seminarski rad - historijksi razvoj telekomunikacija u bih
Post on 13-Jul-2016
204 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Fakultet za saobraćaj i komunikacijeUniverzitet u SarajevuOdsjek za saobraćaj
Seminarski radOsnovi transportnih i komunikacijskih sistema
T-14
Historijski razvoj telekomunikacija u Bosni i Hercegovini
Predmetni nastavnik ׃ Student׃Doc. Dr. Abidin Deljanin Muris Seferagić Broj indexa : 6379
Sarajevo, 2010
Uvod
Jedan od osnovnih parametara na osnovu kojih se mjeri razvijenost jedne zemlje je njena
mreža telekomunikacijskih sistema koji obuhvataju razne tehnologije koje omogućuju prenos
različith vrtsa informacija, korištenja različitih aplikacija, brz prenos podataka.Mnoge studije
ukazuju na to da ekonomski razvoj direktno zavisi od razvoja telekomunikacijskih
sistema.Navedene tehnologije su u našoj zemlji imale interesantan razvoj.Niz okolnosti su
uticale na razvoj i strukturu telekomunikacijskih sistema.Kao prvo ratna dešavanja u periodu
od 1992. do 1995. godine, koja su imale veoma negativne efekte u svim privrednim i
društvenim segmentima Bosne i Hercegovine.Također i entitesko uređenje veoma negativno
utiče i usporava razvoj ne samo telekomunikacijske mreže već i općeg razvoja zemlje.
Također prirodno – geografske odlike BiH su značajno otežale implementaciju mnogobrojnih
telekomunikacijskih sistema, naročito je brdsko – planinski reljef koji preovladava dosta
otežao instalaciju opreme na terenu kao i pokrivenost signalom.U daljem razvoju ćemo
posvetiti pažnju razvoju telekomunikacijski sistema u BiH kroz njenu historiju, pri čemu će
glavni aspekt biti na poslijeratnom periodu.
2
Glavni dio
Razvoj informacionih sistema u BiH do 1995. godine
Razvoj telekomunikacija u BiH započinje davne 1858. godine uvođenjem telegrafske linije
Sarajevo – Istambul.Nakon ovog događaja započinje razvijanje telekomunikacijskih sistema u
zemlji naročito u vremenu Austro – Ugarske vladavine.Od samog početka rada
telekomunikacijskog saobraćaja u BiH javila se potreba za automatizacijom određenih
procesa čije je manuelno obavljanje zahtijevalo mnogo vremena i ljudskih resursa.Podaci o
prvim uslugama, njihovom korištenju, korisnicima, dokumentovano praćenje financijskih
dobara predstavljaju uspostavu informacionog sistema, koji je u to vrijeme nazivan
elektroračunarski sistem ili centralom za obradu podataka.
Na početku uspostave informacionog sistema JP PTT saobraćaj BiH nije imao vlastite
računarske i kadrovske resurse, pa je iz tih razloga bio ovisan o korištenju navedenih resursa
iz susjednih država.Izvorni podaci bi se prikupljali i slali u centre koji su bili u stanju da
izvrše njihovo pripremu, unos i obradu, da bi na kraju rezultate obrade vraćali u papirnatom
obliku.
Ideja formiranja vlastitog računarskog centra u BiH javlja se već 70 - tih godina.U tom
periodu obavljen je javni poziv za rad u računarskom centru na koji se je prijavilo 250
kandidata, od kojih je svega desetak kandidata primjeljeno koji su imali zadatak da rade na
obradi telefonskih računa.Radili su na mehanografskim mašinama sa magnetnim poravnanjem
i obrada je trajala jako dugo.Također u ovom periodu dolazi do proširenja telefonskih
centrala, ali zbog nemogućnosti obezbjeđenja efikasne obrade većina poslova se prebacuje u
Novi Sad, a radnici obavljaju samostalno projekat vezan za ažuriranje programskih zahtjeva u
programskim jezicima asambler i PL/I.
U drugoj polovini 70-tih godina JP PTT saobraćaj BiH nabavlja IBM strojeve za unos
podataka na diskete, a konverzija istih na magnetne trake se obavlja u elektrotehničkom
centru PIO ERC – ZIPO.Nakon konverzije trake su slane u Novi Sad gdje su informacije
obrađivanje.
