povijest graditeljstva - i dio_2011
Post on 18-Oct-2015
62 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
1/91
POVIJESTGRADITELJSTVAI
(Mezopotamija Ranokranstvo)
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
2/91
Popiskraticaistrunihizraza
abak pokrivnaploakapitela
aditon nepristupaniprostoruhramu,estosvetite
agora trggrkihgradova mjestotrgovanjaiokupljanja
akant ukrasnielementpremalistovimajednevrstestrika
akropola utvrdanauzvisini
akvedukt vodovod
ala krilozgrade,naposebonokriloatrija
altis svetigaj,svetopodruje
ambon govornicauoblikupulta
amfiprostil hramkojinaproeljuizaeljuimatrijemsastupovima
ante produecibonihzidovaele
antefiks istaknutaukrasnaploa,eonicrijep
antemij vijenacukraenviticamaipalmetama
anuli prstenovinadorskomkapiteluapoditerij svlaionicaurimskimtermama
apsida najeepolukrunaniazagovornicu,prijestoljeilioltar,dogradenanaglavni
prostor
arena boriliteuamfiteatruposutopijeskom
arhitrav vodoravnaglavnagredakojapoivanapotpornjimainosigornjidiograevine
arhivolt okvirpolukrunogluka,istaknutodzida
arkada nizzidanihlukovanastupovimailistupcima
astragal konveksniprofil,estoukraenzrnatimnizom
atika pojaszidaiznadglavnogavijenca(estosnatpisima,skulpturomisl)
atrij glavniprostorrimskekue,kasnijepredvorjestarokranskihcrkava
aula dvorite,velikiprostorzaokupljanje,palaa
baldahin sveananebnica,prenosivanebnica,zatitniiukrasnikroviznadoltara,nia,
kipova
baptisterij krstionica
bastion obrambeniistakgradskogazida
bazilika antikadvorana,kasnijetipcrkve
baza podnojestupa,stupca,kipa;povrinanakojojpoivazgrada
boniluk (segmentni)luknazidnojilinaprozorskojstranisvoda
buleuterij
vijenica
grkih
gradova
cela sredinjiprostoruhramu(najeeskultnimkipom)
ciborij oltarnibaldahin;tabernakul
cinktor zidkojimsuopasanamezopotamskasvetita
cisterna bazenukojemsesakupljakinica(najeepodzeman)
gekumanus osistokzapadurimskomvojnomlogoru
dipter hramokruentrijemomsdvostrukimredomstupova
displuvij rimskiatrijskrovomnagnutimpremavan
domus kua
dromos pristupnihodnikgrobnomhumku(tolosu)
edikula (malihram)okvirnia,portala,spomenikakojisesastojiodstupova,zabataisl.ehin (morskijeinac)jastukilijastuastaploanakapitelu
eksedra nia,povienosjedalo,najeepolukrunogoblika
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
3/91
empora gornjikatugraenunekiprostorilipremanjemuotvoren,galerija,tribina
enfilada nizsobakojihsuvrataujednojosi
epistil vodoravnogreenagrkomhramu
eutinterija gornjislojtemelja,ispodkrepidomegrkogahrama
forum trgurimskimgradovima mjestookupljanjaitrgovanja
frigidarij hladnakupeljurimskimtermama
geizon rubnivijenacnaantikomhramu(ploavijenca)
gimnazij kolaivjebalite
hekatomped hramsacelomdugakomstotinustopa
heksastil hramsaeststupovanaproelju
heroon kultnomjestoposveenonekomheroju(polubogu)
hipokaust podnogrijanjeskanalimazatoplizrak
hipostil prostorijistropnosestupovi
horej itnica,hambar,skladiterobe
inzula blokkuaokruenulicama,rimskanajamnakua
izodoman jednakevisineslojevakaldarij toplakupeljurimskimtermama
kampanil zvonik
kanabe barake,potleuice,civilnonaseljeuzrimskivojnilogor
kanelire uspravnipolukruniljeboviustupovimaistupcima
kapitolij podrujeokoglavnoghrama(premaistoimenomrimskombreuljku)
kapitel glavastupailistupca,diokojiposredujeizmeupotpornjaigredaodnosnoluka
kardo ossjeverjugurimskomkastrumu
kastrum rimskivojnilogor
kavea (udubina)prostorzagledaoceuantikomkazalitu
kazamate prostorutvrdeposvezatienodhitaca
kazeta udubljeno,estoukraenopoljestropa
kima trakasvalovitimlisnatimukrasom
konzola izboenigraevinskielementkojiprihvaagrede,vijence,svodove,kipoveisl.
krepidoma stepenastopodnojehrama
kripta hodnik,grobnica,crkva najeepodzemni
kriite diocrkvenogprostoraukojemsekriajuuzduanipopreanbrod
kubikul spavaonicaurimskojkui
kubus kocka,blok
lezena
uska,plona,
uspravna
traka
zida
koja
slui
ra
lambi
ploha
loa/loggia nadsvedenasjenicailiprostorijasastupovima
martirij spomencrkvanadgrobommuenika
mastaba egipatskigrob,estostepenast
mauzolej monumentalnagrobnica
megalitskagradnja kamenagradnjaodvelikihblokova
megaron glavnaprostorijasognjitem,ranioblikkuesdvoranom
memorija spomencrkvazamuenikailisveca
metopa poljeizmeutriglifanadorskomhramu,najeeukraenoreljefimailioslikano
monopter hrambezele,opasanjednimredomstupova(najeekrunagraevina)
mreite gotikigeometrijski, estoornamentalnisustavprutovakojimseprozorodvajaoddrugihgraevinskihelemenata
naos hram,odnosnojezgragrkogahrama
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
4/91
narteks predvorjekranskebazilike
natatio bazenzaplivanjeurimskimtermama
nekropola gradgrobova(groblje)
nimfej kultnomjestonimfaisvetitevrela,natkrivenafontanasogradom
NV nadmorskavisina
oktogon osmerokut
opaion "oko",svjetlosniotvorukrovuiliukupoli
opistodom prostorijaizaelegrkogahrama
orkestra mjestozazboriplesuantikomkazalitu
ortostati uspravnopostavljenikameniblokoviiliploe,kojitvorepostoljezida
palestra kolahrvanja,vjebalite
pandantiv sfernitrokutprekokojegakvadratnaosnovicaprelaziukupolu
pastoforije boniprostoriuzkorranokranskihbazilika(sakristija,prostorizapresvlaenje)
peripter hramsasvihstranaokruennizomstupova
peristil dvoriteokruenotrijemovimasastupovima
pilastar zidnistupacsbazomikapitelompilon egipatskamonumentalnavrata,toranjuoblikustupca
piscina bazenzaplivanje;bazenkrstionice
plinta donjaploabazestupa
podij povienapodgradnja
pojasnica lukkojiojaavasvod,okomitnanjegovuos
poligonalan viekutan
portik trijemsastupovima
pretorij slubenosjeditedravnognamjesnika(pretora),vojskovodinator
prezbiterij kor,prostorzasveenikeustarokranskojbazilici,povienzanekolikostuba
pritanej zgradagradskeupraveugrkimgradovima
pronaos predvorjegrkogahrama
propilon,propileji monumentalnavrataegejskihpalaaigrkihsvetita
proscenij povienapozornicaantikogkazalita
prostil hramsastupovimanaproelju
raster pravokutnamrealinija
rizalit diograevineizboenkrozcijelunjezinuvisinu
rotonda krunagraevina
sanktuarij svetite,prostorskultnomslikomilioltarom
scena
pozornicaanti
kog
kazalita
segmentniluk stlaeniluk,najeeisjeakpolukrunogluka
sima strehaioluknagrkomhramu
slube gotika:tankipolustupovikojinosesvodililukizboeninaunutarnjimzidovimaili
nastupcima
spira cilindrinielementnakojempoivabazajonskogastupa
stereobat grubozidanitemeljgrkogahrama
stoa grkadvoranasastupovima
stilobat najviastepenicapodnoja(krepidome)grkogahrama
supstrukcija podgradnja,prijesvegazapostizanjeravneplohenaneravnomzemljitu
sudatorij prostorijazaznojenje,parnakupeljurimskimtermamataberna prodavaonica,radionica,krmaurimskimgradovima
tablinum glavnaprostorijarimskekue
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
5/91
tenija ispupenatrakanaarhitravu
temen svetiprostorokohrama
tetrastil hramsetiristupanaproelju
terme kupalitauantici
timpan poljezabata
tolos kupolnigrob,krunagraevina,krunihram
tor konveksniprofilnabazijonskogstupa
tranzene "prozori"odproupljenihkamenihilidrvenihploa
tribunal povienipodij(zatribune)
triforij prolazizmeuarkadaiprozoraugotikimcrkvama
triglif ploastriuspravnautoranagredudorskogareda
trikonhos trolist,skloptrijuapsida(konha)uoblikulistadjeteline
trijumfalniluk poasni luk nekoj osobi ili dogaaju, luk izmeu kora i srednjeg broda
ranokranskebazilike
tumul krunigrobnihumak
voluta graevinskielementsavijenuoblikuspiraleilipuazigurat Mezopotamskivisokihram,stepenastitoranj
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
6/91
UVOD
"Arhitektura" i "umjetnost graenja" esto su osporavani pojmovi. Pretjerani rast graevinske
produkcije, raspad obrtnikih i umjetnikih tradicija koji sejavljaju na prijelomu 19. i 20. stoljea,
ideoloki nabijene borbe arhitektonskih kola raznih smjerova o funkciji, stilu i oblicima stvorile su
zbrku. U ovom kolegiju arhitektura i umjetnost graenja izjednauju se kao sinonimni pojmovi, a
graenjesepromatrakaonjimapridruenprocesrealizacije.
Arhitektura je ve u prvotnom antikom smislu rijei obuhvatan i mnogoslojan pojam. Od dva
starogrkakorijenaterijeiprvi(arh)oznaavapoinjanje,upravljanjeipoduzimanje,adrugi(tekton)
pronalaenje, stvaranje, uvrivanje, oblikovanje i graenje (napose tesanje, graenje drvom). U
pozivuarhitektasjedinjenasusvatapodrujadjelatnosti.Arhitekturajezbrojstvaralakihdjelatnosti.
Arhitektura:projektiranje igraenjejednojeodsredstavapomoukojihse ovjekovivotniprostorod
pojedinanestambenekuepasvedocijelihregijaureuje,smislenorazgraniujeioblikujeusuodnosu
sprirodom.Taj zadataknemogu rijeitipojedinci.Prinjegovu ispunjavanjumoraju suraivatimnogeskupineprojektanata,arhitekata,vlastiiindustrije.
Da bi se spoznali ciljevi, treba najprije odrediti dananje stanje discipline i prisjetiti se temelja
graditeljstva. Suvremena faza arhitekture, koliko god se ini revolucionarnom i originalnom,
nezamislivaje,jednakokaoirazvojznanostiilitehnike,bezpoznavanjapovijesnepozadine.Njezinisu
korjeniustvaralakojprodukcijiprolihstoljea.
Graevine spadajumeunajtrajnije svjedokepovijesti.Nakon stoljea i tisuljeaonedajupouzdanu
obavijestostvaralakimsposobnostimasvogvremena.Njimasebavipovijesnoistraivanjekojeuirem
opsegu zapoinje tek u XIX. st., usporedno s prvim velikim restauratorskim obnovama povijesnih
graevina, sa sve jaim nacionalistikim tenjama, te na paradoksalan nain s pojavom nove
graevinske tehnike, koju se uglavnom zaodijeva historizirajuim platem. Protiv takvih imitacija i
adaptacija okrenuli su se koncem stoljea razliiti pokreti koji u XX. st. vode stvaranju moderne
arhitekture,prirodnomprotivnikusvakoghistoricizma.Svejaimuvrivanjemmodernearhitekture, i
to irom svijeta,povijesne se arhitekture injihovoprouavanjeoslobaaju fatalneuloge spremita i
dobavljaastilskihoblikazaproizvoljnuuporabu.Povijestgraditeljstvatakopostajeposebnadisciplina
za temeljna istraivanjau arhitekturi koja se sadaproteu inanajranije ve povijesne fazemoderne
arhitekture.
Zahvaljujui istraivanjima irom svijeta slika sveukupnog povijesnog graditeljstva postaje preciznija i
slojevitija te izlazi izpogubnihnacionalnihokvira. Istodobno, tj.od sredineXX. st.,josauvaniostaci
povijesne arhitekture, ne raunajui gubitke u ratu, postaju slino kao na poeku XX. st. rtve
nezaustavljiva rasta gradova, proizvodnih postrojenja, trgovakih centara i prometnica. Meu njima
nalazeseestoivanegraevinenajnovijeprolosti.
