Fakultet za saobraćaj i komunikacijeUniverzitet u SarajevuOdsjek za saobraćaj

Seminarski radOsnovi transportnih i komunikacijskih sistema

T-14

Historijski razvoj telekomunikacija u Bosni i Hercegovini

Predmetni nastavnik ׃ Student׃Doc. Dr. Abidin Deljanin Muris Seferagić Broj indexa : 6379

Sarajevo, 2010

Uvod

Jedan od osnovnih parametara na osnovu kojih se mjeri razvijenost jedne zemlje je njena

mreža telekomunikacijskih sistema koji obuhvataju razne tehnologije koje omogućuju prenos

različith vrtsa informacija, korištenja različitih aplikacija, brz prenos podataka.Mnoge studije

ukazuju na to da ekonomski razvoj direktno zavisi od razvoja telekomunikacijskih

sistema.Navedene tehnologije su u našoj zemlji imale interesantan razvoj.Niz okolnosti su

uticale na razvoj i strukturu telekomunikacijskih sistema.Kao prvo ratna dešavanja u periodu

od 1992. do 1995. godine, koja su imale veoma negativne efekte u svim privrednim i

društvenim segmentima Bosne i Hercegovine.Također i entitesko uređenje veoma negativno

utiče i usporava razvoj ne samo telekomunikacijske mreže već i općeg razvoja zemlje.

Također prirodno – geografske odlike BiH su značajno otežale implementaciju mnogobrojnih

telekomunikacijskih sistema, naročito je brdsko – planinski reljef koji preovladava dosta

otežao instalaciju opreme na terenu kao i pokrivenost signalom.U daljem razvoju ćemo

posvetiti pažnju razvoju telekomunikacijski sistema u BiH kroz njenu historiju, pri čemu će

glavni aspekt biti na poslijeratnom periodu.

2

Glavni dio

Razvoj informacionih sistema u BiH do 1995. godine

Razvoj telekomunikacija u BiH započinje davne 1858. godine uvođenjem telegrafske linije

Sarajevo – Istambul.Nakon ovog događaja započinje razvijanje telekomunikacijskih sistema u

zemlji naročito u vremenu Austro – Ugarske vladavine.Od samog početka rada

telekomunikacijskog saobraćaja u BiH javila se potreba za automatizacijom određenih

procesa čije je manuelno obavljanje zahtijevalo mnogo vremena i ljudskih resursa.Podaci o

prvim uslugama, njihovom korištenju, korisnicima, dokumentovano praćenje financijskih

dobara predstavljaju uspostavu informacionog sistema, koji je u to vrijeme nazivan

elektroračunarski sistem ili centralom za obradu podataka.

Na početku uspostave informacionog sistema JP PTT saobraćaj BiH nije imao vlastite

računarske i kadrovske resurse, pa je iz tih razloga bio ovisan o korištenju navedenih resursa

iz susjednih država.Izvorni podaci bi se prikupljali i slali u centre koji su bili u stanju da

izvrše njihovo pripremu, unos i obradu, da bi na kraju rezultate obrade vraćali u papirnatom

obliku.

Ideja formiranja vlastitog računarskog centra u BiH javlja se već 70 - tih godina.U tom

periodu obavljen je javni poziv za rad u računarskom centru na koji se je prijavilo 250

kandidata, od kojih je svega desetak kandidata primjeljeno koji su imali zadatak da rade na

obradi telefonskih računa.Radili su na mehanografskim mašinama sa magnetnim poravnanjem

i obrada je trajala jako dugo.Također u ovom periodu dolazi do proširenja telefonskih

centrala, ali zbog nemogućnosti obezbjeđenja efikasne obrade većina poslova se prebacuje u

Novi Sad, a radnici obavljaju samostalno projekat vezan za ažuriranje programskih zahtjeva u

programskim jezicima asambler i PL/I.

U drugoj polovini 70-tih godina JP PTT saobraćaj BiH nabavlja IBM strojeve za unos

podataka na diskete, a konverzija istih na magnetne trake se obavlja u elektrotehničkom

centru PIO ERC – ZIPO.Nakon konverzije trake su slane u Novi Sad gdje su informacije

obrađivanje.

