SAŽETAK

Predmet ovog seminarskog je objasniti i definirati općenito analizu tržista i dati primjer

iste. Kako bi bilo jednostavnije za razumjeti, seminar se temelji na konkretnom primjeru

analzize turističkog tržišta. Također će se rezimirati i iznijeti te obraditi važni pojmovi i

definicije vezane uz to područje rada. Kako je ovo izrazito obširno gradivo,usredočit ćemo se

na ključne i posebno zanimljive primjere.

U sustavu modernih globalnih tržišnih pozicija i oštre konkurentske borbe, turističko

tržište Hrvatske i poduzeća unutar njega moraju se približiti suvremenim turističkim

trendovima, gdje se najveća pažnja posvećuje analiziranju elemenata kao što su ekologija,

domaćoj kulturnoj baštini, aktivnom odmoru, visokoj kvaliteti usluga i selektivnim oblicima

razvoja turizma.

UVOD

Analiza ponude i potražnje na tržištu je izrazito široko poslje. Kako se mi nalazimo u

državi koja ima apsolutno sve potencijalne mogućnosti i predispozicije da se priključi krugu

turističko razvijenih zemalja,sam odlučio ovaj rad temeljiti na istaživanju turističkog tržišta.

Turističko tržište vrlo je karakterističan dio tržišta. Ovdje se radi o proizvodima i

uslugama koji nastoje zadovoljiti svojeg korisnika-gosta. Gost mora biti zadovoljen u svim

kriterijima, od materijalnih do nematerijalnih elemenata ponude. S obzirom na današnje

visoke zahtjeve i ponudu na tržištu, sve je teže zadovoljiti sve želje i zahtjeve. Bez obzira na

to kvalitetna turistička poduzeća moraju putem analiza i podataka s terena donjeti prave

proizvode i usluge koje će iznova iz godine u godinu ponuditi vrhunsku uslugu i polučiti

zadovoljne goste koji se vraćaju ponovo.

Iz predmeta seminarskog rada proizlazi i sama svrha rada, a to je što jednostavnije objasniti

ulogu i važnost analize tržišta s aspekta plasmana turističkih proizvoda i usluga.

Cilj ovoga rada je predstaviti moderne načine analiziranja turističkog tržišta i sagledavanje

prednosti, odnosno mana, koje ovakav sistem predstavlja, te upoznati se sa modernim

karakteristikama tržišta, ponude unutar tog tržišta te plasmana proizvoda i usluga.

3

1. OSNOVNI ELEMENTI TURISTIČKOG TRŽIŠTA

Turističko tržište sigurno je zasebna i karakteristična grana cjelokupnog tržišta.

Proizvođači i ponuđači turističkog sektora nastoje staviti na raspolaganje proizvode i usluge

kojima je osnovi cilj zadovoljiti potrebe potrošača - turista. Turisti se tu pojavljuju kao

specifični korisnici, odnosno potrošači koji osim materijalnim, svoje potrebe zadovoljavaju i

nematerijalnim elementima. Turističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje u području

usluga i dobara što služe za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno

odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja.1

Tržište se s prostornog aspekta definira kao mjesto na kojem se susreću subjekti ponude i

potražnje, odnosno mjesto na kojem trgovci susreću kupce kojima žele prodati svoju robu.

Pritom, cijena robe, odnosno usluge, pojavljuje se kao regulator veličine ponude i potražnje.

Na turističkom tržištu susreću se subjekti ponude i potražnje, a vrlo često se pojavljuju i

posrednički faktori koji ta dva subjekta dovode u međusobnu vezu.

Podmirenje turističkih potreba nije moguće ostvariti bez putovanja turista/turističkih

potrošača izvan njihove uobičajene sredine u mjesta u kojima je koncentrirana turistička

ponuda, a proizvodi i usluge koje se nude na određenom turističkom tržištu za podmirenje

turističkih potreba ne mogu se odvojiti od prostora na kojem se „proizvode“ već su za njega

čvrsto vezani, što znači da se ne mogu konzumirati na nekom drugom mjestu, dok se na

robnim tržištima proizvodi i usluge mogu neograničeno kretati .2

Konstitutivnim elementima (subjektima) turističkog tržišta smatraju se:3

a) turistička ponuda

b) turistička potražnja

c) turistički posrednici

Gosti moraju biti osnovni tvorbeni element u proizvodnom procesu turističkog proizvoda i

njegovo korištenje nije moguće bez njihove osobne prisutnosti, što nije slučaj na drugim

tržištima i s drugim proizvodima.

