babilonska arheoastronomija zigurat etemenanki
DESCRIPTION
historyTRANSCRIPT
1
Ruža Daničić, članak
B A B I L O N S K A A R H E O A S T R O N O M I J A
------------------------------------------------------------------------
Mardukovi zapisi na ziguratu Etemenanki
Mezopotamija, „Zemlja između dviju rijeka“ ili „Kuća dviju rijeka“,
„kolijevka čovječanstva“, kako su je sve zvali na drevnim jezicima, se smjestila na
međurječju u jugozapadnoj Aziji na prostoru od 350 000 kv. km.To je aluvijalna ravnica
između rijeka Eufrata i Tigrisa, Iraka i Sirije.Radi se o rječnim ravnicama i okolnim
nizinskim područjima od Arapske pustinje na zapadu i jugu, Perzijskog zaljeva prema
jugu, Zagrosa i Kavkaza prema sjeveru. Plodna nizina je omeđena planinama, život na
tom prostoru određivale su poplave i suše.To je jedno od najvažnijih područja u povijesti
čovječanstva, tu su se razvile napredne civilizacije sa zajedničkom kulturom, znanošću i
umjetnosti.Utjecala je na razvoj kultura Egipta, Grčke, Feničana i Perzije.
Područje je ispresijecano vodenim kanalima, formirani su prvi gradovi-države,
rijeke su služile za saobraćaj i trgovinsku razmjenu.Nisu se ujedinili u zajedničku državu,
pa su ih napadale i porobljavale druge države. Sargon je izgradio grad Akad kao svoju
prijestolnicu.
Na ovom području su počeci pismenosti, ekonomskog, kulturnog i političkog
razvoja, trgovine i bankarskog kreditiranja (klinasto pismo na glinenim pločicama, kotač,
kovanje željeza, jedro, vodovod, kanalizacija i brojni drugi izumi). Razvijena astronomija
je temelj razvoja ove znanosti ostalih naroda-Egipta, helenističke Grčke, srednjovjekovne
Europe i drugih.
O Mezopotamiji je dosta napisano knjiga, članaka, velik je broj izvora za detaljnjije
upoznavanje povijesnog razvoja, stoga ovdje o tome samo u kratkim crtama. Članak
tretira astronomske podatke zapisane na kulama, ziguratima, stelama i zakonicima,
2
palačama i vratima-o tome, osim analize zapisa na pločicama, nitko do sada još nije
pisao.
Američki pisac, pok. Zecharia Sitchin u knjizi Dvanaesti planet je pisao o
navodnom planetu Nibiru, koji postoji u Sunčevom sustavu, ima okomitu stazu, orbita
mu traje 3600 g. On vjeruje da su s tog planeta na Zemlju u davnoj prošlosti sišli Anunaki
i donijeli civilizaciju na Zemlju. Zbog toga su ga svrstali u pseudoznanostvenike...? I tek
što se stišala znanstvena rasprava i bura oko Planete X., demantiralo i objasnilo navodni
smak svijeta po Mayanskom proročanstvu za kraj 2012., kad ono opet-američki
znanstvenici su otkrili Deveti planet! Procjenjuju da iza Plutona postoji planet, deset puta
veći od Zemlje, a dvadeset puta udaljeniji od Neptuna koji se okreće oko Sunca na
prosječnoj udaljenosti oko 4,5 mld. km. Masa pet puta veća od Plutonove. On svojom
orbitom i gravitacijom drži Sednu i još pet planetoida. Smatra se da mu za jedan okretaj
oko Sunca treba 10-20 000 g. Iako ga nisu otkrili teleskopom, već matematičkim
proračunima i simulacijama, francuski znanstvenici su potvrdili postojanje tijela
ogromnih dimenzija, kojega je vjerojatno gravitacija Jupitera i Saturna odbacila daleko u
duboki svemir. Na sličan način je otkriven planet Uran u 19.st. Začuđuje da su stari
Sumerani znali za postojanje takvog planeta. Pluton je zbog veličine izgubio status
planeta, spada u planetoide, ipak imamo devet planeta, možda znanstvenici iza Neptuna
otkriju još koji. Babilonski astronomi nisu bazirali planetarnu teoriju samo na empiriji,
oni su još tada znali proračunati položaj i putanje nebeskih tijela.
Pisac Zecharia Sitchin je poznavao stare bliskoistočne jezike, pa je mogao čitati
izvorne tekstove, zapisane klinastim pismom na glinenim pločicama. Da li je znao
Sumersku astralnu teologiju, astrologiju i razne vrste proricanja haldejskih svećenika,
sumerska astronomija je prethodila Babilonskoj, razvila se oko 3500-3200.g. pr. Kr.?
Nije jasno, što su zvali Dvanaesti planet? Sasvim sigurno nisu znali za toliki broj planeta.
Njegove bogove Anunake koji s neba silaze kroz toranj i zigurat na zemlju među ljude,
treba staviti u kontekst astralne teologije iz najranije sumerske faze i odgovarajuće
terminologije, kada su planetama pridavali božanske karakteristike.
Marduk je bog planete Jupiter.
3
Povod za ovaj članak su astronomki zapisi na Babilonskoj kuli, ziguratu
Etemenanki, analiza podataka na tzv. Smithovoj pločici, objašnjenje značenja starih
mjera beru, gara i t.zv. dugog broja, Hamurabijeve stele i Zakonika.
U grčkom djelu De septem orbis miraculis, kojega je navodno napisao
aleksandrijski tehničar Filon iz Bizantije, odnosno Herakleje, prvi popis je napisao
između g.150-120. prije n.e. grčki pjesnik Antipatros iz Sidona. Popisani su sa grčkog
kuta gledanja, da li ih je sve vidio, pitanje je. Zanimljivo je da nije u popis uvrstio
Atensku akropolu ni Babilonsku kulu, koja je već tada bila u ruševinama. Je li broj
svjetskih čuda naveo zbog posebnog značenja broja sedam u kozmičkom računanju
vremena? U „sedam svjetskih čuda“ spadale su: Egipatske piramide u Gizi, Semiramidini
viseći vrtovi kraljevske palače u Babilonu, Zeusov kip Fidije iz Olimpije, zidovi
Babilonije, kolos sa Rodosa, Artemidin hram u Efezu i mauzolej u Halikarnasu, smatrani
su uzvišenijima od ostalih.Mora se konstatirati, da su popis radili Grci prema svom
vremenu i saznanju, a takvih i sličnih djela je bilo još. Kasnije su popisu dodani:
Salomonov hram u Jeruzalemu, Svjetionik u Aleksandriji, Fidijin kip Atene na Akropoli,
Apolonov hram u Delfima, Koloseum, Kapitolij u Rimu i most na Eufratu.Danas bi se
mogli uvrstiti još mnogi spomenici, a ostale su očuvane samo egipatske piramide.
Danas je na popisu 30 svjetskih čuda, broj bi se mogao povećati.
a) Babilon (Babb - ilani „Božija vrata“)
Iz knjige, Izgubljeni gradovi drevnog svijeta,Varaždin, Maria Teresa Guaitoli-
Simone Rambaldi, pored ostalog, doznajemo:
Spisateljica Antonela Mezzalini daje detaljan opis drevnog grada Babilona, .navodi,
da je „bio iznimno važno kulturno i vjersko središte u antičko doba“, smješteno s obe
strane rijeke Eufrat, mostom povezan. Posjećivali su ga mnogi glasoviti putnici kao Ibn
Havkala u 10.st., Benjamin Tudelski u 12. st. i drugi.Opisivali su ruševine, opati
nagovarali stanovnike, da im prodaju opljačkani materijal. Lokalitet su mnogi istraživali
(istočnoindijske kompanije, Loftus, Layard, opisali ruševine i objavili karte), počeli sa
iskapanjem prema Nabonidusovim zapisima. S istraživanjem je nastavio Britanski muzej
i pronašao pločice sa klinastim pismom i valjkaste pečate. Slijedio je nastavak
4
istraživanja sa brojnim znanstvenicima pod vodstvom R.Kaldeweya, kraj 19/20st. Iz
zapisa doznajemo, da je Sargon Akadski opustošio Babilon i Šulgi Urski, kompleks
Esagile oko 2350.g.pr.n.e.?
Iz knjige:Prapovijest i prve civilizacije, (Europapressholding, Zagreb)
doznajemo slijedeće:
Grad se prostirao na rijeci Eufrat, 80 km. južno od Bagdada.Tu je niz
brežuljaka, nedaleko od današnjeg gradića Hilleha, od kojih se jedan zvao Babil, jer je
izgrađen od cigle iz Babilonije, tako pišu povjesničari.Pored antičkih izvora,
vjerodostojnima se smatra Biblija, u kojoj piše, da akadski naziv asirsko-babilonskog
jezika (Babb-ilani, znači „božija vrata“ ili vrata bogova“), a najstariji sumerski naziv Ka-
dingir(ra) opisuje grad poput vrata kroz koja su silazili bogovi na zemlju među ljude.
U novije vrijeme istraživali su ga Njemci, Francuzi i brojni orijentalisti. Bio je u
ruševinama.Veličanstvena prijestolnica velikih carstava je bila u stanju dubokog
propadanja. U 7.st. za vrijeme svoje vladavine Nabopalasar i sin Nabukadnezar II. su
odlučili obnoviti stari sjaj, najprije su obnovili kultna mjesta – Mardukov hram i
Etemenanki, zatim su gradili hramove i palače, ne štedeći na materijalu. Izgrađena je
ponovno sjeverna palača, veća od prethodne sa pet dvorišta, zastupničkim zgradama,
kraljevskim apartrmanom, hramom i pisarnicom. Zaštićena je bila dvostrukim zidovima,
bedemima i utvrdama.Monumentalna vrata su imala izlaz na „Ulicu procesije“, remek-
djelo iz 6.st.Živahna lakirana keramika ukrašavala je unutrašnje zidove sa cvjetovima i
lavovima...
„Viseći vrtovi, čija se slava pročula po cijelom Bliskom istoku koji su smatrani
jednim od „Sedam svjetskih čuda“vjerojatno su se izdizali u sjeverno-istočnom kutu
palače iznad presvođene građevine“(Prapovijest i prve civilizacije, Europapressholding,
Zagreb). Još uvijek neki smatraju da nisu ni postojali, da je to plod mašte ili su bili negdje
u brdima, izvan grada - mišljenje arheologa je dokaz.
Izvan zidina je smješten hram biti akiti, „Nova godina“ i „Ljetna palača“ na obali
Eufrata.Grad Babilon je imao impozantni zaštitni uređaj, o kome se piše u Bibliji.