Početkom 80 – tih godina centar za obrada podotaka je prenošen u PBS, odnosno Privrednu

banku Sarajevo pri čemu je korišten njihov IBM računar."Zbog zastarjelosti tehnologije i

izbacivanja bušenih kartica iz upotrebe i nemogućnosti da odgovori našim zahtjevima, PBS

3

smo zamijenili sa Željezničkim transpsortnim preduzećem BiH koje je posjedovalo

najsavremeniji mainframe računar"1.Zbog ovisnosti telekomunikacija u BiH od drugih

zemalja regiona javlja se ideja o formiranju vlastitog računarskog centra – ERC.U tom cilju

kupljen je prvi računarski uređaj Inforex na kojem su obrađivani lični dohoci, osnovna

sredstva, telefonske usluge, i neke druge aplikacije.1983. godine JP PTT BiH raspisuje oglas

za prijem novih radnika sa visokim informatičkim obrazovanjem.1. decembra 1983. formirana

je radna zajednica Elektroračunarski centar i taj dan je slovio kao dan Informacionog sistema.

Sredinom iste godine nabavljen je novi IBM računar koji je sa svojim perfomansama bio

među dva najmoćnija računara u BiH.Nakon Olimpijade mainframe i cjelokupan

telekomunikaciksih saobraćaj je preuzelo JP PTT BiH.Korištenjem IBM – ovog koncept

SNA, realizovano je povezivanje sa CICS službom u Ljubljani, a kasnije je mreža proširena

na Beograd, Novi Sad i Dubrovnik, a nakon toga je napravljen ugovor koji je Poštanskoj

štedionici u Sarajevu omogućavao obavljanje svih on – line poslova vezanih za Poštansku

štedionicu.Održavanje Zimskih olimpijski igara je imalo veliki uticaj na razvoj

telekomunikacija u našoj zemlji.Raznovsrne potreba, nastale ovim događajem stvorile su

uslove podsticanja razvoja svih vrsta usluga, kako bi se zadovoljile potrebe gostiju

Olimpijade.

Također se tad javlja prva ozbiljna ideja o stvaranju mobilne javne mreže koja je trebala

omogućiti korištenja telekomunikacijksih usluga bez fizičkog ograničenja.

Informacioni sistem 988 i 977 je omogućio razmjenu baza telefonskih pretplatnika putem

aplikacije 988.Veliki značaj za radnu zajednicu Elektoračunski centar je imala činjenica da su

svi jugoslavenski SOUR – i su preuzeli njihova iskustva i znanje što je bio dokaz kvalitetnog

rada .Uvedena je i aplikacija javne govornice koja je na početku naišla na izuzetan otpor ali se

kasnije pokazala kao jako isplativa.Također je izrada telefonskog imenika bila velik

poduhvat.U ovom periodu prihod od međunarodnih poziva je iznosio 1.000.000 DM.

Globalni razvoj informatičke nauke je uticao na ubrzani proces evolucije telekomunikacija u

BiH.Međutim uskoro je uslijedio nagli zastoj.Agresija na BiH je imala vrlo negativne uticaje

na sveopći razvoj BiH.Za vrijeme agresije došlo je uništenja vrlo velikih

telekomunikacijskih kapaciteta i infrastrukture.Zaposlenici JP PTT – a BiH međutim nisu

dopustili da život prestane.“Ratne šteta je iznosila 900 mil. USD.“2

Uprkos komunikacijske blokade uspjeli su povezati nekoliko većih gradova i uspostaviti

međunarodne veze.Broj radnika je drastično smanjem, isključivo zbog angažovanosti muškog

1 Dioničko društvo BH Telecom „Razvoj Informatvnih sistema BH Telecoma“ 10 – 11. str.;Sarajevo 2009.god.2 www.bhtelecom.ba

4

djela u odbrani zemlje.Iako su prostorije ERC – a kao i cjelokupno Sarajevo bile

svakodnevno granatirane, te sa znatno manjim resursima ipak je dalje nastavljeno korištenje

IBM mainframe tehnologije i postojećih programa koji ne samo da su održavani već su dalje

razvijani radi prilagođavanja novonastalim uslovima i zahtjevima.

