1.dio globalizacija i menadžment…

10/11/2016

1

1.diodoc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2016./2017.g.

Globalizacija i menadžment…

Technology leappfrogging? Inovativnost?

Internacionalizacija???

Strategija Anarhija organizacijske strukture?

Komparativna i konkurentska prednost?

Sofisticiranost vs. Tehnologija?

Offshoring i outsourcing? Institucije?

Globalizacija proizvodnje? FDI?

doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2016./2017.g.


10/11/2016

2

10/11/2016

3

Prosječno ulaganje u prerađivačkuindustriju (2005. mlrd EUR), prema

regijama

Prosječna godišnja ulaganja u visoko-tehnološkoj industriji (2005. mlrd EUR)

prema regijama

10/11/2016

4

Ciljevi predavanja…istražiti i diskutirati o utjecaju globalizacije na suvremeni menadžment……diskutirati o konceptu „natjecateljskih država” kroz indikatore popularnih i priznatih svjetskih statistika…

10doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2016./2017.g.

Literatura • Hill, C.W.L., Hult, G.T.M. (2016.), Global Business Today, 19th edition,

McGraw-Hill International Edition, Part 1 (str. 1-32), Part 3 (223-248)• Ghemawat, P. (2010.), Redefiniranje globalne strategije, Harvard

Business School Press i Mate d.o.o. (str. 9 – 65)• Rahimić, Z., Podrug, N. (2013.), Međunarodni menadžment,

Sarajevo: Ekonomski fakultet u Sarajevu (str. 19 – 61) • Vietor, R.H.K. (2010.), Kako se zemlje natječu: strategija, struktura i

državno upravljanje u globalnoj ekonomiji, Harvard Business School(izvorno), Zagreb: Mate d.o.o. (hrvatsko izdanje)

• Bilješke s predavanja • Znanstveni članci koji su unaprijed definirani za svaku akademsku

godinu i pojedine aktivnosti nastavnog procesa


Natječu li se države?


Geopolitički izazovi?

10/11/2016

5

Zemlje se natječu da bi se razvijale – to je jedan od rezultata globalizacije:– Konkuriraju za tržišta, tehnologije, vještine i investicije– Konkuriraju da bi rasle i podigle svoj životni standard– U takvom natjecateljskom okruženju države su te koje

pružaju naročite prednosti poduzećima: visoku štednju i niske kamatne stope za investiranje, prava vlasništva i upravljanje dobrima, tehnološki motiviranu i predanu radnu snagu, nisku stopu inflacije i brzorastuće domaće tržište;

• Veliki broj direktora zna premalo o svjetskoj ekonomiji - iako bi željeli znati više; ne razumiju kakvu ulogu igra država; gotovo nitko ne podržava strategiju svojih država; (Vietor, 2010.)


Cini, V., Drvenkar, N. (2016.), Regionalna politika i razvitak, Nastavni materijali, Ekonomski fakultet u Osijeku14

Apsolutna komparativna

prednost: prirodni resursi

Ekonomija prostorne

koncentracija

Transportni troškovi i troškovi komuniciranja (?)

12

3

Razumijevanje regionalnih ekonomskih problema se temelji na tri osnovne činjenice:

Nesavršena mobilnost faktoraNesavršena djeljivost

Nesavršena mobilnost roba i usluga (Hoover&Giarattani, 1999.)

Tri kamena temeljca na kojima se temelje gospodarske aktivnosti


10/11/2016

6

A. Smith vs. J.M. Keynes

Globalizacija je, kao prevladavajući fenomen,povećala međuovisnosti nacionalnih i regionalnih

ekonomija. Istovremeno, ona je uspostavila pravilakoja sve više nadilaze mogućnosti djelovanja

nacionalnih vlada(Buturac, Rajh, Teodorović, 2009.).


„(Kao) kada stavite zeca i tigra u isti kavez“Aktivist iz Šri Lanke, 2003.

doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2016./2017.g.https://www.youtube.com/watch?v=WlSHo61nRWw

Financijska i ekonomska kriza upozorile su kako snažnaekonomija ovisi o snažnoj industriji!

Industrija stvara preko 80% izvoza EU i 80% svih privatnih ulaganja u R&D

(stvara 1 mlrd.EUR vt suficita dnevno)!

Svako radno mjesto u visoko-tehnološkoj industriji kreira novih 0,5 – 2 radnih mjesta u ostalim sektorima gospodarstva!

10/11/2016

7

Drugi svjetski rat?GATT (1947.)WTO (1994.)?

Dutch East India Company (XVII st.)?

Industrijalizacija?Europa (XVIII)?

Egipćani, Feničani, Grci, Rimljani… ?


EUROPA

(EU)Kolonijalizam?

Industrijalizacija?

1. i 2. Svjetski rat?

EZEU?

SAD“Otkriće Amerike”?

Rat neovisnosti?

1. i 2. Svjetski rat?

Bretton Wood?„Svjetski policajac”

Avanturizam?

“Najbolji smo, uvijek smo to bili”?

JAPANObrnuti inženjering?

+

Efikasna industrijska politika

Inovativnost?Kolektivizam?

Odgovornost?

