bilten korice 05-12 - hrvatska ljekarnička komoravlada je stari zakon o rokovima ispunjenja...

›2012-52012-5‹

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Nakladnik:

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Za nakladnika:Mate Portolan, mag. pharm.

Urednik:dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.

Pomo}nica urednika:Ana Malovi}, dipl. iur.

Lektura:Tomislav Salopek

Adresa uredni{tva:Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr

Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041

Slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb

Naklada:3 200

ISSN:ISSN 1846-1794

GODI[TE VII. PROSINAC 2012. BROJ 5.

Sadràj

uvodnik 191Iznevjerena o~ekivanja 191

~lanci 199Vrijednost ljekarni~ke usluge 199Zaposlenici kao vaàn ~initelj kvalitete ljekarni~ke usluge 203Izgled ljekarne – sredstvo pobolj{anja njezina imidà 206Komunikacija u ljekarni{tvu 209Odgovor europskog ljekarni{tva na ekonomsku krizu 211

izvje{}a 217Pregled poslovanja HZZO-a u 2011. 217Rad Vije}a Komore – sjednice 4/109 i 5/110 221Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore 231Glavna skup{tina PGEU, Pariz, 2012. 23321. Glavna skup{tina Europharm foruma 236FIP-ov Stoljetni kongres farmacije i farmacijskih znanosti 238Stru~ni nadzor u godini 2011. 241

zakonodavstvo 243Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne 243

Pravilnik o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarni~ki depo 243Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o stru~nom usavr{avanju

magistara farmacije 244

nadzor 245Stru~ni nadzor u ljekarnama 245

osvrti 247Ljekarni~ka praksa u Nizozemskoj 247eTe~aj, HLJK u suradnji s Plivom 250

Faktoring u poslovanju ljekarne 252Zdravstvena kampanja: Zapitaj se za zdravlje! 254

iz ureda 259Opskrbljivanje brodskih ljekarni 259^uvanje knjige narkotika i kopija recepata 260Lijekovi na veterinarski recept 260Upis certificiranih tvari 260Ljekarnik u no}nom de`urstvu 260

kazaloKazalo imena autora ovitak

191

uvodnikIznevjerena o~ekivanja

Pred nama su jo{ jedni boì}ni i novogodi{nji blagdani, veselimo se danima koji nam donose ugodno i sve~ano obi-teljsk o ozra~je, uìvanje u tradicionalnim blagdanskim vrijednostima, u krugu obitelji i prijatelja. I ovu kalendarsku godinu is-pra}amo s nadom da }e idu}a biti uspje-{nija od prethodne, od koje smo mnogo toga dobroga o~ekivali. Novoizabrana vlast obe}avala je velike promjene, posebno u zdravstvenom sustavu. O~ekivali smo re-formu koja bi u ljekarni{tvu i ljekarnicima prepoznala dodatnu vrijednost zdravstve-nog sustava, jer ljekarnici svojim znanjem, vje{tinama i ste~enim kompetencijama zasluùju bolji poloàj unutar zdravstvene skrbi. O~ekivali smo priliku i okolnosti u kojima ljekarnici mogu mnogo vi{e prido-nijeti sigurnijoj i u~inkovitijoj uporabi lije-kova, boljoj prevenciji zdravlja i u~inkovitosti zdravstvenoga sustava. Nadali smo se uspje{nijoj suradnji s novim ~elnicima Mi-nistarstva zdravlja i Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: Zavod), ve-}em razumijevanju problema u ljekar ni{tvu i sklonosti njihovu rje{avanju.

Proteklih je mjeseci bilo mnogo doga|anja va`nih za ljekarni{tvo i djelovanje na{e Ko-more, o ~emu smo javljali na stranicama Biltena. Me|utim, na kraju ove kalendar-ske godine valja se ukratko podsjetiti na

sve probleme, kako smo ih i koliko uspje{no rje{avali, kao i {to nas o~ekuje u sljede}oj godini.

Po~elo je s novim Pravilnikom o ortope-dskim i drugim pomagalima (NN 07/12.) koji je ljekarni{tvu ukinuo uslugu za izda-vanje ortopedskih pomagala. Osim pokre-tanja postupka radi ocjene suglasnosti pra-vilnika pred Ustavnim sudom RH, Komora je svim ljekarnama preporu~ila da ne potpi-suju Dodatak ugovoru izme|u Zavoda i ljekarni, ~ijim bi potpisivanjem ljekarne pri-hvatile ukidanje usluge. Ve}ina je ljekarni prihvatila preporuku Komore i nije potpisa-la Dodatak ugovoru. Uslijedio je pritisak Zavoda prema ljekarnama, nakon ~ega su ljekarne po~ele potpisivati Dodatak. Na kraju je Zavod ucijenio ljekarne prijetnjom da im ne}e isplatiti ugovorena sredstva, pa su sve ljekarne do kraja srpnja 2012. potpisale Dodatak ugovoru. Tako je lje-karni{tvo propustilo jo{ jednu priliku, kao poruku upozorenja Zavodu i zdravstvenim vlastima, da ljekarni~ka struka bude jedin-stvena u za{titi svojih prava i interesa.

Prvih se nekoliko mjeseci od preuzimanja du`nosti ministar zdravlja bavi otkrivanjem

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VII : 2012 - 5

192

naslije|enih problema, u prvome redu dugo-vanjima, koja iznose vi{e od 7 milijardi kuna. Dobavlja~i lijekova upozoravaju na dugova-nja bolnica i domova zdravlja koji ne pla}aju lijekove i do tisu}u dana, te pri jete prekidom opskrbe lijekovima. Zdrav stvo grca u dugo-vima, a prora~unska sredstva zdravstva za godinu 2012. smanjena su u usporedbi s prethodnom godinom za 730 milijuna kuna. Planirana sredstva Zavoda smanjena su za 934 milijuna kuna u usporedbi s godinom 2011. U rujnu 2012. iz Izvje{}a o poslo-vanju Zavoda za prvih {est mjeseci 2012. saznajemo da je ministar zdravlja unaprijed uzeo 470 milijuna kuna s prora~unske sta-vke za lijekove na recept, kako bi sanirao dugove bolnica prema veledrogerijama. Po-sljedica je te i takve odluke pove}anje roka pla}anja lje kar nama na 240 dana i ugro-àvanje stabilne opskrbe stanovni{tva lijeko-vima. Ne smanje li se dugovanja prema ljekarnama do kraja godine, ponovno moèmo o~ekivati nesta {icu lijekova.

Proizvo|a~i lijekova upozoravaju da su sve zdravstvene reforme dosada bile usmjere-ne samo na potro{nju lijekova. Za lijekove se u zdravstvenome prora~unu izdvaja 20 % sredstava, a racionalizaciju bi itekako trebalo provoditi i u vezi s onih ostalih 80 % zdravstvenih tro{kova. Na lijekovima i na cijeni rada zdravstvenih radnika najlak{e je ostvariti u{tede. Lijekovi, njihova cijena i potro{nja nisu najve}i problem hrvatskoga zdravstva, kako se to ~esto predo~uje hr-vatskoj javnosti. Ve}i je problem u organi-zaciji i na~inu tro{enja zdravstvenog no-

vca. Ve}ina se stru~njaka slaè da novca u sustavu zdravstva ima dovoljno, ali se nera-cionalno tro{i i nepravedno raspodjeljuje.

Novi fi nancijski zakoniNovi fi nancijski zakoni

Vlada je stari Zakon o rokovima ispunjenja nov~anih obveza zamijenila novim Zako-nom o fi nancijskom poslovanju i pred-ste~ajnoj nagodbi (NN 108/12.) koji je stu-pio na snagu 1. listopada 2012. Stvarna primjena novoga zakona o~ekuje se 1. sije~njem 2013., kada }e ljekarne, nakon isteka starih ugovora, sklapati nove ugovore sa Zavodom i dobavlja~ima. Kako }e Vlada osigurati pla}anje u roku od 60 da na, jesu li ljekarne osobe javnoga prava ili poduzetni-ci, {to }e biti sa starim dugom, samo su neka od otvorenih pitanja koja se name}u proizvo|a~ima, dobavlja~ima i ljekarnama. Poku{ali smo to saznati na Danima Belupa odrànima u Puli na Panel-diskusiji u kojoj je sudjelovao i ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostoji}. Odgovor na to pitanje, kao i na ve}inu ostalih, nismo dobili od ministra, ali smo zato ~uli kako se vrijednost starog duga moè procijeniti. To bi zna~ilo da }e Vlada traìti otpis dijela duga, {to je za ljekarni{tvo, kao i za ostale sudionike u lan-cu opskrbe neprihvatljivo. Ostalo je otvore-no i pitanje o na~inu obra~una i o iznosu PDV-a na lijekove koji }e se promijeniti ulaskom Hrvatske u EU. U pripremi je i novi Zakon o fi skalizaciji u prometu gotovinom koji }e se primijeniti i na ljekarne.

Zbog problema u pla}anju Komora je zatraìla sastanak s ~elnicima Ministarstva

VII : 2012 - 5 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

193

zdravlja i Zavoda, ali odgovor jo{ nismo dobili. Ministarstvu financija uputili smo dopise u kojima traìmo tuma~enje za lje-karni{tvo nekih va`nih odredbi u navede-nim zakonima. O~ekujemo da }e nam do primjene novih propisa i kada ovaj Bilten stigne do vas, biti poznati odgovori na ve}inu spomenutih otvorenih pitanja.

Inovativna zdravstvena inicijativa Inovativna zdravstvena inicijativa

U Rovinju je od 12. do 14. listopada, u or-ganizaciji Hrvatske udruge inovativnih pro iz-vo|a~a lijekova (CARPC) odràna me|u-narodna konferencija »Inovativna zdravstve-na inicijativa« (IZI). Vode}i svjetski i doma}i stru~njaci iz podru~ja ekonomike zdravstva i upravljanja u zdravstvu, predstavnici stra-nih i doma}ih poli ti~kih i zdravstvenih usta-nova, izmjenom su ideja, iskustava i mi{ljenja poku{ali po mo}i u pronalaènju odgo-varaju}ih rje{enja za probleme hrvatskoga zdravstvenog sustava.

Ve}ina se zdravstvenih sustava danas su-o~ava s problemom raskoraka izme|u ras-tu}e potra`nje za visokokvalitetnom zdra-vstvenom skrbi, ponajprije zbog demo-grafskih promjena, dostupnosti novih teh-nologija i ve}ih o~ekivanja bolesnika, kao i ograni~enog novca u dràvnim blagajna-ma. Za uspostavu odrìvih zdravstvenih sustava s visokokvalitetnom i dostupnom zdravstvenom skrbi potrebne su nam ne samo inovacije u terapiji primjenom inova-tivnih tehnologija, nego inovativna rje{enja u organizacijskom ustroju i na~inu pruànja

zdravstvene skrbi. Inovativna su rje{enja ta koja pomi~u granice i vjerojatno su jedini put za oblikovanje odrìvih zdravstvenih sustava u budu}im desetlje}ima.

Pruànje ljekarni~ke skrbi, preuzimanje odgovornosti za ishode lije~enja bolesnika, doprinos javnom zdravlju i u~inkovitost su-stava, uz pove}anje sigurnosti i dostupno-sti lijekova, ~ini se da su ta nova inovativna rje{enja kojima ljekarni~ka praksa moè pridonijeti odrìvosti zdravstvenoga susta-va. Preduvjet pruànja kvalitetne ljekarni~ke skrbi jest razvoj stru~nih kompetencija ljekarnika, a to se moè ostvariti razvojem i produbljivanjem znanja trajnim stru~nim usavr{avanjem.

Nacionalna strategija razvoja Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. – 2020.zdravstva 2012. – 2020.