"U najznačajnije uspjehe ratnog perioda možemo ubrojati :

- spašavanje velikog dijela rezervnih dijelova nabavljenih neposredno prije agresije, sa

sedmog sprata u podrumske prostorije.Ovim dijelovima pomagali smo rad i drugih

računskih centara koji su egzistirali u Sarajevu, a korisrili IBM uređaje;

- zaštita radnih prostorija vrećama napunjenim pjeskom ;

- u toku rata je rađeno i na aplikaciji vezanoj za JUPAK ( BIHPAK );

- održavanje infrasturukture kako bi se omogućio kontinuitet u radu ;

- formiranje ratnog edukacionog centra ;"3

U ratnom periodu BH Telecom je stekao veliku prednost u odnosu na današnju konkurenciju,

naročito kroz edukativni centar koji je ostvario usko vezu sa PMF - om, ETF – om, radnicima

RTV – a BiH.Softwear korišten u ratnom periodu bio je DOS 3.0.Pred kraj rata nepoznatim

kanalima došlo se do OS – a Win 3.11, što potvrđuje upornost tadašnjih kadrova u razvoju

telekomunikacijske mreže i njene opremljenosti.

Početkom agresije onemogućena je komunikacija između Sarajevo i drugih djelova mreže.Te

okolnosti su primorale druge dijelove telekomunikacijske mreže da iznose samostalne odluke

i da djeluju neovisno od centrale u Sarajevu.Stručno osoblje u Tuzli, Zenici, Mostaru, Bihaću

je postiglo zavidne rezultate a naročito ako uzmemo u obzir strahote rata sa kojima su bili

suočeni.

Podaci kao i iskustva iz perioda 1992. – 1995. su bili od izuzetne koristi u poslijeratnom

periodu obnove.

Nakon rata započela je implementacija jedinstvene aplikacije uređene od strane ERC – a u

Sarajevu u SQL – u i Oracle 5 bazi podataka.

Nakon ovog kratkog pregleda možemo zaključiti da je na prostoru BiH zahvaljući upornim

radomn i angažmanom dostignut visoki stepen razvoj, iako za to nije postojala jaka osnova.

Za vrijeme rata je dokazana neuništivost duha i borba za egzistenciju.

3 Dioničko društvo BH Telecom „Razvoj Informatvnih sistema BH Telecoma“ 17 str.;Sarajevo 2009.god.

5

Razvoj mobilnih komunikacijskih sistema u BiH

Kao što sam već naveo prva ozbiljna ideja u uvođenju mobilne javne telefonije u BiH nastala

je po dobijanju organizacije 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.1982/1983. godine

grupa stručnjaka se odlučila za NMT ( Nordic Mobile Telephony ).Iako nije bilo još jasno

definiranih standarda, navedena tehnologija već je uveliko korištena i očekivano je donošenje

evropskog standarda.U tom periodu nije bilo digitalne karte ni sposobnih računara za vađenje

profila i crtanje servisnih zona za BiH je bilo vrlo težak posao.Planirani kapacitet je bio

30.000 korisnika.Zbog nedostatka vremena i resursa urađen je poseban projekt koji je

obuhvatao samo Sarajevo sa kapacitetom od 5.000 korisnika .Predviđeni frekvencijski opseg

je iznosio 450 MHz.Međutim ovaj projekt nije odobren od strane tadašnje jugoslavenske

administracije i projekat je prekinut.Za potrebe Olumpijade korišteni su funkcionalni sistemi

radio veza.1990. godine stručnjaci JP PTT – a BiH su uradili analizu isplativosti uvođenja

GSM mreže, kao tad najsavremenijeg sistema mobilne telefonije.Već godinu dana kasnije u

Budvi je održan sastanak na kojem je ostvaren plan prema kojem se trebala izvršiti

implementacija GSM sistema sa zajedničkom saradnjom Telecoma Crne Gore.Međutim i ovaj

plan je zbog agresije na našu zemlju zaustavljen i stavljen na čekanje.

Za vrijeme ratnih dešavanja nisu se desili značajniji pomaci u razvoju mobilnih komunikacija.

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u razvoju telekomunikacija u BiH veliku ulogu

ima EBRD ( Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj ) koja je imala zadatak da pomogne

donošenju zakona o telekomunikacijama kao i rekonstrukciji porušene

infrastrukture.Predstavnicu EBRD – a su tražili uvođenje mobilnih komunikacija u BiH, ali su

smatrali da JP PTT BiH nije u stanju da to učini sam pa su tražili licencu da bi oni našli

stranog operatora koji bi preuzeo taj zadatak.Krajem rata u BiH počinje da djeluje veliki broj

različitih evropskih organizacija koje zahtijevaju velike telekomunikacijske potrebe a naročito

veliki broj telefonskih linija.1996. godine počinju se održavati prvi sastanci u vezi razvoja

telekomunikacija i njihovom povezivanju na nivou države.Ovi sastancu nisu imali uspjeha.