KINA, INDIJA

“mali tigrovi”???

POSLJEDNJI BIT ĆE PRVI! Landes, 2003.

Outsorcing i offshoring?

https://www.youtube.com/watch?v=OF7-vN-aLOM

http://ourworldindata.org/data/growth-and-distribution-of-prosperity/gdp-data/

10/11/2016

8

• Globalno gospodarstvo postojalo je ranije, kako ističe Staničić (2000.), barem od vremena imperijalizma, a znanstveno-tehnološka i informacijsko-komunikacijska revolucija uvela je globalno gospodarstvo u proces globalizacije.

• Imperijalizam je sustav i težnja ka imperiju – dominiranju jedne zemlje nad drugima, a neki inzistiraju da je imperijalizam na neki način izum ili nusproizvod kapitalizma – Lenjin tako tvrdi da je imperijalizam „najviši stadij kapitalizma“, oslanjajući se na to da je imperij bio potreban (neophodan) za prosperitet i opstanak modernog kapitalizma.

• Kolonijalizam je imperijalizam u crnjem obliku: „Po mnogima on podrazumijeva nepravedne društvene asimetrije, zlostavljanje ljudi i moralne imperative koji nalažu postupke otpora, zahtjeve za pravdom i borbe za oslobođenje“ (Klor de Alva, „Postcolonization“, u: Landes, 2003., str. 530). doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i

menadžment, ak. 2016./2017.g.

10/11/2016

9

• Dok su ranija osvajanja bila u susjedstvu, i dovodila do apsorbiranja ili asimiliranja, nepoznate su zemlje bile smatrane plijenom, područjima otvorenih prilika – ne sastavnim dijelovima svoje zemlje nego dodacima njoj.

• Znanost je dala novo tumačenje o pitanju nužnosti za osvajanjem neke zemlje kako bi se stvorilo tržište Za razliku od nekadašnjeg pisanja o imperiju, povjesničari su sada počeli pomnije promatrati neformalnu dominaciju (Gallagher i Robinson, „TheImperialism of Free Trade“, u: Landes, 2003.).


• U globalnom gospodarstvu dominiraju multinacionalne korporacije i financijske institucije koje posluju neovisno o nacionalnim granicama, nacionalnim političkim ciljevima i domaćim gospodarskim ograničenjima (Bryant, 1980., u: Bairoch i Kozul-Wright, 1996.).

• Globalizacija je splet različitih dinamika što znači da je gotovo nemoguće više naći jasnu razliku između njezinih uzroka i posljedica(Mastrostefano, Dijkstra, Poelman, 2008.).


• Svjetski prosjek BND-a u dolarima u siromašnim zemljama kretao se oko 1.000 američkih dolara do 2004. godine, dok je u isto vrijeme svjetski

BND bio na razini oko 8.000 američkih dolara

i u bogatim zemljama oko 33.000američkih dolara.

• Oko 90% svjetskog stanovništva imao je

dohodak niži od 5.000 američkih dolara godišnje (LeMonde diplomatique, 2006.).


10/11/2016

10

• Ukupan promet Wal-Marta u 2005. godini bio je oko 280 milijardi američkih dolara, dok je u isto vrijeme, BNP Turske bio oko 265 milijardi američkih dolara;

• Ukupan promet British Petroleum bio je oko 280 milijardi američkih dolara, a BNP SupsaharskeAfrke (bez Južnoafričke Republike) oko 260 milijardi američkih dolara;

• Ukupan promet tvrtke Sony bio je oko 70 milijardi američkih dolara, a BNP Perua oko 60 milijardi američkih dolara (BusinessWeek, 2005., u: LeMonde diplomatique, 2006.).


• Prema izračunu Angusa Maddisona, između 1820. i 1998. godine BDP po stanovniku povećan je:

30 puta u Japanu, gotovo 15 puta u zapadnoj Europi, a između 3 i 9 puta u ostatku

svijeta (3,3 puta u Africi).


„Keynes je izravno tvrdio da je motor kapitalizma potražnja radnika, a ne buržoaske elite.

Zamjenom politike klase s politikom upravljanja masovnom potrošnjom, industrijska društva

stvaraju nove putove za rast“ (Robertson u : Domazet, 2010.).


10/11/2016

11

• Resursi

ŠTO?

• Tehnologija• Obrazovanje • Organizacija

proizvodnje

KAKO?

• Struktura tržišta

ZA KOGA?


• Umjesto potrebe za cijelim nizom vještina i znanja u proizvodnji proizvoda odjednom, javljaju se pojedinačne „jeftine“ specijalizacije niza potrebnih vještina.

• „Siromašne zemlje postaju bogate proizvodeći ono što proizvode bogate zemlje“ (Rodik, 2009., u: Domazet, 2010.).

Globalizacija proizvodnje


• Dobar primjer ovih relacija ističe Venables (u: Velde i Morrissey 2005.):

– 30% vrijednosti američkog automobila odlazi u Republiku Koreju na montažu,

– 17,5% u Japan na komponente i napredne tehnologije,

– 7,5% u Njemačku za dizajn, – 4% u Tajvan i Singapur za sitne dijelove, daljnjih – 2,5% na oglašavanje i marketing i – 1,5% u Irsku i Barbados za obradu podataka.