U svibnju 2012. Ministarstvo zdravlja po-krenulo je aktivnosti na dono{enju Nacio-nalne strategije razvoja zdravstva 2012.-2020. u koje je bila uklju~ena i na{a Ko-mora. Potkraj lipnja 2012. predstavljanjem Nacrta nacionalne strategije (tzv. Bijele knjige) po~ela je javna rasprava, koja je trajala do 20. srpnja 2012. Komora je pri-premila detaljan pisani materijal s primjed-bama i prijedlozima na Nacrt nacionalne strategije. Najva`niji dio prijedloga ti~e se Strategije razvoja ljekarni{tva u Hrvatskoj koja se temelji na novom pristupu toj i takvoj zdravstvenoj djelatnosti. Nakon ra-sprave u Saboru RH prihva}ena je Nacio-nalna strategija razvoja zdravstva 2012.-


194

2020. koja je objavljena u Narodnim novi-nama br. 116 od 22. listopada 2012. Strategijom je obuhva}eno ljekarni{tvo, i dio je na{ih prijedloga uklju~en u sadràj Strategije. Uz podatke koji se ti~u organi-zacije, poslovanja ljekarni{tva i eRecepta, od posebne je va`nosti glava 3.2.5. Organi-zacijski i zakonski okvir ljekarni~ke djelatnosti: u kojoj se navodi sljede}e:

... Pod ljekarni~kom djelatno{}u podrazu-mijeva se i provo|enje ljekarni~ke skrbi koja obuhva}a savjetovanje u vezi propisi-vanja, odnosno pravilne primjene lijekova, medicinskih proizvoda, homeopatskih pro-iz voda i dodataka prehrani, racionalizaciju tro{kova za odre|ene terapijske protokole, unapre|ivanje farmakoterapijskih postu-paka i postizanje terapijskih ciljeva, pra} e-nje, izbjegavanje ili smanjivanje nuspojava lijekova, izbjegavanje interakcija, terapij-skog dupliciranja ili pojave alergija, skrb nad pridràvanjem terapijskih protokola od strane pacijenata, pobolj{anje u~inka klini-~kog lije~enja i provo|enje preventivnih mjera o~uvanja i za{tite zdravlja (putem jav-nozdravstvenih projekata ili usluga u ljekar-ni) ....

U glavi 6.2. Strate{ki problemi u hrvatskom zdravstvu pod to~kom 1. Slaba povezanost i manjkav kontinuitet u zdravstvu pi{e: ... Ljekarnici nemaju uvid u potrebne stavke zdravstvenog kartona pacijenata (npr. aler-gije, rezultati biokemijskih i hematolo{kih pretraga itd.) ...

Pod to~kom 3. Nedovoljna u~inkovitost i dje-lotvornost zdravstvenog sustava navodi se: ...

Uloga ljekarni~ke djelatnosti u o~uvanju zdravlja i kvalitete ìvota, prevenciji bolesti ili provedbi terapije te u racionalizaciji potro{nje lijekova nije dovoljno prepozna-ta niti iskori{tena ...

Pod to~kom 4. Slaba ili neujedna~ena dostup-nost: … Mreà ljekarni je nepotpuna jer nije isplativo raditi na podru~jima koja ne mogu ostvariti profi t na trì{tu ...

Iz gore navedenog vidljivo je da je u nacio-nalnoj strategiji prihva}eno da se pod ljekarni~kom djelatno{}u razumijeva provo-|enje ljekarni~ke skrbi uz opis {to sve ljekarni~ka skrb obuhva}a. U glavi Strate{ki problemi u hrvatskome zdravstvu navedeni su najva`niji problemi s kojima se ljekar-ni{tvo susre}e, a temelj su za daljnji razvoj ljekarni~ke stru~ne prakse i bolji poloàj ljekarni{tva u zdravstvenom sustavu.

Glavna skup{tina KomoreGlavna skup{tina Komore

U Zagrebu je 19. listopada 2012. odràna 2. sjednici Glavne skup{tine Komore. U Iz-vje{}u predsjednika Komore o radu za raz-doblje izme|u dviju sjednica upozoreno je na probleme u komunikaciji sa zdravstve-nim vlastima, kao i na aktivnosti koje Komo-ra poduzima u rje{avanju tih i takvih pro-blema. Izvje{}e je potaknulo raspravu o ulo zi i poloàju ljekarnika u hrvatskome zdravstvenom sustavu. U zaklju~ku raspra-ve predloèno je da tri najva`nije instuticije na{e struke FBF, HFD i HLJK zajedni~ki po-krenu aktivnosti prema zdravstvenim usta-novama kojima bi se traìle promjene zbog


195

neodgovaraju}ega stru~nog poloàja ljekar-ni{tva u zdravstvenom sustavu. Svo jim zna-njem, vje{tinama i kompetencijama kojima raspolaù ljekarnici kao viokoobrazovani stru~njaci iz podru~ja lijekova mogu mnogo vi{e pridonijeti hrvatskomu zdravstvu.

Na sjednici Skup{tine usvojene su izmjene i dopune Statuta Komore, sa svrhom po-ve}anja u~inkovitosti rada Komore. Komo-ra osniva novo Povjerenstvo za onko lo{ko ljekarni{tvo, a Povjerenstva za privatno i javno ljekarni{tvo spajaju se u jedno, Po-vjerenstvo za javno ljekarni{tvo. Izmijenjen je i Pravilnik o izboru i opozivu ~lanova tijela. Broj zastupnika Glavne skup{tine smanjuje se sa sada{nja 103 na 65 ~lano-va, a mijenja se i na~in izbora ~lanova Vije}a Komore. Svaka podru`nica predlaè, a Glavna skup{tina potvr|uje ~lana Vije}a Komore. Ovom je promjenom osigurana nazo~nost predstavnika svake podru`nice u Vije}u komore.

Ure|ivanje prostora KomoreUre|ivanje prostora Komore

Prihodi i rashodi koje Komora ostvaruje osiguravaju relativno stabilno financijsko poslovanje, tako da se upisnina i ~lanarina ne}e mijenjati. Naime, pove}ani su prihodi koje Komora ostvaruje od stru~nog usavr-{avanje i prihodi od izdava~ke djelatnosti, {to je omogu}ilo da se uz kontrolirani rast rashoda ostvari pozitivan financijski rezul-tat bez pove}anja ~lanarine.

Odgovornim i racionalnim poslovanjem pro teklih desetak godina Komora je bez

pove}anja ~lanarine uspjela osigurati sred-stva te je kupila stan ukupne povr{ine 150 m2, koji se nalazi kat niè od sada{njih pro-storija. Izra|eni su projekti ure|enja svih prostora, javnim natje~ajem prikupljene ponude, a Vije}e komore je izabralo iz vo-|a~a radova. Po~etkom studenoga 2012. zapo~eli su radovi na ure|enju kupljenoga stana koji }e biti zavr{eni do kraja sije~nja 2013. Komora ne raspolaè dovoljnim fi-nancijskim sredstvima za ure |ivanje i po-vezivanje svih prostora u jednu cjelinu kako je zami{ljeno glavnim projektom, stoga smo se odlu~ili samo za fazno ure|ivanje prostora sukladno sredstvima kojima raspo-laèmo. Za ure|ivanje svih prostora, arhi-ve i skladi{ta ra~unamo i na pomo} na{ih ~lanova i ljekarni kao i njihovih partnera, dobavlja~a i proizvo|a~a lije kova.

Novi Zakon o ljekarni{tvu Novi Zakon o ljekarni{tvu

Ministarstvo zdravlja ponovno je pokrenulo postupak za dono{enje novog Zakona o ljekarni{tvu. Nakon {to smo po~etkom go-dine na sastancima u Ministrstvu zdravlja traìli da se pristupi dono{enju novog Zakona o ljekarni{tvu, odgovoreno je iz ministarstva da se dono{enje tog zakona planira za godinu 2013. Me|utim, potkraj ko lo v oza godine 2012. iz ministarstva najavljuju potrebu rje{avanja zakupa ljekar-ni i reguliranja poloàja/statusa farmaceut-skih tehni~ara putem zakona. Dogovoreno je da se pokrenu aktivnosti za dono{enje novog Zakona o ljekarni{tvu te je Komora na sjednici Vije}a Komore odrànoj 26.


196

rujna 2012. utvrdila Nacrt prijedloga Zako-na o ljekarni{tvu koji je u listopadu 2012. dostavila Ministarstvu zdravlja. U tijeku su aktivnosti u ministarstvu vezane za dono-{enje Zakona, u koje je uklju~ena Komora.

Planirane aktivnosti Planirane aktivnosti

Nekoliko je na{ih aktivnosti predvi|eno za kraj ove godine, i planirano za godinu 2013. Dono{enje novog Zakona o lje-karni{tvu, koji uz ve} donesenu Nacional-nu strategiju razvitka zdravstva 2012. – 2020., ~ini temelj na kojemu }e se graditi budu}nost hrvatskoga ljekarni{tva i razvoja ljekarni~ke stru~ne prakse, bit }e u sredi{tu na{ih aktivnosti.

Primjena novih zakonskih rje{enja iz po-dru~ja financija u ljekarni{tvu, rje{avanje pi-tanja dugovanja Zavoda prema ljekarnama, uvo |enje PDV-a na lijekove, uvo|enje »fis-kalnih blagajni« u ljekarne, primjena kolekti-vnih ugovora, organizacija i pla}anje deùr-stava, promjene u pravnim propisima zbog ulaska Hrvatske u EU, samo su neka od va`nih podru~ja kojima }e se Komora baviti u idu}em razdoblju. Komora je spre m na pomo}i ljekarnicima u rje{avanju svih otvo-renih pitanja i u implementaciji no vih zakon-skih rje{enja, zastupaju}i njihove interese pred dràvnim ustanovama, te orga niza-cijom odgovaraju}ih edukacijskih skupova.

Faktoring Faktoring

Ve} sada moèmo savjetovati ljekarne da su ponude tvrtki koje pruàju »Usluge fak-

toringa«, a koje su posljednjih mjeseci sti-gle na adrese mnogih ljekarni, za ve}inu ljekarni neprihvatljive i nepovoljne.1 Na-ime, nije rije~ se o potpunom preuzimanju potraìvanja koje ljekarne imaju prema Za-vodu od »faktoring« tvrtke, nego samo o modelu kreditiranja ljekarni u kojem sav tro{ak »faktoringa« preuzima ljekarna pla-}anjem kamate. Stoga je na{a preporuka ljekarnama da ne prihva}aju takvu ponudu, a Komora zainteresiranim ljekarnama moè ponuditi uslugu izra~una isplativosti.

Stru~no usavr{avanje magistara Stru~no usavr{avanje magistara farmacije i izdava~ka djelatnostfarmacije i izdava~ka djelatnost

Posljednjih je mjeseci bilo mnogo primjed-bi i upita, pa i àlbi na pojedine odluke o bodovanju stru~nog usavr{avanja, a koje je ure|eno Pravilnikom o sadràju, rokovima i postupku stru~nog usavr{avanja magista-ra farmacije. Vije}e komore na sjednici odrànoj u rujnu 2012. Odlu~ilo je pokre-nuti izmjene vrednovanja skupova za stru-~no usavr{avanje. Dogovoreno je da se FBF-u i HFD-u predloì da se utvrdi zajed-ni~ko stajali{te vezano za trajno stru~no usavr{avanje ljekarnika. Pri tome imamo dvije mogu}nosti. Jedna je da se pristupi potpunoj izmjeni postoje}eg sustava vred-novanja i na~inu provedbe trajnoga stru~-nog usavr{avanja, a drugi je da se postupno izmjenama Pravilnika promijene odre|ene odredbe. Odluka o modelu izmjena moè

1 Vidjeti tako|er ~lanak Faktoring u poslovanju ljekarne u ovom broju Biltena HLJK.


197

se donijeti nakon {to se provede rasprava me|u ~lanstvom i tijelima Komore o kona~-nome prijedlogu.