Prikazi povijesnih epoha graditeljstva i rekonstrukcija pojedinih graevina onoliko su nesigurniji,
koliko dublje tragovi vode u prolost. Meu ostacima sauvanih gradnji (gradova ili pojedinanih
graevina)maloihjeuspjelozadratisvojeizvornooblije.Veinomsuonerezultatidugotrajnihprocesa
preobrazbe.Istraivanjemseiznjihovakonanogoblijanastojirekonstruirationoprvotno.Donjegasedolazioslobaanjemstarihdijelovagradnje, iskopavanjima,poredbenim istraivanjima ivrednovanjem
pisanih izvora. Samo iznimno postoje autentini opisi, jo rjee izvorni nacrti. Arheologija pri
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
7/91
iskopavanjimanastojipomougotovokriminalistikihmetodanatemeljurijetkih indicijaprizvatioblike
raniharhitektonskihostvarenja.Mukotrpanidugotrajanposaokonzervacijetragova,njihovobiljeenjei
vrednovanje s esto skromnim financijskim sredstvima, objanjavaju stanke o godina i desetljea
potrebnihdopojavenovih,znanstvenopotvrenihrekonstrukcija,kojeestoimajuhipotetiankarakter.
Stanjeistraivakeznanostimnogojenaprednijeuprouavanjupojedinostinegourekonstrukcijicjeline.
Ucjelinipovijesniseobzorproirio.Postignuaprolostidanassunamjasnijanego ikadaprije.Znamo
da je svaka arhitektura vezana uz svoje doba i da je neponovljiva. Istodobno raste i spoznaja
kontinuiteta,ukojemusumeusobnopovezanesadanjostiprolost.
Nastanakarhitekture
Primarnafunkcijaarhitekturezatitaodprirodnihnepogoda,spodjelomrada,osimprimarnefunkcije
arhitekturadobivaisekundarnefunkcijezadovoljenjeprivatnihpotreba,reprezentacijaidruge.
Uvjetiukojimanastajearhitekturasedijelenaprirodne idrutvene/kulturne.Funkcionalnizahtjevisu
zatita,ureenje,proizvodnja,komunikacija,povezivanje.Utjecaji sedijelena tehnike/gospodarske i
drutvene/kulturne).
Procesnastankagraevineobuhvaa:planiranje,imaginaciju,odabirkonstrukcije,izvedbu. projektiranjeobuhvaaplaniranje,imaginacijuiodabirkonstrukcije;
graenjeobuhvaaizvedbu;
Projektiranje koncipiranjearhitektonskogureenja;
programpoprimafunkcionalnusvrsishodnostunutarprostora;
zadaniprostorniodnosidobivajuodgovarajuikonstrukcijskisustav;
nastalaarhitekturajeuodnosusaokolinom(fizikomidrutvenom)
tlocrt tradicionalnoosnovninainpredoenjakoncipiranogprograma;
Arhitektura obuhvaa sva podruja ivota i rada nastala drutvenim raslojavanjem. U svrhu njezine
regulacije u okviru sveukupnog drutva razvio se urbanizam, a kasnije i prostorno planiranje kao
koordinirajuedisciplinegraditeljskedjelatnosti.
Arhitektura se moe iitati kroz volumen i prostor (ekstremni primjeri arhitekture volumena su
piramide, a ekstremni primjerak arhitekture prostora je Tolomejeva riznica), odnosno kroz odnos
volumenaiprostora.
Odnosvolumenaiprostorauurbanizmuseidentificirasaodnosompunogipraznogugradskomtkivu.
Arhitekturakaoravnoteasila
Prvicilj
svake
gra
evine
je
stabilnost.
Tek u drugoj polovici XVIII stoljea poinje prouavanje konstrukcijana znanstvenojosnovi. Statika i
znanostovrstoimaterijalatvoreznanstvenupodlogugraevinsketehnike.
Silekojesepojavljujuugraevinamarazlausena:vlastituteinukonstrukcije,pokretnaoptereenja,
pojedinanaoptereenja,vanjskaoptereenjaidinamikaoptereenja.
Postojanjegraevinepodrazumjevadajerezultantasvihsilakojesepojavljujuugraevinijednakanuli.
Konstruktivnielementigraevinesu: zid(zidniotvori)
nosa;
krov(krovnipokrov);
svod; plonenosivekonstrukcije;
stubita;
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
8/91
Arhitekturakaoorganizam
Pojednostavljeninaziv,kojisenezasnivanaformalnimslinostimaspojavamaorganikogivota,ve na
nekimsrodnimnaelimapostojanjaprvenstvenonanaelujedinstvafunkcije,konstrukcijeioblikovanja
primjerisu:
kanatnakuaizNienburga;
dorskihramovi;
SvetaSofija(HagiaSophia,AjaSofija);
gotikekatedrale(Amiens);
MalasportskadvoranaTokio(arh.KenzoTange)
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
9/91
POVIJESTGRAENJAODRANIHRAZVIJENIHKULTURADOKRAJAANTIKE
arhitekturakaopovijesnouvjetovanoblik
Arhitekturaje reprezentativnaumjetnostdrutva.Onapoivanagraevinskomprogramu tojestna
odreenombroju ivrstiprostorija injihovompovezivanjuovisnoofunkcijigraevine ipredodbama
naruiteljaonjihovojupotrebi.Funkcionalnostgraevinemoebitiiskljuivoutilitarna(npr.siloszaito)
ilisimbolika(npr.piramida).Razvojemdrutvakrozpovijestprogramipostajusvesloeniji.
tipovigraevina
Zazadovoljenje istihprogramaarhitekturaodgovarastvaranjemtipovagraevina.Temeljnitipovi(koji
predstavljajuoptimalnarjeenja)postojedugovremena,onotoihrazlikujeodpodnebljadopodnebljai
urazliitimvremenskimrazdobljimajestil.
stil
Stil(stilus)jelatinskipojamzapisaljku,aliirukopis,nainizraavanja.
Stil predstavlja istovrsnost umjetnikih i konstruktivnih sredstava kod svih tipova i oblika graevina
jedne epohe. Stil razdobljapoiva na konstruktivnoj i formalnoj logici glavnih elemenata graevine i
njihovompovezivanjusagraevinom(vidi:graevinakaoorganizam).U znanosti o umjetnosti razlikujemo: individualni stil, povijesni stil, generacijski stil, regionalni ili
nacionalnistil,materijalnistilidr.
Stilskaanalizaje estojedinametodakojavodispoznajimeuodnosakojimajenekagraevinaduguje
svojpovijesnouvjetovanoblik.
dekoracijaiornament
Veliki stilovi ne prozlaze iz proizvoljnih pobuda za ukraavanjem. Dekoracija i ornament mogu biti
pridrueni stilu, ali stilovi koji se na poivaju na konstruktivnoj i formalnoj logici glavnih elemenata
graevineinjihovompovezivanjusagraevinomsebrzoiscrpljuju.
Arhitekturaje kroz povijest oduvijek bila ovisna o opim povijesnim uvjetima. Velika postignua
rezultatsuvisokogstupnjateorijeiprakseuobrtu,tehniciiumjetnosti.ArhitekturajedosredineXIX
stoljeanaelutehnike,tesesmatramajkomumjetnosti.Nakonindustrijskerevolucijenesudjeluje
urazvojuindustrijsketehnike,norealizacijeudrugojpoloviciXXstoljeaupuujunanovuorjentaciju
uskladusaaktualnimstremljenjima.
VISOKORAZVIJENEKULTURETEMELJICIVILIZACIJE
Graenje kao planirana konstruktivna djelatnost uiniloje ljude neovisnoma od sluajnog prirodnog
skonita.Najstariji
nalazi
seu
iz28.000
g.pr.Kr.
(starije
kameno
doba).
Tisu
ljetno
iskustvo
ivota
u
takvimmanjimnaseobinamasaimaseuopanaelaplaniranjaimetodekonstruiranja.
Prestanak ledenog doba omoguuje preokret u nainu ivota neolitika revolucija (mlae kameno
doba). Povezivanjem ratarstva i stoarstva na temelju sjedilakog naina ivljenja nastaju prve
regionalnoogranieneseoskekulture,akaoslijedeasocijalnatvorevinanastajegrad.
Prirast stanovnitva, zemljoradnja, socijalno raslojavanje i gradovi pretpostavka su za nastanak
visokorazvijenihkultura:3200.g.pr.Kr.Mezopotamija;2900.g.pr.Kr.Egipat;2500.g.pr.Kr.Indija;
1800.g.pr.Kr.Kina;800.g.pr.Kr.JunaiSrednjaAmerika
RazvojEvropepresudnepoticajedobivaodmediteranskih kultura izbronanogdoba: 2600.1600. g.
pr.Kr. TrojaIIVI;2000.1400.g.pr.Kr. Minojskakultura;1600.1150.g.pr.Kr. Mikenskakultura;900
200g.pr.Kr. Etruani.DvijeantikevelesileGrkaiRimpreuzimajunjihovonasljee.Arhitektura stvara oblike za razliite zadatke u drutvu koje se raslojava. U tipovima i stilovima
prezentirakarakterpojedinihkulturainjihovihrazvojnihfaza.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
10/91
MEZOPOTAMIJA
SumeraninajugustvarajunajstarijuvisokorazvijenukulturugradoviUr,Uruk,Erida,Nipur,KiiLaga,
nakon doseljavanja semita mo se premjeta u Akad, te na kraju u ujedinjeno SumerskoAkadsko
kraljevstvoUriLaga;
Babilondoivljavaprocvatu Starobabilonskom kraljevstvupodHamurabijem iNovobabilonskompod
Nabukodonozorom.
Asirci Staroasirska, Srednjeasirska i Novoasirska drava, pod vladarima Aurnazirpalom,
AurnazirpalomIIiSargonomII.
PerzijskokraljevstvovladariKirIIiDarijeI
Graevinskiprogrami, tipovi zgrada igraevinskioblicipoivajunaklimi,graevinskommaterijalu,
privrednojstrukturi,predodbamaovjeri,draviidrutvu.
Trivodeagraevinskazadatkasugradnja:
sakralnihgraevina;
palaai; gradskihzidina.
Konstruktivnioblikjerezultatprimjenelokalnograspoloivoggraevinskogmaterijalatrstike,glinei
pijeska. Drvo se doprema iz drugih krajeva, a kamen se nadomjeta opekom, najprije suenim na
zraku,azatimpeenim.
Graevinskoj tehnici i klimiodgovara gradnjamasivnih zidova,bezprozora sunutarnjimdvoritima i
terasastim ravnim krovovima. To rezultira oblikovanju graevina kao kubinih tijela koja su slojevito
superponirana. Plastiko ralanjivanje zidova nije rezultat potrebe za ojaanjem zida ve i primjena
prapovijesnih tehnika gradnje (gradnja lijepom). Taj oblik gradnje postaje kanon te se prenosi kroz
povijest.Bojeseodnajranijegdobaupotrebljavajuzadekoraciju,aizumompocakljeneopekeosigurano
jejednostavno ukraavanje graevina zidnim slikama i dekoracijama kako bi se naglasio simboliki
znaajarhitekture.
Prapovjesnenastambeishoditemezopotamskihgraevnihoblika
Mezopotamska varijanta kue u obliku krovaje zrefa koliba od trske. Povezani snopovi trske u
jednakimserazmacimauparovimaukopavajujedannasuprotdrugomisavijajuurebra.Uzdunivezod
trske idrvenihmotkipovezuje iubavastikostur,koji sepokrivahasurama) (prostirkama)od trske i
prekrivaglinom.
Krunekuenastajuizkrugaokoognjitasmatrasenajstarijimoblikomkue.Ovajtipgradnjepripada
tipukuauoblikukonice.NapodrujuMezopotamijeprimjeritakvegradnjenaenisuu:
- Jerihon 6.500g.p.n.e;TepeGaura5.000g.p.n.e;ArpaijaiTelHalaf4.000g.p.n.e.;
Promjeritlocrtaod5,0muTepeGauradoseupromjerod10muArpaiji.Osnovnivolumenkueje
produen dodavanjem pravokutnika, kojije otvoren ili natkriven. Vrlo rano se razvijaju upotrebive
konstrukcijeizraspoloivamaterijalakupolesjednomljluskom(Arpaija).
Pravokutna kua nastaje na kraju prapovjesnog doba. Jednostavnost primjene pravokutne forme,
mogunostpovezivanjavieprostora,tejednostavnijaaplikacijagraevinskogmaterijalaovomtipudaju
prednostnaddrugimtipovimagradnje.Najranijedatiranepravokutnekuesunaseljima:
-JerihoniatalHuyuk 6.000g.p.n.e;Kalatarmo5.000g.p.n.e;
- TelHasuna4.750g.p.n.e.imanjekojesemoesmatratiprototipompoljoprivrednogdobra
nakrajuneolitika.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
11/91
Zakonodavstvo
detaljHamurabijevazakonika
Hamurabijev zakonik najtariji sauvani dokument kojima se odreuje zakonodavnopravni sustav
jedne drave. Povjesniari smatraju da se, nakon proirenja carevine, Hamurabi okrenuo sreivanju
zemljepopitanjujedinstvenogzakonodavnopravnogsistema.Donesenjeuposljednjojdekadinjegove
vladavine,oko1780.godinep.n.e.Sastojiseodtridijela: uprvomdijeluHamurabiopirnogovoriosvojojulozipremasvomenarodukojajeodreenaod
stranebogova;
udrugomdijelu,poelovojnumeraciji,smjetenasu282 lanakojisuustvarikonkretnizakonski
propisiisamasutinaHamurabijevogzakonika;
Uovomdijelunalazeseiprveodredbekojeseodnosenaobavezneodnosesudionikaugradnji.
utreem,zavrnomdijeluHamurabipozivapodanikenapotovanjezakona,obeavajuinagradei
boansku zatituodprokletstva i zla, svimaonima koji senalazeunutar zidovanjegovoghrama
odnosnoonihkojisupodnjegovomvlau ikojisepridravajuzakonaprijeteitekimkletvama i
kaznamazaone
koji
tone
ine
ikoji
zakon
ne
priznaju.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
12/91
Urbanizam
Visoko razvijene kulture i urbanizam meusobno su uvjetovani. Grad postaje toka koncentracije
gospodarske,politikeivjerskemoidrutva.JerihoniatalHuyuksupreteeksnijihgradova.