10/11/2016

12

A što s KINOM?


• Procjene ukupne proizvodnje poduzeća što ih kontroliraju Kinezi (Kina, isključujući Indoneziju, Tajland, Maleziju i Filipine) govore o 2,5 mlrd $ u 1990.-im godinama, što je bilo više od proizvodnje Japana (2,1 bilijun $), upola koliko proizvodnja SAD-a, i raste brže nego oboje (Rohwer, „Asia Rising“, u: Landes, 2003.).

+ stopa rasta BDP-a u razdoblju 1980.-1989. godine bila prosječno 10,8% oko 10%, a unatoč svjetskoj ekonomskoj i financijskoj krizi 2008. godine, nastavila rasti po stopi 9% te nešto nižoj stopi 2009. godine od 8,7% (autorica prema UNICTAD, 2011.).


• korištenje moderne tehnologije puno lakše nego njezino pronalaženje...

...Ipak, što je brži rast to su veći negativni sporedni efekti – potrebne su društvene i političke institucije sposobne da ovladaju problemima i stvaraju rješenja, a njih u velikoj mjeri nema;


10/11/2016

13

Ekonomisti?

Politolozi? Sociolozi?

Međunarodni odnosi?

Globalizacijavs.

globalizam


• Globalizacija utječe na:– Proizvodnju dobara i usluga;– Zaposlenost radne snage;– Investicije u fizički i ljudski kapital;– Difuziju tehnologije;– Efikasnost, produktivnost, konkurentnost.

Ona je diskontinuirani proces s vrlo divergentnim efektima u različitim dijelovima svijeta

• Prema Becku (2003.), neki autori tvrde da je ekonomska globalizacija započela još u 16. st. s početkom kolonijalizma, drugi u doba stvaranja međunarodnih koncerna, a treći da globalizacija počinje ukidanjem čvrstih deviznih tečajeva ili s raspadom Istočnog bloka. doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i


1. Globalizacija: osnovni pojmovi

• Prema OECD-u (2005.), globalizacija je definirana kao proces ekonomske integracije koji obuhvaća resurse koji postaju mobilni, ekonomije koje postaju sve povezanije i financijska tržišta koja postaju sve internacionalnija.

• Globalizacija predstavlja socijalni proces koji teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta (Turek, 1999.).

• Jedna je krajnost kako je globalizacija neodoljiva i benigna snaga koja omogućava gospodarski prosperitet ljudi diljem svijeta – druga je krajnost da je globalizacija izvor svih zala suvremenog društva.


10/11/2016

14

Theodore Levitt1983:

The globalization ofmarkets


• Lall (u: Bianchi i Labory, 2006.) pod terminom globalizacije sumira brojne promjene kao intenzivne pritiske koje je kreirao brz i neumoljiv napredak tehnologije, snižavanje transportnih i komunikacijskih troškova, rasprostranjenost liberalizacije i širenje globalnih proizvodnih mreža.

– Svi ovi faktori ukazuju na progresivne promjene u konkurentnosti koje se mogu nazvati globalizacijom.

– Široko prihvaćene karakteristike globalizacije su liberalizacija međunarodne trgovine, rast FDI i povećanje masovnih prekograničnih financijskih tokova, što je, u konačnici rezultiralo povećanjem konkurentnosti na svjetskom tržištu.

– Isto tako, uvriježeno je mišljenje kako su do toga dovela dva ključna faktora: politička odluka o reduciranju i uklanjanju nacionalnih barijera za međunarodne ekonomske transakcije i utjecaj nove tehnologije, posebice u sferi informacija i komunikacija (WCSDG, 2004.). doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i


1.1. Globalizaciju obilježavaju brojne oprečne

tendencije (McGrew, 1992., u: Rahimić & Podrug, 2013.):

1. Univerzalizam versus partikularizam– Globalizacija pokušava unificirati mnoge aspekte modernog

života (prehrana, modna industrija…), ali upućuje i na različitost (identitet);

2. Homogenizacija versus diferencijacija– Globalizacija pokušava homogenizirati proizvode, procese i

institucije, no to u isto vrijeme znači i asimilaciju globalnih elemenata unutar lokalnih elemenata (npr. ljudska prava, religija…);

3. Integracija versus fragmentacija– Globalizacija pokušava stvoriti nove oblike globalnih,

regionalnih i transnacionalnih integracija, ali istovremeno ima mogućnosti fragmentiranja i stvaranja fragmentiranih zajednica;


10/11/2016

15

…mnogo definicija, ali…… zajednička obilježja definicija globalizacije:

1. Stvaranje novih i širenje postojećih društvenih mreža i aktivnosti koje prelaze tradicionalne političke, ekonomske, kulturološke i geografske granice;

2. Širenje i protezanje društvenih odnosa, aktivnosti i međuovisnosti;

3. Intenziviranje i ubrzavanje društvenih promjena i djelovanja;

4. Stvaranje, širenje i jačanje društvenih veza i međuovisnosti ne samo na materijalnoj i objektivnoj razini već i na subjektivnoj razini ljudske svijesti (Steger, 2005.).