Tisućljetna mezopotamska civilizacija, predstavlja jedinstvo, simbol rođenja, stasanja
i umiranja, sagradio je Nebukadnezar.Tokom vremena promjenilo se više vladara.
5
U gradu je cvala arhitektura i likovna umjetnost.Nabopalasar i Nabokadnezar II. grade
niz arhitektonskih dijela u cilju obrane Babilona. Radi se o složenom sustavu
utvrda.Htjeli su popraviti izgled grada gradnjom čudesnih građevina, dostojnih njihove
slave i vladavine. Neizmjeran je trud uložen u obnovi južne metropole i drugih gradova
nakon Sanheribovog pustošenja.
Grad se protezao na istok i zapad od Eufrata, opasan dvostrukim zidinama , dugim oko
18 km., unutar tog pojasa zidina u sjevernom sektoru Nimid Enlil i Imgur Enlil otvarala
su se slavna Ištarina vrata, tu je prolazio veliki procesijski put koji je prolazio kraj
kraljevske palače i ograđenog sakralnog prostora, gdje je bio slavni toranj, što ga opisuje
Herodot, završavao pred znamenitim Mardukovim hramom Esagilom. Najvažnije
rezidencijalne zgrade su se nalazile na zapadu blizu Ištarinih vrata. Samo jedna zgrada,
ljetna palača Nabokadnezara II. se nalazila na sjeveru zaklonjena zidinama uz stari tok
Eufrata.
U izvorima pisanim klinastim pismom i tokom obnove, došlo se do otkrića i
identifikacije više hramova-svetište božice Gule, hram Z. južno od Esagile, hram
Emašdari božice Ištar iz Akada, sa sakralnom zgradom na sjeveroistoku od ograđenog
prostora koji pripada Esagilu, hram Emah božice sa svetištem jugoistočno od Ištarinih
vrata, Ninurtin hram Epatutila u bogoštovnoj zgradi otkrivenoj nedaleko hrama družice
Gule.Hramovi imaju dvoja, troja vrata na različitim stranama, u unutrašnjosti veliko
nenatkriveno dvorište u koje se ulazi iz laterarnih prostorija. Dvorište vodi u predvorje
položeno po poprečnoj osi iza kojega se nalazi cela.
Ulaz u poredvorje je uvijek na istoj osi, dok ulaz na vrata hrama na vanjskom zidu
koja vode u dvorište, nikada nisu na istoj osi naprama ulaza u celu.Sve drevne građevine
odstupaju od osi i strana svijeta za izvjesnu brojku, to je po nacrtu, ne radi se o grešci, to
je radi kozmičke geometrije, usklađivanja i računanja kalendara, sjena Sunca i
datiranja.Najtradicionalnije u Babilonu je svetište božice Ninmah sa samo jednim
ulazom.Gulin hram ima više dvorišta, Ninurtin hram ima tri ulaza i tri cele.koje vode u
dvorište.Slavni Mardukov hram Esagila imao je veliko centralno vorište, predvorje i celu
na zapadnoj strani.Toranj Etemenanki pripada istom velikom sakralnom kompleksu,
njega je proslavio Herodot, a navodno je imao trostruko pristupno stubište, četverokutni
6
toranj sa spiralnim usponom i kapelu na vrhu. Javne i rezidencijalne zgrade nalazile su se
Nordburg i Hauptburg pored Ištarinih vrata na jugozapadu.Tu su kipovi i stariji natpisi.
Velika kraljevska palača, kompleks prostorija, okupljenih oko šest dvorišta.površine
322x190m:
Vjerojatno se radi o dva gara, sfingi, četiri lunarna ciklusa:
-320x192= 6144/6=1024;
-102,4x72=7372,8;
-7372,8 x 6=44236,8/4=11059,2, četiri lunarna ciklusa (221184x2);
4423,68/360=122,88/2=6,144;
-122,88/72=17,066666;
Sve građevine, vrata, putevi i zidine, dvorišta i predvorja, stubišta čine cjeloviti
zvjezdani lunarno-solarni kalendar sa brojnim astronomskim podacima, ali nema
detaljnjijih podataka za sve (osim za površinu Grada, zidine, Ištarina vrata, Babilonsku
kulu i Mardukov zigurat, dvorište Kraljevske palače i još nekih prostora).
Navodno su uz zidine ove palače identificirani u podgradnji slavni viseći vrtovi.
Prijestolna dvorana je široka sa kratkim opsegom uzdužnog prostora.
Grad je počeo naglo propadati, zidovi sa ostacima građevina, koje je gradio
NabukednazarII. nakon osvajanja od strane Kira Velikog 539.g. Ranije je obnovljen grad
Ur, kao najstarije sakralno mjesto lunarnog boga Nane, zidine debljine 10m., izgrađen je
u obliku trapezoida, omeđeno i ograđeno sakralno dvorište, svetište, obnovljena su još
neka svetišta
U umjetnosti, likovi se prikazuju iz profila, u palačama nema reljefa, tu su zapisi o miru,
Kir Veliki navodi, da mu je Marduk odobrio da uđe u Babilon, jer je vjerski tolerantan, za
mir, da ga je zauzeo bez proljevanja krvi...
Nabonid se povukao bolestan u oazu u Arabiji, možda je znao da gradu prijeti
opasnost, pa je napustio prijestolnicu i izdao naredbe, nepovoljne za Mardukovo
svećenstvo, izgubio je naklonost, ostavio sina Belšazara u Babilonu. Perzijski kralj Kir
7
Veliki je postigao vojne uspjehe, osvojio neke gradove i veća područja, za njega se čulo,
da je velikodušan i vjerski snošljiv, pa mu je grad otvorio kapije i predao Nabonida.
Ovo je povijesni kuriozitet, da se grad dobrovoljno predao i to proslavio bučno u
veselju kojim je slavio svoj slom.To je kraj jedne velike civilizacije, Babilonsko carstvo,
sljednik mezopotamske kulture i univerzalističkih vrijednosti, propalo.
b) Hamurabijeva stela:
Hamurabi je vladao od 1792.-1750. pr.Kr., o njemu nema puno podataka.Poznat je
po slavnom Zakoniku i steli.On je Babilon pretvorio u prijestolnicu svoga carstva.
Stela je kamena ili drvena ploča raznog oblika sa dekorativnim ili pisanim tekstom
pogrebnog ili spomeničkog karaktera.Hamurabijeva stela je crna bazaltna stela,
dimenzija 225cm.x 55cm., vis.213cm., pronađena je u Suzi, današnji Iran, čuva se u
muzeju Louvre u Parizu.Na vrhu je reljef vis. 71,1cm., a ispod je prikaz cara Hamurabija
pred akadskim bogom Sunca Šamašem, bogom Marduk, koji okrunjen sjedi na
simboličnoj planini.Na glavi mu je rogata kapa, a u jednoj ruci drži vladarsku palicu, a u
drugoj prsten pravde.Iz ramena mu isijava svjetlost, on posjeduje božansku moć nad
smrtnim Hamurabijem, koji prima blagoslov zakonika napisanog na reljefu ispod.
Analiza podataka:
-225x55,296=1244,16;
-1244,16/1,35=921,6, kraćeno sa sjenom Sunca;
-921,6/4=230,4x365/584x4x72/1,6, prec.ekvin.;
Vis. stele je 213cm.,(61,44x2=12288 /72/8);
-213,33332x72=153600;
-153,600x72=11059,, lunarni ciklus;
-reljef vis.71,1cm (25600/360=71,111111);
-18432/72, sto stadija, mjere za dužinu i vrijeme /stepen prec.ekvin.;
Stela i Zakonik sadrže brojeve zvjezdanog kalendara.
Sličnu stelu opisuje Platon na Atlantidi, gdje su se njezini kraljevi sastajali svake šeste
ili osme god., hvatali bikove lasom i štapovima, klali ih na steli, donosili presude i
zaklinjali se na vjernost svome bogu i zakonima, zapisanim na steli.
8
c) Hamurabijev zakonik:
To je skupina propisa koje je izdao Hamurabi, vjerojatno 1750.g.pr.n.e. za vrijeme
svoje vladavine, ali se navode i druge g. Radi se o detaljnjoj kodifikaciji Babilonskog
prava, on je dragocjen izvor podataka o socijalnim i gospodarskim prilikama drevnih
civilizacija antičkog istoka. Navodno štiti slabe od jakih, iako se to baš ne vidi, jer su
kazne oštrije prema slabijima za ista djela. Sličan je ekvivalentu biblijskih kazni, ima i
zločinačkih mjera, poslužio je kasnije kao važan izvor prava u robovlasničkim državama
Srednjeg istoka.
Hamurabi, vladar iz 18.st.B.C.je ujedinio cijelu Mezopotamiju, poznat po ostavštini
starog vijeka, najveće postignuće je njegov Zakonik, pismo urezano u kamenu stelu,
danas se čuva u Pariškom muzeju Louwre. Prethodili su mu zakonici ranijih vladara
(Urukaga i Ur-Nammu iz 2500.g.), ali je najpoznatiji Zakonik iz antičkog vremena
babilonskog vladara Hamurabija.
U uvodu piše, da je Hamurabija odredio Marduk –bog zaštitnik Babilona, da popiše
zakone i odredi stroge kazne za one, koji ga neće poštivati.Zakon je podržavao socijalnu
hijerarhiju društva, ali i štitio slabije.Odlučno je uvodio red, a kazne su bile“oko za ko“,
detaljno je regulisao društvene odnose, kriminal, porodicu i prava žena.
Analiza:
-300 izreka u 51 stupcu:300x51,2=153600 (/4=384);
-153600x72=11059,2, lunarni ciklus;
-282čl.:28,125x72=20250x4(81000);
-28,125x300=84375,00-1/2 Hor.oka;
-300,00x28,125=76,8;
-76,8x72=55,296 ili ½ lunarnog ciklusa;
Prilikom istraživanja identificirana su ahemenidska, seleukidska i partska
razdoblja. Razotkriveno je vrijeme Nabopalasarove vladavine, koji je obnovio gradnju
hramova i palača. Nabukodonosor i Nabonid su nastavili sa gradnjom. Neobabilonske
utvrde koje su se sastojale od dva zida, vanjskog i unutrašnjeg kvadratičnog.Vanjski zid
9
se sastojao od tri zida sa naizmjeničnim velikim i malim stražarskim kulama, unutrašnji
od dva zida sa kulama, postojao je i treći zid sa dubokim vodenim jarkom.
Na unutrašnjem zidu su bila brojna vrata, od kojih su najpoznatija Ištarina vrata.