[to se ti~e nekih drugih aktivnosti, o~e-kujemo zavr{etak projekta Izrada i objavlji-vanje standarda za ljekarni~ki rad do kraja lipnja 2013. Vaàn dokument »Strategije razvoja ljekarni{tva u sustavu hrvatskoga zdravstva« u planu je za godinu 2013. Ko-mora }e nastaviti s izdava~kom djelatno{}u tiskanjem petoga sveska LJEKARNI^KOG PRIRU^NIKA pod naslovom Ljekarni~ka praksa: terapijske doze i primjena lijekova, a potom {estoga sveska pod naslovom Iden-tifi kacija ljekovitih droga: makroskopski, mikroskopski i histokemijski pregled, kao i tiskanjem jednoga tematskog i redovitih brojeva Biltena. Kada se za to stvore uvjeti, tiskat }e se i SVEZAK/DODATAK ¢6£ iz BIBLIOTEKE VARIA kao priru~nik za lje-karnike s prikladnom tematikom.

Na kraju smo godine Na kraju smo godine

Na kraju, sumiraju}i sve re~eno, posebno s obzirom na gospodarsku situaciju u Hrva-tskoj u protekloj godini, krizu, recesiju i veliku nezaposlenost, te na pad kupovne mo}i stanovni{tva, smatram da je unato~ svemu protekla godina za ljekarni{tvo i Ko-moru bila uspje{na. U godinu 2013. ulazi-mo s najavom velikih promjena u zdrav-stvenoj politici. Daljnji rezovi i {tednja u hrvatskome zdravstvu, posebno racionali-zacija u podru~ju lijekova, te novi na~in propisivanja generi~kih lijekova znatno }e

utjecati na poslovanje ljekarni{tva u godini 2013.

Stigli su nam boì}ni i novogodi{nji blag-dani, vrijeme je veselja i darivanja, ~esti-tanja s najboljim èljama za zdravlje i us-pjeh. Svima vama, na{im ~lanovima i ~itate-ljima, va{im obiteljima, svim na{im poslov-nim partnerima, èlimo sretan i blagoslo-vljen Boì}, te mnogo sre}e i uspjeha uz ostvarenje èlja u novoj, 2013. godini. ■

Mate Portolan, mag. pharm.

Albarello od majolike (Alcora, Francuska, izme|u 1730. i 1740.)

Natpis: G·¢UMMI£ OPOPONACIS.

Krist kao ljekarnik, ulje na platnu, stara samostanska ljekarna, Ursulinenkloster, Be~, XVIII. st.

Radostan Bo`i}, sretnu Novu godinu i svaki uspjeh u godini 2013. `eli Vam

Hrvatska ljekarni~ka komora

199

~lanciVrijednost ljekarni~ke usluge

Cijena ljekarni~ke usluge, vezana uz izdavanje lijekova na recept, uvijek je aktualna tema u ljekarni{tvu, ali i u cjelo-kupnom sustavu zdravstva. Sa stajali{ta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigu-ranje (HZZO), iznos te usluge je previsok. Previsok je zato {to se promatra isklju~ivo kroz aktivnosti ljekarnika pri samom izda-vanju lijeka na recept i aktivnosti obradbe recepta. Budu}i da se navedene radnje, nakon uvo|enja elektroni~kog recepta, po opsegu smanjuju, HZZO smatra da bi se i cijena usluge trebala smanjivati.

S druge strane, ljekarnici smatraju da je iz-nos navedene usluge prenizak. Ovakvo mi{ljenje ljekarnika temelji se na iskustvu izdavanja lijekova provedenog u praksi. Naime, izdavanju lijeka bolesniku prethodi niz radnji ljekarnika i farmaceutskih teh-ni~ara, koje uklju~uju naru~ivanje, preuzi-manje i skladi{tenje lijekova te trajnu edu-kaciju potrebnu za pruànje potpune in-formacije o lijeku, kao i savjetovanje pri iz-davanju. Navedene se aktivnosti ~esto za-nemaruju i ne vrednuju, ali su prijeko po-treban korak koji prethodi samom izdavanju lijeka bolesniku.

U Republici Hrvatskoj je cijena ljekarni~ke usluge odre|ena s pomo}u/na temelju Po-pisa dijagnosti~kih i terapijskih postupaka, odnosno popisa postupaka za ljekarni~ku djelatnost. Za svaki postupak ljekarnika i farmaceutskog tehni~ara odre|eno je po-trebno vrijeme za provedbu navedenog postupka, a zatim se vrijeme izmjereno u minutama prera~unava u odre|eni broj bo-dova. Utvr|ena je i usluga izdavanja lijeka na recept, koja se obra~unava po svakoj kutiji izdanog lijeka na pojedini recept, kao i usluga obradbe recepta, koja se obra-~unava po svakom obra|enom receptu.

Danas su financijski iznosi usluge izdavanja lijeka na recept sljede}i: za izdavanje jednog originalnog pakovanja lijeka na recept HZZO pla}a ljekarni 5,79 kuna, a za izda-vanje dvaju originalnih pakiranja istog lijeka propisana na jedan recept pla}a 8,65 kuna.

Budu}i da se rad ljekarnika znatno izmije-nio od godine 1992., otkada datira shema izra~una usluge HZZO-a prema ljekarna-ma, potrebno je provesti odre|ene ispra-vke u definiranju i ra~unanju usluge koju HZZO pla}a ugovornim ljekarnama.

U procesu odre|ivanja veleprodajnih i ma-loprodajnih cijena lijekova u Hrvatskoj, uzimaju se u obzir cijene tih lijekova u re-ferentnim zemljama. Stoga se, kao logi~no, name}e stajali{te da se i usluga za izda-vanje lijeka na recept treba uspore|ivati s istom uslugom u referentnim zemljama.

Dràve koje sluè kao usporedne u proce-su utvr|ivanja cijena lijekova na veliko u

napisala: @eljka Macner Majcan, mag. pharm. / ZU Ljekarne Bjelovar, Bjelovar


200

Hrvatskoj jesu Italija, Francuska, Slovenija, [panjolska i ê{ka. Prema Pravilniku o mjerilima za odre|ivanje cijena lijekova na veliko i o na~inu izvje{tavanja o cijenama na veliko ¢1£, osnova za utvr|ivanje uspo-redne cijene lijeka na veliko jest cijena na veliko istoga lijeka u Italiji, Francuskoj i Sloveniji. Ako podataka za navedene drà-ve nema, kao izvori podataka sluè cijene lijekova na veliko u [panjolskoj i ê{koj.

Obra~un ljekarni~ke usluge u EuropiObra~un ljekarni~ke usluge u Europi

Kako bi se Hrvatska mogla usporediti s re-ferentnim zemljama, vezano uz vrijednost ljekarni~ke usluge, u daljnjem se tekstu na-vode neki od podataka koji se ti~u na~ina obra~una ljekarni~ke usluge te na~ina obli-kovanja cijena lijekova, kako su navedeni u izvje{}u Ekonomske radne grupe PGEU ¢2£. Iz navedenih je podataka vidljivo da se u formiranju cijena lijekova primjenjuju razli~ite kombinacije, promjenjive i nepro-mjenjive marè, fiksne takse te utjecaj trì{nih uvjeta.

U ê{koj se pri odre|ivanju cijena lijekova s oznakom RX i BRX primjenjuje »regresivni sistem« marè, odnosno postotak marè smanjuje se razmjerno rastu cijena lijeka. U Francuskoj cijenu lijekova s oznakom BRX odre|uju uvjeti na trì{tu, a pri formiranju cijene lijekova s oznakom RX, primjenjuje se regresivna marà. U Italiji se pri odre|ivanju cijene lijekova sa znakom BRX primjenjuje marà koja ne smije biti manja od 25 % na-bavne cijene lijeka, a pri odre|ivanju cijene

lijekova s oznakom RX primjenjuje se linear-na marà 26,7 %.

U Sloveniji maloprodajne cijene lijekova s oznakom BRX i lijekova s oznakom RX odre |uju uvjeti na trì{tu lijekova. U [pa-njolskoj cijene lijekova s oznakama RX i BRX odre|uju regresivne marè.

Analiza naknade za izdavanje lijeka, koja se temelji na fiksnoj taksi, pokazala je da u ê{koj i Francuskoj postoji fiksna taksa ve-zana uz lijek; u Hrvatskoj postoji fiksni iz-nos takse vezane uz recept; u Sloveniji se primjenjuju fiksni iznosi takse vezani za re-cept, uz vrstu izdanog lijeka te uz pruènu ljekarni~ku uslugu. U [panjolskoj fiksne takse ne postoje.

U nekim zemljama ljekarne upla}uju odre-|ene nov~ane iznose za socijalno osigu-ranje. U [panjolskoj navedena svota iznosi otprilike 4 % prihoda ljekarne od prodaje, a u Italiji se pla}a oblik progresivnog raba-ta koji se primjenjuje na linearnu marù lijekova. Taj rabat linearnu marù pretvara u regresivnu, a prosje~no iznosi 4,5 % trgova~ke cijene lijeka.

U Francuskoj se primjenjuje diferencijalna, regresivna marà, a za izdavanje generi~kih lijekova postoji i poseban tip naknade koji osigurava ljekarni isti nov~ani iznos kao da je izdan originalni/izvorni lijek, a ne ge-neri~ki. Slobodno formiranje cijena pri-mjenjuje se za lijekove koji se ne propisuju na teret zdravstvenog osiguranja. Pri-mjenjuje se i fiksna taksa od 0,53 eura koja je uklju~ena u cijenu i pla}a je bolesnik, a


201

refundira osnovno i dodatno zdravstveno osiguranje. Rabate, financijske i naturalne, veledrogerije dopu{taju, ali je zakonom pro-pisano da rabat za lijekove koji se propisuju na teret zdravstvenog osiguranja ne smije biti ve}i od 2,5 % nabavne cijene lijeka.

Ljekarnama u Italiji za lijekove propisane na teret zdravstvenog osiguranja zdravstveno osiguranje pla}a fiksnu marù od 26,7 %, ali se uzima u obzir i regresivni element. Zakonom su propisane odre|ene korekcije u oblikovanju cijena lijekova s oznakom RX, ovisno o uvjetima u kojima ljekarna posluje. Pritom se uzima u obzir posluje li ljekarna u urbanom ili u ruralnom podru~ju te godi{nji prihod koji ljekarna ostvaruje od zdravstve-nog osiguranja. Tako }e, primjerice, ljekarne koje ostvaruju ve}e godi{nje prihode od zdravstvenog osiguranja, za lijekove izdane na recept mo}i naplatiti marù izme|u 7 i 23 % (ovisno o cijeni lijeka), dok ta marà za ljekarne koje ostvaruju manje godi{nje prihode od zdravstvenog osiguranja iznosi 19 do 25 % (za ljekarne u gradovima), a za ljekarne u selima primjenjuje se najve}i po-stotak marè koji iznosi 25 % od nabavne cijene lijeka.

U Sloveniji se naknada za izdavanje lijeko-va na recept ne temelji na marì, nego na fiksnom iznosu takse, koji ovisi o receptu, lijeku i ljekarni~koj usluzi. Za svaki se re-cept dobiva odre|en broj bodova koji ima financijsku protuvrijednost. Ljekarnama se pla}aju i neke ljekarni~ke usluge, savjeto-vanja i pripreme lijeka, ~ak i u slu~aju izda-vanja lijeka s oznakom OTC.

U [panjolskoj se primjenjuje regresivna, diferencijalna marà; ne postoje fiksne tak-se, a 4 % prihoda od prodaje upla}uje se za socijalno osiguranje.