1.2. Pregled trendova koji su pridonijeli širenju pojma globalizacije

Nova tržišta Novi akteri Nova pravila i norme Novi komunikacijski alati

• Razvoj globalnih tržišta usluga –bankarstvo, osiguranje i transport,

• Nova financijska tržišta,

• Rast aktivnosti spajanja i preuzimanja,

• Globalno potrošačko tržište s globalnim brandovima

• Multinacionalnekorporacije integriraju svoje proizvodne i marketinške aktivnosti i time vladaju svjetskom proizvodnjom

• WTO, MMF, WB• Razvoj mreže

međunarodnih nevladinih organizacija

• EU, NAFTA, ASEAN i sl.

• Privatizacijskiproces,

• Širenje demokracije,

• Rast broja konvencija o ljudskim pravima,

• Konvencije i sporazumi vezani uz zaštitu okoliša,

• Multilateralni trgovinski sporazumi i sporazumi oko intelektualnog vlasništva

• Internet,• Pokretne

telekomunikacije,• Brži i jeftiniji

zračni, riječni, pomorski i kopneni transport,

• Kompjutorski potpomognuti dizajn i proizvodnja

Izvor: Rahimić i Podrug, 2013., prema: UNDP, 1999.doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2016./2017.g.

Uzroci, ali i barijere globalizacije


10/11/2016

16

Dimenzije globalizacije

• Beck (2003.) navodi šest dimenzija globalizacije: komunikacijsko-tehnička, ekološka, ekonomska, radno-organizacijska, kulturna i građansko-društvena.

• Giddens tvrdi da postoje samo četiri: svjetska kapitalistička ekonomija, sistem nacionalnih država, svjetski vojni poredak i međunarodna podjela rada.


1.3. Učinci globalizacije

• Pozitivni:– Veća demokracija, specijalizacija povećava trgovinu,

troškovna efikasnost smanjuje inflaciju, rast životnog standarda, nova tržišta, slobodna trgovina smanjuje korupciju, tehnološki napredak, zdravstveni standard, učinci slobodne trgovine, povećanje produktivnosti.

• Negativni:– Veliki pritisci na radnu snagu razvijenih zemalja i radnu

snagu zemalja u razvoju, standardizacija, dominacija najsnažnijih multinacionalnih korporacija, siromaštvo i jaz, promjene u vrijednostima, slabljenje obiteljskih i društvenih veza, korporacija vs. obitelj, kreditna kriza, otežana zaštita nacionalnih interesa, kultura i vrijednosti, gubitak kompetencija + gubitak autonomije = gubitak legimiteta uloga države???


1.4. Globalizacija tržišta vs. Globalizacija industrija

• Globalizacija tržišta (potražnja)– Stupanj globalnosti nekog tržišta ovisi o stupnju sličnosti u

potrebama potrošača za određenim proizvodima i/ili uslugama

– Primjer: Je li tržište kruha globalno?– Obilježja:

• Informirani potrošači i sofisticirana potražnja;• Umjesto standardiziranih proizvoda, potrošači zahtijevaju

različite, kompleksne proizvode i usluge;• Globalni potrošači cjenovno su osjetljivi, iako pridaju važnost

prvenstveno kvaliteti, tehničkim karakteristikama i dizajnu (Stonehouse, Hamill, Campbell, Purdie, 2000., u: Rahimić i Podrug, 2013.:27);


10/11/2016

17

• Globalizacija industrija (ponuda) – Odnosi se na sposobnost poslovnih subjekata u konfiguraciji i

koordinaciji njihovih aktivnosti koje stvaraju vrijednost jednako na globalnoj razini kao i unutar nacionalnih granica.

– Poduzeće može sve svoje aktivnosti disperzirati diljem svijeta ili samo dio njih, a preostale aktivnosti koncentrirati na lokacijama koje imaju specifične prednosti.

– Obilježja:• Jaka konkurencija u svim dijelovima svijeta,• Mogućnost za ostvarivanje ekonomije obujma i ekonomije opsega,• Brze tehnološke promjene,• Slični tehnički standardi,• Povoljni uvjeti za trgovinu.

• U većini slučajeva globalne industrije servisiraju tržišta koja postaju globalna aktivna koordinacija! Integracija! I prisutnost na svim važnim tržištima i regijama svijeta! (Rahimić i Podrug, 2013.:28);


Multinacionalno konkurentsko natjecanje

1960.-te• Otis Velika Britanija• Otis Njemačka• Otis Francuska• Otis Italija


http://www.otis.com/Pages/landing-page.html

• Konkurentska borba s domaćim poduzećima i multinacionalnim korporacijma za pojedino tržište;

• Svaki konkurent je dizajnirao, proizvodio i održavao dizala za pojedino nacionalno tržište

https://www.youtube.com/user/OtisElevatorCompany

Europska ekonomska zajednica (EEZ)?

Paneuropska strategija sa specijaliziranim i međusobno povezanim pojedinim tržištima

Ekonomska globalizacija omogućila je nevjerojatan učinak prerađivačke industrije, posebice one izvozno orijentirane, a glavni razlog tome bila je gotovo nelimitirana

potražnja za proizvodima prerađivačke industrije razvijenih zemalja (O'Connor i Kjöllerström,

2008.) .