Gradovi Mezopotamije koncentriraju se u 3 skupine koje se poklapaju sa sredinjim podrujima
naseljavanjapolitikiikulturnovodeihnaroda:
junaskupina Sumeraniod3800g.p.n.e.gradegradoveUr,Eridu,Uruk,Nipur,LagaiLarsa;
sredinjaskupinaAkaaniiBabiloncigrade:Ki,Spar,Akad,Mari,BorsipuiBabilon;
sjevernaskupinaAsircigrade:Aur,Kalhu,NinivuiDurarakin.
Sumerski tip hramskog grada predstavlja najstariji sauvani model grada. Zidine grada su ovalne
forme,u sreditu se nalaze palae i sakralne graevine.Ulinamreajeproizvoljnog toka sa estim
slijepim zavrecima. Glavne zrgade su orjentirane prema stranama svijeta, ali nisu u meusobnom
pravilnomodnosu.Gradomdominirajustepenastitornjevizigurati.PlangradaUrajenajstarijisauvan
plangrada.
Asirskigradovisupravilniji,prilagoenikonfiguracijizemljita.Glavnepalae ihramovigrupiranisuuz
rubgradskihzidinakaotornjastopovezaneskupinepovezanesgradskimbedemom ivodenimputem.
Gradovi imaju oblik pravokutnika iji su vrhovi orjentirani prema stranama svijeta, ulina mreajeparalelna s gradskim bedemima. Usvajanje ulice kao naela reda stvara pretpostavku za planiranje
grada.
Babilonski urbaniizam ujedinjuje sumersku i akadsku tradiciju s naelima Asiraca. Karakterizira ga
geometrijski raspored cjeline, sredinjipoloajglavnog svetita, teekscentrianpoloajpalaekojaje
popututvrdespojenasgradskimbedemomivodenimputem.Glavneuliceslijedegeometrijskumreu,
dokpojedinanegradske etvrtinemajunikakavplanski raspored.Prviputseuuliciprocesijesvjesno
oblilkujeuliniprostorkaomunumentalnigradskipotez.Babilonsvojomveliinomodoko8,9km2, te
injenicom da su se njegova predgraa spojila s oblinjim gradovima Borsipom i Kiom predstavlja
jedinstvenigradskikrajolikucijelojantici.
Stambeneetvrtimezopotamijskihgradovarazvijajusebezvrstognaelareda,tekAsirciuvodesusrav
glavnihulica,aliunutarnjastrukturablokovarezultatjevlasnikihodnosa.Proizvoljantokiirinaulica
suidandanastipiannaingradnjegradskihetvrtitrgovacaiobrtnika.
Ulicesuuske, estoislijepe(suk),kuesuotvorenepremaulicisamojednimuskimvratima,rijetkosu
poploaneiopremljeneulinimjarkom.
AbrahamovaetvrtuUruprimjernepravilnihkrivudavihulicainepravilneurbanestrukture.
Babilon etvrtMerekepravilnijagradnjauzglavnuulicuprocesije,notosevieudaljujemoodnje
strukturasveviepodjeanaonuizUra.
Kaostandardnitipstambenegradnjerazvijasetipkuesdvoritem
Preobrazba seoskih gospodarskih kua u kuu s dvoritem dovrenaje oko 2000 g.p.n.e. Prototipje
naenuUruugradskojetvrtiizrazdobljaLarsa.
Sveprostorijesuorjentiranepremasredinjemdvorituiiznjegadostupne.Kuajepremaulicipotpuno
zatvorena.Prizemnicama sekasnije estododajekat,kome sepristuposigurava izgalerije (kojaprati
oblikdvorita).Dvoriteje estopoploano i imapodzemniodvodvode.Ulaziuprostorijesuupravilu
smjeteniu sredinidue strane.Glavnaprostorija kuejeorjentiranaprema smjeru dobrog vjetra,
sluikaopreteadnevnogboravka, sobe zaprimanje iblagovaonice.Prosotrije zaboravak i spavanje
najeesusmjetenenakatu.
Ova temeljna shema ostavlja ograninu koliinu mjesta za proirenje. Primjeri iz Lagaa i Babilonapokazuju da su mogua proirenja, ali uz uskraivanje dnevnog svjetla prostorijama koje se nalaz u
drugomreduuodnosunadvorite.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
13/91
Sustavkue sdvoritempostajeopeprihvaennain tlocrtneorganizacijeova tipologijagradnje
(kuasdvoritem)sekao temeljnioblikzadralanaOrijentudodanas.Njezinakoncepcijaproirilase
prekoSredozemljasvedosjeverneEurope.
Palaa
U primjeru palae vidljiv je razvoj temeljnog oblika kue s dvoritem koji postaje dravna
reprezentativna graevina, to za posljedicu ima proirivanje i raslojavanje prostornog programa.
Prajezgra kua s dvoritem ostaje glavnim elementom planiranja, no tlocrtni raspored poiva na
kombinacijidvorinihsustava,kojisekaocjelinaopasujuobrambenimzidom.Razliitadvoritaseprema
potrebiprogramamoguspajati ilirazdvajati inatajnainsemoekreiratidojamprostora,takoerta
mogunostrazdvajanjaispajanjaimasvojihprednostiuobrani.
Vanjskooplojeseralanjujekulamaikrunitimatoodgovaraslicigradskihbedema,areprezentativni
prostoriseukraujuzidnimslikamananainsvojstvensakralnimgraevinama.
NajstarijepalaegradilisuSumeraniiAkaani:
PalaaAKi,2.800g.p.n.e.- graenaudvijefaze,stariji(sjeverni)diosastojiseodtriskupineprostorija;najugoistonojstrani
monumentalnavrataizakojihsenalazeprostorijeposadepalae,usredinjemdijeluskuprazliitih
prostorija za koje se pretpostavlja da su sluile reprezentaciji i dravnoj upravi. Na zapaduje
vladarevstansaprostranimsredinjimdvoritem.Svinavedenisadrajiopasanisuzajdnikizidom;
umlaem(junodograenom)dijeluistiusedvijedugakedvoranenazapadu,odkojihjednaima
sredinjepostavljenredstupova;karakteristikaovihgraevinajeizlomljenalinijavoenjaprostora,
nepostojanjeosi,izmaknutapostavavratakadasenalazeunasuprotnimzidovima.
PalaaEhursagUr,2.100g.p.n.e.
slijedi akadsku koncepciju palae gospodara svijeta; temeljna povrinaje kvadrat, iji uglovi su
usmjerenipremastranamasvijetasimbolcarstvaetirijustranasvijeta; dvije skupine gotovo
potpunosimetrinihprostorijapostavljenesuparalelno.Sjevernaveanamjenjenareprezentacijii
junanamjenjenaupravi;pretpostavljasedapalaanijeimalaprostorijezastanovanje.
PalaaMari,1.800g.p.n.e.
- izveliineitlostrnesloenostividljivojedaseradiopalaikojajebilasreditemonedravekoja
senadmetalasaBabilonomiAsirijom(Aurom);nepravilnostkompleksarezultatjerazliitihepoha
gradnje. Istoni (stariji)diojenepravilniji,a zapadni (mlai)dio jepravilniji;mlai (zapadni)dio
temelji se na svjesnom planiranju, njegovujezgru predstavlja kvadratino dvorite sa skupinom
prostorijaokoprijestolne i sveanedvoranepredstavljanajveidometu gradnjimezopotamskih
palaa;sauvane
su
izidni
oslici
iznimne
kvalitete
Asirskepalae
IdejaopalaivladarasvijetaAsirci(aiBabilonci)supreuzeliodSumeranaiAkaana,tepremavlastitim
preodbamanadogradili.
Odpalaa istiu se:Aur (XIII st.p.n.e.),Kalhu (oko870. g.p.n.e.),Dur arukin (oko710. g.p.n.e.) i
Niniva(od701.g.p.n.e.).
Asirsijajevojnikaapsolutistikadrava,shodnotomeasirskepalaesunajeesmjetenenastrateki
povoljnom rubnom poloaju grada, povezane sa zidinama i utvrene.poput citadela najsnanije
utvreni,obinosredinjidioutvrde,uporita.Prostorsmjetenunutargrada,aopetizdvojen.Pojamje
uranomnovomvijekuizvedeniztalijanskogcittadella,toznai"maligrad")Teite svakogkompleksa sudvadvorita:ulazno (babanu) slui reprezentaciji idravnimposlovima i
dvorite palae (bitanu) slui rezidenciji i i jedno krilo namjenjeno reprezentaciji. Dvorita nisu
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
14/91
simetrino nanizana, povezana su sa prijestolnom dvoranom. esto su sa sakralnim graevinama i
dodatnimnizovimamanjihdvoritapovezanaujedankompleks.
Graevni oblici slijede mezopotamsku tradiciju, uz upotrebu slikarija, pocakljene opeke, ali unose i
primjenukamenazaoblaganjereprezentativnihdijelovapalaa,teobradekamenaplitkimreljefom.
Durarukin(Khorsabad)palaaSargonaII
- palaasenalazina rubugradana terasikojajepoputbastiona izdignuta iznadgradskog zida.Sa
straneje podignut zigurat koji kao dominanta svojom visinom nadvisuje i palau; ispred palae
prema gradu postojijojedno utvreno podruje unutar kojeg su prostori za vojsku, upravnu i
prostorijezadostojanstvenike.
Babilonskepalae
PreuzimaodAkaanasklonostkageometrijskijasnojvanjskojformi,aksijalnostisimetriju,aodAsiraca
lociranjepalaeugraduispajanjesgradskimbedemima.
Odpalaaistiuse:Babilon(oko625.g.p.n.e.),Borsipa(oko539.g.p.n.e.),Ur(oko539.g.p.n.e.).
Graevnioblicislijedemezopotamskutradiciju,uzupotrebuslikarija,pocakljeneopeke,teobraduplohe
zidaplitkimreljefom.BabilonpalaaNabupolasaraiNabukodonozoraII
- junuutvrdugradaNabukodonozor IIpretvaraupalau sredite svjetskogcarstva.Graevinski
blok palaeje trapeznog oblika dimenzija oko 200 x 310 m, smjeten izmeu Eufrata i ulice
procesije;palaajeorganiziranaokopetvelikihdvorita(dimenzijomsubliitrgovima).Uzsredinje
dvoritesmjetenajeprijestolnadvorana,uzzapadnodvoritesmjetenajekraljevarezidencija,a
istono dvorite (vezano uz ulicu procesije)je sluilo raspodjelu prometa osoba i roba. Sva tri
sredinjadvoritasluilasureprezentaciji;unajsjevernijemuglukompleksanalazilisusezanmeniti
Semiramidiniviseivrtovi.
Ahemenidskepalae(Perzija)
Ne slijede naela masivne arhitekture Mezopotamije, tradiciju staroiranske (staroperzijske) gradnje
drvetom ipovezujuses tehnikama ioblicimaosvojenih zemalja.Najee sepojedinanapravokutna
graevinska tijela sline strukture grupirajuna lakodostupnoj terasiupodnojubrijega.Pojedinana
graevinska tijela su dvoranske graevine s mnogo stupova (zbog upotrebe drveta za krovnu
konstrukcijustupovisunaveimrazmacima)kojesusaviestranaotvorenapremapredvorjima.
Odpalaaistiuse:Pazargada,SuzaiPerzepolis.
PerzepolpalaaDarijeI
- najsjajniji primjer reprezentativne palae
Perzijskog
carstva;
raspored
zgrada,
stubita i sveanih vrata odgovara
ceremonijamanacionalnihsveanosti;dvije
skupine zgrada sa istovrsnim graevinama
pruaju se paralelno od sjevera prema
jugu.Najznaajnijegraevinesuprijestolna
dvorana ili dvorana sa stotinu stupova (u
istonoj skupini zgrada) i dvorana za
audijencije (apadana) koja nadmauje sve
ostalegraevineukompleksu;graditeljska
tradicija razliitih naroda ujedinjena je uovomcarstvuuprepoznatljivstilPerzije.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
15/91
Hram
Hramovikaomjestatovanjaboanstvanastajunakoncudugogprocesareligijskogsazrijevanja.
Prvotnihramovikultnekrinje(vidiprimjer HramuEridu)predstavljajumaleneprostorezartve i
molitvukojeodgovarajuskromnomobredu.
IFazarazvoja
Oblikovanje unutarnjeg prostora je bio najvaniji zadatak slijedee faze razvoja, koji je na kraju
prapovjesnog razdoblja rezultiraonastankomarhainog tipahrama koji se sastojiod izduene cele s
bonimsporednimprostorimaiulazomnaduojstrani,kaokodseoskekue(vidiprimjerseoskakua
TelHasuna).Slijedafazabilajenaglaavanje eonogdijelainjegovoodjeljivanjeodsvetitakojejeod
tadapodnadzoromnovogstalea sveenstva.
