individualizirani odgojno obrazovni program

INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO OBRAZOVNI

PROGRAM

Pripremila: Ivana Kujundžić

OBLICI ŠKOLOVANJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

(prema važećem Pravilniku iz 1991.)

Školovanje djece s teškoćama u razvoju u Hrvatskoj

se odvija u:

1) redovnim osnovnim školama

2) posebnim odgojno - obrazovnim ustanovama.

Unutar školovanja u redovnoj osnovnoj školi

može se govoriti o:

- potpunoj integraciji..čl.4

- djelomičnoj integraciji...čl.7, čl.10

Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju

(1991.)

Članak 4. Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se

uljučivanjem učenika s lakšim teškoćama u razvoju u razredni odjel osnovne škole, u pravilu od I. do IV. razreda. U razredni odjel mogu se uključiti do tri učenika s teškoćama u razvoju, a takav odjel ne može imati sveukupno više od 25 učenika. Učenik s teškoćama u razvoju iz stavka 1. ovoga članka svladava redovne ili prilagođene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoći defektologa odgovarajuće specijalnosti

ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA I STUPNJEVA TEŠKOĆA U RAZVOJU

Vrste teškoća u razvoju su: l. oštećenja vida 2. oštećenja sluha 3. poremećaji govorno-glasovne komunikacije i specifične

teškoće u učenju 4. tjelesni invaliditet 5. mentalna retardacija 6. poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili

progredirajućim psihopatološkim stanjem 7. autizam 8. postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom

razvoju.

• HNOS predlaže novi termin, umjesto učenici s teškoćama u razvoju, jer je širi od starog i manje stigmatizirajući: učenici s posebnim oo potrebama

1. Djeca s oštećenjima vida 2. Djeca s oštećenjima sluha 3. Djeca s poremećajima glasovno-jezično- govorne komunikacije 4. Djeca s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima 5. Djeca sa sniženim intelektualnim sposobnostima 6. Djeca s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti 7. Djeca sa specifičnim teškoćama učenja 8. Djeca s poremećajima u ponašanju i emocionalnim poremećajima 9. Djeca s poremećajima iz autističnog spektra

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (kolovoz 2008)

Članak 62.

(1) Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti učenici i učenici s teškoćama.

Članak 65.

(1) Učenici s teškoćama su:– učenici s teškoćama u razvoju,– učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i

emocionalnim problemima,– učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim,

ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima.

.

TKO SU UČENICI S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA?

• UČENIKOM S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA SMATRA SE SVAKO DIJETE KOJE IMA TEŠKOĆE U UČENJU (ZNAČAJNO VEĆE OD SVOJIH VRŠNJAKA) ZBOG ČEGA TREBA POSEBNU ODGOJNO OBRAZOVNU PODRŠKU. (DfEE, Education Act, 1996)

• TO SU UČENICI ČIJA INTEGRACIJA U REDOVITI OSNOVNOŠKOLSKI SUSTAV PODRAZUMIJEVA PRAKTICIRANJE POSEBNIH SADRŽAJA, NAČINA, METODA RADA I VRJEDNOVANJA POSTIGNUĆA.

(HNOS)

Do sada smo imali:

1. Školovanje po redovnom programu uz individualizaciju pristupa u radu

(za djecu prosječne inteligencije ali s disleksijama, disgrafijama, ADHD-om, raznim kroničnim bolestima i sl.)

• Nije se zahtijevala izrada programa

2. Školovanje po prilagođenom programu

(za djecu sniženih intelektualnih kapaciteta)• Zahtijevala se izrada prilagođenog programa za svako dijete

HNOS uvodi pojam Individualizirani odgojno obrazovni program (IOOP)

• izrađuje se za sve učenike s posebnim obrazovnim potrebama, koji su integrirani u redoviti školski sustav (čl.4 Pravilnika, 1991.)

• podrazumijeva potrebu izradbe pojedinačnih nastavnih programa

• program izrađuje i provodi učitelj uz pomoć stručnih suradnika škole, o čemu roditelji/staratelji učenika s posebnim obrazovnim potrebama trebaju biti upoznati

• obavezan i za učenike koji se školuju “po redovnom programu uz individualizaciju i za učenike koji se školuju po prilagođenom programu “

• HNOS uvođenjem IOOP-a terminološki briše pojmove individualizacija i prilagođeni program,

• Spominju se različiti oblici i stupnjevi prilagođavanja, ovisno o potrebama djeteta

• Programi imaju različite razine, ovisno o odgojno–obrazovnim potrebama učenika, a sadržavaju ciljeve, sadržaje, metode, rokove, vrjednovanje i osobe zadužene za njegovu provedbu

Što to zapravo znači?