10/11/2016

18

• Temeljni impuls koji postavlja i održava „kapitalistički motor“ u pokretu dolazi od novih potrošačkih dobara, novih metoda proizvodnje ili transporta, novih tržišta i nove snage industrijskih organizacija (Schumpeter, 1943.).


• Proces globalizacije odražava se kroz brojne promjene:– menadžerskog i poduzetničkog ponašanja (kreiranje

uspješnih poslovnih i tehničkih inovacija, stvaranje i održavanje konkurentskih prednosti, umrežavanje),

– promjene u sferi smanjena troškova koordinacije, komunikacije i transporta,

– intenziviranje aktivnosti vezanih uz istraživanje i razvoj (eng. R&D), skraćivanje životnog vijeka procesa i proizvoda,

– povećanje orijentacije na krajnjeg potrošača, – kreiranje stabilnog makroekonomskog i

mikroekonomskog okruženja, fleksibilnost javne uprave (podrška razvoju poduzetništva),

– produbljivanju ekonomske i političke integracije, – podršku inovacijskih aktivnosti i slično.


Gubitnici i

dobitnici

globalizacije

Potencijalni dobitnici Potencijalni gubitnici

Poduzeća

- Trgovci; Vlasnici vodećih brandova;- Poslovni servisi; Mediji ;- Niše proizvođača visokih dodanih

vrijednosti;- Pružatelji zdravstvenih i obrazovnih

usluga;- Financijski servisi koji su u mogućnosti

penetrirati na E7 tržište;- Energetska i komunalna poduzeća;

- Masovna tržišna prerađivačka industrija (i nisko i visoko tehnološke razine);

- Financijski servisi koji neće biti u mogućnosti penetrirati na E7 tržište;

- Tvrtke koje ulažu napore na ključnim tržištima u nastanku, ali bez pravih lokalnih partnera i poslovne strategije;

Pojedinci

- „globalne zvijezde“;- Potrošači radi niske cijene uvoza;- Pružatelji usluga migrantskoj radnoj

snazi u smislu uklanjanja njihovih kulturnih barijera;

- Individualci koji raspolažu multikulturalnim vještinama;

- Nisko i niže kvalificirana radna snaga u sektorima razmjene (uključujući i one u offshoring-u);

- Nisko i niže kvalificirana radna snaga u sektorima koji nisu vezani uz razmjenu, a otvoreni su migrantskoj radnoj snazi;doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i


10/11/2016

19

• Nikada kapital nije bio tako mobilan…• Izravno investiranje u inozemstvu od strane

industrijskih nacija raslo je 1980.-ih godina pet puta brže nego svjetska trgovina, a deset puta brže nego svjetski BDP;

…čak i kad su se ti tokovi usporili devedesetih godina, izravno je investiranje industrijskih nacija u zemlje u razvoju i dalje raslo (Landes, 2003., str. 599).


• Napredak u prijevoznoj i komunikacijskoj tehnologiji, liberalizaciji trgovine i investicija, regionalne ekonomske integracije...


Prisjetimo se…

Tehnološki kapaciteti?1) uvoz tehnologije, 2) licenca i/ili 3) FDI?

– Hoekman, Maskus i Saggi (2005.) razlikuju četirikanala transfera tehnologije u zemlje u razvoju:

• 1) trgovina proizvodima, • 2) trgovina znanjem i tehnologijom, • 3) izravne strane investicije i, • 4) mobilnost radne snage u zemlji i izvan zemlje.

ŠTO? KAKO? ZA KOGA?


10/11/2016

20

FDI

... a što bi to bilo?


FDI• Ona predstavljaju prekogranična ulaganja jednog poduzeća u

drugo s ciljem kontrole poduzeća i njegovih aktivnosti. – Škudar (2004.) ističe kako su ona stabilan izvor kapitala za zemlju

primateljicu, pomažu u financiranju deficita tekućeg računa platne bilance i sredstvo su širenja pozitivnih efekata na ostatak gospodarstva kroz efekt prelijevanja (eng. spillover efect).

• Studija Kleina, Aarona i Hadjimichaela (2001.) dokazuje kako FDI potiču ekonomski rast zemalja u razvoju, a ključ tog rasta proizlazi iz prijenosa nove tehnologije i znanja.

• FDI mogu doprinijeti pojavi tzv. tehnološkog skoka (eng. technology leapfrogging), koja nastaje u situaciji kada zemlje u razvoju ili male zemlje nisu u mogućnosti obavljati cijeli niz fundamentalnih istraživanja ili nemaju dostatna sredstva za uvoz tehnologija. – Slabije razvijene zemlje ne investiraju u stare tehnologije, već ih

preskaču pokušavajući sustići razvijene zemlje (engl. catching-up) (Hobday, 1995., u: Lovrinčević, 2009.).

doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, ak. 2014./2015.g.