Sjeverno je prolazio procesijski put sa reljefom, na kojem se vide ocakljeni bikovi, lavovi
i Mardukovi kuš-kuš zmajevi, on je prolazio kroz Ištarina vrata, južno pored zigurata
Etemenanki prema mostu. Tu je i Nabopalasarova palača unutar dva dvorišta u sjevernom
dijelu Grada. U istočnom njenom dijelu su bile boravišne prostorije, a u zapadnnom
administrativne odaje.Ištarina vrata su u novobabilonskom razdoblju ukrašavana u tri
faze, reljef sa motivima životinja bez cakline, u drugoj životinje sa caklinom, u trećoj
reljef zmajeva i bikova.Unutar zidina su bili manji hramovi poput Ištarinog, imali su
dvorište, okruženo zidovima, komoru u kojoj su stajali kipovi božanstava. Tu je bila
rezidencijalna četvrt Merkes u istočnom dijelu grada. Kir je pokorio Babilon 539.g., a
Artakserks II. je nastavio gradnju u obliku valjka po uzoru na perzijsku apadanu.
Pad Babilona se povezuje sa osnivanjem Seleukije, rimski vladari Trajan i Sever su ga
pronašli napuštenog 199.g.Aleksandar Veliki ga je osvojio 331. g. i učinio prijestolnicom
svoga carstva.
U središtu je četvrt zigurata Etemenanki, iza je Babilonski toranj, malo je
sačuvanog, o njemu doznajemo iz povijesnih izvora, od Herodota i „pločice Esagila“ iz
doba Seleukovića.Navodno je bio visok sedam katova koji su se sužavali prema visini.
Na najvišem vrhu je bio hram boga Marduka, zaštitnika Grada, do četvrti zigurata vodio
je veličanstven procesijski put i više ulaza sa južne strane. Prema zapisima na klinastom
pismu izgradili su ga Nabopolasar i Nabukodonozor. Na najvišem dijelu je hram boga
Marduka, na jugu je Esagil, Mardukov hram, kompleks oko središnjeg dvorišta sa
veličanstvenim ulazom i bogato ukrašenim pročeljem.
Nabopalasaru, namjesniku zemlje mora pripadaju zasluge, ugušio je pokušaj asirske
vojske da zauzme Nipur i zavlada Mezopotamijom.Zauzeo je gradove Eskalon i
Jeruzalem, protjerao neprijatelje, pobjedio Egipćane kod Karkemiša na rijeci Oronto.
Uveli su poreze, posuđivali novac uz visoke kamate, posvetili se građevinama, gradili
gradove, palače, hramove.Prethodni vladar je izdao naredbe nepovoljne za svećenstvo,
oni su otvorili kapije grada Kiru, koji je prethodno zauzeo neka istočna područja i
10
provincije, zapretio samom Gradu, predali su mu Nabolida i dočekali ga u radosti i
veselju, jer su čuli da je vjerski snošljiv.
Na ulazu je skulptura lava, simbol obnovljene moči kralja, koji lomi neprijatelja.
Lav je kultna životinja božice Ištar. Iz Babilona je poznat kip krilatog lava Lamašu s
vrata palače Sargona u Asiriji, (god.713.-716. pr.Kr.), spoj moći kraljevstva i mudrosti
vladara.
Opis grada nalazimo u knjizi Prapovijest i prve civilizacije, (Europapressholding,
Zagreb), iz koje doznajemo.da je Novobabilonsku dinastiju ( trajala od 626-539.g.pr.Kr.)
osnovao namjesnik zemlje na moru, Nabopolasar iz kaldejskog plemena, istakao se u
gušenju ustanka sa Asurbanipalovim bratom Šamašem u obrani grada Nipura od asirske
vojske, važnog grada za kontrolu nad južnom Mezopotamijom.Detaljne opise nalazimo u
ljetopisima iz tog vremena.
Pobjeda Nebukadnezara nad Egipćanima kod Karkemiša i rijeci Oronto.Reorganizirao je
vojsku po uzoru na asirsku, kasnije se posvetio graditeljstvu u duhu tradicije.
Znanstvenici smatraju, da su palatinsko-hramske strukture bile najjači ekonomski
subjekti u mezopotamskim društvima.Uvedeno je bankarsko kreditiranjeuz visoke
kamate,(20-30 posto). privatna trgovina i pozajmice, gubitak imovine u korist novih
vlasnika i pad u dužničko ropstvo.Sačuvani su ugovori na glinenim pločicama.
Predmet su bilo žito, dragocjeni metali, bilo je to vlasništvo hramova i svjetovnih
organizacija.Trebalo je uskladištiti velike količine žita.Kasnije je to bilo srebro, bronca,
zatim zlato,drago kamenje, tkanine i robovi. To više nije kredit kralja, hrama i boga, već
su transakciju vodili specijalizirani posrednici.
U to vrijeme su bili česti pohodi na Siriju, kasnije i Jeruzalem, radi naplate danka i
odvraćanje od pobune, osiguranje sjevernih granica i zastrašivanje protivnika.Kasnije je
vladao Nabonid koji je štovao Haranskog boga Sina, obnovio Haran i Ur, ostavio suprugu
i kćer u svetišta.Imao je unutrašnje sukobe, a ozbiljno je zapretio babilonskom carstvu Tir
iz Anšana?
11
d) Babilonska astronomija
Na području današnjeg Iraka, prostiralo se nekoć slavno Babilonsko carstvo,
bile su to stare države Sumera, Akada, Babilonije i Haldeje, tu se razvila napredna
civilizacija, njenu astronomiju neki znanstvenici smatraju kolijevkom suvremene
astronomije. Ona je utjecala na razvoj grčke-helenističke, klasične indijske, islamske i
srednjoeuropske astronomije. O njoj najviše znamo iz Babilonskog kataloga zvijezda iz
1200 pr.Kr., današnji Iran.Sumerani su razvili klinasto pismo, bavili su se samo
osnovnim oblikom astronomije, ali će znatno utjecati na složenu babilonsku
astronomiju.Sumerska astralna teologija je pridavala značajnu ulogu planetarnim
bogovima i utjecala na mitologiju Mezopotamije, pojavila se oko 3500.g.do 1200
g.Koristila je heksagezimalni brojevni sustav sa brojem 60, s kojim je bilo jednostavnije
bilježiti velike i male brojeve. Poznavali su krug od 360/60/60 jednostavniji od ranije
upotrebe broja 10. Dan su djelili na 24 sata/60min./60sek. iste dužine.Jedini sačuvani
djelovi astronomije iz tog doba su efemeride-tablica podataka o položaju nebeskih tijela
za određeni vremenski period, u jednakim vremenskim razmacima, intervalima.
Razlikujemo starobabilonsku od 18-16 st.pr.Kr. iz vremena Prve babilonske dinastije i
novobabilonsku astronomiju iz 7.st.pr.Kr.,tokom kojeg vremena su ustanovili, da su
astronomske pojave periodične, primjenili matematičke proračune za njihovo
predviđanje, pratili promjene u dužini ravnodnevnice, bilježili na glinenim tablicama.
Poznat je ENUMA ANU ENLIL, najstariji sačuvani zapis na tablicama, 63-Amisadukina
Venerina tablica - bilježi prve i posljednje Venerine izlaske u vremenskom razdoblju oko
21 g., to je bio dokaz, da su planetarne pojave prepoznate kao ponovljive.Postoje tekstovi
o promatranju pomrčine iz Babilona. Poznat je MULAPIN-katalog zvijezda i zviježđa,
predviđa izlaske i zalaske planeta, duljinu ravnodnevnice mjerili su vodenim i sunčevim
satom.Postoje tekstovi o položaju nebeskih tijela u nizovima i koordinatama.Iz 7.st.
potječu tekstovi o kretanju planeta-Venere, Marsa, Jupitera (planetarna teorija.
Novobabilonska astronomija-iz doba Nabopalasara iz 8. i 7.st., razdoblja
Seleukovića - u to vrijeme se sistematski bilježe fenomeni iz astronomije, Saros ciklus
pomrčina Mjeseca, što je utjecalo na staroegipatsku astronomiju, na Klaudija Ptolomeja i
njegov geocentrički sustav.Od 3.st.astronomi su napravili matematičke modele, pa
12
predviđaju astronomske pojave bez zapisa iz povijesti.Prvi su astronomi bili Beros i
Kidinu, imalo je utjecalo na slavnog grčkog astronoma Hiparha koji je samo potvrdio
podatke, koje su prije njega zapisali Babilonci.
Seleuk je podržavao heliocentrički model ketanja planeta.Plutarh je konstatirao,
da se Zemlja okreće oko svoje osi i oko Sunca, te da je Mjesec zaslužan za plimu i oseku
i njegova blizina Suncu i Zemljina atmosfera. Od starih znanstvenika Haldejaca i
Babilonskih eferemida bile su poznate vrijednosti Mjesečevih mijena i pomrčina. Na
Babilonskim pločicama zapisani su odnosi između perioda kretanja planeta. Znanost se
razvijala od empirije i promatranja do matematičkih proračuna.Osim kretanja Venere,
znali su i za kretanja Marsa, Jupitera i Saturna. Babilon je izumio uređaj za predviđanje
putanja planeta, (planetarij), sličan uređaj je pronađen u olupinama potonulog broda u
Grčkoj.
Manje se zna o metodologiji drevnih svećenika, znanstvenika-astronoma,
zapisima u nacrtima i dimenzijama gradova, hramova, zigurata, vrata i puteva, te
pločicama.Takve zapise znanstvenici danas ne znaju pročitati, za neke je to
pseudoznanost. Hrvatski znanstvenik Nenad Raos kaže u jednoj emisiji „Andromede“-
H.R.T, nezavisno od ove teme, „da je znanost stanje duha, često povezuje nešto, što na
prvi pogled nema nikakve veze“.Ta izjava je najbliža istini, radi se o zapisanim
kalendarima i podacima svemira na zidinama, vrtovima, hramovima, ziguratima, podatke
zapisuju sjene Sunca - stepene precesije, udaljenost i površinu Sunca, lunarne i solarne
cikluse kalendara i brojne druge podatke.Čini se, da su sjene Sunca i Mjeseca protkale
teleskopskom preciznošću sve podatke kozmićke geometrije, s njim su računali vrijeme,
nebeske udaljenosti, podatke i pojave.
Prema pisanju Herodota, grad Babilon se prostirao na četverokutu, površine 120
stadija x 4 = 480;
-120x184,32=22118,4x4 (884736 ili 8 lunarnih ciklusa od 11059,2m.-g.;
On je tvrdio, da su zidovi Babilonije dugi 86 km., visoki preko 100 m., a široki
25m.Na njima se mogao okrenuti konjski četveropreg (Svaki konj je imao 6,4m.širine, po
Horusovom aršinu).