Austriju i Njema~ku smatramo vrlo ure-|enim i dobro organiziranim dràvama u mnogim podru~jima ìvota i gospodarstva pa tako i u zdravstvu. Stoga je zanimljivo analizirati i njihove na~ine obra~una ljekar-ni~ke usluge i iz njih dobiti vrijedne infor-macije.

U Austriji se za odre|ivanje cijena lijekova s oznakama RX i BRX primjenjuje »regre-sivni sistem« marè, tj. pove}anjem nabav-ne cijene lijeka marà se smanjuje. Cijena se lijeka ra~una na temelju marè, a odre-|ena je i najvi{a dopu{tena cijena lijeka. Cijena lijeka izdanog na teret zdravstvenog osiguranja oblikuje se na temelju regresiv-ne marè. Marà se odre|uje prema naba-vnoj cijeni lijeka. Primjenjuju se dvije she-me. Jedna je za takozvane »po vla{tene klijente«, odnosno za Austrijski zdravstve-ni fond, dok se druga primjenjuje za tako-zvane »privatne klijente«, koji pla}aju do-datnih 15 %. Dodatne se takse na cijenu lijekova ne dodaju. Slobodno formiranje cijena primjenjuje se za lijekove koje ne pla}a osiguranje, a rabati od veledrogerija su dopu{teni. Ljekarne koje imaju godi{nji prihod od zdravstvenih osiguranja ve}i od prosjeka godi{njega prihoda javnih ljekar-ni, trebaju Austrijskom zdravstvenom fon-du dati popust od dodatnih 2,5 % za lijekove s nabavnom cijenom manjom od 200 eura.


202

U Njema~koj cijene lijekova s oznakom BRX odre|uje regresivna marà, a neki se od njih mogu izdati i na teret zdravstvenog osiguranja. Cijenu ostalih lijekova odre|uju trì{ni uvjeti. Za lijekove s oznakom RX primjenjuje se fiksna taksa uve}ana za 3 % nabavne cijene kako bi se podmirili i varija-bilni tro{kovi ljekarne. Zdravstveno osigu-ranje, za lijekove izdane na recept, pla}a fiksnu marù od 3 % nabavne cijene lijeka (u {to je uklju~ena i najve}a marà veledro-gerije) uz dodatnu fiksnu taksu, koja iznosi 8,10 eura za izdano pakiranje lijeka. Za lijekove s oznakom RX propisane su naj ve-}e dopu{tene marè koje mogu imati vele-drogerije, ali ih one mogu i umanjiti. Za lije kove s oznakom BRX nisu ograni~eni rabati.

Ljekarne pla}aju i doprinos socijalnom osi-guranju koji iznosi 2,3 eura za lijek s ozna-kom RX te 5 % prodajne cijene OTC pri-pravaka, koji refundira zdravstveno osigu-ranje.

Aktivnosti u HLJK-uAktivnosti u HLJK-u

Jedno od va`nih, aktualnih pitanja kojim se bavi Hrvatska ljekarni~ka komora jest novi na~in definiranja procesa »izdavanja lijeka na recept«, koji se ne}e, kao dosada, isklju~ivo temeljiti na vremenu potrebnom za izdavanje lijeka i obradbu recepta. Novi model definiranja izdavanja lijeka uklju~ivat }e sve radne procese potrebne za izda-vanje lijeka i savjetovanje bolesnika, od naru~ivanja i skladi{tenja lijekova do eduka-

cije ljekarnika ¢3£. Potrebno je iznova defi-nirati postupke koji su uklju~eni u proces izdavanja lijeka te argumentirati novi na~in obra~una ljekarni~ke usluge, s teì{tem na ulozi ljekarnika u javnome zdravstvu i uz uvaàvanje svih dodatnih tro{kova vezanih uz obavljanje ljekarni~ke djelatnosti, a koji se ti~u trajne edukacije ljekarnika, tro{kova skladi{tenja lijekova, reìjskih tro{kova i sli-~no.

LiteraturaLiteratura

¢1£ Pravilnik o mjerilima za odre|ivanje cijena li-jekova na veliko i o na~inu izvje{tavanja o cijena-ma na veliko ¢NN, 60/08., 155/09., 22/10.£.

¢2£ PGEU database 2008 – Economics Working Group, Community Pharmacy in Europe: PGEU selected Facts & Figures; March 2008., str. 1-78.

¢3£ @. Macner Majcan, Razvoj novih ekonomskih modela obra~una ljekarni~ke usluge: izvje{}e rad-ne grupe, Bilten HLJK 2012-1/2, str. 19-24. ■


203

Zaposlenici kao vaàn ~initelj kvalitete ljekarni~ke usluge

Ljudi uklju~eni u proces pruànja usluge i kori{tenja njome vaàn su dio po-nude jer njihovo pona{anje utje~e na stva-ranje percepcija korisnika. Zaposlenici su zna~ajan izvor diferencijacije usluge prema konkurenciji i zbog toga je bitno razumije-vanje njihove uloge i mjesta u poduze}u, ali i njihovih osobnih stajali{ta i vrijednosti.1

Vaàn je ~initelj kvalitete ljekarni~ke usluge sâm ljekarnik. Pona{anje ljekarnika u odno-su prema bolesniku velikim se dijelom tra-dicijski prenosi te ga propisuje Kodeks ljekarni~ke etike i deontologije.2

Intelektualni kapital organizacije ili podu-ze}a obuhva}a kompletno znanje koje stva-ra ili moè stvarati novu vrijednost za po du-ze}e/tvrtku, a unutar intelektualnog kapitala stoji ljudski kapital sastavljen od obrazo-

napisala: Ivona Sokoli}, mag. pharm., spec. univ. oec. / Belupo, Marketing, Zagreb1 \. Ozreti} Do{en, Osnove marketinga usluga, Mikro-rad, Zagreb, 2002, str. 97, 121.

2 O tome detaljnije u tematskom broju Ljekar ni~ka etika i deontologija, Bilten HLJK 2012-2/4, str. 85-188.

vanja i stru~ne kvalifikacije.3 Znanje je izra-vno povezano s obrazovanjem, a, kada je rije~ o obrazovanju, pokazalo se kako isklju~ivo formalno znanje danas vi{e nije dovoljno za kvalitetno obavljanje posla. Novo je znanje, dobiveno obrazovanjem i/ili samoobrazovanjem potrebno svaki put kada se ne{to mijenja, kada se ne{to razvija, kada se stvaraju novi proizvodi, usluge, na~in opho|enja, kao i nove tehnologije.

U slu~aju Hrvatske, ljudski kapital stvara se u relativno visokoj mjeri, ali upravljanje nji-me nije osobito racionalno.4

Kako bi ljekarnici stekli potrebno znanje, razvili sposobnosti i vje{tine te usvojili odre|eno pona{anje za provedbu farma-ceutske skrbi, potrebno je i primjereno obrazovanje. Trajna suradnja fakulteta i struke omogu}ila bi stjecanje znanja i pro-grama u skladu s potrebama struke, {to bi pridonosilo njezinu razvoju.

Kako se u na{oj sredini 75 % farmaceuta zapo{ljava u ljekarni{tvu, trebalo bi mnogo vi{e uzimati u obzir stru~no mi{ljenje i zahtjeve ljekarni~ke struke glede izbora na-stavnih sadràja. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, nije po-trebno mijenjati strukturu studija (5 godina studija + 1 godina prakse), nego je po-trebno smanjiti programe nekih za dana{nje potrebe preop{irnih predmeta. Kako su

3 D. Tipuri}, Konkurentska sposobnost poduze}a, Siner-gija, Zagreb, 1999, str. 219.

4 K. ]osi}, Gospodarski rast, tehnolo{ki razvitak i suvreme-no obrazovanje, Ekonomski pregled, 52:5-6 (2001) 534.


204

dana{nje potrebe ljekarnika vezane za teo-rijsko znanje i vje{tine potrebne za rje{a-vanje problema nastalih upotrebom lijeko-va, trebalo bi smanjiti broj sati laborato-rijske nastave. Studenti bi trebali aktivnije sudjelovati u nastavnome procesu, a pro-mjene u studiju farmacije trebale bi osigu-rati da se obrazuju farmaceuti sposobni za pruànje skrbi, dono{enje odluka, komuni-ciranje, rukovodstvo, upravljanje, u~e nje cijeloga ìvota i podu~avanje drugih.5

Nacionalne organizacije trebaju utjecati na to da se farmaceutsko obrazovanje organi-zira tako da osposobi ljekarnike za budu}e obaveze koje }e preuzeti u javnoj i bolni~koj slu`bi. To zna~i da u sklopu prijeko po-trebnih farmacijskih znanosti ve}u pozor-nost treba usmjeriti na djelovanje i uzi-manje lijekova, te dati elemente dru{tvenih i bihevioristi~kih znanosti. Na svim obra-zovnim stupnjevima na prvome bi mjestu trebali biti razvoj i unaprje|ivanje komu-nikacijskih vje{tina.6

U svrhu analize relevantnih vanjskih i unu-tarnjih ~initelja uspje{nosti te procjene razvojne perspektive u sklopu ljekarni~ke djelatnosti, provedeno je empirijsko istra-ìvanje po ljekarnama RH. Primarni podaci prikupljeni su anketiranjem ljekarni~kih dje-

latnika tijekom travnja i svibnja 2011. go-dine, a u istraìvanju je sudjelovalo ukupno 95 ljekarni.

Rezultati istraìvanja pokazali su da se za-poslenici, uz lokaciju, smatraju najva`nijim unutarnjim ~initeljem uspje{nosti poslova-nja. Usprkos tomu, samo tre}ina ljekarni (32 %) provode mjere i strategije njihova motiviranja. Isto tako pokazalo se kako je samo oko tre}ine zaposlenika (29 %) pro{lo neki oblik edukacije s podru~ja ekonomije i komunikacije, {to su poraàvaju}i rezultati.

Velika se va`nost se mora pokloniti zaposle-nicima i njihovoj edukaciji jer u dana{njim promjenjivim i kompleksnim uvjetima pos-lovanja zada}a je poduze}a je da se us mje-ruje na razvoj individualnih i timskih sposob-nosti koje su preduvjet uspje{nog su o~avanja s nesigurno{}u budu}ih poslov nih zbiva nja.7

Objektivan preduvjet kvalitetne savjetoda-vne uloge ljekarnika jest njegovo znanje te se ono pojavljuje kao objektivna, provjerlji-va i mjerljiva kategorija. No, i}i ukorak s farmacijskom znano{}u i biti informiran podrazumijeva trajnu, stalnu, svakodnevnu edukaciju, podrazumijeva svijest o stalnim promjenama u znanosti i struci te potrebu i èlju za znanjem.

Tek tada se moè smatrati da su stvoreni preduvjeti za kvalitetnu i optimalnu zdrav-stvenu skrb koju treba pruìti bolesniku.8

5 D. Bla{kovi}, Komunikacija – proces provo|enja identite-ta u imid` malih ljekarni~kih jedinica: stru~ni magistarski rad, Rijeka, 2009, str.144.

6 M. Jak{evac-Mik{a, Potpora me|unarodnih i nacional-nih farmaceutskih organizacija u izradi standarda za kvalitetu rada u ljekarni{tvu, u: Ljekarni{tvo ju~er, da-nas, sutra, Zbornik referata IX. savjetovanja farmaceu-ta, Pula, 3. i 4. studenog 1994, Udruènje farmaceuta Istre i Kvarnera, Rijeka, 1994.

7 D. Ra~i}, Od teorije poduze}a prema teoriji strate{kog upravljanja, Ekonomski pregled, 51:1-2 (2000) 135.

8 @. Macner Majcan, Ljekarni~ka skrb – od lijeka do zdravlja, Farmaceutski glasnik 65:3 (2009) 167.


