godiŠnji izvjeŠtaj regulatorne agencije za · godine. usvajanje politike sektora telekomunikacija...

Sjedište, Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo, Tel.: 033/250-600, Fax: 033/713-080

Регионални сектор Бања Лука, Јеврејска 99, 78000 Бања Лука, Тел: 051/222-410, Факс: 222-411

Regionalni sektor Mostar, Franjevačka 90/Р, 88 000 Mostar, Tel.: 036/333-670, Fax: 036/333-671

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ REGULATORNE AGENCIJE ZA

KOMUNIKACIJE ZA 2016. GODINU

Mart 2017. godine

2

SADRŽAJ

I UVODNE NAZNAKE ......................................................................................................................... 5

II AKTIVNOSTI IZ PODRUČJA EMITOVANJA, TELEKOMUNIKACIJA, UREĐENJA

RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA I MONITORINGA ............................................................... 6

1. PODRUČJE EMITOVANJA .......................................................................................................... 6

1.1. Dozvole iz područja emitovanja ............................................................................................... 6

1.1.1. Korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske

radiodifuzije................................................................................................................................. 6

1.1.2. Korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih

komunikacijskih mreža ................................................................................................................ 7

1.1.3. Saglasnosti za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev ............................... 7

1.1.4. Korisnici Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih

mreža ........................................................................................................................................... 8

1.1.5. Korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga

radija ............................................................................................................................................ 9

1.2. Donošenje pravila i propisa u području emitovanja ............................................................... 10

1.3. Monitoring primjene propisa i pravila Agencije .................................................................... 10

1.4. Prigovori i slučajevi ................................................................................................................ 11

2. PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA ......................................................................................... 12

2.1. Fiksna telefonija ..................................................................................................................... 12

2.1.1. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti fiksnih javnih telefonskih usluga .................... 12

2.1.2. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga ..... 15

2.2. Mobilne komunikacije ............................................................................................................ 16

2.2.1. Korisnici dozvola za pružanje GSM/UMTS usluga ............................................................ 16

2.2.3. Razvoj usluga mobilne telefonije ........................................................................................ 17

2.2.4. Razvoj UMTS mreža ........................................................................................................... 20

2.3. Javni mrežni operatori ............................................................................................................ 21

2.3.1. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti operatora javnih elektronskih komunikacijskih

mreža ............................................................................................................................................. 21

2.3.2. Problematika građenja i rada javnih TK mreža ................................................................... 22

2.4. Usluge pristupa Internetu ....................................................................................................... 22

3

2.4.1. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu.............................. 22

2.5. Numeracija ............................................................................................................................. 24

2.5.1. Izrada i primjena regulatornog okvira za numeraciju telefonskih usluga ............................ 24

2.5.2. Prenosivosti telefonskih brojeva.......................................................................................... 26

2.6. Interkonekcija ......................................................................................................................... 26

2.7. Analiza tržišta ......................................................................................................................... 29

2.8. Regulacija maloprodajnih cijena ............................................................................................ 29

2.8.1. Rebalans cijena govornih telefonskih usluga u BiH ............................................................ 29

2.8.2. Usklađivanje cijena mobilne telefonije ............................................................................... 30

2.8.3. Primjena regionalnog Sporazuma o roamingu .................................................................... 31

2.9. Zaštita krajnjih korisnika telekomunikacijskih usluga ........................................................... 32

2.10. Pristupačnost IKT tehnologija i usluga osobama sa invaliditetom ....................................... 32

2.11. Zaštita djece na Internetu...................................................................................................... 32

3. PODRUČJE UPRAVLJANJA RADIOFREKVENCIJSKIM SPEKTROM ................................ 33

3.1. Fiksna služba .......................................................................................................................... 33

3.1.1. Mikrotalasni linkovi ........................................................................................................ 33

3.1.2. Digitalizacija prijenosne mreže Javnih RTV servisa ....................................................... 33

3.1.3. Aktivnosti na licenciranju MMDS sistema u opsegu 11.7 – 12.5 GHz ........................... 36

3.1.4. Aktivnosti na licenciranju frekvencijskog opsega 410.00 – 415.85/420.00 – 425.85 MHz

za pružanje usluga fiksne govorne telefonije i prijenosa paketa podataka ................................ 36

3.2. Satelitska služba ..................................................................................................................... 36

3.3. Mobilna služba ....................................................................................................................... 37

3.3.1. Primjena Trilateralnog sporazuma o raspodjeli preferencijalnih kanala za sisteme GSM

900/1800 MHz, Bosna i Hercegovina – Hrvatska – Crna Gora ................................................ 37

3.3.2. Kopnena mobilna služba ................................................................................................. 37

3.4. Zrakoplovna, pomorska služba i služba radioterminacije i radionavigacije ........................... 39

3.5. Radiodifuzna služba ............................................................................................................... 40

3.5.1. Analogna radiodifuzija – radio ........................................................................................ 40

3.5.2. Priprema Javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za

radijsko emitovanje ................................................................................................................... 40

3.5.3. Analogna radiodifuzija – TV ........................................................................................... 42

3.5.4. Srednjetalasna radiodifuzija ............................................................................................ 43

3.5.5. Digitalna radiodifuzija – TV ........................................................................................... 43

3.5.6. Replaniranje UHF opsega – Primjena digitalne dividende 1 i 2 ..................................... 45

4

3.6. Radioamaterska služba ........................................................................................................... 45

3.7. Međunarodna koordinacija frekvencija .................................................................................. 46

3.7.1. Međunarodna koordinacija .............................................................................................. 46

3.8. Regulativa iz oblasti upravljanja spektrom ............................................................................ 47

3.8.1. Pravilo o korištenju radiofrekvencijskog opsega 10.0 – 10.68 GHz ............................... 47

3.8.2. Priprema pravila o korištenju radiofrekvencijskih opsega 800 MHz, 1800 MHz i 2600

MHz ........................................................................................................................................... 47

3.9. Ostali aspekti upravljanja radiofrekvencijskim spektrom ...................................................... 47

3.9.1. Ekonomski aspekt upravljanja radiofrekvencijskim spektrom ........................................ 47

4. PODRUČJE ZA RADIOMONITORING, INFORMACIJSKO-TEHNIČKU PODRŠKU I

KONTROLU POŠTIVANJA USLOVA DOZVOLA ...................................................................... 49

4.1. Odjeljenje za radiomonitoring .................................................................................................... 49

4.1.1. Redovni poslovi radiomonitoringa .................................................................................. 49

4.1.2. Projekat izgradnje mreže monitoring stanica u BiH ........................................................ 52

4.1.4. Regulativa u oblasti mjerenja i kontrole .......................................................................... 52

4.2. Odjeljenje za kontrolu poštivanja uslova dozvole ...................................................................... 53

III ORGANIZACIJSKA STRUKTURA AGENCIJE ........................................................................... 54

IV AKTIVNOSTI VIJEĆA AGENCIJE U 2016. GODINI .................................................................. 55

V FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ ............................................................................................................... 57

PRILOG I PREGLED TUŽBI, SUDSKIH POSTUPAKA I PRESUDA ............................................. 61

5

I UVODNE NAZNAKE

Rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (Agencija) u 2016. godini, bio je

usmjeren ka nastavku harmonizacije bh. regulatornog okvira sa važećim evropskim regulatornim

okvirom i najboljom praksom u područjima telekomunikacija, audiovizuelnih medijskih usluga,

upravljanja radiofrekventnim spektrom te njegovoj efektivnoj primjeni. Ovo se, između ostalog,

odnosilo na sprovođenje analiza relevantnih tržišta po metodologiji koja se primjenjuje u Evropskoj

uniji i primjenom regulatornih mjera određenih analizom.

U cilju objedinjavanja postupanja i načina naplate naknade za dozvolu koju izdaje Agencija, a radi

povećanja efikasnosti navedenih procesa, Vijeće Agencije je donijelo Pravilo o naknadama za dozvole

Regulatorne agencije za komunikacije kojim se propisuje način obračuna, visina i način plaćanja

naknada za dozvole u telekomunikacijama, emitovanju i radiokomunikacijama. Pravilom je utvrđen i

novi način naplate naknada po osnovu dozvola za obavljanje djelatnosti telekomunikacija na način da

se uvodi naplata u procentu od ukupnog ostvarenog prihoda umjesto naplate godišnje naknade za

dozvolu u fiksnom iznosu. Pravilo o naknadama će se primjenjivati od 01. 01. 2017. godine.

Agencija je nastavila sa primjenom regulatornih mjera koje su rezultirale smanjenjem cijena kako u

mobilnoj, tako i u fiksnoj telefoniji. Primarni cilj je bio razvijanje konkurencije na tržištu te stvaranje

pogodnosti za krajnje korisnike. Cijene poziva iz mobilne mreže prema drugim fiksnim mrežama koje

operatori primjenjuju od 01. 06. 2016. godine su niže od 6% do 30%, u zavisnosti od telekom operatora

i paketa usluga koji su u ponudi. Primjena mjera je također rezultirala: izjednačenjem cijena za pozive

iz mobilne mreže prema drugim fiksnim mrežama sa cijenama poziva iz mobilne mreže prema vlastitoj

fiksnoj mreži, usklađivanjem cijena poziva iz mobilne mreže prema fiksnim i mobilnim mrežama u

inostranstvu sa graničnom cijenom, produženjem roka trajanja računa nakon nadopune računa iznosom

od 10,00 KM za prepaid korisnike na period od najmanje 90 dana od nadopune, dok se za uspostavu

poziva primjenjuje ili obračunska jedinica 1 sekund ili je naplata uspostave poziva u potpunosti ukinuta.

U području emitovanja je izrečeno preko 60 izvršnih mjera. Od ukupnog broja izrečenih kazni, u 39

slučajeva utvrđenog kršenja izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 243.000,00 KM te trinaest

(13) pismenih i devet (9) usmenih upozorenja. Ukupan broj izrečenih izvršnih mjera po osnovu kršenja

odredbi Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija je dvadesetsedam

(27), po osnovu kršenja odredbi Kodeksa o komercijalnim komunikacijama jedanaest (11), po osnovu

kršenja odredbi pravila i propisa koji se odnose na uslove dozvole osamnaest (18) i po osnovu kršenja

odredbi izbornih pravila i propisa pet (5).

U 2016. godini nastavljen je pozitivan trend u procesu digitalizacije. U saradnji sa Ministarstvom

komunikacija i transporta BiH, Agencija je, između ostalog, dodijelila dozvole javnim radio-

televizijskim servisima, čime su otklonjene sve prepreke za početak digitalnog emitovanja TV signala

tri javna servisa na širem području Sarajeva, Mostara i Banjaluke. Dozvole su važeće od 1. marta. 2016.

Pored toga, izrađen je nacrt Odluke o načinu korištenja Multipleksa A (MUX A), koju usvaja Vijeće

ministara Bosne i Hercegovine te su definisani tehnički uslovi za digitalno emitovanje u Multipleksu B

(MUX B).

Vijeće ministara BiH još uvijek nije usvojilo Politiku sektora telekomunikacija za period 2017. – 2021.

godine. Usvajanje Politike sektora telekomunikacija omogućilo bi daljnji strateški razvoj i unapređenje

sektora telekomunikacija, razvoj mreže sljedeće generacije (NGN), uvođenje 4G mreže, ulazak novih

investicija, povećanje stepena konkurentnosti, a konačno i niže cijene te širu ponudu usluga za krajnje

korisnike. Pored toga, Bosna i Hercegovina je još uvijek jedina zemlja u okruženju koja nema Strategiju

o širokopojasnom pristupu. Bez ovih strateških dokumenata, Bosna i Hercegovina neće napraviti

znatniji napredak u liberalizaciji sektora telekomunikacija.

Predrag Kovač

Generalni direktor

6

II AKTIVNOSTI IZ PODRUČJA EMITOVANJA, TELEKOMUNIKACIJA, UREĐENJA

RADIOFREKVENCIJSKOG SPEKTRA I MONITORINGA

1. PODRUČJE EMITOVANJA

Sektori iz područja emitovanja u protekloj godini realizovali su aktivnosti iz sljedećih oblasti:

1.1. Dozvole iz područja emitovanja

1.1.1. Korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije

1.1.2. Korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža

1.1.3. Saglasnost za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev

1.1.4. Korisnici Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža

1.1.5. Korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija

1.2. Donošenje pravila i propisa u području emitovanja

1.3. Monitoring primjene propisa i pravila Agencije

1.4. Prigovori i slučajevi

1.1. Dozvole iz područja emitovanja

1.1.1. Korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske

radiodifuzije

U toku 2016. godine, Agencija nije vršila izdavanje novih Dozvola za televizijsko emitovanje koje se

vrši putem zemaljske radiodifuzije. Zaključno sa 31.12.2016. godine, pored javnih RTV servisa Bosne

i Hercegovine djeluju 42 korisnika Dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske

radiodifuzije.

U toku 2016. godine, Agencija nije vršila izdavanje novih Općih dozvola za radijsko emitovanje koje

se vrši putem zemaljske radiodifuzije. Pored javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine, trenutno djeluje

139 korisnika Opće dozvole za radijsko emitovanje, od čega 2 na srednjim valovima. Pored toga,

zaključno sa 31.12.2016. godine djeluje ukupno 4 korisnika Dozvole za neprofitni radio.

U skladu sa zaključkom Vijeća Agencije sa sjednice održane 22.09.2016., započete su aktivnosti na

pripremama za objavu i realizaciju javnog poziva za dodjelu raspoloživih frekventnih resursa za radijsko

emitovanje, prvog nakon 2006. godine. Izvršeno je ispitivanje javnog mnijenja u vezi sa mogućnošću

otvaranja javnog poziva za dodjelu dozvola za radijsko emitovanje, izrađena je analiza raspoloživih

radiofrekvencijskih resursa, te je pripremljena dokumentacija za objavu i realizaciju javnog poziva.

Javni poziv za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje koje se

vrši putem zemaljske radiodifuzije u VHF opsegu 87.5 – 108 MHz objavljen je 27.12.2016. godine.

Tabela 1: Ukupan broj korisnika dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem

zemaljske radiodifuzije

TV RADIO JAVNI SERVIS

(radio i TV) Opća dozvola za

radijsko emitovanje

(FM)

Opća dozvola za

radijsko emitovanje

(srednji valovi)

Neprofitni radio

42 139 2 4 6

7

Slika 1. Prikaz korisnika dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje koje se vrši putem


1.1.2. Korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih

mreža

U skladu sa Pravilom 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, u toku 2016. godine izdato

je 6 novih Dozvola za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, dok

su 53 dozvole na zahtjev korisnika prestale važiti. Zaključno sa 31.12.2016. godine, djeluju 52 korisnika

Dozvole za televizijsko emitovanje koje se vrši putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža. Od

ukupnog broja izdatih dozvola, 7 korisnika je u javnom, a 45 u privatnom vlasništvu.

1.1.3. Saglasnosti za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev

U skladu sa Pravilom 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga, u toku 2016. godine izdate

su 4 nove saglasnosti za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev, dok je 1 saglasnost na

zahtjev pružaoca usluge prestala da važi. Zaključno sa 31.12.2016. godine djeluje 10 korisnika ove

saglasnosti.

Na osnovu prikazanih podataka, ukupan broj pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga iznosi 107.

Njihova struktura u odnosu na vrstu dozvole izgleda kako slijedi:

22%

72%

2%

1% 0%

3%

TV

RADIO

NEPROFITNE

SREDNJI TALASI

FM PREDAJNIK MALE SNAGE

JAVNI SERVISI

8

Slika 2. Pružaoci audiovizuelnih medijskih usluga u odnosu na vrstu dozvole

1.1.4. Korisnici Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih

mreža

U skladu sa Pravilom 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija, a zaključno sa 31.12.2016. godine,

djeluje 1 korisnik Dozvole za radijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža.

Na osnovu prikazanih podataka, broj pružalaca medijskih usluga radija iznosi 148. Njihova struktura u

odnosu na vrstu dozvole izgleda kako slijedi:

Slika 3. Pružaoci medijskih usluga radija u odnosu na vrstu dozvole

39%

49%

9% 3%

Dozvola za televizijsko emitovanjeputem zemaljske radiodifuzije

Dozvola za televizijsko emitovanjeputem drugih elektronskihkomunikacijskih mreža

Saglasnost za pružanje audiovizuelnihmedijskih usluga na zahtjev

Dozvola za televizijsko emitovanje zajavne RTV servise

94%

1%3%

2%

Dozvola za radijsko emitovanje putemzemaljske radiodifuzije

Dozvola za radijsko emitovanje putemdrugih elektronskih komunikacijskihmreža

Dozvola za neprofitni radio

Dozvola za radijsko emitovanje zajavne RTV servise

9

U tabeli i dijagramu koji slijede dat je prikaz statusa korisnika dozvola u području pružanja

audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u 2016. godini na osnovu vlasničke strukture

pravnih lica korisnika dozvola (privatne i javne).

Tabela 2: Status korisnika dozvole u oblasti pružanja audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih

usluga radija (javne i privatne stanice)

Status

Pružaoci audiovizuelnih medijskih usluga

Pružaoci medijskih usluga radija

Javni

servis

(radio i

TV)

Dozvola za

televizijsko emitovanje

putem


Dozvola za

televizijsko emitovanje

putem drugih

elektronskih komunikacijskih

mreža

Saglasnost

za pružanje audiovizuel-

nih

medijskih usluga na

zahtjev

Opća

dozvola za

radijsko

emitova-nje (FM)

Opća dozvola za

radijsko emitovanje

(srednji valovi)

Dozvola za

radijsko emitovanje

putem drugih

elektronskih komunik. mreža

Nepro

fitni radio

Javne 12 7 2 61 - - - 6

Privatne 30 45 8 78 2 1 4

Slika 4. Status korisnika dozvole u oblasti pružanja audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih

usluga radija (javne i privatne stanice)

1.1.5. Korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija

U skladu sa Pravilom 78/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih

usluga radija, u toku 2016. godine izdate su 3 nove dozvole za distribuciju audiovizuelnih medijskih

usluga i medijskih usluga radija, a ukinuto je 7 dozvola. Zaključno sa 31.12.2016. godine, ukupan broj

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

TV emitovanje Radijsko emitovanje Javni servisi

JAVNI

PRIVATNI

10

korisnika dozvole za distribuciju je 35, od čega je 28 putem kabla (u sklopu jednog korisnika se nude i

usluge putem satelita (DTH), te 7 putem IPTV platforme. Ukupan broj pretplatnika, zaključno sa

31.12.2016. godine, iznosi 743.265.

Slika 5. Način distribucije korisnika dozvole za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i

medijskih usluga radija

1.2. Donošenje pravila i propisa u području emitovanja

Nakon provedenih procesa javnih konsultacija, na sjednici Vijeća Agencije održanoj 05. oktobra 2016.

godine, usvojeno je Pravilo 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i

medijskih usluga radija. Pravilo je dana 18. oktobra 2016. objavljeno u “Službenom glasniku BiH” broj

78/16. Neke od izmjena tiču se uvođenja ograničenja vezanih za reality i pseudoreality programe, a koji

su bile predmet izmjena i ostalih pravila i propisa iz oblasti emitovanja u toku 2015. godine.

Također, Vijeće Agencije je na sjednici održanoj 15. decembra 2015. godine usvojilo Pravilo 80/2016

o naknadama za dozvole Regulatorne agencije za komunikacije. Pravilo je dana 27.12.2016. objavljeno

u “Službenom glasniku BiH” broj 95/16. Ovo pravilo je pripremljeno i usvojeno u cilju objedinjavanja

postupanja i načina naplate naknade za dozvole koje izdaje Agencija, a radi povećanja efikasnosti

navedenih procesa. Ovim pravilom se propisuje način obračuna, visina i način plaćanja naknada za

dozvole u telekomunikacijama, emitovanju i radiokomunikacijama, određuju se izuzeci od plaćanja

naknada, kao i postupanje Agencije u slučaju neplaćanja istih.