Početkom 80 – tih godina centar za obrada podotaka je prenošen u PBS, odnosno Privrednu
banku Sarajevo pri čemu je korišten njihov IBM računar."Zbog zastarjelosti tehnologije i
izbacivanja bušenih kartica iz upotrebe i nemogućnosti da odgovori našim zahtjevima, PBS
3
smo zamijenili sa Željezničkim transpsortnim preduzećem BiH koje je posjedovalo
najsavremeniji mainframe računar"1.Zbog ovisnosti telekomunikacija u BiH od drugih
zemalja regiona javlja se ideja o formiranju vlastitog računarskog centra – ERC.U tom cilju
kupljen je prvi računarski uređaj Inforex na kojem su obrađivani lični dohoci, osnovna
sredstva, telefonske usluge, i neke druge aplikacije.1983. godine JP PTT BiH raspisuje oglas
za prijem novih radnika sa visokim informatičkim obrazovanjem.1. decembra 1983. formirana
je radna zajednica Elektroračunarski centar i taj dan je slovio kao dan Informacionog sistema.
Sredinom iste godine nabavljen je novi IBM računar koji je sa svojim perfomansama bio
među dva najmoćnija računara u BiH.Nakon Olimpijade mainframe i cjelokupan
telekomunikaciksih saobraćaj je preuzelo JP PTT BiH.Korištenjem IBM – ovog koncept
SNA, realizovano je povezivanje sa CICS službom u Ljubljani, a kasnije je mreža proširena
na Beograd, Novi Sad i Dubrovnik, a nakon toga je napravljen ugovor koji je Poštanskoj
štedionici u Sarajevu omogućavao obavljanje svih on – line poslova vezanih za Poštansku
štedionicu.Održavanje Zimskih olimpijski igara je imalo veliki uticaj na razvoj
telekomunikacija u našoj zemlji.Raznovsrne potreba, nastale ovim događajem stvorile su
uslove podsticanja razvoja svih vrsta usluga, kako bi se zadovoljile potrebe gostiju
Olimpijade.
Također se tad javlja prva ozbiljna ideja o stvaranju mobilne javne mreže koja je trebala
omogućiti korištenja telekomunikacijksih usluga bez fizičkog ograničenja.
Informacioni sistem 988 i 977 je omogućio razmjenu baza telefonskih pretplatnika putem
aplikacije 988.Veliki značaj za radnu zajednicu Elektoračunski centar je imala činjenica da su
svi jugoslavenski SOUR – i su preuzeli njihova iskustva i znanje što je bio dokaz kvalitetnog
rada .Uvedena je i aplikacija javne govornice koja je na početku naišla na izuzetan otpor ali se
kasnije pokazala kao jako isplativa.Također je izrada telefonskog imenika bila velik
poduhvat.U ovom periodu prihod od međunarodnih poziva je iznosio 1.000.000 DM.
Globalni razvoj informatičke nauke je uticao na ubrzani proces evolucije telekomunikacija u
BiH.Međutim uskoro je uslijedio nagli zastoj.Agresija na BiH je imala vrlo negativne uticaje
na sveopći razvoj BiH.Za vrijeme agresije došlo je uništenja vrlo velikih
telekomunikacijskih kapaciteta i infrastrukture.Zaposlenici JP PTT – a BiH međutim nisu
dopustili da život prestane.“Ratne šteta je iznosila 900 mil. USD.“2
Uprkos komunikacijske blokade uspjeli su povezati nekoliko većih gradova i uspostaviti
međunarodne veze.Broj radnika je drastično smanjem, isključivo zbog angažovanosti muškog
1 Dioničko društvo BH Telecom „Razvoj Informatvnih sistema BH Telecoma“ 10 – 11. str.;Sarajevo 2009.god.2 www.bhtelecom.ba
4
djela u odbrani zemlje.Iako su prostorije ERC – a kao i cjelokupno Sarajevo bile
svakodnevno granatirane, te sa znatno manjim resursima ipak je dalje nastavljeno korištenje
IBM mainframe tehnologije i postojećih programa koji ne samo da su održavani već su dalje
razvijani radi prilagođavanja novonastalim uslovima i zahtjevima.
