uticaji iz Životne sredine i zdravlje Čoveka

Post on 15-Oct-2015

67 Views

Category:

Documents

3 Downloads

Preview:

Click to see full reader

DESCRIPTION

zdravlje

TRANSCRIPT

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    1/42

    Uticaji iz ivotne sredine izdravlje oveka

    prof. dr Dragana Vujanovi, vandr.prof.

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    2/42

    Zdravlje i ivotna sredina

    Uticaji iz ivotne sredine na zdravlje seodnose na sve fizike, bioloke i hemijskespoljanje faktore koji utiu na individuu, nanjeno zdravlje, ali i ponaanje. To obuhvata

    procenu i kontrolu svih faktora iz ivotnesredine koji potencijalno mogu uticati nazdravlje. Sve mere su usmerene u pravcustvaranja uslova koji e podravati zdravlje iprevenirati pojavu bolesti. (Ova definicija ne

    podrazumeva ponaanje koje je vezano zakulturne i socijalne uslove, kao i genetskonaslee) (WHO)

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    3/42

    SadrajIZdravlje u urbanim sredinama

    IIZagaenje vazduha (spoljanjeg i unutranjeg)IIIHemijske supstance i zdravlje

    IVKlimatske promene i zdravlje

    VUV zraenje, jonizaciono zraenje i elektromagnetnapoljaVIZdravlje dece

    VII Procena uticaja na zdravlje

    Health Impact Assessment (HIA)Integrisana procena rizika,Environmental health impact assessment and

    Quantifying environmental health impact

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    4/42

    I Zdravlje u urbanim sredinama

    - WHO European Healthy Cities NetworkStatistiki podaci:pre30 godina 4 od 10 ljudi je ivelo u

    gradovima, a 2050 e 7 od 10 ljudi iveti u gradovima; sada 2/3stanovnitva EU ivi u velikim gradovima...

    - nezdrava ivotna sredina: zagaenje vazduha i zemlje, gust

    saobraaj, buka... Posledice po zdravlje: poveanje nezaraznih bolesti(kardiovaskularne, plune bolesti, kancer i dijabetes), poveanjepovreda, i zavisnika od droge i alkohola;

    planiranje gradova krucijalni faktor zdravlja u 21 veku!nezdravi stilovi ivotaizagaenje-

    Proraunzagaen spoljanji vazduh odgovoran za smrt oko 1,2miliona ljudi u celom svetu- nagli populacioni rast (u grupi od milijardu stanovnika) 1 od 3

    stanovnika gradova ivi u neuslovima siromanih etvrti-koncentracija siromatva-(siromatvo u najgorem obliku)

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    5/42

    II Zagaenje vazduha (spoljanjeg i unutranjeg)Zagaenje unutranjegvazduha: vie od populacije na zemlji koristi

    drvo, ugalj i drugo vrsto gorivo za osnovne energetske potrebe(kuhanje i grejanje u peima bez dimnjaka i otvorenim mestima za vatruognjitima, kao i neadekvatnim peima); -glavni faktor optereenjazdravlja siromanih domainstava upotreba vrstih goriva i zagaenje(zatvoreni krug siromatva);- po podacima meunarodnih agencija, rastebroj domainstava koje koriste neadekvatno, prljavo gorivo za osnovnepotrebe domainstva glavni fokus pomoi nerazvijenim i istraivanja

    Poseldice:zagaenje vazduha u unutranjosti prostorija odnosi vie od1,6 miliona ivota godinje u svetu (jedan smrtni ishod svakih 20

    sekundi);

    Uticaj na zdravlje: WHO je procenila da je ovaj problem doprineo stopi

    optereenja bolestima i na 8. mestu je od svih faktora rizika (1,6 milionasmrti (pneumonie, respiratorne bolesti, kancer plua)

    Ukupno optereenje bolestima od zagaenja spoljanjeg vazduha je 5puta manje. (Disability adjusted life years DALYs)

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    6/42

    II Zagaenje vazduha (spoljanjeg iunutranjeg)