1.3. Monitoring primjene propisa i pravila Agencije

U skladu sa obavezom iz Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga i Instrukcijom o

načinu izvještavanja o udjelu evropskih djela i evropskih djela nezavisnih producenata u programskim

sadržajima, Agencija je tokom 2016. godine pratila izvršavanje obaveze dostavljanja izvještaja 22 TV

80%

20%

Kabl

IPTV

11

stanice o udjelu navedenih djela. Protiv stanica koje nisu izvršavale navedenu obavezu pokrenuti su

slučajevi i izrečene odgovarajuće mjere.

Agencija je tokom 2016. godine intenzivirala monitoring usklađenosti programskih sadržaja svojih

korisnika dozvola sa primjenjivim pravilima i kodeksima iz oblasti emitovanja, te je po službenoj

dužnosti vršila analize sedmodnevnog programa TV stanica u BiH sa najvećim pokrivanjem, na osnovu

kojih je pokretala slučajeve.

1.4. Prigovori i slučajevi

Agencija ima obavezu da razmotri svaki prigovor u vezi sa potencijalno štetnim programom i mogućim

kršenjem uslova dozvola i ostalih pravila i propisa Agencije. Od samog početka rada Agencije

uspostavljen je mehanizam koji omogućava svim građanima, institucijama i organizacijama da Agenciji

podnose prigovore koji se odnose na emitovane programe.

Pored slučajeva pokrenutih na osnovu prigovora, Agencija je tokom 2016. godine po službenoj dužnosti

procesuirala i slučajeve na osnovu analiza sedmodnevnog programa TV stanica u BiH sa najvećim

pokrivanjem.

Od ukupnog broja procesuiranih slučajeva iz oblasti emitovanja u 2016. godini, kod 78 izrečene su

izvršne mjere po osnovu utvrđenog kršenja relevantnih odredbi primjenjivih pravila i kodeksa iz oblasti

emitovanja, kako slijedi:

27 kršenja Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija;

• 11 kršenja Kodeksa o komercijalnim komunikacijama;

• 29 kršenja odredbi pravila i propisa koji se odnose na uslove dozvole;

• 5 kršenja izbornih pravila i propisa zakona BiH;

• 6 kršenja Pravila 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i

medijskih usluga radija.

Od ukupnog broja izrečenih kazni, u 41 slučaju utvrđenog kršenja izrečene su novčane kazne u ukupnom

iznosu od 254.000,00 KM, te 20 pismenih, 9 usmenih upozorenja i 8 suspenzija dozvole.

Broj i vrsta izvršnih mjera u 2016. godini

Vrsta kazne Broj izvršnih mjera

Novčane kazne 41 (254.000 KM)

Pismena upozorenja 20

Usmena upozorenja 9

Suspenzija 8

Ukupno 78

Na osnovu Odluke Centralne izborne komisije (CIK), 2. oktobra 2016. održani su Lokalni izbori u Bosni

i Hercegovini. Agencija je upoznala sve pružaoce audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga

radija sa obavezama u vezi sa praćenjem izbora, te obavezama u smislu dostavljanja određenih

informacija Agenciji, u skladu sa Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti CIK-a.

12

Obavezu praćenja izborne kampanje imali su svi korisnici dozvola za televizijsko i radijsko emitovanje

koji su bili dužni obezbijediti praćenje izborne kampanje za sve političke subjekte u izbornoj jedinici

koju pokrivaju svojim signalom. Mogućnost izuzeća od praćenja kampanje imale su isključivo one

stanice koje u svom programu ne emituju vlastiti informativni program, niti preuzimaju informativni

program neke druge stanice, a zahtjev za izuzeće bile su dužne podnijeti Agenciji do početka izborne

kampanje.

U periodu izvještavanja realizovane su sve aktivnosti koje su se odnosile na predizbornu kampanju za

Lokalne izbore 2016. Ukupno je procesuirano 15 slučajeva koji se tiču poštivanja izbornih pravila i

propisa. Od ukupnog broja 9 slučajeva je zatvoreno u redovnoj proceduri jer nisu utvrđeni elementi

kršenja, dok je Agencija u 5 slučajeva izrekla odgovarajuće izvršne mjere radi utvrđenog kršenja

primjenjivih odredbi Izbornog zakona BiH i Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata

od dana raspisivanja do dana održavanja izbora.

Konačno, u skladu sa Zakonom o Javnom radio-televizijskom servisu Bosne i Hercegovine (“Službeni

glasnik BiH”, broj: 92/05 i 32/10), Agencija je zadužena da provede pravičan, otvoren i transparentan

postupak u kojem će utvrditi rang listu kandidata za članove Upravnog odbora javnog Radio-

televizijskog servisa BiH (UO BHRT) i istu dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH na imenovanje.

Članove UO BHRT imenuje Parlamentarna skupština BiH na osnovu rang liste kandidata koju dostavlja

Agencija. U skladu sa Zakonom o Javnom radio-televizijskom servisu BiH, a imajući u vidu činjenicu

da je članovima UO BHRT-a isticao mandat u 2016. godini, Agencija je pokrenula proceduru izbora

novih članova iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, a naknadno za izbor člana iz reda ostalih.

Nakon konkursne procedure formirana je rang lista kandidata za članstvo u UO BHRT iz reda

bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda koja je upućena Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine

na imenovanje članova UO BHRT-a iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. Naknadno je

pokrenuta i procedura za izbor člana iz reda ostalih, što je nastavljeno u 2017. godini.

2. PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA

Postupajući po zaključku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, broj: 01-

50-1-15-13/15 od 10.06.2015. godine i zaključku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine usvojenog na

41. sjednici, dana 28.01.2016. godine, Agencija je poduzela mjere radi smanjenja cijena u mobilnoj

telefoniji, podsticanja konkurencije i zaštite prava krajnjih korisnika. U cilju unapređenja regulatornog

okvira, donesene su izmjene i dopune pravila o telefonskoj numeraciji te su izvršene šire javne

konsultacije zbog donošenja izmjena i dopuna pravila iz domena zaštite korisnika telekomunikacijskih

usluga.

2.1. Fiksna telefonija

2.1.1. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti fiksnih javnih telefonskih usluga

Operatori koji posjeduju Dozvolu za javnog operatora fiksne telefonije su:

1. JP BH Telecom d.d. Sarajevo (BH Telecom);

2. Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka (Telekom Srpske) i

3. JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar).

13

Sva tri operatora imala su monopol na tržištu fiksne telefonije u područjima pokrivenim njihovom

fiksnom mrežom do 2006. godine, kada se sklapaju prvi interkonekcijski ugovori sa novim operatorima,

pružaocima javnih fiksnih telefonskih usluga.

Nakon pojave novih operatora na tržištu, Agencija je vršila procjenu tržišne snage svakog operatora u

odnosu na tržište telekomunikacija u BiH i donosila Listu operatora sa značajnom tržišnom snagom na

pojedinačnim tržištima usluga u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, kao i na tržištu iznajmljenih linija. Za

2016. godinu vrijedila je Lista operatora sa značajnom tržišnom snagom objavljena u “Službenom

glasniku BiH” broj 73/12 od 18.09.2012. godine i prema njoj ova tri operatora bili su operatori sa

značajnom tržišnom snagom na tržištu usluga u fiksnoj telefoniji u Bosni i Hercegovini i za 2015.

godinu.

Tabela 3: Broj pretplatničkih linija fiksne telefonske mreže u BiH (2011.- 2016. godina)

Broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu

Telekom

operator/godina

BH

Telecom

Telekom

Srpske

HT

Mostar

Alternativni

operatori Ukupno Indeks

2011. 480.903 337.991 124.462 12.581 955.937 96,59

2012.1 458.721 322.581 121.888 26.263 929.453 97,23

2013. 423.429 308.270 114.785 45.138 891.622 95,93

2014. 379.214 295.680 108.864 65.458 849.216 95,24

2015. 326.738 276.876 103.881 78.260 785.755 92,52

2016. 317.686 263.171 101.132 102.234 784.223 99,81

Izvor: Izvještaji BH Telecoma, Telekoma Srpske, HT-a Mostar i alternativnih operatora

U Tabeli 3. dat je ukupan broj fiksnih telefonskih linija koji predstavlja zbir aktivnih analognih fiksnih

linija, ISDN (digitalna mreža integriranih usluga) kanala, broja javnih telefonskih govornica i VoIP

(Voice over IP) pretplata. Indeks rasta (broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu za 2016. godinu /

broj fiksnih direktnih telefonskih linija u radu za 2015. godinu) u 2016. godini iznosi 99,81.

Slika 6. Kretanje broja aktivnih fiksnih telefonskih linija u BiH (2011. – 2016. godina)

1Broj aktivnih fiksnih telefonskih linija za 2012. godinu u Godišnjem izvještaju za 2012. godinu razlikuje se od

broja aktivnih fiksnih telefonskih linija za 2012. godinu u ovome Godišnjem izvještaju. Do razlike u broju je došlo

uslijed korekcija podataka koje su dostavljali operatori nakon objavljivanja Godišnjeg izvještaja za 2012. godinu.

14

Kao što je ilustrovano na Slici 7., broj aktivnih fiksnih telefonskih linija je u padu u odnosu na 2015.

godinu. Nivo penetracije u fiksnoj telefoniji na kraju 2016. godine je iznosio 22,21%. Porast penetracije

fiksne telefonije u 2016. godini ostvaren je zbog promjene broja stanovnika koji je korišten za izračun.

U 2015. godini penetracija se računala na osnovu procjene broj stanovnika, dok je u 2016. godini

korišten podatak iz popisa stanovništva 2013. godine (populacija 3.531.159).

Slika 7. Penetracija fiksne telefonije u BiH (2011. – 2016. godina)

Tabela 4. prikazuje broj javnih telefonskih govornica za sva tri dominantna operatora u periodu 2011.-

2016. godina. Posljednja kolona tabele daje broj govornica na 1000 stanovnika u Bosni i Hercegovini.

Tabela 4: Broj javnih telefonskih govornica u BiH (2011.-2016. godina)

Broj javnih telefonskih govornica u BiH

Telekom

operator/godina

BH

Telecom

Telekom

Srpske HT Mostar BiH

Broj

govornica

na 1000

stanovnika

u BiH

2011. 1.181 714 106 2.001 0,52

2012. 1.129 851 98 2.078 0,54

2013. 1.062 663 89 1.814 0,47

2014. 1.034 401 87 1.522 0,40

2015. 983 394 75 1.452 0,38

2016. 851 393 60 1.304 0,37

Izvor: Izvještaji BH Telecoma, Telecoma Srpske i HT-a Mostar

Trend pada ukupnog broja javnih telefonskih govornica je nastavljen i u 2016. godini (Slika 8).

15

Slika 8. Grafički prikaz broja govornica na 1000 stanovnika

2.1.2. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih usluga

U 2016. godini prestala je važiti jedna dozvola za sljedeću kompaniju: DASTO SEMTEL d.o.o.

Bijeljina. Agencija je u postupku razmatranja aplikacija za dodjelu dozvola koje su podnijele kompanije

RAYSTORM BH d.o.o. Sarajevo, SIOL d.o.o. Sarajevo i DETEL d.o.o. Sarajevo.

Kao rezultat ovakvih kretanja, na kraju 2016. godine na tržištu BiH je djelovalo 12 (dvanaest) davaoca

fiksnih javnih telefonskih usluga.

Slijedi pregled operatora nosilaca Dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih telefonskih

usluga zaključno sa 31.12.2016. godine.

Tabela 5: Pregled operatora nosilaca Dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca fiksnih javnih

telefonskih usluga

R. br. Naziv kompanije Adresa

1. AIRABA d.d.

Sarajevo

Zmaja od Bosne br. 7-7a, Objekat O3, sprat

VI, 71000 Sarajevo

2. AKT.ONLINE d.o.o.

Sarajevo

Fra Anđela Zvizdovića br. 1

71000 Sarajevo

3. AUSTROFON d.o.o.

Tuzla

Trg Slobode br. 16

75000 Tuzla

4. BLICNET d.o.o.

Banja Luka

Majke Jugovića br. 25

78000 Banja Luka

5. ELTA-KABEL d.o.o.

Doboj

Dobojske brigade bb

74000 Doboj

6. EUROPRONET BOSNIA d.o.o.

Sarajevo


71000 Sarajevo

7. LOGOSOFT d.o.o.

Sarajevo

Igmanska br. 9

71000 Sarajevo

8. M&H COMPANY d.o.o.

Sarajevo

Džemala Bijedića br. 216

71000 Sarajevo

16

9. TELEMACH d.o.o.

Sarajevo

Džemala Bijedića br. 216

71000 Sarajevo

10. TELRAD NET d.o.o.

Bijeljina

Srpske vojske bb

76300 Bijeljina

11. T3 d.d.

Sarajevo

Tvornička br. 3

71000 Sarajevo

12. SOFTNET d.o.o.

Sarajevo


71000 Sarajevo

2.1.3. Razvoj usluga fiksne telefonije

Pored izmjena cjenovnika fiksne telefonije u skladu sa Pravilom o rebalansu, operatori su izvršili

sljedeće izmjene cjenovnika fiksne telefonije:

- Telekom Srpske je izvršio redizajn Prepaid usluge u fiksnoj telefoniji,

- HT je uveo u ponudu nove DUO pakete,

- BH Telecom je izvršio redizajn ponude Multimedijalnih paketa/usluga za rezidencijalne

korisnike i ponude usluge „Moj izbor“ (uz promjenu naziva usluge „MojaTV moj izbor“).

2.2. Mobilne komunikacije

2.2.1. Korisnici dozvola za pružanje GSM/UMTS usluga

U Bosni i Hercegovini postoje tri operatora koji posjeduju dozvole za pružanje GSM/UMTS usluga:

1. JP BH Telecom d.d. Sarajevo (BH Telecom);

2. Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka (Telekom Srpske) i

3. JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar).

Na osnovu Odluke o prestanku važenja Odluke o načinu pružanja usluga mobilne telefonije između

GSM operatera u BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj: 11/16 od 19.2.2016. godine) mobilni operatori u

BiH od 27.02.2016. godine ne nude korisnicima jednog operatora mogućnost da koriste usluge putem

mobilne mreže drugog mobilnog operatora. Agencija je propisala ukidanje nacionalnog roaminga u

sklopu aktivnosti na snižavanju cijena mobilne telefonije i jačanju konkurencije na tržištu mobilne

telefonije.

2.2.2. Registrovani pružaoci mobilnih telefonskih usluga

Za operatore, davaoce mobilnih usluga, postoji mogućnost djelovanja preko komercijalnih ugovora sa

nosiocima GSM/UMTS dozvola (BH Telecom, HT Mostar, Telekom Srpske).

U periodu od početka 2012. godine pa do kraja 2016. godine na tržištu mobilne telefonije pojavilo se

pet takvih operatora. Prvi od njih je IZI mobil d.o.o. Sarajevo kome je Rješenje o registraciji davaoca

mobilnih usluga Agencija izdala u maju 2012. godine; drugi je Blicnet d.o.o. Banja Luka, koji je kod

Agencije registrovan u septembru 2013. godine; treći je Logosoft d.o.o. Sarajevo koji je registrovan u

julu 2014. godine; Telrad Net registrovan je u oktobru 2014. godine, a Elta-Kabel je Rješenje o

registraciji davaoca mobilnih usluga dobio početkom 2015. godine.

IZI mobil je radio kao davalac mobilnih usluga preko mobilne mreže Telekoma Srpske. Početkom 2016.

godine IZI mobil je Agenciji dostavio Obavijest o namjeri prestanka nuđenja mobilnih

17

telekomunikacionih usluga, zbog, kako je navedeno, složenog stanja na tržištu kojem doprinose

distributeri koji svojim aktivnostima sprečavaju ulazak novih ponuđača. Slijedom najave, IZI mobil je

prestao sa obavljanjem djelatnosti davaoca javnih mobilnih telefonskih usluga u novembru 2016.

godine. Preostale korisnike IZI mobil-a preuzeo je Telekom Srpske, u skladu sa obavezama iz ugovora.

Logosoft također radi kao davalac mobilnih usluga preko mobilne mreže Telekoma Srpske, dok Blicnet

i Telrad Net rade kao davaoci mobilnih usluga preko mobilne mreže BH Telecoma, a Elta-Kabel svoje

usluge nudi preko mreže HT Mostar.

U toku 2016. godine nije bilo novih zahtjeva za registraciju obavljanja djelatnosti davaoca mobilnih

usluga.

2.2.3. Razvoj usluga mobilne telefonije

U 2016. godini Telekom Srpske je izvršio redizajn postpaid tarifnih paketa na način da se u ponudu

uvode tarifni paketi koji uključuju veću količinu mobilnog interneta i Ino tarifne opcije za postpaid

korisnike mobilne telefonije. Osim toga, Telekom Srpske izvršio je i redizajn pojedinih tarifnih paketa

te uveo novi paket za korisnike TOTAL GROUP usluge. Izvršena je i izmjena cijena i uslova pružanja

GO! usluge, uvedeni su u ponudu novi FREND tarifni planovi za korisnike FREND usluge, te bonus u

vidu popusta na cijenu mjesečne pretplate za korisnike pojedinih tarifnih modela TOTAL GROUP

usluge i korisnike postpaid tarifnih modela koji zaključe ugovor sa obaveznim periodom trajanja.

U toku 2016. godine HT Mostar je uveo u ponudu nove tarifne pakete za poslovne i privatne postpaid

korisnike, zatim bonus u vidu popusta na cijenu mjesečne pretplate za korisnike Super tarifnih modela

koji zaključe ugovor sa obaveznim periodom trajanja bez kupovine uređaja, te novi Super VIP tarifni

model namijenjen za privatne i poslovne postpaid korisnike. Također je izvršen i redizajn Super i Super

Family tarifnih modela.

U toku 2016. godine BH Telecom je uveo u ponudu nove Comfort Group pakete u okviru ponude Toptim

usluge te izvršio redizajn mojM paketa i NoLimit paketa (povećana količina mobilnog interneta

uključenog u cijenu mjesečne pretplate). U ponudu je iste godine uveden i novi tarifni paket NoLimit

Premium. Za korisnike TopPhone paketa i paketa sa kombinovanim načinom plaćanja povećana je

količina mobilnog interneta uključenog u cijenu mjesečne pretplate, snižena cijena mjesečne naknade

za dodatne pakete za dokup mobilnog interneta Moj mSurf 500 MB i Moj mSurf 1 GB te naknada za

dodatne opcije za dokup mobilnog interneta Instant internet 500 MB i Instant internet 1 GB. Izmijenjen

je sadržaj Ultra start paketa te u ponudu uveden novi start paket – „Ultra Tourist paket“.

U Tabeli 6. su dati elementi razvoja mobilne telefonije za vremenski period 2006. – 2016. godine sa

aspekta instaliranih kapaciteta i broja pretplatnika.

18

Tabela 6: Instalirani kapaciteti i broj pretplatnika licenciranih mobilnih operatora u BiH (2006. – 2016. godina)

Telekom operator BH Telecom Telekom

Srpske HT Mostar

Izi

mobil Blicnet Logosoft Telrad Elta Kabel BiH

2011

numeracioni prostor 2.100.000 2.100.000 1.200.000 5.400.000

post-paid 156.679 205.099 156.424 518.202

pre-paid 1.204.869 1.172.670 275.542 2.653.081

ukupno pretpl. 1.361.548 1.377.769 431.966 3.171.283

2012


post-paid 183.165 216.548 175.719 575.432

pre-paid 1.310.040. 1.194.621 272.238 2.776.899

ukupno pretpl. 1.493.205 1.411.169 447.957 3.352.331

2013


post-paid 207.787 279.832 185.673 673.292

pre-paid 1.339.784 1.186.910 278.928 9.405 2.815.027

ukupno pretpl. 1.547.571 1.466.742 464.601 9.405 3.488.319

2014


post-paid 237.359 283.838 175.402 1.753 698.352

pre-paid 1.401.855 1.098.500 284.605 7.876 2.792.836

ukupno pretpl. 1.639.214 1.382.338 460.007 7.876 1.753 3.491.188

2015


post-paid 257.135 322.853 184.806 2.505 717 768 768.784

pre-paid 1.288.608 1.079.849 295.096 11.183 2.674.736

ukupno pretpl. 1.545.743 1.402.702 479.902 11.183 2.505 717 768 3.443.520

2016


post-paid 271.851 345.548 195.706 2.561 1.139 955 925 818.685

pre-paid 1.323.308 958.328 299.647 4.075 2.585.358

ukupno pretpl. 1.595.159 1.303.876 495.353 4.075 2.561 1.139 955 925 3.404.043

Izvor: Izvještaji BH Telecoma, Telekoma Srpske, HT-a Mostar, Izimobila, Blicneta, Logosofta, Telrada i ELTA-KABEL-a

Kao rezultat djelovanja u 2016. godini, u Tabeli 6. je prikazano i pet operatora registrovanih kao davaoci

mobilnih javnih telefonskih usluga koji pružaju usluge mobilne telefonije na osnovu komercijalnih

ugovora sklopljenih sa nosiocima Dozvola za pružanje GSM usluga. To su IZI Mobil i Logosoft koji

rade na osnovu ugovora sa Telekomom Srpske, Blicnet i Telrad koji imaju sklopljen ugovor sa BH

Telecomom te ELTA-KABEL d.o.o. koji ima sklopljen ugovor sa HT-om Mostar.