Tri operatora koji su nastali kao posljedica rata nisu se mogli dogovoriti o uvođenju

zajedničkog sistema.“JP PTT saobraćaj BiH je nastao izdvajanjem BiH iz tadašnje SFRJ, a

ostala dva operatera su nastala za vrijeme rata na teritorijama koje su drzale njihove

6

vojske.“4Na sastancima vođeni tokom 1997. godine glavna tema je bila davanje licence

EBRD – u za

uvođenje digitalne mreže u BiH, smatrajući da državni organi nisu u stanju da izvrše

implementaciju GSM mreže, niti u stanju pronalaženja stranih investitora za taj

poduhvat.Pritisak na tadašnju vladu je postao sve veći a naročito na Direkciju

telekomunikacija, tako da su nakon nekog vremena predstavnici RS – a i zapadnog Mostara

pristali na zahtjeve, čak je ponuđena i suma od 1.000.000 DM od strane EBRD – a.Nakon

nekog vremena EBRD je uvidjela da neće moći dobiti licecu za cijelu državu, pa je tražila

privremenu samo za grad Sarajevo.Međutim Direkcija za telekomunikacije se odupirala svim

pritiscima kako stranih tako i domaćih i nije htjela da prekrši važeće zakone, odnosno da

samo JP PTT saobraćaj BiH ima pravo da dobije licencu i da je u stanju da nabavi i

implementira GSM sistem.1996. god. JP PTT saobraćaja BiH raspisuje pozivni tender za

isporuku opreme za GSM mrežu koji je bio upućen svim velikim kompanijama kao npr.

Simens, Motorola, Ericssonu i Alcatelu.Krajem maja dolaze prve ponude i vrše se prve

analize.Pritisak EBRD – a i dalje nije opadao, problem je čak bio došao do Predsjednika

predsjedništva.Direkcija za telekomunikacije je pokazala izrazito jak stav i grčevito borila da

se licence ne daju strancima.

„U ljeto 1996. godine, uprava PTT – a donosi odluku i odobrava sredstva da se ide u projekat

GSM – a.EBRD nam diskretno skreće pažnju da nam nijedna evropska banka neće dati kredit

ili garanciju, a da isporučioci opreme neće prihvatiti garancije domaćih banaka.To zvuči kao

ucjena, ali EBRD nije računao da JP PTT – a kredit nije potreban i da sa isporučiocima

opreme imamo vrlo korektne relacije.“5

Počeci implementacije

Kao isporučioc robe odabran je Ericsson, kao tadšnji lider u oblasti telekomunikacijske

opreme.Postavljanje opreme je zahtjevalo mnogo vremena, odlučeno je da se koristi

privremeno kontejnersko rješenje za centralu i kontroler baznih stanica.Nakon donošenja

cijenovnika usluga i nabavke prvih 1.000 aparata GSM se pušta u komercijalnu upotrebu 10.

oktobra 1996. godine.Prilikom isporučenja opreme nije isporučen Billing, tako da nije bilo

mogućnosti za tarifiranjem i naplatom usluga mobilne mreže.Međutim naši stručnjaci su bez

4 Dioničko društvo BH Telecom „Desetgodina razvoja mobilnih komunikacija“ 42. str.;Sarajevo 2006.god.

5 Dioničko društvo BH Telecom „Desetgodina razvoja mobilnih komunikacija“ 43. str.;Sarajevo 2006.god.

7

strane pomoći uspjeli razviti softwear koji je bio u stanju da prati 20.000 korisnika.Ovo je bila

velika pobjeda za Direkciju za telekomunikacije jer je dokazala da posjeduje vlastite

kapacitete kako materijalne tako i ljudske koji su u stanju da razvijaju mobilnu mrežu.

Po pitanju mobilne mreže situacija se brzo mjenja kako po pitanju broja korisnika tako i vrste

i broja uređaja, kao i aplikacija.Zakašnjena implementacija GSM mreže nadoknađena je

istovremin instaliranjem EDGE sistema koji je omogućavao i do tri puta brži prenos podataka.

Krajem 1997. godine GSM mreža je dostigla broj od 25 baznih stanica i kapacitetom od

20.000 korisnika da bi krajem naredne godine broj baznih stanica povećan na 39 a mreža je

bila u stanju da primi 50.000 korisnika.