    - zdravstveni problemi: plune bolesti kod dece ispod 5 godinastarosti,

    -kod odraslih preko 30 godina - hronine respiratorne bolesti ikancer plua(ali i pneumonia i druge akutne respiratorneinfekcije, hronine obstruktivne plune bolesti,tuberkuloza,problemi sa trudnoom)

    - povean uticaj na decu i eneZagaujue supstance sa uticajem na zdravlje: estice(PM), kao

    i drugi zagaivai (ozon, kiseli gasovi...) mogu izazvatizapaljenske procese disajnih puteva, slabe imuni odgovor; CO -izraeno sistemsko delovanje

    - estino zagaenje (i do 100 puta vie od preporuenevrednosti); ugroeni naroito deca i ene koje provode vievremena pored pei;, posle malnutricije,Unutranji dim, najei ubica zdravlja

    nedostatka bezbedne vode i ostalog

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    7/42

    II Zagaenje vazduha (spoljanjeg iunutranjeg)

    Prorauni: zagaenje vazduhaglavni problem izivotne sredine koji utie na zdravlje ljudi (2 milionaprevremenih smrti u svetu, svake godine);

    - smanjujui sadrajPM10sa 70 na 20 g/m3 smanjiobi se broj smrti koje su u vezi sa kvalitetom vazduhaza 15%.

    -vie od ljudi koji su pod zdravstvenim rizikom odzagaenja vazduha potie iz nerazvijenih zemalja.

    Stanje: u mnogim gradovimaje sadraj PM10 preko 70g/m3

    .(Air Quality guidelines (2005.) sadraj PM

    10

    koji nee dovesti do bolesti - 20 g/m3i manje,).Preporuene granine vrednosti su smanjene za PM10,O3, NO2i SO2,.

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    8/42

    II Zagaenje vazduha (spoljanjeg iunutranjeg)

    Zagaujue supstance koje najvie utiu nazdravlje PM i O3(urbana ekspozicija);korelacije izmeu nivoa zagaenja, ekspozicije) i

    bolesti (morbiditet i mortalitet)ak i malinivoi zagaenja vazduha mogubiti u vezi sanastankom bolesti ili problemima u zdravlju

    PM sadraji 10 50 puta vii od preporuenih

    vrednosti;Reenje: smanjenje emisije kod najznaajnijih

    zagaivaa

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    9/42

    II Zagaenje vazduha (spoljanjeg iunutranjeg)

    Glavne zagaujue supstance vazduhaPM10- 20 g/m3 srednja godinja vrednost;

    70 g/m3 - 24 h srednja vrednost (za ove vrednosti

    nije zabeleena pojava oteenja zdravlja); PMutiu na zdravlje vie od drugih zagaivaa; glavnekomponente su sulfati, nitrati, amonijum i NaCl, C,mineralni deo i voda; kompleksna smea vrstih itenih estica, organskih i neorganskih supstanci koje

    su suspendovane u vazduhu;- od znaaja PM10i PM2,5, estice koje mogu da uu u

    periferne regije bronhiola i da budu deo razmenegasova u pluima

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    10/42

    II Zagaenje vazduha (spoljanjeg iunutranjeg)

    Zdravstveni poremeaji: (ljudi su izloeni zagaenomvazduhu i u gradovima i na selu, i u razvijenim i unerazvijenim zemljama);

    hronina ekspozicijakardiovaskularne i respiratornebolesti, kao i kancer plua;

    akutna ekspozicija(otvorena loita ili tradicionalnepei) akutne respiratorne infekcije i poveana stopamortaliteta kod male dece;

    Statistiki podaci: mortalitet u gradovima sa visokimsadrajem zagaenja vazduha vii za 115 20% (uodnosu na gradove gde je vazduh znaajno istiji);

    EU srednja vrednost oekivane duine ivota jemanja za 8,6 meseci, imajui u vidu ekspozicijuestinim zagaenjem(PM2,5.)