Broj mobilnih pretplatnika u Bosni i Hercegovini na dan 31.12.2016. godine je bio 3.404.043 sa

indeksom pada u odnosu na 2015. godinu – 98,95. Ovaj broj pretplatnika je dobijen u skladu sa

jedinstvenom definicijom aktivnog prepaid i postpaid pretplatnika za sve SMP operatore u mobilnoj

telefoniji, koja je usklađena s normama Evropske komisije i Međunarodne unije za telekomunikacije

(ITU). Broj prepaid pretplatnika je i dalje višestruko veći u odnosu na broj postpaid pretplatnika (Slika

9.)

Slika 9. Broj pretplatnika mobilne telefonije u BiH (2006. – 2016. godina)

Nivo penetracije (broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika) mobilne telefonije u BiH na kraju 2016.

godine je iznosio 96,40%.

Dijagram na Slici 10. prikazuje penetraciju mobilne telefonije u vremenskoj seriji od 2006. do 2016.

godine. Iako je u 2016. godini zabilježen pad broja korisnika mobilne telefonije, ostvaren je porast

penetracije mobilne telefonije zbog promjene broja stanovnika. U 2015. godini penetracija se računala

na osnovu procjene broja stanovnika, dok je u 2016. godini korišten podatak iz popisa stanovništa 2013.

godine (populacija 3.531.159).

20

Slika 10. Broj pretplatnika mobilne telefonije u BiH na 100 stanovnika (2006. – 2016. godina)

Tokom 2015. godine operatori mobilnih komunikacija su nastavili sa proširenjem asortimana ponude

različitih usluga.

2.2.4. Razvoj UMTS mreža

U toku 2016. godine JP BH Telecom d.d. Sarajevo (BH Telecom), Telekomunikacije RS a.d. Banja

Luka (Telekom Srpske) i JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar), u skladu sa

obavezama propisanim Dozvolom za pružanje mobilnih usluga na univerzalnim mobilnim

telekomunikacijskim sistemima (u daljnjem tekstu: UMTS dozvola), nastavili su aktivnosti na razvoju

UMTS mreža u Bosni i Hercegovini.

Sva tri mobilna operatora su dostavili po dva polugodišnja izvještaja o razvoju mreža i usluga unutar

UMTS mreže, što predstavlja jednu od obaveza iz UMTS dozvole.

JP BH Telecom d.d. Sarajevo (BH Telecom)

Ukupan broj instaliranih baznih stanica kod BH Telecoma iznosio je 782 na kraju 2016. godine. Budući

da je broj instaliranih baznih stanica na kraju 2015. godine iznosio 742, to iznosi povećanje od 5,4%.

Što se tiče broja korisnika na kraju 2016. godine, BH Telecom je imao ukupno 1.591.879 3G korisnika.

Pod 3G korisnicima se podrazumijevaju svi korisnici koji imaju 3G mobitele, jer imaju mogućnost

korištenja 3G usluga.

Pokrivenost stanovništva BiH UMTS mrežom je iznosila 91,28%, a u 2015. godini 91,14%.

21

Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka (Telekom Srpske)

Ukupan broj instaliranih baznih stanica kod Telekoma Srpske na kraju 2016. godine iznosio je 1148.

Budući da je broj instaliranih baznih stanica na kraju 2015. godine iznosio 980, to predstavlja povećanje

od 17%.

Na kraju 2015. godine pokrivenost mrežom putnih pravaca kod Telekoma Srpske iznosila je 30,15%, a

na kraju 2016. godine 31,74%.

Pokrivanje stanovništva BiH je bilo 75,25% na kraju 2015. godine, dok je na kraju 2016. godine iznosilo

76,75%.

Instalirani pretplatnički kapacitet na dan 31.12.2015. godine iznosio je 2.000.000. Na kraju 2016.

godine instalirani pretplatnički kapacitet je iznosio 2.000.000, što znači da nije bilo povećanja u odnosu

na 31.12.2015. godine. Iskorištenost kapaciteta na dan 31.12.2016. godine je iznosila 67,97% (ukupan

broj pretplatnika fiksne GSM mreže i prepaid i postpaid pretplatnika UMTS mreže).

JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar)

Kod HT-a Mostar na dan 31.12.2015. pokrivenost stanovništva BiH je iznosila 80,60%, a 31.12.2016.

godine 82,4%.

Instalirani kapacitet baznih stanica iznosio je 278.000 na dan 31.12.2015., a 31.12.2016. godine

314.500.

Broj instaliranih 3G baznih stanica je bio 593 na dan 31.12.2015., dok je 31.12.2016. iznosio 671.

2.3. Javni mrežni operatori

2.3.1. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti operatora javnih elektronskih komunikacijskih

mreža

U 2016. godini dodijeljene su tri nove dozvole za sljedeće kompanije: JP „KOMUNALNO BRČKO”

d.o.o. Brčko distrikt; Net-Flet d.o.o. Bugojno i ELEKTRON GROUP d.o.o. Derventa.

Tokom 2016. godine prestale su važiti četiri dozvole za sljedeće kompanije: X-NET d.o.o. Mostar,

VRBASKA KABLOVSKA TELEVIZIJA-NETWORK d.o.o. Bugojno, VELNET d.o.o. Mostar i

DALEKOVOD d.o.o. Bihać.

Kompaniji DSL-ELEKTRONIKA d.o.o. Modriča 2016. godine izdata su dva nova aneksa kojima je

izvršeno proširenje područja djelovanja dozvole, tako da kompanija ima ukupno tri aneksa dozvole sa

regionalnim područjem pokrivanja.

Kao rezultat ovakvih kretanja, na kraju 2016. godine na tržištu BiH usluge su pružala 82 operatora

javnih elektronskih komunikacijskih mreža.

22

2.3.2. Problematika građenja i rada javnih TK mreža

Iako se problem bespravne gradnje javnih TK mreža pojavljuje na samom početku rada Agencije, u

2016. godini ovo pitanje postaje posebno aktuelno zbog obraćanja J.P. Elektroprivreda BiH d.d.

Sarajevo radi bespravnog zaposjedanja stubova niskonaponske distributivne električne mreže. Osim

toga, u 2016. godini aktuelan je određeni broj međuoperatorskih sporova koji se tiču rada na bespravno

izgrađenim mrežama.

Prema analizi Agencije, problematika bespravnog građenja i rada javnih telekomunikacijskih mreža

najvećim dijelom je uzrokovana nedovoljnim angažmanom inspekcijskih organa.

Agencija je poduzela aktivnosti i inicirala nadležne organe da poduzmu mjere kako bi se utvrdilo i

riješilo nezakonito korištenje telekomunikacijskih mreža, te se s tim ciljem obratila savezima općina i

gradova FBiH i RS-a, Vladi Brčko distrikta BiH, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija,

Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja

i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, kao i Asocijaciji kablovskih distributera (AKOP).

2.4. Usluge pristupa Internetu

2.4.1. Korisnici dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu

U 2016. godine dodijeljene su četiri dozvole, i to kompanijama: JP Komunalno Brčko d.o.o. Brčko,

GLOBAL LINK d.o.o. Banja Luka, ELEKTRON GROUP d.o.o. Derventa i NET-FLAT d.o.o.

Bugojno, a prestale su važiti dvije dozvole (Telegroup d.o.o. i X-NET d.o.o.).

2.4.2. Razvoj usluga pristupa Internetu

U Tabeli 7. je prikazan broj korisnika Dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu (ISP)

u periodu 2011. – 2016. godina.

Tabela 7: Broj ISP dozvola u BiH (2011. – 2016. godina)

Godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Broj ISP

operatora 52 60 66 77 75 80 75 69 70 70 71

U Tabeli 8. je dat broj korisnika Interneta u periodu 2011. – 2016. godina. Broj korisnika Interneta je

procijenjen na osnovu broja pretplatnika kojeg su dostavili ISP-ovi.

Tabela 8: Broj korisnika Interneta u BiH (2011. – 2016. godina)

Godina Broj korisnika Interneta Indeks

2011. 2.113.100 105,66

2012. 2.174.250 102,89

2013. 2.188.429 100,65

23

2014. 1 2.648.176 121,01

2015. 2.782.107 105,06

2016. 2.909.236 104,57

Zabilježen je rast broja korisnika Interneta u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu sa indeksom rasta

koji iznosi 104,57.

Slika 11: Slika penetracije Internet korisnika u BiH (2011. – 2016. godina)

Po vrsti pristupa Internetu, u Bosni i Hercegovini u upotrebi su dial-up pristup (putem analognog

modema i ISDN) sa 1.447 pretplatnika, te širokopojasni pristup (eng. broadband) sa 662.338

pretplatnika na dan 31.12.2016. godine. Nastavljen je trend pada broja korisnika dial-up pristupa i u

2016. godini. Penetracija širokopojasnih pretplatnika u odnosu na podatak iz popisa stanovništva 2013.

godine (populacija 3.531.159) iznosi 18,76%. U strukturi širokopojasnih priključaka i dalje prednjači

ADSL pristup sa 58,18% od ukupnog broja širokopojasnih priključaka, uz porast kablovskog pristupa

Internetu i FWA priključaka u odnosu na prethodnu godinu.

Tabela 9: Internet pretplatnici po vrstama pristupa za period 2011. – 2016. godina

Godina Dial-up FWA

Kabal

ADSL Iznajm.

linije FTTH Ostalo Ukupno

2011. 85.046 65.733 114.849 248.006 1.374 27 8 10 515.296

2012. 84.314 62.621 127.424 277.295 1.389 315 353 553.711

1Broj korisnika Interneta za 2014. godinu u Godišnjem izvještaju za 2014. godinu razlikuje se od broja korisnika

Interneta za 2014. godinu u ovom Godišnjem izvještaju. Do razlike u broju je došlo usljed korekcija podataka

koje su dostavljali operatori nakon objavljivanja Godišnjeg izvještaja za 2014. godinu.

24

2013. 3.219 65.164 153.544 294.505 1.435 297 498 518.662

2014. 1 2.304 61.367 181.753 360.772 1.318 374 348 608.236

2015. 1.739 59.326 200.972 372.767 1.254 428 240 636.726

2016. 1.447 61.019 213.640 385.316 1.233 960 170 663.775

Iz tabele je vidljivo da su širokopojasne (broadband) usluge iz godine u godinu u stalnom porastu, tako

da je broj širokopojasnih pretplatnika dostigao 99,78% ukupnog broja Internet pretplatnika. U 2016.

godini nastavlja se porast broja ADSL pretplatnika, tako da se njihov broj, u odnosu na prethodnu

godinu, povećao za 3,37%.

Međutim, u 2016. godini najviši porast u broju pretplatnika zabilježio je kablovski pristup Internetu od

6,30%, dok je broj fiksnih bežičnih priključaka porastao za 2,85%.

Kad je riječ o brzini pristupa, najviše je pretplatnika pristupa brzinom od 2 do 10 Mbit/s, slika 12.

Slika 12: Broj pretplatnika prema brzini pristupa za 2016. godinu

2.5. Numeracija

2.5.1. Izrada i primjena regulatornog okvira za numeraciju telefonskih usluga

Regulatorni okvir za telefonsku numeraciju koja se koristi za telefonske usluge u Bosni i Hercegovini

određen je Pravilom 38/2008 Plan brojeva za telefonske usluge u BiH (“Službeni glasnik BiH” broj:

1Broj korisnika Interneta za 2014. godinu u Godišnjem izvještaju za 2014. godinu razlikuje se od broja korisnika

Interneta za 2014. godinu u ovom Godišnjem izvještaju. Do razlike u broju je došlo uslijed korekcija podataka

koje su dostavljali operatori nakon objavljivanja Godišnjeg izvještaja za 2014. godinu.

25

105/08 i 95/11) i Pravilom 39/2008 Upravljanje planom brojeva za telefonske usluge u BiH (“Službeni

glasnik BiH”, broj: 105/08, 95/11 i 47/12).

Izmjena regulatornog okvira za telefonsku numeraciju koja se koristi za telefonske usluge u BiH u vezi

sa povećanjem raspoloživog numeričkog kapaciteta u okviru područnog koda 33 nastavljena je i u 2016.

godini.

U okviru aktivnosti za izmjenu regulatornog okvira za telefonsku numeraciju koja se koristi za

telefonske usluge u Bosni i Hercegovini radi povećanja raspoloživog numeričkog kapaciteta za

područni kod 33, urađeni su i poslovi vezani za:

1. Izmjene Pravila 38/2008 Plana brojeva za telefonske usluge u Bosni i Hercegovini (“Službeni

glasnik BiH”, broj: 105/08 i 95/11) radi usklađivanja regulatornog okvira koji se odnosi na

brojeve sa pristupnim kodom 116 sa odlukama Evropske komisije, a u cilju definisanja brojeva

iz ovoga opsega kojima se mogu dodjeljivati i usluge od posebnog društvenog značaja, što je

pristup u CEPT zemljama (Evropska konferencija poštanskih i telekomunikacijskih uprava).


glasnik BiH”, broj: 105/08 i 95/11) i 39/2008 Upravljanje planom brojeva za telefonske usluge

u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, broj: 105/08, 95/11 i 47/12), kojima je

postojeći odredišni kod za uslugu besplatnog poziva 80 preimenovan u 800, u cilju usklađivanja

sa preporukama Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) i Komiteta za elektronske

komunikacije (ECC -Electronic Communications Committee).



u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, broj: 105/08, 95/11 i 47/12) radi definisanja

namjene negeografskih brojeva sa odredišnim kodovima 8010 i 819.



u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, broj: 105/08, 95/11 i 47/12) radi otvaranja

jedinstvenog numeričkog prostora u BiH za pružanje M2M usluga.

Kao rezultat navedenog, Agencija je donijela Pravilo o izmjenama i dopunama Pravila 38/2008 Plan

brojeva za telefonske usluge u Bosni i Hercegovini i Pravilo o izmjenama i dopunama Pravila 39/2008

Upravljanje planom brojeva za telefonske usluge u Bosni i Hercegovini (Pravila), koji su objavljeni u

“Službenom glasniku BiH”, broj76/16, a koja će stupiti na snagu 01.10.2017. godine.

Pravilima se u geografskom području sa područnim kodom 33, kao i u okviru svih drugih postojećih

područnih kodova, numerički kapacitet povećao za 20 blokova po 10.0000 brojeva. Ovo je postignuto

tako što prve cifre pretplatničkih brojeva mogu biti 0 i 1. Do stupanja na snagu Pravila prve cifre

pretplatničkih brojeva ne mogu biti ni 0 ni 1.

26

Pravilima se također uvodi jednoobrazno biranje telefonskih brojeva u okviru fiksne i mobilne

telefonske mreže Bosne i Hercegovine tako da korisnici fiksne telefonske mreže koji žele da uspostave

vezu sa željenim korisnikom ove mreže, bez obzira na geografsko područje kome pripada biraju:

nacionalni prefiksi (0) + područni kod + pretplatnički broj željenog korisnika.

U okviru aktivnosti na obradi prispjelih zahtjeva postojećih nosilaca dozvola i novih korisnika za

dodjelu telefonske numeracije, te produženja roka važenja dozvola kojima je istekao rok važenja i

ukidanja izdatih dozvola u toku 2016. godine, Agencija je izdala 102 dozvole za korištenje telefonskih

brojeva (pojedinačni brojevi i blokovi brojeva), 15 rješenja za produženje roka važenja dozvole, te 66

rješenja za ukidanje dodijeljenih dozvola. Pored navedenog, Agencija je izdala 113 akata koji se odnose

na različita pitanja vezana za dodjelu i korištenje telefonske numeracije.

2.5.2. Prenosivosti telefonskih brojeva

Prema podacima dobijenim od upravitelja centralne administrativne baze podataka prenesenih brojeva,

do 31.12.2016. godine:

Ukupan broj prenesenih telefonskih brojeva:

1. u fiksnoj telefonskoj mreži iznosi: 48.900, što je za 49,7% više u odnosu na 2015. godinu,

2. u mobilnoj telefonskoj mreži iznosi: 40.682, što je za 52,9% više u odnosu na 2015. godinu.

Procenat prenesenih brojeva u odnosu na ukupan broj korisnika po telefonskim mrežama u Bosni i

Hercegovini:

1. u fiksnoj telefonskoj mreži iznosi: 6,38%, što je za 2,19% više u odnosu na 2015. godinu,

2. u mobilnoj telefonskoj mreži iznosi: 1,19%, što je za 0,42% više u odnosu na 2015. godinu.

U skladu sa procedurom koja je predviđena Dozvolom za davaoca usluge upravitelja centralne

administrativne baze podataka prenesenih brojeva, Agencija je donijela rješenje kojim će se firmi QSS

d.o.o. Sarajevo, kojoj je dodijeljena ova dozvola u trajanju od 01.06.2010. do 01.06.2017. godine,

produžiti njeno trajanje za period od 02.06.2017. do 02.06.2024. godine.

2.6. Interkonekcija

Dokumenti koji definišu interkonekcijske odnose te na taj način određuju i primjenu interkonekcijskih

ugovora između operatora su Referentne interkonekcijske ponude za povezivanje na fiksnu mrežu (RIP

dokumenti) i Referentne interkonekcijske ponude za povezivanje na mobilnu mrežu (RIPmob

dokumenti). Postojeći RIP dokumenti SMP* i alternativnih SMP operatora**, na osnovu kojih se

realizuje interkonekcija na fiksne i mobilne mreže, tokom 2016. godine pretrpjeli su izmjene i dopune

po dva različita osnova. Prvi osnov predstavlja provođenje mjera proisteklih iz rezultata Analize tržišta

3, konkretno izmjena cijena terminacije nacionalnog saobraćaja u fiksne mreže. Drugi osnov čine mjere

koje je Agencija naložila na osnovu zahtjeva pojedinih operatora.

27

Agencija je SMP operatorima po RIP dokumentima izdala sedam saglasnosti za izmjene i dopune, dok

je za izmjene i dopune RIPmob dokumenata izdala četiri saglasnosti. Što se tiče izdatih saglasnosti za

alternativne SMP operatore, stanje je sljedeće: 1 saglasnost na prijedlog RIP dokumenta (Elta-Kabel) i

17 izdatih saglasnosti na izmjene i dopune već postojećih RIP dokumenata. Od 17 saglasnosti, 8 se

odnosilo na cijene terminacije nacionalnog saobraćaja u fiksne mreže za drugo polugodište 2016.

godine, dok se 8 saglasnosti odnosilo na cijene terminacije nacionalnog saobraćaja u fiksne mreže za

prvo polugodište 2017. godine i izmjene i dopune teksta koji se odnosi na instrumente osiguranja

plaćanja. Jedna (1) saglasnost se odnosila na izmjenu kojom je preciziran tekst RIP dokumenta.

Agencija je izdala ukupno 29 saglasnosti na izmjene i dopune RIP i RIPmob dokumenata različitih

operatora u toku 2016. godine.

