analiza bijelog metala

Upload: jankovic-natasa

Post on 07-Jul-2018

225 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

  • 8/19/2019 Analiza bijelog metala

    1/6

    114

    11.

    ANALIZA

    BELOG

    METALA

    (Legune

    za leZi6ta)

    Pod bel i metarom podrazumevaju se regure za l -eZista. skupl je

    regu:r"e

    se

    sastoje

    pneteZno

    od karaja,

    a

    jef t in i je

    od

    ol_ova.

    sadnZi -

    n a _ k a l a j a

    m o Z e

    i z n o s i t i

    o d : 0

    -

    g 3 ? ,

    o t o v i

    0

    -

    g 1 % ,

    a n t i m o n a

    t t

    -

    77 * ,

    a

    bak ra

    1 ,5

    -

    6%.

    Gvo id je

    se na laz i

    kao

    ne6 i i t o6a ,

    ob idno

    do

    grTz-

    s1i6ne po

    sastavu

    su i

    legure

    za

    Btampanska

    s lova:

    pd

    se

    obe

    ove

    vrste

    legu:ra

    mogu

    anal iz i rat i

    na

    ist i

    nadin.

    REAGENSI:

    1 .

    H2S04 ,

    koncen t rovana ;

    HrSOU

    e:20 )

    7 .

    t l C L ,

    k o n c e n t r : o v a n a ;

    H C 1

    ( 1 : 3 ) ;

    H C 1

    ( 1 : 1 0 0 )

    3 . 0 r1%-n i voden i : : as t vo r me t i l o ranZa

    4 . 9 : 1 $ _ " 1 " t v o r

    K B r O .

    ( F

    =

    1 ) : 2 , 7 A 3 9 g

    K B r O "

    p . a . :

    o s u 5 e n o g

    n a

    180"C

    do

    kons tan t f l e

    teZ ine ,

    ras t von i

    se

    , r ' * i " . , o j

    boc i od

    1000

    ml-

    u dest i lovanoj

    vodi

    i

    rastvor

    do l i je

    vodom do cznake.

    5.

    Cink

    u

    gnanulama

    p.a.

    6 .

    Z a s i d e n r a s t v o r

    N a H C O , :

    1 0 0 - 2 0 0 g

    u 1 0 0 0

    m l v o d e

    7 . 0 r 1 $ _ r a s t v o r

    K J O .

    ( F

    =

    1 ) : 3 r 5 6 7 0 g

    K J O "

    p . a .

    o s u 5 e n o g

    n a

    180"C

    do kons tan tne

    teZ ine ,

    ras t vo r i

    se " r . r -merno j

    boc i od

    L000

    n l

    u 200

    ml

    des t i l ovane

    vode

    ko ja

    sadnZ i

    i

    g

    Na0H i

    ovom rastvot lu-se doda 10 g KJ. Kada se sve : :astvoni lo, t1a-

    s t vo r

    se

    doJ - i j e

    do oznake .

    U ve6 in i

    od red j i van ja

    teo r i j s k i

    ekv iva lent

    zadovol- java.

    Kada se zahteva posebni

    tadnosi , iz-

    me : r i

    se -316 g

    KJOI :

    nap rav i

    ras t vo r

    kao i t o

    j e

    pne thodno

    o -

    p isano

    i odnedi

    f8ktor

    nonmal i teta

    pnema

    disiora

    metarnom

    k a l a j u ,

    u z i r n a j u 6 i

    0 , 2 5 0 0

    -

    0 , 2 5 5 0

    g

    S n .

    8 .

    1B-n i

    nas t von

    sknoba t g

    ras t von l j i vog

    sk roba i

    10 mg

    HgJ

    izneBa

    se

    sa 5

    m1

    hladne

    vode

    u r"avnomennu

    ka5u i

    siol u-

    100

    n l

    k1 ju6a1e

    vode .

    K l j udan je

    se

    p roduZ i

    oko 5

    m inu ta ,dok

    se

    ras t vo r

    ne

    i zb i s tn i .