"U najznačajnije uspjehe ratnog perioda možemo ubrojati :
- spašavanje velikog dijela rezervnih dijelova nabavljenih neposredno prije agresije, sa
sedmog sprata u podrumske prostorije.Ovim dijelovima pomagali smo rad i drugih
računskih centara koji su egzistirali u Sarajevu, a korisrili IBM uređaje;
- zaštita radnih prostorija vrećama napunjenim pjeskom ;
- u toku rata je rađeno i na aplikaciji vezanoj za JUPAK ( BIHPAK );
- održavanje infrasturukture kako bi se omogućio kontinuitet u radu ;
- formiranje ratnog edukacionog centra ;"3
U ratnom periodu BH Telecom je stekao veliku prednost u odnosu na današnju konkurenciju,
naročito kroz edukativni centar koji je ostvario usko vezu sa PMF - om, ETF – om, radnicima
RTV – a BiH.Softwear korišten u ratnom periodu bio je DOS 3.0.Pred kraj rata nepoznatim
kanalima došlo se do OS – a Win 3.11, što potvrđuje upornost tadašnjih kadrova u razvoju
telekomunikacijske mreže i njene opremljenosti.
Početkom agresije onemogućena je komunikacija između Sarajevo i drugih djelova mreže.Te
okolnosti su primorale druge dijelove telekomunikacijske mreže da iznose samostalne odluke
i da djeluju neovisno od centrale u Sarajevu.Stručno osoblje u Tuzli, Zenici, Mostaru, Bihaću
je postiglo zavidne rezultate a naročito ako uzmemo u obzir strahote rata sa kojima su bili
suočeni.
Podaci kao i iskustva iz perioda 1992. – 1995. su bili od izuzetne koristi u poslijeratnom
periodu obnove.
Nakon rata započela je implementacija jedinstvene aplikacije uređene od strane ERC – a u
Sarajevu u SQL – u i Oracle 5 bazi podataka.
Nakon ovog kratkog pregleda možemo zaključiti da je na prostoru BiH zahvaljući upornim
radomn i angažmanom dostignut visoki stepen razvoj, iako za to nije postojala jaka osnova.
Za vrijeme rata je dokazana neuništivost duha i borba za egzistenciju.
3 Dioničko društvo BH Telecom „Razvoj Informatvnih sistema BH Telecoma“ 17 str.;Sarajevo 2009.god.
5
Razvoj mobilnih komunikacijskih sistema u BiH
Kao što sam već naveo prva ozbiljna ideja u uvođenju mobilne javne telefonije u BiH nastala
je po dobijanju organizacije 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.1982/1983. godine
grupa stručnjaka se odlučila za NMT ( Nordic Mobile Telephony ).Iako nije bilo još jasno
definiranih standarda, navedena tehnologija već je uveliko korištena i očekivano je donošenje
evropskog standarda.U tom periodu nije bilo digitalne karte ni sposobnih računara za vađenje
profila i crtanje servisnih zona za BiH je bilo vrlo težak posao.Planirani kapacitet je bio
30.000 korisnika.Zbog nedostatka vremena i resursa urađen je poseban projekt koji je
obuhvatao samo Sarajevo sa kapacitetom od 5.000 korisnika .Predviđeni frekvencijski opseg
je iznosio 450 MHz.Međutim ovaj projekt nije odobren od strane tadašnje jugoslavenske
administracije i projekat je prekinut.Za potrebe Olumpijade korišteni su funkcionalni sistemi
radio veza.1990. godine stručnjaci JP PTT – a BiH su uradili analizu isplativosti uvođenja
GSM mreže, kao tad najsavremenijeg sistema mobilne telefonije.Već godinu dana kasnije u
Budvi je održan sastanak na kojem je ostvaren plan prema kojem se trebala izvršiti
implementacija GSM sistema sa zajedničkom saradnjom Telecoma Crne Gore.Međutim i ovaj
plan je zbog agresije na našu zemlju zaustavljen i stavljen na čekanje.
Za vrijeme ratnih dešavanja nisu se desili značajniji pomaci u razvoju mobilnih komunikacija.
Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u razvoju telekomunikacija u BiH veliku ulogu
ima EBRD ( Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj ) koja je imala zadatak da pomogne
donošenju zakona o telekomunikacijama kao i rekonstrukciji porušene
infrastrukture.Predstavnicu EBRD – a su tražili uvođenje mobilnih komunikacija u BiH, ali su
smatrali da JP PTT BiH nije u stanju da to učini sam pa su tražili licencu da bi oni našli
stranog operatora koji bi preuzeo taj zadatak.Krajem rata u BiH počinje da djeluje veliki broj
različitih evropskih organizacija koje zahtijevaju velike telekomunikacijske potrebe a naročito
veliki broj telefonskih linija.1996. godine počinju se održavati prvi sastanci u vezi razvoja
telekomunikacija i njihovom povezivanju na nivou države.Ovi sastancu nisu imali uspjeha.