Početkom 1999. godine proces projektovanja prebačen u Sektor za investicije, a uspješni rad

na implementaciji je nastavljen.Iste godine u Sarajevo je održan Samit Pakta o stabilnosti

jugoistočne Evrope, koji je trebalo pripremiti sa stanovišta telekomunikacijskih resursa.Tim

stručnjaka koji se sastojao od Bakira Arnautovića i Alme Krvavac.“Sve je urađeno velikom

brzinom i osigurano je 220 radio kanala kako bi zagušenje bilo minimalno.I zaista su6

statistička mjerenja na sistemu pokazala da smo posao odradili besprijekorno.“

Generacija mobilnih mreža i njihov razvoj u BiH

Razvoj mobilnih telekomunikacija u BiH možemo posmatrati kroz generacije mobilnih

sistema čija implementacija u BiH nije mnogo kasnila za ostatkom svijeta.

1G je prva generacija mobilnih sistema koja se temeljila na Voice Centric, odnosno pružanju

samo govorih usluga.Razvoj prve generacije započinje 70 – tih i 80 - tih godina.Za vrijeme

Olimpijade na prostoru BiH primjenjen je jedan od osnovnih standarda prve generacije NMT

standard.Međutim zbog agresije u JP PTT saobraćaj BiH nisu postojali konkretni planovi za

daljni razvoj 1G generacije i njene implementacije u javni servis.

2G , odnosno druga generacija je isključivo razvijena zbog ograničenja 1G sistema.Razvoj

digitalne tehnologije je znatno uticao na 2G sisteme.Pored digitalne tehnologije ova

generacija koristi i napredne algoritme kako bi se povećali kapaciteti funkcionalnosti

mobilnih mreža.Osnova i ove generacije je bila Voice Centric orijentisana.Dotadašnji

analogni signal zamijenjen je digitalnim signalom.Implementacija GSM standarda, koji je

6 Dioničko društvo BH Telecom „Desetgodina razvoja mobilnih komunikacija“ 55. str.;Sarajevo 2006. god.

8

ujedno i najpoznatiji standard druge generacije je na prostoru BiH dostigao različite stepene

razvoja od 1996. godine.Pokrivenost stanovništva iznosi 85 %.

Rastući korisnički zahtjevi koji su se prvenstveno odnosili na non – voice usluge su uvjetovali

dalju evoluciju 2G sistema.Tadašnji GSM sistem zbog svoje prirode nije mogao da zadovolji

te potrebe tako da je trebao biti zamijenjen novim tehnologijama.U toku 2005. godine uvodi

se GPRS na nivou cijele mreže.Njegovim uvođenjem stvoreni su uslovi za upotrebu novih

multimedijalnih usluga kao MMS, WAP, VAS itd.GPRS je predhodno uveden kao

eksperimentalna studija koja je u roku samo mjesec dana već imala broj priključaka od

nekoliko hiljada.Paralelno sa GPRS – om u urbanim sredinama instaliran je EDGE

sistem.Nadogradnjom softweara sa EDGE ( Enhanced data rates for global/GSM evolution )

tehnologijom omogućen je brži prenos podataka.Nadogradnja je započela 2005. godine na već

postojećim BSC – ovima.

3G predstavlja zadnju generaciju mobilnih sistema čiji su zahtjevi sljedeći : globalni pristup

sa jednim uređajem, podrška širokopojasnim uslugama i multimedijalnim uslugama i

aplikacijama, lako proširljiva mreža, visoka sigurnost.Jedan od osnovnih standarda treće

generacije je UMTS koji omogićava visoku brzinu prenosa podataka, multimedijalne

aplikacije i slično.Razvoj ove generacije na našim prostorima još uvijek kasni za razliku od

evropskih zemalja.

BH Telecom je 2005. godine krenuo sa projektom vezanim sa uvođenje WiFi standarda za

mobilne mreže.Sve veća mobilna oprema koja posjeduje WiFi funkcionalnost ( smartphone,

PDA, integrisane GPRS / EDGE / WiFi kartice, laptopi ).

Korisnicima će biti omućena jedinstvena autentifikacija putem SIM kartice.Troškovi za

uvođenje ovog standarde neće biti visoki iz razloga što postoji već odgovarajuća

infrastruktura, a razvoj će se ubrzati zbog riješenih imovinsko – pravnih odnosa.

Kombiniranje UMTS Rel. 6 sistema sa WiFi standardom bi trebala predstavljati uvod u 4G,

odnosno generaciju budućnosti.