    9 . 10? -n i : r as t von

    KJ :

    u 100

    m1 vode

    ko ja

    je

    pne thod .no

    pnokuva -

    na 5 minuta i oh lad jena doda

    se

    jedno

    zrno

    NaOH

    i 1b

    g

    KJ.

    .N i k l ene

    kug l i ce

    i l i

    n i k l en i

    sv i t ac :

    nap r :av i

    se sv i t ak ( ro l -

    n a )

    o d n i k l e n e

    t n a k e

    d u Z i n e

    2 0

    c m , i i n i n e

    5

    c m i d e b l j i n e

    0104

    -

    0105

    cm.

    Pne

    p rve

    upo t : : ebe

    sv i t ak se ope re

    pe t ro le t -

    r om, pnokuva

    oko

    5 m inu ta

    u

    h lonovodon idno j

    k i se l i n i

    ( :Z )

    i

    oper"e

    vodom.

    Pne

    svake

    slede6e

    upot: :ebe

    iv i tat

    tneba

    o6i-

    st i t i

    h lonovodoni6nom

    kisel inom.

    .Gvozdeni

    prah

    nedukovan

    vodonikom

    p.a.

    .

    U H 4 O H ,

    k o n c e n t r o v a n ;

    N H U O H

    1 : 1 0 0 )

    . CH3C00H, koneentrovana (glaci ja lna)

    .

    0, I -N

    ::astvor

    N-2S203 poznatog

    fakto: :a

    nor^mal i teta.

    4 ^

    t7

    7 2

    1 3

    14

  • 8/19/2019 Analiza bijelog metala

    2/6

    1 1 5

    t t . 7 . A n t i m o n

    1

    g

    opi l jaka legune,

    izmeren na

    anal i t idkoj

    vagi ,

    rastvor i

    se u

    enlenmajenu od 300 mf sa

    Sinokim

    g:r lom

    u

    20 n l

    koncentrovane

    sumpor?nekisel ine uz

    pa?l j ivo

    zagrevanje.

    P:: i tom

    erlenmaje:r

    t reba

    da bude pokr iven satnim staklom. Rastvar:anje je zavnieno kada bel i

    knistal i o lovo-sul fata

    staloZeni

    po

    dnu enlenmajel la

    ne sadrZe

    v i5e

    tarnnih

    pnimesa.

    Kada se sadnZina

    er lenmajena

    ohladi ,

    dqda se

    paZl j ivo

    i

    b: :zo

    100 ml

    vode i

    5

    ml

    koncentnovane hLorovodonidne

    kisel- ine

    (nadi

    spre6avanja hidr :o l ize).

    Pr i dodavanju

    vode u sumponnu

    kise l inu

    tre-

    ba satno

    staklo drZat i

    nad er lenmajerom

    da

    ne

    bi

    rastvor

    isp: :skao.

    Dejstvom

    koncentrovane

    sumponne

    kise l ine

    na legunu,

    ant inon,

    kalaj

    ,

    gvoZd1e

    i

    bakan

    se rastvanaju

    u

    obl iku sul fata

    (ant imon

    kao

    trovalentan,

    ka la j kao

    detvo:rovalentan,

    a bakar

    i

    gvoZdje

    kao dvo-

    va len tn i ) .

    O lovo

    se

    p r i t om

    izdva ja u

    ob l i ku

    ta loga

    o lovo -su l f a ta .

    Odredj ivanje ant imona se vnBi iz r :astvona koj i je dobi jen : ra-

    stvar:anjem

    legune

    pr?ema

    prethodnom

    uputstvu.

    Rastvoru

    se dQda

    3-4

    kap i

    0 , i *o -nog -vodenog ras t vona

    met i l l nanZa

    i t i t r i 5e na

    60oc

    0 r1N

    ras t vo rom KBrOr (FX I "O^

    =

    1 ) do obezbo jen ja .Pned

    k r :a j r eake i j e t : r e -

    ba

    dodat i

    jo5

    1

    -

    2 kSpi

    met i lor :anZa.

