI
Među poslovnim subjektima se plaćanje najčešće vrši putem žiroračuna, što predstavlja
bezgotovinski oblik plaćanja. Moguća su i plaćanja gotovinom što podrazumijeva plaćanje iz
blagajne poduzeća.
Novčani ekvivalenti su visoko likvidna, lako i brzo unovčiva kratkoročna ulaganja koja nisu
pod utjecajem značajnog rizika promjene vrijednosti. To su primjerice državne obveznice,
komercijalni i blagajnički zapisi.
OTVORENI AKREDITIV je instrument osiguranja plaćanja kojim organizacija platnog
prometa na zahtjev dužnika (pravne osobe koja kod nje ima račun) stavlja na raspolaganje
sredstva drugoj (pravnoj) osobi koja ih kao vjerovnik može koristiti na osnovi dokumentacije
predviđene ugovorom sa dužnikom.
Primjerice, Štrebsy UGG d.o.o., koje se bavi trgovinom popularnih ženskih čizama UGG-sica,
otvori akreditiv kod svoje banke na kojem polaže sredstva u korist prodavatelja iz Amerike,
korisnika tog akreditiva. Banka potom obavještava prodavatelja ili njegovu poslovnu banku
da će mu sredstva iz akreditiva biti na raspolaganju kad ispuni obveze navedene u ugovoru, a
odnose se na isporuku čizama i dostavu potrebnih dokumenata.
93
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
4.3. Vremenska razgraničenja
Vremenska razgraničenja se pojavljuju zbog vremenskog raskoraka (neusklađenosti) između
nastanka izdatka i troška, odnosno prihoda i primitaka.
Postoje AKTIVNA I PASIVNA vremenska razgraničenja koja se evidentiraju u bilanci
poduzeća.
AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA predstavljaju prijelazni oblik kratkotrajne
imovine („kvazi imovina“). Tu spadaju PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I
NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA. Kod aktivnih vremenskih razgraničenja je
karakteristično to da prvo slijedi izdatak novca pa tek onda trošak.
Primjerice, unaprijed platimo najamninu za tri mjeseca. U tom slučaju smo prvo dali novac (iz
blagajne ili sa žiroračuna) što znači da nam je nastao izdatak, a kada najmodavac ispostavi
fakturu za najamninu nastati će trošak.
Ovdje morate pripaziti na to da dani predujam nije isto što i unaprijed plaćeni trošak budućeg
razdoblja, iako se u oba slučaja radi o tome da prvo nastaje izdatak novca. U prvom slučaju
mi dajemo predujam (novac) za neku imovinu koju nabavljamo, dok u drugom slučaju
unaprijed dajemo novac za neki trošak koji će nastati u budućnosti, a vezan je uz naše
poslovanje !
DANI PREDUJAM ≠AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA
PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA predstavljaju prijelazni oblik kratkoročnih
obveza. Odnose se na ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHODE BUDUĆEG
RAZDOBLJA.
Odgođeno plaćanje troškova podrazumijeva da se prvo priznaju troškovi, a tek kasnije
nastaje izdatak. Prihodi budućeg razdoblja se pojavljuju u situacijama kada se prihodi
unaprijed naplate.
94
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Za pojašnjenje bilančne pozicije „prihoda budućeg razdoblja“ možemo ponovno upotrijebiti
primjer najamnine, ali u situaciji kada smo mi najmodavac i naplatimo najamninu za četiri
mjeseca unaprijed. U tom slučaju smo ostvarili primitak novca na žiroračun i prihod budućeg
razdoblja. Ovaj konto „prihoda budućeg razdoblja“ ćemo na kraju svakog mjeseca smanjivati
u korist konta „prihoda od najamnine“ kada je i realno da mi taj prihod ostvarujemo.
4.4. Troškovi poslovanja
TROŠKOVI SU VRIJEDNOSNO IZRAŽENI UTROŠCI RESURSA (rada, dugotrajne i
kratkotrajne imovine, tuđih usluga) RADI ISPUNJAVANJA ODREĐENOG CILJA –
proizvodnje proizvoda, pružanja usluga.