1 B.Vukonić, N., Čavlek: Riječnik turizma. Masmedia, Zagreb, 2001., str. 34.2 Đ.Bunja: Turističko poslovanje. Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007., str. 76.3 Ibidem

4

Turistički proizvod nije proizvod koji je stvoren u jedinstvenom proizvodnom procesu

(kao što je to slučaj s proizvodima na ostalim granama tržištima), već se radi o višedjelnom

proizvodu kojeg u trenutku konzumacije pružaju različiti pružatelji usluga, a turist ga

doživljava kao jedinstveno turističko iskustvo. Dio turističkog tržišta na kojem se nalazi

najveća količina turističke potražnje je emitivno turističko tržište, a drugi dio tržišta na kojem

je locirana koncentrirana turistička ponuda je receptivno turističko tržište.

Ova tri elementa su nosioci turističkog tržišta, te moraju biti čvrsto povezani i organizirani

kako bi se hrvatsko turističko tržište nosilo sa konkurencijom, kako na mediteranu, tako i na

razini cijeloga svijeta. Također strategija razvoja turističkog tržišta mora počiva na ova tri

elementa.

1.1. Postojeća tržišna pozicija - SWOT analiza i benchmarking

Predmet razmjene na turističkom tržištu uglavnom predstavlja uslužne djelatnosti, pa je i

turističko tržište stoga primarno tržište usluga. Prostorno, odnosno geografski, turističko

tržište se promatra od lokalnog do međunarodnog tržišta u granicama velikih svjetskih

geografskih zona sa sličnim prirodnim bogatstvima, gdje se pozicije na kojima se susreću

turistička ponuda i turistička potražnja naziva turističkom destinacijom (turistička destinacija

prostorno se uvijek nalazi na receptivnom turističkom tržištu).

Načini na koje turistička ponuda i potražnja stupaju u međusobnu vezu su:4

a) izravno (bez korištenja posrednika),

b) neizravno (uz korištenje posrednika),

c) kombinirano (koristeći samo dijelom usluge turističkih posrednika);

d) pretežno individualno (tržište na kojem se turistička putovanja poduzimaju

samostalno, bez pomoći posrednika, odnosno na kojem turisti zadržavaju

maksimalnu razinu kontrole nad odlukom kamo putuju, kojim prijevoznim

sredstvom, kada putuju i što u destinaciji poduzimaju) i

e) pretežno organizirano (uključivanje turističkih agencija i turoperatora u

organiziranje turističkih putovanja i sadržajnog boravka turista u turističkim

odredištima).

4 C.Cooper, et al.: Tourism: Principles and Practice. 3. izdanje, Pearson Education, Harlow, 2005.

5

U svijetu i u Hrvatskoj se sve više upotrebljava SWOT analiza da bi se odredio tržišni

položaj destinacije, zemlje, hotela, poduzeća itd. SWOT analiza predstavlja metodu pomoću

koje se ocjenjuje strategija poduzeća i uključuje četiri ključna faktora:

1.snage (strengths) S

2.slabosti (weaknessess)W

3.šanse (opportunities) O

4.prijetnje (threaths) T

Snage i slabosti predstavljaju unutrašnje karakteristike poduzeća (biznisa) ili bilo kojeg

segmenta tržišta, dok šanse i prijetnje dolaze iz okruženja. Ona se temelji na prikupljenim i

analiziranim podacima za vrijeme istraživanja tržišta. Pomoću SWOT analize se identificiraju

i uzimaju u obzir ključni čimbenici u trenutku plasiranja novog proizvoda/usluge na tržište.

Namijenjena je vrednovanju usklađenosti sposobnosti poduzeća s uvjetima u okolini

poduzeća.

Uz SWOT analizu od značaja je benchmarking analiza.