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    11/42

    II Zagaenje vazduha (spoljanjeg iunutranjeg)

    O3: 100g/m3 - preporuena 8 h vrednost (ranije 120,smanjeno na osnovu podataka o dnevnoj smrtnosti kodsadraj manjih od 120 g/m3 );

    Prizemni ozonjedan od glavnih sastojakafotohemijskog smoga (UV zraenja, NOx odautomobilske i industrijske emisije i VOCs - isparljiveorganske supstance (u uslovima sunanog vremena,bez vetra)

    Zdravstveni efekti: problemi u disanju; pojava astme,plune bolesti

    - EU studije: dnevna smrtnost se poveava za 0,3% i0,4% kod ekspozicije ozonom koja je uveana za 10g/m3

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    12/42

    II Zagaenje vazduha (spoljanjeg iunutranjeg)

    NO2: 40g/m3godinja srednja vrednost,200g/m3dozvoljena 1h srednja vrednost;

    -vrednosti od 200 g/m3 uzrokuju zapalenjedisajnih puteva;

    NO2glavni izvor nitratnih aerosola kojiformiraju vanu frakciju PM(suspendovanihestica), kao i troposferskog O3u prisustvuUV zraka;

    Zdravstveni efekti: bronhijalna astma dece(povezana sa dugotrajnom ekspozicijom)

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    13/42

    II Zagaenje vazduha (spoljanjeg iunutranjeg)

    SO2: 20 g/m3-24 h; 500 g/m310 minutna maksimalna srednja vrednost(studije su pokazale da preko ove vrednosti dolazi do napada astme i promena napluima kod ekspozicije koja traje manje od 10 min), 24hvrednost se smanjilasa 125 g/m3na 20 g/m3na osnovu sledeeg:

    Zdravstveni poremeaji:javljaju pri mnogo niim vrednostima, no to se mislilo;nejasne su uzrono posledine veze izmeu izloenostiSO2i zdravstvenihefekata, ali se smanjenjem, smanjuje ekspozicija i drugim prateim zagaivaima;

    - problemi sa pluima(astma, hronini bronhitis, infekcije respiratornog trakta),iritacija oiju; povean broj prijema pacijenata sa problemima u sranom radu;stopa mortaliteta poveava se u danima vieg sadraj SO2 u vazduhu;

    Izvori: sagorevanje fosilnih goriva(domainstva, saobraaj, termoelektrane i

    toplane)

    -jo uvek se radi na proceni ekspozicije, kao ipraenja uticaja zagaenja nazdravlje

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    14/42

    II Zagaenje vazduha (spoljanjeg)Kontrola zagaenja(standardni parametri koji

    se prate): SO2, NOx, CO, Pb, ukupnesuspentovane materije, O3;

    Razlika u kvalitetu vazduha (kumulativniindeks zagaenja predstavlja izmerenuvrednost/maksimalna dozvoljena vrednost, pasabrano za svih 6 merenih parametara) urazvijenimi nerazvijenimzemljama...(London6, New York 8, Los Angeles 12, Meksiko Sity12, Cairo 18... China... India...)

    Srbija i Beograd...

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    15/42

    II Zagaenje vazduha posledica poljudsko zdravlje (Indoor pollution)

    55% u Srbiji i 63% u Crnoj Gorizagrevanje sa peima na vrsto gorivo

    Incidenca obolevanja: kaljeve pei naugalj 36.7% i kaljeve pei na struju8.7%; centralno grejanje 12.2%, a naftapei 42.1%

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    16/42

    III Hemijske supstance i zdravlje

    Upotreba novih hemijskih supstanci se dramatinouveava u poslednjih 100 godina(industrija,poljoprivreda i transport). Ekspozicija sa velikimbrojem razliitih hem. supstanci putem vazduha, vode

    i hrane, ali ipraine;- akutni (47 000 osoba umre svake godine zbog

    akutnog trovanja hemijskim supstancama),ali ihronini efekti - nervni, imuni, reproduktivni sistem irazvoj;

    - kontrola i upravljanje: teki metali, pesticidi,perzistentni organski zagaivai (POPs);naroitatrenutna pana: Pb, Hg, polihlorovani bifenili, kao ipesticidi, ali i druge supstance