Uticaj regulatornih agencija

„JP PTT BiH je 25.09.1996. godine postala član GSM MoU Asocijacije.Na sjednici održanoj

u Hong Kongu, na kojoj je za odredišni kod mobilne mreže određen kod 90, za „Mobile

Coutry Code“ kod 218, i za „Mobile Network Code“ kod 90.“7

7 Dioničko društvo BH Telecom „Desetgodina razvoja mobilnih komunikacija“ 44. str.;Sarajevo 2006. god.

9

Prva licenca za GSM mrežu u BiH dodjeljena je tada JP PTT BiH od strane Direkcija za

telekomunikacije.Nakon osnivanja Regulativne agencije za komunikacije sve funkcije i

obaveze po pitanju razvoja komunikacijskih sistema prešle su na nju.Ova agencija je u deset

godina postojanja bitno uticala na razvoj mobilne mreže u BiH.

U evropskim zemljama regulativne agencije su sa operaterima odigrale veoma značajnu ulogu

u provođenju sturkturnih reformi i projekata u razvoju telekomunikacijskih sistema.Historijski

se telekomunikacijski sektor odlikovao jakim monopolom pojedinih kompanija čime su

stvoreni nacionalni giganti udruženih pošta i telekomunikacijskih operatera.Međutim krajem

90 – tih godina sa procesom privatizacije to se bitno mijenja.28.12.2001. godine JP PTT

saobraćaj BiH se djeli na JP BH Pošta i JP BH Telecom, a 12. marta 2004. godine BH

Telecom postaje dioničko društvo.

1991. godine donesen je Zakon o telekomunikacijama kojim je uspostavljena Regulativna

agencija za komunikacije skraćeno RAK.Godinu dana prije visoki predstavnik za BiH Carlos

Westendorp je nametnuo jedinstveni međunarodni pozivni broj za Bosnu i Hercegovinu koji

je bio 387.

Osnovni cilj RAK – a je bio da BiH uključi u moderne tokove modernizacije i regulacije u

oblasti komunikacija.Potpune ovlasti RAK – a su definirane donošenjem Zakona o

komunikacijama.30. aprila 2001. godine BH Telecom je dobilo licencu za pružanje GSM

usluga, po kojoj je bio dužan razviti svoju GSM mrežu da osigura potpunu licencu za 80

procenata populacije BiH, 80 procenata dužina pojedinačnih saobraćajnica navedenih u

Aneksu 2, prije isteka tri godine od izdavanja ove dozvole, u skladu sa godišnjim planom koji

odobri Agencija.

U cilju ispunjenja licence BH Telecom je instalirao 77 baznih stanica na području RS – a i

zapadne Hercegovine, gdje do tada nije bilo instalirano baznih stanica BH Telecoma.

Nova promjena odredišsnog koda mobilne mreže uzrokovana je uvođenjem pravila 8/2001 –

Plan brojeva za telefonske usluge u BiH, 29. oktobra 2001. godine, u kojem se navodi :

„Međunarodni kod za Bosnu i Hercegovinu je 387, premu odluci Međunarodne unije

za telekomunikacije.Upotreba telefonskih brojeva, koji koriste kodove drugih zemalja

nije dozvoljena na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Odredišni kod za GSM mreže će biti „6X“.Agencija će postoječim operaterima

dodijeliti zasebne odredišne kodove na dan kako bude odlučeno od strane Agencije uz

konsultacije sa operaterima.“8

8 Dioničko društvo BH Telecom „Desetgodina razvoja mobilnih komunikacija“ 47. str.;Sarajevo 2006.god.

10

Određeno je da odredišni kod BH Telecoma bude 61 uz obavezu da se još tri mjeseca koristi i

stari kod 66.Taj paralelan rad je trajao do 31.05.2002. godine.Tadašnji broj korisnika je

iznosio 240.000.Promjena brojeva u mobilnoj mreži su dodatno otežane činjenicom da je i u

fiksnoj mreži vršena promjena brojeva.Postupak je prouzrokovao dodatne troškove za BH

Telekom, ali je saradnjom kadrova fiksne i mobilne mreže postupak uspješno okončan.