Troškovi su novčani izraz upotrijebljenih resursa koji se koriste u svrhu postizanja određenog
cilja ili ostvarenja učinka.
UTROŠAK predstavlja fizičko ulaganje materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranju učinaka.
Trošak = utrošak x cijena
IZDATAK je smanjenje novčanih sredstava, tj. odljev novca poslovnog subjekta.
RASHOD je smanjenje ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili
smanjenja sredstava ili stvaranja obveze što za posljedicu ima smanjenje glavnice, osim onog
u svezi s raspodjelom glavnice sudionicima.
Trošak ≠ Utrošak, Izdatak, Rashod !!!
TROŠKOVE UVIJEK BILJEŽIMO NA DUGOVNOJ STRANI
jer utječu na smanjenje kapitala, a već smo naučili da se
smanjenje kapitala evidentira na dugovnoj strani!
95
D PTROŠKOVI
Nastanak troškova
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
PODJELA TROŠKOVA:
1. Prema vremenskom nastanku:
a) povijesni (prošli) - troškovi nastali u prošlom obračunskom razdoblju i na njih
menadžment ne može utjecati
b) zamjenski (sadašnji) – iznos troškova koji će nastati za nabavu nove imovine
sličnih obilježja
c) budžetirani (budući) – troškovi za koje se očekuje da će nastati u budućem
obračunskom razdoblju.
2. Prema reakciji na promjene aktivnosti (stupnju iskorištenosti kapaciteta):
a) fiskni
b) varijabilni
c) mješoviti
3. Prema funkcijama:
a) proizvodni – svi troškovi povezani sa procesom proizvodnje, a obuhvaćaju
troškove direktnog rada, materijala i opće troškove proizvodnje. Postaju rashodi
tek u razdoblju prodaje gotovih proizvoda.
b) neproizvodni troškovi – oni troškovi koji nisu povezani s proizvodnim
procesom. Obuhvaćaju troškove uprave, prodaje i administracije. Prenose se na
rashode u trenutku njihova nastanka.
4. Prema prirodi, podrijetlu i namjeni:
a) prirodne vrste troškova (npr. materijalni troškovi, troškovi usluga, troškovi
amortizacije, troškovi osoblja..)
b) funkcionalne vrste troškova (npr. troškovi nabave proizvodnje, prodaje...)
96
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
5. Prema obuhvatu po nositeljima:
a) izravni (direktni) – evidentiraju se na temelju knjigovodstvenih isprava i lako se
raspoređuju na nositelje troškova (npr. troškovi direktnog materijala i rada)
b) neizravni (indirektni) – na nositelje troškova raspoređuju se naknadno pomoću
određenih kriterija ili postupaka (npr. opći troškovi proizvodnje)
6. Prema položaju u financijskim izvještajima:
a) nedospjeli i dospjeli
b) troškovi proizvoda i troškovi razdoblja
c) primarni i konverzijski troškovi
7. Prema značajnosti za donošenje poslovnih odluka:
a) relevantni
b) irelevantni
8. Prema mogućnosti kontrole:
a) kontrolabilni (kontrolirani) – menadžer može kontrolirati u određenom
vremenu
b) nekontrolabilni (nekontrolirani)
Raspored troškova ovisi o djelatnosti društva i u skladu s time razlikujemo:
uslužnu djelatnost (obuhvaća prihod od prodaje usluga te troškove poslovanja)
trgovinu (prihod od prodaje robe i s druge strane trošak nabave prodane robe i
troškovi trgovine)
proizvođačku djelatnost (prihod od prodaje proizvoda i s druge strane troškovi
prodanih proizvoda i troškovi razdoblja)
97
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
KAD ĆE TROŠAK PROIZVODA, A KAD TROŠAK RAZDOBLJA POSTATI
RASHOD ???
Kada skupimo sve troškove našeg proizvoda, direktni materijal, direktni rad i opće troškove
proizvodnje možemo krenuti sa proizvodnjom. Naša proizvodnja ne mora dovršiti sve što je
bilo započeto pa samo ono dovršeno su zalihe gotovih proizvoda koje su potom spremne za
prodaju. Samo ona količina koja se proda postaje rashod od prodaje gotovih proizvoda !