Nije bilo novih interkonekcijskih ugovora sklopljenih na osnovu RIP dokumenata alternativnih SMP

operatora, kao ni novih interkonekcijskih ugovora sklopljenih na osnovu RIPmob dokumenata.

U 2016. godini Mtel i Dasto Semtel su raskinuli ugovor, a iz evidencije interkonekcijskih ugovora je

brisan ugovor BH Telecom – Dasto Semtel koji je raskinut ranije.

Tabela 10: Pregled interkonekcijskih ugovora u BiH (stanje na dan 31.12.2016. godine)

Interkonekcijski ugovori sklopljeni na osnovu RIP dokumenata BH Telecoma, HT-a Mostar i Mtela

SMP operator Alternativni SMP operator Ukupan broj

ugovora

BH Telecom

AirABA d.o.o. Sarajevo

Akt.online d.o.o. Sarajevo

Blicnet d.o.o. Banja Luka

EuroproNET Bosnia d.o.o. Sarajevo

Logosoft d.o.o. Sarajevo

T3 d.o.o. Sarajevo

„M&H“ Company d.o.o. Sarajevo

Telemach d.o.o. Sarajevo

Telrad Net d.o.o. Bijeljina

Elta – Kabel d.o.o. Doboj

Softnet d.o.o. Sarajevo

11

28

Telekom Srpske





T3 d.o.o. Sarajevo

ELTA-KABEL d.o.o. Doboj

Telrad Net d.o.o. Bijeljina


Logosoft d.o.o. Sarajevo

9

HT Mostar






5

Interkonekcijski ugovori sklopljeni na osnovu RIP dokumenata alternativnih SMP operatora

Alternativni SMP

operator Inkambent

Ukupan broj

ugovora

Telrad Net Mtel

BH Telecom 2

Interkonekcijski ugovori sklopljeni na osnovu RIPmob dokumenata BH Telecoma, HT-a Mostar i

Mtela

Inkambent Alternativni SMP operator Ukupan broj

ugovora

Mtel Blicnet 1

Pored navedenih aktivnosti u vezi sa postojećim RIP dokumentima, Agencija je tokom 2016. godine

provela pripremne aktivnosti na uvođenju IP interkonekcije. Aktivnosti su se zasnivale na slanju upita

svim operatorima koji imaju dozvole za rad u oblasti telefonije i održavanju konsultativnih sastanaka

sa njima. Cilj slanja upitnika operatorima, kao i održavanja konsultativnih sastanaka, bio je definisanje

tehničkih rješenja koja bi se primjenjivala prilikom realizacije IP interkonekcije.

29

Od ove godine, Agencija u dijelu izvještaja koji se odnosi na interkonekciju, prikazuje i broj CS (Carrier

Selection – Izbor operatora), odnosno CPS (Carrier Pre-Selection – Predizbor operatora) priključaka,

kao i broj izdvojenih lokalnih petlji. Broj CS priključaka je bio 39.034, kada nije bilo CPS priključaka.

Broj izdvojenih lokalnih petlji je na kraju 2016. godine iznosio 40, od toga su 32 bile sa potpunim

pristupom, dok je 8 bilo sa zajedničkim pristupom.

2.7. Analiza tržišta

U skladu sa Zakonom o komunikacijama, Pravilom 54/2011 o analizi tržišta elektronskih komunikacija

(“Službeni glasnik BiH”, broj: 85/11) utvrđeno je 7 relevantnih tržišta elektronskih komunikacija koja

podliježu prethodnoj (ex ante) regulaciji. Agencija periodično provodi analizu svakog pojedinačnog

relevantnog tržišta. Uobičajena praksa zemalja članica Evropske unije, kao i zemalja u okruženju, jeste

da se analize relevantnih tržišta provode najmanje jednom u tri godine.

U 2016. godini, fokus je bio na praćenju primjene propisanih regulatornih obaveza operatora sa

značajnom tržišnom snagom (SMP) operatorima na Tržištu 7 i Tržištu 3. Praćenje primjene regulatornih

obaveza se, prije svega, odnosilo na primjenu cijena terminacije na ovim tržištima, kao i izmjene

referentnih interkonekcijskih ponuda SMP operatora.

Agencija je u 2016. godini izradila Prijedlog drugog kruga analize tržišta poziva koji završavaju u

individualnim mobilnim mrežama – veleprodajni nivo (Tržište 7), za period 2012. – 2015. godina.

Slijedom drugog kruga analize relevantnog Tržišta 7 Agencija je proglasila SMP operatore na

relevantnom tržištu terminacije poziva, te odredila obaveze u skladu sa Pravilom 54/2011 o analizi

tržišta. Prijedlog analize je bio u postupku javnih konsultacija do kraja januara 2017. godine.

U 2016. godini, Agencija je nastavila postupak izrade Analize veleprodajnog tržišta fizičkog pristupa

mrežnoj infrastrukturi (uključujući zajednički i potpuni pristup izdvojenoj lokalnoj petlji) na fiksnoj

lokaciji i veleprodajnog tržišta širokopojasnog pristupa (Tržišta 4 i 5). Agencija je u 2015. godini

izradila prijedlog Analize Tržišta 4 i 5 te je na osnovu prikupljenih podataka na nivou općina uradila

dodatnu geografsku analizu tržišta. Finalna verzija ovog dokumenta bit će izrađena početkom 2017.

godine.

2.8. Regulacija maloprodajnih cijena

2.8.1. Rebalans cijena govornih telefonskih usluga u BiH

U skladu sa Pravilom o izmjenama i dopunama Pravila 67/2012 o modelu rebalansa cijena govornih

telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, broj: 55/16), operatori su izvršili

usklađivanje cjenovnika prema odredbama Pravila i dostavili ih Agenciji na saglasnost. Agencija je

nakon sprovedene analize, u novembru 2016. godine dala saglasnosti na izmjene cjenovnika Telekomu

Srpske, BH Telecomu i HT-u Mostar, sa datumom stupanja na snagu od 01.01.2017. godine.

30

Izmjene se odnose na uvođenje jedinstvene cijene za pozive prema fiksnim mrežama u BiH te

definisanje cijene prema drugim mobilnim mrežama u BiH tako da cijena poziva prema drugim

mobilnim mrežama ne može biti veća od važeće maloprodajne cijene za pozive prema vlastitoj mobilnoj

mreži, uvećane za cijenu tranzitiranja i terminiranja nacionalnih poziva u mobilnu mrežu i definisane

važećim referentnim ponudama za interkonekciju na mobilnim mrežama.

Cijene poziva prema fiksnim mrežama u BiH koje su definisane od strane operatora iznose od 0,04

KM/min do 0,048 KM/min i niže su od granične cijene definisane Pravilom 67/2012 koja iznosi 0,052

KM/min:

- BH Telecom je uveo jedinstvenu cijenu za pozive prema fiksnim mrežama u BiH u iznosu od

0,042 KM/min (bez PDV-a).

- Telekom Srpske je uveo jedinstvenu cijenu za pozive prema fiksnim mrežama u BiH u iznosu

od 0,040 KM/min (bez PDV-a).

- HT Mostar je uveo jedinstvenu cijenu za pozive prema fiksnim mrežama u BiH u iznosu od

0,048 KM/min (bez PDV-a).

Cijena poziva prema drugim mobilnim mrežama u BiH nakon usklađivanja sa odredbama Pravila iznosi

0,25 KM/min.

2.8.2. Usklađivanje cijena mobilne telefonije

U cilju jačanja konkurencije na tržištu mobilnih telekomunikacionih usluga i stvaranja povoljnijih

uslova za korisnike, Agencija je 15.04.2016. godine donijela Odluku o usklađivanju cijena usluga

mobilne telefonije i uslova za pružanje telekomunikacionih usluga (“Službeni glasnik BiH”, broj:

29/16).

Odlukom je operatorima BH Telecom, Telekom Srpske i HT Mostar naloženo usklađivanje cijena

usluga mobilne telefonije i to:

1. Od 01.06.2016. godine u sklopu svih postpaid i prepaid tarifnih paketa mobilne telefonije operatori

su obavezni da izjednače cijene za pozive iz mobilne mreže prema drugim fiksnim mrežama sa cijenama

poziva iz mobilne mreže prema vlastitoj fiksnoj mreži.

Operatori BH Telecom i Telekom Srpske su izvršili usklađivanje cijena, dok HT Mostar nije vršio

usklađivanje cijena jer za sve korisnike mobilne telefonije definiše jedinstvenu cijenu za pozive prema

svim fiksnim mrežama. Cijene poziva iz mobilne mreže prema drugim fiksnim mrežama koje operatori

primjenjuju od 01.06.2016. godine su niže od 5,56% do 30%.

2. Od 01.06.2016. godine u sklopu svih postpaid i prepaid tarifnih paketa, cijene poziva iz mobilne

mreže prema fiksnim i mobilnim mrežama u inostranstvu ne mogu biti veće od graničnih cijena

korištenja govorne usluge u međunarodnom saobraćaju definisanih članom 13. Pravila 67/2012 o

modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u BiH.

Cijene poziva prema fiksnim i mobilnim mrežama u inostranstvu su značajno snižene, smanjenje cijena

se znatno razlikuje između operatora kao i unutar operatora za različite tarifne modele.

31

3.Od 01.06.2016. godine za prepaid korisnike trajanje računa nakon nadopune računa iznosom 10,00

KM i više će vrijediti najmanje 90 dana od nadopune (u periodu od 90 dana korisniku će omogućiti

dolazne i odlazne pozive).

Operatori su izvršili izmjene na sljedeći način:

BH Telecom – produžava se važenje dopune prepaid računa za korisnike Ultra usluge: za dopune u

iznosu od 10,00 KM do 19,99 KM sa 50 dana na 90 dana. Također, za dopune u iznosu od 20,00 KM

do 29,99 KM sa 100 dana na 180 dana te za dopune od 30,00 KM do 49,99 KM sa 120 dana na 180

dana (za dopune od 50,00 KM ostaje isti period važenja, 180 dana).

Za korisnike Happy usluge produžava se važenje dopune prepaid računa i to za dopune od 10,00 KM

do 19,99 KM sa 40 dana na 90 dana, za dopune od 20,00 KM do 49,99 KM sa 80 dana na 180 dana i

za dopune od 50,00 KM sa 160 dana na 180 dana.

Telekom Srpske – produžava se važenje dopune prepaid računa za korisnike FREND usluge za dopune

u iznosu od 10,00 KM do 19,99 KM sa 45 dana na 90 dana.

Za korisnike GO! usluge produžava se važenje dopune prepaid računa i to za dopune od 10,00 KM sa

60 dana na 90 dana te za dopunu od 20,00 KM sa 60 dana na 90 dana.

HT Mostar – za korisnike hej! usluge produžava se važenje dopune prepaid računa i to za one od 10,00

KM do 29,00 KM sa 30/60 dana na 90 dana. Također, za uplate od 30,00 KM do 39,00 KM sa 60 dana

na 120 dana i uvedena mogućnost dopune od 40,00 KM do 50,00 KM sa periodom važenja od 150 dana.

Za korisnike haloo usluge produžava se važenje dopune prepaid računa i to za dopune od 4,00 KM do

9,00 KM sa 20 dana na 25 dana, za dopune od 10,00 KM do 20,00 KM sa 30/40 dana na 90 dana, za

uplate od 21,00 KM do 39,00 KM sa 60 dana na 120 dana te za uplate od 40,00 KM do 50,00 KM sa

60/120 dana na 150 dana.

4. Od 01.07.2016. godine operatori su obavezni da u sklopu postpaid i prepaid tarifnih modela u kojima

postoji naplata uspostave poziva primjene ili obračunsku jedinicu 1 sekund ili ukinu naplatu uspostave

poziva. Pritom se uspostava poziva izuzetno može naplaćivati za bonus minute koje korisnik dobija u

okviru: paketa koji uključuju neograničen saobraćaj (Flat paketi), tarifnih opcija, tarifnih paketa koji

uključuju besplatne vikend minute i slično.

U zavisnosti od poslovne politike operatori su se odlučili ili na ukidanje naplate uspostave poziva uz

zadržavanje postojeće obračunske jedinice ili za zadržavanje naplate uspostave poziva uz uvođenje

obračunske jedinice 1 sekund.

2.8.3. Primjena regionalnog Sporazuma o roamingu

Sporazum o sniženju cijena usluge roaminga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama između

ministarstava nadležnih za oblast elektronskih komunikacija: Bosne i Hercegovine, Crne Gore,

Republike Makedonije i Republike Srbije, potpisan je 29.9.2014. godine u Budvi (u daljnjem tekstu:

Sporazum). U Sporazumu je definisano da su Ministarstva saglasna da je potrebno sniziti cijene usluga

32

roaminga u državama potpisnicama Sporazuma, i to do nivoa cijena koje su u upotrebi u zemljama EU,

odnosno cijena utvrđenih Uredbom o roamingu u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama unutar

EU br. 531/2012 od 13. juna 2012. godine.

Prema ovom Sporazumu, Agencija je bila u obavezi ostvariti koordinaciju sa drugim regulatorima u

regionu sa ciljem definisanja termina faza za implementaciju novih cijena i istovremeno određivanje

započinjanja sniženja cijena roaminga u svim zemljama potpisnicama na recipročnoj osnovi. S tim u

vezi, tokom 2016. godine održani su koordinacioni sastanci u Skoplju i Briselu u organizaciji Vijeća za

regionalnu saradnju (engl. Regional Cooperation Council – RCC).

Koordinaciono tijelo je sarađivalo sa Vijećem za regionalnu saradnju na izradi Studije o tržištu

roaminga na području Zapadnog Balkana i uticaju Sporazuma na kretanje cijena roaminga na ovim

tržištima. Studija je pokazala da je potpisani Sporazum dostigao svoj cilj, a on predstavlja postignuto

značajno smanjenje cijena roaminga u regionu.

2.9. Zaštita krajnjih korisnika telekomunikacijskih usluga

Agencija provodi nadležnosti iz oblasti zaštite korisnika u skladu sa Zakonom o komunikacijama i

Pravilom 69/2013 o uslovima pružanja javnih telekomunikacijskih usluga i odnosa sa krajnjim

korisnicima. U cilju unapređenja transparentnosti, Agencija je na službenoj web stranici www.rak.ba

postavila anketni upitnik putem kojeg se prikupljaju informacije o zadovoljstvu krajnjih korisnika

telekomunikacijskih usluga u BiH.

Pored toga, s obzirom na uočenu pojavu nedosljednog tumačenja obaveze uspostave besplatne službe

za korisnike iz člana 27. Pravila 69/2013, Agencija je nosiocima dozvola za pružanje javnih

telekomunikacijskih usluga naložila da omoguće besplatan pristup telefonskoj službi za sve svoje

krajnje korisnike iz svih telefonskih mreža u BiH. Takvo besplatno pozivanje mora omogućiti

korisnicima besplatnu prijavu smetnji u radu i kvalitetu usluge, kao i rješavanje pitanja naplate usluge.

Operatorima je dat rok do 15.2.2017. godine za ispunjenje obaveze.

2.10. Pristupačnost IKT tehnologija i usluga osobama s invaliditetom

Područje telekomunikacija je učestvovalo u aktivnostima Agencije u pogledu unapređenja postojećeg

stanja u oblasti pristupačnosti informaciono-komunikacionih usluga i tehnologija osobama s

invaliditetom, kao što je web pristupačnost i pristupačnost u mobilnoj telefoniji. U skladu sa članom 9.

Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina od 12.03.2010.

godine, države potpisnice trebaju preduzeti odgovarajuće mjere radi promovisanja pristupačnosti novih

informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sistema osobama s invaliditetom, uključujući Internet.

2.11. Zaštita djece na Internetu

Područje telekomunikacija je učestvovalo u radu radne grupe za izradu Akcionog plana za zaštitu djece

i sprečavanja nasilja putem informaciono-komunikacionih tehnologija u BiH, koji, između ostalog, ima

za cilj uspostavu mehanizama prevencije seksualnog nasilja putem Interneta, kao i drugih oblika

http://www.rak.ba/

33

zlostavljanja djece u Bosni i Hercegovini, te izrade Mape puta za uspostavu učinkovitih sistema za

borbu protiv seksualnog i drugih oblika nasilja nad djecom.

Područje telekomunikacija je sarađivalo sa Komitetom za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta BiH

(SID Komitet BiH) u cilju provođenja preventivnih i promotivnih aktivnosti na zaštiti djece i mladih

pri korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a u saradnji sa međunarodnom

organizacijom INSAFE – evropskom mrežom centara za podizanje svijesti i promociju sigurnog i

odgovornog korištenja Interneta i mobilnih uređaja među djecom i mladima. Komitetom

predsjedava Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne migracije, a članovi su

predstavnici Regulatorne agencije za komunikacije BiH, Udruženja Međunarodni forum solidarnosti –

EMMAUS, Save the Children, One World Platform, Microsoft.

3. PODRUČJE UPRAVLJANJA RADIOFREKVENCIJSKIM SPEKTROM

3.1. Fiksna služba

3.1.1. Mikrotalasni linkovi

U 2016. godini se i dalje bilježi pad broja mikrotalasnih linkova. Značajniji je evidentan u prijenosnim

mrežama komercijalnih mrežnih operatora i pružalaca Internet usluga (ISP), a blaži kod tri dominantna

telekom operatora. Generalno, kod svih korisnika uočljiva je tendencija maksimalne optimizacije

prijenosnih mreža, naročito u backbone dijelu na nižim opsezima, u kojima je i cijena naknade za

korištenje spektra viša u odnosu na opsege karakteristične za pristupnu mrežu. U pristupnim mrežama

tri dominantna telekom operatora i dalje se najveća aktivnost bilježi na višim frekvencijskim opsezima

(13 – 26 GHz).

Tokom 2016. godine ukupno su izdate 563 dozvole:

JP BH Telecom d.d. Sarajevo (BH Telecom), izdatih 280, otkazanih 182

JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar), izdatih 88, otkazanih 45

Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka, izdatih 195, otkazanih 108

3.1.2. Digitalizacija prijenosne mreže Javnih RTV servisa

Na osnovu usaglašavanja tehničkih parametara prijenosne mreže, postignutog od strane upravnih

odbora i generalnih direktora javnih servisa na 45. sjednici Odbora Sistema krajem 2015. godine, tri

Javna RTV servisa podnijela su krajem 2015. i tokom 2016. godine zahtjeve za izdavanje dozvola za

mikrotalasne linkove iz prve faze projekta digitalizacije.

Po obavještenju Ministarstva prometa i komunikacija BiH o završenom testu funkcionalnosti na

dionicama na kojima je montirana oprema, za tri javna servisa izdate su ukupno 42 dozvole i to:

Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT), 14 dozvola (10 dozvola u opsegu 4 GHz, 4

dozvole u opsegu 11 GHz);

Radio-televizija Republike Srpske (RTRS), 14 dozvola (9 dozvola u opsegu 4 GHz, 5 dozvola u

opsegu 11 GHz);

34

Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine (RTV FBiH), 14 dozvola (9 dozvola u opsegu

4 GHz, 5 dozvola u opsegu 11 GHz).

U okviru priprema za drugu fazu projekta digitalizacije, krajem 2016. godine vršena je modifikacija

frekvencijskog plana prijenosne mreže na osnovu zahtjeva Ekspertske grupe za izmjenu južnog dijela

mreže. Izmjena prvobitno planiranih trasa uzrokovana je nemogućnošću realizacije pojedinih lokacija

te preusmjeravanja veza na zamjenske lokacije.

