9 droge koje sadrže mineralne materije
TRANSCRIPT
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
1/28
DROGE KOJE SADRE
MINERALNE MATERIJE
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
2/28
Pored ugljenika, kiseonika i vodonika (biljke ih
dobijaju iz ugljen-dioksida i vode), ostale
hemijske elemente biljka uzima iz podloge
(zemljita ili hranljivog rastvora). Ovi elementise obino nalaze u rastvoru u svom jonskomobliku i biljka ih preuzima korijenovim
sistemom. Mineralne soli su neophodne biljni,kao i svim rugim ivim bidima za izgranju,rast, reprodukciju i normalno funkcionisanje.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
3/28
U vedim koliinama neophono je prisustvo
N, S, P, K, Ca, Mg i Fe; to su makroelementi. Umalim koliinama je neophono prisustvo Mn,S, Zn, Cu, Mo, CI i to su mikroelementi. U
tragovima su potrebni Se, Co i Si. Sarajmineralnih materija u biljnom tkivu jeliminooraava sastav pologe na kojoj biljka raste.Analiza mineralnih sastojaka vri se metoom
atomske apsorbcione spektrometrije izpepela, poslije sagorijevanja i arenja.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
4/28
Osnovni podaci o mineralnim
materijama-makroelementima
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
5/28
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
6/28
Oko 6% mase ovjekovog tijela, prestavljaju
mineralne materije. One su neophodne zaizgradnju i normalno funkcionisanje Ijudskog
organizma. I u organizmu ovjeka postoji pojelana makro- i mikroelemente (oligoelemente).
Moa je najvanija razlika izmeu humanog ibiljnog organizma, potreba za vedom koliinomnatrijuma i hloria u humanom. Koliina
mineralnih materija neophodna za normalnofunkcionisanje organizma su tano efinisanekroz "minimalne nevne potrebe" i obezbjeujuse hranom.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
7/28
Razliita stanja i oboljenja mogu ovesti opromjene u koliini (npr. hipokalijemija,hiperkalijemija), sastavu i odnosima elektrolita
u organizmu. Ove promjene mogu bitiposljedice, ali i uzrok nastanka nekihoboljenja. Naoknaa elektrolita se obinovri avanjem rastvora oreenih soli puteminfuzije ili primjenom per os preparata. Rijetkose vedi isbalans elektrolita lijei biljnimdrogama.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
8/28
Hrana i droge se koriste za prevenciju nastanka
ovakvih poremedaja, ili ko stanja kojazahtijevaju povedanu koliinu oreenih
mineralnih elemenata (tokom trunode ilaktacije, kod starijih osoba i sl.). Ovdje su
nabrojane neke biljke koje sare povedane
koliine oreenih mineralnih elemenata ikoje se mogu koristiti za njihovu nadoknadu.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
9/28
Biljne roge koje sare povedanukoliinu mineralnih materija
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
10/28
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
11/28
Kreda
U obliku bijelih ili sivih stijena, kreda je
rasprostranjena u sjevero-zapadnim
dijelovima Evrope. Uglavnom se sastoji od
Ijutura malih ivotinja zvanih Faoraminifere.Sastoji se uglavnom od kalcijum-karbonata
(97-98%).
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
12/28
Dijatomejska zemlja
Zove se i dijatomit, infuzorijska zemlja, silicijumskobrano, kiselgur. Sastoji se o silicijumskih skeletasilicijumskih algi (ijatomeje) i praivotinjskihorganizama, koje su imale ovakav skelet (radiolarije) i
prabiljnih organizama (Bacillariophyceae). Dijatomejski mulj se taloi u slatkovonim i morskim
bazenima, dok radiolarijski mulj nastaje samo umorima. Najveda nalazita su u Aberinsiru (Velika
Britanija), Viriniji i Kaliforniji (Sjeinjene AmerikeDrave), Nemakoj i sjevernoj Africi.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
13/28
Sirovi materijal se uglavnom sastoji od
silicijum-dioksida (65-87%), a sari i organskematerije, glinu, oksie gvoa i vou (5-15%).
Silicijum je u obliku amorfne mase i potie odelijskih ziova malih biljaka. Takoe,porijeklom je o ziova sunera. Javlja se i
kristalna forma pijeska. Upotrebljava se zatoplotnu i zvunu izolaciju.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
14/28
Glina
Glina predstavlja koloidnu masu sedimentnog
porijekla. Nastaje isuivanjem morskogjezerskog ili rijenog na i taa olazi o
ovrdavanja alumosilikata. Glina sari iveoma fine estice razliitih stijena i minerala.U zavisnosti od ovih primjesa javlja se glina
razliite boje (siva, plava, crna, zelena, crvena).
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
15/28
Osnovne osobine gline su njena sposobnost
a upija velike koliine voe i postajeplastina, savitljiva i ne proputa vou. Same
ili u kombinaciji sa usitnjenim biljnimmaterijalom, biljnim ekstraktima, gline se
koriste za kozmetike maske.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
16/28
Kaolin (ista glina, porculanska zemlja,bijela glina, Bolus alba)
Sivkastobijeli prah, masnog opipa. Ne rastvara
se u vodi, kiselinama i bazama. Nastaje
raspaanjem felspata, najede iz kiselih
magmatskih stena i kristalnih kriljaca.