Trošak razdoblja (troškovi administracije, uprave i prodaje) postaju rashodi u istom
obračunskom razdoblju kad su nastali!
REZERVIRANJA ZA TROŠKOVE I RIZIKE
stvaraju se za neizvjesne troškove koji mogu uslijediti, a koji se odnose na sadašnje
učinke kao i gubitke kod nesigurnih poslova.
Uvjeti za iskazivanje rezerviranja u troškove i obveze:
a) obveza postoji sada ali je rezultat prošlih događaja
b) podmirenje obveze će rezultirati odljevom resursa (imovine)
c) iznos obveze se može utvrditi pouzdanom procjenom.
98
Trošak proizvoda RashodZalihe proizvodnje
(proizvodnja u toku)
Zalihe gotovih
proizvoda
RashodTrošak razdoblja
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
To su troškovi koje poslovni subjekt evidentira, ali koji nisu stvarno nastali nego se očekuje
da će nastati u budućnosti.
Postupak knjiženja:
1. dugoročno rezerviranje i evidencija planiranih troškova
2. evidencija stvarnih troškova
ukidanje dugoročnih rezerviranja i evidencija prihoda od ukidanja rezerviranja
4.5. Obračun proizvodnje
MJESTO TROŠKA je funkcijski, prostorno ili stvarno zaokružena jedinica u okviru
poduzeća, u kojoj ili u svezi s kojom su se javili troškovi i za koje postoji odgovornost.
Prema funkcionalnom kriteriju mjesta troškova se dijele na proizvodna i neproizvodna.
Prema funkciji u procesu proizvodnje proizvodna mjesta troškova (MT) se mogu podijeliti na:
o MT osnovne (glavne) djelatnosti
o MT sporedne proizvodne djelatnosti
o MT neindustrijske djelatnosti
o MT pomoćne djelatnosti.
Nositelj troškova je količina proizvedenih proizvoda u razdoblju obračuna troškova i zaliha
nedovršenih proizvoda (proizvodnje u tijeku) na kraju razdoblja.
NOSIOCI TROŠKOVA SU PROIZVODI I USLUGE.
Raspored troškova na nositelje se provodi primjenom odgovarajuće metode kalkulacije.
KALKULACIJE su postupak izračunavanja neke cijene na osnovi stvarnih ili anticipativnih
troškova, vezanih uz stjecanje nekog učinka.
99
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
4.5.1. Metode kalkulacije
METODA KALKULACIJE je računsko-tehnički postupak koji omogućava da se troškovi
raspodjele na jedinicu učinka.
100
VRSTE KALKULACIJA
Prema vremenu:
- Planske
- Prethodne ili
predkalkulacije
- Međukalkulacije
- Naknadne ili
obračunske
Prema cijenama:
- Nabavne cijene ili
troška nabave
- Cijene proizvoda ili
usluge
- Prodajne cijene
Prema potpunosti obuhvaćanja
troškova kalkulacije cijene
proizvoda:
- Obuhvaćaju se svi
troškovi (kalkulacija
po punoj cijeni
koštanja)
- Obuhvaća se dio
troškova (kalkulacija
po varijabilnim
troškovima)
Prema karakteru troškova koji
se uzimaju u obzir kao temelj
vrednovanja učinaka:
- Planskim troškovima
- Stvarnim troškovima
- Standardnim troškovima
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Prema načinu izračunavanja cijene proizvodnje učinaka postoje sljedeće metode kalkulacija:
A. DJELIDBENE ILI DIVIZIONE METODE KALKULACIJE (primjenjuju se kada
se na jednom mjestu troškova (pogon) proizvodi samo jedan ili jedna vrsta proizvoda):
o čista ili jednostavna djelidbena (koristi se u slučajevima kada se proizvodi
jedan proizvod, najčešće u velikim serijama)
o kalkulacija pomoću ekvivalentnih brojeva (koristi se kada se na jednom
mjestu troškova, pogon, izrađuje nekoliko proizvoda, čiji su troškovi
zajednički i po sastavu srodni)
B. DODATNE ILI ADICIJSKE METODE KALKULACIJE (koristi se u slučajevima
kada se na jednom mjestu troškova proizvodi VIŠE VRSTA PROIZVODA ili se jedan
proizvod proizvodi na DVA ILI VIŠE MJESTA osnovne djelatnosti):
o sumarne (za raspored indirektnih troškova na učinke koriste jedan „ključ“,
npr. direktni rad, direktni materijal, ukupni direktni troškovi)
o elektivne (diferencirane) (za raspored svake grupe indirektnih troškova na
učinke koristi se više različitih „ključeva“)
C. METODE VEZANIH PROIZVODA (primjenjuje se kada se uz iste troškove dobiva
više proizvoda, odnosno kada se od jedne zajedničke sirovine proizvodi više vrsta
različitih proizvoda; npr. drvna industrija, glavni proizvod – stol, nusproizvod –
piljevina)
D. KOMBINIRANE
101
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
4.6. Obveze i kapital
Obveze, kao jedan od triju najvažnijih dijelova bilance, pokazuju koji dio imovine pripada
vjerovnicima kojima taj dio treba platiti u novcu ili vratiti u obliku druge imovine ili
pružanjem usluga.