205

Klju~na snaga ljekarni{tva jest ljekarnik kao zdravstveni radnik i pruàtelj stru~nih/pro-fesionalnih usluga. Motiviranost zaposle-nika bitan je element kvalitete njegova rada, a na nju presudan utjecaj imaju stra-tegije motiviranja, koje poslovodstvo lje-karne treba uklju~ivati u svoje usmjereno djelovanje. Budu}i da potrebe nisu isklju ~i-vo materijalne prirode, cjelovit motivacijski sus tav treba sadràvati i nematerijalne po-ticaje za rad koji zadovoljava raznolike po-trebe zaposlenika.

Stoga je va`no da ljekarne i ljekarni~ke ustanove izgra|uju vlastite poticajne su-stave i u njih uklju~uju strategije poticanja zaposlenika, pri ~emu treba imati na umu i to da je njihov utjecaj individualan i pro-mjenjiv te da ovisi o okolnostima u poslov-nom i privatnom ìvotu pojedinca.

Uspje{na uslu`na poduze}a fokusiraju svoju pozornost i na svoje zaposlenike i kupce.

Takva poduze}a razumiju lanac uslu ga-pro-fita koji povezuje profit podu ze}a sa zado-voljstvom zaposlenika i kupaca.9

Farmacija je oduvijek bila cijenjena djelat-nost s visokoobrazovanim djelatnicima. No, u vrijeme trì{ne orijentiranosti po-trebno je okrenuti se ekonomskim znanji-ma i usavr{avanju komunikacijskih i prodaj-nih vje{tina, zatim kontinuirano unaprje-|ivati znanja u granama nekonvencionalne farmacije kako bi se zadovoljile sve {ire i zahtjevnije potrebe potro{a~a.

Jedan od najva`nijih segmenata u ljekar-ni~koj djelatnosti za postizanje konkurent-ske prednosti u prvom su redu ljudski re-sursi koji ~ine ìvi faktor ljekarne, a koji svojim znanjem, vje{tinama, sposobnosti-ma i kreativno{}u najvi{e pridonose konku-rentnosti i uspje{nom ostvarenju èljenih ciljeva. ■

9 P. Kotler, Osnove marketinga, 4. eur. izd., Mate, Za-greb, 2006, str. 635.

Ciklus zadovoljstva u uslu`nim poduze}ima – obradba autora iz izvora.1

MOTIVIRANIZAPOSLENICI

USLUGA VISOKEKVALITETE

POZITIVANFEEDBACK IPOTICAJ

ZADOVOLJANKORISNIK


206

Izgled ljekarne – sredstvo pobolj{anja njezina imidà

Ljekarni{tvo dana{njice, kao va`na grana zdravstvenog sustava, ali i kao trì{ni natjecatelj, obvezno treba izgraditi poziti-van imid` (dojam u javnosti), koji u uvjeti-ma jake konkurencije ima bitnu ulogu u osvajanju i zadràvanju kupaca.

Ljekarne mijenjaju svoj nastup nude}i ne samo uslugu nego i cijeli proces koji }e bo-lesnika/potro{a~a u~initi zadovoljnim, a njegovo zadovoljstvo odre|enom ljekar-nom, njezinom opremljeno{}u, osobljem, asortimanom i ljekarni~kom uslugom za-jam ~it }e vjernost toj i takvoj ljekarni.

Ostavljanje dojma o nekoj ljekarni po~inje ve} od pro~elja zgrade, izloga ljekarne, parkirali{ta uz nju, pa preko ure|enja i iz-gleda unutra{njega prostora, izlaganja asortimana proizvoda, do izgleda i po na-{anja zaposlenika. Pritom je dojam (imid`, doìvljaj) o kakvo}i ljekarne moèbitno na-suprot njezinoj realnoj kvaliteti.1

Oblikovanje imidà u biti je komunikacijski proces, odnosno proces u kojem se preno-

si stanovita poruka. Budu}i da je u suvre-menim uvjetima dominantan oblik komuni-ciranja i percepcije vizualan, imid` ljekarne najvi{e moè biti stvoren planiranim, koor-diniranim i profesionalnim djelovanjem u obliku pojedinih elemenata vizualne pre-zentacije.1

Imid` je funkcionalna i psiholo{ka slika u potro{a~evoj svijesti koja veoma ovisi i o at-mosferi i o ure|enju ljekarne i asortimanu proizvoda.2 Ve}inu maloprodajnih mjesta, u koje ulazi i ljekarna, treba mudro odabrati i pritom uskladiti informacije kojima }e se odràvati (komunicirati) èljeni imid`.

Kako bi se udovoljilo zahtjevima dana{njice i konkurencije na trì{tu, ljekarna se sve vi{e izgledom i asortimanom pretvara u zdravstveni savjetodavni centar.

Prostor ljekarne pritom mora omogu}iti propisno poslovanje ljekarne, posebno glede izradbe, kontrole i ~uvanja lijekova, kao i rad na recepturi, {to podrazumijeva izdavanje lijekova te informiranje i savjeto-vanje o lijekovima.

Prostorije ljekarne moraju odgovarati uvjeti-ma koji su propisani odredbama Pravila do-bre ljekarni~ke prakse i odredbama Pravilnika o uvjetima u pogledu prostora i radnika (do-stupno na www.hljk.hr i na www.mzss.hr ).3

napisala: Ivona Sokoli}, mag. pharm., spec. univ. oec. / Belupo, Marketing, Zagreb1 S. Mihel~i}, Utjecaj promocijskih aktivnosti na prodaju s obzirom na lokaciju: magistarski rad. Zagreb, 1998, str. 54, 56.

2 S. Dibb, Marketing, eur. izd., Mate, Zagreb, 1995, str.358.

3 Neke se upute i podaci mogu na}i u: V. Grdini}, Ljekarni~ka praksa: ljekarni~ka djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010, str. 67-90.


207

Fizi~ko okruènje koje ~ine vanjske i unutar-nje odlike ljekarne, raspored asortimana i izlo{ci pridonose stvaranju stanovite atmos-fere ljekarne. Ljekarnici trebaju odrediti upravo takvu atmosferu kakvu njihovi po-tro{a~i prièljkuju i prilago|ivati pro mjenjive veli~ine u opremi i stru~nom radu da bi do-bili na prepoznatljivosti i poti cali djelovanje potro{a~a.2 Uspje{no up rav ljanje fizi~kim okruènjem jest ono koje isto dobno oblikuje èljenu okolinu (ambi jent) i osigurava funkcionalnost u poslovanju.

Ambijent u kojemu }e se obavljati proces pruànja usluge i kori{tenja njome odre|uje se odlukama o ure|enju unutra{njosti pro-stora (interijera) uop}e, te o osvjetljenju, ozvu~enju, odorama zaposlenika, znakov-lju, bojama i tako redom. Pritom valja zna-ti da prostor ~ini integralni dio oblikovanja usluge.

Zna~enje fizi~kog okruènja proizlazi iz sljede}ih funkcija:• pretvaranje neopipljivog u {to je mo-

gu}e ve}oj mjeri u opipljivo• upravljanje percepcijama i o~ekivanjima

korisnika usluga/bolesnika• komuniciranje imidà i pretpostavljanje

kvalitete usluge (vizualna metafora za ponudu usluga)

• olak{avanje obavljanja odgovaraju}ih aktivnosti korisnika i zaposlenika

• diferencijacije od konkurencije.4

Atmosfera ljekarne mnogo je {iri pojam od izgleda ljekarne. Uz fizi~ka obilje`ja ljekar-ne, ona obuhva}a i unutarnji osje}aj kod potro{a~a o poèljnosti ugo|aja kupnje,5 te korisno i ugodno provedena vremena. Istraìvanja su pokazala da atmosfera utje-~e na emocionalno stanje potro{a~a, {to se u krajnjoj liniji odraàva u pove}anoj ili smanjenoj kupnji.6

U suvremenim trì{nim uvjetima obilje`ja prostora postaju sve va`niji ~imbenici u stva-ranju konkurentnosti jer razlike u proizvodi-ma postaju sve manje. Atmosfera koja fi-zi~kim obilje`jima dodaje niz perceptivnih stimulansa moè u potpunosti diferencirati jednu ljekarnu od druge i utjecati na stva-ranje lojalnosti prema odabranoj ljekarni, {to je i kona~an i cilj ljekarnika.6

U Hrvatskoj je uglavnom prepoznatljiv sta-riji tip ljekarne u kojima prevladava masivni drveni namje{taj kojim se komuniciraju tra-dicija i pouzdanost, ali i moderno ure|enje ljekarne uglavnom opremljene bijelim, od-nosno svijetlim bojama koje prevladavaju u zdravstvenim djelatnostima i komuniciraju ~isto}u.

U ljekarni se mora omogu}iti nesmetana komunikacija izme|u ljekarnika i korisnika

4 \. Ozreti} Do{en, Osnove marketinga usluga, Mikro-rad, Zagreb, 2002, str. 108-109.

5 Ljekarnik mora paziti i na svoju vanj{tinu, jer je izvr-gnut kriti~kim pogledima bolesnika i drugih korisnika lijekova, koji djelomice na tome zasnivaju svoj stav i povjerenje. Vidjeti: V. Grdini}, Ljekarni~ki poziv, Bilten HLJK 2012-3/4, str. 103-104.

6 T. Kesi}, Pona{anje potro{a~a, 2.izd. Opinio, Zagreb, 2006, str. 95-96.


208

usluga, a posebno nesmetano za povjerlji-ve razgovore.3 Europske ljekarne za pru-ànje dodatnih ljekarni~kih usluga imaju organiziran poseban prostor u kojem se usluga moè pruàti bez ometanja i u potpunoj diskreciji.

Poèljno je da ljekarne svojim bolesnicima i drugim korisnicima lijekova, osim preuzi-manja lijeka, omogu}e uporabu tlakomje-ra, vage i visinomjera, analizatora koè i tako redom. Videoekrani i videozidovi novi su medij za promociju proizvoda i usluga te transfer informacija. Tako|er je poèljno bolesnicima osigurati mjesto na koje mogu odloìti svoje stvari, stolicu za odmor, na-pravu s pitkom vodom te ugodan, svijetao i zra~an ambijent.

Raspored u ljekarni, ure|enje oficine, sla-ganje asortimana proizvoda, lokacija i pro-stor oko blagajne tako|er su va`ni za osje-tilni doìvljaj ljekarni~koga svijeta (perce-pciju, opaàj). Natrpanost moè ograni~iti razgledavanje i smanjiti prodajnu djelotvor-nost. Postavljanje izlo`benih polica i dobro osmi{ljeni smjerovi kretanja kroz ljekarnu mogu znatno pove}ati prodaju. Smje{tanje proizvoda na police ima poseban utjecaj na kupovno pona{anje potro{a~a. Visina na kojoj se proizvod nalazi, kao i sam pro-stor koji proizvod zauzima na polici, utje~u na u~estalost kupnje. Ako se ne osigura dovoljan prostor na polici, proizvod ne}e biti primije}en.6

Izlo`bene vitrine ure|uju se sezonski, od-nosno tako da artikli za kojima je u odre-

|eno doba godine potra`nja ve}a budu pristupa~niji i istaknutije izloèni. Tako|er se prate marketin{ke aktivnosti/sposobno-sti prodava~a/stru~njaka na prodaji, ali i osoblja zaduènog za raspodjelu i distri-butera odre|enih pripravaka, a brine se i o stanju zaliha tako da se nastoje {to vi{e istaknuti proizvodi kojih ima vi{e i ~iju pro-daju treba intenzivirati. Zaposlenici svake ljekarne imaju slobodu da samostalno, a radi {to bolje prodaje, ure|uju izlo`bene vitrine.