Podaci o izdatim dozvolama za mikrotalasne linkove po različitim kategorijama korisnika (dominantni

telekom operatori, ostali komercijalni mrežni i ISP operatori, zatvorene grupe korisnika, Javni RTV

servisi) i izdatim saglasnostima državnim organima sigurnosti u 2016. godini dati su u Tabeli 11:

Tabela 11: Pregled izdatih dozvola u 2016. godini

Kategorija

Dominantni

telekom

operatori

Ostali mrežni

operatori

Zatvorene

grupe

korisnika

Javni RTV

servisi

Organi

sigurnosti

UKUPNO

(2016)

Izdate dozvole 563 11 27 42 643

Otkazane

dozvole 335 2 2 339

Saglasnosti 2 2

Ukupan broj mikrotalasnih linkova po kategorijama korisnika u licencnim opsezima zaključno sa

krajem 2016. godine, dat je u Tabeli 12:

Tabela 12: Broj mikrotalasnih linkova* po kategorijama korisnika i opsezima

RF Opseg

Dominantni

telekom

operatori

Ostali

mrežni

operatori

Javni

RTV

servisi

RTV

stanice

Posebne

kategorije** UKUPNO

do 400 MHz 96/96 2/2 98/98

do 1.5 GHz 58/58 8/8 66/66

2 GHz 13/34 15/15 28/49

3.4-3.8 GHz 1/1 5/18 2/2 8/21

3.8-4.2 GHz 19/46 19/46

6L (5.9-6.4 GHz) 9/33 3/8 2/5 14/46

6U (6.4-7.1 GHz) 20/80 19/33 39/113

7L (7.1-7.4 GHz) 7/12 1/1 1/2 14/19 23/34

7U (7.4-7.7 GHz) 7/9 5/10 69/102 81/121

8 (7.7-8.5 GHz) 75/120 6/6 11/38 16/26 108/190

10-10.68 GHz 4/11 75/75 79/86

11 (10.7-11.7 G)

GGHGH) GHz) 14/26 22/22 102/102 138/150

13 GHz 105/108 8/12 12/16 125/136

15 GHz 269/271 10/10 279/281

35

18 GHz 756/767

8/8 47/47 811/822

23 GHz 722/731 3/3 1/2 726/736

26 GHz 203/203 9/9 212/212

38 GHz 12/12 12/12

Mobilni linkovi 6/6 6/6 12/12

UKUPNO: 2185/2346 49/72 80/196 266/266 298/351 2878/3231

* U tabeli je dat broj radiotrasa/broj radiokanala.

** Posebnim kategorijama korisnika ne izdaju se obavezno pojedinačne dozvole za radiouređaje. U

ovu grupu spadaju oružane snage, IDDEEA (ex CIPS), policije, službe državne sigurnosti, EUFOR,

EUPM, zatvorene grupe korisnika i sl.

U poređenju sa prethodnim godinama, nastavljen je rast broja linkova u opsezima 13, 18 i 26 GHz

(infrastrukturne mreže tri dominantna telekom operatora).

Tabela 13: Uporedni prikaz broja linkova u opsezima iznad 11 GHz u periodu 2011. – 2016.

RF Opseg/

Godina 11 GHz 13 GHz 15 GHz 18 GHz 23 GHz 26 GHz

2011 78/89 32/42 414/418 503/505 800/801 16/16

2012 103/114 44/57 390/392 588/593 780/781 43/43

2013 124/135 70/83 353/355 688/695 764/766 78/78

2014 131/141 98/109 274/276 753/760 766/768 137/137

2015 134/140 110/121 290/293 792/803 789/794 155/155

2016 144/150 125/136 279/281 811/822 726/736 212/212

Sljedeći grafikon prikazuje dinamiku broja linkova u periodu 2010. – 2016. iz kojeg se može zaključiti

da ne postoje znatnije varijacije po različitim kategorijama korisnika.

Slika 13. Mikrotalasni linkovi, broj radiotrasa u periodu 2010. – 2016.

17431916 1977 2073 2151 2243 2158

142 171 231 259 268 269 298

108 119 81 75 66 61 49 0

500

1000

1500

2000

2500

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Dominantni telekom operateri Posebne kategorije Ostali mrežni operateri

36

3.1.3. Aktivnosti na licenciranju MMDS sistema u opsegu 11.7 – 12.5 GHz

Na osnovu stalno otvorenog Javnog poziva objavljenog 29.03.2011. godine i Uputstva za izradu

zahtjeva za dodjelu dozvola za korištenje bloka frekvencija u opsegu 11.7 – 12.5 GHz za MMDS sistem

na području općina u BiH, tokom 2016. godine izvršena je:

Dodjela dozvole za korištenje bloka frekvencija za dva mrežna operatora u dvije općine;

Dodjela dozvola za pojedinačne radiostanice u MMDS sistemu, ukupno 3 dozvole za 2 operatora;

Po zahtjevu korisnika, ukidanje dozvole za korištenje bloka frekvencija u dvije općine za jednog

mrežnog operatora;

Po zahtjevu korisnika, ukidanje 7 dozvola za radiostanice u MMDS sistemu jednog mrežnog

operatora.

Zaključno sa 31.12.2016. okončan je desetogodišnji period važenja dozvola za korištenje bloka

frekvencija svim operatorima kojima su dozvole izdate u 2006. godini te je pokrenut postupak njihovog

produženja. Za produženje dozvola izjasnilo se 13 operatora sa ukupno 60 radiostanica. Zaključno sa

31.12.2016. za 13 operatora dodijeljen je ukupno 41 blok za MMDS sisteme na području 31 općine u

BiH.

3.1.4. Aktivnosti na licenciranju frekvencijskog opsega 410.00 – 415.85/420.00 – 425.85 MHz za

pružanje usluga fiksne govorne telefonije i prijenosa paketa podataka

Zbog neplaćanja naknade za korištenje radiofrekvencijskog spektra izvršeno je oduzimanje dozvole za

blok i 9 dozvola za radiostanice korisnika T3 d.d. Sarajevo. Po razmatranju uložene žalbe korisnika na

rješenje o oduzimanju dozvola, Vijeće Agencije je preinačilo prvostepeno rješenje, uvažavajući

činjenicu da je korisnik u međuvremenu izmirio finansijske obaveze.

3.2. Satelitska služba

Izdavanje i održavanje dozvola za satelitske radiostanice, putem vođenja upravnih postupaka po

službenoj dužnosti ili postupanja po zahtjevima stranaka, predstavlja redovnu aktivnost Područja za

upravljanje radiofrekvencijskim spektrom.

Najznačajnija aktivnost za ovaj radiokomunikacijski servis je praćenje i održavanje izdatih dozvola za

zemaljske satelitske stanice koje su uvezane sa trajanjem Općih dozvola iz oblasti emitovanja i

telekomunikacija ili dozvola za VSAT stanice izdatih organizacijama koje koriste ovaj vid

komunikacija za vlastite potrebe kao zatvorena grupa korisnika na rok važenja od 5 godina. Dozvole za

zemaljske satelitske stanice većinom su vezane za dozvole za televizijsko emitovanje koje svoj program

emituju putem satelita ili putem satelitskih stanica vrše distribuciju signala.

U toku 2016. godine 3 dozvole za korištenje satelitskih radiostanica su otkazane po zahtjevu korisnika.

U upravnom postupku rješavanja otkazivanja satelitskih dozvola prestale su da važe dozvole

kompanijama Login service d.o.o. za VSAT stanicu br. 163PTC001 i dozvola 138PTC001 kompaniji

M&H za zemaljsku satelitsku stanicu. Televizijske stanice koje su ranije imale dozvole zadržale su ih i

u ovoj godini, osim Javnog preduzeća Radio televizija Tuzlanskog kantona koje je otkazalo korištenje

ovog vida komunikacije.

37

Postupajući po zahtjevima stranaka za izdavanje privremenih dozvola za satelitske stanice za pokrivanje

posebnih događaja obrađeni su zahtjevi te provedeni propisani postupci i izdate 3 privremene dozvole

stranim TV kompanijama za prijenosne SNG satelitske stanice u trajanju od 7 dana, i to: Live Images

(dvije dozvole) za periode 05. 09. – 11. 09. i 07. 10. – 12. 10. 2016.), te TV stanici HRT iz Republike

Hrvatske za period 25. 02. – 02. 03. 2016. godine.

Pored fiksnih satelitskih stanica za koje su izdate dozvole, i dalje je primjetan interes za korištenje

mobilnih satelitskih sistema, kao i satelitskih stanica za potrebe dvosmjernog satelitskog interneta,

naročito za opsege koji ne podliježu individualnom licenciranju, za šta je potrebno izvršiti usklađivanje

bh. regulative sa odlukama i preporukama CEPT-a (Evropska konferencija poštanskih i

telekomunikacijskih uprava). Izvršene su analize korištenja opsega C, Ku i Ka za potrebe satelitskih

komunikacija u BiH i mogućnost implementacije ECC odluka. U vezi sa implementacijom ECC odluke

(13)01 o ESOMP satelitskim stanicama na mobilnim platformama u BiH, upućeni su odgovori na upite

kompanija Global Xpress i ViaSat.

3.3. Mobilna služba

Na osnovu izdatih saglasnosti Agencije, u toku 2016. godine 2 telekom operatora vršila su testiranje

LTE opreme i njene funkcionalnosti:

Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, unutar dodijeljenog opsega DCS 1800 u periodu

01.01. – 01.07. na pet baznih stanica;

BH Telecom d.d. Sarajevo, u opsezima 800 MHz, 1800 MHz i 2600 MHz u periodu

01.09. – 02.11. na tri bazne stanice u općini Novo Sarajevo.

3.3.1. Primjena Trilateralnog sporazuma o raspodjeli preferencijalnih kanala za sisteme GSM

900/1800 MHz, Bosna i Hercegovina – Hrvatska – Crna Gora

Agencija Crne Gore dostavila je potpisnicama Sporazuma iz 2015. godine izvještaj sa mjerenja

provedenih na području Crne Gore koja su pokazala da Sporazum nije u potpunosti implementiran. Na

inicijativu Agencije Crne Gore dogovoren je okvirni rok za izmjenu potrebnih parametara u mrežama

svih mobilnih operatora država potpisnica. Po izvršenim izmjenama u mrežama operatora BiH,

Agencija je izvršila mjerenje u graničnom području BiH te konstatovala odstupanja od odredbi

Sporazuma.

3.3.2. Kopnena mobilna služba

Nastavljene su aktivnosti na uređenju radiofrekvencijskog spektra koji se koristi u kopnenoj mobilnoj

službi što se u najvećem obimu odnosi na analizu, planiranje i izdavanje dozvola usaglašenih sa

Pravilom 50/2010.

Izvršeno je licenciranje korisnika radiofrekvencijskog spektra prema preporuci ECC T/R 25-08, čime

je harmonizovano korištenje frekvencija namijenjenih kopnenoj mobilnoj službi u opsezima od 29.7

MHz do 470 MHz sa referentnom međunarodnom regulativom.

38

Zaključno s krajem 2016. godine, u bazi podataka Agencije nalazi se 2946 aktivnih dozvola koje

obuhvataju 10.194 licenciranih radiouređaja.

Slika 14. Broj dozvola i licenciranih uređaja u 2015. i 2016. godini

Korisnici dozvola su iskazali odgovarajući interes za razvoj novih radiokomunikacijskih mreža i

tehnologija u UHF opsegu koji je tradicionalno namijenjen za implementaciju kopnenih mobilnih radio-

službi. U skladu s tim, a na osnovu referentne međunarodne regulative, Agencija razmatra buduće

korištenje i mogućnosti implementacije novih servisa u ovim opsezima.

Zbog velikog broja sigurnosnih prijetnji u svijetu (prirodne katastrofe, teroristički napadi i dr.) trenutni

globalni trend u radiokomunikacijama jeste razvoj sigurnosnih aplikacija i tehnologija. S tim u vezi,

veliki je interes za radiofrekvencijskim spektrom koji će se koristiti za potrebe PPDR (Public Protection

and Disaster Relief) službi i u Bosni i Hercegovini. U toku je realizacija nekoliko projekata izgradnje

digitalnih radiokomunikacijskih sistema (TETRA, DMR) za potrebe državnih institucija u kojima

aktivnu ulogu ima Agencija.

S obzirom na to da je krajem 2015. godine završen kompletan postupak replaniranja VHF i UHF opsega

prema preporuci ECC T/R 25-08 koji je trajao od 2011. godine, primjetan je opadajući trend pristizanja

zahtjeva za izdavanje dozvola.

U 2016. godini riješena su trideset tri (33) upravna postupka, te je izdato 364 dozvole za 38 korisnika.

2816

2946

9430

10194

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000

2015

2016

Broj dozvola i licenciranih uređaja

Broj licenciranih uređaja Broj dozvola

39

Slika 15. Dinamika izdavanja dozvola za kopnenu mobilnu službu u prethodne četiri godine

3.4. Vazduhoplovna, pomorska služba i služba radioterminacije i radionavigacije

Kao i u kopnenoj mobilnoj službi, u toku 2016. godine poduzete su aktivnosti na uređenju ovih

radiokomunikacijskih sistema. Nastavljen je razvoj novog informacijskog sistema koji bi omogućio

funkcionalnosti, kao što su precizniji sistem vođenja baze podataka te automatizaciju cjelokupnog

procesa izdavanja dozvola.

Na osnovu povećane složenosti korisničkih zahtjeva za upotrebu radiouređaja u vazduhoplovnim

opsezima uspostavljena je uža saradnja sa Direkcijom za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine s ciljem

kvalitetnijeg upravljanja dijelovima spektra namijenjenih ovim radioslužbama.

Budući da je riječ o osjetljivoj radiokomunikacijskoj službi, ova tehničko-tehnološka unapređenja

doprinose kvalitetnijem upravljanju radiofrekvencijskih opsega namijenjenih za rad ovih službi. U

2016. godini, u okviru 14 upravnih postupaka, izdato je 15 dozvola za 14 korisnika.

Slika 16. Dinamika izdavanja dozvola za vazduhoplovnu, pomorsku i službu radioterminacije i

radionavigacije u prethodne četiri godine

112

810

8772

509

6083

1305

8433 364 38

BROJ UPRAVNIH POSTUPAKA BROJ IZDATIH DOZVOLA BROJ OBRAĐENIH KORISNIKA

Kopnena mobilna služba

2013 2014 2015 2016

1937

2112

146

1011 29 614 15 14

BROJ UPRAVNIH POSTUPAKA BROJ DOZVOLA BROJ KORISNIKA

Vazduhoplovna, pomorska služba i služba radioterminacije i radionavigacije

2013 2014 2015 2016

40

3.5. Radiodifuzna služba

3.5.1. Analogna radiodifuzija – radio

Aktivnosti sa postojećim korisnicima dozvola se mogu podijeliti u sljedeće kategorije:

Bolje iskorištenje dodijeljenog frekvencijskog resursa

Pozitivno je odgovoreno na zahtjeve sljedećih radiostanica:

„Hrvatski radio Herceg-Bosne“ za Vrdi (Drežnica) i Bočac (Jajce)

„Radio Glas Drine“ u Tuzli

„Radio Posušje“ za Rakitno, Grude i Masna Luka.

Izmještanje emisione lokacije


„Radio Korona“ u Popovu polju,

„Radio Marija“ na Čubrenu,

„Radio BIR” u Travniku, Srebreniku i Goraždu

„Radio Tomislavgrad“ za Tušnicu.

„Radio BN“ u zoni Šekovića.

Izmjena emisionih parametara


„Hrvatski radio Herceg-Bosne“ promijenjena frekvencija za Martinski Vis (Žepče).

„Radio Vikom“ promijenjena frekvencija za Prijedor.

„Radio Novi“, promijenjena frekvencija zbog smetnji od strane hrvatske stanice sa objekta

Mirkovica. Provedena koordinacija prije toga.

Povlačenje izdatih aneksa

Povučen tehnički aneks za emitovanje za „Radio Zenica“ za lokaciju Nemila, na zahtjev stanice.

Promjena u nazivu stanice

„Radio Demofest“ iz Banja Luke u „Hard Rock Radio“,

“Omladinski radio X” u „Radio gradska mreža – Mostarski radio“

„Radio Vrhbosna“ u „Radio MIX“.

3.5.2. Priprema Javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za

radijsko emitovanje

Na osnovu člana 40. stav (1), a u vezi sa čl. 3. st. (3) tačka a) i b), 4. tačka e), 30., 32. i 37. Zakona o

komunikacijama (“Službeni glasnik BiH”, broj: 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12), Odluke Vijeća Agencije

o raspisivanju javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko

emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije u VHF opsegu 87.5 – 108 MHz (liste: LRF-R-

1/16 i LRF-BHR-2-2/16) (“Službeni glasnik BiH”, broj 83/16) i člana 4. Pravila 76/2015 o pružanju

medijskih usluga radija (“Službeni glasnik BiH”, broj 3/16), Agencija je pokrenula aktivnosti na

http://www.rak.ba/bos/index.php?uid=1482558601

http://www.rak.ba/bos/index.php?uid=1482558601

41

pripremi Javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko

emitovanje. S tim u vezi, u Području za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom pripremljena je lista

od 39 raspoloživih frekvencijskih resursa sa geografskim pozicijama kako je dato na narednoj slici.

Slika 17. Geografski raspored slobodnih frekvencijskih resursa za FM radio

Prethodna slika pokazuje nedostatak slobodnih frekvencijskih resursa na sjeveru i sjeveroistoku BiH,

nastao kao rezultat intenzivnog korištenja radiofrekvencija od strane 150 radiostanica u BiH, ali i

činjenice da je ovo područje u okviru frekvencijskog prostora kojeg čine četiri zemlje: Republika

Hrvatska, Mađarska, Republika Srbija i Bosna i Hercegovina.

U narednom periodu Agencija će nastojati osigurati nove frekvencijske resurse u ovom području putem

intenzivnih međunarodnih koordinacijskih sastanaka sa odgovarajućim agencijama susjednih zemalja.

42

3.5.3. Analogna radiodifuzija – TV

Iako je sporazumom GE-06 predviđeno potpuno gašenje analogne televizije 17. juna 2015. godine,

televizijske stanice u BIH su nastavile sa analognom radiodifuzijom i u 2016. godini, što je uzrokovalo

međunarodne smetnje u susjednim državama. Na narednoj slici je dat pregled trenutnog analognog

emitovanja u BiH.

Slika 18. Simultano pokrivanje analognih TV stanica koje su još u radu

Sa prethodne slike je vidljivo da je analogno emitovanje osnovni vid TV emitovanja u BiH. Trenutno u

BiH aktivno je blizu 750 analognih TV predajnika koji ne rade u skladu sa međunarodnim sporazumom

iz 2006. godine. S tim u vezi, ovi predajnici predstavljaju izvore mogućih smetnji kako u BiH tako i u

susjednim zemljama. Do sada je Agencija primila veći broj žalbi odgovarajućih agencija susjednih

zemalja na rad ovih analognih predajnika. Sve zaprimljene žalbe su riješene privremenim gašenjem ili

promjenom parametara emitovanja na način kako slijedi:

- RTV BN se obratila sa zahtjevom, koji se odnosi na dodjelu privremenog UHF analognog kanala

na Udrigovu, dok se ne završi proces digitalizacije u BIH. Kao razlog se navodi činjenica da su na

zahtjev Agencije ugasili 32. analogni TV UHF kanal na Udrigovu zbog ometanja DVB-T2 signala

43

u Srbiji i sporost u procesu digitalizacije u BIH. Agencija je odobrila zahtjev pa su u tom smislu i

pripremljeni odgovarajući tehnički uslovi za emitovanje. Naglašeno je da je kanal 25. predviđen za

emitovanje digitalnog signala u sklopu MULTIPLEKS-a A, i da Agencija može izdati odobrenje

za korištenje ovog kanala isključivo na privremenoj osnovi, što znači da će Agencija povući

dodijeljene tehničke uslove za emitovanje, za korištenje ovog kanala u trenutku realizacije

digitalnog emitovanja.

- Regulatorno tijelo za telekomunikacije Republike Srbije (RATEL) dostavilo je Agenciji

međunarodni izvještaj o štetnoj smetnji u UHF opsegu. Nakon provedenih mjerenja monitoring tim

je dostavio izvještaj u kojem stoji da TV Arena ne radi u skladu sa izdatim tehničkim uslovima za

emitovanje. Predmet je proslijeđen emitovanju na dalju obradu, da nalože TV Areni da uskladi

svoje operacije sa izdatim tehničkim uslovima za emitovanje, nakon čega je monitoring tim izvršio

odgovarajuća mjerenja iz kojih se vidi da nema uzroka neželjenih smetnji.

- Uspješno su riješene smetnje iz Republike Srbije u emitovanju signala TV Rudo, na kojem su

razmatrane mogućnosti prevazilaženja problema.