OBVEZE se definiraju kao što smo već naučili kao postojeći dugovi poduzeća proizašlih
iz prošlih događaja za čije se podmirenje očekuje smanjenje resursa koji ostvaruju
ekonomske koristi (MSFI).
Priznavanje obveza se obavlja kad su ispunjeni najvažniji uvjeti:
1) to je sadašnja obveza
2) postoji vjerojatnost da će doći do odljeva novca ili druge imovine ili pružanja
usluga na točno određeni datum
3) obveza je rezultat prošlih događaja.
Ukupne obveze se dijele na:
1. KRATKOROČNE obveze (sadašnje obveze koje će se podmiriti odljevom resursa li
pružanjem usluga poslovnog subjekta u razdoblju do jedne godine):
obveze prema dobavljačima, obveze za izdane kratkoročne vrijednosne papire, obveze
za poreze, kamate, dividende, obveze za primjeljne kratkoročne pozajmice, obveze za
plaće zaposlenima, odgođena plaćanja troškova i prihodi budućih razdoblja ...
2. DUGOROČNE obveze (one obveze koje se podmiruju u razdoblju dužem od jedne
godine ili od normalnog poslovnog ciklusa):
obveze za primljene dugoročne kredite, obveze za izdane dugoročne obveznice,
dugoročne obveze za predujmove, dugoročne obveze na osnovi najmova, za primljene
kaucije i depozite...
102
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
KAPITAL (GLAVNICA) JE NETO VRIJEDNOST IMOVINE, ODNOSNO OSTATAK
IMOVINE NAKON ODBITKA SVIH
OBVEZA.
IMOVINA = GLAVNICA + OBVEZE
GLAVNICA = IMOVINA – OBVEZE
KAPITAL može biti:
A. ULOŽENI (UPLAĆENI) kapital : uplata u novcu ili unos nenovčane imovine, nije
predmet raspodjele među vlasnicima sve do eventualne likvidacije poslovnog
subjekta.
B. ZARAĐENI kapital : dio kapitala koji nastaje obavljanjem profitabilnih aktivnosti
društva, a nastaje iz razlike prihoda i rashoda nakon odbitka poreza na dobit. On se
sastoji od rezervi i zadržanih dobitaka.
Temeljni kapital se najčešće prikuplja emisijom dionica koja mogu biti izdane po nominalnoj
vrijednosti, a mogu se ostvariti i premije na emitirane dionice (kapitalni dobitak) ukoliko je
tržišna cijena dionice veća od nominalne vrijednosti. Ukoliko se dionice prodaju po iznosu
manjem od nominalne vrijednosti, tada se kaže da se one prodaju uz diskont.
STRUKTURA GLAVNICE:
Upisani kapital, premije na emitirane dionice
Rezerve (zakonske, statutarne, rezerve za otkup vlastitih dionica...)