Eridu(oko5.000g.p.n.e.)
- uXVIslojuEnkijevasvetitajepronaenajednaodnajstarijihkultnihkrinja;tamalenagraevina
sadri nekoliko glavnih elemenata sakralne arhitekture kasnijih tisuljea: pravokutan prostor s
pravokutnomapsidom,zidne istake slinekontraforima (oblikovna,ali istatika funkcija),oltaru
apsidiirtvenikusrediniprostora.TepeGaura(oko3.500g.p.n.e.)
- skromno seosko kultno mjesto, graevinska skupina akropoleje karakteristina z arani stupanj
hramskoggospodarstva;trihramastojenauzvisiniokojednogmanjegdvoritakojejezatvorenou
potpunostisaprofanimgraevinama;dvoritejeusmjernenopremakultnojniinasjeveroistoku,
izakoje leitzv.Purpurnihram.Ovajhram,kaoionajkojileizapadnojesupremaformiizduene
cele;kodsjeverozapadnoghramautlocrtusepoprviputpojavljujuboneprostorijenalikkapelama
kojesuseuvrijeileurazddobljuUruka;ovajtiphramavrhunacdostieuHramuDuUruku
UrukHramD(oko3.000g.p.n.e.)
- najvei hram stare Mezopotamije; eoni dio se proirujeu popreni brod postavljen ispred
longitudinalnecele.Unjegovusreditutonouuzdunojosihramajednaralanjenanianaglaava
pristupsvetitu:debelivanjskizidsnanojeplastikiralanjen;graevinostodreujuaksijalnost i
simetrija.
IIFazarazvoja
NakonrazdobljaUrukarazvojhramaseprekida,novesakralnegraevinesuskromne,najeesedre
naelagradskekuesdvoritem.Jednostavnekrinjesegrupiraju(upoetkubez vrstogpravila)oko
unutarnjegdvorita.Tekrinjesujednostavne,neralanjeneizduenecelesjednimbonimulazom.
Vanjski prostor hrama se ograuje svetim ogradnim zidom (kisu), a u unutranjosti se na elu cele
pojavljujuprikazi
boanstava,
asvetite
(sa
likom
boanstva)
seodvaja
od
ostatka
hrama.
Na
kraju
tog
razdobljasvetitepostajeegzaktnoplaniranimvelikimkompleksom.
AbuovhramuTelAsmaru(oko2.700g.p.n.e.)
primitivnihramsdvoritem,trikrinjepoloeneokosredinjegdvorita.
arinhramuTelAgrebu(oko2.700g.p.n.e.)
- prethodnitipizgraenustrogoureenosvetopodrujepoputsamostan,zatvorenosnanimzidom;
komplekspokazujemnogoslinostisaakadskimpalaamagraenimutodoba.
ItarinhramuAuru(oko2.300g.p.n.e)
imaisteelementekaohramovisakrinjom,noulazjenaglaendvamazidnimstupcima;hramoviu
AuruITelAgrebuodredilisusmjersakralnegradnjeuMezopotamiji.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
16/91
IIIFazarazvoja
Sumerskaisemitskakulturastavarajumonumentalnehramovekojesureprezentativanokvirzaobredno
tovanjebogova. Temeljnapravila njihove organizacije su:odvojenostod vanjskog svijeta, unutarnja
dvorita,naglaenulaznidio,ralanjivanjezidovastupcimainiama.
UjunojisrednjojMezopotamijinatemeljuranodinstikihtipovahramovanastajetiphramasairokom
celom.Njegovajezgrajestcelakojastojipoprenonaglavnuossvetita,a ispredkoje stojijojedna
istovrsnapredcela.Jezgraceleobavijenajenizomprostorijailihodnikom,tejetakosvetitaisimboliki
trostrukoizoliranoodvanjskogsvijeta.Dvoriteispredhramaokruujusporedneprostorije.
Slijeddvorite,predcela icelaprimjenjujese iugradnjipalaazaprostornuskupinuokoprijestolne
dvorane.Osim slobodnostojeihhramova esto sepojavljujukombinacije viestrukihhramova, svie
dvorita,hramovaikapela.
EnkijevhramUr(oko2.050g.p.n.e.)
- strogosimetriannizprostorijaduglavneosiprviseputsvjesnonastoji iskoristitiperspektivno
pojaanjedojmadubinomprostora,tojedodatnonaglaenouvuenimportalompredcelekojije
dodatnonaglaentornjevima.
Itarinhram Babilon(obnovljenjeoko550g.p.n.e)- 1.500 godina nakon Enkijevog hrama i dalje slijedi istu tlocrtnu organizaciju. Raspored ulaza
prilagoenjebrojnimprocesijama.
SakralnikompleksIali(oko1.700g.p.n.e.)
- strogo simetrino zatvoren kompleks; na zapaadnom dijeluje hram sa irokom celom klasinog
sumerskogtipa,hramimasvojedvorite inaglaenportalpremaulici;usjeveroistonomdijelusu
dva manja dvorita hramovima, ali neto skromnijih dimenzija; najvee dvorite okrueno je
prateimprostorijama,bezhrama.
Asirci na sjeveru ustanovljuju vlastite graevinske tipove, oni preferiraju kombinaciju iduenih i
poprenih prostora jezgra graevine je izduena cela koja na svom zavretku ima popreno
postavljenucelusasvetitemkojejeosimtogaiuzdignutonekolikostepenica.Uglavnuceluseulaziiz
dvoritaprekopoprenopostavljenogpredvorja sutvrenimportalom. esto se rade kompleksi koji
imajuviehramova jedanodprvih takvih viestrukih kompleksa se Sin amapovhram (oko1.700
g.p.n.e.).
Durarukin(oko710g.p.n.e.)
- stambenapalaaSargonaIIjepovezanasa
sakralnimprostorom;trihrama,tridvorita
itricelespojenisuunepravilansklop;ulaz
u
kompleks
povezamje
sa
pravokutnim
dvoritem kojeg okruuju pomoni
prostori, a iz kojeg se pristupa u juno
dvorite sa jednim hramom, odnosno u
sjeverozapadnodvoritesadvahrama.Svi
hramovi imaju tipian raspored Asirskih
hramovauzdodatakodjojednekapeleu
vidu izduene cele. Takoer uz
sjevrozapadno dvorite podignute su i tri
manjekapele; izaskupinesahramovimau
osisasjeverozapadnimistaknutimhramomstojizigurat;
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
17/91
Zigurat
Ziguratisuvisoketeraseilistepenastihramovitornjevi.Njihovevisokemasepostajudominantagradova
ikrajolikauMezopotamiji.Preteesuimhramovisaterasamakojizahvaljujuistalnomnadograivanju
kultnihprostorijanaostacimagraevinanadrastajusvojokoli,teseosiguravajupotpornimzidovima,a
pristupimseosiguravaprekorampiistubita.NajpoznatijiprimjerranograzdobljajeBijelihramnaAnu
terasiuUruku.
OvalnihramHafai(oko2.700g.p.n.e.)
- ovalna forma;prototip visoke terase;ovalni vanjski zidokruujejojedan unutarnjiovalni zid.
Unutarovogzidanalazisenizprostorijakojeformirajupravokutnodvoritegdjesenasuprotulaza
uzdie romboidna terasavisoka6m ijivrhovi suorjentiranepremastranamasvijeta zigurat.Na
terasijehram,astubekojimasedolazinaterasusmjetenesuosiulaznihvratahrama;ovajhram
odrediojeelementezadaljnjirazvojovetipologijekojasvremenomstremisvevieuvis.
ZiguratUr(oko2.000g.p.n.e.)
- prvi klasini zigurat; rezultat sistematizacije i elje zapojaavanjem tendencija izHafaija;donja
terasajepravokutnikdimenzija52x56,visine15musmjerenuglovimapremastranamasvijeta.Na
ovojterasisenalazedvjiemanje,proporcionalnoumanjene,anatreojterasinavisiniodoko21,5mstojiirokacelakaohramglavnogboanstvagradaUraboanstvomjesecaNANA;usredinu
hramausmjerenojemonumentalnotrokrakostubite,ijisekrakovisusreupodvelikimvratimana
srediniprveterase,odatlesrednjikraksepenjeravnosvedogornjeterase;ziguratjepostavljenu
prostranopravokutnodvoritesapreddvoritem.
Ovajziguratpostaojeuzoromzaslilnegraevineudrugimsumerskimgradovima:Eriduu,Urukui
Nipuru.
Izaklasinogsumerskogtipaostupnoserazvijajusvevie istrmijegraevine.Stepenastavisokaterasa
postaje stepenastim tornjem koji dominira gradovima Kasita, Asiraca i Babilonaca, aiji se najbolje
sauvaniprimjercinalazeuAkarKufuiogaZombilu.
ZiguratEtemenankiBabilon(oko600g.p.n.e.)
- najznamenitiji zigurat, zahvaljujui
Herodotovom opisu, podigao da je
Nbukodonozor II na ruevinama
prethodnih hramova; njegov naziv znai
hram kamena temeljca izmeu neba i
zemlje, toranje stajao u sreditu grada u
svetitu boga Marduka u pravokutnom
dvorituveliinestranicaoko400m;tlocrt
ziguratamjeren
urazini
zemlje
iznosi
oko
90x90m,sveukupnavisinadokrovahrama
bilajeoko90m.
Vanjske povrine bile su prekrivene
pocakljenomopekom,ahramnanajviojrazini
imao je plave zidove i metalni krov (zlato?);
ziguratseuzdizaobitnostrmijeodbilokojegdo
tadapoznatog.
Podizanjeovakvihtornjevapretpostavljaiovladavanjeposebnihgraditeljskihvjetinaitehnikagradnje.
Terasesesastojeodstotineslojevaglineneopekeizmeukojihsu,radiporavnanja,poloenestrunjae
od trske u sloju pijeska. Konopci od trske proteu se kroz horizontalne slojeve graevine poput
armature. Relativno mekanajezgra obloenaje vanjskim slojem peene glazirane opeke, imeje
osigurananjihovadugovjenost.
Kodziguratajepoprviput impozantnagraevinskamasapresudnoodreenavertikalom,pri emu
nijebitnagradnjaprostora,ve gradnjatektonskogznakakojiprostoromdominira.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
18/91
EGIPAT
ZemljopisnoEgipatjepredstavljaouzakpojasplodnezemljeusredpustinje(irine220km)kojiseod
obalaSredozemljapruaoko1000kmpremajugu.Uunutarnjemureenjudrutvakontinuiranopostoje
unutarnje suprotnosti Gornjeg i Donjeg Egipta. Upravo ova dva imbenika (izolacija i unutarnje
suprotnosti) predstavljaju korijene viestrukog dualizma egipatske kulture, te istovremeno odreuju
povijest,politikuiustrojEgipta.
Gospodarstvojebaziranonapoljoprivrediitrgovini,drutvojehijerarhijskistrogopodjeljeno,avjerase
svremenomrazvilaunedogmatskioptimistikipoliteizam.
Graevinskizadacisusemijenjaliukoraksapromjenamadrutvenihuvjeta:
Starokraljevstvo: mastabeipiramide;
Srednjekraljevstvo: pogrebnihramovi;
Novokraljevstvo: hramovibogova.
Konstruktivnioblici
Upotrebamaterijalaimasimbolikoznaenjeprofanaarhitetkturaseradiodopekeidrveta,ahramoviigrabniceodkamena(kaoznakvjenetrajnosti).Konstruktivniobliciegipatskearhitekturenastajukao
apstrakcija igeometrizacijapredloaka izanorganskog svijeta,adijelomkao stilizacijabiljnihoblika ili
reminiscencijanadrevnegraditeljsketehnike.
Svigraevinskioblicisudugotrajniisrodni,njihovetemeljnecrtenastajuueksperimentalnojfazina
poetkuStarogkraljevstvatesepotvrujuudobapiramida.
Dualizamtektonskihiorganikihoblikajednajeodtrajnihznaajkiegipatskearhitekture.
S vremenomjedolodo stapanjadualizma tektonskih iorganiskihelemenata s tradicionalizmom i
simbolizmomunerazdvojivoproimanjefizike imetafizikepojavnosti,stogasemoetvrditidasvi
graevinskiobliciimajusimbolikoznaenje.
Najbolji primjer za to su obelisk ili piramida koji se teko mogu smatrati zgradama, ve jedino
tektonskimznakovima onisuapsolutneformeizaijeseistoekrijeviestrukasimbolika.
Stup se rijetkopojavljujekao tektonska forma (piramide,pogrebnihramovi), ee stup imaatribute
biljnogsvijeta(lotos,papirus,palma)itoudetalju(kapiteluoblikuliailicvijeta)iliucjelini(svenjasti
stupovi).Uljebljenizavrnivijenaciastragal(zaobljenitapkojiobilaziuglovezgrade)sureminiscencija
starihgraditeljskihtehnika.
Rastgraevinskihmasarezultatjeapstrakcijeipojednostavljivanjanaosnovnegeometrijskeoblike.
Kompozicijasklopova,bezobziranaveliinupojedinogdijelaimanaglaenuhorizontalnost.