• Osim utjcaja na znanje i tehnologiju (spillover), pozitivni učinci ogledaju se, načelno, u rastudohotka, izvoza, zaposlenosti, produktivnosti ismanjenju deficita tekućeg računa;

• Najčešća podjela: greenfield i brownfield, a ostvaruju se kroz osnivanje vlastitog poduzeća u inozemstvu ili kupnjom minimalno 10% inozemnog poduzeća.

• Mogu imati pozitivne učinke na nacionalnogospodarstvo, ali i negativne….

10/11/2016

21

10/11/2016

22

FDI flows in USA, 2012:140 232 mil $ developed and 24 263 mil.$ developing countries

FDI flows in Germany, 2011:47 563 mil $ developed and 887mil.$ developing countries

10/11/2016

23

FDI flows in Japan, 2012:2 094mil $ developed and 762mil.$ developing countries

http://unctad.org/en/Pages/DIAE/FDI%20Statistics/FDI-Statistics-Bilateral.aspx

www.infoescola.com

• Međunarodne integracije i proces globalizacije pojačavaju regionalnu specijalizaciju, koncentraciju i udruživanje gospodarskih aktivnosti kao posljedicama polarizacijskih efekata „trickle down“ i „spread“ (Porto, 1980. i Vet, 1993., u: Machado, 1995.).

• Četiri ključna efekta ulaganja koja proizlaze iz ekonomskih integracija: 1. reorganizacija, 2. racionalizacija, 3. defenzivna ulaganja i 4. ofenzivna uvozno supstitutivna

ulaganja.

u.osu.edu

prn.fm

10/11/2016

24

Profil: HrvatskaMerchandise Trade

Commercial services Trade

Izvor: stat.wto.org, 2015

10/11/2016

25

1.

1.

1.

10/11/2016

26

1.

1.

osnovica hrvatskog izvoza je mala.

• Izvoz robe čini samo 21,6 % BDPa, za razliku od 50 % u izvozno orijentiranim gospodarstvima 10 država članica EU-a, ali i znatno manje nego u EU-u (iznad 30 %)– relativno visoke troškove rada, znatnu slabost necjenovne

konkurentnosti i nepovoljno poslovno okruženje;– upitno je bi li smanjenje plaća samo po sebi bilo dovoljno za znatnije

poboljšanje izvoznih rezultata (IMF, 2012);

• Međuindustrijska trgovina znatno je niža od one usporedivih gospodarstava u regiji, o čemu svjedoči nizak udio trgovine intermedijarnim proizvodima i kapitalnim dobrima (posebno potonjom kategorijom, koja uključuje opremu i njezine dijelove i pribor).

10/11/2016

27

• Hrvatsku karakterizira znatno viši udio izvoza niske dodane vrijednosti u sektorima radno intenzivnih ili sirovinski intenzivnih proizvoda kao što su drvo i pluto, građevinski materijal, proizvodi od kože i obuća te životinjski proizvodi

• Osim relativno visokih troškova rada (u apsolutnom smislu) koncentracija hrvatskog izvoza na tržišta nerastućih proizvoda i geografski određena tržišta, ograničeni stupanj integracije u svjetske lance vrijednosti i neučinkovitost na tržištima proizvoda i čimbenika sprečavaju ulazak hrvatskih poduzeća na strana tržišta;

• I dok gotovo sve države članice iz srednje i istočne Europe imaju dohodovnu elastičnost izvoza od oko 1, vrijednostza Hrvatsku je oko 0,6 – Niža dohodovna elastičnost znači da Hrvatska ne može jednako

kao njezini konkurenti iskoristiti prednost blizine bogatih tržišta

• S iznosom od otprilike 44 %, stopa prodora uvoza u Hrvatskoj znatno je manja od prosječnog iznosa u usporedivim 35 gospodarstvima u regiji (62,5 %) i daleko je ispod prosjeka od 78 % u malim i otvorenim gospodarstvima baltičkih zemalja (23).

• Međutim ta je stopa u biti odraz relativno zatvorene prirode hrvatskoga gospodarstva i činjenice da hrvatska poduzeća proizvode uglavnom za domaće tržište, a ne da se specijaliziraju u sektorima usmjerenima na izvoz iskorištavanjem komparativnih prednosti specifičnih za zemlju.

10/11/2016

28

• Hrvatska je uspješnija u izvozu usluga od većineusporedivihgospodarstava u regiji, uglavnom zahvaljujućisvojem ključnomturističkom sektoru.

• Strukturne slabostiturističke industrijeuključuju zastarjeleproizvode, lošu prometnuinfrastrukturu, staromodne modelesmještajnih objekata icjelokupne turističkeinfrastrukture, lošukvalitetu smještaja iostalih usluga, izrazitsezonski karakter inedostatak brendiranja.

Sofisticiranost vs. tehnologija

• Tehnologija „hardware“ dijelove proizvodnih procesa, a sofisticiranost je ono što međusobno razlikuje proizvode i što im dodaje vrijednost.

• Sama kvaliteta organizacije, dizajn, logistika i marketing ističu neki proizvod i čini ga konkurentnim.

• Često je proizvod „tehnološki“ jednostavan, ali organizacijski složen. Primjerice, kod proizvodnje namještaja i odjeće, dizajn je upravo taj „sofisticirani“ faktor.