Revalorizacijske rezerve
Zadržana dobit ili preneseni gubitak
Dobit tekuće godine
Gubitak tekuće godine
RASPODJELA NETO DOBITI PREMA ZTD.-u:
103
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Pokriće gubitka prethodnih godina
Zakonske rezerve
Rezerve za otkup vlastitih dionica
Statutarne rezerve
Ostale rezerve
PROMJENA UPLAĆENOG ILI ULOŽENOG KAPITALA se javlja iz dva razloga:
1. emisijom novih dionica
2. otkupom prethodno emitiranih dionica
PROMJENA ZARAĐENOG KAPITALA se događa iz nekoliko razloga, a najvažniji su:
isplata dividendi
pokriće gubitka.
POJAM GUBITKA:
U svojoj bilanci poslovni subjekt može iskazati pozitivan financijski rezultat ili neto dobit
koja će povećati zarađeni kapital ili negativan financijski rezultat odnosno gubitak koji će
smanjiti zarađeni kapital.
Preneseni gubitak može biti:
a) gubitak iznad visine kapitala (iskazuje se u aktivi bilance)
b) gubitak do visine kapitala (iskazuje se u okviru glavnice u pozicijama preneseni
gubitak iz proteklih godina i gubitak tekuće godine).
GUBITAK TEKUĆE GODINE se pokriva u narednoj godini na teret zadržane dobiti iz
proteklih godina, a ako ona nije dovoljna, preostala razlika se pokriva iz rezervi (zakonskih,
statutarnih i drugih).
104
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
4.7. Rashodi, prihodi i rezultat poslovanja
4.7.1. Rashodi
Već smo se susreli sa pojmom rashoda i njihovom značenju u računovodstvu. Neki troškovi
postaju rashodi u istom obračunskom razdoblju kad su nastali (primjerice unutar godine
dana) i mogu se sučeliti s prihodima iz istog razdoblja kako bi utvrdili financijski rezultat.
Neki će pak postati rashodi u idućim obračunskim razdobljima jer nisu ispunili uvjete da
postanu rashodi u razdoblju kad su nastali.
Poslovni rashodi USLUŽNIH PODUZEĆA se sastoje od troškova razdoblja koji postaju
rashodi razdoblja u istom obračunskom razdoblju.
Poslovne rashode PROIZVOĐAČKIH PODUZEĆA čine rashodi prodanih proizvoda i
rashoda razdoblja.
Na zalihama gotovih proizvoda smo iste evidentirali po trošku proizvoda koji će postati
rashod od prodanih proizvoda kada se oni prodaju.
Troškovi proizvoda su oni troškovi koji se mogu uračunati u vrijednost zaliha proizvodnje i
gotovih proizvoda, a sastoje se od:
DIREKTNOG MATERIJALA (to je materijal direktno utrošen za proizvodnju
proizvoda, primjerice kakaovac za proizvodnju čokolade)
DIREKTNOG RADA (plaće djelatnika koji rade u pogonu, proizvodnji)
OPĆIH TROŠKOVA PROIZVODNJE (OTP) (trošak električne energije pogona,
trošak čišćenja pogona, amortizacije pogonskog dijela zgrade, trošak najma
pogonskog prostora i dr.)
105
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Kada se izračunaju svi troškovi proizvoda, kreće se sa proizvodnjom. U proizvodnji se ne
mora sve dovršiti što je stavljeno, tako da samo ono što je dovršeno (vrijednosno iskazano) se
bilježi na zalihama GOTOVIH PROIZVODA.
Troškovi razdoblja su oni troškovi koji se ne mogu uračunati u zalihe proizvodnje i
gotovih proizvoda, pa terete prihode u razdoblju u kojem su nastali. To se odnosi na troškove
uprave, prodaje i administracije (primjerice,
trošak električne energije, telefona u odjelima
administracije,uprave i prodaje, trošak telefona u tim
odjelima, trošak reklame, plaće djelatnika
zaposlenih u ovim odjelima i dr.)
Navedeni troškovi će postati rashodi odmah u razdoblju u kojem su nastali.
4.7.2. Prihodi
Prihode smo također već naučili definirati kao „povećanje ekonomskih koristi tijekom
obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine, ili smanjenja obveza što ima
za posljedicu povećanje glavnice, osim onog u svezi s uplatama od strane sudionika u
glavnici.