Mnoštvo je definicija benchmarkinga, a sve imaju zajedničke elemente - riječ je o

procesu, načinu, metodi, sredstvu kontinuiranoga prikupljanja informacija, analize i primjene

tih informacija, odnosno učenja od najboljih u ovoj branši, te unapređivanja kvalitete vlastita

poslovanja. Prema predmetu i načinu usporedbe uglavnom se razlikuju interni, eksterni i

generički, odnosno konkurentski i funkcionalan benchmarking.5

Iz pregleda prednosti i nedostataka moguće je vidjeti, da Hrvatska ima veliki broj

neupotrijebljenih, a vrlo velikih kapaciteta za razvoj turizma, koje omogućuju oblikovanje

novih, prepoznatljivih turističkih proizvoda, koji će biti tržišno uspješni u usporedbi i sa

ponudom susjednih država. Njihova ukupna zajednička karakteristika je suživot prirodnosti i

kulturnosti.

1.2. Obilježja turističkog tržišta Hrvatske

5 A. Dulčić, Turizam; načela razvoja i praksa, Institut za turizam, Zagreb, 1991., str. 75.

6

Heterogenost turističke ponude uvjetovana je heterogenošću turističke potražnje i jedan je

od ključnih uvjeta privlačenja heterogene turističke potražnje u različite turističke destinacije.

Neelastičnost ogleda se u nemogućnosti kapaciteta većeg dijela turističke ponude da može

reagirati na promjene u drugim pojavama na turističkom tržištu na primjer, ako dođe do

smanjenja zanimanja za određenu turističku destinaciju, turistička ponuda se ne može

proporcionalno smanjiti.

Statičnost turističke ponude ogleda se u nemogućnosti njenog prostornog premještanja, ali

i u činjenici da turistički potrošači ne mogu konzumirati turistički proizvod izvan tržišta

ponude zbog svoje nepokretljivosti ne može izravno zaintrigirati potencijalnu potražnju da

postanu njezini realni potrošači moraju se izdvajati znatna sredstva za različite oblike

komunikacije s tržištem potražnje kako bi tu potražnju potakla na kretanje u smjeru njihove

turističke destinacije i na korištenje upravo njihovih proizvoda i usluga.6

Sezonalnost turističke ponude kod koje je cilj stvaranje turističke ponude koja će smanjiti

sezonske oscilacije u broju gostiju i profitu, odnosno produžiti turističku sezonu kako bi se

postigli što bolji financijski rezultati s aspekta razvoja specifičnih oblika turizma gdje

korištenje određenih resursa ima drugi vremenski period korištenja tijekom godine. Ovo bi u

hrvatskom turizmu svakako trebalo razraditi i unaprijediti kako bi se što bolje iskoristila sva

godišnja doba.

6 M.Marušić, D.Prebežac, Istraživanje turističkih tržišta. Adeco, Zagreb, 2004., str. 91.

7

Trenutno glavni trendovi analize turističkog tržišta su:7

a) analiza trendova pomaže emitivnim i receptivnim turističkim zemljama da kritički

analiziraju vlastiti položaj na turističkom tržištu,

b) spoznati koje se promjene na tržištu događaju kako bi se mogle što brže prilagoditi

tim promjenama i bolje se nositi s konkurencijom i

c) promjene koje se događaju na turističkom tržištu trebalo bi promatrati sa stanovišta

faktora koji utječu na ponašanje turističke potražnje (ekonomski, politički,

tehnološki…).

Na turističku potražnju bitno utječe i:8

a) turistička ponuda i

b) dinamika ponašanja uvjetovana unutrašnjim čimbenicima svake pojedine osobe.

2. TURISTIČKI PROIZVODI I USLUGE

7 Ibidem8 A.Kobašić, Turistička destinacija i strateško (marketing) planiranje. Acta Turistica, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 7/1995., str. 61.

8

Naziv turistički proizvod na turističkom tržištu sve više nadjačava pojedinačne turističke

usluge pa i turističku ponudu u cjelini. Krećući od toga da turistički doživljaj nastaje na

temelju korištenja različitih proizvoda i usluga na putovanju i tijekom boravka u turističkom

mjestu te da turist prihvaća takav proizvod kao cjelovit doživljaj od dolaska na odmor, pa do

povratka kući.

Turistički proizvod, koji se odnosi na sve dimenzije i povezanost pojedinačnih usluga i

proizvoda sa stajališta turista kojemu je namijenjen kao takav ima, za robu, neke distinktivne

karakteristike: 9 

a) složeni proizvod – od različitih roba i usluga,

b) neopipljiv proizvod – ne može se razgledati niti testirati,

c) neprenosiv proizvod – ne može se odvojiti od svoje fizičke lokacije,

d) ne podudara se mjesto kupnje i potrošnje i

e) ne može se uskladištiti.