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    17/42

    III Hemijske supstance i zdravlje

    Integrisana procena rizika:http://www.who.int/ipcs/publications/new_issues/ira(

    )/en/index.htmlRanije: odvojeno procena rizika po zdravlje ljudi i

    procena rizika po ivotnu sredinu; od jedne do drugehemijske supstance (jedan izvor, jedna sredina ijedansubjekt);WHO/UNEP/ILO i IPCF(International Programme onChemical Safety) pripremili holistiki pristup procenirizika primenjen na realnu ivotnu situaciju u kome

    ima vie hemijskih supstanci, vie medija i putevaekspozicije, kao i vie vrstakoje su izloeneIzveaji, ali i primeri (POPs, UV radijacija, tri butil i trifenil jedinjenja, organofosforni pesticidi)

    http://www.who.int/ipcs/publications/new_issues/ira/en/index.htmlhttp://www.who.int/ipcs/publications/new_issues/ira/en/index.htmlhttp://www.who.int/ipcs/publications/new_issues/ira/en/index.htmlhttp://www.who.int/ipcs/publications/new_issues/ira/en/index.htmlhttp://www.who.int/ipcs/publications/new_issues/ira/en/index.htmlhttp://www.who.int/ipcs/publications/new_issues/ira/en/index.htmlhttp://www.who.int/ipcs/publications/new_issues/ira/en/index.htmlhttp://www.who.int/ipcs/publications/new_issues/ira/en/index.html
  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    18/42

    III Hemijske supstance i zdravlje

    - Objektivna procena rizika od ekspozicije hemikalijama - Ovo seobjavljuje ili u formi izvetaja ili kao druga dokumenta, tako davlade, internacionalne i nacionalne organizacije mogu uzeti kaoosnovu za sve mere koje treba preduzeti da bi se preduhitriobilo kakav uticaj na ivotnu sredinu i oveka.

    - Dokumenti su osnova za standarde i uputstva za upotrebuhemikalija, kao i standarda zapijau vodu

    - internacionalni sporazumi kao to je: Global InternationalSystem of Classification and Labelling of Chemicals (GSH)

    - IPCS (International Programme of Chemical Safety) rade udogovoru sa drugim internacionalnim agencijama (OECD Organisation of Economic Cooperation and Development), pod

    pokroviteljstvom Inter-Organizational Programme for theSound Management of Chemicals tako se izbegava dupliranjei optimizuje korienje resursa procne

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    19/42

    http://www.who.int/ipcs/assessment/en/

    Assessment series

    Concise International Chemical Assessment DocumentsEnvironmental Health Criteria

    Health and Safety GuidesInternational Chemical Safety Cards

    Pesticide Safety Data Sheets The WHO Recommended Classification of Pesticides by HazardRelated activitiesEndocrine disruptors

    kb330Report of Consultation on aircraft disinsection [pdf]WHO Review of chemicals for aircraft disinsection

    Activities relevant to Persistent Organic Pollutants (POPs) Dioxin TEF ReviewRapid assessment for dioxins

    Review of selected persistent organic pollutantsMb1.06pdf,

    http://www.who.int/ipcs/assessment/en/http://www.who.int/ipcs/assessment/en/http://www.who.int/ipcs/assessment/en/http://www.who.int/entity/ipcs/publications/cicad/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/ehc/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/hsg/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/icsc/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/pds/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/pesticides_hazard/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/endocrine_disruptors/endocrine_disruptors/en/index.htmlhttp://whqlibdoc.who.int/hq/1995/WHO_PCS_95.51_Rev.pdfhttp://whqlibdoc.who.int/hq/1995/WHO_PCS_95.51_Rev.pdfhttp://whqlibdoc.who.int/hq/1995/WHO_PCS_95.51_Rev.pdfhttp://whqlibdoc.who.int/hq/1995/WHO_PCS_95.51_Rev.pdfhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/aircraft_disinsection_review/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/tef_update/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/dioxins/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/en/pcs_95_39_2004_05_13.pdfhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/en/pcs_95_39_2004_05_13.pdfhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/en/pcs_95_39_2004_05_13.pdfhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/en/pcs_95_39_2004_05_13.pdfhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/en/pcs_95_39_2004_05_13.pdfhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/en/pcs_95_39_2004_05_13.pdfhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/en/pcs_95_39_2004_05_13.pdfhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/en/pcs_95_39_2004_05_13.pdfhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/en/pcs_95_39_2004_05_13.pdfhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/dioxins/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/tef_update/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/assessment/aircraft_disinsection_review/en/index.htmlhttp://whqlibdoc.who.int/hq/1995/WHO_PCS_95.51_Rev.pdfhttp://whqlibdoc.who.int/hq/1995/WHO_PCS_95.51_Rev.pdfhttp://whqlibdoc.who.int/hq/1995/WHO_PCS_95.51_Rev.pdfhttp://whqlibdoc.who.int/hq/1995/WHO_PCS_95.51_Rev.pdfhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/endocrine_disruptors/endocrine_disruptors/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/pesticides_hazard/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/pds/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/icsc/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/hsg/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/ehc/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/cicad/en/index.htmlhttp://www.who.int/ipcs/assessment/en/http://www.who.int/ipcs/assessment/en/http://www.who.int/ipcs/assessment/en/
  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    20/42