Dimenzije:
-Dužina:86,4m.:86,4x1600=13824,0x584/365=22118,4, dva lunarna ciklusa;
13
-138240/25,6=540;
-540/4=135(za svakog konja jedna zraka Sunca!)
-540/25,6x8=168,75, Horusovo oko;
Sa sjenom 50,625 x 86,4 računamo P. Sunca,4374000; Sjena nastaje na dužini
230,4x1,35x365/584!
-86,4x25,6=2211,4 dva lunarna ciklusa;
-86,4x101,25=8748000, površina dva Sunca.Navodno je bio dvostruki zid oko Babilona.
-Visina:101,25m.x25,6=25920,vis.x šir.računaju precesiju ekvinocija.
-Širina:25,6x72=184,32, stadij, mjera za dužinu i vrijeme;
-184,32x101,25/360=51,840/2;
II. „Babilonska kula“-„spoj neba i zemlje“
a) Zigurat Etemenanki
Zigurat je vrsta drevnog hrama, stepeničaste piramide, koji svojom visinom
nadvisuje okolicu, nalazimo ga u Mezopotamiji i Iranu.Na vrhu je hram, posvećen
mjesnom božanstvu, ali i zvjezdarnica.Do njih su vodile trostruke zavojite stube, ispred je
dvorište.U prizemlju su prostorije, skladišta za pohranu darova, prinesenih božanstvu i
zemljarine koju su plaćali seljaci-zakupci.Palače su na nižoj razini.Sa zigurata se
promatralo nebo i bilježile svakodnevne i periodične pojave, na početku je to bila
empirija, kasnije proračuni, koji su se bilježili klinastim pismom na glinenim tablicama.
U 19.st. arheolozi su otkrili mnoge takve pločice u knjižnici Ninive i pročitali zapise iz
astronomije ( lunarno-solarni kalendar, precesija ekvinocija i još puno drugih podataka).
S obzirom, da je to područje oskudjevalo sa prirodnim bogatstvom, naročito sa
kamenom, gradilo se sa glinom, osušenom na suncu ili pečenom u pećima, pa su se
građevine urušile. Ni slavna Babilonska kula, koju znanstvenici smatraju, da je zigurat
Etemenanki, nije pošteđena zuba vremena, urušila se i zbog toga nije ušla u popis sedam
svjetskih čuda.Kasnije je poslužila mnogim umjetnicima i režiserima kao zanimljiva
tema.
14
Analiza Smithove pločice će pokazati, što i kako su mjerili na ziguratu drevni
znanstvenici, babilonski astronomi.Ovo je potraga za biserima drevne znanosti,
zaboravljenoj, davno izgubljenoj tokom mračnog doba i burne povijesti čovječanstva.
Herodot, grčki povjesničar iz 5.st., zvan otac povijesti, obišao je mnoge zemlje,
sredinom 5.st. Nabukodonosorov Babilon. Opisao je tako Babilonsku kulu i njenu
veličanstvenu ljepotu, da mu suvremenici nisu vjerovali.
Citat:“U Asiriji postoje mnogi drugi veliki gradovi, a najznamenitiji je i najmoćniji
među njima bio Babilon, gdje se nalazila, nakon propasti Nina kraljevska palača, a taj je
grad izgledao ovako:Leži u velikoj ravnici, a podignut je u obliku četverokuta, čija je
svaka stranica dugačka stotinu i dvadeset stadija, sve u svemu opseg grada obuhvaća
četiri stotine i osamdeset stadija.
Najprije ga okružuje jarak dubok, širok i napunjen vodom, a iza njega se nalazi
zid širok pedeset kraljevskih lakata, a visok dvije stotine lakata.Na vrhu zida izgradili su
za oba njegova ruba niz kula na kat u paru tako da gledaju jedna prema drugoj, između
kula ostavili su prolaz za četveropreg .Uokolo zida postavljeno je stotinu vrata, a sva su
mjedena...
U središtu svakog od dijelova grada bila je sazidana građevina, u jednome
kraljevska palača sa velikom i snažnom ogradom koja ju je okruživala, u drugome
svetište Zeusa Bela s mjedenim vratima, nepromjenjeno sve do dana današnjeg, u obliku
četvorina sa stranicama od dva stadija. Usred svetišta izgrađena je čvrsta kula od jednog
stadija u širinu i dužinu, a na toj kuli podignuta druga kula, a na njoj treća i tako dalje,
sve u svemu osam kula. Stepenice su bile visoke i do 80 cm.
Na sredini uspona nalazi se odmorište sa sjedalicama za odmor, na kojima mogu sjesti i
otpočinuti oni koji se uspinju. Na posljednjoj se kuli uzdiže veliki hram: u hramu je
podignuta velika ležaljka s lijepim pokrovom, a uz nju je zlatni stol. No, ovdje nije
podignut nikakav kip božanstva, niti ijedan čovjek ovdje provodi noć, osim jedne domaće
žene, koju je, između svih, kako kažu Haldejci njegovi svećenici, izabrao bog ( Zovu
ga“Hram za Mardukovu svetu svadbu“)
Analiza:
15
- Kraljevski lakat, dimenzije su negdje različite, procjena, da se radi o:
(21,6x50x202,5=21870000, ½ površine Sunca)?Autor navodi podatak za prve dvije donje
kolone zigurata!
-Grad u obliku četverokuta, duž.str.120 stadija x 4 = 480 stadija;
-184,32x1200 =22118,4/2(11059,2, dva lunarna ciklusa);
-22118,4x4=88473,6, osam ciklusa;
-120x120 = 14400/4(3600);
-3600x72 = 25920x4;
Površina grada Babilona mogla je računati četiri precesije ekvinocija pomoću kretanja
sjena Sunca.
Svetište Zeusa Bela:101,25 mjedenih vrata x72=729000/1,6=455625 (četiri solarna
ciklusa od 11390,625);Šema solarnog ciklusa:P.Sunca/udaljenost do Mjeseca-
4374000/384=x.
Jarak, ispunjen vodom,štiti Grad, također je dio kalendarske šeme, ne znamo dubinu i
širinu (sl. nalazimo kod Platona, Stonhengu i na većini lokaliteta), pa ga izostavljamo,
moguća je procjena!
- Četvorina sa osam stadija ukupno ili duž.str. od dva stadija:184.32x2=36864 ili
25,6x2x72(51,2);Krug su računali:51,2x7,03125=360;
-36864/72=512x512(262144x72 (18874368);
-18874,368:147,456x128;
Ovu šemu, (sfinga x horus) smo imali na Crvenoj piramidi u Egiptu na
mnogim lokalitetima po svijetu, piramidama Maya, Labirintu Katedrale u Chartresu i
drugdje.Crvenu piramidu smatraju majkom egipatskih piramida - polegnutim ziguratima,
kojima su popunjene praznine između stepeništa (pr. Zoserova piramida).Egipćani su
modificirali zigurat, izgradili ga od kamena, popunili prazninu između terasa i stepenica.
-184,32/72x8=204,8x72=147,456x4str (184,32x2=368,64);
Njemački arheolog Robert Kaldewey smatra, da je otkrio ostatke zigurata
Etemenanki, navodi, da je imao stranice duž. 90 m.i visinu od 90 m. Herodot spominje
visinu preko 200 m., sedam nivoa. On se nalazio unutar zidina, kao i Ištarina vrata i
Semiramidini viseći vrtovi. Ne zna se točno, na što se odnose njihovi podaci, možda sa
16
povišenom platformom je imao osam nivoa ili je identificirao drugi zigurat, bilo ih je
više?
Spominju se različiti jezici, što je dokaz , da su za gradnju Kule dovedeni
radnici iz cijelog babilonskog carstva, više gradova-država, gdje je bila mješavina više
naroda.
b) Podaci arheologa Kaldaweya:
-90x90=810x4=202,5;
-90x584/365=144x90x4=51840;
-51840x365/584=32400;
-32400x1,35=4374000/4(1093500);
-8100/7,03125=1152;
-1152x72/2/1,6=25920;
Herodot:202,5x72=145800 (x3);
-202,5x4=8100 x 584/365=12960 (1/2 prec.ekvin.).
Na vrhu se nalazio kip sa isukanim mačem, je li to pobuna čovjeka protiv samog
boga, jesu li poplave prirodne pojave ili prokletsvo srditih bogova? Na sličnim crtežima
smo vidjeli Aztečko sjećanje na pradomovinu njihovih očeva Aztlan, na kuli kip sa
isukanom sabljom, okružen sa svih strana vodom i brodovima, to su rekli Indijanci
Montezumi, da je spomen na potonuli otok Atlantidu, u Dubrovniku podignutu mačetu
vidimo na Orlandovu stupu.
c) Ištarina vrata
U religiji Mezopotamije božica Ištar je dvojnica zapadno-semitske božice Astarte,
poistovjećena je sa semitskom božicom Ninana.Član je trijade bogova - s bogom Sunca
Šamašom i bogom Mjeseca Ninom, povezuju je sa zvijezdom Venerom, u kasnijim
mitologijama je kraljica svemira.U Grčkoj joj je slična Demetra, u Egiptu Izida.
17
U Mezopotamiji je bilo oko 3 000 bogova, za svako područje ljudskog života i pojavu u
prirodi posebno božanstvo, svaki grad je imao svoga boga, kojemu se gradio stepeničasti
hram u obliku kule, na vrhu zigurata kapelica ili hram za boga.
Na glinenim pločicama klinastim pismom zapisani su glavni bogovi:
_-Sin, bog Mjeseca, u nekim gradovima Nana;
-Šamaš, bog Sunca;
-Enki, bog Merkur;
-Ištar-božica nebesa, ljubavi i rata, plodnosti, zaštitnica hramske prostitucije, kraljica
noći, simbol Venere;
-Nergal, bog Marsa;
-Ninurta, bog Saturna;
-Enlil (Marduk), bog Jupitera;
Ištar je bila vrhovno žensko božanstvo drevne Mezopotamije, zaštitnica gradova
Ninive i Arbele.U mitu o Ištarinom silasku u donji svijet, doznajemo da je ubija sestra,
sluge ožive, potom dolazi do svetog vjenčanja sa Tamuzom, koji boravi pola god. u
donjem, a pola godine na zemlji, što simbolizira plodnost i obnavljanje prirode u proljeće.
isti mit nalazimo u Egiptu o Izidi i Ozirisu.