Tri operatora koji su nastali kao posljedica rata nisu se mogli dogovoriti o uvođenju
zajedničkog sistema.“JP PTT saobraćaj BiH je nastao izdvajanjem BiH iz tadašnje SFRJ, a
ostala dva operatera su nastala za vrijeme rata na teritorijama koje su drzale njihove
6
vojske.“4Na sastancima vođeni tokom 1997. godine glavna tema je bila davanje licence
EBRD – u za
uvođenje digitalne mreže u BiH, smatrajući da državni organi nisu u stanju da izvrše
implementaciju GSM mreže, niti u stanju pronalaženja stranih investitora za taj
poduhvat.Pritisak na tadašnju vladu je postao sve veći a naročito na Direkciju
telekomunikacija, tako da su nakon nekog vremena predstavnici RS – a i zapadnog Mostara
pristali na zahtjeve, čak je ponuđena i suma od 1.000.000 DM od strane EBRD – a.Nakon
nekog vremena EBRD je uvidjela da neće moći dobiti licecu za cijelu državu, pa je tražila
privremenu samo za grad Sarajevo.Međutim Direkcija za telekomunikacije se odupirala svim
pritiscima kako stranih tako i domaćih i nije htjela da prekrši važeće zakone, odnosno da
samo JP PTT saobraćaj BiH ima pravo da dobije licencu i da je u stanju da nabavi i
implementira GSM sistem.1996. god. JP PTT saobraćaja BiH raspisuje pozivni tender za
isporuku opreme za GSM mrežu koji je bio upućen svim velikim kompanijama kao npr.
Simens, Motorola, Ericssonu i Alcatelu.Krajem maja dolaze prve ponude i vrše se prve
analize.Pritisak EBRD – a i dalje nije opadao, problem je čak bio došao do Predsjednika
predsjedništva.Direkcija za telekomunikacije je pokazala izrazito jak stav i grčevito borila da
se licence ne daju strancima.
„U ljeto 1996. godine, uprava PTT – a donosi odluku i odobrava sredstva da se ide u projekat
GSM – a.EBRD nam diskretno skreće pažnju da nam nijedna evropska banka neće dati kredit
ili garanciju, a da isporučioci opreme neće prihvatiti garancije domaćih banaka.To zvuči kao
ucjena, ali EBRD nije računao da JP PTT – a kredit nije potreban i da sa isporučiocima
opreme imamo vrlo korektne relacije.“5
Počeci implementacije
Kao isporučioc robe odabran je Ericsson, kao tadšnji lider u oblasti telekomunikacijske
opreme.Postavljanje opreme je zahtjevalo mnogo vremena, odlučeno je da se koristi
privremeno kontejnersko rješenje za centralu i kontroler baznih stanica.Nakon donošenja
cijenovnika usluga i nabavke prvih 1.000 aparata GSM se pušta u komercijalnu upotrebu 10.
oktobra 1996. godine.Prilikom isporučenja opreme nije isporučen Billing, tako da nije bilo
mogućnosti za tarifiranjem i naplatom usluga mobilne mreže.Međutim naši stručnjaci su bez
4 Dioničko društvo BH Telecom „Desetgodina razvoja mobilnih komunikacija“ 42. str.;Sarajevo 2006.god.
5 Dioničko društvo BH Telecom „Desetgodina razvoja mobilnih komunikacija“ 43. str.;Sarajevo 2006.god.
7
strane pomoći uspjeli razviti softwear koji je bio u stanju da prati 20.000 korisnika.Ovo je bila
velika pobjeda za Direkciju za telekomunikacije jer je dokazala da posjeduje vlastite
kapacitete kako materijalne tako i ljudske koji su u stanju da razvijaju mobilnu mrežu.
Po pitanju mobilne mreže situacija se brzo mjenja kako po pitanju broja korisnika tako i vrste
i broja uređaja, kao i aplikacija.Zakašnjena implementacija GSM mreže nadoknađena je
istovremin instaliranjem EDGE sistema koji je omogućavao i do tri puta brži prenos podataka.
Krajem 1997. godine GSM mreža je dostigla broj od 25 baznih stanica i kapacitetom od
20.000 korisnika da bi krajem naredne godine broj baznih stanica povećan na 39 a mreža je
bila u stanju da primi 50.000 korisnika.