• Ne treba zanemariti niti tzv. ne-tehnološke organizacijske inovacije poput Just-in-Time production (JIT), Total-Quality-Management (TQM), Continuous Improvement Processes (CIP), “reinventivnost”, “učenje na greškama”, “leapp frogging” doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i


10/11/2016

29

Znanstveno-tehnološki razvoj i mobilnost proizvodnih čimbenika

„Kako biste postigli konvergencijsku razinu najrazvijenih zemlja, morate uhvatiti korak s proizvodima koje one proizvode“ (Hawngov “novi pristup”, u: O'Connor i

Kjöllerström, 2008.).

• Freeman i Perez (1988., u: Dicken, 2003.) izdvajaju četiri osnovna tipa tehnoloških promjena:– Inkrementalne inovacije: progresivne modifikacije postojećih proizvoda i procesa,

kreiranih na način „learning by doing“ (učenje kroz rad) i „learning by using“ (učenje korištenjem);

– Radikalne inovacije: diskontinuirani događaji koji drastično mijenjaju postojeće proizvode ili procese; potreban je klaster takvih inovacija, jer pojedinačne drastične inovacije neće imati efekt po ekonomski sistem;

– Promjene tehnoloških sistema: ekstenzivne promjene u tehnologiji koje djeluju na više područja ekonomskog sistema, kreiraju nove gospodarske sektore, a kombiniraju radikalne tehnološke inovacije s primjerenim organizacijskim inovacijama;

– Promjene tehničko-ekonomske paradigme: izuzetno širok spektar revolucionarnih promjena, utjelovljena u nove tehnološke sisteme; imaju tako značajne efekte da u cijelosti mijenjaju „stil“ proizvodnje i managementa u cijelom sustavu.doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i



• Pojava tehnološkog skoka (eng. technology leapfrogging) nastalaje u situaciji kada zemlje u razvoju ili male zemlje nisu u mogućnostiobavljati cijeli niz fundamentalnih istraživanja ili nemaju dostatnasredstva za uvoz tehnologija. – Slabije razvijene zemlje ne investiraju u stare tehnologije, već ih

preskaču pokušavajući uhvatiti korak s razvijenim zemljama (Hobday, 1995.).

– Začetnikom tehnološkog skoka može se smatrati Gerschenkron(1962.), koji je iznio ideju da manje razvijene zemlje mogu iskoristitisvoju poziciju zbog polazne niske osnovice i preuzeti u kratkom rokutehnologiju razvijenih zemalja smanjujući troškove i rizike i ostvareubrzani proces sustizanja razvijenih (eng. catching-up) (Lovrinčević, 2009.).

– Teško je i skupo naprednim gospodarstvima snositi nove rizike i R&D troškove potrebne za pomak tehnološke granice naprijed (Barro iMartin 1997., u: Aslund, Dabrowski, 2008.), a s druge strane manjerazvijene zemlje su u prednosti jer je jeftinije i brže usvajanje većizumljenih tehnologija koje omogućavaju i tzv. „reinventivnost“ kao i„učenje na greškama drugih“ (Gomulka 1990., u: Aslund, Dabrowski, 2008.).

http://www.forbes.com/sites/chasewithorn/2015/03/02/forbes-billionaires-full-list-of-the-500-richest-people-in-the-world-2015/doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i


10/11/2016

30

Seminarska nastava• Aktivnosti koje su predviđene u nastavnom

procesu uključuju timski rad: – Esej 1: Tablica glavnih faktora CAGE obrasca i

prikaz mogućih nedostataka i prednosti multinacionalnih kompanija u odnosu na lokalne konkurente (rad kod kuće prema uputama);

– Esej 2: komparativna analiza poslovne klime odabranih dviju država uz korištenje publikacija svjetskih institucija (DoingBusiness, Global Competitiveness Report, Index of EconomcFreedom, UNCTAD, statistički uredi i sl.) i znanstvenih članaka te diskusija (rad na satu);


1. Timski zadatak• Vi ste ulagač iz Njemačke (sami izaberite industrijsku granu). Napraviti tablicu na način da

izaberete 2 zemlje, potencijalne primateljice FDI (zemlje u koje želite ulagati) i izdvojite glavne faktore koji čine CAGE obrazac; Rok: Predaja na nastavi uz diskusiju – 19.10.2015 (g 0,2,3,5) i 23.10.2015. (g 1,6);

• CAGE obrazac predstavlja akronim za četiri šire komponente udaljenosti: – Kulturnu – jezik, etničke razlike, religija, povjerenje, vrijednosti i norme, izoliranost, tradicionalizam i/ili

sl.,– Administrativnu – „kolonijalne veze”, trgovinski blokovi, valuta, politika, otvorena/zatvorena ekonomija,

međunarodne organizacije, institucije, korupcija i/ili sl.,– Geografsku – fizička udaljenost, granica, vremenska zona, klima, plovnost, geografska udaljenost,

promet, komunikacija i/ili sl.,– Ekonomsku – bogati vs. siromašni, troškovi, kvaliteta, certifikati, standardi, resursi (prirodni, financijski,

ljudski), infrastruktura, „tržište”, BDP po stanovniku i veličina unutrašnjeg tržišta i/ili sl. (cultural, administrative, geographic and economic);

• Nakon analize, odlučite se za jednu od te dvije odabrane zemlje – naravno, s argumentima“zašto baš u tu zemlju, a ne u ovu drugu”.