    III Hemijske supstance i zdravlje

    Aktivnosti na proceni rizika u okviru International ProgrammeConcisenauradprispecijalnoon Chemical Safety,

    Documents,Chemical AssessmentInternationalOvaj rad se finansijski pomae od strane: the Department of

    Health and Department of Environment, Food and RuralAffairs, UK; Environmental Protection Agency, Food and DrugAdministration and National Institute of EnvironmentalHealth Sciences, USA; European Commission; German FederalMinistry of Environment, Nature Conservation and NuclearSafety; Health Canada; Japanese Ministry of Health, Labourand Welfare and the Swiss Agency of Environment, Forestsand Landscape

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    21/42

    III Hemijske supstance i zdravlje

    Generalni principi procene rizika supublikovani u Environmental Health Criteria.

    IPCH radi na promociji i razvoju,

    harmonizaciji i upotrebi opte prihvatljivih inauno zasnovanih metodologija za procenurizika po ljudsko zdravlje i ivotnu sredinu odizloenosti razliitim hemijskim supstancama.

    IPCS Harmonisation Projecti nesigurnosti uproceni rizika, izazov za naunu javnost,potreba za brzim reenjima naroito u oblastitoksikogenomike (toksikologija i genom)

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    22/42

    III Hemijske supstance i zdravlje

    Hemikalije u hraniU okviruInternational Programme on Chemical Safety(IPCS)podaci i

    za komponente hrane - prirodni sadraji ikontaminanti, kao iaditivi irezidue pesticida iveterinarskih lekova

    Takoe - Joint Expert Committee on Food Additives (JECFA) iJointMeeting of Pesticide Residues (JMPR)

    (npr. zajedniki rad na proceni rizika od prisustva akrilamida posledicapripreme hrane i kuvanja)- procena rizika od prisustva hemikalija u hrani, kao uopte rizik od

    hemijksih supstanci zahteva zajedniki, harmonizovan i transparetanrad svih meunarodnih organizacija, nauno zasnovan, uz internacionalnoprihvaene osnovne principe u postupku procene

    -JECFA I JMPR su organizovane od strane Food and Agriculture

    Organisation (FAO) iWorld Health Organisation (WHO)-Codex Alimentariusinternacionalni standardi za hranu i internacionalni

    vodi za bezbednu hranu

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    23/42

    III Hemijske supstance i zdravlje- akutna trovanja http://www.who.int/ipcs/poisons/en/

    - hemijski akcidenti http://www.who.int/ipcs/emergencies/en/-- izgradnja kapaciteta

    - IPCS aktivnosti.

    Chemicals assessment

    Strategic Approach to International Chemicals Management (SAICM): HealthSector Focus

    Implementation of the Globally Harmonized System for the Classification andLabelling of Chemicals

    Implementing the Stockholm and Rotterdam Conventions

    Poisons centres and emergency response

    Pesticides safetyTraining and guidance

    http://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/assessment/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/features/saicm_revised/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/features/saicm_revised/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/ghs_statement/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/ghs_statement/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/stockholm_rotterdam/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/poisons/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/pesticides/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/training/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/publications/training/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/pesticides/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/pesticides/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/pesticides/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/poisons/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/poisons/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/stockholm_rotterdam/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/stockholm_rotterdam/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/ghs_statement/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/ghs_statement/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/ghs_statement/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/features/saicm_revised/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/features/saicm_revised/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/features/saicm_revised/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/assessment/en/index.htmlhttp://www.who.int/entity/ipcs/capacity_building/assessment/en/index.html
  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    24/42