    Sb9o

    =

    g d e

    j e :

    6 0 , 8 8

    =

    S b / 2 .

    7 7 . 2 . 0 f o v o

    Pb%

    =

    V o o - n

    . 0 , 1 . 6 0 r 8 8 . 1 0 0

    " - - " 3

    1 0 0 0 . e -

    uzonKa

    Euzorka

    Ras tvo r

    pos le

    od red j i van ja

    an t imona

    tneba

    da s to j i

    2

    sa ta .Po -

    sle

    ovog vremena

    talog olovo-sul fata

    se

    procedi

    ktoz

    izmeren

    Porce-

    l ansk i

    gud

    An

    i dobno

    i spene h ladnom

    sumpornom

    k ise l i nom

    (1 :20 ) .

    F i l t r a t

    i

    pn t i h

    50 m1 tednos t i

    ko j im

    je

    ta log

    op ran ,

    p renesu

    se

    kvant i tat ivno

    u

    mernu bocu

    od 250 ml- i

    dol i je

    vodom

    do cr te . Iz

    o-

    vog ras t vo ra

    se

    za t im

    odned ju je ka la j .

    Ta log olovo-qul fata Zani se u elektnidnoj pe6i i1 i iznad p1a-

    mena

    na

    500

    -

    600 (JC

    do kons tan tne

    teZ ine .

    Ako se

    Zanen je v r5 i

    na

    plamenu,

    Bud

    se stavi

    u

    obidan

    poncelanski 1on6i6

    koj i se zag?eva

    to l iko

    da mu se

    dno crveno

    za?ar i .

    Pr i tom

    treba

    pazi t i

    da redukcio-

    n i

    gasov i i z

    p la rnena ne dod ju

    u unu t raSn jos t

    1on6 i6a .

    B p r c n

    . 0 r 6 8 3 3 . 1 0 0

    g d e

    j e : 0 , 6 8 3 3

    =

    P b / P b S O r r .

  • 8/19/2019 Analiza bijelog metala

    3/6

    1 1 6

    1 1 . 3 . K a l a j

    VoLumetni jsko

    odredj ivanje

    kalaja

    sastoj i se

    u t i t rac i j i

    na-

    s tvona

    dvovalentnog

    kalaja

    rastvorom:

    joda,

    kal i j r4ur- jodata,

    kal i jum-

    bromata,

    kali jum-permanganata,,

    cer"i-su1fata, feni-hlor:ida i drugih

    oksidacionih snedstava. Po5to ni jedan od navedenih reagensa za t i -

    t r :aci ju

    ka1aja

    nema

    prednost i

    nad

    jodom,

    odnosno

    jodatom, jodornet-

    r i j s k i

    pos tupak

    se

    na jde56e

    ko r : i s t i .

    Jodometr i jsk i

    postupak

    za odnedj ivanje kalaja

    se

    moZe desto

    prirneniti

    bez

    pnethodnog

    odvajanja

    kalaja od dnugih el-emenata.

    On

    se sas to j i

    u nedukc i j i

    ka la j a u k i se lo j

    s red in i : c i nkom, a lum in i j u -

    mom,

    gvoZdjem,

    nik lom,

    n ik lom i

    gvoZdjem,

    olovom, ant imonom i l i

    h i -

    pofosfonastom

    kisel inom

    i t i tnaci j i nastvora

    dvovalentnog kalaja ra-

    "t"""31"ii33;

    "r""a

    i nikt-a

    kao

    nedukcionih

    snedstava sastoji se u

    mogudnost i

    da

    se u

    kiseloj

    sredini n j ihovo : :e dukciono dejstvo rnoZe

    pr:ekinut i

    h ladjenjem nastvora. Za razl-Lku od

    redukci je nik lomr

    r€-

    dukci ja

    nik lorn i

    gvoZdjem

    se moZe obavi t i za

    kna6e

    vreme

    (oko

    20

    minu ta ) i

    po tpun i j a

    j e .