Svako povećanje imovine ili smanjenje obveza ne predstavlja nastanak prihoda. Mi možemo
povećati jedan oblik imovine tako da povećamo naše obveze (npr. kupili smo na kredit
kombajn, povećale su se naše obveze prema banci jer moramo vratiti glavnicu uvećanu za
kamate i povećala se naša dugotrajna imovina), ali to nije utjecalo na povećanje glavnice, tako
da se onda to ne smatra prihodom.
106
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
Potrebno se pridržavati nekoliko pravila prilikom priznavanja prihoda:
Načelo nastanka poslovnog događaja (čim smo nešto prodali ostvarili smo prihod, bez
obzira da li nam je plaćeno)
Načelo opreznosti
Načelo sučeljavanja prihoda i rashoda
Prihode treba priznati onda kada postoji vjerojatnost da će doći do prilljeva budućih
ekonomskih koristi što se povezuje s povećanjem imovine ili smanjenjem obveza
(imali smo obvezu prema dobavljaču, ali nam je on oprostio taj dug, to je za nas
izvanredni prihod)
Prihodi se priznaju kada se njihov iznos može pouzdano izmjeriti
PRIHOD JE UVIJEK POTREBNO PRIZNATI U VISINI FER VRIJEDNOSTI (prodajna
vrijednost umanjena za diskonte i rabate) I BEZ POREZA NA DODANU VRIJEDNOST!!!
107
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
4.8. Ponavljanje
PONAVLJANJE JE „MAJKA ZNANJA“ PA ZAKLJUČIMO :
1. Na kojem kontu knjižimo troškove nabave dugotrajne imovine? _______________________.
2. _______________________ je vrijednosni iskaz trošenje dugotrajne imovine.
3. Kupljene vrijednosne papire koji se namjeravaju držati duže od jedne godine ubrajamo u:
a) kratkotrajnu financijsku imovinub) dugoročne obveze
c) dugotrajnu financijsku imovinu
d) dugotrajna potraživanja
4. Kod knjiženja troška amortizacije razlikujemo ___________________ i ____________ princip.
5. Koje sustave obračuna amortizacije poznajete:a) Vremenski i linearni
b) Vremenski i obračun prema učinku
c) Vremenski i funkcionalni
d) Obračun prema učinku i obračun prema satima rada
6. Prema pravilima knjiženja na kontima aktive i pasive:
a) povećanja na računima imovine i obveza evidentiraju se na dugovnoj stranib) smanjenja na računima imovine, obveza i vlastitog kapitala evidentiraju se na
potražnoj stranic) povećanja na računima imovine evidentiraju se na potražnoj stranid) smanjenja na računima obveza i vlastitog kapitala evidentiraju se na dugovnoj
strain7. Prodajom gotovih proizvoda trgovačko društvo ostvaruje:
a) izvanredne prihodeb) investicijske prihode
108
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
c) redovne prihoded) investicijske primitke
8. Specifična vrsta imovine koja ima neograničen vijek trajanja i za koju ne postoji obveza obračuna amortizacije je:
a) licencijab) postrojenjec) zemljišted) stroj
9. Troškovi proizvoda postaju rashodi ____________________________________.
10. Dodatna kalkulacija se koristi u slučaju:
a) proizvodnje sličnih proizvoda sa sličnom strukturom troškova
b) proizvodnje samo jednog proizvoda
c) proizvodnje više proizvoda uz iste troškove (glavni i sporedni proizvodi)
d) proizvodnje različitih proizvoda sa različitom strukturom troškova
11. S obzirom na kriterij podjele troškova prema stupnju iskorištenosti kapaciteta, odnosno
prema ponašanju u odnosu na promjenu aktivnosti, ukupni troškovi se mogu podijeliti na:
a) Proizvodne i neproizvodne troškove
b) Troškove proizvoda i troškove razdoblja
c) Fiksne i varijabilne
d) Primarne i sekundarne
12. Raspodjele vlasnicima i ostvareni gubici u poslovanju utječu na:
a) Povećanje kratkoročnih i dugoročnih obveza
b) Povećanje kapitala trgovačkog društva
c) Smanjenje kratkoročnih i dugoročnih obveza
d) Smanjenje kapitala trgovačkog društva
13. Najčešći izvanredni rashodi su:
109
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
a) _________________________
b) _________________________
14. Trošak nabave sirovina i materijala ne uključuje:
a) Trošak utovara i istovara sirovina
b) Kupovna cijena prema obračunu dobavljača
c) Pretporez
d) Trošak prijevoza sirovina
15. Kada se utrošak sirovina vrednuje po cijeni (trošku nabave) koja je posljednja nabavljena,
pretpostavlja se upotreba metode:
a) FIFO
b) HIFO
c) LIFO
d) Prosječnih ponderiranih cijena
16. Na početku 2016. godine planirani trošak reklame iznosi 36 000 kn. Obračun troškova
knjiži se kvartalno. Izdaci prema fakturama dobavljača su nastali 15.7. i 30.11.2016. U
navedenim poslovnim događajima:
a) Trošak j eprethodio izdatku
b) Trošak nije nastao
c) Izdatak je prethodio trošku
d) Izdatak nije nastao
17. Prema metodi obračuna po potpunim troškovima proizvoda u troškove proizvoda se
uključuju:
a) Direktni rad, direktni materijal i troškovi prodaje i uprave
b) Direktni rad, direktni materijal i opći troškovi proizvodnje
c) Samo direktni rad i direktni materijal
d) Samo direktni materijal
18. Neto dobit raspodjeljuje se na:
110
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
a) Dividende, poreze i zadržanu dobit
b) Rezerve, poreze i zadržanu dobit
c) Rezerve, dividende i zadržanu dobit
d) Dividende, rezerve i poreze
19. Kalkulacija pomoću ekvivalentnih brojeva koristi se u slučaju:
a) Proizvodnje samo jednog proizvoda
b) Proizvodnje više proizvoda uz iste troškove (glavni i sporedni troškovi)
c) Proizvodnje različitih proizvoda s različitom strukturom troškova
d) Proizvodnje sličnih proizvoda sa sličnom strukturom troškova
20. Troškovi proizvoda postaju rashodi:
a) Kad kupac proizvod plati
b) U trenutku kad kupac naruči proizvode
c) U trenutku prodaje proizvoda kupcu
d) Prilikom sastavljanja računa dobiti i gubitka
21. Troškovi kod kojih se u trenutku nastanka može odrediti na koji se nositelj troška odnose, nazivaju se:
a) Proizvodni
b) Varijabilni
c) Direktni
d) Indirektni
22. U definiranju prihoda, između ostalog, važno je istaknuti da prihodi proizlaze iz:
a) Povećanja imovine ili smanjenja obveza što utječe na povećanje kapitala
b) Smanjenja imovine ili povećanja obveza što utječe na smanjenje kapitala
c) Primitaka novca naplatom potraživanja od kupaca
d) Razlike novčanih primitaka i izdataka
111
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
23. Karakteristika kratkotrajne imovine je:
a) Vijek trajanja duži od 365 dana
b) Vrijednost veća od 3 500 kn
c) Sudjelujući u gospodarskom procesu, neprestano mijenja svoj oblik
d) Niti jedan odgovor nije točan
24. Ovisno o tome nastaju li redovito u poslovanju ili se javljaju povremeno, prihodi se dijele na __________________ i __________________ .