 

Do sada proizvodnja klasičnog turističkog proizvoda je podrazumjevala smještaj i

prehranu turista, razgledavanje znamenitosti, prijevoz turista, turističke informacije, aktivnosti

turista, turističku opremu i uređaje, infrastrukturu i kulturne aspekte turizma.

Turistički proizvod moguće je definirati kao ukupna iskustva turista koja zadovoljavaju

njihova očekivanja, uključujući iskustva sa smještajem, prirodnim i kulturnim atrakcijama,

zabavom, prijevozom, ugostiteljstvom, domaćinima, itd. Riječ je, dakle, o kompleksom i

povezanom sklopu pojedinačnih fizičkih proizvoda i usluga iz različitih komercijalnih i

nekomercijalnih domena koje posjetitelj „konzumira“ za vrijeme turističkog putovanja.10 

Može se reći da moderni turistički proizvodi prolaze kroz svoj vijek trajanja koji se sastoji

od više faza krenuvši od razvoja ideje, uvođenja na tržište, rast ukoliko je ideja uspješna,

zrelost i na kraju pad nakon zasićenosti tržišta. Modifikacijama i inovacijama moguće je

višestruko produžiti životni vijek turističkog proiz

2.1. Kako poboljšati turističke proizvode i usluge

9 S. Weber, Doba turizma: novi proizvodi, tržišta i tehnologije, 1998., str. 23.10 Turistički proizvod, http://www.pannoniantourism.hu, 15.10.2014.

9

Razvoj i oblikovanje novih, te poboljšanje uspješnosti postojećih turističkih proizvoda i

usluga je željeni rezultat za turističko poduzeće i sve njegove kooperante, partnere. Tržišno i

poslovno uspješne i inovativne turističke usluge i proizvodi, koji zadovoljavaju očekivanja

turista, ponuđača turističkih usluga, donose dugoročnu poslovnu uspješnost, te

prepoznatljivost na tržištu.

Načini postizanja željenih rezultata, mogu biti razni, a trebali bi se svoditi na:

a) Stručne analize i istraživanje tržišta turističkih usluga i raznih djelatnosti u turizmu

(hotelijerstvo, lječilišta,wellness ponuda, kockarnice, vodeni parkovi i bazeni, itd.),

b) Temeljite analize i dijagnoze poslovanja turističkih tvrtki i organizacija,

c) Dugogodišnje iskustvo i praćenje trendova i različitih ponuđača na tržištu

turističkih usluga,

d) Interdisciplinaran pristup te angažiranje stručnjaka za marketing i planiranje

turističkih proizvoda, financijskih stručnjaka, poslovnih analitičara, specijalista za

pojedinačna područja turističke djelatnosti, dizajnera, umjetnika, psihologa, itd. i

e) Usmjerenost na izvedbene aktivnosti za uspostavljanje novih ili poboljšanje

postojećih turističkih proizvoda i usluga ili poslovanja turističkih poduzeća i

organizacija do njihove konkretne realizacije i uspjeha na tržištu.

Analiza i rezultati postojećeg poslovanja hotela s prijedlogom za izvođenje potrebnih

mjera za poboljšanje poslovanja uglavnom se odnose na poslovno planiranje proširenja

kapaciteta te uvođenja novih programa i usluga u turističkom poduzeću. Zatim, tu je još

izrada programa prestrukturiranja i razvoja poduzeća. U najnovije vrijeme jako je popularno

zaključivanje financijskih konstrukcija investicija i pridobivanje sredstava europskih

pristupnih fondova za razvoj turizma.

Planiranje suvremenih i klasičnih wellness/spa programa zajedno s programima medicine

i komplementarne medicine. Planiranje poboljšanja poslovanja te uvođenje standarda

poslovanja i izvođenja usluga u wellness/spa centrima. Zaključivanje financijskih

konstrukcija investicija i pridobivanje sredstava europskih namjenskih fondova za razvoj

turizma.