U oktobru 2004. godine, BH Telecom dobiva novu licencu za pružanje GSM usluga.Za

razliku od predhodne licence treba istaći sljedeće : pokrivenost treba osigurati prije isteka

dvije godine, korištenje dodatnih 8 kanala, broj i dužina pravaca su veći koje treba pokriti

radio signalom.Sa 164 bazne stanice sa dodatnim repititorima BH Telecom je nastojao da

obezbijedi pokrivenost novih putnih komunikacija.“Zbog povećanog broja korisnika BH

Telecom je dobio pravo da koristi GSM 1800, pri čemu su dobili novih 50 kanala na

korištenje.Važenje dozvole je 15 godina.“9 Dalji razvoj ide u smjeru četvrte generacije

mobilnih uređaja

WEB / WAP portal

Ovaj portal zauzima centralno mjesto u cjelokupnoj infrastrukturi BH Telecoma jer

omogućava pristup korisnica svim uslugama Bh Telecoma.Također omogućava korisnicima

da prate svoje podatke po pitanju potrošnje i tarifiranja usluga.Ovom portalu korisnici mogu

pristupiti sa svakog uređaja koji ima pristup internetu, kao npr. računara sa Web

pretraživačem ili preko telefona sa Wap aplikacijom.Osnovni funkcionalni elementi ovog

portala su baza podataka, sistem za upravljanje i sistem za generisanje podataka.Sistem za

upravljanje omogućava definiranje većeg broja komunikacija kao npr. HTTP, HTTS, FTP

protokol.Interneta je prvi put javno predstavljen 1990.godine. 1994. godine na Internet mrežu

je priključena i BiH putem UTIC-a (Univerzitetski Telekomunikacijski Informatički Centar u

Sarajevu.Kao što je u svijetu razvoj Worl Wide Web – a predstavljao revoluciju u svim

aspektima života, tako je i u Bosni i Hercegovinu otkrio mnoštvo novih mogućnosti i

usluga.Razvoj interneta je jako vezan za razvoj fiksne mreže.Dugi niz godina osnovni oblik

interneta je bio putem Dial – up sistema.Međutim brzina prenosa podataka je bila jako niska

sa današnjeg aspekta.Zadnjih godina uvođenjem DSL tehnologije omogućen je brži prenos

informacija kao i korištenje mnogih aplikacija koje su zahtijevala brže informacione

kanale.Pored BH Telecom i drugih većih operatora kao M – tela i Eroneta na polju pružanja

9 Dioničko društvo BH Telecom „Desetgodina razvoja mobilnih komunikacija“ 50. str.;Sarajevo 2006.god.

11

internet usluga javlaju se mnoge manje kompanije na regionalnom nivou koje koriste različite

tehnologije.Sve više se koristi Wireless tehnologija koja korisnicima na računarima

omogućava fizičku slobodu i mogućnost rada na svim radio – signalom prekrivenim

mjestima.Također internet se sve više koristi na mobilnim uređajima odnosno

mobitelima.Internet je telekomunikacijsko područje sa najbržom stopom rasta, isključivo zbog

razloga što je u stanju da objedini sve ostale oblike komunikacije i njihovo korištenje

omogući sa samo jednog uređaja.

Fiksna mreža

Razvoj fiksne telefonske mreže u BiH započinje 8. septembra 1889. godine za potrebe Austro

– Ugarske vlasti.Godine 1936. proradila je prva automatizovana centrala u BiH koja je bila

smještena u Sarajevu kapaciteta 2.000 priključaka.Nakon Drugog svjetskog rata razvoj

telefonske mreže u BiH je jako zaostaja za razliku od drugih zemalja regije.Jedan od osnovnih

razloga tom zastoju je politika tadašnjeg režima koji uglavnom vodio centralizovanu razvojnu

politiku koja se odnosila na Srbiju.Prije zadnjeg rata BiH je posjedovala dobro izgrađenu

telefonsku, telegrafsku i mrežu za prenos podataka.Ukupan tadašnji kapacitet je iznosio

„744.000 korisnika. U toku rata šteta prouzrokovana na telekomunikacijskoj infrastukturi je

iznosila 900 mil. USD.“10Nakon rata sa pomoću Direkcije za telekomunikacije mreža je

obnovljena i sistematski modernizirana.Bitnu ulogu u razvoju je imalo entitesko uređenje BiH

koje je dosta otežalo pokrivanje države radio signalom.Današnji broj korisnika je se kreće oko

jednog miliona Nova inteligentna optička mreža ( DWDM ) i IP CENTREX će omogučiti

povezivanje telefonskih korisnika sa ADSL korisnicima u jednu grupu.Fiksna telefonija je

najstarija usluga BH Telecoma.Međutim, kako u svijetu tako i u našoj zemlji može se

primjetiti stagnacija ovog sektora.Potreba korisnika za mobilnošću sve više u prvi red gura

mobilnu telefoniju i internet servise.