Vanjskidojam
po
iva
na
oblikovanju
siluete
istaploha
zida
(upo
etku
vie
slinosti
sMezopotamijom
ralambazidastupcima).
Velikeravneploheidealnapodlogazaplitkireljef(stapanjearhitektureilikovneumjetnosti)
Egipatski stil mase nastaje svjesnim reduciranjem poetne raznolikosti oblika na nekoliko temeljnih
elemenataegipatskearhitekture:
pilon (egipatska monumentalna vrata); hipostil (dvorana sa stupovima) glavni element profane
(stambene)arhitekturedobiva svojenovo znaenjeu sakralnojarhitekturi prolaznadvorana sa
naglaenim srednjim prolaznim dijelom koji tvori bazilikalni presjek (na taj nainje omogueno
osvjetljenjesredinjegdijeladvorane);ravnikrov;dvoritesastupovima;stup; obelisk; piramida
(pyramidionjevraksvakepiramide)
Simetrinostigraenjepouzdunojosijednoodnajvanijihnaelaegipatskearhitekture.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
19/91
Urbanizam
Oegipatskimgradovimaimarelativnomalosaznanjanatemeljuiskopina.
Najvaniji gradovi prijestolnice bili su Memfis, Teba i Ahetaton. Za razliku od oskudnih podataka o
egipatskimgradovimapronaenojeveomamnogopojedinanihspomenika,umjetnina ispisatakoda
postojeveomajasnepredodbeovisokojkulturiStarogEgipta.
Egipatskiurbanizamsetemeljionaslijedeimnaelima:
orjentiranjepremastranamasvijeta;
pravilnosttlocrtnogpredlokagradskihulica;
sredinjipoloajsvetitaipalaa;
uvoenjevodeugradskotkivo;
socijalnoidrutvenozoniranjegrada.
EgipatskihieroglifNIOUT znakzanaseljegrad
Memfis(memfisjesinonimzabijelizid) jebioprvivelegradstarogasvijeta,nastajevjerovatnoudoba
vladavine
osera,kada
njegov
savjetnik
iarhitekt
Imhotep
uvodi
veliko
razdoblje
arhitekture
Starog
kraljevstva.
Kahun
Naseljenamijenjenograditeljimapiramidaza faraonaSesostrisa II,oko2500.g.p.n.e.,karakteriziraga
racionalnageometrijskashema.
povrinagradaiznosioko10ha(280x360m);radjezidompodijeljennadvaklasnorazliitadijela;
graevinske esticesuveliinomprimjernesocijalnomstatusu:odmalenih povrineoko125m2
dovelikihpovrine2000 3000m2;gustoaizgradnje 80zgrada/ha(robovskidionaselja).
Plangradajasnoodraavanamjenu isocijalnustrukturu,ovajgradsemoesmatratiranimprimjerom
kolonijalnoggradakakavenastatikasnijenaSredozemlju.
Teba
Glavni gradu Srednjem iNovom kraljevstvu, trapezoidnogoblikadimenzijaoko6 x9 km;naglaena
sredinjareprezentativnaos kanalsadvamanjajezera.
Ahetaton/TellelAmarna gradsunca
Slobodnijeformiran,gradjeutemeljenkaonovaprijestolnicaoko1380.g.p.n.e.odlukomAmenofisaIV.
naistonojobaliNila,pokrajdananjegamjestaTellelAmarna.Gradjenakon25godinabionaputen.
linearnigrad(12km);glavnaulicausporednasNilom,iroka45m,sporedneulice=1,5 10m;
funkcionalno zoniranje grada: kraljevska etvrt, sakralni prostor, predjeli stanovanja plemstva i
visokihslubenika,naseljaniihslubenika,radnikanaselja.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
20/91
Stambenaizgradnja
Tipologijastambenearhitekturerezultatje,ogranienogkoritenjatlazanovugradnju,tekoncetracije
stanovnitva u gradove. Kua u nizu postaje prevladavajui tip stambene arhitekture. Drava razvija
posebanobliknaseljanaseljazaradnikeuzveagradilitasvetitainekropola.Uovimnaseljimavlast
podstrogomkontrolomdriobrtnike,umjetnikeislubenikekojisuupueniutajnehramova,grobnicai
palaa. Ta naselja su ponekad ukljuena u grad kao strogo odjeljene etvrti (Kahun), a ponekad su
podignutakaosamostalnazatvorenanaselja(TellelAmarnaiDeirelMedini).
DairelMedina
NaseljeizdobaRamzesaIIukojemjebilooko70kuaunizu,razliitihveliina.
dimenzijenaseljaoko145x50m;kue irine4 9m,duine10 18m (iznimno30m);korisna
povrina35 160m2 ovisnoostatusuvlasnika.
TellelAmarna
tipizirana izgradnja, istovjetneorjentacije;dimenzije graevnih esticaoko10 x20m;pripadnici
viihstaleaiveukuamasadvoritem;raznovrsnijatipologijaiveliinakua.
Palae
Sauvaniranioblicigradnjedijelaoserovogkompleksapokazujuoponaanjegradnjedrvetom:skeletnu
konstrukciju sa zidnom ispunomodpletera ikrovoveod lagano zaobljenihdrvenih reetkiprekrivene
trskom.UtjecajMezopotamijejebrzoasimiliran.
Ve kodranihgraevinapokazujusedetaljikojieodreivatiegipatskuarhitekturudokasnograzdoblja:
prozori s reetkamapostavljeni ispod krova; stropovi s gredama;oblikovanje kapitela i zavrnog
vijenca; upotrebom laganog, organikog materijala, kao i arenih dekoracija arhitetktura dobiva
sveanivedarkarakter.
PalaaAmenhotepa IIuMalkati opseankomplekskojisesastojiodskupinaviegraevinakojese
meusobno proimaju, a rasporeene su oko prostranih dvorita, ceremonijalnih trgova i vrtova.
Sreditesklopajevelikodvoriteokruenosa etiripalae.Kraljevapalaasatojiseoddvavrlorazliita
sklopaprostorija sjeverni, slubeniu kojemnijeprisutna simetrinostu rasporeduprostora ijuni,
privatnikojijevrlostrogoisimetrinoorganiziran.
Svetita
AmonovhramisvetiteuKarnaku
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
21/91
Nerazdvojni dio ivota u Egiptu je religija, koja nastaje stapanjem razliitih tradicija. Egipatsko
sveenstvoseosimosnovnogpozivabaviiuravljanjemvelikihposjedaipohraniprinosa,teodravanju
arhiva,knjinica,kola iradionica.Zasveteaktivnostipostojegraevinekojeuzsvetitanarastajudo
veliine gradskih etvrti. Izmeunjih stoje svetita kaodominantnevelike graevine sjednim ili vie
hramovaunutarsvetogprostoraokruenogzidinama.
Svetitasepovezujusustavomsvetihputeva,kojiseukraavajusfingama,obeliscima inakojimase
gradepostajepaviljoni.
AmonovhramuKarnakustoljeimajebiopodizankaodravnosvetite,stogane udidagapovezuje
gustamreaputevasanjegovimsporednimsvetitimaihramomuLuksoru.
Hramovi
Egipatskihramje kuau kojoj stanujeboanstvo.Prostorniprogram sluipraktinoj slubihrama sa
njezinimsloenimritualima.Egipanihramovepromatrajukaosastavnedijeloveorganikogasvijeta,te
ukolikojehrampotrebnopoveationigabriljivorazgraujuiugraujunjegovedijeloveunovi.
Ranihramovi,malenasvetita krinjenisusauvanijersubiligraenioddrva,trskeigline.
Egipatskijehram strogousmjerena graevina, ija se sredinjaosprotee cijelomduinom svedosvetita.Duteosihramovisunajeepodignutiutriglavnaodsjeka:
- ulaznipilonisvratima,izakojihseupravilunalazidvoriteokruenotrijemovima;
- premadvoritujeotvorenopredvorjeilizatvorenihipostil(estokombinacijaobojega);
- unutranjost hrama sadri kapele, sakristije i ophode, a u sreditu se nalazi komora za svetu
barkuililikboanstva.
Putksvetituvodikroznizvratakojaslijedomotvorenihizatvorenihprostorastvarajuritamsuavanjai
irenja,kojisedodatnopojaavaizmjenomsvijetlaisjene.
HorusovhramuEdfuupruajasanprimjerralambevelikogahrama
Amonovhram
u
Karnaku
temeljno
na
elo
uve
ano
idopunjeno
neuobi
ajenim
nizovima
prostora.
Hramoviipalae
ZadnjakarikaurazvojuhramovaipalaajesuhramovipalaeRamezej(Tanis)iMedinethabu.
Tipologijihramapridruenajepalaa,au skladusnestabilnimdrutvenimuvjetimacijelikompleksje
utvren.Remezejimaviecivilnikarakter,akodMedinethabuaprevladavakarakterutvrde.
Medinethabujestrogo(pravilno)ralanjenipregledan.Jezgrakompleksajemonumentalanhram,koji
usvimelementimaodgovaravelikimhramovimaNovogakraljevstva:
dva para pilona; dva dvorita sa stupovima; predvorje; hipostilne dvorane; svetite i tipino
osnosimetrinooblikovanslijedprostora.
Hram je zajedno sa kraljevom palaom i prostorima za boravak sveenstva, skladita, upravnimprostorijamaokruenprstenomzgradazaosobljeiposlugu.Cijelikompleksjeokruensa17mvisokim
utvrenim zidom ija vrata i krunite oponaaju asirske uzore.Obamonumentalnaulaza odgovaraju
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
22/91
najmodernijemstupnju tadanjegradnjeutvrda.Gornjikatovi tih22mvisokihtornjevapovezanisuu
prostorkojisluikraljuinjegovimdamamazapovremeniboravak.
Grobnicaustijeniipogrebnihram
Krozpovijestsemonumentalnostugradnjigrobnicaokreesagradnjemastabaipiramidapremagradnji
pogrebnihhramova.Vaan stupanju razvojupredstavlja gradnja graobnicau stijenama, kojiuneto
stroijojformipreuzimatrodjelnisustavposljednjegputovanja.Izjednostavnihprostorasapoprenom
prostorijom nastaju ralanjeni sklopovi, koji su odreeni ritmikom izmjenom irokih i dugakih
prostorijapremauzoruhramovauzpiramide.
GrobnicaustijeniuGauelKebiru
nizanjeprostorijauzorzavelikipogrebnihramkraljiceHatepsutuDeirelBahari.
DeirelBaharipogrebnihramkraljiceHatepsut
Mentuhotep gradi prvi hram koji ima piramidalni zavretak, 500 godina kasnije kompleks se
dograujeHatepsutinimhramom;zagradnjusupresudnedvoranesastupcimapodignutejedna
iznaddrugeipovezanesarampama,natajnainsupreuzetioblikovnielementiMentuhoteptovog
hramaiobjegraevineoptikistopljeneujedinstvenucjelinu;alejasfingivodiodhramauKarnaku,prekoTebedoovoghrama;stapanjearhitektureiskulpturevrhunacegipatskeumjetnosti;
Mastabaipiramida
PrvavelikaarhitekturaEgiptanastajesgrobovimakraljeva.Ve uprapovjesnomEgiptusestvaraobiaj,
utemeljenuvjeri,da sepodzemnomgrobudodijeli simbolikakua iznadnjega.Postupno tagradnja
dobiva oblik mastabe (stepenasti grob). Mastabaje izdueno graevinsko tijelo s ravnim ili plitko
zasvoenimkrovom, teravnim iliukoenimzidovimaodglinenihopeka.Ralambazidovaprenosido
detalja ralambupalaabuduidajemastabavjena rezidencijakraljeva.Uunutranjostseponekad
nalazi i vie od 50 prostorija simetrino rasporeenih oko sredinje grobne komore skladita za
potrebepokojnika,auzvanjskizidleejednostavnijigroboviunizudvorjanakojisupratilivladara.
Preoblikovanjetradicionalnegrobnicezaetojegradnjomstepenastepiramidekralja oserauSakari
(oko2500g.p.n.e.).NjezinimgraditeljemsmatraseImhotep.
Prvobitnamastabanijebilaprimjerenakraljukojijeuzdignutnarazinuboanstva,pajeonapoveana
na42mvisine,saetiristepenice,dabiukonanicibilaproirenanatlocrtnudimenzijuoko100x100mi
visinuodoko60m,saeststepenica.Piramidasenalaziusredsklopagraevinakojeokruujezid(277x
545m)itakoomeujeoserovkompleks.GledanosNilataimpresivnaskupinagraevinasastojiseod
dugehorizontalezidina,nadkojomseuzdiemasastepenastepiramide.
Piramida
Klasinapiramidasastavljenajeodjednostavnihgeometrijskihoblika:tlocrtnajepovrinakvadrat,vrhje
zavrnatokaokomicepovuenaiznjegovasredita,a4boneplohejesujednakokranitrokuti.Takva
piramidajestvorenauIVdinastiji,tesluikaomodelzagrobnicekraljevaStarogkraljevstva.