Nazivaju je „kraljicom, božicom proljeća, sjajno svijetlo, odjevena u sjaj, ljubljena od
neba i zemlje“.
Jedno od osam gradskih vrata posvećena su ovoj božici, to su najčuvenija i najljepša
vrata, visoka oko 15m. sa tri nivoa, danas su u berlinskom muzeju.Ukrašena su zupčastim
ukrasima i ocakljenim modrim ciglama s reljefima i zmajevima u naizmjeničnim
redovima. Dužinom „Ulice procesije, široke 22m. protezali su se zidovi bogato ukrašeni
slično vratima boginje Ištar (Izvor:Prapovijest i prve civilizacije, Europapresholding
d.o.o., Zagreb).
Ištarine dveri, Darwaza D Ištar, osma kapija za unutrašnjost Babilona, sagrađena
575.g. pr.Kr. na sjevernoj strani Grada.Replika njenih dvera je obnovljena na osnovu
nalaza Roberta Kaldaweya i nalazi se u Muzeju Pergamon u Berlinu. Kroz ta vrata se
svake nove godine kretala procesijska povorka sa bogovima kroz grad.Dimenzije vrata su
14m. visine i 30 m. širine. Vrata su posvećena božici Ištar, krov i vrata su napravljena od
18
cedrovine, zidovi od plavo ostakljene gline sa Mardukovim zmajevima i turovima.U
unutrašnjosti Mardukovi zmajevi muš-muš i lavovi (Lav je njezina kultna životinja).
Kakve astronomske zapise možemo pročitati na Ištarinim vratima?
Dimenzije:
Visina:14,0625m.;
Širina:30m.;
-14,0625x30=421,875 (x 8-era vrata, dva Horusa 168,75x2 = 337,50x72);
-14,0625x584/365=22,5;
-22,5x30=675;
-337, 50/2=168,75, Horusovo oko;
-168,75x584/365=2700x2;
-14,0625x8x72=8100;
-8100x270=21870(1/2 P.Sunca);
-303,75x72=10935x2=1/2 P.Sunca;
-421,875x8=33750x72(243000);
-243 000x365/584=151, 875 mil., udaljenost do Sunca;
-48x8=384;
-421,875x8x384=12960, !/2 prec.ekvin.;
Možda i god. gradnje u stepenima precesije ekvinocija predstavlja značajan podatak
(576x72/1,6)?
Da li su visoka 15m. ili 14,0625/3 nivoa, kako se negdje navodi, a širina 30,72,
rezultat je tada drugačiji?
-14,0625/3x72x3=101,25;
-14,0625/3x584/365=75(x3=225x72-16200x270,4374000);
-225x8x72=12960, prec.ekvin.;
-101,25x72x22,5x8/96=P.Sunca!
Šeme mogu računati manje i veće vremenske jedinice, nisu u pitanju samo dani.
Ištarina vrata su poput kozmičkog kalkulatora mogu računati brojne podatke, dio
su lunarno-solarnog kalendara i zvjezdane šeme Grada.
1.) Analiza Smithove pločice
19
Tzv.Smithova pločica, objavljena u knjizi Dvanaesti planet autora Zecharia Sitchina
je povod za ovaj članak. Iz nje doznajemo, da je umjetno podizanje platformi, na kojima
se postavljala oprema za svemir, proizlazila zbog nizine u Mezopotamiji. Građevine su se
gradile u rasponu od poljskih koliba do stepenastih platformi, od baze do vrha su vodile
trostruke stepenice i iskošeni usponi, gdje je bilo boravište boga. Okruženo je ravnim
dvorištem, gdje se čuvala njegova „ptica“ i „oružje“.Gradnja je išla „stupanj“na
„stupanj“, sa dvije „prstenaste antene“ sa visinom od tri stupnja (3x72x2x584/365).To je
vidljivo na pronađenim pečatima...
„Marduk je tvrdio da je zigurat i hramski sklop u Babilonu (E.SAGIL) izgrađen po
njegovim vlastitim uputama, a u skladu sa zapisima“Višljeg neba“?
Kakvi astronomski zapisi su na ziguratu?
Pločica je nazvana po Smithu koji je odgonetnuo, a analizirao Andre Parrot.On je
„ustanovio da je zigurat, koji se sastoji od sedam stupnjeva, bio savršeni četverokut,
kojem je prvi nstupanj ili osnova imala stranicu dugu 15 gara. Svaki sljedeći stupanj bio
je manji prostorno i u visinu, izuzev zadnjeg ( božije boravište) koji je bio viši od ostalih
“Kalendarski je veći, jer se visine računaju sa Venerinim godinama i stepenima
precesije.“Cjelokupna visina opet je iznosila 15 gara, tako da građevina nije bila samo
savršeni četverokut, već također i savršena kocka „
Gar, koji se koristi u ovim mjerenjima, je ekvivalent 12 lakata-otprilike 6 m. i 20
stopa“(L.C.Stechini, Dvanaesti planet).Naučnici su dokazali, da je ta astronomska mjera
primjenjena i na udaljenost gradova.
Na Kuli i ziguratu je primjenjena metodologija, koju smo upoznali na brojnim
svjetskim lokalitetima od Platonove Atlantide kroz staru i antičku povijest, to je
univerzalni povijesni ključ i naslijeđena šifra drevnih civilizacija. Mjere su samo
različitih naziva. Uz pomoć drevne znanosti ćemo odgonetnuti astronomske zapise na
ovom ziguratu?
Susrećemo još neke mjere koje još ne znamo, kakve su to mjere u Babilonu gar i beru,
koje su primjenjene na udaljenost starih gradova i ziguratu?Tu su i druge mjere - stadij,
km., hektar, sfinge, sjene i zrake Sunca, stepeni precesije i.t.d. Kada doznamo značenje
20
gara, vjerujemo, da će Smithova pločica sama progovoriti kao sofisticirana naprava i
razotkriti svoje tajne, ona je pravi kozmički kalkulator, s kojim možemo računati.
Citat:“Gar, koji se koristi u ovim mjerenjima bio je ekvivalent 12 lakata-otprilike šest
metara ili 20 stopa.Dva učenjaka , H.G.Wood i L.C.Stecchini, pokazali su da je sumerska
seksagezimalna osnova, broj 60, odredila sve osnovne mjere mezopotamskih zigurata
.Tako je svaka strana mjerila tri puta po šestdeset laktova u svakoj osnovi, što je ukupno
iznosilo 60 gara“(Slika br.22).
-6m.=20 stopa;
- stadij:184,32/600=30,72x20 (6,144m.);
-6,144x60x4str.=147,456,sfinga, lunarni aspekt), samo jedna str.15x6,144;
-Sa laktom se ne dobiva precizan podatak, jer su ga različito računali (22/7/6x12?).
Ako je dužina str.zigurata iznosila 60 gara, to iznosi:6,144x60 =
368,64x4str.(1474,56, ili 204,8, sfinga, lunarni aspekt).
-368,64/72=51,2x51,2=262,144;
-262,144x72=18874,368!
92,16x576=53084,16/72=737,28 ;
Zigurat ima kvadratnu osnovu: 15x15x61,644/4=345,6x4;
-345,6x4x365/584=864x50,625=4374000;Njegova p. odgovara umanjenoj p.Sunca!
Ovu mjeru smo otkrili na piramidama Maya, u spilji Shočihalko, penjali se s njom
uz Zoserovu i Crvenu piramidu, premjeravali hramove, zidine i ravnicu
Atlantide.Računali smo s njom visine i dužine stranica, lunarne cikluse
(6,144x2/360x144/16 ili 6,144x72/4 ciklusa). Na kraju smo ustanovili, da je njezin
ekvivalent u Ven..g. i danima udaljenost Zemlja-Mjesec 3,84 x584/365=6.144!
Gar 6,144 mjeri na ziguratu od osnovice prema vrhu, a obratno 384 sa vrha do baze po
sredini tablice x 4 str.?
Ne zaboravimo pravilo, odnos Zem.g. u bazi/Ven.g. u visini!I stepeni precesije
mjere visine, zavisno od dužine vremena i ciklusa!
Upoznali smo ovu mjeru, s njom računali i družili se, ali joj nismo znali ime.Pisali, da se
gar penje sa pticom i oružjem uz zigurat Babilonske kule, gdje Marduk sa glavnom
svećenicom, odabranom ženom, mjeri Nebo, provjerava poskakivanje Zemlje, srdzbu
bogova i poplave, svoju gradnju „po uputama višnjega Neba“.
21
Na Smithovoj pločici postoji sedam nivoa, etapa, stepeništa. Herodot navodi osam,
možda sa platformom ili opisuje drugi zigurat? Na jednoj strani su stepeni precesije od
osnove prema vrhu, od 33-75, po sredini od vrha prema bazi je 15 gara, s druge strane od
baze prema vrhu 15x432, različito raspoređeni. U tom broju je šest stepena precesije, a
zapravo predstavlja sjene i zrake Sunca s kojima mjeri njegovu udaljenost
(432x365/584=270x1620).Je li za početak uzeta geografska širina Babilona ili neki
događaj, kao spomen, od kojeg se mjere ovi kalendari (n.pr.potonuće
Atlantide:9584,64/72=133,12/4?), ili pčetak računanja ovog kalendara.
Autor pita, kojim se kriterijem rukovodilo za određivanje vrijednosti svakog
slijedećeg stepena u visinu? Zigurat je poput kozmičkog kalkulatora. Smith je dobro
konstatirao, da su u pitanju astronomski podaci, računao je sa laktom i stepenima
precesije
Šta predstavljaju brojčani zapisi na ziguratu, u kakvom su međusobnom odnosu tri
kolone, isto pravilo važi za sve četiri stranice (x4)?
Opće napomene:
Primjenjen je heksagezimalni sistem, u osnovi je broj 60.
U visinu računa sa 75 stepeni precesije ekvinocija (75x4str.zigurata x72/60=360 stepeni);
-15 gara u bazi x 6,144=921,6/60=1,536x72 (11059,2, lunarni ciklus);
-75x15x4x72x1,35=4374000;
Kvadrat:75x75x72=405 000/60x4 (27000).Ovaj broj sa sjenom Sunca mjeri
njegovu P.(16200x270,00);
Radi usporedbe i lakšeg računanja ovo je dužina baze Velike piramide:921,6 /4 =
230,4; To je ½ stadija, mjere za dužine i vrijeme, kalendare.Na njoj možemo računati
sjenu Sunca, s njom njegovu površinu:1,35x230,4-230,4x2=162 (x270=43740,00);
Možemo mjeriti i udaljenost Zemlja-Mjesec:2304/384=6;
Sa nagibom od 45 stepeni:45x72x1,35x4 str.=4374000 P.Sunca;
-45x4str.x72=12960,(1/2 prec.ekvin.);
-Kvadrat nagiba:45x45/4x72x4/1,6x48;
-Gar:15x15x72=16200x270(sjena Sunca);
-Osam solarnih ciklusa (11390,62),9112,5x48/60/1,6=4556,25, četiri solarna ciklusa;
Zigurat je bio savršena kocka, kvadrat.