- BHRT-u je promijenjen emisioni kanal na Velikom Žepu sa 24. na 25., zbog digitalnog emitovanja

na kanalu 24 u Republici Srbiji.

3.5.4. Srednjetalasna radiodifuzija

U toku 2015. godine nije bilo izmjena u tehničkim uslovima dozvola za korištenje srednjetalasnih

frekvencija, tako da su i dalje na snazi tehnički aneksi za srednjetalasne radiostanice: Zavidovići – 1503

kHz, Banovići – 792 kHz i BHRT za srednjetalasni predajnik 612 kHz – Donje Moštre, a srednjetalasni

predajnik Bosanski Petrovac – 1584 kHz je prestao sa radom, kao i Međunarodni radio Srbija (ranije

Radio Jugoslavija).

3.5.5. Digitalna radiodifuzija – TV

Na usaglašeni zahtjev BHRT-a pripremljeni su odgovarajući tehnički uslovi za emitovanje digitalnog

zemaljskog signala DVB-T u okviru MUX-A na području gradova Sarajeva i Mostara, za tri emisione

lokacije (Hum, Fortica, Planinica), a na usaglašeni zahtjev RTRS-a za emisione lokacije na području

gradova Sarajevo i Banja Luka, kao i za tri emisione lokacije: Kozara i RTV dom u Banjaluci i Trebević

u Sarajevu.

Dana 14. oktobra 2016. godine u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci pušten je testni digitalni signal, tako

da su programe javnih RTV servisa RTV BiH, RTRS i RTVF BiH na DVB-T platformi građani mogli

pratiti na 30. TV kanalu u Sarajevu, 32. TV kanalu u Banjaluci i 36. TV kanalu u Mostaru. Time je

završena prva faza digitalizacije prijenosne i emisione opreme u BiH, a u narednoj se planira pokrivanje

preostalih šest digitalnih oblasti, odnosno cijele zemlje.

Na narednoj slici je dato trenutno pokrivanje digitalnim signalom regija Sarajeva, Banjaluke i Mostara.

44

Slika 19. Trenutno pokrivanje DVB-T signalom kao rezultat realizacije I faze digitalizacije

prijenosne i emisione mreže javnih RTV servisa u BiH

Četvrtina stanovništva u BiH može primiti digitalni signal koji se emituje u ove tri digitalne oblasti.

Međutim, s početkom emitovanja digitalnog signala u BiH počele su se pojavljivati smetnje i to:

- Radio Televizija Slovenija se obratila Agenciji sa prijavom smetnje u jugoistočnom području

Slovenije nakon puštanja u rad DVB-T predajnika na Kozari na 32. TV kanalu. Monitoring tim je

izvršio mjerenja i ustanovio da su navodi žalbe osnovani, nakon čega je kao privremeno rješenje

smanjen nivo signala na Kozari.

- Televizijska stanica TV K3 se obratila s molbom za otklanjanje neželjene smetnje na 32. TV kanalu

koja se pojavila nakon početka emitovanja digitalnog signala sa Kozare. U žalbi navode da im je

zona pokrivanja smanjena na 2.5 km od glavnog predajnika na Svinjaru, kao i u Kotor Varoši na

istom kanalu.

45

- Kablovski operator „Telemach“ je prijavio smetnju u kablovskom sistemu na širem području

Sarajeva i Mostara izazvanu zemaljskom radiodifuzijom, koja se pojavila kada su Javni radio-

televizijski servisi u BiH počeli emitovanje testnog digitalnog signala u Sarajevu i Mostaru.

3.5.6. Replaniranje UHF opsega – Primjena digitalne dividende 1 i 2

U toku je provođenje analize opsega 470 – 790 MHz u cilju stvaranja pretpostavki za njegovo

eventualno korištenje za druge namjene. Napravljena je analiza postojećeg stanja, koja je pokazala da

je potrebno naći rješenja za izgubljena pokrivanja koja su se nalazila u opsegu digitalne dividende 2.

BIH PLJEŠEVICA KOZARA VLAŠIĆ MAJEVICA TUŠNICA BJELAŠNICA TROVRH VELEŽ LEOTAR

MUX A 32 32 22 25 44 30 38 36 36

MUX B 24 27 29 29 25 24 21 25 30

MUX C 37 37 31 31 37 28 33 32 32

MUX D 47 33 33 40 26 40 44 26 40

MUX E 35 41 35 35 39 47 45 39 46

MUX F 38 45 46 46 38 48 48 42 42

Tabela 14. prikazuje trenutno stanje raspoloživih pokrivanja. Crveno obojeni kanali još nisu

koordinisani i predmet su pregovora. Plavo obojeni su kanali za koje se uspjela naći zamjena.

Za nova pokrivanja je potrebno izvršiti proces međunarodne koordinacije sa susjednim

administracijama, što se trenutno odvija samo na nivou SEDDIF foruma (South European Digital

Dividend Implementation Forum). SEDDIF je osnovan kako bi se provelo usklađivanje frekvencija

preostalog dijela spektra za radiodifuziju na regionalnom nivou i oslobodio spektar druge digitalne

dividende za usluge u mobilnim mrežama.

Bosna i Hercegovina se početkom 2016. godine uključila u rad grupe SEDDIF, koja ima za cilj

provođenje međunarodne koordinacije novih pokrivanja u preostalom donjem dijelu UHF opsega. Kako

bi se nadoknadio veći dio izgubljenih pokrivanja neophodnih za rad digitalne televizije, potreban je

prelazak na DVB-T2 standard, odnosno uvođenje novih tehnologija koje efikasnije koriste

radiofrekvencijski spektar. Ovaj proces je moguće završiti do kraja 2017. godine, kada se može planirati

oslobađanje ovog opsega za potrebe mobilnih komunikacija.

3.6. Radioamaterska služba

Agencija je izdala oko 695 dozvola za radioamaterske znakove te je nastavljen proces registracije

amaterskih radiouređaja u BiH. U 2016. godini registrovano je 219 novih amaterskih radiouređaja.

Pored izdavanja dozvola za radioamaterske znakove i amaterske radiouređaje, Agencija je izdala i 8

dozvola za specijalne i takmičarske radioamaterske znakove, kao i 3 HAREC certifikata za bh.

radioamatere u inostranstvu. Na osnovu Pravila o izmjenama i dopunama Pravila 28/2007 o

radioamaterskoj službi, izdata su rješenja za 3 jednoslovna radioamaterska znaka.

46

3.7. Međunarodna koordinacija frekvencija

3.7.1. Međunarodna koordinacija

Područje za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom vrši provjeru elektromagnetne kompatibilnosti

rada stanica susjednih zemalja sa stanicama na teritoriji Bosne i Hercegovine, provjeru usklađenosti

rada bh. stanica sa planiranim stanicama susjednih zemalja i stanicama koje se puštaju u rad ili

modifikuju tehničke parametre, te provodi analiza objavljenih baza podataka stanica u informacijskom

sistemu ITU-a BRIFIC u smislu provjere zajedničkog rada bez štetnih smetnji. Ove aktivnosti

obuhvataju prijavu i slanje u proces koordinacije bh. stanica susjednim zemljama, kao i prijave

frekvencijskih dodjela u Master registar Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU).

Nakon analize ukupnog broja objava BiH u Master registru, uz provjeru validnosti putem ITU programa

TerraNotice i Wisfat, Radiokomunikacijskom birou ITU-a je dostavljen upis planskih radijskih kanala

iz planova GE84 i GE75 (273 dodjele za FM BC stanice plana GE84 i 25 stanica iz Plana GE75 koji se

odnosi na srednjetalasnu radiodifuziju, nakon čega će te stanice biti evidentirane od strane ITU-a kao

planski radijski kanali u radu).

Kao i prethodnih godina, evidentno je povećanje broja zahtjeva za koordinaciju frekvencija T-DAB

kanala zbog puštanja u rad mreža pojedinih zemalja. Naročito je veliki broj zahtjeva dostavljen iz

Austrije i Slovačke koji su zahtijevali tehničku obradu u smislu kompatibilnosti rada sa bh. stanicama.

S obzirom na to da je formirana grupa SEDDIF koja se bavi koordinacijom TV kanala nakon

oslobađanja frekvencija za digitalnu dividendu, a u čijem radu predstavnici Agencije aktivno učestvuju,

svi zahtjevi za koordinacijom TV kanala rješavaju se putem te radne grupe.

Zahtjevi susjednih administracija kao što je prikazano u Tabeli 15:

Tabela 15: Zahtjevi susjednih zemalja za koordinaciju frekvencija

Administracija FM (broj stanica) T-DAB (broj

stanica)

DVB-T (broj

stanica)

Hrvatska 8 - -

Slovenija 20 - -

Austrija 2 28 1

Mađarska 3 12 -

Češka 1 -

Slovačka - 44 -

U okviru redovnih aktivnosti kontinuirano se analiziraju i objave u Master registru Međunarodne unije

za telekomunikacije kroz BRIFIC, koji se objavljuje dva puta mjesečno. Tako su u toku 2016. godine

napravljene analize BRIFIC-a od 2710 do 2835. Rađene su i tehničke analize tih objava u smislu

elektromagnetne kompatibilnosti sa BiH TV analognim i digitalnim kanalima kao i FM BC stanicama.

Nakon objave 41 DVB-T stanice slovenačke administracije u ITU BRIFIC-u 2812 GE114 koje

zahtijevaju koordinaciju sa BiH, a direktno su objavljene u BRIFIC-u, napravljena je analiza i upućen

47

odgovor ITU Radiokomunikacijskom birou, kao i administraciji Republike Slovenije, da nema smetnji

u vezi sa uticajem na bh. stanice.

Iako se najveći broj zahtjeva odnosio na analize rada radiodifuznih stanica i usklađivanje ovih planova,

primjetan je povećan broj zahtjeva za koordinaciju satelitskih stanica. Primljeno je i obrađeno 5 zahtjeva

mađarske administracije koji su se odnosili na puštanje u rad zemaljskih satelitskih stanica HUN SZI-

1, HUN SZI-4 i HUN SZI-6 u Ku opsegu za koje je nakon provedene analize kompatibilnosti upućen

odgovor te 8 zahtjeva italijanske administracije za puštanje u rad meteoroloških satelitskih stanica u

opsezima 1.6 GHz. Pored međunarodne koordinacije frekvencija satelitskih sistema, Agencija je od

administracija Monaka, Grčke i Kipra dobila zahtjeve za uključivanje teritorija Bosne i Hercegovine u

zonu pokrivanja satelitima navedenih zemalja.

Međunarodni prigovori o štetnim smetnjama

Nakon analize i rješavanja štetnih smetnji, upućeni su odgovori za sljedeće međunarodne prigovore:

Dopis HAKOM-u Republika Hrvatska u vezi sa prijavom smetnje na frekvenciji 121.500 MHz;

Dopis HAKOM-u Republika Hrvatska u vezi sa prigovorom i smetnjom u opsegu RLAN/WLAN

5880 – 6040 MHz;

Upućen odgovor RATEL-u, Republika Srbija u vezi sa smetnjom na TV kanalu 31, frekvencija

551.250 MHz;

Upućen odgovor RATEL-u, Republika Srbija u vezi sa smetnjom u opsegu 900 MHz;

Upućen odgovor AKOS-u, Republika Slovenija u vezi sa smetnjom na TV kanalu 32, frekvencija

562 MHz;

Odgovoreno RATEL-u, Republika Srbija u vezi sa smetnjom na FM frekvenciji 100.4 MHz;

3.8. Regulativa iz oblasti upravljanja spektrom

3.8.1. Pravilo o korištenju radiofrekvencijskog opsega 10.0 – 10.68 GHz

Pripremljen je finalni prijedlog Pravila na osnovu zaprimljenih komentara u dva kruga javnih

konsultacija. Prijedlog Pravila usvojen je na 21. sjednici Vijeća Agencije. Pravilo je objavljeno u

“Službenom glasniku BiH” br. 34 (maj 2016.).

3.8.2. Priprema pravila o korištenju radiofrekvencijskih opsega 800 MHz, 1800 MHz i 2600 MHz

Provedene su aktivnosti na definisanju tehničkih elemenata korištenja baziranim na CEPT regulativi.

Uz predmetna pravila, u pripremi je i izmjena Pravila 74/2014 o korištenju radiofrekvencijskih opsega

3400 – 3600 MHz i 3600 – 3800 MHz za MFCN na osnovu naknadnog definisanja elemenata

pogranične koordinacije u CEPT regulativi. Dinamika donošenja predmetnih pravila zavisit će od

usvajanja Politike sektora telekomunikacija i odgovarajućih odluka Vijeća ministara BiH.

3.9. Ostali aspekti upravljanja radiofrekvencijskim spektrom

3.9.1. Ekonomski aspekt upravljanja radiofrekvencijskim spektrom

Na osnovu Pravila 59/2011, Naknade za dozvole u radiokomunikacijama u Bosni i Hercegovini

(“Službeni glasnik BiH”, br. 103/2011), obračunate su naknade za period 01.01.2016. – 31.12.2016.

48

godine za RTV stanice, kopneni mobilni radio, vazduhoplovne i pomorske stanice, satelitske stanice,

VSAT i mikrotalasne linkove tačka-tačka i tačka-više tačaka.

Izdati su nalozi za ispostavljanje računa po osnovu naknada za korištenje radiofrekvencijskog spektra

za nove dozvole u skladu sa članom 16. (Korisnici s novim dozvolama) Odluke Vijeća ministara Bosne

i Hercegovine o naknadama za korištenje radiofrekventnog spektra (“Službeni glasnik BiH”, br. 15/14).

Pored novih korisnika izdati su nalozi i za sve postojeće korisnike.

Iako je visina naknada po osnovu dozvola za korištenje radiofrekvencijskog spektra smanjena, uočeno

je da značajan broj korisnika kasni sa izmirenjem svojih obaveza. S tim u vezi, znatno je povećan broj

rješenja o naplati potraživanja donesenih u prvostepenom upravnom postupku po službenoj dužnosti.

U 2016. godini pokrenuto je 235 upravnih postupaka po službenoj dužnosti za naplatu nenaplaćenih

potraživanja po osnovu Dozvola u radiokomunikacijama za korisnike koji nisu izmirili dugovanja po

osnovu ispostavljenih računa za dozvole za korištenje radiofrekvencijskog spektra i za naknade za

korištenje radiofrekvencijskog spektra, od čega se najveći broj rješenja odnosi na nosioce dozvola u

emitovanju.

Naknade za korištenje radiofrekvencijskog spektra u Bosni i Hercegovini u posljednje tri godine

prikazane su na sljedećoj slici:

Slika 20. Iznosi naknada za korištenje radiofrekvencijskog spektra u Bosni i Hercegovini

Prihodi od naknada za korištenje radiofrekvencijskog spektra u Bosni i Hercegovini su trenutno u padu,

uglavnom iz razloga neprelaska sa analognog na digitalno emitovanje TV signala. Ostali servisi, kako

se može vidjeti u Tabeli 16, ilustruju da je tržište elektronskih komunikacija u BiH u stagnaciji, osim

fiksnih i mobilnih servisa kod kojih se uočava i porast korištenja.

15,038,832.66

14,767,959.93

14,562,766.62

14,300,000.00

14,400,000.00

14,500,000.00

14,600,000.00

14,700,000.00

14,800,000.00

14,900,000.00

15,000,000.00

15,100,000.00

Ukupno

Naknade za korištenje radiofrekvencijskog spektra u BiH (KM)

2014 2015 2016

49

Servis/Godina 2014 2015 2016

GSM / UMTS 10.830.000,00 10.830.000,00 10.830.000,00

Mikrotalasne veze tačka-tačka 2.011.644,19 2.117.970,58 2.098.708,40

Mikrotalasne veze tačka-više

tačaka 594.588,96 588.605,16 601.570,84

Kopnena mobilna, vazduhoplovna,

pomorska i služba radioterminacije

i radionavigacije 286.525,25 289.905,55

305.867,28

Emitovanje (Radio i TV) 1.274.211,25 894.848,51 690.420,00

Satelitska služba 41.863,01 46.630,13 36.200,00

Ukupno 15.038.832,66 14.767.959,93 14.562.766,62

Tabela 16. Ukupni prihod servisa po godinama

Povećanje prihoda od naknada za korištenje radiofrekvencijskog spektra se može očekivati samo

ukoliko se provede potpuna digitalizacija TV emitovanja u BiH i pokrene proces za izdavanje dozvola

za uvođenje 4G – četvrte generacije mobilnih komunikacija (LTE). Ove aktivnosti moraju da se

planiraju i predvide u okviru Politike sektora telekomunikacija za period 2016. – 2020. i donošenjem

strategije razvoja širokopojasnih sistema u BiH.

4. PODRUČJE ZA RADIOMONITORING, INFORMACIJSKO-TEHNIČKU PODRŠKU I

KONTROLU POŠTIVANJA USLOVA DOZVOLA

4.1. Odjeljenje za radiomonitoring

Područje za radiomonitoring je nadležno za kontrolu i monitoring radiofrekvencijskog spektra u cilju

osiguranja efikasnog korištenja i efikasnog upravljanja resursima radiofrekvencija u skladu s Planom

namjene i korištenja radiofrekvencijskog spektra u Bosni i Hercegovini, propisima iz oblasti

radiokomunikacija i drugim preporukama Međunarodne unije za telekomunikacije i sa drugim

međunarodnim sporazumima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina.

4.1.1. Redovni poslovi radiomonitoringa

Funkcija monitoringa radiofrekvencijskog spektra se sastoji iz niza aktivnosti koje za cilj imaju:

• Monitoring rada korisnika u skladu sa općim i posebnim uslovima dozvole radi omogućavanja

rada bez štetnih smetnji bilo na lokalnom, regionalnom ili globalnom nivou, tako da korisnici

radiofrekvencijskog spektra mogu koegzistirati jedan s drugim;

• Prikupljanja značajnih informacija kao što su:

- iskorištenost radiospektra,

- verifikacija pravilne upotrebe dodijeljenih tehničkih parametara korisnika dozvola

Agencije,

- detekcija i identifikacija ilegalne upotrebe radiospektra,

- generisanje i verifikacija frekvencijskih zapisa za potrebe planiranja i upravljanja

radiospektrom;

50

• Otklanjanje smetnji u radiofrekvencijskom spektru, bilo na lokalnom, regionalnom ili

međunarodnom nivou, radi omogućavanja davaocima usluga radiokomunikacija da egzistiraju

jedni pored drugih sa minimiziranim instalacijama i troškovima;

• Kontrola i nadzor usklađenosti emitovanog radio i TV programa sa pravilima i kodeksima

Agencije;

• Redovno izvještavanje o rezultatima mjerenja, analizama mjernih rezultata i predlaganje mjera

za efikasno korištenje radiofrekvencijskog spektra.

Monitoring se obavlja na osnovu zahtjeva koji dolaze iz različitih izvora kao što su: žalbe, zahtjevi

specijalizovanih odjela Agencije, Vijeća Agencije. Zahtjevi mogu biti pojedinačni ili zahtjevi za

provođenje mjernih kampanja. Pored monitoringa na osnovu zahtjeva odjeljenje za radiomonitoring

vrši redovni monitoring i/ili kontrolu frekvencijskog spektra u skladu sa planiranim aktivnostima na

čitavom području BiH.

Na sljedećim grafikonima je prikazana statistika radiomonitoring aktivnosti prema vrsti zahtjeva

servisima.

Slika 21. Statistika obavljenih mjerenja prema vrsti zahtjeva

Slika 22. Statistika obavljenih mjerenja prema vrsti zahtjeva i servisima

ŽALBE29%

KAMPANJE3%

ZAHTJEVI ODJELA

48%

ZAHTJEVI VIJEĆA

AGENCIJE0%

REDOVNI MONITORING

20%

0

10

20

30

40

50

60

ŽALBE KAMPANJE ZAHTJEVI ODJELA ZAHTJEVI VIJEĆAAGENCIJE

REDOVNIMONITORING

Monitoring aktivnosti u 2016. godini

PMR AVIO TV,FM SAT. GSM CATV Linkovi Nelicencirani opseg

51

U 2016. godini su urađene tri mjerne kampanje provjere korištenja radiofrekvencijskog spektra (RF) na

većem dijelu teritorije BiH. Svaka od kampanja je prikazana kao jedna aktivnost u statistici obavljenih

poslova. U okviru prve mjerne kampanje, kao priprema za dodjelu radiofrekvencijskih resursa za

zemaljsko radioemitovanje izvršen je monitoring i provjera iskorištenosti RF spektra na 52 lokacije na

području BiH. U procesu tranzicije sa analognog na digitalno emitovanje TV programa urađena je

provjera frekvencijskih resursa namijenjenih za zemaljsko emitovanje TV programa na 18 lokacija.