Povijesnirazvojoblikapoinjesastepenastom
piramidom iz Sakare, kao prelazni oblici
slijede: razlomljena piramida iz Dahura
(mijenja se nagib sa 54 na 43), te crvena
piramida iz Dahura (nagib je kontinuiran
4330') gdje pronaeno naelo koje je
doivjelo vrhunac u gradnji piramida(Kefrenova, Keopsova i Mikerinosova) u Gizi
(nagibje5152'). piramidauSakari
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
23/91
Zahvaljujui nagibu piramide dobivaju na visini, te postiu klasine proporcije baza Keopsove
piramideje230x230m,avisina146,60m.
Ovakvomoblikovanjuosimtehnikih iformalnihrazlogapostoje iteolokirazlozipiramidajesveanj
sunevihzrakanakojemsekraljevKA(dua)uzdiepremasuncu.
Gradnjapiramida
se
priprema
podizanjem
velikih
mastaba
s
vanjskim
omota
em
ijezgrom,
odatle
se
razvijakombiniranouvertikalnimihorizontalnimslojevima.Okokoninejezgreuzdiusezidneljuske
koje zbog nagnutosti prema jezgri usmjeravaju unutarnja naprezanja prema jezgri, tako masa
piramideuvrujesamusebe.
Gizapiramidestojekaodominantenadpripadajuimsvetimpodrujemkompleksompiramida.
Odustalo se od gradnje kompleksa (kao u Sakari), dosljedno je primjenjena trodjelna koncepcijaposljednjegputa,tejenatajnainpostignutajoveamonumentalnostistrogoa.
Piramida stojinauzvisini (platou ili terasi),pogrebnihram stoji isprednje,auzNil senalazihramu
dolinigdjemoepristatibarkasapograbnompovorkom.
Karakteristikeegipatskearhitekture:
geometrijakaotemeljnapodloga;
simetrinostiaksijalnost;
visokorazvijenismisaozaharmoniju,mjeruiproporcije(poznatinizoviaritmetikihproporcija);
ovladavanjetehnikomobradekamenaiupotrebomkamenakaograevinskogmaterijala;
bliskostsprirodomiapstrakcija.
integracijalikovneumjetnostiuarhitekturu.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
24/91
EGEJAprveeuropskevisokorazvijenekulture
RaznolikoobalnoiotonopodrujeokoKretskogiEgejskogmorazatvorenonakopnugorskimlancimai
povezano brojnim otocima. Ta prirodna zatita, kao i blizina trgovakih puteva u doba prvih
visokorazvijenihkulturarezultiralajenastankomprviheuropskihvisokorazvijenihkultura.
Ubronanomdobumijenja sepolitika iprivredna struktura i stvaraju se regionalni kulturni krugovi
(Trojanski,MinojskiiMikonski),najvanijesrediteranogbronanogdobajeTroja.
U srednjem bronanom dobu prevlast preuzima Kreta u njoj se prapovjesna religija i feudalno
hijerarhijskodrutvenoureenjepovezujusnaprefnomtehnikomicivilizacijom.
DoseljavanjemAhejacaiJonjanaprevlastprelazinakopnoMikena.
Graditeljstvo ranog razdoblja iskazuje se u Egeji vie raznolikou tipova i oblika nego openito
obvezujuim idejama, programima i pravilima. Utjecaji i tradicije preslojavaju se, stapaju i ponovo
cijepajuuregionalnekulture.Njegovrazliit,dijelommaritimni,dijelomkontinentalnikarakternaposeje
izraenuantagonizmuminojske imikenskekulturenakrajubronanogdoba.Unjima supolarizirane
privredne,politike iumjetnike snageegejskogsvijetanakondvije tisuegodina razvitka.Osobitost ioprenostuarhitekturijasnijesuizraenenegoulikovnojumjetnosti.
Minojska arhitektura upadljivo se razlikuje od kontinentalnih visokorazvijenih kultura, kao i kultura
egejskogrubnogpodruja,svojim"labirintskimsustavom".Tlocrtnirasporedioblikgraevinazasnovani
su dodue na prevlasti pravoga kuta, ali se odriu zatvorenosti prostora i jasnog omeivanja
graevinskihtijela.Kodnizovaprostoraomiljenisuneprekinutiprijelazikojidijelomproizlazeiztipinog
pristupaprostorijamadukontinuiranihglavnihzidovasotvorimavratauuglovimaprostorija.
U sredinjim skupinamaprostorija kuagospodara ipalaa zidovi su stupovima ili vratimaprekinuti i
rastvoreni na vie strana. Tako se po voljimogu otvarati prema sljedeim prostorijama, terasama ili
dvoritimazasvjetlo.Dekorativne ili iluzionistikezidneslikarijeoduzimajupreostalimzidnimplohama
statiki, omeujui karakter. Dapae, motivi se bez vidljiva zastanka vode i preko uglova. Raspored
prostorijaizbjegavajasneneprekinuteosi,naglaavajuijednakovrijednostusmjerenja,kojaseuvelikim
prostornimsklopovimapalaasasustavimahodnikazakomunikacijupojaavadoefektalabirinta:slijed
hodnika i prostorija voden je u krunom (prostorna spirala) ili ukrtenom kretanju, zbunjujui i
iznenaujuineprestanimnovimprijelazima.Minojskaarhitekturasaspektadoivljavanjaprostoranije
statina nego fluidna, nema odreeno usmjerenje ve je neusmjerena, nije jednoznana nego
vieznana, nije planska nego spontana, nije zatvorenanego otvorena. Izvana nije odreena vrstim
oblikom,ve jeorganizirana iznutrapremavan.Tedefinicijeopenitosevietiuslikarstva iotvorene
prirodenego
arhitekture.
Svojim
slikovitim
karakterom
minojska
searhitektura
stapa
sceremonijalnim
priredbama,dakle sdrutvenom reprezentacijom,onajenjezinukraeniokvir.Ujednakovrijednosti i
vieznanosti usmjerenja osjea se moda djelovanje svestrane prostorne orijentacije jo iz
prapovijesnog doba (pilje, slike na stijenama, nomadstvo), a moda i djelovanje mnogolike i
promjenjivemaritimne topografije (pomorstvo).Pri svojprividnoj iracionalnostiupraksi sepotvruje
fleksibilnosttognainagradnjeijaseorganizacijazasnivanafunkcijama.
Saimanje skupina prostora i graevina u slikovito odreene obuhvatne sklopove kudikamo nadilazi
primitivnu, adicijsku shemu ostalih ranih kultura (TROJA). Tijekom kasnije povijesti (barok, XX. st.)
ponovoedoidorastvaranjaprostornegraniceistapanjaprostora.
Mikenska arhitektura suprotna je minojskoj. Ona preuzima ralanjivanje i ornamentiku minojskearhitekturepalaa,noipakpoivanapreglednomoblikovanjuiralambiprostoraivolumena.Omiljen
tipgraevinejemegaron.Nedostacinjegovakrutogtijelanadoknaenisujasnoomoblika.Megaronje
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
25/91
gradnja sjednoznanim osnosimetrinim usmjerenjem. Os simetrije gotovo se nikada ne ukrta s
drugom, ak ni kod viedijelnih velikih palaa kasnog razdoblja, gdje dolazi do njezina usporednog
izmjetavanja (propilon iproeljemegaronauTIRINTU). Jednostavnousporednonizanjegraevinskih
tijela(TROJAII)kodmikenskihutvrdauzmiepredstepenastomralambomukojojseglavnimegaron
istie svojom veliinom ili postavom na najvie mjesto. To poveavanje monumentalnosti postaje
presudnim imbenikom, kojemu se pridruuje i vojniki karakter utvrda. Na reprezentativnim se
mjestima kiklopsko zie utvrda povlai pred briljivim majstorskim zidanjem od velikih kvadara.
Jednostavna, funkcionalna forma graevinskih lanaka izborom materijala i krajnjim reduciranjem
zadobiva elementarnumonumentalnost. To vrijedi i za velike kupolne grobove. Jednostavni temeljni
oblicikupole idromosamonumentalizirajuse tehnikomgradnjevelikimklesancima, ijojkvalitetinisu
potrebnidaljnjeralanjivanjeiobrada.
Karakteristine temeljne crte mikenske arhitekture jesu tektonska jasnoa, jednoznaan oblik
graevinskog tijela i prostora, reduciranje na mali broj elemenata, slinost i usporedna postava
graevinskih tijela, iskoritavanje topografske situacije pri gradnji i ralanjivanju graevnih masa,
naglaavanjestupnjevitomralambom
Konstruktivnioblici
ArhitekturaEgejepokazujeraznoliketipoveioblike,naotocimanastaju:otvorenigradilabirint,ana
kopnu:megaron,megalitskagradnjaiutvrenigradsakropolom.
Minojskaarhitektura stvara segradnjomvelikihpalaa,oblikovanje teiviedekorativnomdjelovanju
nego tektonskoj logici, to je dodatno naglaeno kontrastnim oslikavanjem jarkim bojama. Bogata
ornamentikakoristigeometrijskeisimbolikelikove(spiraleirozete).
Osnovni element takvpg dekorativnog stila je
minojski red (stil) stupovakoji seuvijeknalaze
na istaknutim dijelovima palaa umjesto
stupaca.
Stupje drveni potporanj koji se suuje prena
dolje i koji stoji na krunoj ili etvrtastoj ploi
(plinta). Glava potpornja se sastoji od
jastuastogkapitelaizmeuprstenovaiobrua.
Iznad kapitela postavljenaje snano istaknuta
etvrtasta ploa (abak) na kojeg se oslanjaju
nosivegrede.Kodprimjenenaproeljima stup
nosiikonzolno
izba
ene
nosive
grede
na
kojima
leevijenci.
Stiliziranirogovibikaestzavretakvijenacaminojskihpalaa.
S vremenom je u minojskoj arhitekturi dolo do stilizacije, no na Kreti je stilizacija ila u smjeru
dekoracije, a ne tektonskokonstruktivno karaktera arhitekture, zbog simbolikog formalizma kojije
arhitektura morala imati (npr. suavanje .stupa prema dolje protivi se konstrukcijskoj logici ili
ukraavanjeornamentomstupovanaAtrejevojriznicibezodnosapremakonstruktivnojfunkciji).
Zaetak takvog dekorativnog pristupa vidljiv je na primjeru palminog kapitela iz malog hrama u
ArkadesunaKreti.
Velikepalaeprestavljajuzaetakgraditeljskekolemediteranskearhitekture.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
26/91
Vanjskioblikpalaeodgovara fleksibilnomprotonomtlocrtnomsustavu.Viedjelnigraevinskisustav
sastavljenjeodviegraevinskihblokova razlilitihgabaritakoji supovezani fleksibilnim sveukupnim
rasporedom.
Uobiajeninaingradnjejezidod lomljenogkamena ibuke idrvenimgredamazaojaavanje.Drveni
doprozorniciidovratnici,vidljividrvenidijelovikanatnekonstrukcijeestosudekorativnonaglaavani.
Noviupotrebljenielementikodpalaasustupci,stupovi,istaknutivijenci,balkoniibalustrade.
Glavnaproelja esto suokrenutapremavelikim sredinjimdvoritima i za razlikuodulinihproelja
ovdje su graevinski volumeni briljivo usklaeni. U sauvanim ostacima palaa vidljive su razliite
slobodne kombinacije arhitektonskih elemenata, koji esto objedinjuju vie funkcija oni su
istovremenosscenazamnogekulturne,javne isakralnerituale.Najznaajnijesauvanotakvodvorite
bilo je sredinje dvorite palae u Knosu proelje zapadnog krila pokazuje svu rasko minojske
arhitekture. Prema A. Evansu palaaje imala tri etae, i bilaje plastini razvedena nizom galerija i
rizalita,tebogatooslikanauukraena.
Kontrast svjetla i sjene stvara dojam prozrane, otvorene arhitekture, iji slikovit dojamje pojaansnanimbojamaibogatimkornamentom.
Karakterotvorenostiipropusnostividljivjeiusredinjimskupinamaprosotrijauunutranjosti uestale
su dvorane sa stupovima, koje se najee otvaraju na vie strana i prelaze u druge prostorije, a
svjetlarniciomoguujuizmjenusvjetlaisjeneusvimdijelovimagraevine.
Konstrukcijski vaan element pored minojskih stupovajesu pravokutni stupci na kojima su oslonjeni
arhitravikrovnegrede.Otvorenapolja estosuugornjojtreinipodjeljenapoprenimgredamainataj
nainsudobivenavratasodvojenimnadsvjetlomkarakteristinioblikovnielementminojskihpalaa.
Izmjena svjetla i sjene dodatnoje osnaena ornamentalnim i iluzionistikim zidnim slikarstvom koje
dodatnopojaavadojamdinaminostiimeusobnogproimanjaprostora.
VrhunactakveprostorneorganizacijejekraljevstanupalaiuKnosusatojiseodkombinacijedvorana
sastupcimasasvjetlarnicima i terasama,asredinjiprostordvoranadvostrukihsjekira (nazivpotie
vjerovatnoodlabirinta labrysjesinonimzadvostrukusjekiru)imasamojedancjelovitzid.
Mikenskaarhitektura
Oprenaminojskojarhitekturi,sklonatektonskojmonumentalnosti.