22
-15x15x6,144=1382,4(/4=345,6);
-345,6x6,144/72=14,456, dvije sfinge x4 ili stadij x4(2,56x2,56=65,536x72, ova šema
nam je poznata kao kler sa Atlantide!
-1382,4/60=23,04/3,84(0,06);
-345,6x584/365=5529,6x4=221184/2 lunarna ciklusa od 11059,2;
-15x432=6480x4str.=25920, prec.ekvin.;
-6,144x584/365=3,84, udalj.do Mjeseca;
Smithova pločica omogućava neograničen broj matematičkih operacija.
Razmak između sedam nivoa nije isti, jer mjere različite podatke, u bazi dva nivoa,
zatim slijede četiri nivoa, potom vrh, svaki se drugačije računa i mjeri vrijeme, različite
kozmičke podatke: n.pr. šest nivoa od šest stepeni prec.ekvin.(6x6=36 x72) =(432x6)!
Sukladne su strane A. i C., lijeva i desna strana vizuelno;
Autor navodi, da su se“stari gradovi nalazili šest berua udaljeni jedan od drugoga,
a da to iznosi otprilike šezdeset kilometara ili trideset i sedam milja“. Bilo ih je osam.To
su:Eridu, Larsa, Nipur, Bad-Tibira, Larak, Sippar, Shuruppak i Lagash.
Računaćemo sa miljom i kilometrom.Milju se računa na bazi kretanja sjena Sunca.
-37x1620=5994;
-37,4625x1600=5994;
Ova šema kao odnos baze i vrha je primjenjena na mnogim piramidama i spomenicima,
pa i na Velikoj piramidi u Gizi.
Nije to bilo samo znanje o kretanju, udaljenosti i površini planeta i Sunca, već su s tim
podacima precizno mjerili vrijeme i kalendare.U prvoj fazi empirija, praćenje i bilježenje,
kasnije matematički proračuni.
Broj stepenica zigurata ima posebno značenje, sedam stepenica- sveti broj, sa
četiri predstavlja - zemlju,zrak, vatru, vodu?
2.) Babilonske mjere:
a) Mjera BERU:
23
Autor navodi, da su se“stari gradovi nalazili šest berua udaljeni jedan od drugoga,
a da to iznosi otprilike šezdeset kilometara ili trideset i sedam milja“. Bilo ih je osam.
To su: Eridu, Larsa, Nipur, Bad-Tibira, Larak, Sippar, Shuruppak i Lagash.
Računaćemo sa miljom i kilometrom. Milju se računa na bazi kretanja sjena Sunca.
-37x1620=5994;
-37,4625x1600=5994;Ovaj broj na piramidama je odnos visine u Venerinim
godinama/dužinu u Zem.g.(37,4625x584/365=59,94).
Ova šema kao odnos baze i vrha je primjenjena na mnogim piramidama i
spomenicima, možemo je naći i na Velikoj piramidi u Gizi.
Umjesto km., često su upotrebljavali milju-1620, nju tvore sjene Sunca na određenoj
dužini građevine. S njom dobijemo isti podatak, ako pomnožimo 37,4625 x1600 ili
37x1620, prvi se odnosi na visinu u Ven.g., a drugi na duž. u Zem.g.
-1620x60=9720 x 365/584=607,5x72=4374000,P.Sunca!
-37,4624/6=62,4375;
-83, 25x72 (5994);
-59,94/6=9,99;
Mjera beru iznosi 9,99 km., a udaljenost između starih gradova šest berua-59,94
km.? Jesu li ovu mjeru preuzeli Egipćani za „Eneadu bogova“?
b) Mjera GAR:
Citat:“Gar, koji se koristi u ovim mjerenjima bio je ekvivalent 12 lakata-otprilike šest
metara ili 20 stopa. Dva učenjaka , H.G.Wood i L.C.Stecchini, pokazali su da je
sumerska heksagezimalna osnova, broj 60, odredila sve osnovne mjere mezopotamskih
zigurata .Tako je svaka strana mjerila tri puta po šestdeset lakata u svakoj osnovi, što je
ukupno iznosilo 60 gara“(Slika br.22).
-6m.=20 stopa;
- stadij:184,32/600=30,72x20 (61,44m.);
Ako je dužina str.zigurata iznosila 60 gara, to iznosi:61,44x60x3 = 11059,2;
Na četiri str. to iznosi 44236,8, to su lunarni ciklusi, vjerojatno zapisano na vrhu zigurata;
-60 gara 368,64x4str.(1474,56, ili 204,8, sfinga, lunarni aspekt).
-368,64/72=51,2x51,2=262,144;
-262,144x72=18874,368!
24
92,16x576=53084,16/72=737,28 ;
Zigurat ima kvadratnu osnovu, broj je poznat sa egipatskih piramida i drugih
građevina
(147,456x128).
Ovu mjeru smo otkrili na piramidama Maya, spuštajući se u spilju Shočihalko,
penjali se uz Zoserovu i Crvenu piramidu, premjeravali hramove, zidine i ravnicu
Atlantide.Računali smo s njom visine i dužine stranica, lunarne cikluse
(6,144x2/360x144/16 ili 6,144x72/4 ciklusa). Na kraju smo ustanovili, da je njezin
ekvivalent udaljenost Zemlja-Mjesec 38,4 x584/365=61,44!
Upoznali smo je, s njom računali i družili se, ali joj nismo znali ime.Znali smo, da se
gar penje sa pticom i oružjem uz zigurat Babilonske kule, gdje Marduk sa glavnom
svećenicom, odabranom ženom, mjeri Nebo, srdzbu bogova i poplave, provjerava svoju
gradnju „po uputama samoga Neba“.
Iako je u ruševnom stanju, sa astronomskom analizom ćemo protumačiti značenje
zigurata i Smithove pločice, Kulu ćemo osvojiti sa mjerom gar.
Na Smithovoj pločici postoji sedam nivoa, etapa, stepeništa. Herodot navodi
osam.Vjerojatno se ne računa Mardukov hram kao stepenište. Na jednoj strani su stepeni
precesije od osnove prema vrhu, od 33-75, po sredini od vrha prema bazi je 15 gara, a s
druge strane se niže od baze prema vrhu 15x432.U tom broju je šest stepena precesije, a
zapravo predstavlja sjene i zrake Sunca s kojima mjeri njegovu
udaljenost(432x365/584=270x1620).
Autor pita, kojim se kriterijem rukovodilo za određivanje vrijednosti svako slijedećeg
stepena u visinu? Ovdje je primjenjeno niz varijabli , da bi se moglo pratiti i računati više
podataka istovremeno. Zigurat je poput kozmičkog kalkulatora.Smith je dobro
konstatirao, da su u pitanju astronomski podaci, računao je sa laktom i stepenima. Treba
ići dalje, jer lakat i stadij kod raznih naroda su imali različite veličine, ovdje se radi o
preciznosti, pa valja izračunati primjenjenu vrijednost posredno kao kod mjere gar i beru,
ali još puno drugih podataka izračunati.
Analiza:
-15 gara u bazi x 6,144=921,6;
Dobili smo, radi usporedbe i lakšeg računanja, bazu Velike piramide /4=230,4;
25
To je ½ stadija, mjere za dužine i vrijeme, kalendare.Na njoj možemo računati sjenu
Sunca:1,35x230,4-230,4x2=162(x270=43740,00);
Sa nagibom od 45 stepeni:45x72x1,35x4 str.=4374000 P.Sunca;
Pišu, da je zigurat savršena kocka, kvadrat.
-15x15x6,144=1382,4(/4=345,6);
-345,6x584/365=5529,6x4=221184/2 lunarna ciklusa od 11059,2;
-15x432=6480x4str.=25920, prec.ekvin.;
-61,44x584/365=384, udalj.do Mjeseca;
Razmak između sedam nivoa nije isti, jer mjere različite podatke, n.pr. šest nivoa od šest
stepeni prec.ekvin.(6x6=36 x72) =432x6!Na obe strane jednako.
c) Babilonski „dugi broj sa 15 znamenaka“?
195 955 200 000 000
Pisci i znanstvenici se propituju, kakav je to Babilonski „dugi broj“sa 15 znamenaka?
Odgovor:11340x1728/000 000 0;
a)11340+50, 625=11390, 625, solarni ciklus;
-50,625x3=151875, udaljenost do Sunca;
-50,625x72/1,6=2278125, dva solarna ciklusa;
Broj tvori sjena Sunca na dužini 230,4x1,35- 230,4=81;
-81x365/584=50,625 Ven.g. ili step.prec., zavisno, što računamo;
On sadrži lunarni ciklus:
11059,2
280,8
+ 50,625
----------------
11390,625-solarni ciklus !
Ciklus 187,2 x 1,5=280,8;
-11340/384=29,53125x12(354,375, lun.godina).
26
Sa udaljenošću do Mjeseca i ciklusom računali su dužinu njegove godine, poznavali su
odnose kretanja i međusobnu udaljenost.
b) 1728 (153,6x72, lunarni ciklus 11059,2/64);
-1728x6,4=11059,2:
Možda vas zanima, kako „nastaje“ broj 1134,(n.pr.g. početka gradnje Katedrale
u Chartresu) i broj dana u mjesecu: njega formira sjena Sunca na 1/8 dužine
prec.ekvin.(3240x1,35-3240/384);Čini se, da je cijela povijest računanja vremena i
kalendara bazirana na sjenama Sunca, nisu se bez razloga zvale solarne dinastije.
Često nalazimo na objektima broj 345,6 Ven.g. u vis./552,96 Zem. g. u dužini,
polovica lunarnog ciklusa kalendara x 4 ili 6!
27
Autor Zacharia Sitzhin u knjizi Dvanaesti planet, pita, koji je faktor određivao visinu
pojedinog stupnja?
Uvod-analiza podataka na Pločici:
Označimo tri kolone sa slovima A.,B., i C.:
Na str.C-desno,.podaci se pribrajaju, množe sa šest stepeni prec.ekvin., zatim dijele kroz
jedan stepen, rezultat upisuje iznad kolone na str, A, na višoj razini za jedan stepen
zigurata. Zašto?