Početkom 1999. godine proces projektovanja prebačen u Sektor za investicije, a uspješni rad
na implementaciji je nastavljen.Iste godine u Sarajevo je održan Samit Pakta o stabilnosti
jugoistočne Evrope, koji je trebalo pripremiti sa stanovišta telekomunikacijskih resursa.Tim
stručnjaka koji se sastojao od Bakira Arnautovića i Alme Krvavac.“Sve je urađeno velikom
brzinom i osigurano je 220 radio kanala kako bi zagušenje bilo minimalno.I zaista su6
statistička mjerenja na sistemu pokazala da smo posao odradili besprijekorno.“
Generacija mobilnih mreža i njihov razvoj u BiH
Razvoj mobilnih telekomunikacija u BiH možemo posmatrati kroz generacije mobilnih
sistema čija implementacija u BiH nije mnogo kasnila za ostatkom svijeta.
1G je prva generacija mobilnih sistema koja se temeljila na Voice Centric, odnosno pružanju
samo govorih usluga.Razvoj prve generacije započinje 70 – tih i 80 - tih godina.Za vrijeme
Olimpijade na prostoru BiH primjenjen je jedan od osnovnih standarda prve generacije NMT
standard.Međutim zbog agresije u JP PTT saobraćaj BiH nisu postojali konkretni planovi za
daljni razvoj 1G generacije i njene implementacije u javni servis.
2G , odnosno druga generacija je isključivo razvijena zbog ograničenja 1G sistema.Razvoj
digitalne tehnologije je znatno uticao na 2G sisteme.Pored digitalne tehnologije ova
generacija koristi i napredne algoritme kako bi se povećali kapaciteti funkcionalnosti
mobilnih mreža.Osnova i ove generacije je bila Voice Centric orijentisana.Dotadašnji
analogni signal zamijenjen je digitalnim signalom.Implementacija GSM standarda, koji je
6 Dioničko društvo BH Telecom „Desetgodina razvoja mobilnih komunikacija“ 55. str.;Sarajevo 2006. god.
8
ujedno i najpoznatiji standard druge generacije je na prostoru BiH dostigao različite stepene
razvoja od 1996. godine.Pokrivenost stanovništva iznosi 85 %.
Rastući korisnički zahtjevi koji su se prvenstveno odnosili na non – voice usluge su uvjetovali
dalju evoluciju 2G sistema.Tadašnji GSM sistem zbog svoje prirode nije mogao da zadovolji
te potrebe tako da je trebao biti zamijenjen novim tehnologijama.U toku 2005. godine uvodi
se GPRS na nivou cijele mreže.Njegovim uvođenjem stvoreni su uslovi za upotrebu novih
multimedijalnih usluga kao MMS, WAP, VAS itd.GPRS je predhodno uveden kao
eksperimentalna studija koja je u roku samo mjesec dana već imala broj priključaka od
nekoliko hiljada.Paralelno sa GPRS – om u urbanim sredinama instaliran je EDGE
sistem.Nadogradnjom softweara sa EDGE ( Enhanced data rates for global/GSM evolution )
tehnologijom omogućen je brži prenos podataka.Nadogradnja je započela 2005. godine na već
postojećim BSC – ovima.
3G predstavlja zadnju generaciju mobilnih sistema čiji su zahtjevi sljedeći : globalni pristup
sa jednim uređajem, podrška širokopojasnim uslugama i multimedijalnim uslugama i
aplikacijama, lako proširljiva mreža, visoka sigurnost.Jedan od osnovnih standarda treće
generacije je UMTS koji omogićava visoku brzinu prenosa podataka, multimedijalne
aplikacije i slično.Razvoj ove generacije na našim prostorima još uvijek kasni za razliku od
evropskih zemalja.
BH Telecom je 2005. godine krenuo sa projektom vezanim sa uvođenje WiFi standarda za
mobilne mreže.Sve veća mobilna oprema koja posjeduje WiFi funkcionalnost ( smartphone,
PDA, integrisane GPRS / EDGE / WiFi kartice, laptopi ).
Korisnicima će biti omućena jedinstvena autentifikacija putem SIM kartice.Troškovi za
uvođenje ovog standarde neće biti visoki iz razloga što postoji već odgovarajuća
infrastruktura, a razvoj će se ubrzati zbog riješenih imovinsko – pravnih odnosa.
Kombiniranje UMTS Rel. 6 sistema sa WiFi standardom bi trebala predstavljati uvod u 4G,
odnosno generaciju budućnosti.