INDIVIDUALIZACIJA

Prilagođavanje:• Nastavnih postupaka• Metoda rada• Oblika rada• Sredstava rada

PRILAGOĐENI PROGRAM

Prilagođavanje:• Sadržaja• Nastavnih postupaka• Metoda rada• Oblika rada• Sredstava rada

INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAM

Etape izradbe IOOP-a

1. INICIJALNA PROCJENA

2. ODREĐENJE NASTAVNIH PREDMETA I SADRŽAJA

3. RAZINE USVAJANJA SADRŽAJA

4. VREMENSKE DIMENZIJE (kratkoročni i dugoročni ciljevi i zadatci),

5. IZBOR METODA, INDIVIDUALIZIRANIH POSTUPAKA, SREDSTAVA I POMAGALA

6. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA

1. INICIJALNA PROCJENA (Branka Čović, prof. pedagogije)

        Utvrđivanje sposobnosti – «Što učenik može učiniti?»

- Kako utvrditi sposobnosti? Različitim školskim aktivnostima:a) ČITANJE – ispitivanje tehnike čitanja (HJ),

razumijevanje pročitanog (u svim nastavnim predmetima)

b) SLUŠANJE - koncentrirano slušanje, pamćenje i razumijevanje usmenih uputa

c) USMENO IZRAŽAVANJE – vještina razgovaranjad) PISMENO IZRAŽAVANJE – uspješnost prepisivanja,

samostalno pisanjee) RAČUNANJE I GEOMETRIJSKO PREDOČAVANJE –

pojam broja, relacije među brojevima, računske operacije, poznavanje geometrijskih tijela, tehničko crtanje

f) PROSTORNO I VREMENSKO PREDOČAVANJE – snalaženje u užoj i široj okolini, snalaženje na zemljopisnoj karti, poznavanje vremenskih relacija

g) RUKOVANJE SREDSTVIMA ZA RAD – pravilno korištenje pribora, alata, instrumenata,…

h) STJECANJE RADNIH NAVIKA – osnovne vještine i navike, urednost i preciznost u radu, primjena mjera zaštite od opasnosti

Svaka od navedenih aktivnosti može se utvrditi u svakom nastavnom predmetu.

        Utvrđivanje interesa – « Što učenik voli / želi učiniti?»

= otkrivanje aktivnosti koje učenik želi raditi, tj.

koliko je učenik motiviran za nastavni predmet - Kako utvrditi motivaciju i interes učenika?• Razgovorom s učenikom, roditeljem, ostalim

učenicima i učiteljima,• Promatranjem reakcija učenika na poticaje za

razne aktivnosti.

        Utvrđivanje potreba – « Što učeniku treba?»

= jačanje emocionalne – socijalne stabilnosti - Kako utvrditi učenikove potrebe?

• Učenikovo ponašanje na nastavi• Odnos prema vršnjacima• Odnos prema odraslima• Informiranje o obiteljskoj situaciji• Korištenju slobodnog vremena• Zadovoljavanje osnovnih potreba u svezi

poticanja samopouzdanja, samopoštovanja, odgovornosti i suradnje

        Utvrđivanje razine znanja = procjena kvalitete znanja

Stupnjevi kvalitete znanja:

I. ZPR – znanje prisjećanja ( nazivi, godine, simboli, formule,……)

II. ZPP – znanje prepoznavanja ( točno prepoznavanje sadržaja bez objašnjenja, pr. prepoznavanje vrsta rečenice,…)

III. ZR – znanje reprodukcije ( ponavljanje sadržaja bez primjene u svakodnevnom radu, pr. poznavanje pravopisnih pravila bez primjene)

IV. ZO – znanje operativnosti ( poznavanje sadržaja i primjena u svakodnevnim aktivnostima, pr. primjena pravopisnih pravila)

V. SZ – stvaralačko znanje ( stvaranje i inovacija na različitim područjima rada)

2. ODREĐENJE NASTAVNIH PREDMETA I SADRŽAJA

• Utvrditi s obzirom na teškoću djeteta i inicijalnu procjenu da li je potrebno prilagođavati sadržaj programa djeteta i ako da iz kojih predmeta

3. RAZINE USVAJANJA SADRŽAJA

• Slično kao kod inicijalne procjene kad se utvrđivala razina

postojećeg znanja iz pojedinog predmeta, sada utvrditi

očekivanu razinu znanja, koja može varirati od predmeta

do predmeta, ali i u istom predmetu, po temama ili

cjelinama.