Jedinica na strani C.iznosi 432m.-g., odnosno šest stepeni prec.ekvin., razmak na
stepenima, kolonama na str.A. također je šest stepeni (osim između prve i druge u bazi
zigurata), one se zbrajaju i upisuju iznad slijedeće kolone gore lijevo!
(5,5x432/72=33;8,5x432/72=51;9,5x432/72=57;10,5x432/72=63;
11,5x432/72=69;12,5x432/72=75;
Sa brojem četiri na vrhu:15x432=6480x4str.=25920, precesija ekvinocija;
Horusove zrake Sunca.432x365/584=270x15x4=¸16200x270, površina Sunca
(4374000);
Razlika od 18 step. iizmeđu prve i druge kolone od baze je 18x18/4x1,35
=10935x4(4374000,P.Sunca).Četiri kolone od 51 do 75 iznose 24 stepena, jednake su
zbiru na strani C,(432x4/72=1728).
Kvadrat broja može mjeriti prec.ekvin.:Stepeni:24x24/4x72/1,6 (25920);
Razlika u dvije kolone desno od 5,5-1 iznosi 4,5x4/2 (972x365/584/4x72, udaljenost i
P.Sunca), odgovara razlici od 18 stepeni na lijevoj str., pomnožena sa brojem četiri.
Pri vrhu,str.C- desno:2,5x432 (4320/72=60), na dva mjesta x4str.iznosi 480x9112,5=
P.Sunca!
Na slici je jedna stranica, a postoje četiri kao na piramidi, pa se računa ukupan iznos
za sve strane!
Sa razlikama između kolona ili u nekolike sa jednakim iznosom x str. 4,. mjere se
drugi podaci!
28
Srednja kolona računa druge podatke, mjeri od vrha ka bazi 384-udalj.do
Mjeseca, a prema gore gar-6.144!
U Babilonu je bio u upotrebi heksagezimalni način računanja, pa je broj šest ili
šestdeset, pored ostalih mjera, ovdje primjenjen, jer je s njim lakše računati u odnosu na
raniju upotrebu desetke.
Osim prva dva nivoa, na ostalim je udaljenost šest stepeni precesije, s druge strane je broj
432 u korelaciji, iznosi isto šest stepeni precesije.
U suprotnom pravcu to su sjene i zrake Sunca koje se kreću preko stepenika
(432x365/584=270x4x4str.=4320/60(72), ili za cijelu str.:
-270x15x4=16200x270(4374000,p.Sunca);
-Str.A.=str.B:24x72(432x4-1728g.).
-1728x2=345,6x584/365=5529,6 (1/2 lunarnog ciklusa);Može se računati za sve četiri
str.!
Ovo nije nekakav rebus, već sofisticirana pločica za mjerenje vremena i kalendara i
mnoštvo drugih kozmičkih podataka. Zapisana je babilonska znanost, pa i astronomija
klinastim pismom na glinenim pločicama, ova, vjerojatno, predstavlja Mardukov zigurat i
podatke na njemu.
Ovo je babilonska astronomija, lunarno-solarni kalendar koji mjeri vrijeme sa
svim pratećim podacima da budu međusobno sukladni - precesija ekvinocija, lunarni
aspekt sfinge, solarni sa sjenama Sunca, pločica djeluje poput sofisticirane naprave, mjeri
precesiju ekvinocija, svojevrsno je vremensko računalo, poput kocke, savršeni kvadrat,
može računati u svim smjerovima, jednom gar, drugi put udaljenost do Mjeseca, šest
stepeni kao zrake Sunca i.t.d.
Položaj sjena Sunca i Mjeseca na njemu pokazuje vrijeme!
Herodot opisuje ukupnu visinu jednog zigurata preko 200 m,vjerojatno 202,5 i
dužinu str. od 90 m. Možda se radi o 28,125x72=202,5 (151 875/202,5=75x4x202,5x 72-
udalj. do Sunca?
Sedam je savršeni sveti broj, ali to nije obična sedmica.On je dio stepena precesije,
broji visine-stepene i Ven. g. Broj četiri i broj sedam stepeništa na ziguratu imaju
posebno značenje. Sa brojem nivoa zigurata se može izračunati površina Sunca?
(7,03125x72=50,625x72x4 (2278125x4=9112,5x48) ;
29
-7,03125/75=93,75x4?;
-7,03125/15x460,8;
-7,03125/90x72=5625);x4x225,
-2925x72/4=364501,6x4x91125;
Porijeklo ove sedmice :(7,20000 -7,03125=168,75, Horusovo oko),
-168,75x365/584=270, sjena Sunca x 365/584=253,125x72x96/2!
- Krug 360/7,03125=5,12. Znanstvenici će reći, da je nemoguće krug podjeliti na sedam
jednakih dijelova, Babilonskom astronomima je to moguće, ali sa kozmičkim brojevima,
Horusom i Sfingom.
Rekapitulacija analize :
Na ziguratu su na jednoj stranici tri kolone brojčanih zapisa, označit ćemo ih sa
slovima: A, B i C. radi lakšeg računanja i praćenja:
A.
Na ovoj strani su stepeni precesije ekvinocija od 33-75, oni su usklađeni sa
podacima na strani C
-Između prvog i drugog stepena je najveći razmak od 18 stepeni (51-33), to je baza,
temelj zigurata, pa je i najveći (18x72x4str.), na daljnja četiri nivoa razmak iznosi šest
stepeni, vjerojatno taj dio mjeri druge podatke. Treba imati na umu, da su četiri strane
zigurata, pa je ukupni zbir x 4;
-33x72=2376;Na strani C.je u nizu broj 432(772x6), naveden je broj 5, 5;
-5,5x432=2376, što odgovara broju na str.A.To pravilo neće važiti u svim kolonama, koje
će računati druge podatke.
Prema vrhu površina i visina stepeni se smanjuje, ali zbir podataka se povećava (stepeni
precesije 75, gar i sjene Sunca), u vodoravnim kolonama jednake su četiri kolone na
str.A. i B., na njima se računaju ciklusi.Vrh je veći, on je božije obitavališta, okruženo
dvorištem, predstavlja 384x4x4str.=6144x72/4 lunarna ciklusa 44236,8/4);
Ako računa sa garom:6,144x4x4str.x72 /6=11059.2 ili 384x16x72/4=11059,četiri lunarna
ciklusa.
30
To je samo vrh na četiri str. i posebno četiri kolone sa istim razmakom i brojčanim
veličinama.Mogu se računati sa15 gara, ukupnim iznosom.
Pr. kvadrata:15x15=60x6,144/4 (921,6, četiri sfinge ili dva stadija
(2,56x2,56=65536x72=4718592x4, sfinga x horus!);
Mjeri lunarni i solarni aspekt.
-75x4str.x72=21600/60=360;
-na istoj razini:12,5x4x432=21600/60=360;
-384x4x4str.=6144x72 (442368/4 lunarna cilusa);
-u suprotnom za vrh:4x4x6,144=98304x72/(7077888/64 lunarnaciklusa);
Može se računati i ukupan broj 15x4x6,144 ili x384, zavisno od položaja i smjera;
B.
Dok kolone A. i C. mjere podatke od baze ka vrhu zigurata, mogu i obratno, ali
tada imaju drugo značenje, kolona B. u sredini ide od vrha ka bazi.Što računa u tom
pravcu, a što obratno od baze prema vrhu?
Primjećujemo razliku u kolonama (ukupno:15;13;10 od baze ka vrhu, zatim razmak
prelazi na 1,5 u četiri kolone, na vrhu broj iznosi četiri!). Što predstavljaju ovi brojevi?
Nedostaje lunarni aspekt i mjera gar, stara babilonska mjera, radi se o astronomiji i
lunarno-solarnom kalendaru, pa je, vjerojatno, u pitanju gar.
Ovdje možemo računati gar 6,144) i njegov ekvivalent u Ven. g.(384), mjeri
udaljenost do Mjeseca, on računa sfingu (384x384), a dvije sfinge stadij
(147,456x2x365/584=184,32).
Računati treba sa brojem 15 i razlikama, tako ćemo znati šta znači red ukupno, a što
pojedine kolone ili više njih, koje imaju iste brojeve.Po drevnoj metodologiji visina ide sa
Ven.g. i stepenima prec., baza, dužina sa Zem.g.
Je li to lunarni aspekt, kakve on ima veze sa precesijom ekvinocija?
To je gar:6,144x15=921,6 x 4str.(368648/72=512m ili 128x4);
Ovdje imamo Horusovo oko, ovo je baza Velike piramide u Gizi, predstavlja ½ stadija,
drevne mjere za dužinu i vrijeme (184,32/2);
Gar:15x4=60x6,144 (368,640x72x2);
-384x60x72/4=25920;
31
-921,6x365/584=576x72, opet možemo izračunati prec.ekvin.;
Gar:6,144x365/584=384, udaljenost do Mjeseca, lunarni aspekt;
-384x15=5760x72 (4147,2 /1,6=25920x), može mjeriti vrijeme u četiri precesije;
Na samom vrhu su četiri gara:384x4x4str.x72=44236,8, četiri lunarna ciklusa od 11059,2
(dva gara:6,144x2=12288x360);
-Četiri kolone: 1,5x384x4=230,4x4 (921,6x72/6 lunarnih ciklusa od 11059.2)
Zigurat kao kocka::921,6x921,6=128x128=16384x72x16=147,456x128);
Gar 6,144x1,5x4 kolone x 4str.=147,456, sfinga je lunarni aspekt (384x384);
Njihov bog Mjeseca se zvao Nana.
C.
Na ovoj strani i koloni od baze prema vrhu je 15 brojeva 432 x 15, u njemu je šest
stepeni prec.ekvin., ukupno računaju ¼ prec.ekvin. ili 6480g.u bazi.Ako mjerimo visinu
Ven.g. dobijemo: 432x365/584=270 sjenu Sunca koja klizi uz stepenište i mjeri
vrijeme;U pravcu baze je četvrtina prec.ekvin., dok prema vrhu su sjene Sunca.
-432x365/584x15x4str.=16200x270=4374000, p.Sunca.
Ove dvije strane računaju precesiju ekvinocija i sjene Sunca, solarni aspekt.
Sjena Sunca je Horusovo oko (168,75x584/365=270);
Mora postojati i lunarni aspekt. Samo jedna strana:384x15=5760x72=41472/1,6 (/72=360
ili 360x4str.=1440x72=103 680); prec.ekvin., mogu se mjeriti četiri, na svakoj strani
jedna-Ven/ Zem.!