TosejasnorazabirenavratimaAtrijeverizniceuMikeni,gdjedromoszavravamonumentalnimvratima
koja sukao idormosgraenavelikimkamenimblokovima (megalitskagradnja).Timmonumentalnim
vratimapridodana
je
lana
arhitektura
tipi
no
minojskoga
stila
uobliku
dekorativne
ornamentike
kojomsutavrataukraena.Natajnainulazugraobnicupretvorenjeusimbolikoproeljepalae.
U mikenskim rezidencijama pojedini oblici i dekorativne tehnike su uglavnom minojskog porijekla,
mikenski nain gradnje pokazuje se tamo gdje se njegova specifinost moe pokazati neovisno o
graevinskomprogramukodgradnjeutvrda.
Pored kiklopskog zida odjedva priklesanih blokova kamena, na reprezentativnim se graevinama i
mjestimapojavljujeibriljivoobraenokamenozieodkvadratnihblokova(obradabronanimpilamai
pijeskom)polaganihuslojevejednakevisine.
Od takvog veza nainjenoje i zie uz Lavlja vrata u Mikeni. Ta vrata klasini su primjer mikenskemegalitskegradnje etrimasivneploeploeonlikujukameniokvirsprolazomvisokimoko3,5m i
irokimoko3m. Iznad arhitrava (horizontalne grade)u vez zidaostavljenje rasteretni trokutkojije
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
27/91
konzolnonadsvoen.Trokutastiotvorjezatvorentrokutastomploomsareljefom.
Odmjerenimvaganjemmasa,tojebilouvjetovanomaterijalominamjenom,tekvalitetnomralambom
postignutojedosljednooblikovanjeulaznihvratanajranijieuropskiprimjerplastikevelikogformata.
Labirintimegaron
UEgejisuseizrazliitihgraditeljskihtradicijaoblikovaladvasuprotnasustava ijasuprotnostpresudno
utjeenaklasinograditeljstvouGrkoj.Maritimnekulturerazvijajulabirint,akopnenemegaron.
Labirintugrkomjezikuoznaavaarhitekturunepreglednatlocrta.Strukturatearhitekturepotjeeod
elijasto zbijenih elmenata kue u srednjeazijskom urbanizmu. Ta struktura ne poiva na nunoj
predodbi vrstog graevinskog tijela, ija se formadijelinamanjeprostore, ve upravo suprotno
orgranizacijskonaelolabirrintaserazvijaskupineprostoraodsreditapremavan.Natajnainkuase
moejednostavnodograivati,aliiprilagoditiformiterena.
NeolitikaskupinakuauKnososupokazujetipineelementeminojskogprostornograsporedaitehnike
zidanja:neprekinutiglavnizidovizaviekua(tednja,ukrutazidanegraezbogpotresa)iprostorekoji
supostavljeniunizu(nastavljajuseunizu).Kefalijaprimjerkasnominojskognaseljasalabirintskogstrukturom.
Megaronugrakomjezikusinonimzaglavniprostorkueiliveegraevine,prostorzaokupljanje.U
Egejskom uzoru to predstavlja pravokutnu kuu s velikom dvoranom kao prostorom za ognjite i
boravak.
Megaronjegraevinskivolumendugakipravokutnikzatvorenihbonihzidova,podijeljenujedan
glavniprostor ijedan ilidvasporednaprostora.Proeljesenajeerastvarauotvorenopredvorjes
bonimzidnimproduecima(antama)istupovima.
Megaronjegraevinaizrazitoorjentiranaujednomsmjeru.
Meuraznimvarijantamauegejskomsekrugususreudvatiparazliitihproporcija:
- tipdimini,seskloimikenaodnosastranica1:2;
- tiptrojaodnosastranica1:3
Graevinskioblikkojipokazujekrutost,zatvorenost,samodostatnost,tojenaroitovidljivokodgradnje
skupinamegarona,kojisepostavljajuparalelno,noupraviluserazlikujusvojimgabaritima,tesetako
dobivaprostornakompozicijavolumena.
Monumentalnopoveanjeoblikamoguejepostepenim ralanjivanjemnanizanih graevinskih tijela
(TrojaII)ilinaglaenimisticanjempojedinanogtijelaunutarskupine(Tirint).
UZavrnojfazidolazidomjestiminigproimanjalabirintaimegrona.
Urbanizam
Prvagradskakulturaegejskogakruganastalajenakikladimamalenisnanoutvrenigradovi Biblos,
Tars,Mersina,ukojimaseoblikujeshemagradasastambenimdijelomvisokoiznadobaleilukompodno
grada.
UsrednjebronanodobanastajunovigradovisKnosomkaopolitikimiprivrednimcentrom,teMalijom
iFestom(izvornoPhaestum)kaoglavnimgradovimaporednizamanjihgradovapalaakaotosuZakro,
Gurnija,idr.
Naselja iurbanizmave u ranom razdobljudobivaju tipiankarakter,osim lukihnaseljanovigradovi
nastajunaobrancimabrdaokrenutipremaunutranjostiinauzvisinam,spogledomnamore.Ozatiti
odeventualnihnapadanijesevodilo rauna,tojevidljivo iz injenicedasejedvamogunai tragoviutvrenja.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
28/91
Kretskiurbanizam vie voli kumulativan rastu skladu spostojeimokolnostima,nego krutureen
sustav.
Ubronanodobanastajekaratkeristinitipgradaminojskigradpalaa.
Njegovsklopjemjeavinapromiljenogplaniranjaiorganikograsta:Centargrada,aliipolitiki,kulturni
i privredni centarje kraljeva palaa, odnosno palaa pokrajinskog vladara.Glavne ulice usmjerne su
premanjoj,noonenisukrutopostavljene,prilagoenesutopografijiterena,uskeuliceizmeunjihslue
kaopopreanveza,aestosunapadiniizgraenekaoulicesastubama.
Uveimgradovima(Knos,Malija)jezgragradarazvijaseokopalae,agradske etvrtitvore labirintsku
strukturuuvrjeenujoodneolitika.Nagradskujezgrunadovezujuseetvrtivanjskoggrada.
Knosos
okopalaeseformiraovalnagradskajezgradimenzijaosi600x1000m.,unutarkojesusmjeten
radionice, trgovine, vile dvorskog plemstva,javne zgrade (npr. karavansaraj pretea motela,
odmorite,prenoiteigostionica),temalapalaa.
Okogradskejezgreukruguod15001800mpredgraeseiriumanjezgusnutvanjskidiograda.
BrojstanovnikaKnososapremaEvansuiznosioje12000stanovnikazasredinjidiograda,80000stanovnikazacijeligradi20000stanovnikazaluku.Knosjeprvivelegradmediterana.
SlinoKnosukoncipiranisugradoviMalijaiFest,aliimanjigradovipoputGurnije.
Gurnija
- grad leinauzvisini iznadzaljevaMirabelo;prstenastaulinamrea,nakojusenadovezujumanje
(ue)ulice (slijepe,prolazne,sastubama idr.);usreditugradastojimalapalaa (bezcentralnog
dvorita),javnitrgsenalazinanjenojjunojstrani;ovakavustroj istrukturagradaodgovaratipu
maloggradakakavnaobalamaEgejepostojisvedoXXstoljea.
StanovanjeKreta
Meu ranim kulturama Egeje Kikladi i Kretapreuzimaju vieelijsku strukturu naselja bliskog istoka i
prilagoavajujetopografiji,klimiivlastitimzamislima.UtojtradicijiseveukasnomneolitikunaKreti
razvijalabirintskisustavosebujantemeljcjelokupneminojskearhitekture.
Odkasnogneolitikauobiajenajegradnjapovezanihskupinakua (Knos,Tefali).Kodkuase temeljni
objektibezshematskekrutostikombinirajupremazahtjevimakonkretnogprograma.
Temeljnepostavkegradnje:
- povezanost glavnih i razdjelnih zidova za vie kue; izbjegavanjem krute podjele na graevne
esticeomoguenaje lakaprilagodbatemelja inadgradnjeprofiluterena;vertikalnopovezivanje
stubama(unutarnjeivanjske);orjentacijapremasmjeruvjetra;fleksibilnaunutarnjaorganizacijau
skladu
sa
istovrsnom
vanjskom
organizacijom
kue;
karakteristian
tangencijalan
pristup
prostorijama;grupiranjeprostorijaistenamjene;oblikovanjeprostorijaidentinooblikovanjukue
ucjelini.
Odranograzdobljakueseodlikujuindividualnimtlocrtnimrasporedom.
Kamaiziovalnakuasrednjeminojskorazdoblje
- jedinstvenitlocrtnioblikprilagoenlokacijinakojojjeizgraenstjenovitivrhbreuljka;radijalno
postavljenizidovijednostavnoralanjujuovalunizprostorijakojesupodjeljeneudvijeskupine
gospodarska i stambena, koje razdvaja unutarnje dvorite; ova kua se moe u funkcionalno
organizacijskomsmislusmatratipreteomkasnijihkuagospodara.
Vasilikiskupinakua
-kuenapadini,vanjskastubitasujavna,aliisluezapovezivanjekatovakue.
Gurnija
kuenapadini,alisaunutarnjimstubitem,tlocrtjepropusniji.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
29/91
Kue gospodara vile vieg stalea koje se nalaze u okolici i gradu upotrebljavaju iste prostorne
elemente ranominojskih kua s motivima kasnominojske arhitekture palaa. Individualne su po
matovitimvarijacijamaigrupiranju.
Tilisskupinaod3kuegospodara
- kuaAjezatvorenija;kueBiCpokazujutipianrazvedenvanjskioblikkojiodgovaraunutranjem
rasporedu;jezgru ove dvije kue ini stambena skupina sa kretskim megaronom i unutarnjim
dvoritem.
OvakavtipgraevinanaroitojebrojanokopalaeuKnosu.
Kulturastanovanjaicivilizacijskistandardkasnominojskihkuagospodaradostignutisutekuvilama
helenizmairimskogcarskogdoba.
Minojskapalaa
Postojiviefazaurazvojupalaa:
- oko2.000g.p.n.enastajenekolikovelikihpalaaKnos,Malija,Fest,:
-oko1.600g.p.n.e.Knospreuzimadominacijunaddrugimagraodima;
- od1.400g.p.n.esvepalaesurazorene
Minojskapalaajeimalaslojevitufunkciju:
- politikosredite;
- gospodarskosredite;
- drutvenosredite;
- vjerskosredite;
- stambenapalaa.
Upravospajanjetolikihfunkcijarazlogjeirenjupalaainjihovojkompliciranojorganizaciji.
Planiranjepolazi iznutraprema van idri senaelaprisutnih kodplaniranja kua ilinaselja. Sredite
sklopaje sredinje dvorite, koje po svim karakteristikama odgovarajavnom trgu, a i ima njegovu
funkciju.Pojedineskupinezgradarasporeenesupremanamjeni,nouunutarnjojorganizacijiifunkciji
supotpunosamostalne.
U poetku te skupine su stajale kao odvojeni blokovi oko sredinjeg dvorita, a ulice su osiguravale
povezanostsgradomilukom.Ukasnijimfazamarazvojapojedinidjelovipalaesestapaju,abuduida
nemautvrdapalaarastenasvestraneokodvorita.
Sve velikepalaeu svojoj tlocrtnojorganizacijipredstavljaju varijante zajednike temeljne sheme
palaeuKnosu.
PalaaMalija
- podignutajenablagojpadiniiznadplodnepriobalneravnice;uusporedbisKnosomiFestommanja
je ijednostavnija, u arhitekturi suzdranija i rustikalnija, a u ralambi preglednija; pravokutno
sredinjedvoritedimenzijaoko25x50morjentiranojeusmjerusjeverjug;uzsredinjedvorite
nalaze se zgrade politikoreligiozne funkcije i reprezentacije. Proelja zgrada oko sredinjeg
dvoritaoblikovana su kaodvokatni trijemovi sa stupovima i loggiama;u sjeverozapadnomuglu
nalazisestambeniprostorvladarevstan,savlastitimdvoritem;posebnostpredstavljadvoritesa
osamcisternikojesenalazinajugozapadnomuglupalae.
Palaa Knos
Poprostranosti 22.000m2,graevinskomvolumenu iznaenjunadilaziostalekretskepalae.Iakojepalaauosnovnoj tlocrtnoj koncepciji identina ostallima razlilku ini poloaj kraljevog stana kojije,
drugajenegokodostalihpalaa,smjetenuistonomkrilupalae.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
30/91
- od prvotnog prilaznog sustava sredinjem
doritu sauvane su samo sjeverna ijuna
ulica;kodmlaegslojapalaejuniulazje
pregraen u sloeni sustav hodnika
pomoukojeg su seposjetiociusmjeravali
pram svim vanim mjestima u palai;
paralelni hodnici na vie razina povezani
stubitimaomoguavajureiranjeopsenih
ceremonija; umjetniki smiljeno
grupiranje reprezentativnih prostora
ponovljenojeiuistonomkriluskraljevim
stanom, koji se satoji od dvije skupine
prostora postavljene paralelno, ali
izmaknute. U sreditu vee je kraljev
megarondvoranadvostrukihsjekira,au
sreditu manjeje kraljiin megaron kojije za razliku od kraljevog introvertiran, svjetlarnici gaopskrbljuju svjetlom i istim zrakom. Meusobno su ove dvije skupine povezane hodnikom sa
stubitem.Dodatnihodnici iprostori (ak i sanitarnaprstorija s tekuom vodom)dopunjujuove
skupine. Glavno stubite sa svojom nadgradnjomjedinstvenaje u cijeloj antici, te predstavlja
preteukasnijihvelikihbaroknihstubita.