• Izdvojite min. 5 mogućih nedostataka i min. 5 mogućih prednosti vas kao njemačkoginvestitora u odnosu na moguće lokalne konkurente (npr. kulturalni: različiti standardi i ukorijenjeni ukusi lokalnog stanovništva; administrativni: umiješanost vlasti u favoriziranje i reguliranje npr. zdravstva, specifičnost imovine, otpor prema premještanju proizvodnje; geografski: visoki transportni troškovi; ekonomski: troškovi rada, know-how i slično);

• Dozvoljena literatura: samo službene web stranice pojedinih zemalja (Njemačke i odabranihdviju zemalja) – gospodarske komore, UNCTAD, Eurostat, ministarstvagospodarstva/poduzetništva i sl., WEF, The Heritage Foundation, Doing Business Report ; wikipedija nije dozvoljena;

• Do 5 stranica teksta ukupno (uključivši i tablicu CAGE s dvije odabrane zemlje), prored 1,15doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2016./2017.g.

Primjer CAGE tablice udaljenosti:Indija naspram Kine iz perspektive američkih kompanija

Kulturalne privlačnosti

Administrativneprivlačnosti

Geografske privlačnosti

Ekonomske privlačnosti

Indija - Engleski jezik- Zapadnjački

orijentirana elita

- Zajednički kolonizator

- „common law”- Političko

prijateljstvo- Niži dugoročni

rizik?

- Specijalizirana radna snaga

- Profitabilnost- Stabilna

strategija i napredak

- Nerazvijena infrastruktura

Kina - Jezična i etnička homogenost

- Dijaspora

- Lakoća u obavljanju poslovanja

- Enklave

- Bliža zapadnoj obali SAD-a

- Bolje luke i ostala infrastruktura

- Proizvodna mreža jugoistočne Azije

- Veća tržišta- Veći prihodi- Radni inputi i

produktivnost- Dostupnost

kapitala- Kanali opskrbe- Strane

kompanije kao izvozni mostovi

Izvor: Ghemawat, P. (2010.), Redefiniranje globalne strategije – Prelazak granica u svijetu u kojem su razlike još uvijek važne, Harvard Business School Press, Zagreb: Mate


10/11/2016

31

Hvala na pažnji!


• Ernesto Sirolli: Truly sustainable economicdevelopment– http://www.youtube.com/watch?v=SpIxZiBpGU0

• What Money Can’t Buy: – https://www.youtube.com/watch?v=WEOQ66oLg

GQ• A Conversation on the Economy with Joe

Stiglitz and Paul Krugman:– https://www.youtube.com/watch?v=xd0Uz__ebzA

Zanimljivi sadržaji


Pitanja za ponavljanje i raspravu• Navedite i objasnite oprečne tendencije koje obilježavaju globalizaciju prema McGrew-u.• Na koji način Lall pod terminom globalizacije sumira brojne promjene kao intenzivne pritiske koje je

kreirao brz i neumoljiv napredak tehnologije, snižavanje transportnih i komunikacijskih troškova, rasprostranjenost liberalizacije i širenje globalnih proizvodnih mreža?

• Unatoč brojnih definicijama i pristupima u definiranju globalizacije, mogu se izdvojiti 4 ključna zajednička obilježja definicija globalizacije. Navedite koja su to.

• Koji su trendovi pridonijeli širenju pojma globalizacija?• Proces globalizacije odražava se kroz brojne promjene – navedite ih i ukratko objasnite.• Koji su pozitivni, a koji negativni učinci globalizacije?• Izdvojite potencijalne gubitnike i potencijalne dobitnike globalizacije iz domene pojedinca i poduzeća.• Objasnite razliku između globalizacije tržišta i globalizacije industrije. • Objasnite ulogu i značaj FDI u suvremenom gospodarstvu.• Na koji je način moguće povećati tehnološke kapacitete poduzeća? Objasnite četiri kanala transfera

tehnologije u zemlje u razvoju.• Koja je razlika između sofisticiranosti i tehnologije?• Objasnite što predstavljaju ekonomske integracije i koji su motivi ulaska u ekonomsku integraciju.

Navedite četiri ključna efekta ulaganja koja proizlaze iz ekonomskih integracija• Freeman i Perez (1988., u: Dicken, 2003.) izdvajaju četiri osnovna tipa tehnoloških promjena – navedite

ih i ukratko objasnite.• Objasnite U-krivulju specijalizacije, industrijske raznolikosti i BDP-a po stanovniku. • Objasnite fenomen tehnološkog skoka.• Analizirajući 4 izvješća svjetski uglednih institucija koje smo objašnjavali na nastavi, objasnite rang RH u

odnosu na odabrane CEE zemlje članice EU prema minimalno 4 kriterija usporedbe.• Natječu li se zemlje? – argumentirano objasnite na primjeru dvije odabrane zemlje i adekvatnih

podataka.doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i


1.dio globalizacija i menadžment…

Documents