    Jodometr i jskon

    odnedj ivanju kalaja ne

    smeta

    pnisustvo:su1fata,

    f os fa ta ,

    j od ida ,

    b rom ida , f l uon ida ,

    gvoLd ja ,

    n i k1a , koba l t a ,

    s reb -

    na,

    c inka, mangana,

    urana,

    alumini juna, o lova, b izmuta

    i a lka ln ih

    me ta la .

    I ko l i d i ne

    od

    5

    ng As , 5 mg Cu , 15 mg

    Sb ,

    40 mg V , 50 mg

    Ti, 50 mg Mo

    i 100 mg

    Cr

    ne

    smetaju kada uzonak sadr:Zi najmanje

    15 ng

    Sn. U ve6im

    kol- id inarna navedeni e lement i

    snetaju,

    pa

    se u

    tom

    slu6aju

    pr ibegava

    nj ihovom odvajanju.

    1 1 . 3 . 1 . R e d u k c i j a c i n k o m

    P::ema ko l i6 in i

    ka la ja

    prenese

    se

    pipetom

    50 i l i 100

    rn1

    na-

    stvora iz menne

    boce u er lenmajer^ od 500 ml sa

    uskim

    gr:1om.

    U

    en-

    lenmajen

    se doda 8

    g

    6is tog

    cinta u

    gr:anulama

    i 20 m1 koncentrova-

    ne hl-onovodonidne

    kisel ine.

    Zat in se er lenmaier zatvoni zaou5a6em

    knoz ko j i

    pno laz i

    Con ta t -Gc i cke lov ven t i l

    ( s f l t f . 1 ) ,

    ko j i

    j L

    sko ro

    do

    polovine

    napunjen

    zasi6enim r:astvo::om

    natri jum-bikanbonatom.

    Cink

    se

    rastvara

    izdvajaju6i

    pr i ton

    metal-ni

    kalaj , ant imon i

    bakar

    u

    sundjerastom

    obl iku.

    Ako se za vreme ove neakci je nastvon

    jade

    zagreje,

    t r"eba

    ga

    ohladi t i

    ur :onjavanjem enlenmajera

    u

    pl i tk i

    sud s

    vodom.

    PoBto

    se sav eink nastvor i ,

    doda se

    jo5

    a

    g

    cinka i er lenma-

    jer opet zatvor i vent i l -om. Kada se ve6i deo od ove kol id ine c inka

    rastvor : i ,

    doda

    se brzo 70-80 ml

    koncentrovane hlonovodonidne

    k ise l i -

    ne, ko ja

    ne sme

    sadnZavat i

    h lo: : , HNOe i td.

    Posle

    potpunog

    nastvananja c inkd, enlenmajen

    se

    polako

    zag?e-

    je

    plamenom preko

    mreZice do

    kl ju6anja,

    pr i

    6emu

    se

    metalni

    ka la j

    rastvar?a

    u obl iku

    SnClo

    dok ant imon i

    bakar :

    ostaju kao metal- i .

    Pni-

    tom se s tano-h lor : id

    ne'moZe

    oksidisat i u stani-hlonid

    jer :

    u

    enlen-

    majeru nema kiseonika.

    Contat-G6ckel-ov vent i l

    spr:eEava da

    vazduh

    u-

    dje

    u

    enlenmajer.

    Ako u er lenmajenu nastane

    vakuum, kr :oz

    savi jenu

    cev vent i la

    prel iva

    se

    u

    er lenmajer

    zasi6en r "astvon natr i3um-bika:r -

    bonata, koj i

    sa hlorovodonidnom

    kiset inom razvi ja dovoi jno

    C0, da

    se vakuum izbegne.

    Radi nastvaranja

    kalaja

    pot rebno

    je

    da

    nastvor blago kuva

    20-

    30

    minuta, t j . dok ne

    pnestane

    nazvi janje

    mehunova

    vodonika

    i

    sun-

    djer :astog metala.