    IV Klimatske promene i zdravljeKlimatske promene utiu na osnovne preduslove

    zdravlje ist vazduh, ista pijaa voda, dovoljnohrane i sigurna mesta stanovanja;

    - poslednjih 50 godina ljudske aktivnosti (naroitosagorevanje fosilnih goriva) emisija CO2i drugihgasova staklene bate zarobljavaju dodatnu toplotu udonjim slojevima atmosfere (za 100 godinapoveanje temp za 0,75 C, a u zadnjih 25 godinazagrevanje se pojaava, preko 0,18 C za 10godina)

    - nivo mora raste, gleeri se tope, menja se ritam i

    koliina padavina i svedoci smo ekstremnih vremenskihpromena

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    25/42

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    26/42

    IV Klimatske promene i zdravlje

    - ekstremna toplota faktor koji oteava i doprinosipoveanju smrtnih ishoda kod kardiovaskularnih irespiratornih obolenja (leto 2003. - 70 000 viesmrtnih ishoda je zabeleeno u EU)

    - visoke temperature vazduha: poveava se sadraj O3i drugih zagaivaa koji pogoravaju stanje kodkardiovaskularnih i respiratornih bolesti

    - urbano zagaenje vazduha 1,2 miliona smrtnihishoda svake godine;

    - polen i drugi alergeni u vazduhu poveava im se nivokod poveanja temperature; utie na astmu pogaaoko 300 miliona ljudi

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    27/42

    V UVzraenje, jonizaciono zraenje ielektromagnetna polja

    Uticaj elektromagnetnih polja na zdravljeoveka The International EMF Project

    )emf/project/e-http://www.who.int/peh(

    - elektrino polje- posledica razlike u voltai- magnetno polje posledica prolaske struje

    - priorodno (promene u atmosferi i

    elektromagnetno polje Zemlje), ali mnogo vieovekova aktivnost

    http://www.who.int/peh-emf/project/ehttp://www.who.int/peh-emf/project/ehttp://www.who.int/peh-emf/project/ehttp://www.who.int/peh-emf/project/ehttp://www.who.int/peh-emf/project/ehttp://www.who.int/peh-emf/project/e
  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    28/42

    V UVzraenje, jonizaciono zraenje ielektromagnetna polja

    - razlika u mogunosti uticaja nahemijsku vezu

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    29/42

    VI Deca i zdrava ivotna sredinahttp://www.who.int/ceh/en)/

    Svake godine 3 miliona dece ispod pet godina umire zbogbolesti iji je uzrok iz ivotne sredine.

    Akutne respiratorne infekcije odnose ivote oko 2 miliona decemlae od pet godina(60% akutnih respiratornih infekcija imauzrok u ivotnoj sredini)2 miliona dece umire od bolesti crevnih infekcija (80 90% svihvrsta ovih infekcija se odnosi na uslove ivljenja zagaena vodai neadekvatni sanitarni uslovi).

    Skoro milion dece ispod pet godina ivota umre od malarije (do90% malarija ima uzrok u faktorima sredine i uslovima ivljenja)

    http://www.who.int/ceh/en)/http://www.who.int/ceh/en)/
  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    30/42

    VI Deca i zdrava ivotna sredinaNa etvrtoj Ministarskoj konferenciji o ivotnoj sredini i zdravlju, usvojena, u okviru kojih pojedine draveza Region Evropeosnovna prioriteta4su

    treba da odrede svoje nacionalne aktivnosti. Ova 4 prioriteta su:

    Regionalni prioritet I Voda i sanitacijeRegionalni prioritet II - Udesi, povrede i fizika aktivnost

    Regionalni prioritet III - Kvalitet vazduhaRegionalni prioritet IV Hemijski, fiziki i bioloki agensi i zdravlje na radu