4. VREMENSKE DIMENZIJE

• Utvrditi kratkoročne i dugoročne odgojno – obrazovne ciljeve i zadatke programa

• postavljanjem kratkoročnih ciljeva lakše se može provjeravati koliko su zapravo zahtjevi prilagođeni djetetu, te eventualno mijenjati i postavljati nove prilagođenije zahtjeve

5. IZBOR METODA, INDIVIDUALIZIRANIH POSTUPAKA, SREDSTAVA I POMAGALA

• Od postojećih nastavnih metoda,načina i oblika rada, te postupaka, sredstava i pomagala potrebno je utvrditi najprimjerenije za svako dijete, i navesti ih u programu.

• Prilagođavanje i odabir postupaka: Perceptivno : sredstva predočavanja – slika, karta, crtež, …prilagođavanje tiska Spoznajno: sažimanje teksta, planiranje teksta ( dodatak: pitanja, isticanje riječi, slike,…) Govorno: prilagođavanje glasa, razgovijetnost, razumljivost, govorno usmjeravanje pažnje: «Ovo je važno.»

• Prilagođavanje zahtjeva: u odnosu na vrijeme, na načine rada ( češće promjene aktivnosti), samostalnost u radu, provjeravanje

•Odabir poticaja u radu ( metode, načini rada, oblici) : Oblici rada: rad u skupinama , rad u parovima, individualni

rad, radionice, parlaonice

Metode rada: razgovor, izlaganje, demonstracije, praktičan rad, čitanje, pisanje

Emocionalno – socijalni poticaji: osmjehivanje, kimanje glavom, ohrabrivanje, pohvaljivanje, isticanje, poticanje suradnje među učenicima: zajednička igra, učenje, sport,…

•Odabir izvora spoznavanja ( nastavna sredstva i pomagala,…)

• Neposredno iskustvo• Opća i specifična nastavna sredstva i

pomagala, didaktički materijali ( audio – vizualni, auditivni, vizualni,…)

6. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA • Planiranje i praćenje uspješnosti programa provodi se mjesečno. • Ako škola nema stručnjaka odgovarajućega profila, dužna je

osigurati primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu suradnjom sa stručnjacima izvan ustanove i ovlaštenim institucijama.

• Praćenje - individualno, grupno, odnosi se na sve etape odgojno – obrazovnog rada: obradu novog gradiva, uvježbavanje, ponavljanje, provjeravanje

• provjeravanje – usmeno ili pismeno, individualno ili skupno načini i oblici provjeravanja trebaju biti poticajni za učenike• ocjenjivanje – opisno i brojčano u odnosu na razine znanja unutar

pojedinog nastavnog predmeta • finalna procjena iskazuje se u obliku izvješća po pojedinim

obrazovnim razdobljima ( na kraju 1. ob. r. i na kraju šk. god.)• Prema potrebi IOOP se izmjenjuje i nadopunjava!!!

• Po pitanju ocjenjivanja važno je znati da se učenik ocjenjuje u skladu s njegovim individualnim programom i prilagodbama a ocjene su od 1 do 5.

• Ukoliko je učenik ocijenjen negativno ili uglavnom ima ocjene dovoljan treba se proučiti program i kako se primjenjuje, te eventualnu modifikaciju programa.

OSNOVNA ŠKOLA „TIN UJEVIĆ“KRIVODOLTel: 852 – 251 

INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO - OBRAZOVNI PROGRAM IME I PREZIME UČENIKA/ CE:________________________________ Razred:________ šk. god. ______________ Nadnevak rođenja:______________________________________Ime oca i majke:______________________________ Adresa stanovanja:____________________________________________ Telefon:____________________________ Ime i prezime učitelja / nastavnika:________________________________________________________________ 

NASTAVNI PREDMET:_____________________________________________ Prilagođavanje : a) sadržaja b)didaktičko – metodičkih formi rada Ime i prezime odgovornih osoba za provođenje programa: 1.    ___________________________________________ 2.    ___________________________________________ 

UČENIK/CA: RAZRED: PREDMET: UČITELJ/ICA: ŠK.GOD.: INICIJALNA PROCJENA : navesti sažeto osobitosti školskog učenja (sposobnosti, vještine, potrebe, interese, predznanja) značajna unutar nastavnog predmeta

MJ. Sadržaj edukacije(područja/

teme/ključni pojmovi)

Cilj/evi za učenika/cu(obrazovna postignuća)

Aktivnosti za učenika/cu Strategije podrške(prilagodba metoda, sredstava, oblika,

postupaka, zahtjeva)