Pretaloenjem, iz kaolina nastaje kaolinskaglina. Upotrebljava se za izradu porcelana,
vatrostalnog stakla i dr.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
17/28
Najbogatija prirona nalazita su u ekoj,Njemakoj, Grkoj i Kini (Kao Ling). Rijetko sesterilisani kaolin, koristi kao adsorbens kod
eluanih i crevnih oboljenja. U obliku prakai paste, koristi se u dermatologiji. U
kozmetikim preparatima primjenjuje se u
obliku finog praha, puera, za isusivanje koe.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
18/28
Uma
Uma je specifina vrsta gline koja porehiratisanih alumosilikata sari i magnezijum.Sivoplave je boje, masnog opipa. Primanjem
voe jako povedava zapreminu. Imamogudnost a upija masnodu pa se koristi zaobezmadivanje tkanina.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
19/28
Talk
To je bijeli prah, mek mineral; magnezijum
silikat s voom. Zelenkast, udkast ili bijel;masnog opipa. Hemijski je neaktivan. Ima
iroku primjenu u inustriji za poliranje,mazanje, posipanje, za izradu gumenih
premeta. Takoe, koristi se u kozmetici kao
zatitno srestvo za upijanje sekreta;predstavlja osnovu pudera.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
20/28
Terakota
Peena zemlja; takoe, naziv za jenostavnijuvrstu grnarije. Porozna je. Izrauje se oraznih vrsta glina, glaziranih i neglaziranih.
Crvene je boje zbog oksia gvoa koje sari.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
21/28
Ljekovito blato
Ljekovito blato dobija se djelovanjem tople vodena mulj. Mulj moe biti samo mineranog ili ibiolokog porijekla kaa sari ostatke biljnogtkiva. Primjena blata (fangoterapija) je u obliku
blatih kupki ili lokaina, u obliku toplih obloga.Pore toga, terapija blatom moe bitikombinovana s preznojavanjem, podvodnommasaom, voenim mlazovima i sl. Ovim se
postie kombinovano jelovanje toplote, pritiska,raioaktivnosti i sastojaka blata na miide izglobove. Ovakve terapije se najede primjenjujuu terapiji oboljenja lokomotornog sistema.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
22/28
Mineralna voda
Mineralna voda izvire iz prirodnih mineralnih
vrela. Ovakve voe sare rastvorene minerale(bikarbonate, sulfate, hloride, natrijum,
kalijum, kalcijum, magnezijum). Mogusaravati i rastvorene gasove (ugljen-dioksid)i tada su to prirodno gazirane vode. Sam naziv
ovih voda je uslovan, jer svaka voda sadrzirastvorene mineralne materije. Po porijeklu se
ijele na povrinske, ubinske ili mjeovite.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
23/28
Fizike osobine voe: boja, miris, ukus,bistrina, osmotski pririsak, gustina, pH,
elektrini otpor i provoljivost. Vane osobine
su i zagrijanost i raioaktivnost (potieuglavnom od radona). Pravilnik o mineralnim
vodama.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
24/28
Hemijske osobine voda: kompozicija jona je
razliita. Najede se sredu sumpor, hlor, brom,jod, fluor, arsen, fosfor, silicijum (anjoni),
odnosno kalcijum, natrijum, kalijum, mangan,gvoe, magnezijum.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
25/28
slabo mineralizovane vode;
- hladne vode (8-10 C) = 0.3 g/l soli, saremalo natrijuma;
- mezotermne vode(25-34C) = slabo
mineralizovane, koriste se za kupke:
- hipertermalne vode (48-81C) = 1g/l soli; estopokazuju znaajnu raioaktivnost; koriste se zakupke, u saunama, za inhalaciju;
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
26/28
jako mineralizovane vode;
- natrijum hloridne = jake (50 g/l), slabe (10 g/l) iugljenokisele;
- bikarbonatne = natrijum-bikarkonatne, kalcijum
bikarbonatne, bikarbonatno-hloridne vode;- sulfatne = hladne i tople kalcijum sulfatne vode (diureticii holagozi);
- mjeovite sulfatne sa bikarbonatima i hloridima;
natrijum-magnezijum sulfatne vode (hipertonino ipurgativno delovanje);- sumporovite = natrijum sulfatne i kalcijum sumporovite;
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
27/28
vode sa posebnom mineralizacijom;
- voe sa gvoem;
- vode sa bakrom;- vode sa arsenom;
- vode sa silicijumom.
-
7/21/2019 9 Droge Koje Sadre Mineralne Materije
28/28
Morska voda
Morska voa sari u malim koliinamagotovo sve mineralne elemente. Ukupna
koliina rastvorenih mineralnih materija u ovoj
voi se krece o 36 g/l. O toga najvediprocenat predstavlja natrijum-hlorid (27 g/l).
Pored toga, najprisutniji su sulfati i bikarbonati
kalcijuma i magnezijuma. Pored toga, tu su imale koliine broma, stroncijuma i joa. pHmorske vode je slabo alkalan (7,5-8,4).