    U okviru 4 navedena prioriteta planirani su dugoroni i srednjoroni ciljevi, a

    u okviru srednjoronih ciljeva pojedine aktivnosti, jasno definisane. Oneimaju za cilj stvaranje uslova za primenu planiranih mera, da se unapredisistem za praenje kvaliteta ivotne sredine, ali i praenja uticaja pojedinihtetnosti iz ivotne sredine na zdravlje dece (kroz izradu pojedinih studija,

    novih registara i izradu softverskih paketa i sistema za praenje najvanijihindikatora ivotne sredine i zdravlja (onako kako je predvieno ENHISEnvironmental National Health Information System Nacionalnim sistemomza ivotnu sredinu i zdravlje)

    ENHIS baza podataka je na snazi u zemljama EU, kao najkompletnijiminimalni set indikatora za praenje uticaja ivotne sredine na zdravlje dece

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    31/42

    Vrednosti imisije (srednje mesene igodinje vrednosti) u poslednje 2 godineza Beograd - od 1-2.5 g Pb/m3vazduha, evropski gradovi od 0.15-0.5

    g Pb/m3

    .Saraj Pb u benzinu EU0.013-0.026gPb/l, a kod nas0.32gPb/l-0.45gPb/l

    Primer sluaja: Uticaj olova nazdravlje dece u Beogradu

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    32/42

    Preporuene vrednosti za olovu u vazduhu komunalnesredine:

    Environmental Protection Agency (EPA USA) 1.5g/m3 .EU direktiva 82/884 granina vrednost za sadrajolova u vazduhu komunalne sredine2 g/m3, a preporuena vrednost je 0.5 g/m3

    Maksimalno dozvoljene koncentracije olova uvazduhu naseljenih i industrijskih mestaMDKnm=0.7 g/m3(srednja dnevna koncentracija)GVI = 1 g/m3(srednja godinja vrednost)

    P k WHO j d j k iti i i l

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    33/42

    Preporuka WHO je da je kritini nivo olovau krvi kod dece 100 g/l.

    Koji nivoi olova u krvi odgovaraju izmerenim

    vrednostima olova na prometnim raskrsnicama uBeogradu?

    Ili, koliko procenata stanovnika (dece) ima sadrajolova u krvi koji je vei ili jednak kritinom nivou od100 g/l?

    Kakve posledice po zdravlje moemo oekivati sasadrajem olova u krvi od 100g/l i vie? I koliko tokota jedno drutvo?

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    34/42

    Multicentrine studije Evropa, USA, Australija...deiuzrast posebno osetljiv na uticaj olova.Poremeaji u kognitivnim i senzorno-motornim funkcijamkod dece se javljaju kod sadraja olova u krvi od 100-150 g/l.Srednje smanjenje IQ od 1-3jedinice sa poveanjem

    sadraja olova u krvi od 100 do 200 g/l.Ovi podaci ukazuju na injenicu da nivoi olova u krvi dekoji su i ispod 100g/l mogu biti uzrok razliitih

    poremeaja CNS-a i ne postoji jasna granica kod kojihse poinju javljati poremeaji.

    ANALIZA RIZIKA

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    35/42

    N L K(PROCENA EKSPOZICIJE I PROCENA TOKSINOSTI)

    Pregled srednjih desetogodinjih vrednosti olova

    (mol/m3) na raskrsnicama u Beogradu od 1980.-1990.

    0

    0.5

    1

    1.5

    2

    2.5

    3

    3.5

    4

    4.5

    1 2 3 4 5 6 7 8 910

    mol/m

    3 Pb

    (mmol/m3)MDK

    L

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    36/42

    Pregled srednjih godinjih vrednosti olova (mol/m3)(rasksnica London)

    0

    0.5

    1

    1.5

    2

    2.5

    3

    1991

    1992

    1993

    1994

    1995

    1996

    1997

    1998

    1999

    2000

    2001

    2002

    mol/m

    3

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    37/42

    Pregled srednjih godinjih vrednosti olova (mol/m3)(rasksnica Tunel)

    0.00

    0.50

    1.00

    1.50

    2.00

    2.50

    1991

    1992

    1993

    1994

    1995

    1996

    1997

    1998

    1999

    2000

    2001

    2002

    mol/m

    3

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    38/42

    ta predstavlja zdravstvenu procenu rizika kodekspozicije olovom?EPA nije definisala RfD (referentnu dozu) za olovo

    zbog toga to sve injenice ukazuju na to da olovonema jasan prag dejstva.Umesto toga EPA je razvila Integrated UptakeBiokinetic Model biokinetiki model koji prikazujekoji deo npr. deije populacije od 0.5 do 7 godina,na osnovu ulaznih parametara, ima kritian sadraj

    olova u krvi (vei od 100g/l). Model odreuje kolikije doprinos pojedinih izvora ekspozicije (hrana, voda,praina i zemlja, vazduh...) u ukupnom sadraju olovau krvi.