Stru~no obilje`je ljekarne veoma je va`no.7 O izgledu ljekarne i o marketin{kom pri-stupu ure|enju prodajnoga prostora ljekar-ne ovisi kvaliteta i kvantiteta prodaje far-maceutskih artikala, iz ~ega slijedi da je u tom segmentu va`no i obrazovanje iz podru~ja marketinga i unapre|enja pro-daje.8 ■

7 O tome je ve} pisano. Vidjeti: V. Grdini}, Stru~no obilje`je ljekarne, Bilten HLJK 2012-3/4, str. 106-108.

8 @. Macner Majcan, Utjecaj poslovnog odlu~ivanja na uspje{nost poslovanja u ljekarni~koj djelatnosti: magistarski rad. Rijeka, 2008, str. 90.


209

Komunikacija u ljekarni{tvu

Umije}e komuniciranja vrlo je va`-no za postizanje neposrednih komunika-cijskih ciljeva i za tvorbu dugoro~nih od-nosa.

Op}a sklonost (trend) nastajanja informira-nog i sofisticiranog potro{a~a lijekova, na-gli porast broja proizvoda u ljekarni{tvu i sloènosti pojedinih proizvoda, kao i {iro-ka uporaba ra~unala u procesu odlu~ivanja, utjecalo je na prilagodbu vlastita mjesta ljekarnika u tim i takvim okolnostima i na no vo snalaènje pri promjeni orijentacije pro dava~a prema pojedina~nom kupcu, da bi izravni kontakt s potro{a~em lijekova imao snaàn utjecaj na njegovu kona~nu odluku u trgovanju.

Bitna je izgradnja povjerenja, a povjerenje je uvjetovano pouzdanjem, tj. spremnosti kupca u ljekarni da se u cijelosti osloni na ljekarnikove rije~i, koje mogu biti osnaène ekspertnim znanjima ljekarnika i stru~nim prikazom proizvoda, zatim ljekarnikovom kompetentno{}u ({to se isti~e ljekarniko-vim potpunim poznavanjem ljekarni~kih proizvoda – predmeta prodaje), usredo to-~eno{}u na potro{a~a lijeka (kupca), nje-

govim po{tenjem i privla~ivo{}u/dopad-ljivo{}u.1,2

Ljekarnici nastoje svoje potro{a~e privu}i kvalitetom proizvoda, ali i kvalitetom »pro-daje«, a jedna od bitnih komparativnih pre-dnosti u tome jest uspje{nost u komunika-ciji, sporazumijevanju. Ljekarnik se u svo-jem poslu pojavljuje kao stru~njak o lijeku pa se o~ekuje da i u~inkovito komunicira s bolesnikom (ili kojim drugim potro{a~em lijekova).3

Farmaceuti i drugi zdravstveni stru~njaci ubrajaju se u tzv. interpersonalne profesije jer najve}i dio svojega radnoga vremena provode izravno komuniciraju}i s bolesni-cima i drugim potro{a~ima lijekova. Va`-nost poznavanja komunikacijskog pona-{anja, kao i zdravstvenog komuniciranja, proizlazi iz sve va`nije zdravstveno-pro-motivne, savjetodavne i obrazovne uloge lje karnika u provo|enju farmakoterapije. Poduze}a koja razmi{ljaju o vrijednostima pona{anja svojih zaposlenika prema potro-{a~ima lijekova nastojat }e im osigurati

napisala: Ivona Sokoli}, mag. pharm., spec. univ. oec. / Belupo, Marketing, Zagreb

1 Privla~iv (dopadljiv) je onaj ljekarnik koji nosi, ima u sebi privla~nu mo}, koji se svi|a, koji ostavlja ugodan dojam, iskazuje prijateljsko pona{anje i pronalazi s potro{a~em lijeka kakav zajedni~ki interes.

2 T. Kesi}, Integrirana marketin{ka komunikacija, Opinion, Zagreb, 2003, str. 485.

3 Vje{tina komuniciranja dugo nije bila predmet intere-sa ljekarnika, niti su ljekarnici bili educirani kako komu-nicirati. Danas je itekako poznato da izobrazba ljekar-nika u komunikacijskim vje{tinama, bilo teorijska bilo prakti~na, moè dovesti do èljenog i potrebnog stup-nja komuniciranja, i dobar je put za one koji imaju èlje usavr{iti se na tom podru~ju.


210

kvalitetnu edukaciju iz podru~ja komunika-cije, jer se zna kako taj element bitno utje-~e na zadovoljstvo potro{a~a.

Ako zaposlene u ljekarni gledamo iz per-spektive prodajnog osoblja, farmaceutski radnik u procesu komunikacije treba prije}i sve faze komunikacijskog procesa, od poz-navanja kako se postiè otvoreni dijalog, preko demonstriranja prednosti proizvoda, do vrednovanja i poticanja potro{a~a lije-kova i drugih proizvoda na kupnju.

Znanje ljekarnika o lijekovima, bolestima i lije~enju (terapiji) vrlo je sloèno i stru~no, a da bi podaci prikupljeni u~enjem koristili i krajnjem korisniku ljekarni~ke skrbi, od-nosno bolesniku, ti i takvi podaci trebaju biti preoblikovani, saèti ili ra{~lanjeni,4 dakle prilago|eni bolesniku (krajnjem kori-sniku). Jednostavnije re~eno, podaci tre-baju biti prevedeni u, za bolesnika, jasnu i razumljivu informaciju. Suvremenom ljekar-niku potrebno je vrlo vje{to i profesional-no/stru~no komunicirati s bolesnikom i uspostaviti »terapijski dijalog« koji karakte-rizira povjerenje i spremnost na suradnju. Taj odnos omogu}uje ljekarniku da od bo-lesnika prikupi katkad i vrlo detaljne infor-macije, katkad i privatnog karaktera.

U ljekarni{tvu je veoma vaàn osobni pri-stup u odnosu s bolesnikom i drugim kori-snicima lijekova. Svaki bolesnik djeluje na sebi svojstven na~in i, po pravilu, ne dopu-{taju}i pretjerano zadiranje u njegovu pri-

vatnost. Potrebno je graditi strategije do-broga slu{atelja koncentriraju}i se na izne-senu problematiku i poku{avati prila go |i-vati terapiju bolesnika kao pojedincu. Lje-karnik kao stru~na osoba mora biti vje{t u komuniciranju s korisnikom usluge na svim radnim mjestima u ljekarni~koj praksi na kojima s njim dolazi u dodir. Ljekarniku u sredi{tu pozornosti uvijek treba biti boles-nik.5

Najva`nija i najvi{e primjenjivana vje{tina u ljekarni{tvu jest upravo komunikacija. Ne-posredna komunikacija s potro{a~ima lije-kova nije samo medij usluge nego i odlu~u-ju}i element njezine kvalitete. Pona {anje zaposlenika te uljudno i prijateljsko komu-niciranje jedan je od va`nijih razloga zbog kojeg potro{a~i/bolesnici ponavljaju svoj dolazak i zbog kojeg ljekarnu doìv ljavaju pozitivno. ■

4 V. Sri}a, Menedèrska informatika, Hita consulting-po-slovna {kola d. o. o., Zagreb, 1999, str. 34.

5 To se raspravlja u V. Grdini}, Po{tovati ljudsko bi}e, ìvot i zdravlje, Bilten HLJK 2012-3/4, str. 136-138.


211

Odgovor europskog ljekarni{tva na ekonomsku krizu

Svjetska ekonomska kriza, zapo~e-ta jo{ godine 2007., zahvatila je gotovo sva podru~ja gospodarstva, a nije zaobi{la ni zdravstvo. Utjecaj krize na zdravstvo pojedinih zemalja te metode primijenjene kao odgovor na krizu, obra|uju se u ovom tekstu, a prema podacima navedenima u ~lanku »Politika zdravstva kao odgovor na financijsku krizu u Europi«.1

Navedena kriza poglavito dovodi do sma-njenja resursa zdravstvenih sustava, ali i do pove}anja zahtjeva prema njima.

Rizici koje ekonomska kriza donosi, a ve-zani za zdravstvene sustave, mogu se ra-spoznati kroz sljede}e:• zdravstveni sustavi zahtijevaju predvi-

dljive izvore sredstava vezane uz: pla-niranje investicija, odre|ivanje budèta te nabavu sredstava i usluga; iznenad-

ne smetnje u nov~anim tokovima mogu oteàti odràvanje potrebne razine zdravstvene za{tite

• smanjen pritok sredstava za financi-ranje zdravstva, nastao kao odgovor na ekonomsku krizu, dolazi u trenutku kada sustav zahtijeva sve vi{e, a ne manje sredstava

• priroda odgovora zdravstvenog susta-va na financijsku krizu moè dodatno destabilizirati zdravstveni sustav sma-njivanjem financijske sigurnosti, ogra-ni~avanjem dostupnosti i smanjivanjem kvalitete zdravstvene skrbi.

U nastojanjima da se odrì razina zdrav-stvene za{tite i tijekom krize, Odbor za Europu Svjetske zdravstvene organizacije usvojio je rezoluciju u kojoj se apelira na zemlje ~lanice da poduzmu sve kako bi osigurale u~inkovitu i dostupnu zdravstve-nu za{titu.

Kao odgovor europskih zemalja na krizu, mogu se u podru~ju zdravstva promatrati promjene vezane za: (1) visinu sredstava koja se izdvajaju za zdravstvo, (2) razinu zdravstvene za{tite koja se pruà i (3) cilje-ve zdravstvenog sustava.

Visina sredstava koja se izdvajaju za zdrav-stvo. Zakonodavac moè odlu~iti ho}e li zadràti, umanjiti ili pove}ati razinu javnog izdvajanja za zdravstvo, a u svrhu odrà-vanja u~inkovitosti zdravstvene za{tite fi-nancijska se sredstva mogu preusmjeriti unutar zdravstvenog sustava.

Razina zdravstvene za{tite koja se pruà. Mogu}e je utjecati na iznose doprinosa za

napisala: @eljka Macner Majcan, mag. pharm. / ZU Ljekarne Bjelovar, Bjelovar1 P. Mladovsky, D. Srivastava, J. Cylus, M. Karanikolos, T. Evetovits, S. Thomson, M. McKee, Policy Summary 5; Health policy responses to the fi nancial crisis in Europe, WHO Regional Office for Europe and European Obser-vatory on Health Systems and Policies, No: 5; ISSN 2077-1584.


212

javno financiranu zdravstvenu za{titu, na opseg i kvalitetu javno financirane zdrav-stvene za{tite te na tro{kove javno financi-rane zdravstvene za{tite. U mnogim se slu~ajevima u~inak ne zadràva samo na jednom podru~ju, nego se primje}uje i me|udjelovanje kroz sva tri podru~ja u kojima se promatraju promjene.

Ciljevi zdravstvenog sustava. Pri dono{enju odluka o promjenama, zakonodavac treba razmi{ljati i o utjecaju tih odluka na ciljeve koji se postavljaju pred zdravstvene susta-ve, a to su: unaprijediti rezultate zdrav-stvenog sustava, osigurati financijski naj-blaè ina~ice za osiguranike, osigurati naj-ve }u mogu}u korist i vrijednost uz naj-manje mogu}e tro{kove, osigurati dostup-nost i vidljivost djelovanja zdravstvenog sustava uz po{tovanje prava bolesnika te pra}enje i vrednovanje rezultata.