25. Vrijednosno usklađivanje potraživanja od kupca ima za posljedicu nastanak:
a) Prihodab) Troškac) Rashodad) Izdatka
26. U proizvodnom poduzeću troškove za koje se zadužuje račun proizvodnje u toku
predstavljaju:
a) Troškovi proizvodnje gotovih proizvodab) Troškovi razdoblja i troškovi proizvodac) Utrošeni direktni materijal, direktni rad i opći troškovi proizvodnjed) Niti jedan od navedenih odgovora nije točan
27. Što od navedenog jest kratkoročna obveza:
a) Izdane dioniceb) Dani kreditc) Prodani proizvodd) Primljeni kredit
28. Zalihe trgovačke robe u veleprodaji mogu se voditi:
112
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
a) Samo po prodajnoj cijeni bez PDV-ab) Samo po prodajnoj cijeni sa PDV-omc) Samo po nabavnoj cijenid) Ili po nabavnoj cijeni ili po prodajnoj cijeni bez PDV-a
29. Stanje na žiroračunu na početku mjeseca je 12 000 kn. U toku mjeseca naplaćena su
potraživanja u iznosu 4000 kn, a plaćeno je dobavljačima 2000 kn. Kupcima je prodano i
isporučeno proizvoda u vrijednosti 5000 kn. Stanje žiroračuna na kraju mjeseca iznosi:
a) 14 000 knb) 19 000 knc) 11 000 knd) 1000 kn
30. Kamate na dane kredite ulaze u skupinu:
a) Dugotrajne imovineb) Financijskih prihodac) Izvanrednih prihodad) Financijskih rashoda
31. Troškovi prema načinu nadoknađivanja iz ukupnog prihoda su:
a) Direktni i indirektni troškovib) Fiksni i varijabilni troškovic) Troškovi proizvoda i troškovi razdobljad) Troškovi sirovina, troškovi plaća i troškovi amortizacije
32. Kalkulacija je računski postupak izračuna cijena. Metode kalkulacija su: ______________
ili _______________ i _________________ ili ________________ .
33. _____________ metoda pretpostavlja da se utrošak sirovina vrednuje po cijenama
sirovine koja je prva kupljena.
34. Vrijednosno usklađivanje potraživanja od kupaca ima za posljedicu nastanak
____________.
35. Podjela troškova prema položaju u financijskim izvještajima sastoji se od troškova
proizvoda i troškova ______________, primarnih i ______________ troškova te
______________ i _____________ troškova.
113
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
36. Koji od navedenih nisu troškovi prema vremenu nastanka:
a) Zamjenskib) Povijesnic) Godišnjid) Planirani
37. Nosioci troškova su ____________ i _____________.
38. Tri podvrste _____________ metode su: ______________, progresivna i
_______________.
39. Obveze su:
a) Postojeći dugovi proizašli iz ______________ _____________b) Uzrokuju odljev _______________c) Mogu biti _______________ i _____________.
40. Metode dodatnih kalkulacija se dijele na:
a) Prethodne i naknadneb) Jednostavne i složenec) Sumarne i elektivned) Povezane i nepovezane
41. Kada dioničko društvo izglasa dividende svojim dioničarima dolazi do smanjenja
_________________ (imovine/kapitala) i povećanja _____________________
(obveza/rashoda).
42. Knjiga inventara se ne zaključuje na kraju svake godine. T N
43. Kupljene obveznice kojima je rok dospijeća 5 mjeseci predstavljaju
_____________________ _________________________ imovinu.
44. Potraživanja od kupaca nastaju u trenutku:
a) kada se kupcu isporuči robab) kada kupac platic) kada kupac naruči robu
114
ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665
d) u bilo kojem trenutku
45. Kamate na dane kratkoročne kredite ulaze u skupinu:
a) kratkotrajne financijske imovineb) financijskih prihodac) financijskih rashodad) kratkotrajnih potraživanja
46. Izglasavanjem dividendi svojim dioničarima, dioničko društvo zapravo:
a) smanjuje kapital i povećava novacb) povećava kapital i smanjuje obvezec) smanjuje kapital i povećava obvezed) smanjuje novac i povećava kapital
47. Konta prihoda imaju konačni saldo na:
a) dugovnoj stranib) potražnoj stranic) ne mogu imati saldod) ili na dugovnoj ili na potražnoj strani
48. Obračunu amortizacije podliježe:
a) dugotrajna imovina namijenjena prodajib) zgrada u pripremic) licencijad) šume i obnovljivi resursi
49. Poslovni rashodi uslužnih poduzeća će postati troškovi razdoblja u istom obračunskom
razdoblju kad su nastali. T N
50. U opće troškove proizvodnje ubrajamo troškove amortizacije pogonskog prostora,
troškove najma pogonskog prostora, trošak električne energije pogonskog prostora, trošak
reklame proizvoda, trošak plaća djelatnika u pogonu. T N
115