10

S obzirom na potrebu za unificiranim planom turističkog razvoja na državnoj razini

posebno bi trebalo obratiti pažnju na programsko, poslovno, financijsko i marketinško

planiranje zaokruženih turističkih hotela, naselja i Marina. Zatim, Osnivanje kreativnih

sadržaja, njihovo funkcionalno smještanje u prostor te osnivanje objekata s namjenom

maksimiziranja poslovnih rezultata za vlasnike i investitore. Zaključivanje financijskih

konstrukcija investicija i pridobivanje sredstava europskih namjenskih fondova za razvoj

turizma.

2.2. Segmentacija turističkog tržišta

Segmentacija tržišta polazak je za donošenje strateških odluka bilo u poduzeću, bilo na

turističkom tržištu. Na taj način identificiraju se različite skupine potrošača, u ovom slučaju

turista koji su, s obzirom na turističke preferencije, unutar sebe homogene i zahtijevaju

identične proizvode i marketinške mikseve. Više je načina segmentiranja tržišta, a najčešće

rabljena metoda je socio-demografska segmentacija tržišta.

Segmentiranje tržišta polazna je točka uspješnoga marketinškog koncepta i strateškoga

planiranja. Proces segmentacije tržišta teče u tri smjera:11

a) segmentacija koja uzima u obzir varijable za segmentaciju, gdje se onda

analiziraju profili dobivenih segmenata i vrednuju se dobiveni tržišni segmenti;

b) odabir ciljnog tržišta gdje se odlučuje o strategiji odabira ciljnih tržišta i određuje

se koji segmenti i koliko njih bi moglo doći u obzir kao ciljna tržišta;

c) pozicioniranje kod kojeg treba upoznati percepcije potrošača, pozicionirati

proizvod u misaoni proces i programirati odgovarajući marketinški splet.

Segmentacija tržišta u današnje vrijeme osnovna je točka polazišta marketinške strategije.

Procedura segmentacije tržišta omogućuje bolje shvaćanje potreba i želja turista, te

definiranje osobnih, situacijskih i karakterističnih značajki određenog segmenta. Na taj način

se turistički proizvod u potpunosti može prilagoditi željama i potrebama turista promatranoga

tržišnog segmenta, odnosno usavršiti se i usmjeriti na određeni tržišni segment. Strategijom

11M. Dragičević: Neuronske mreže i analitički hijerarhijski proces u segementaciji turističkog tržišta , Sveučilište u Dubrovniku, 2006., str. 92.

11

segmentiranja tržišta nastoji se, prilagođenom ponudom definirati glavno tržište uz

prilagođene marketinške strategije posebno odabrane za određeni segment.

Osnove segmentacije uključuju razne karakteristike tržišta, poput demografskih i socio-

ekonomskih, geografskih, zatim ponašanja potrošača, stavova i preferencija za određene

atrakcije i doživljaje.

12

3. PLASMAN TURISTIČKIH PROIZVODA I USLUGA

Postupak kojim turističko poduzeće iznosi na tržište svoj proizvod, popraćen je

promotivnim aktivnostima koje trebaju povećati prodaju. Plasman proizvoda ovisi o samom

proizvodu i njegovim karakteristikama, o stanju na tržištu, o prodajnoj organizaciji koja

plasira proizvod na tržište.

Faze plasmana turističkog proizvoda su:

a) prodaja

b) booking

c) promocija

Oblici plasmana turističkog aranžmana:

a) Preko vlastitih prodajnih mjesta,

b) Preko tuđih prodajnih mjesta (npr. kooperantska agencija ),

c) Izravnom prodajom velikim poslovnim partnerima

Turistička agencija opskrbljuje prodajna mjesta određenim materijalom:

a) propagandno – prodajnim edicijama (brošura, prospekt, katalog aranžmana )

b) priručnicima za prodaju, informativnim edicijama s dodatnim informacijama

c) evidencijskom dokumentacijom

U današnje vrijeme Internet ima sve bitniju ulogu u turističkom poslovanju, dok se pravi

zamah očekuje u narednih 5 godina, kada bi, prema očekivanjima hotelijera, internet trebao

postati vodeći marketinški i prodajni kanal.

Naime, sve je veća važnost online kanala prodaje u plasmanu turističkih, odnosno

hotelskih usluga. Tako primjerice, danas gotovo svi hoteli koji sudjeluju na tržištu  imaju

vlastitu web stranicu, te većina hotela na svojim stranicama nudi mogućnost online

rezervacije smještaja i ujedno omogućuje i plaćanje rezerviranog smještaja putem interneta.