Uprostornomrasporeduzapadnogkrilaikraljevogstanaminojskiarhitektonskisustavpokazujesvoje
mogunosti u najboljem svjetlu. U slojevitosti i raznolikosti nadmauje istovremene kulture kao i
nadolazeugrkuantiku.
Utvrenigradovinakopnu
Utvrenjapredstavljajunajvanijezaetkeurbanogivota,dijelimoihna:
- utvrdepribjeita(mjestasklanjanjastanovnitvaodreeneregije.Stanovanjejeprivremeno,ali
jeutvrdatrajna)i;
- dinastikeutvrenegradove(osiguranjemoiodreenevladarskeloze)ukojimasenaseljavaju
obrtniciitrgovci.Uobiajenojedaseokogradaformiralopodgraeoddoseljenogstanovnitva,
tedaseionoutvrivalonovimzidinama.
Egejsko dinastiko sredite ili vladarski dvor karatkerizira kruni oblik zidina, prstenovi zidina i
megaron.
TrojaII
- skupina s est megaron na vrhu brda, prvi put se pri gradnji vrata tip megarona probllikuje u
propilon;unutargradskihzidinanastajevelikiotvoreniprostorkojisluizaobrt,trgovanjeisl.,alii
kaopribjeitestanovnikakojiiveuniepoloenomotvorenomgradu.
TrojaII
- podgraejeopasanogradskimzidinama,graevine.upodgrauodgovarajutipumeagronsnizom
varijantisvojimpoloajemkoncentrinosijedeoblikbreuljka;gradskizidzatienjekulama.
TermiV
- skupine ugraenih megarona tvore gradske blokove; zidine grada naknadno opasuju gusto
izgraenustrukturu.
Polihoni- skupine ugraenih megarona povezane su proirenjima i produecima u svojevrsne prostorne
lance.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
31/91
Mikenskeutvrde
Tiputvrdenauzvisiniiznadgradanajboljejeostvarenumikenskimutvrenimgradovima.
Na temelju tradicijske gradnje utvrenja na kopnu, potom kikladskih utvrenih gradova i minojske
arhitekturepalaaAhejciiJonjanirazvijajutipmikenskedinastikeutvrde(dinastikiburg).
Mikenskesuutvrdepandanminojskimpalaama,nozarazlikuodnjihonesepremavanzatvarajupoput
vrstihblokova,graenesunatekodostupnimmjestima,iskoritavajuprirodneobrambeneprednosti,
azidoveosnaujukiklopskimzidinamaibastionima.
Uunutranjostiutvrdejepalaa,estonanajviemumjestu.Njezinastepneastastrukturasastavljenaod
pojedinanihkockastihvolumenamegaronskogtipajasnojeralanjena israunatanamonumentalno
djelovanje.
Mikena
- poloajpalaeje takavdajeprirodno zatiena; veliki zidpalaeproireneje iznatnoojaanna
krajukasnomikenskograzdoblja,ontitipalauinaseljeutvrdekojasluikaopribjeite;podgrae
(donjigrad)serazvijazapadnoodutvrde,sauvanojeteknetotemeljnihzidovanekolicinekuaiz
bronanogdoba;obrisivoenjeulicaprilagoenisuobrisimaterena;shemapravilneizgradnjenijeprepoznatljiva
Tirint
- najboljesauvanautvrda,tlocrtnedimenzijeoko300x40/90m;trifazegradnje,jasnapodjelana
dva podruja: 1. zaravan donje utvrde gusto naseljeno podruje i 2. donja i srednja utvrda
izdignuteuodnsunaprethodnuoko4m;zidineutvrdeslijedeoblikhrpta stijene,nobriljivosu
ralanjene
kako
biseisklju
ilimrtvi
kutovi.
Prema
jugu
ijugoistoku
podignuti
su
bastioni
sa
kazamatama;na istonombokuulazna rampapovezujedonjuutvrdu sagornjom,nakonprolaza
krozutvrduotvarasedvoritesakazamatamaivelikimpropilonomnazapadnojstranikrozkojise
pristupavanjskomdvoritupalae.Izovogdvoritasekrozunutarnjipropilon pristupaunutranjem
dvoritupalaes trijemom,uovomdvoritusvejepodreenosimetriji;palaastojinanajviem,
najirem i najjae utvrenom mjestu. Njeno srediteje prema tradiciji kraljev megaron kojije
uklopljenuskupinugraevina.
U planu palae prepoznaje se minojski utjecaj sustav dvorita, hodnika i stubita meusobno
povezuje dvije skupine prostorija, te je na taj nain prevladana tipina formalistika krutost
staroegejskihdinastikihutvrda,aliizbunjujuunedefiniranostminojskihpalaa.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
32/91
Kupolnegrobnice
NapodrujuEgeje sauvani suostacibrojnih grobnih graevina krunog tlocrtnogoblika Orhomen,
Kikladi,Atika,Eubeja,TirintiLeukada.
NaKretiseproimajubliskoistoneisjevernoafriketradicijekrunihgrobnicakojesegradeurazliitim
tehnikamaidimenzijama.
Na kopnu se teku kasnijem bronanom dobu poinju graditi kupolne grobnice.One spajaju bitne
elementeegejskegrobnegradnje:
- krunioblik(tlocrt);
- breuljkastioblik(tumulus);
- konzolnukupolu;
- dromosi;
- rakuiligrobnukomoru.
Sreditegrobajekrunakupolaodkonzolnoizboenihredovakamenja.Upresjekuonaimaparabolini
presjek konice kakavje bi udomaen an obalama Male Azije ili Cipra. Grobnica se ugrauje u bokbreuljkailisezasipavanjemoblikujeukrunihumak(tumulus)
Dromosomoguavaprilazgrobu,on zavravapred suenimprolazom stomijem (stomion),koji seu
kasnomrazdobljuoblikujekaoportal.Pokapanjesevriurakamaunutarkupole, iznimnokodmanjeg
brojagrobnicavrata izkupolnogprostoravodeugrobnukomoru.Ovaj tipgrobniceproiriosecijelim
mikenskimpodrujem.
NajznaajnijiprimjercisupodignutinaPeleponezu,Beotiji,Tesaliji,aliinaotocimaiuMalojAziji.
Odotkopanihgrobnicanajvee inajreprezentativnije suAtrejeva riznica (Mikena) iMinijina riznica
(Orhomena).
Atrejevariznica(Agamemnonovagrobnica)Mikena(oko1.300 1.250g.p.n.e.)
- dimenzije: kupola promjera oko 14.5 m,
visoka je oko 13,2 m. Kupolu ine 33
prstenasta sloja kamenja. U svod su na
pravilnim razmacima umetnuti bronani
klinovikojiukraavajusvod.Dromosjedug
36m,irok6m.
- materijal i tehnika gradnje identini su
onimanaLavljimvratima;
-
dvije
monumentalne
kamene
ploe
pokrivajuulazukupolukojijesuenna2,7
m (vea ploa dugaje 8 m, iroka 5 m i
visoka 1,2 m). Obje ploe rastereene su
konzolnim trokutastim svodom koji je
prama van zatvoren, gotovo bez reki,
visokom trokutastomukrasnom kamenom
ploom;
- ulazjevisok10,5m,odegasuvratavisine5,4miirine2,7m.Vrataselaganosuzujupremavrhu
tojeuskladusuobiajenimoblikomvratauEgeji;
-plastinaobradaulaznogportalasimbolikipredoavaproeljepalae;
- gotovo1.400godina,dogradnjePanteona118g.n.e.,ovakupolabilajenajveakrunakupola.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
33/91
GRKA
Jedan od bitnih razloga savrenosti grke arhitekturejest ograniavanje na nekoliko tipova i oblika.
Poetkomarhajskogadobarazvojdostietokupresudnuzadaljnjitijek:hramsopbodnimtrijemom
(peripter)kaogrkioblikreprezentativnesakralnegradnje.
Velike ranoarhajskedrvenegraevineodlikuju segotovopotpunimjedinstvomkonstrukcije ioblika,
kojeseprelaskomnamonumentalnukamenugradnjudijelomgubi.Jonski idorskiredkojiproizlaze iz
konstrukcija drvenim potpornjima osiguravaju tijelu graevine ipak jedinstvo oblika. Vanije od
pronalaskanovihoblikajesuispravneproporcije.Njihovipomacioznaavajustilskirazvitak.Uklasicion
dovodidopotpuneravnoteesuprotnihelemenata forme.Sileto ihoniutjelovljujunisukozmike ili
transcendentalne(kaonpr.uEgiptu),ve iskljuivotektonske.
Logika grke arhitekture, pa i tamo gdje naputa stare konstrukcijske obrasce, poiva u itljivosti
funkcija.Noenje ioptereivanje,horizontalnost ivertikalnostvidljivisubezalegorijskih ilisimbolikih
asocijacija. Zid, potporanj, grede i krovuvijek su ono tojesu.Autonomija graevinskog tijela od
ranograzdobljautjelovljenaumegaronu stoljeimajedominantnonaelogrkogagraditeljstva.Ono
se,dajuiprednostsakralnojgradnji,usredotoujenaoblikovanjepojedinanihgraevina.Veliki projekti uvijek vode slobodnom rasporeivanju samostalnih graevinskih tijela. Njihov
meusobniodnosuprostorunijepodvrgnutnekojopevaeojshemi,negojeindividualnoodreen
volumenomgraevine,prikladnim razdaljinama, te tradicijom i topografskimznaajkamapojedinog
mjesta. Svaka vana graevina dobiva vlastito postolje. Pri tome se prvenstveno koriste prirodne
teraseterena,apremapotrebiinasipavajuumjetneterase.
Objedinjenimorijentiranjem glavnihgraevina (usporedne linijesljemena) sveukupnidojampojedine
skupineodreujeonasnagausmjerenostikojaproizlazi izmegarona.Tausmjerenostdjelujekaojedan
odmalogbrojaimbenikakojiunosered.
Slobodnogrupiranjenijeprikladnokaovodeenaelozaurbanizam. Nasuprotokupljanjubezpravila,
koje je svojstveno svakom "slobodnom rastu", u mnogim se gradovima uvode pravilni sustavi s
pravokutnim shematizmom. Ti rasteri funkcioniraju kao racionalni sustavi reda i organizacije. Kue,
javne (komunalne) gradnje, kazalita ijavni trgovi ponajprije trebaju prostor s velikim iskoristivim
povrinama.Presudnipoticajizaoblikovanjeprostoraiovladavanjenjimenedolazeodsakralnenegood
profane gradnje.Nakon vrhuncadostignutogu sakralnoj arhitekturi klasike, grki arhitektiuspijevaju
stvoritiuzornetipovezgradaiuprofanojgradnji.
Uhelenizmunovigraevinskitipoviikompleksigraevinapridonosepoboljanjugraevinsketehnike.U
urbanizmu se trijemovi razvijajuudjelotvoranelement.Njihovidvoetanipotezikojipostajusvedulji
oblikujuzidoveulica itrgovairokih ipreglednih linija.Utipuhelenistikeagoreprviputnastajujasno
ome
enitrgovi
grkih
gradova.
Istodobno
oni
pospjeuju
pojavu
tendencija
koje
djelomi
no
iliposve
razgraujunaelavrijedeaudobaklasike,kojaihjeusavrilaunajveojmoguojmjeri.
irenjeeklekticizmasjednestraneznaikvarenjeklasinihredova,sdrugeonodonosioslobaanjeod
prijeteegukruivanja,kojesenaposezamjeujenakonzervativnomdorskompodruju.Osamostaljuje
seoblikovnikanonkojiserazvionasakralnimgraevinama.Buduidajesvojimproporcijamaneovisan
ocjelovitimsklopovima,moeseslobodnoifleksibilnoprimijenitikodnovihgraevinskihtipova,kakobi
sepostigloeljenodjelovanjenapredvienumjestu.Shelenizmomsepojaavainternacionalniutjecaj
grke arhitekture: ponajprije na graditeljstvo Rimskog Carstva, preko njega na ranokransko
graditeljstvo, a jo i u gotikim katedralama profili vanih dijelova graevine podsjeaju na grki
oblikovnikanon.Urenesansi,barokuiklasicizmuonodreujeralambuidekoracijuarhitekturekojase
uvelikeudaljilaodpretpostavkiizvornogagrkoggraditeljstva.
-
5/28/2018 Povijest Graditeljstva - I Dio_2011
34/91
Konstruktivnioblici
Sustav ielementigrkearhitektureoblikujuseusakralnojgradnji,njezinaglavnatemajehramsasvih
stranaokruemtrijemomsnizomstupovaperipter.Nakonpoetnoparalelnograzvojaiskristalizirala
su se dva reda (sustava). Na kopnu i u zapadnom dijelu Velike grke uvruje se dorski red, a na
otocimaiprostorimaMaleazijejonskired.
Dorskired
Ve uranoarhajskodobaprelosesagradnjedrvetomnagradnjukamenom,isvielementisupoprimili
svojuformu,kojasedotjerujekrozslijedearazdoblja(arhajskoiklasino).
Oph
top related