Valja o~ekivati da se nastojanja u smanjenju javnih tro{kova ti~u i tro{kova vezanih za zdravstveni sektor, iako je zdravstvo iznim-no osjetljivo na financijska ograni~enja zbog mnogih razloga. Izdvajanje za zdrav-stvo ~ini prosje~no 13 % ukupnih tro{kova dràve u zemljama EU. Kako je zdravstve-ni sustav u ve}ini zemalja vi{e ili manje neefikasan, te{ko je politi~ki opravdati zadràvanje iste razine izdvajanja za zdrav-stvo u slu~aju smanjenja izdvajanja za ostala podru~ja. Isto tako, ~ini se lak{e ra-diti »rezove« u zdravstvenom sustavu nego u drugim podru~jima, primjerice, u miro-vinskom sustavu, jer se rezultati, vrijed-nost, odnosno dobit, u podru~ju zdravstva ne mogu potpuno jasno i precizno defini-rati niti mjeriti.

Analizirane su mjere koje su poduzete kao odgovor na ekonomsku krizu, u podru~ju zdravstva, i to u 53 europske zemlje. Budu}i da nije bilo potpuno jasno koji su postupci bili neposredan odgovor na krizu, a koji je dio ve} postoje}ih procesa reformi, analizi-rani su procesi podijeljeni u dvije skupine:• na procese koji su odre|eni od vlasti i

zakonodavca kao neposredan odgovor na krizu

• na procese koji su djelomi~an odgovor na krizu, koji su planirani prije krize, a kriza je utjecala na intenzitet njihove provedbe, no nisu, od vlasti, karakteri-zirani kao mjere neposrednog odgo-vora na krizu.

Anketne upitnike, koji su podijeljeni zem-ljama uklju~enima u istraìvanje, ispunili su ispitanici u 45 zemalja. Rezultati istraìvanja pokazali su da je utjecaj financijske krize na zdravstveni sustav ovisan o intenzitetu negativnog utjecaja krize na ekonomiju pojedine zemlje uop}e. Primjerice, Alba-nija, Azerbajdàn, Izrael i Norve{ka nisu poduzimali izravne mjere u zdravstvenom sustavu kao odgovor na krizu.

Neke od zemalja koje su znatno pogo|ene ekonomskom krizom, kao {to su ê{ka, Gr~ka, Irska, Portugal i Moldavija, poduzele su brojne i razli~ite aktivnosti unutar zdrav-stvenoga sustava kao odgovor na krizu.

Primije}eni su, kao odgovor na krizu, i slu-~ajevi u kojima su ranije planirane aktivno-sti usporene ili napu{tene. Rumunjska je tako odustala od planirane gradnje osam novih bolnica, a u Irskoj nije sagra|ena jed-na od ~etiriju predvi|enih zdravstvenih


213

ustanova, dok je u Bugarskoj odgo|en jav-nozdravstveni projekt sa svrhom poticanja prestanka pu{enja.

S druge strane, vlade nekih dràva, kao {to su Austrija, Litva, Poljska, Portugal, Rusija, Srbija, Slovenija i Turska, uspjele su iskori-stiti krizu kao temelj za ja~anje poloàja u pregovorima sa sudionicima u zdravstve-nom sustavu, posebice s predstavnicima farmaceutske djelatnosti.

U nekim je zemljama po~ela provedba radi-kalnih i nepopularnih mjera, kao odgovor na krizu, no zbog pritisaka sudionika u zdrav-stvenom se sustavu od provedbe ipak odu-stalo. U Bugarskoj je Ministarstvo financija poku{alo odre|ivati cijene usluga u zdrav-stvu, u Ma|arskoj se poku{ala provesti rigo-rozna kontrola pla}anja bolnicama, u Make-doniji je pak iznos koji se pla}a lije~ nicima nakratko smanjen 10 %, nakon ~ega je uslijedio {trajk lije~nika i ograni~enje je uki-nuto, dok je u Ukrajini vlada poku{ala odre-diti najve}u dopu{tenu cijenu lijekovima, {to je rezultiralo zatvaranjem nekih ljekarni.

Neke su zemlje, primjerice, Rumunjska i Srbija, bile prisiljene financijska sredstva pridobiti zajmovima od me|unarodnih or-ganizacija, kao {to su Me|unarodni mone-tarni fond, Svjetska banka te Europska unija, nu`no uz uvo|enje mjera za sma-njenje tro{kova i pove}anje efikasnosti.

Suprotno tomu, neke su dràve (ê{ka, Estonija, Italija, Litva, Moldavija, Slova~ka) bile bolje pripremljene za negativan utjecaj ekonomske krize na zdravstveni sektor, zbog mjera fiskalne politike koje su podu-zele prije nastupa ekonomske krize. Tako

su mogle iskoristiti stanovite rezerve novca za pokrivanje nastalih te{ko}a u pla}anju.

Izvje{}a dràva uklju~enih u istraìvanje upu}uju na poduzimanje razli~itih vrsta mjera i postupaka za ublaìvanje utjecaja ekonomske krize, koji se mogu rasporediti u nekoliko skupina kako je to navedeno pod 1, 2 i 3.

1. Mjere sa svrhom promjene razine izdva janja za javno fi nancirano zdravstvo

1.1. Promjene nacionalnog prora~una za zdravstvo

Nacionalni prora~un za zdravstvo smanjen je u Bugarskoj, Hrvatskoj, Estoniji, Ma|ar-skoj, Islandu, Irskoj, Italiji, Gr~koj, Litvi, Ru-munjskoj, Portugalu i [panjolskoj. U Au-striji, ê{koj, Poljskoj i Slova~koj izdaci za socijalno i zdravstveno osiguranje postupno rastu, prora~un za zdravstvo pove }an je u Francuskoj, Danskoj, Makedoniji i Turskoj, dok se u Albaniji, Belgiji, Engleskoj i Nor-ve{koj prora~un za zdravstvo nije mijenjao.

1.2. Mjere fi skalne politike

Uz pove}anje poreza na alkohol i cigarete, neke su dràve izmijenile fiskalnu politiku u smjeru pove}anja doprinosa zdravstve-nom sustavu. U Italiji su neka podru~ja, u kojima postoje znatni izdaci za zdravstve-nu za{titu, pove}ala lokalne takse kako bi se pokrio manjak sredstava. U Francuskoj je uvedena dodatna taksa od 2 % na odre|ene vrste prihoda, dok je u Ma|arskoj uveden porez na hranu i pi}a s visokim sadràjem {e}era.


214

1.3. Utjecaj na doprinose za zdravstveno osiguranje

U nekim su zemljama pove}ani izdaci za-poslenika i poslodavaca za specifi~ne so-cijalne skupine, kao {to su, primjerice, ne-zaposleni te osobe i obitelji s niskim pri-manjima.

1.4. Promjene razine sudjelovanja koris nika u tro{kovima zdravstvenih usluga

U ve}ini su zemalja pove}ani iznosi sudje-lovanja bolesnika vezani za boravak u bol-nici, ambulantno lije~enje, hitnu medicin-sku za{titu, postupke medicinski potpo-mognute oplodnje, ambulantni transport, fizikalnu terapiju, pojedine medicinske usluge za mentalno oboljele osobe, poje-dina cjepiva, ku}ni posjet lije~nika, zubne proteze te za neke oftalmolo{ke zahvate. Suprotno tomu, u malom se broju zemalja mogu primijetiti pove}anja prava bolesnika s niskim primanjima smanjenjem njihova sudjelovanja vezanog za izdatke za lijekove i neke oblike zdravstvene za{tite.

2. Mjere sa svrhom utjecaja na opseg i kvali-tetu javno fi nancirane zdravstvene zaštite

2.1. Promjene u opsegu prava iz zdrav-stvene za{tite

Op}enito se prava bolesnika u zdravstve-nom osiguranju nisu znatno mijenjala niti smanjivala. Promjene koju su navedene ti~u se smanjenih prava vezanih za pojedi-ne stomatolo{ke zahvate, postupke medi-cinski potpomognute oplodnje, fizikalnu terapiju, pojedine oblike zdravstvene za-{tite mentalno oboljelih osoba, pojedine

lijekove, kozmeti~ke operacije, zubne pro-teze, pojedine oftalmolo{ke zahvate, na-o~ale i za privremeno bolovanje. Osnovni cilj zdravstvene za{tite u svako doba, a po-sebice u vrijeme ekonomske krize, jest osi-gurati dostupnost osnovnih zdravstvenih usluga cijeloj populaciji, s posebnim na-glaskom na siroma{ne osobe te na kro ni~ne bolesnike. Promjene u pravima boles nika mogu biti vrijedno oru|e pri utvr |ivanju prioriteta zdravstvenog sustava.

2.2. Promjene prava iz zdravstvenog osi-guranja za odre|ene skupine osigura-nika

U nekom se zemljama prava zdravstvenog osiguranja smanjuju za pojedine skupine osiguranika. Tako je, primjerice, irska vlada ukinula obvezno zdravstveno osiguranje za osobe koje su bogate i starije od 70 go dina, u ê{koj su se smanjila prava iz zdravstve-nog osiguranja za strance, na Cipru je odgo|eno uvo|enje obveznoga zdravstve-nog osiguranja za sve, a u Ma |arskoj se uvode kazne za osobe koje ne upla}uju do-prinos za obvezno zdravstveno osiguranje.

2.3. Racionaliziranje koje nije izravno ve-zano za pla}anje

U Estoniji je pove}ano najdulje vrijeme ~ekanja na odre|ene medicinske postupke, i to s 4 na 6 tjedana. To moè posredno umanjiti i tro{kove zdravstva jer se bole-snik, zbog dugog ~ekanja, moè odlu~iti ili za privatnog lije~nika, odnosno za privatnu medicinsku ustanovu, ili moè odustati od postupka koji je ~ekao. Ipak, moè se o~e-kivati i odre|eno smanjenje kvalitete kli-


215

ni~ke zdravstvene za{tite, {to nije u skladu s op}eprihva}enim ciljem pobolj{anja kva-litete zdravstvenih usluga.

2.4. Poticanje promjena pona{anja pojedi-naca u svrhu prevencije bolesti i pro-mocije zdravlja

Neke su zemlje pove}ale porez na alkohol i cigarete (Bugarska, Estonija, Ukrajina, ê{ka) ili poticale javnozdravstvene projek-te u svrhu promocije zdravog na~ina prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i pre-ventivnih lije~ni~kih pregleda radi kontrole krvnoga tlaka, {e}era i kolesterola u krvi, ispitivanja na neke vrste karcinoma, pre-stanka uzimanja alkohola, pu{enja i sli~no. Svrha je navedenih aktivnosti smanjiti po-trebu za medicinskim intervencijama, ~ime se umanjuju izdatci zdravstvenog sustava. Valja naglasiti da je korist od takvih aktiv-nosti na dugi rok, te da se ne mogu o~ekivati trenuta~ni rezultati u smanjenje izdataka u zdravstvu.

3. Mjere sa svrhom utjecaja na tro{kove ja-vno fi nanciranoga zdravstva

3.1. Utjecaj na cijene lijekova i medicin-skih proizvoda

Mnoge su zemlje uvele ili poja~ale ve} postoje}e mjere za smanjenje cijena lijeko-va, medicinskih proizvoda i opreme. S na-vedenom se svrhom primjenjuju mjere kao {to su generi~ka tvar i generi~ko propisi-vanje lijekova, odre|ivanje dodatnih izda-taka ljekarnama, pregovaranje o cijenama lijekova i sli~no. U ve}ini su slu~ajeva me-tode ve} uklju~ene u reforme koje su u

tijeku, ali je kriza ubrzala i intenzivirala njihovu provedbu.