Dakle, već su i domaći hoteli počeli ozbiljno računati sa internetskom prodajom, što potvrđuje

13

i bitna činjenica da čak 93% domaćih hotela svoje usluge nudi i putem specijaliziranih portala

za rezervaciju smještaja kao što Booking.com, Expedia.com ili Lastminute.com. Ipak, prava

se i znatnija ekspanzija online prodajnih kanala tek očekuje.12

3.1. Marketing turističkih proizvoda i usluga

Kod stvaranja marketinške strategije vrlo je važno imati utvrđenu viziju i misiju. Vizija bi

bila želja za pozicioniranjem na tržištu kao “market leader” s vlastitim brandom i vlastitim

standardima usluge. Biti među vodećim turističkim tržištima po znanju, stručnosti i

prepoznatljivoj kvaliteti usluga, te u odnosu prema klijentima. Graditi konkurentsku poziciju i

prednost na međunarodnom tržištu nudeći suvremen i kvalitetan diverzificirani turistički

proizvod.Svrha marketinškog sektora je stvoriti proizvode koji će za odabranu grupu gostiju-

potrošača predstavljati "pravu" vrijednost te zadovoljiti njihove želje. Moderni marketinški

princip stavlja potrebe i želje gostiju u centar ponude i pretpostavlja da će uspjeh u

zadovoljavanju tih želja gostiju bolje od konkurencije rezultirati i uspjehom u poslovanju.

Cilj je svakoga poduzeća, pa tako i turističkog, maksimalno ovladati proizvodnim ili

uslužnim tržištem. Taj se cilj ostvaruje korištenjem marketinških aktivnosti i kombinacijom

instrumenata kojima utječe na realizaciju tih aktivnosti. Tu kombinaciju instrumenata

nazivamo marketing-miksom.

Marketinški proces, dakle, obuhvaća pomno odabrani slijed koji uključuje praćenje

okruženja i identifikaciju prilika na tržištu, formuliranje strateških odrednica, planiranje

marketinškog miksa, odnosno proizvoda, cijena, kanala distribucije i promocije, te, konačno,

praćenje i kontrolu marketinških akcija.13 Drugim riječima, marketing miks (splet) je

kombinacija različitih metoda koje određena destinacija, turističko tržište ili poduzeće koristi

da pomoću marketinga što bolje plasira svoj proizvod na tržište.

Početak marketinškog procesa je kritičko sagledavanje okruženja turističkog tržišta, te

paralelna valorizacija resursa toga tržišta. S time se, odjednom, identificiraju prilike i prijetnje

12 Turistička promidžba, http://www.crozilla.hr/, 17.10.2014.13 Turistički proizvod, http://www.pannoniantourism.hu/, 17.10.2014.

14

koje proizlaze iz okruženja i situacije na tržištu te, vlastitih prednosti i nedostataka koji su

rezultat dosadašnjeg korištenja unutarnjih turističkih resursa poduzeća.

U formuliranju svoje poslovne politike, programa, planova i strategije najbolja je ona

kombinacija marketing-miksa koja uz zadovoljenje potreba potrošača vodi i ostvarenju ciljeva

poslovanja poduzeća. Praksa je pokazala da kombinacija instrumenata marketing-miksa daje

najbolje rezultate kad se koriste zajedno.

U skladu s prepoznatim prednostima i prilikama iz okruženja te identificiranim potrebama

ciljnih potrošača se, dakle, planira marketinški miks ili tzv. „4P“ proizvod, kanali distribucije,

cijena i promocija. Riječ je o osnovnim funkcijama marketinga kojima poslovni subjekti

upravljaju na način kako bi ostvarili svoje ciljeve.14

a) proizvodnom miksu,

b) cjenovnom miksu,

c) distribucijskom miksu,

d) promotivnom miksu.

Prednost uspješnog upravljanja sa sistemom „4P“ je njihova uzajamna usklađenost.

Točnije sistem tvrdi da će turističko poduzeće razviti proizvod koji je prilagođen potrebama

ciljanih gostiju, dovesti ga na mjesto gdje ga oni očekuju, naplatiti mu cijenu koja je

primjerena vrijednosti proizvoda i koja je konkurentna na tržištu, pri tome obavještavajući

kupce o proizvodu, mjestu kupnje i cijeni kroz odgovarajuće promotivne aktivnosti. Međutim

kriva informacija u bilo kojem od „4P“ može, stvoriti velike probleme i rezultirati

nezadovoljavajućim poslovnim rezultatima koje je kasnije jako teško popraviti, zato je

potreban tim iskusnih stručnjaka koji svakodnevno predano rade na ovom problemu.