    Onda se enlenmajen br"zo

    ohlad i

    pod

    mlazom vode,

  • 8/19/2019 Analiza bijelog metala

    4/6

    pni

    6enu

    tneba

    voditi

    na6una

    da

    S1 .11 .1 . En lenma je r

    sa

    Con ta t -

    G6ckelovim

    vent i lom

    t77

    vazduh

    ne ud je

    u

    er lenmajer.

    Po6to

    se

    pni

    hladjenju

    stvara

    vakuum u

    er l -nmajer:u,

    nastvor

    brZe

    Pnel i -

    va

    iz Contat-G6ekelovog

    vent i la

    u

    erlenmajenr

    Pa

    trebef

    za

    vreme

    hladjenja dodavat i nove kol i6 ine

    zasi6enog

    rastvora

    natnijumbikan-

    bonata

    u

    vent i l .

    Kada

    se

    rastvor

    u

    er lenrnaje-

    nu

    ohladi ,

    gr1i6 enlenmajera

    se

    ispere

    rastvonom

    kal i jurn- jodida

    ( O r 2

    g

    K J

    n a s t v o n i

    s e

    u 1 0 0

    m l

    1N HGl

    i

    doda

    mato

    NaHCO" ) .Po5 to

    se

    doda

    5 m l sveZeg

    1%-n6g

    ras t -

    vona

    sknoba,

    nastvon

    kalaja se

    t i t r i se

    0 r1N

    nas tvo rom

    KBrO"

    f E

    -

    '1

    r te pnve pojavd"stal

    ' K B r o ^ - L ' v

    ne

    p la fe

    bo je .

    Ako

    Pr i su tan

    ta log

    sadrZi

    dosta

    ant imona,

    Plava

    boja

    se

    bnzo

    gubi ,

    jer

    metalni

    ant imon

    ipak

    reaguje

    sa

    elementarnim

    jo-

    dom.

    Ti tnaci ju

    kata ja

    tneba izvr '

    6 i t i bnzo

    po

    skidanju

    vent i la '

    da

    ne b i do5 lo

    do

    oks idac i j e Sn+ +

    u

    ^

    + + + + .

    5n

    Ako

    j

    e

    iz mer^ne

    boce

    zapre-

    mine V

    tml

    uzeto

    pipetom za odre-

    dj ivanje

    kalaja

    Vi l ml ,

    sadnZaj

    ka-

    l a j a u

    l egu r i

    i znos i :

    Sn?

    =

    g d e

    j e :

    5 9 r 3 5

    =

    S n / 2 .

    V * o - n

    . 0 r 1 . 5 9 r 3 5 . 1 0 0

    ^ ' - - "

    3

    m .

    \ / t

    vlr

    1 1 . 3 ' . 2 .

    R e d u k c i j a n i k l o m

    50 i1 i 100 ml nastvor:a kalaja

    Prenese

    se

    pipetom iz

    merne

    boce

    u

    enlenmajen od 500

    ml sa

    uskim

    gnlom,

    doda

    75 nl

    koncentrova-

    ne hlorovodoniEne

    kisel ine

    i

    100 m1

    vode.

    Zat im

    se u

    rastvor

    spust i

    5-6 nik lenih

    kugl ica i l i

    sav i jen i

    nik leni

    l in

    (sv i tak)

    '

    rastvor

    Pro-

    me6a,

    z idov i

    er lenmajera

    operu

    vodom

    i er : Ienmajen

    zatvoni

    Contat -

    G6ckelovim vent i lom,

    u kojLm se

    nalazi

    zasi6en

    rastvor

    natni jum-bi-

    karbonata. Ovako

    pnipneml jen

    rastvor

    zagr :e je

    se

    do

    kl judanja- i

    os-

    tavi da blaeo kuvl oko 60 ninuta. 0nda se :rastvor brzo ohlad i ispod

    2ooc,

    pr i

    6Emu

    tneba vodi t i : ra6una

    da

    vazr luh

    ne

    udje

    u enlenmajen.