-6,144x15x4=36864/2(18432 ili 256x256-655,36x72=47185,92);
To su dva značenja podataka u koloni B (3,84Ven, /6,144Zem.).
Autor je množio visinu prvog stupnja (5, 5 gara mjerom dvostrukog lakta i dobio
rezultat 33, drugi stupanj podiže na 51, a ostale za šest stepeni do 75.Smatra, da je to
povezano sa geografskom širinom, na kojoj leži Babilon?
To su: (33x72/5,5 =43,2), i (51x72/8,5=43,2).
Međutim, u daljnjim i višim redovima odnos je drugačiji, ali uvijek podaci u koloni A.,
gdje su u četiri kolone brojevi sa šest stepeni prec.ekvin., za jedan stepen više na strani A.
32
odgovaraju podacima u koloni C.(72x6=432x4 kolone).Ili:24x72=432x4(1728-na obe
strane).
-1728 (lunarni ciklus 11059,2/64); Na dvije
strane:172,8x2=345,6x64=2211,84/4=5529,6;
-5529,6/72=76,8:;
-76,8x76,8=5898,24x72/8=5308416, kružnica sfinge ili 1/8 stadija :230,4x230,4;.
Ako gledamo kvadrat, to iznosi u četiri kolone na četiri strane 4423,68, četiri ciklusa ili
12288x360.Može se izračunati 147,456x128!
C). Ovdje je je broj 432, koji iznosi šest stepeni precesije ekvinocija (6x15x72=6480), on
predstavlja 90 stepeni ili ¼ prec.ekvin., što iznosi 6480, na sve četiri str.25920.On može
računati slijedeće:90x90=8100;
-8100x72/4x3,P.Sunca;
-19440/3=6480;
-1944/8=243x365/584x360,P.Sunca! dalje (/3=194400).
Na ovoj strani se može računati solarni aspekt, jer se visina mjeri Venerinom
godinom, pa:432x365/584 =270x15x4str.(16200x270=4374000, P.Sunca!
Osnova je sjena Sunca, koja se kreće 1,35/1m.dužine.
Kao što površina i visina stepeništa-nivoa nisu iste, to ni brojevi nisu svuda jednaki.
Podaci strane A. i strane C su korespodentni, sukladni.
B.)Treća kolona ide sredinom od vrha sa sedmog nivoa prema bazi zigurata, ali
različito, vidjet ćemo radi čega. To je GAR.384/6,144,Ovdje iznosi 6,144x15=921,6 u
bazi, podatak kao u Velikoj piramidi računati pojedinačno 230,4 ili
zbirno:921,6x365/584=5760x72/1,6, dobijemo za rezultat prec.ekvin.To je 184,32/2,
mjere za dužinum i vrijeme.U drugom pravcu:6.144x584/365x15=147 456, sfinga,
lunarni aspekt kaalendara.
Dvije kolone sa strane idu od baze prema vrhu, a treća po sredini od vrha prema bazi i
računaju različite podatke, mogu biti i zbirni i računati s njima u suprotnom
pravcu.Zigurat se prema vrhu sužava, brojevi povećavaju, 90 ili 75.
Vrh, koji u stvarnosti predstavlja kapelu, ima četiri gara i 2,5 x 43,2, odnosno 15 stepeni
prec. ekvin, 84x6,144=245,76x72/16 ciklusa
33
-245,76x1080=265420,80x2=53084160, to je kvadrat /72=73728/2! Većina zigurata je
kvadratična kao Velika piramida u Gizi.
-75x75x72/4;
-15x15x6,144(225x6,144=13824/4=345,6);
Nivoi su različite veličine, najveća je baza i prva iznad nje, dalje idu šema:6
x72=432x6(2592)- 6,144x5=2160x72)-432x4=1728; 36+30,30,72+24=90,
-(2592-2160-1728);
Vrh broji 4x432x2,5=43200(x365/584x16200=4374000!):
Radi se o ziguratu na sedam nivoa, dvije kolone sa strane pločice, čiji brojevi se
prema vrhu povećavaju, ali ne jednako u svim redovima, druga kolona ide sa vrha prema
bazi, ali brojevi su također različiti.
Na jednoj strani su stepeni precesije ekvinocija od 33-75 stepeni, po sredini je mjera gar
koja računa od vrha prema bazi, s druge strane je broj 432, sedam stepeni prec.ekvin., po
visini predstavlja 6480 ili ¼ prec.ekvin. Mjereni Ven.g. u visini iznosi 270m., pa može
mjeriti vrijeme sjenom Sunca (270x162).Broj u sredini iznosi 61,44x15=921,6;Na dvije
str. 460,8x365x1,35-460,8=162.
-61,44x584x15=147,456, sfinga, lunarni aspekt kalendara.Ako se mjeri od baze prema
vrhu, rezultat je drugačiji:61,44x365/584=384, udaljenost io Sunca.može računati i
prec.ekvin.:384x15x72!
Za pretpostaviti je, da na kvadratičnoj osnovi sve strane jednake, pa ima 4 sfinge.
-147,4546x2x365/584=184,32;
-184,32/72=256x256=655,36,o ovoj dimenziji na osam kula piše Herodot, ona je
188,74368x2, (377,48736),susretali smo se na drugim lokalitetima po svijetu (Crvena
piramida, Južna Amerika i dr.).
Ovdje je kombinacija po nivoima, kako bi se istovremeno pratilo više podataka. To
se odnosi prvenstveno na razmak od 6 stepeni x 6, s druge str. 270x36 iznosi 9720
okomito;Moguće je u tri vertikalna niza prikazati brojčane rezultate i njihovu vezu.
S ovim podatkom se može računati:9720/4x365/584=udaljenosst do Sunca, x72,
površina Sunca.Trebalo je uskladiti različite astronomske podatke da su međusobno
sukladni horizontalno i po vertikali. (stepeni precesije, gar, sjene Sunca, cikluse).
34
Drevna znanost i metodologija su pomogli razumjevanju i dešifriranju tzv. Smithove
pločice i njenih astronomskih zapisa bez poznavanja klinastog pisma i upotrebe lakta kao
mjere, s njom smo došli do rezultata, spoznali Etemenanki i zapise Mardukovog „Višljeg
neba“.
„Ukoliko želite upoznati i razumjeti tajne Svemira, trebate shvatiti moć brojeva
3;6 i 9.“, Nikola Tesla
(3x6=18;1+8=9;3x72;6x72;9x72;666x72x2;3x6x9=43740,00;XxVen.g./Zem.g.?).
. Zaključak:
Mezopotamija, Plodni polumjesec, Bliski istok, „kolijevka čovječanstva“ je
napredna civilizacija, koja je dala ogroman doprinos razvoju znanosti i kulturnih
dostignućima mnogih naroda, ostavila traga na velikom geografskom i povijesnom
prostoru, njena visoka znanost je temelj i današnje znanosti.
Nakon ledenog doba i velikih klimatskih promjena tu su se nastanili mnogi narodi,
bilo je izobilja hrane - lov, ribolov, poljoprivreda, voda. Poplave i suše su se izmjenjivale
i određivale način života. Za vrijeme suše, stanje i uvjeti života su se drastično pogoršali,
uzaludne su bile molitve bogovima, izgradili su kanale za navodnjavanje i trajno riješili
poljoprivredu i saobraćaj.Tu su nastali prvi gradovi-države.
Brojni su izumi i otkrića, od kojih su najpoznatiji:
- gradnja i razvoj gradova, ulica, kula, zigurata, vrata vrtova po astronomskom planu
praćenja vprotoka vremena, napredno graditeljstvo, gradnja kula, lukova i svodova,
zaštitnih uređaja,organizacija života i svih funkcija grada;
-zigurati su preteče piramida;
-navodnjavanje i kanalizacija, razvoj saobraćaja vodenim putevima, jedro;
-razvoj napredne poljoprivrede, izum pluga sa uređajima za sjetvu;
-izum klinastog pisma, zapisi na glinenim pločicama iz svih oblasti;
- razvoj astronomije, gradnja zvjezdarniuca, izum uređaja za praćenje i predviđanje
putanja planeta (planetarij), izrada nebeskih karata – na početku promatranje i bilježenje,
kasnije matematički proračuni;
35
- napredni lunarno-solarni kalendari, praćenje protoka vremena sa sjenama Sunca i
Mjeseca, znali su za precesiju ekvinocija;
-heksagezimalni sustav brojenja, baziran na broju 60, za razliku od ranije desetke.Krug su
djelili na 360, dan na 24sata, 60 min. i 60 sek, izum nule, poznavali u jednadzbe i
razlomke;
-počeci bankarskog sustava, kredita i trgovine po cijelom Arapskom poluotoku, od Indije
do Sredozemlja, s viškom hrane kupovali su metal, kamen i drugu robu, koju nisu imali;
-imali su zajedničku kulturu, religiju sa3000 bogova, umjetnost i arhitekturu, nije ni jedna
država dominirala nad drugima, pa su razvijali gradove i suradnju;
-prvi pisani zakonik iz antičkog doba;
-dobro organizirana vojska, po uzoru na asirsku;
- vršili su operacije i imali oznake za razne bolesti,
itd.
Visoka i slavna civilizacija, koja je toliko dala čovječanstvu, danas još jednom umire
u mukama pred očima cijelog svijeta. . .
Izvori:
1. Izgubljeni gradovi drevnog svijeta / [priredili Maria Teresa Gvaitoli i Simone
Rambaldi ; tekstovi Marco Ceresa ... et al.]
Varaždin : Stanek, 2008.
2. Prve civilizacije : od prapovijesnog čovječanstva i prvih naselja na Bliskom istoku do
graditelja piramida, stare Kine, Etrurščana / [Giovanni Caselli] Ljubljana ; Zagreb :
Mladinska knjiga, 1990.
36
3. Dvanaesti planet / Zecharia Sitchin ; [prijevod Vesna Kučera]
Sitchin, Zecharia. [Zagreb?] : TELEdisk, [1999?] - [2000?]. 2 sv.
4. Arheologija Bliskog istoka : predavanja na Katedri za arheologiju Bliskog istoka /
Vidosava Nedomački. Beograd : Naučna knjiga, 1978.
5. Hrvatska enciklopedija = Encyclopaedia Croatica / <glavni urednik Mate Ujević>
Zagreb : Naklada konzorcija Hrvatske enciklopedije, 1941-1945. 5 sv.
6. Babilon i Asirija / Georges Contenau. Zagreb : Naprijed, 1978.
. . .
G A L E R I J A:
Slike:
Zigurat
37
Amisadukina Venerina pločica
Hiparh
38
Ištarina vrata
Semiramidini viseći vrtovi
39