Telekomunikacije danas

Prema podacima RAK – a danas u Bosni i Hercegovini ima oko 3.8 mil. stanovnika, 1 mil.

fiksnih telefona, 2.5 mil. mobilnih korisnika i oko milion korisnika interneta.Korištenje svih

10 www.bhtelecom.ba

12

telekomunikacijskih usluga je dvostruko niže u odnosu na zemlje EU, što možemo vidjeti iz

sljedeće tabele.11

Telekomunikacijske usluge EU BiH

fiksni telefoni 55 % 27 %

mobilni telefoni 111 % 63 %

internet 60 % 27 %

brzi internet 20 % 11 %

Jako važan projekat čije je sprovođenje započelo je digitalizacija mikrotalasnih veza.Ovaj

proces predstavlja prelazak sa analognog na digitalni sistem prenošenja informacija.Ovaj

proces bi trebao biti okončan do 31.12.2011. godine.BH Telecom ima razgređenu strategiju

razvoja svoje mreže u čiju modernizaciju svake godine ulaže oko 400 mil. KM.Prema

riječima glavnog direktora BiH ne kasni mnogo u razvoju i uvođenju novih tehnologija.Ovaj

privredni sektor predstavlja oblast u koju se najmanje ulaže a najbrže ostvaruje profit.

„Prema DI – u indexu informacijsko – komunikacijskih tehnologija od 154 članica

Međunarodne unije za telekomunikacije BiH se nalazi na 64 mjestu.2007. godine je bila 58., a

2002. na 66. mjestu.“12

Prema mišljenju Narcisa Behlilovića osnovni problem daljeg razvoja je ne postojanje

zakonske regulative za uvođenje najsavremenijih telekomunikacijskih servisa , te nizak

standard u odnosu na druge države i gradove.Također on upozorava na privatizaciju telekom

operatera od starne stranih investitora,a kao negativan primjer imamo hrvatski i slovenski

telekom.

11 www.ekapija.ba12 www.bljesak.info

13

Zaključak

Nakon ovog kratko pregleda možemo zaključiti da su telekomunikacije u BiH prošle

interesantan razvoj.Današnji standard usluga uglavno je rezultat upornog rada domaćih

stručnjaka koji su tokom dugogodišnjeg rada pokazali da su u stanju da riješe samostalno

mnoge probleme koji su se pojavljivali kontinuirano.

BH Telecom kao najveći operator u zemlji ima značajnu stopu rasta u sektoru

telekomunikacija koji ne kasni mnogo za zemljama regije.Svi operateri u BiH će imati

odgovornost za razvoj infrastrukture u zemlji kako bi se dostigao nivo susjednih zemalja pa

čak i prestigao.Razvijene telekomunikacije su osnov za dalji razvoj cjelokupne države.Razvoj

ovog sektora bi trebao stanovnicima naše zemlje omogućiti kvalitetnije uslove života.Šta

tačno budućnost donosi ne može se tačno reći jer informatičke – komunikacijske tehnologije

su polje nauke koje napreduje iz dana u dan.Najvjerovatnije će se razvoj kretati u smjeru

sjedinjenja svih telekomunikacijskih usluga i njihovo sinhrono korištenje.

14

Literatura

1. Dioničko društvo BH Telecom, “Deset godina razvoja mobilnih komunikacija”,

Sarajevo 2006 ;

2. - Dioničko društvo BH Telecom, “150 godina razvoja fiksne mreže u Bosni I

Hercegovini”, Sarajevo 2006 ;

3. - Dioničko društvo BH Telecom, “Razvoj informacionih sistema BH Telekoma”,

Sarajevo 2009 ;

4. www.bhtelecom.ba

5. www.bljesak.info

6. www.ekapija.ba

15

Sadržaj :

Uvod .................................................................................................. 2

Glavni dio

Razvoj informacionih sistema u BiH do 1995. godine ................ 3 – 5

Razvoj mobilnih komunikacijskih sistema u BiH ....................... 6 – 7

Počeci implementacije ................................................................ 7 – 8

Generacije mobilnih mreža i njihov razvoj u BiH ...................... 8 – 9

Uticaj regulatornih agencija ...................................................... 9 – 11

WEB / WAP portal .................................................................. 11 – 12

Fiksna mreža .................................................................................... 12

Telekomunikacije danas ........................................................... 12 – 13

Zaključak .......................................................................................... 14

Literatura .......................................................................................... 15

Sadržaj ............................................................................................. 16

16

17