Uticaj regulatornih agencija
„JP PTT BiH je 25.09.1996. godine postala član GSM MoU Asocijacije.Na sjednici održanoj
u Hong Kongu, na kojoj je za odredišni kod mobilne mreže određen kod 90, za „Mobile
Coutry Code“ kod 218, i za „Mobile Network Code“ kod 90.“7
7 Dioničko društvo BH Telecom „Desetgodina razvoja mobilnih komunikacija“ 44. str.;Sarajevo 2006. god.
9
Prva licenca za GSM mrežu u BiH dodjeljena je tada JP PTT BiH od strane Direkcija za
telekomunikacije.Nakon osnivanja Regulativne agencije za komunikacije sve funkcije i
obaveze po pitanju razvoja komunikacijskih sistema prešle su na nju.Ova agencija je u deset
godina postojanja bitno uticala na razvoj mobilne mreže u BiH.
U evropskim zemljama regulativne agencije su sa operaterima odigrale veoma značajnu ulogu
u provođenju sturkturnih reformi i projekata u razvoju telekomunikacijskih sistema.Historijski
se telekomunikacijski sektor odlikovao jakim monopolom pojedinih kompanija čime su
stvoreni nacionalni giganti udruženih pošta i telekomunikacijskih operatera.Međutim krajem
90 – tih godina sa procesom privatizacije to se bitno mijenja.28.12.2001. godine JP PTT
saobraćaj BiH se djeli na JP BH Pošta i JP BH Telecom, a 12. marta 2004. godine BH
Telecom postaje dioničko društvo.
1991. godine donesen je Zakon o telekomunikacijama kojim je uspostavljena Regulativna
agencija za komunikacije skraćeno RAK.Godinu dana prije visoki predstavnik za BiH Carlos
Westendorp je nametnuo jedinstveni međunarodni pozivni broj za Bosnu i Hercegovinu koji
je bio 387.
Osnovni cilj RAK – a je bio da BiH uključi u moderne tokove modernizacije i regulacije u
oblasti komunikacija.Potpune ovlasti RAK – a su definirane donošenjem Zakona o
komunikacijama.30. aprila 2001. godine BH Telecom je dobilo licencu za pružanje GSM
usluga, po kojoj je bio dužan razviti svoju GSM mrežu da osigura potpunu licencu za 80
procenata populacije BiH, 80 procenata dužina pojedinačnih saobraćajnica navedenih u
Aneksu 2, prije isteka tri godine od izdavanja ove dozvole, u skladu sa godišnjim planom koji
odobri Agencija.
U cilju ispunjenja licence BH Telecom je instalirao 77 baznih stanica na području RS – a i
zapadne Hercegovine, gdje do tada nije bilo instalirano baznih stanica BH Telecoma.
Nova promjena odredišsnog koda mobilne mreže uzrokovana je uvođenjem pravila 8/2001 –
Plan brojeva za telefonske usluge u BiH, 29. oktobra 2001. godine, u kojem se navodi :
„Međunarodni kod za Bosnu i Hercegovinu je 387, premu odluci Međunarodne unije
za telekomunikacije.Upotreba telefonskih brojeva, koji koriste kodove drugih zemalja
nije dozvoljena na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Odredišni kod za GSM mreže će biti „6X“.Agencija će postoječim operaterima
dodijeliti zasebne odredišne kodove na dan kako bude odlučeno od strane Agencije uz
konsultacije sa operaterima.“8
8 Dioničko društvo BH Telecom „Desetgodina razvoja mobilnih komunikacija“ 47. str.;Sarajevo 2006.god.
10
Određeno je da odredišni kod BH Telecoma bude 61 uz obavezu da se još tri mjeseca koristi i
stari kod 66.Taj paralelan rad je trajao do 31.05.2002. godine.Tadašnji broj korisnika je
iznosio 240.000.Promjena brojeva u mobilnoj mreži su dodatno otežane činjenicom da je i u
fiksnoj mreži vršena promjena brojeva.Postupak je prouzrokovao dodatne troškove za BH
Telekom, ali je saradnjom kadrova fiksne i mobilne mreže postupak uspješno okončan.