Ostvarene zadaće

R

U

J

A

N

SADRŽAJ EDUKACIJE

DIDAKTIČKO – METODIČKE FORME RADAOČEKIVANA RAZINA ZNANJA

EVALUACIJAOBLICI(odabir

poticaja)

METODE(postupci

prilagođavanja)

SREDSTVA(odabir izvora spoznavanja)

INDIVIDUALNI PROGRAM ZA UČENIKA XY, 4.a - Teškoća djeteta: disgrafija, disleksija, diskalkulija-  školovanje po članku 4. Pravilnika (individualizacija pristupa u radu)  

Učiteljica:   

Osnovno težište programa:

-        orijentacija na pozitivno: ocjenjivati ono što učenik zna, pohvaljivati svaki mali uspjeh,-        orijentacija na konkretno: u toku ispitivanja usmenog, a naročito pismenog orijentirati se samo na ispitivano područje, ne obraćati pažnju na greške koje se javljaju a nisu direktno u vezi s ispitivanim-        preferirati usmeno ispitivanje znanja, a ne pismeno-        ukoliko je potrebno pismeno ispitivanje voditi računa o tome da se pismeni ispit izradi na računalu tako da djetetu bude što razumljivije za pročitati, a broj pitanja po listu papira ograničiti na 3-4 pitanja. Bitna je preglednost. Kada učenik završi jedan list papira daje mu se sljedeći papir i tako redom; produžiti vrijeme pismenog rada , odnosno omogućiti učeniku da duže vrijeme od ostalih učenika izrađuje taj pismeni rad.-        u pismenom radu koristiti pitanja jednostavnijih i konkretnih formi (tko?što? kako? zašto?...); ne koristiti pitanja tipa nadopunjavanja, gdje učenik mora u već formiranu jezičnu formu ubacivati točno određene izraze i riječi.  

HRVATSKI JEZIK - težište neka bude na usmenom ispitivanju kad god je to moguće,-        jednostavni prijepisi kratkih sadržaja, naročito zadavati za domaće uratke,-        u diktatima i pismenim radovima uvijek ocjenjivati samo jedno područje rada (npr. Samo veliko slovo u imenima ulica, gradova, rijeka, ili samo Ć i Č, ili samo IJE i JE…),-        tolerirati nečitak rukopis i nezgrapna slova, zamjene slova i slogova te ispuštanje slova unutar riječi, jer se radi od djetetu čija je primarna teškoća upravo tu najočitija,-        budući da učenik ima bogat govorni rječnik, naročito koristiti tehniku prepričavanja, da bi mu to omogućilo osjećaj uspješnosti i kompetencije MATEMATIKA-        zbog diskalkulije koja je naročito izražena, raditi na automatizaciji računskih operacija (+,-,/ i x) u skupu prirodnih brojeva do 100.-        Postupno usvajanjem tih vještina širiti u skupu do 1000 s „okruglim“ brojevima,-        U pismenim radovima izbjegavati zadatke riječima, kao i već spomenuto rješavanje po nekoliko zadataka, nikako odmah davati kontrolni s više od četiri zadatka. PRIRODA I DRUŠTVO-        potrebno je češće ispitivanje manjih cjelina-        bazirati se na konkretnim pitanjima-        izbjegavati pismene uratke, a ako je to jedino moguće koristiti principe rada prethodno navedene u uvodu.

Prednosti i nedostaci ovakvog rada

Prednosti:- učitelji promišljaju o djetetu njegovim potrebama,

teškoćama, interesima i jakim stranama što neminovno vodi do kvalitetnijeg rada, čak i kada se ne drže preporučenog u potpunosti

- učenicima nastava biva prilagođenija njihovim potrebama i posebnostima, tako da lakše udovoljavaju školskim zahtjevima

- Ovakav se program može “provući” kroz posebne uvjete rada, učiteljima se plaća provođenje IOOP-a, te su motivirani za njegovu izradbu i provedbu

Nedostaci:- oduzima dosta vremena,

ukoliko ćete za svako dijete odraditi svih 6 faza mjesečno ( od inicijalne procjene do evaluacije), pogotovo što je za svaki program potrebna asistencija i pomoć defektologa...

- (nekim) učiteljima nedostaje znanja i stručnosti za izradbu i provedbu ovakvih programa, što po meni leži na savjesti MINISTARSTVA

kontakt: ivana.kujundzic10@skole.hr ikujundzic76@gmail.com

mob.: 098 9743820

Radno vrijeme: utorkom i četvrtkom od 7.30 do 13.30 te svaki drugi petak u istom radnom vremenu

Hvala na pažnji !