    Po$to ie

    pni

    hladjenju

    stvara

    vakuum u

    er1enmajeru

    nastvor

    bnZe

    pnel iva iZ Contat-Gockelov og

    vent i la u

    erfenmajer,

    pa

    treba

    za

    vr ,e-

  • 8/19/2019 Analiza bijelog metala

    5/6

    ..-18

    ne

    hladjenja dodavat i

    nove kol i6 ine

    kan'bonata

    u ventil .

    ^

    Po5to

    se

    nastvor-

    u

    enlenmajenu

    15-C) ,

    doda se 5 ml

    nastvora skr "oba

    0r1N rastvorom kal i jum- jodata

    (FX. 'O,

    Sn%

    =

    v x J 0 r . 0 , 1 . 5 9 . 3 5 . 1 0 0

    1 0 0 0 . s

    .

    uzorKa

    g d e

    j e :

    5 9 r 3 5

    =

    S n / 2 .

    Redukci ja

    se moZe izvr5 i t i i

    pomo6u

    nik lenog

    svi tka i 5

    g gvo-

    Zdja u

    pra' i ru.

    U tom slu6aju tneba uzet i 100 m1 koncent rovane h lono-

    vodoni6ne

    kise l ine,

    a nastvon

    je

    dovol jno kuvat i 20

    minuta.

    77 .4 .

    GvoZd je

    Jednom

    gr lamu

    opi l jaka

    legune, izmenenom na anal i t idkoj vagi ,

    doda se

    u

    po: :ce lanskoj

    5o1j i 10 mI koncentnovane

    azotne k ise l ine,

    5ol ja

    pokni je

    satn im

    stak lom i

    paZl j ivo

    zagneva.

    Po

    zav: :3enom t?a-

    stvananju

    legure,

    rastvor

    se ispar i na

    peSdanom

    kupat i lu skor .o do

    guva,

    doda

    se 10

    nl koncent rovane

    hl-onovodonidne k ise l ine i

    ponovo

    ispani .

    PoSto

    se isparavanje do suva

    ponovi

    sa

    jo5

    10 rnl koncentro-

    vane

    HCl

    ,

    doda

    se 50 ml

    vode,

    10

    m1

    koncentrnovane

    HCl

    i r-astvon

    procedi

    od

    sta loZenog

    olovo-h lonida.

    Talog

    se opere

    sa

    50 m1 vode,

    pni

    6emu

    se te6nost

    od isp inanja

    hvata u

    pehan

    sa

    procedjenim

    ra-

    stvorom.

    Ovaj : :astvon

    se zagre je do k l ju6anja i

    uvodi

    vodonik-sul -

    f id oko

    10

    minuta.

    Zat im se doda

    jo6

    100 mf tople vode

    i

    nastav i

    sa uvodjenjem

    vodonik-sul f ida

    dok se

    rasrvor

    ne ohladi . PoSto se

    tako s ta loZe

    ka t jon i

    f I ana l i t i dke

    g rupe

    (Cu ,

    Sb , Sn i Pb ) , t a log

    se

    p:rocedi,

    opene

    sa 50 ml vode

    zasi6ene

    vodonik-sul f idom

    i

    ispar i

    na 100

    nl .

    Dodatkorn

    2-3

    ml bnomne

    vode izvnBi

    se

    oks idac i ja

    gvoZ-

    dja,

    ko je

    se zat im

    sta loZi koncentnovanim

    amoni jum-hidnoksidom.Ka-

    da

    se ta log

    s legne,

    on se

    procedi

    kr :oz manju

    har t i ju

    za

    cedjenje

    i

    ispere

    3-4

    puta

    amor#jum-hidr:oksidom.

    11 .5 .