U oktobru 2004. godine, BH Telecom dobiva novu licencu za pružanje GSM usluga.Za
razliku od predhodne licence treba istaći sljedeće : pokrivenost treba osigurati prije isteka
dvije godine, korištenje dodatnih 8 kanala, broj i dužina pravaca su veći koje treba pokriti
radio signalom.Sa 164 bazne stanice sa dodatnim repititorima BH Telecom je nastojao da
obezbijedi pokrivenost novih putnih komunikacija.“Zbog povećanog broja korisnika BH
Telecom je dobio pravo da koristi GSM 1800, pri čemu su dobili novih 50 kanala na
korištenje.Važenje dozvole je 15 godina.“9 Dalji razvoj ide u smjeru četvrte generacije
mobilnih uređaja
WEB / WAP portal
Ovaj portal zauzima centralno mjesto u cjelokupnoj infrastrukturi BH Telecoma jer
omogućava pristup korisnica svim uslugama Bh Telecoma.Također omogućava korisnicima
da prate svoje podatke po pitanju potrošnje i tarifiranja usluga.Ovom portalu korisnici mogu
pristupiti sa svakog uređaja koji ima pristup internetu, kao npr. računara sa Web
pretraživačem ili preko telefona sa Wap aplikacijom.Osnovni funkcionalni elementi ovog
portala su baza podataka, sistem za upravljanje i sistem za generisanje podataka.Sistem za
upravljanje omogućava definiranje većeg broja komunikacija kao npr. HTTP, HTTS, FTP
protokol.Interneta je prvi put javno predstavljen 1990.godine. 1994. godine na Internet mrežu
je priključena i BiH putem UTIC-a (Univerzitetski Telekomunikacijski Informatički Centar u
Sarajevu.Kao što je u svijetu razvoj Worl Wide Web – a predstavljao revoluciju u svim
aspektima života, tako je i u Bosni i Hercegovinu otkrio mnoštvo novih mogućnosti i
usluga.Razvoj interneta je jako vezan za razvoj fiksne mreže.Dugi niz godina osnovni oblik
interneta je bio putem Dial – up sistema.Međutim brzina prenosa podataka je bila jako niska
sa današnjeg aspekta.Zadnjih godina uvođenjem DSL tehnologije omogućen je brži prenos
informacija kao i korištenje mnogih aplikacija koje su zahtijevala brže informacione
kanale.Pored BH Telecom i drugih većih operatora kao M – tela i Eroneta na polju pružanja
9 Dioničko društvo BH Telecom „Desetgodina razvoja mobilnih komunikacija“ 50. str.;Sarajevo 2006.god.
11
internet usluga javlaju se mnoge manje kompanije na regionalnom nivou koje koriste različite
tehnologije.Sve više se koristi Wireless tehnologija koja korisnicima na računarima
omogućava fizičku slobodu i mogućnost rada na svim radio – signalom prekrivenim
mjestima.Također internet se sve više koristi na mobilnim uređajima odnosno
mobitelima.Internet je telekomunikacijsko područje sa najbržom stopom rasta, isključivo zbog
razloga što je u stanju da objedini sve ostale oblike komunikacije i njihovo korištenje
omogući sa samo jednog uređaja.
Fiksna mreža
Razvoj fiksne telefonske mreže u BiH započinje 8. septembra 1889. godine za potrebe Austro
– Ugarske vlasti.Godine 1936. proradila je prva automatizovana centrala u BiH koja je bila
smještena u Sarajevu kapaciteta 2.000 priključaka.Nakon Drugog svjetskog rata razvoj
telefonske mreže u BiH je jako zaostaja za razliku od drugih zemalja regije.Jedan od osnovnih
razloga tom zastoju je politika tadašnjeg režima koji uglavnom vodio centralizovanu razvojnu
politiku koja se odnosila na Srbiju.Prije zadnjeg rata BiH je posjedovala dobro izgrađenu
telefonsku, telegrafsku i mrežu za prenos podataka.Ukupan tadašnji kapacitet je iznosio
„744.000 korisnika. U toku rata šteta prouzrokovana na telekomunikacijskoj infrastukturi je
iznosila 900 mil. USD.“10Nakon rata sa pomoću Direkcije za telekomunikacije mreža je
obnovljena i sistematski modernizirana.Bitnu ulogu u razvoju je imalo entitesko uređenje BiH
koje je dosta otežalo pokrivanje države radio signalom.Današnji broj korisnika je se kreće oko
jednog miliona Nova inteligentna optička mreža ( DWDM ) i IP CENTREX će omogučiti
povezivanje telefonskih korisnika sa ADSL korisnicima u jednu grupu.Fiksna telefonija je
najstarija usluga BH Telecoma.Međutim, kako u svijetu tako i u našoj zemlji može se
primjetiti stagnacija ovog sektora.Potreba korisnika za mobilnošću sve više u prvi red gura
mobilnu telefoniju i internet servise.