Tokom treće mjerne kampanje urađen je monitoring i provjera zauzetosti RF spektra i mjerenje GSM

signala na granici sa Crnom Gorom i Republikom Hrvatskom u svrhu provjere poštivanja trilateralnog

Sporazuma o raspodjeli preferencijalnih kanala za GSM 900/1800 sa nacionalnim regulatornim tijelima

za upravljanje RF spektrom iz Republike Hrvatske (HRV) i Crne Gore (MNE).

U sklopu prelaska sa analognog na digitalno emitovanje TV programa izvršena je i provjera

usklađenosti upotrebe frekvencijskih resursa MUX-a A dodijeljenih javnim servisima u područjima

Sarajevo, Banjaluka i Mostar. Mjerenjima je ustanovljeno da kanal 32, koji je predviđen za emitovanje

u digitalnom području Kozara, nije korišten u skladu sa tehničkim parametrima koje je Agencija

odredila, a što je uzrokovalo i međunarodne smetnje. U okviru istih aktivnosti izvršeno je mjerenje

kanala 38, u digitalnom području Plješevica, kao i mjerenje DTV signala iz pravca Slovenije i

Mađarske, na području Velike Kladuše i Gradiške.

Na osnovu prijava međunarodnih smetnji od strane susjednih administracija, vršene su provjere:

• FM signala na graničnim područjima na sjeveru, istoku i sjeveroistoku Bosne i Hercegovine,

• TV signala na području sjeveroistočne Bosne,

• GSM i UMTS signala na širem području Brčkog,

• Radiofrekvencijskog opsega namijenjenog za avio navigaciju, na području Sarajeva i Novog

Grada.

Na osnovu žalbi korisnika dozvola iz BiH izvršene su provjere međunarodnih smetnji FM i TV stanica

na području sjeveroistočne Bosne.

Redovnom provjerom RF spektra ustanovljeno je:

• Ilegalno emitovanje TV i radioprograma od strane registrovanog radioamatera u području

Maglaja. U sklopu upravnog postupka, koji vodi područje emitovanja, izvršeno je niz provjera

i priprema za izvršenje rješenja o prekidu nedozvoljenog korištenja RF spektra,

• Da jedna TV i tri FM stanice (područja Banja Luka, Doboj, Sarajevo, Zenica i Mostar) ne rade

u skladu sa dodijeljenim tehničkim parametrima dozvola, te je vršena kontrola nakon naloga

ovim stanicama od strane Agencije da usklade emitovanje prema dodijeljenim tehničkim

parametrima.

Na osnovu vanjskih žalbi i prijava te po službenoj dužnosti, izvršena su mjerenja RF spektra u cilju

provjere:

• Korištenja frekvencijskih resursa dodijeljenih za analogno zemaljsko emitovanje TV programa

i za zemaljsko radioemitovanje na više lokacija na području BiH;

52

• Postupanja korisnika dozvola kojem je oduzeta dozvola za korištenje RF spektra namijenjenog

za vezu tačka-više tačaka i za međunarodnu vezu tačka-tačka na potezu Lipik (BiH) – Županja

(RH);

• Navoda žalbe o nelegalnom korištenju frekvencijskih resursa koji su dodijeljeni legalnom

korisniku dozvole, na području Sarajeva i Zenice.

• Nivoa elektromagnetnog zračenja na određenim lokacijama u području Velike Kladuše i

Sarajeva. Nalazi su pokazali da izmjereni nivoi zračenja ne prelaze dozvoljene vrijednosti

propisane Pravilom 37/08 o elektromagnetnom zračenju u opsegu od 9kHz do 300 GHz, na

navedenim lokacijama;

• Otklanjanja smetnji u GSM, PMR i radioamaterskom opsegu na više lokacija centralne,

sjeverne i istočne Bosne;

• Slobodnih frekvencija u opsegu koji je Planom namjene dodijeljen za komunikaciju između

baznih radiostanica i kopnenih mobilnih radiostanica, ili između kopnenih mobilnih

radiostanica.

U 2016. godini, zbog trenutnog nekorištenja dijela UMTS opsega, nisu evidentirane žalbe od telekom

operatera i korisnika mobilne telefonije na smetnje izazvane neovlaštenim korištenjem bežičnih

telefona i drugih bežičnih uređaja koji ne rade na frekvencijama usklađenim sa evropskim standardima

te uzrokuju smetnje u UMTS. Redovnim monitoringom je utvrđeno da se uređaji koji ne rade po

evropskim standardima i dalje koriste, te je u cilju otklanjanja smetnji u dijelu UMTS opsega koji se

trenutno ne koristi potrebno provesti koordinirane aktivnosti na nivou države koje će uključiti sve

odgovorne institucije. Primjetno je i smanjenje upotrebe GSM/UMTS ometača.

4.1.2. Projekt izgradnje mreže monitoring stanica u BiH

U okviru realizacije izgradnje projekta mreže monitoring stanica završeno je postavljanje fiksne

monitoring stanice sekundarne mreže, bez posade, sa daljinskom kontrolom na lokaciji Brčko. Dobijena

je upotrebna dozvola za monitoring stanicu Doboj i navedena stanica je povezana u mrežu monitoring

stanica. Završena je procedura dobijanja dozvole za postavljanja monitoring stanice na lokaciji Tuzla.

Nastavljen je rad na procedurama za postavljanje kontrolno-mjernih stanica na lokacijama Udrić i ETF

Banja Luka. Identifikovana je pogodna lokacija na području Livna za postavljanje monitoring stanice.

4.1.4. Regulativa u oblasti mjerenja i kontrole

U okviru redovnih poslova, vršena je i provjera pristiglih Izjava o sigurnosti korisnika izdatih Dozvola,

u vezi sa Pravilom 37/2008. U navedenom periodu izvršena je analiza i unos 163 Izjava o sigurnosti.

Na osnovu izvršenog pregleda i analize, dostavljenih Izjava o sigurnosti, izdata je 131 Potvrda o

sigurnosti, a za 32 lokacije su zatražene dodatne informacije, odnosno dopuna dostavljenih Izjava o

sigurnosti.

53

4.2. Odjeljenje za kontrolu poštivanja uslova dozvole

U skladu sa zakonskom obavezom koja proističe iz Zakona o komunikacijama BiH i evropskom

regulatornom praksom, u cilju osiguranja poštivanja svih pravila Agencije, naloga, instrukcija i

zahtjeva, Agencija ima izvršna ovlaštenja da primjenjuje mjere inspekcijskog pregleda izdatih dozvola,

na čemu se temelje aktivnosti Odjeljenja za kontrolu poštivanja uslova dozvole. Odjeljenje za kontrolu

poštivanja uslova dozvola radi u skladu sa Zakonom o komunikacijama BiH, Zakonom o upravi BiH i

ostalim podzakonskim aktima.

Redovne aktivnosti kontrole su:

▪ Kontrola rada korisnika u skladu s općim i posebnim uslovima dozvole, u cilju provjere

poštivanja svih naloga, instrukcija, zahtjeva i pravila koje su u nadležnosti Agencije;

▪ Identifikacija i provjera ilegalnog pružanja usluga i korištenja resursa za koje Agencija

izdaje dozvole;

▪ Praćenje realizacije rješenja korisnicima dozvola izdatim od strane Agencije;

▪ Redovno izvještavanje o rezultatima kontrole;

▪ Praćenje zakonske regulative u oblasti kontrole za koju je nadležna Agencija u zemlji i

inostranstvu.

Kontrola se provodi s ciljem pravovremenog uočavanja i sprečavanja daljnjeg kršenja obaveza iz

dozvola i eventualnog otklanjanja posljedica koja ova kršenja mogu izazvati. Kontrola korisnika

dozvola često obuhvataju komplementarne kontrole, kombinaciju najavljenih i nenajavljenih kontrola

da bi se postigao efikasan i efektivan cilj kontrole.

Kontrola podrazumijeva i praćenje daljih aktivnosti korisnika dozvole da bi se osiguralo da su one

izvršene na osnovu datih instrukcija radi usklađivanja rada s uslovima dozvole, pravilima i

podzakonskim aktima Agencije i Zakona o komunikacijama.

Na osnovu zahtjeva nadležnih područja u 2016. godini, neposrednim uvidom u rad i dokumentaciju,

detaljno je planirana i izvršena kontrola većeg broja korisnika dozvola za distribuciju audiovizuelnih

medijskih usluga i medijskih usluga radija, korisnika dozvola za televizijsko emitovanje putem drugih

elektronskih komunikacija, korisnika dozvola za radijsko emitovanje putem zemaljske radiodifuzije,

korisnika dozvola za obavljanje djelatnosti operatora javnih elektronskih komunikacijskih mreža i

korisnika dozvola za obavljanje djelatnosti davaoca pristupa Internetu. Rezultati kontrola upućeni su

nadležnim područjima Agencije na dalju obradu u sklopu upravnih postupaka i nalaze se u spisima

područja za emitovanje, telekomunikacije i radiofrekvencijski spektar.

U 2016. godini posebna pažnja je bila posvećena kontroli korisnika dozvole za distribuciju

audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u vezi sa poštivanjem obaveza iz člana 10.

stav (3) Pravila 79/2016. Prioritet u obavljanju zadataka kontrole imali su zahtjevi zasnovani na

navodnim ilegalnim emitovanjima.

Po službenoj dužnosti obavljeno je 60% kontrola, a na osnovu primljenih prigovora obavljeno je 40%

kontrola. Od ukupnog broja kontrola, po službenoj dužnosti su u tri slučaja preduzete sve aktivnosti u

sprečavanju ilegalnog pružanja usluga distribucije audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga

radija, kao i korištenja telekomunikacione mreži koja je ometala rad korisnika dozvole Agencije.

54

III ORGANIZACIJSKA STRUKTURA AGENCIJE

VIJEĆE:

▪ Plamenko Čustović – predsjedavajući

▪ Zoran Tomić – potpredsjedavajući

▪ Nino Ćorić – član

▪ Ljubo Božović – član

▪ Miloš Šolaja – član

▪ Mirza Milišić – član

▪ Faruk Borić – član

RUKOVODSTVO:

▪ Predrag Kovač – generalni direktor1

▪ Meliha Kovačević – rukovodilac Sektora za licenciranje u telekomunikacijama2

▪ Nadžida Sarić – rukovodilac u Sektoru za interkonekciju i regulaciju tržišta3

▪ Helena Mandić – pomoćnik direktora za Emitovanje

▪ Siniša Petrović – pomoćnik direktora za Upravljanje radiofrekvencijskim spektrom

▪ Jasmin Mušović – pomoćnik direktora za Radiomonitoring, IT podršku i kontrolu poštivanja

uslova dozvola

▪ Zdravko Drakulić - pomoćnik direktora za Pravne, finansijske i opće poslove4

▪ Amela Odobašić – rukovodilac Sektora za odnose s javnošću

▪ Jasenko Lasta – rukovodilac Regionalnog sektora Mostar5

▪ Boris Kujundžić – rukovodilac Regionalnog sektora Banja Luka

1 Imenovan Odlukom VM broj: 74/16 od 26.04.2016. godine (“Službeni glasnik BiH”, broj 38/16) 2 Rješenjem o internom premještaju i raspoređivanju br 04-34-1-2384-1/15 od 29.09.2015. godine postavljena na mjesto rukovodioca

Sektora za licenciranje u telekomunikacijama.

3 Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, broj: 03-34-2021-12/08 od 29.7.2008. godine i Rješenje broj: 03-34-245-11/09 od 23.1.2009.

godine

4 Rješenje Broj: 04-34-1-1573-1/16

5 Na radnom mjestu rukovodioca Regionalnog sektora Regulatorne agencije za komunikacije Mostar, po ovlaštenju broj 01-07-3220-1/15

od 30.12.2015. godine ovlašten za dodatno i privremeno obavljanje poslova radnog mjesta pomoćnika direktora za telekomunikacije, određenih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Regulatorne agencije za komunikacije, uključujući i potpisivanje svih akata iz nadležnosti

područja telekomunikacija u Regulatornoj agenciji za komunikacije, izuzev prvostepenih upravnih akata i dozvola, počev od 01.01.2016.

godine. Zaposleniku Lasta Jasenku, na radnom mjestu rukovodioca Regionalnog sektora Regulatorne agencije za komunikacije Mostar, po Rješenju broj: 01-7-271-17/16 od 12.07.2016. godine prestaje da važi ovlaštenje broj: 01-07-3220-1/15 od 30.12.2015. godine, zaključno sa

danom 30.06.2016. godine.

55

IV AKTIVNOSTI VIJEĆA AGENCIJE U 2016. GODINI

U skladu sa Zakonom o komunikacijama, Vijeće Agencije vodi Agenciju u pogledu strateških pitanja

provođenja zakona te vrši konsultacije s generalnim direktorom i prima od njega izvještaje. Vijeće

Agencije usvaja Kodeks rada i pravila za emitovanje i telekomunikacije. Osim toga, Vijeće Agencije

ima funkciju apelacionog tijela za rješenja koja donosi generalni direktor. Vijeće Agencije usvaja

prijedlog budžeta Agencije za svaku fiskalnu godinu.

Vijeće Agencije je tokom 2016. godine održalo devet sjednica, od čega osam redovnih i jednu vanrednu

sjednicu.

U 2016. godini Vijeće Agencije je usvojilo sljedeće akte:

o Plan i program rada Agencije i Vijeća Agencije za 2016. godinu,

o Prijedlog Proračuna Agencije za 2017. godinu,

o Godišnji izvještaj Agencije za 2015. godinu,

o četiri pravila,

o dvije odluke, i to:

➢ Odluku o prestanku važenja Odluke o načinu pružanja usluga mobilne telefonije

između GSM operatora u Bosni i Hercegovini i

➢ Odluku o raspisivanju Javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih

frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske

radiodifuzije u VHF opsegu 87.5 – 108 MHz (liste: LRF-R-1/16 i LRF-BHR2-2/16).

U sklopu zakonom dodijeljene apelacione funkcije, Vijeće Agencije je u 2016. godini riješilo po:

o 9 žalbi u drugostepenom postupku.

Također, Vijeće Agencije je tokom 2016. godine razmotrilo:

o 7 informacija,

o 8 izvještaja,

o 3 analize,

o 10 podnesaka korisnika dozvola i akata institucija u BiH te uputilo 14 dopisa.

Vijeće Agencije je u 2016. godini, u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o Javnom

radiotelevizijskom servisu BiH, utvrdilo tri rang-liste kandidata za članove Upravnog odbora Javnog

radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine, iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda te iste

proslijedilo Parlamentarnoj skupštini BiH, koja prema navedenom Zakonu vrši konačno imenovanje

članova Upravnog odbora.

Vijeće Agencije je u 2016. godini nastojalo ostvariti saradnju sa institucijama vlasti BiH, prije svega sa

Ministarstvom komunikacija i prometa BiH, odnosno Vijećem ministara BiH, prvenstveno u cilju

ubrzanja realizacije procesa digitalizacije u BiH, zatim donošenja nove Odluke o politici sektora

telekomunikacija i drugih pitanja iz Agencije koja su od značaja za ostvarivanje zakonske uloge i

uspješan rad Vijeća Agencije.

56

Vijeće Agencije je u 2016. godini obavilo i službene posjete regulatornim tijelima u oblasti elektronskih

komunikacija u okruženju, i to: Republičkoj agenciji za elektronske komunikacije i poštanske usluge

(RATEL), u periodu od 07. do 08. 07. 2016. godine, Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne

djelatnosti (HAKOM), u periodu od 07. do 09. 11. 2016. godine i Agenciji za komunikacijske mreže i

usluge Republike Slovenije (AKOS) u periodu od 23. do 24. 11. 2016. godine, sa kojima su potpisani

sporazumi o saradnji u oblasti elektronskih komunikacija.

57

V FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ

5.1 Podaci o ostvarenim prihodima

Ukupno ostvareni prihodi Regulatorne agencije za komunikacije u 2016. godini iznose 26.181.762 KM.

Prihodi od redovnih tehničkih naknada za dozvole za regulisanje i nadzor operatora telekomunikacija i

emitera, iz kojih se, prema Zakonu o komunikacijama ova Agencija i finansira, ostvareni su u iznosu

od 11.272.714 KM i manji su za 175.493 KM u odnosu na ostvarene prihode u 2015. godini. Dio ovih

prihoda u ukupnom iznosu od 8.643 KM uplaćen je na JRT i prema Zakonu o komunikacijama ne

predstavlja prihode Agencije. Drugi dio ovih prihoda, u iznosu od 11.264.071 KM, predstavlja vlastite

prihode Regulatorne agencije za komunikacije koji su i uplaćeni na žiro račun Agencije.

Prihodi od doprinosa za korištenje radiofrekventnog spektra iznose 14.714.591 KM, a prihodi od

novčanih kazni ostvareni su u iznosu od 203.100 KM. Ovi prihodi se uplaćuju na Jedinstveni račun

trezora i predstavljaju prihode budžeta institucija BiH.

5.2 Podaci o ostvarenim rashodima

Ukupno ostvareni rashodi Regulatorne agencije za komunikacije u 2016. godini iznose 5.567.462 KM,

od čega se na opću potrošnju odnosi 5.556.135 KM, a na Program posebne namjene “Metodologija

računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva” za operatore za značajnom tržišnom snagom

u periodu 2016. – 2018. godine, odnosi se iznos od 11.327 KM.

Indeks ostvarenih rashoda u odnosu na godišnji plan rashoda kod Tekućih izdataka iznosi 86%, a kod

Kapitalnih izdataka 31%.

Manja izvršenja rashoda opće potrošnje u odnosu na odobrene rashode u 2016. godini su i posljedica

kontinuiranih aktivnosti u Agenciji na stvaranju ušteda, posebno na onim vrstama troškova na koje se

može direktno uticati.

Tokom 2016. godine su u potpunosti poštovana ograničenja u potrošnji propisana Pravilnicima Savjeta

ministara BiH. Naime, Pravilnikom o korištenju telefona Agenciji su odobreni troškovi fiksnih telefona

u iznosu od 20.000 KM, a potrošeno je 16.623 KM, odnosno 83% u odnosu na odobrene rashode. Istim

Pravilnikom odobreni su troškovi mobilnih telefona u iznosu od 12.000 KM, a potrošeno je 8.251 KM

ili 69% u odnosu na odobreni iznos. Pravilnikom o korištenju sredstava za reprezentaciju Agenciji je

na godišnjem nivou odobren iznos od 15.000 KM, a tokom 2016. godine potrošeno je 13.579 KM ili

91%.

Utrošena sredstva za putne troškove u 2016. godini iznose 277.322 KM. U odnosu na planirana i

odobrena sredstva u budžetu za ove namjene, realizacija troškova je manja za 117.678 KM ili za 30%.

Izdaci za usluge po osnovu ugovora o djelu, u 2016. godini, ostvareni su u iznosu od 36.739 KM (67%

u odnosu na plan) i veći su za 33% u odnosu na izvršenje u 2015. godini. Ovi troškovi se odnose na

isplate naknada za čišćenje prostorija u Regionalnim kancelarijama u Mostaru, Banjaluci i Sarajevu

(11.000 KM), troškove nadzora i kontrole bezbjednosti objekata monitoring stanica na teritoriji Cazina,

Bijeljine, Doboja, Brčkog i Laktaša (14.000 KM) te troškove lektorisanja, usluge QSL-a, poslove

ekspertize i troškove procjene vrijednosti vozila (cca 11.500 KM). Do manjeg izvršenja u odnosu na

58

plan na ovoj poziciji došlo je iz razloga što proces digitalizacije u BiH nije završen u 2015. godini i nije

došlo do planiranog angažovanja 2 saradnika na poslovima tehničke i stručne podrške DTT Forumu

prema planu područja emitovanja (planirano 20.000 KM) te također nije bilo troškova Savjetodavne

komisije.