    Bakan

    Jedan

    gnam

    opi l jaka

    legu: re,

    izmer :en

    na anal i t idkoj

    vagi :

    pd-

    stvori

    se

    u

    15 m1

    koncent::ovane azotne kiseline razb1aZene

    sa

    10m1

    vode

    (pehan

    tneba

    da^bude

    pokr iven

    satn im stak lom)

    i

    ispar i na tem-

    pena tun i

    od

    8 0

    -

    100"C na zap rem inu od 5 -10 m t .Ovo

    d igen i ran je

    treba

    da

    tnaje

    najmanje

    1

    sat ,

    da b i se kala j

    i ant imon

    kvant i ta-

    t i vpo

    odvo j i l i .

    Za t im se : : azb laZ i

    vodom na

    50 m1

    i zag reva

    na

    90

    -

    100-C oko 10 - 15 m inu ta . Ako se jav i ve6 i t a l - og , doda se ne5 to ka -

    5e od

    han t i j e ,

    ced i vnu6e k : roz

    gus tu

    han t i j u

    za

    ced jen je

    (p lava

    traka),

    a

    procedjeni

    rastvor hvata

    u

    peharu.

    Ako

    procedjeni

    nast -

    vor n i je

    b is tar , t reba dodat i

    joB

    ka6e

    od hant i je

    i

    ponovo

    procedi-

    t i .

    zas i6enog

    rastvora nat r i j

    urn-b i -

    o h l a d i o ,

    ( n a j b o l j e j e

    n a 1 0

    -

    i 5 ml nastvora

    K,J i t i tn i6e

    =

    1 ) :

    r r t

    * F i

  • 8/19/2019 Analiza bijelog metala

    6/6

    119

    Ta log

    se i sp ina

    na jman je 10

    pu ta

    sa 10

    ml

    v ru6e

    azo tne k i se l i -

    ne

    (1 :20 ) ,

    ko ja se spo j i sa

    pnoced jen im

    ras t vonom.

    Za t im se

    p roce -

    djenon

    rastvoru doda

    4 ml koncentrovane sumporne ki -sel ine

    i ispani

    paZ l j i vo

    do

    po jave

    be l i h

    pa ra .

    Odva jan je

    o lova i odned j i van je bak ra

    e lek tn i l i t i dk im

    ta loZe -

    n jem se izvodi prema uputstv ima dat im kod anal ize mesinga i bnonze.

    Uko l i ko

    se

    Ze l i

    da se bakan

    od red i

    j odometn i j sk i ,

    t r eba

    p r :oce -

    djenom

    rastvoru

    posle

    odvajanja

    kalaja i ant imona dodat i

    amoni jum-

    h idnoks id

    u ma fom

    v iSku , ko j i se

    za t im kuvan jem uk lon i . Po6 to

    se

    doda

    5 m1

    glae i ja lne

    si : :6etne

    kisel ine,

    pnokuva

    i ohladi na

    sobnu

    tempenatur:u,

    doda se I -2

    g

    kal i jum-jodida,

    dobno.promu6ka i

    t i t r i -

    5e

    0,1N

    rastvonom

    natni jum-t iosul fata

    poznatog

    faktona no:rmal i teta.

    Pned

    knaj t i t r "ac i je doda se

    5 ml I%-nog

    rastvoqa ski :oba. Boja se

    men ja

    iz

    p lave

    u

    sve t l o -Zu tu .

    v t t a r s r o , ' o

    1 ' F l l a r s r o r

    6 3 5 7 1 o o

    Cu9o

    =

    g d e

    j e :

    6 3 , 5 7

    =

    C u .

    LITERATURA

    1 . v . S a Da o n c e ,L _ L o

    2 . I . M . K o l t h o f f

    1 0 0 0 . s

    uzorKa

    i I . F i l i p o v i 6

    Zag reb 1 -948 .

    P a n t

    I I , V o 1 .

    : Laborato: : i jsk i pniru6nik, I I deo,

    Treat ise

    on Analyt ieal-

    Chemistny,

    3 ,

    f n t e : : s c i e n c e

    P u b l . , 1 9 6 1

    A . S . T . M . M e t h o d s

    f o n C h e m i c a l A n a l y s i s

    o f M e t a l s ,

    1 9 5 0