Telekomunikacije danas
Prema podacima RAK – a danas u Bosni i Hercegovini ima oko 3.8 mil. stanovnika, 1 mil.
fiksnih telefona, 2.5 mil. mobilnih korisnika i oko milion korisnika interneta.Korištenje svih
10 www.bhtelecom.ba
12
telekomunikacijskih usluga je dvostruko niže u odnosu na zemlje EU, što možemo vidjeti iz
sljedeće tabele.11
Telekomunikacijske usluge EU BiH
fiksni telefoni 55 % 27 %
mobilni telefoni 111 % 63 %
internet 60 % 27 %
brzi internet 20 % 11 %
Jako važan projekat čije je sprovođenje započelo je digitalizacija mikrotalasnih veza.Ovaj
proces predstavlja prelazak sa analognog na digitalni sistem prenošenja informacija.Ovaj
proces bi trebao biti okončan do 31.12.2011. godine.BH Telecom ima razgređenu strategiju
razvoja svoje mreže u čiju modernizaciju svake godine ulaže oko 400 mil. KM.Prema
riječima glavnog direktora BiH ne kasni mnogo u razvoju i uvođenju novih tehnologija.Ovaj
privredni sektor predstavlja oblast u koju se najmanje ulaže a najbrže ostvaruje profit.
„Prema DI – u indexu informacijsko – komunikacijskih tehnologija od 154 članica
Međunarodne unije za telekomunikacije BiH se nalazi na 64 mjestu.2007. godine je bila 58., a
2002. na 66. mjestu.“12
Prema mišljenju Narcisa Behlilovića osnovni problem daljeg razvoja je ne postojanje
zakonske regulative za uvođenje najsavremenijih telekomunikacijskih servisa , te nizak
standard u odnosu na druge države i gradove.Također on upozorava na privatizaciju telekom
operatera od starne stranih investitora,a kao negativan primjer imamo hrvatski i slovenski
telekom.
11 www.ekapija.ba12 www.bljesak.info
13
Zaključak
Nakon ovog kratko pregleda možemo zaključiti da su telekomunikacije u BiH prošle
interesantan razvoj.Današnji standard usluga uglavno je rezultat upornog rada domaćih
stručnjaka koji su tokom dugogodišnjeg rada pokazali da su u stanju da riješe samostalno
mnoge probleme koji su se pojavljivali kontinuirano.
BH Telecom kao najveći operator u zemlji ima značajnu stopu rasta u sektoru
telekomunikacija koji ne kasni mnogo za zemljama regije.Svi operateri u BiH će imati
odgovornost za razvoj infrastrukture u zemlji kako bi se dostigao nivo susjednih zemalja pa
čak i prestigao.Razvijene telekomunikacije su osnov za dalji razvoj cjelokupne države.Razvoj
ovog sektora bi trebao stanovnicima naše zemlje omogućiti kvalitetnije uslove života.Šta
tačno budućnost donosi ne može se tačno reći jer informatičke – komunikacijske tehnologije
su polje nauke koje napreduje iz dana u dan.Najvjerovatnije će se razvoj kretati u smjeru
sjedinjenja svih telekomunikacijskih usluga i njihovo sinhrono korištenje.
14
Literatura
1. Dioničko društvo BH Telecom, “Deset godina razvoja mobilnih komunikacija”,
Sarajevo 2006 ;
2. - Dioničko društvo BH Telecom, “150 godina razvoja fiksne mreže u Bosni I
Hercegovini”, Sarajevo 2006 ;
3. - Dioničko društvo BH Telecom, “Razvoj informacionih sistema BH Telekoma”,
Sarajevo 2009 ;
4. www.bhtelecom.ba
5. www.bljesak.info
6. www.ekapija.ba
15
Sadržaj :
Uvod .................................................................................................. 2
Glavni dio
Razvoj informacionih sistema u BiH do 1995. godine ................ 3 – 5
Razvoj mobilnih komunikacijskih sistema u BiH ....................... 6 – 7
Počeci implementacije ................................................................ 7 – 8
Generacije mobilnih mreža i njihov razvoj u BiH ...................... 8 – 9
Uticaj regulatornih agencija ...................................................... 9 – 11
WEB / WAP portal .................................................................. 11 – 12
Fiksna mreža .................................................................................... 12
Telekomunikacije danas ........................................................... 12 – 13
Zaključak .......................................................................................... 14
Literatura .......................................................................................... 15
Sadržaj ............................................................................................. 16
16
17
top related