14 Marketing i promocija, http://www.pametnakuna.hr, 18.10.2014.

15

ZAKLJUČAK

Na kraju ovog seminarskog rada može se zaključiti da je analiza turističkog tržišta

krucijalna za stvaranje turističkih proizvoda i usluga, točnije da se uz pomoć podataka

dobivenih analizom turističkog tržišta oblikuje turistička ponuda proizvoda i usluga, kao i

njihov pravilni plasman.

Turizam kao značajno područje ekonomske djelatnosti, to jest gospodarstva općenito, i u

Hrvatskoj i u svijetu u poslovnoj koncepciji obvezno stavlja u fokus razmišljanja krajnjega

potrošača, kupca svojeg proizvoda i korisnika turističkog tržišta, dakle gosta. Gospodarski,

tehnološki i kulturološki razvitak kroz fenomen globalizacije daje poticaj masovnosti

putovanja i istovremenoj kvalitetnijoj prometnoj dostupnosti cjelokupne ponude za

potencijalne potrošače. Sukladno tomu, marketinška koncepcija ima dominantnu ulogu u

cjelokupnomu hotelskom poslovanju. Uz pomoć analiziranih podataka može se jasno vidjeti i

slika turističke ponude konkurencije kako domaće, tako i inozemne, te se s pomoću toga mora

nastojati preduhitriti konkurenciju i njihove turističke proizvode i usluge.

Kvalitetna analiza svakako mora početi od SWOT i benchmarking analiza kako bi se

najprije sagledale prednosti i nedostatci, te nakon toga benchmarkingom postaviti željene

ciljeve, uvažavajući pritom realne i dostižne ciljeve i pomno prateći poteze i ponuđene

proizvode konkurencije.

Upravo zbog toga, treba se koristiti svim raspoloživim sredstvima kako bi se

potencijalnim klijentima-gostima ponudilo u pravom svijetlu i konkuretno proizvode i usluge,

kako bi ih se privuklo i kako bi oni doživjeli što bolje iskustvo. Naglasak je pritom stavljen na

marketinšku promidžbu prozvoda i usluga putem interneta, te autor smatra da će internet u

narednih par godina sasvim sigurno imati presudnu ulogu u sudjelovanju na internacionalnom

turističkom tržištu. To je potkrijepljeno i sa sve većim brojem raznih turističkih poduzeća koja

sve svoje ponude već neko vrijeme imaju ponuđene sve svoje turističke proiozvode i usluge

ponuđene putem vlastitih web stranice, te web stranica pretraživača, oglašivača itd.

Postoji još jedan iznimno bitan detalj, a to je da je potrebno stvoriti također vlastiti,

prepoznatljivi proizvod, koji će se distinktirati od konkurencije, ponuditi unikatnu zabavu

gostu i koji će još jednom nadjačati konkurentski proizvod koji je svake godine sve jači.

16

LITERATURA

1. Đ.Bunja: Turističko poslovanje. Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007.

2. C.Cooper, et al.: Tourism: Principles and Practice. 3. izdanje, Pearson Education, Harlow,

2005.

3. M. Dragičević: Neuronske mreže i analitički hijerarhijski proces u segementaciji

turističkog tržišta, Sveučilište u Dubrovniku, 2006.

4.A. Dulčić, Turizam; načela razvoja i praksa, Institut za turizam, Zagreb, 1991.

5.A.Kobašić, Turistička destinacija i strateško (marketing) planiranje. Acta Turistica,

Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 7/1995.

6.M.Marušić, D.Prebežac, Istraživanje turističkih tržišta. Adeco, Zagreb, 2004.

7.B.Vukonić, N., Čavlek: Riječnik turizma. Masmedia, Zagreb, 2001.

8.S. Weber, Doba turizma: novi proizvodi, tržišta i tehnologije, 1998., str. 23.

9.http://www.crozilla.hr/ 17.10.2014.

10.http://www.pannoniantourism.hu 15.10.2014.

17