Izvršenje kapitalnih izdataka u 2016. godini u odnosu na plan iznosi 31%, odnosno 111% u odnosu na

izvršenje u istom periodu prošle godine. Najveće odstupanje je na poziciji Specijalna monitoring

oprema (izvršenje 8% u odnosu na plan). Pokrenut je otvoreni postupak za nabavku monitoring opreme

za 4 lota. S obzirom na to da se na tri lota javio samo jedan ponuđač čije ponude ne zadovoljavaju

zahtjeve iz tenderske dokumentacije, a za jedan lot nije bilo pristiglih ponuda, Agencija je krajem

decembra donijela Odluku o poništenju postupka nabavke.

Ukupan broj zaposlenih na kraju izvještajnog perioda je iznosio 122 i manji je za 4 od broja odobrenog

Zakonom o budžetu.

3. Revizija materijalno-finansijskog poslovanja Agencije

Odlukom o kriterijima za uspostavljanje jedinica interne revizije u institucijama BiH Centralne

harmonizacijske jedinice određeno je da poslove interne revizije za Regulatornu agenciju za

komunikacije obavlja Ministarstvo komunikacija i transporta. U 2016. godini ova Jedinica nije imala

aktivnosti u našoj Agenciji.

Prema Izvještaju o finansijskoj reviziji Regulatorne agencije za komunikacije za 2015. godinu, broj

01/02/03-08-16-1-737/16 iz jula 2016. godine Kancelarije za reviziju institucija BiH, finansijski

izvještaji Agencije se prikazuju fer i istinito, po svim bitnim pitanjima – stanje imovine i obaveza,

prihoda i rashoda na dan 31.12.2015. godine. Aktivnosti, finansijske transakcije i informacije prikazane

u finansijskim izvještajima Agencije u toku 2015. godine bile su u svim značajnim aspektima usklađene

sa odgovarajućim zakonskim i drugim propisima.

59

PREGLED

Tabela 16. Ostvarenja prihoda po izvorima od 01.01.2016. – 31.12.2016.

Ekonomski Planirani Rebalans Korigovani

Ostvareno Index

R.b. Izvor prihoda kod prihodi za (+,-) plan u tekućem (7/6)

2016. g. (4+,-5) periodu

1 2 3 4 5 6 7 8

1 Ostali prihodi od fin. i nemater. imovine 721219 3.261

2 Prihodi od pozitivnih kursnih razlika 721511 2

3 Prihodi od zahtjeva, molbi i dr. podnesaka 722101 1.560

4 Prihodi od žalbi protiv rješenja 722102 130

5 Prihodi od rj. za koje nije propisana pos. nak 722103 4.930

6 Prihodi od ovjere potpisa i pečata 722105 58

7 Naknade od dozvola za emitovanje 722501 490.000 490.000 191.474 39

8 Naknade od doz. za operatora fix. telefonije 722502 1.200.000 1.200.000 1.200.000 100

9 Naknade za adm.-teh. obradu zahtjeva 722503 103.960

10 Naknade za dozv. u radiokomunikacijama 722504 281.000 281.000 309.733 110

11 Nakn. za dozv. davaoca pristupa internetu 722505 69.000 69.000 67.873 98

12 Nakn. za dozv. operatora elek.- kom. mreža 722506 587.000 587.000 560.665 96

13 Nakn. od dozv. operatora mob. komunikacija 722507 1.500.000 1.500.000 1.500.000 100

14 Nakn. od dozv. za blokove u mobil. mreži 722508 4.589.000 4.589.000 4.634.197 101

15 Nakn. od dozv. za pruž. audioviz. medij. usl. 722509 150.000 150.000 115.365 77

16 Nakn. od dozv. za negeograf. i kr. brojeve 722510 800.000 800.000 746.120 93

17 Nakn. od dozv. za blokove u fix. telefoniji 722511 920.000 920.000 879.986 96

18 Nakn. od dozv. za pruž. fiks. telefon. usluga 722512 494.000 494.000 475.000 96

19 Nakn. od dozv. za TV emit. el.-kom. mreža 722513 100.000 100.000 158.858 159

20 Nakn. od dozv. za pruž. usluga na UMTS 722514 300.000 300.000 300.000 100

21 Ostali prihodi 722791 3.196

22 Novčane kazne za prekršaje 723104 1.915

23 CRA-Prihodi od kazni za prekršaje 723107 50

22 Primici od prodaje prometnih vozila 811114 14.381

UKUPNO 11.480.000 11.480.000 11.272.714 98

60

PREGLED

Tabela 17. Izvršenje rashoda po ekonomskim kategorijama od 01.01.2016. – 31.12.2016.

R.b.

Vrsta

Rashoda

Ekonomski

kod

Budžet

za

2016. godinu

Izmjene:

Odluka VM,

prestrukturizacija

(+,-)

Korigovani

Budžet

(4+,-5)

Ostvareni

iznos rashoda

01.01.-31.12.

Index

(7/6)

1 2 3 4 5 6 7 8

I Tekući izdaci 6.255.000 6.255.000 5.393.878 86

1. Bruto plate i naknade 6111 4.122.000 4.122.000 3.915.177 95

2. Naknade troškova zaposlenih 6112 412.000 412.000 331.211 80

3. Putni troškovi 6131 395.000 395.000 277.322 70

4. Izdaci telefonskih i poštanskih usluga 6132 120.000 120.000 83.232 69

5. Izdaci za energiju i komunalne usluge 6133 145.000 145.000 95.800 66

6. Nabavka materijala 6134 95.000 95.000 33.286 35

7. Izdaci za usluge prevoza i goriva 6135 60.000 60.000 35.031 58

8 Unajmljivanje imovine i opreme 6136 69.000 69.000 65.176 94

9 Izdaci za tekuće održavanje 6137 350.000 350.000 242.605 69

10. Izdaci osiguranja bank. usl. i plat. prom. 6138 95.000 95.000 45.706 48

11. Ugovorene i druge posebne usluge 6139 392.000 392.000 269.332 69

II Kapitalni izdaci 530.000 530.000 162.257 31

1. Nabavka opreme 8213 500.000 500.000 151.017 30

2. Nabavka softvera 8215 30.000 30.000 11.240 37

III Program posebne namjene

1. Metodologija rač. odvajanja i troš. rač 6130 800.000 800.000 11.327 1

UKUPNO 7.585.000 0 7.585.000 5.567.462 73

61

PRILOG I PREGLED TUŽBI, SUDSKIH POSTUPAKA I PRESUDA

I TUŽBE I SUDSKI POSTUPCI

U 2016. godini je protiv Regulatorne agencije za komunikacije (Agencija) pred sudovima u Bosni i

Hercegovini vođeno ukupno deset (10) postupaka, od kojih:

- šest (6) upravnih sporova pred Sudom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud BiH), i

- četiri (4) parnična postupka, od kojih dva (2) pred Sudom BiH i dva (2) pred Općinskim sudom

u Sarajevu.

Sporovi po tužbama podnesenim u 2016. godini

U 2016. godini je protiv Agencije pokrenut samo jedan parnični postupak (radni spor) pred Sudom

Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud BiH), po tužbi zaposlenice Agencije radi isplate materijalne

i nematerijalne štete u iznosu od 7188,21 KM, po osnovu konačne odluke u disciplinskom postupku

kojom je zaposlenici izrečena jedinstvena disciplinska kazna suspenzije s radnog mjesta i obustave

isplate plate u periodu od 13 dana zbog težih povreda službenih dužnosti;

Sporovi po tužbama iz prethodnih godina

1) Upravni spor pred Sudom BiH (po tužbi iz 2015. godine), tužitelja „Euro Media Limited

Broadcasting Company“ d.o.o. Sarajevo, zast. po punomoćniku, protiv konačnog Rješenja Vijeća

Agencije, broj: UP2: 03-29-7-12/14 od 26.11.2014. godine, kojim je odbijena kao neosnovana žalba

tužitelja protiv prvostepenog Rješenja Agencije, broj: UP1 03-29-2-532/14 od 30.07.2014. godine o

nedavanju saglasnosti na promjenu vlasničke strukture preduzeća TV1, kao nosioca dozvole za TV

emitovanje putem zemaljske radiodifuzije (Postupak u fazi rješavanja);

2) Upravni spor pred Sudom BiH (po tužbi iz 2015. godine), tužitelja “BH Telecom” d.d. Sarajevo

protiv konačnog Rješenja Vijeća Agencije, broj: UP2 02-29-7-17/14 od 13.11.2014. godine kojim je

odbijena žalba tužitelja protiv prvostepenog Rješenja Agencije, broj UP1: 02-29-410/14 od 25.09.2014.

godine, kojim je tužitelju izrečena jedinstvena novčana kazna u iznosu od 25.000,00 KM zbog kršenja

uslova Dozvole za javnog operatora fiksne telefonije, odobrenih općih uslova poslovanja i Pravila

69/2013 o uslovima pružanja javnih telekomunikacijskih usluga i odnosima s krajnjim korisnicima

(“Službeni glasnik BiH”, broj 28/13);

(Postupak u fazi rješavanja)

3) Upravni spor pred Sudom BiH (po tužbi iz 2015. godine), tužitelja “BH Telecom” d.d. Sarajevo

protiv konačnog Rješenja Vijeća Agencije, broj: UP2 02-29-7-18/14 od 13.11.2014. godine, kojim je

odbijena žalba tužitelja protiv prvostepene Odluke Agencije, broj UP1: 02-29-2856/14 od 08.10.2014.

godine donesene po pritužbi društva “Team Consulting” d.o.o. Sarajevo protiv tužitelja zbog

uskraćivanja dolaznog saobraćaja i odbijanja raskida pretplatničkog ugovora;

4) Parnični postupak pred Sudom BiH (po prvobitnoj tužbi iz 2009. godine, odnosno po nalogu Suda

naknadno uređenom i preciziranom tužbom iz 2014. godine), tužitelja „MICO“ d.o.o. Banja Luka, zast.

62

po punomoćniku, radi potraživanja naknade materijalne štete u iznosu od 15.125.000,00 KM (iznos od

15.000.000,00 KM na ime pričinjene materijalne štete u vidu izmakle dobiti za period od 12 godina,

uvećan za zakonske zatezne kamate od dobijanja Dozvole za javnog mrežnog operatera (01.07.2002.

godine) pa do dana isplate; iznos od 25.000,00 KM, na ime naknade pričinjene materijalne štete za

izradu projekata i obezbjeđenja stranih ulaganja, uvećan za zakonske zatezne kamate od 01.01.2002.

godine pa do dana isplate; iznos od 100.000,00 KM na ime neosnovanog bogaćenja za uplatu Dozvole

za javnog mrežnog operatera za period 3,5 godina i to u periodu od 01.07.2002. godine do 31.12.2005.

godine, uvećan za zakonske zatezne kamate počev od 01.01.2003. godine na iznos uplaćenih

pojedinačnih obroka pa do dana isplate), zajedno sa iznosom parničnih troškova uvećanih za zakonske

zatezne kamate počev od dana presuđenja pa do isplate;

5) Parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu (po tužbi iz 2015. godine), tužitelja „Focus“

d.o.o. Sarajevo, zast. po punomoćniku, protiv Agencije radi potraživanja isplate duga u iznosu od

3.309,42 KM po osnovu naknadnog obračuna PDV-a na iznos zaključenog i realizovanog Ugovora za

izvođenje radova na izgradnji radio-monitoring stanice na lokalitetu „Smiljevići, broj: 04-16-6-2814-

12/14 od 04.11.2014. godine;

6) Upravni spor pred Sudom BiH (po tužbi iz 2014. godine), tužitelja „Blicnet“ d.o.o. za

telekomunikacije Banja Luka, zast. po punomoćniku, protiv konačnog Rješenja Vijeća Agencije, broj

UP2: 01-07-10/13 od 09.12.2013. godine, kojim je odbijena žalba tužitelja protiv prvostepenog

Zaključka Agencije, broj UP1: 02-07-277/13 od 15.08.2013. godine, a kojim je odbačen kao nedopušten

zahtjev tužitelja za proširenje prvobitno podnesenog zahtjeva od 16.02.2009. godine u ponovnom

postupku po Presudi Suda BiH, broj: S1 3 U 001919 09 U od 07.02.2013. godine (naznačenom

Presudom Sud je uvažio tužbu tužitelja od 24.08.2009. godine protiv Rješenja Vijeća Agencije, broj

UP2: 01-07-4/09 od 15.06.2009. godine, poništio osporeno rješenje Vijeća Agencije i predmet vratio

Agenciji na ponovno rješavanje);

7) Upravni spor pred Sudom BiH (po tužbi iz 2014. godine), tužitelja „Kompanija Elins – Panić KEP“

d.o.o. Brčko protiv konačnog Rješenja Vijeća Agencije, broj UP2: 02-29-7-6/14 od 26.06.2014. godine,

kojim je odbijena žalba tužitelja protiv prvostepenog Rješenja Agencije, broj UP1: 02-29-455/14 od

09.05.2014. godine, a kojim je tužitelju izrečena novčana kazna u iznosu od 15.000,00 KM zbog

nelegalne gradnje mreže kablovske televizije u Brčkom;

8) Upravni spor pred Sudom BiH (po tužbi iz 2014. godine), tužitelja „ELTA – KABEL“ d.o.o. Tuzla

protiv konačnog Rješenja Vijeća Agencije, broj UP2: 02-29-7-8/14 od 26.06.2014. godine, kojim je

odbijena žalba tužitelja protiv prvostepenog Rješenja Agencije, broj UP1: 02-29-455/14 od 13.05.2014.

godine, a kojim je tužitelju izrečena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 KM zbog nelegalne gradnja

mreže kablovske televizije u naselju „Kolobara“ u Brčkom;

9) Parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu (po tužbi iz 2010. godine), tužitelja „Babić –

BISS tours“ d.o.o. iz Zenice radi isplate duga u iznosu od 1.728,00 KM po osnovu otkazivanja izdate

avio-karte za službeni put, zbog otkaza od strane organizatora.

63

II SUDSKE ODLUKE DONESENE U 2016. GODINI

U postupcima protiv Regulatorne agencije za komunikacije u 2016. godini doneseno je ukupno sedam

(7) presuda, od kojih: tri (3) presude u parničnom postupku i četiri (4) presude u upravnom sporu. Svi

sporovi po kojima su donesene presude u 2016. godini riješeni su u korist Agencije, sa djelimičnim

izuzetkom radnog spora, koji je u manjem dijelu potraživanja usvojen, a u preostalom odbijen.

U ostalim postupcima vođenim u 2016. godini, kao i u prethodnim godinama, Agencija nije imala niti

jedan slučaj dosuđenja tužbenog zahtjeva za naknadu štete i/ili donošenja sudske presude kojom bi se

Agenciji naložila isplata novčanih potraživanja po bilo kojem osnovu.

II a. PREGLED SUDSKIH ODLUKA

1) Presudom Suda BiH, broj: S1 3 U14 U od 17.02.2016. godine, odbijena tužba u upravnom sporu

tužitelja „Kompanija Elins – Panić KEP“ d.o.o. Brčko protiv konačnog Rješenja Vijeća Agencije, broj

UP2 02-29-7-6/14 od 26.06.2014. godine;

2) Presudom Suda BiH, broj: S1 3 U 015257 14 U od 11.03.2016. godine, odbijena tužba u upravnom

sporu tužitelja „Blicnet“ d.o.o. za telekomunikacije Banja Luka, zast. po punomoćniku, protiv konačnog

Rješenja Vijeća Agencije, broj UP2: 01-07-10/13 od 09.12.2013. godine;

3) Presudom Suda BiH, broj: S1 3 P 004219 14 P od 16.05.2016. godine, donesenoj u parničnom

postupku po tužbi tužitelja „MICO“ d.o.o. Banja Luka, zast. po punomoćniku Sipović Mirsadu,

advokatu iz Sarajeva, radi potraživanja naknade materijalne štete u iznosu od 15.125.000,00 KM,

tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen uz obavezu tužitelja da Agenciji nadoknadi troškove postupka u

iznosu od 5.814,00 KM. Po žalbi tužitelja protiv navedene Presude, donesena Presuda drugostepenog

vijeća Suda BiH, broj: S1 3 P 004219 16 Pž od 13.12.2016. godine, kojom je žalba odbijena i

prvostepena Presuda potvrđena;


sporu tužitelja „ELTA – KABEL“ d.o.o. Tuzla protiv konačnog Rješenja Vijeća Agencije, broj UP2:

02-29-78/14 od 22.07.2014. godine;


sporu tužitelja „BH Telecom“ d.d. Sarajevo protiv konačnog Rješenja Vijeća Agencije, broj UP2: 02-

29-7-18/14 od 13.11.2014. godine;

6) Presudom Suda BiH, broj: S1 3 P 020825 16 P od 10.10.2016. godine, usvojen tužbeni zahtjev

tužiteljice zaposlenice Agencije za isplatu dijela obustavljene plaće u iznosu od 1.488,21 KM po

konačnoj odluci disciplinskih komisija Agencije, a odbijen u dijelu potraživanja nematerijalne štete u

iznosu od 5.700,00 KM, uz obavezu tužiteljice da Agenciji nadoknadi troškove parničnog postupka u

iznosu od 286,00 KM;

7) Presudom Općinskog suda u Sarajevu, broj: 65 0 Ps 52254315 Ps od 14.10.2016. godine, tužbeni

zahtjev tužitelja „Focus“ d.o.o. Sarajevo, zast. po punomoćniku, u cijelosti je odbijen kao neosnovan

uz obavezu da Agenciji nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 720,00 KM;

64

8) U parničnom postupku pred Općinskim sudom u Sarajevu po tužbi „Babić – Bisstours“ d.o.o.

Zenica radi isplate duga u iznosu od 1.728,00 KM zaključena sudska nagodba, uz prethodno smanjenje

akcesornih potraživanja tužitelja.

III IZVRŠNI POSTUPCI

U 2016. godini, Agencija je Upravnom odjeljenju Suda BiH podnijela ukupno 75 prijedloga za dozvolu

izvršenja radi prinudne naplate zaostalih dospjelih potraživanja po svim osnovama, u ukupnom iznosu

od 188.275,98 KM, od čega: 111.558,97 KM po osnovu državnog doprinosa za korištenje

radiofrekventnog spektra; 19.717,01 KM po osnovu naknade za izdate dozvole i 57.000,00 KM po

osnovu izrečenih novčanih kazni. U istom periodu Agencija je Sudu BiH dostavila 13 odgovora po

žalbama dužnika na sudska rješenja o dozvoli izvršenja, kao i 200 drugih podnesaka po sudskim

nalozima u izvršnim predmetima.

Od ukupnog iznosa naprijed navedenog duga, Agencija je tokom 2016. godine, prinudnim putem u

izvršnim postupcima, naplatila iznos od cca 184.721,29 KM, od čega: 112.732,52 KM na ime duga po

osnovu državnog doprinosa za korištenje radiofrekventnog spektra; 14.988,77 KM na ime duga po

osnovu naknade za izdate dozvole i 57.000,00 KM na ime duga po osnovu izrečenih novčanih kazni.

Pored naplate glavnog duga u navedenim iznosima, Agencija je u izvršnim postupcima naplatila i iznos

od 6.878,53 KM na ime potraživanih zakonskih zateznih kamata na neplaćeni iznos glavnog duga po

prethodno navedenim osnovama.

IV STEČAJNI POSTUPCI

U cilju naplate zaostalih dospjelih potraživanja Agencija je u 2016. godini, nadležnim sudovima pred

kojim su pokrenuti stečajni postupci, podnijela tri (3) prijave potraživanja, od kojih: dvije (2) prijave

Općinskom sudu u Sarajevu i jednu Okružnom privrednom sudu Istočno Sarajevo.

godiŠnji izvjeŠtaj regulatorne agencije za · godine. usvajanje politike sektora telekomunikacija...

Documents