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    39/42

    Karakterizacija rizika - zakljuci

    Uzimajui u obzir samo okvirne vrednosti sadrajaolova u vazduhu koje udiu deca u zoni od jednogkilometra oko raskrsnica na kojima je vreno merenjetokom 2004. godine, moe se aproksimativno navestida je prosean procenat dece sa sadrajem olovaiznad ili jednako 100 g/l krvi bio od 29.1%(Vukov

    spomenik, Skuptina, London, Tunel), 15.9 % (Zemun,Slavija, Novi Beograd, Lion), do 9.8% (Karaburma).Ovaj procenat se odnosi na ekspoziciju olovom gde seuzima u obzir i unos olova putem praine i zemlje, toje mnogo verovatniji scenario.Proseni procenat decesa sadrajem olova u krvi

    iznad ili jednako 100 g/l , za reone od 1 km oko 10mernih mesta (raskrsnica) u Beogradu bi iznoso:21.3%od ukupne populacije dece koje se kreu i iveu ovom regionu.

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    40/42

    VII Procena uticaja na zdravljeHealth Impact Assessment (HIA)

    HIA je praktini pristup procenepotencijalnih efekata na zdravlje populacije,posebno osetljivih i ugroenih grupa, a slui za

    procenu uticaja potencijalnih efekataodreenih pretnjina zdravlje.Preporuke su namenjene donosiocima odluka i

    drugim zainteresovanim stranama, sa ciljem

    stvaranja uslova za pozitivne ishode iminimiziranja negativnih efekata po zdravljeljudi.

    Kvantifikovanje uticaja iz ivotne

  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    41/42

    Kvantifikovanje uticaja iz ivotnesredine na zdravlje ljudi

    Introduction and methods: Assessing the environmental burden of disease at

    national and local levelsEnvironmental burden of disease series No. 1

    By A Prss-stn, C Mathers, C Corvaln, A WoodwardISBN 92 4 154620 4

    World Health Organization 2003mail to-To order a copy ephedoc@who.int

    Studije uticaja faktora iz ivotne sredine (nacionalni i

    populacioni nivo)EBD (environmental burden of deseases)

    - bolesti i smrtni ishodi-tanost procena zavisi od ulaznih podataka (njihove validnosti)

    Ass ssi th i t l b d f dis s t ti l d l l

    mailto:phedoc@who.intmailto:phedoc@who.intmailto:phedoc@who.int
  • 5/26/2018 Uticaji Iz ivotne Sredine i Zdravlje oveka

    42/42

    Assessing the environmental burden of disease at national and locallevels(http://www.who.int/quantifying_ehimpacts/publications/en/9241546204.pdf)

    Risk factors covered in the guidesaAmbient airIndoor air

    LeadWater, sanitation and hygiene

    Climate changeOccupational factors:

    injuriesnoise

    carcinogensdusts

    ergonomic stressorssharps injuries in health-care

    workersNutrition

    UV radiationRecreational water-quality

    Fluoride in drinking-water Arsenic in drinking-waterNitrates in drinking-water

    Community noisePoverty

    Main issuesThe rational development of a health policy uses

    inputs from EBDstudies in the following ways:

    EBD studies help to identify priority actions inhealth and the

    environment, as well as the effectiveness, cost-effectiveness, and

    social and ethical implications of an intervention;

    EBD studies allow policy actions or interventionsto be based onestimated health gains, rather than on safe

    environmental levels ofthe risk factor alone;

    EBD studies help to assess the performance ofa country;

    EBD studies can identify high-risk populations;EBD studies allow research to be prioritized.

top related