3.2. Utjecaj na pla}e i motivaciju zdrav-stvenih radnika

U nekom su zemljama pla}e zdravstvenih radnika smanjene (Cipar, Francuska, Gr~ka, Irska, Litva, Rumunjska), u drugim drà-vama te su pla}e »zamrznute«, tj. ne mogu se pove}avati (Engleska, Portugal, Slove-nija), a u nekima je smanjena stopa rasta pla}a (Danska). Drugi je na~in smanjenja pla}a pove}anje izdataka za mirovinski fond i ograni~avanje prava radnika, uki-danje pla}enoga prekovremenog rada i no}nih smjena te produljenje onih smjena koje zahtijevaju manji broj zaposlenih i imaju niè tro{kove. Mnogi zaposlenici pristaju na takve nepovoljne uvjete sa svrhom da zadrè posao. Iako te mjere do-vode do smanjivanja izdataka, treba nagla-siti i njihov negativan u~inak, jer se po-ve}ava sklonost migracije zdravstvenih ra-dnika u dràve u kojima su bolje pla}eni, {to dodatno stvara problem nedostatka zdravstvenih radnika i pove}ava rizik od smanjenja kvalitete i u~inkovitosti zdrav-stvenog sustava.

3.3. Pla}anje pruàteljima zdravstvenih usluga

Promjene u na~inu pla}anja zdravstvenih usluga osobama koje ih pruàju put je da se pove}aju kvaliteta, u~inkovitost i ravno-pravnost unutar zdravstvenog sustava. Sto-ga su mnoge europske zemlje pasivno pla}anje za uslugu zamijenile strate{kom nabavom usluga, jasnim povezivanjem alo-


216

kacije resursa s informacijama o potreba-ma vezanima za zdravstveni sustav, te o potrebama vezanima uz efikasnost i kvali-tetu pruène usluge.

3.4. Utjecaj na tro{kove kroz restrukturiranje

Vlade su nekih zemalja provele restrukturi-ranje (1) ministarstva zdravstva, (2) osigu-ravaju}ih fondova i (3) agencija za lijekove radi smanjenja tro{kova i pove}anja efika-snosti zdravstvenog sustava. Me|utim, valja naglasiti da smanjenje broja zaposlenika jest na~in smanjenja tro{kova, ali postoji i rizik od gubitka iskusnog osoblja u vrijeme brzih promjena koje mogu zahtijevati pove}ane kapacitete za planiranje i predvi|anje.

3.5. Utjecaj na strukturu pruàtelja zdrav-stvenih usluga i kapitalna ulaganja

U mnogim je dràvama ekonomska kriza ubrzala ve} postoje}i proces restrukturi-ranja bolni~kog sektora, zatvaranjem, spa-janjem i centralizacijom (Danska, Gr ~ka, Litva, Portugal, Slovenija), pomica njem pre-ma ambulantnoj zdravstvenoj za{titi gdje je god to mogu}e (Bjelorusija, Irska, Gr~ka, Litva), pobolj{anjem koordinacije u primar-noj zdravstvenoj za{titi (Armenija, Litva, Moldavija, Nizozemska), spajanjem zdrav-stvenih centara (Island) i reorganizacijom hitne medicinske pomo}i (Makedonija).

Neke su zemlje napustile ili odgodile pro-vedbu planova za gradnju novih bolnica, uvo|enje novih, suvremenijih, programa, kupnju skupe opreme ili su odgodile sma-

njenje doprinosa za zdravstvo. Suprotno tomu, u nekim je dràvama pove}ano ula-ganje sredstava u modernizaciju zdrav-stvenog sustava uvo|enjem informacijskog sustava zdravstvenog mened`menta i elektroni~ke zdravstvene iskaznice (Litva, Makedonija) te uvo|enjem elektroni~kog sustava propisivanja lijekova (Hrvatska).

***

Moè se zaklju~iti da su europske zemlje upotrijebile razli~ite kombinacije mjera kao odgovor na financijsku krizu. Neke su dràve iskoristile krizu kao priliku da po-ku{aju pove}ati efikasnost, posebno u bolni~kom i farmaceutskom sektoru. Pojedi-ne su zemlje pro{irile prava iz zdravstvenog osiguranja za osobe s niskim primanjima kako bi oja~ale dostupnost zdravstvenoj za{titi. Druge su dràve odlu~ile sma njiti izdavanja za osnovnu zdravstvenu za{titu kako bi ublaìle u~inak ekonomske krize. Upravo se takve aktivnosti proble mati~ne. Upozorava se na dugoro~nu ne u~inkovitost navedenih mjera, jer smanjena prava u re-dovitoj zdravstvenoj za{titi, u nekim slu~ajevima, pove}avaju tro{kove u drugim podru~jima, primjerice, u hitnoj slu`bi.

Kriza je u pojedinim zemljama dovela do neizbje`nih tro{kova i »rezova« u zdrav-stvu. U takvim je situacijama potrebno mjere smanjenja provoditi samo kratkoro~no i mudro kako bi se umanjili negativni u~inci poduzetih mjera na zdravstvenu za{titu. Dugoro~no, me|utim, treba planirati takve mjere kojima je svrha pove}anje vrijednosti i u~inkovitosti zdravstvenog sustava. ■

217

izvje{}aPregled poslovanja HZZO-a u 2011.

HZZO je potkraj travnja 2012. na svojoj web stranici objavio Izvje{}e o po-slovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2011. godinu. Donosimo najva`nije dijelove izvje{}a kako bi ljekar-nici iz poslovanja HZZO-a dobili uvid u financijsko postupanje dràvnih vlasti pre-ma zdravstvenom sustavu.

Zavod je u godini 2011., prema knjigovod-stvenim pokazateljima, ostvario pozitivan financijski rezultat u iznosu od 384 miliju-na kuna.

Pove}an je broj osiguranika Zavoda za 14 581 osobu i prosje~no je u razdoblju sije~anj –prosinac evidentirano 4,362.595 osiguranih osoba, {to je 0,34 % vi{e u usporedbi s godinom 2010. Evidentirana su 1,485.324 aktivna osiguranika, {to je za 0,52 % ili za 7.824 osiguranika manje nego u 2010. godini. Nadalje, evidentira-no je 1,050.460 umirovljenika, {to je vi{e za 12.817 osoba ili 1,24 % u usporedbi s godinom 2010.

Prihodi – primitci u 2011.Prihodi – primitci u 2011.

Ukupni prihod Zavoda u godini 2011., u usporedbi s godinom 2010., smanjen je za 1,75 %. Pokazatelji poslovanja za godi-nu 2011. uklju~uju poslovanje obveznoga zdravstvenog osiguranja, dopunskoga

pripremio: Mate Portolan / Ljekarne Split sko-dalmatinske ùpanije, Split1 Sadràj je ~lanka temeljen na Izvje{}u o financijskom poslovanju HZZO-a u razdoblju sije~anj – prosinac 2011., koji je objavio HZZO.

Osiguranici Prosječan broj Indeks Udjel %I.-XII. 2010. I.-XII. 2011. 2011./2010. 2010. 2011.

aktivni radnici 1,493.148 1,485.324 99,48 34,34 34,05aktivni poljoprivrednici 40.647 35.878 88,27 0,93 0,82umirovljenici 1,037.643 1,050.460 101,24 23,87 24,08~lanovi obitelji 1,163.716 1,151.770 98,97 26,76 26,40ostali 12.860 639.163 104,29 14,10 14,65Ukupno RH 4,348.014 4,362.595 100,34 100,00 100,00

Izvršenje u 2011. [kn]Prihodi: 21.761,584.170Rashodi: 21.377,745.087Razlika: 383,839.083


218

zdrav stvenog osiguranja, te ozljede na radu i profesionalne bolesti, a u podacima za godinu 2010. nisu iskazani podaci za ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje iznosi 15 % na bruto-pla}e, 0,50 % za ozljede na radu i profesionalne bolesti, te doprinosi iz mirovina od 3 % na mirovine vi{e od 5.108,00 kn, i sve se upla}ivalo na ra~un Dr`avne riznice.

U tablici su prikazani pokazatelji najva`nijih stavki primitaka za zdravstveno osiguranje iz financijskog poslovanja HZZO-a u razdoblju I. – XII. 2011., a u usporedbi s razdobljem I. –XII. 2010.

Rashodi – izdaciRashodi – izdaci

Ukupni izdaci poslovanja HZZO-a, pre -ma knjigovodstvenim podacima, iznose 21.377,745.087 kn i manji su za 1,55 % od rashoda u godini 2010. Najve}i dio sredstava u sklopu ukupnih izdataka potro{en je na zdravstvenu za{titu s udje-lom od 86,19 %, za naknade je potro{eno 12,09 %, a za ostale rashode 1,72 %.

U tablici su prikazani pokazatelji najva`nijih stavki izdataka za obvezno zdravstveno osiguranje iz financijskoga poslovanja HZZO-a u razdoblju I. – XII. 2011., a u usporedbi s razdobljem I. – XII. 2010.

Izdaci za lijekove na recept, uz izdatke bolni~ke zdravstvene za{tite najve}i su izdatak za zdravstvenu za{titu. Udjel izda-taka za lijekove u izdacima za zdravstvenu za{titu iznosi 17,49 % u godini 2011. i ve}a je u usporedbi s 2010. za 6,90 % ili vrijednosno za 195,616.323 kn.

Lijekovi na recept – naturalni Lijekovi na recept – naturalni pokazatelji pokazatelji

Naturalni pokazatelji – iskazani u broju izdanih recepata – pokazuju da je za osi-guranike HZZO-a u godini 2011. izdano 50,239.062 recepata, dakle 2,13 % vi{e nego u godini 2010., kada je izdano 49,193.155 recepata.

Prosje~no je po osiguraniku u godini 2011. na razini Republike Hrvatske izdan 11,52 recepta, dok je u godini 2010. izdan prosje~no 11,31 recept.

R. Pokazatelji I.–XII. 2010. I.–XII. 2011. Indeks Struktura 2011.

PRIHODI – PRIMITCI 1. Prihodi od doprinosa i

prora~un – osnovno zdravstveno osiguranje

19.632,136.142 20.065,240.874 102,21 92,20

2. Ostali prihodi – zdravstveno osiguranje

2.517,055.335 1.696,343.296 67,39 7,80

3. Cjelokupni prihod zdravstvenog osiguranja

22.149,191.477 21.761,584.170 98,25 100,00


219

Analiziramo li broj recepata za godinu 2011. po podru~nim uredima i po osigu-ranoj osobi, tada se mo`e zaklju~iti da je najve}i broj recepata po osiguranoj osobi zabilje`en u Podru~nom uredu Krapina (13,28), zatim u Podru~nom uredu Virovi-tica (12,71), a najmanje u Podru~nom uredu Split, tj. 10,16 recepata po osigura-niku.

R. Pokazatelji I. – XII. 2010. I. – XII. 2011. Indeks Struktura 2011.

RASHODI - IZDACI 1. Primarna zdravstvena 2.949,911.575 2.917,738.592 98,91 16,84 %

za{tita 2. Lijekovi na recept 2.833,935.614 3.029,551.937 106,90 17,49 %3. Bolni~ka zdravstvena 8.235,425.089 8.149,913.984 98,96 47,04 %

za{tita4. Specijalna konzilijarna 669,106.532 671,901.345 100,42 3,88 %

zdravstvena za{tita5. Posebno skupi lijekovi 377,413.901 528,923.857 140,14 3,05 % 6. Ortopedski ure|aji i

pomagala630,498.819 686,788.622 108,93 3,96 %

Ukupna zdravstvena za{tita 18.808,136.842 18.424,597.626 97,96 100,00 %Cjelokupni rashodi i izdaci 21.715,023.275 21.377,745.087 98,45

Broj izdanih recepata 50,239.062Udio izdanih eRecepata 87,84 %Prosje~ni broj recepata po broju osiguranih osoba ukupno 11,52Izdaci za lijekove po financijskom izvje{}u 3.029,551.937 kn Prosje~no ukupni izdatak po receptu po broju osiguranih osoba 694,44 knProsje~ni izdatak po izdanom receptu 60,30 knVrijednost boda 7,15 kn


220

PODRU^NI URED BROJ OSIGURA-NIKA

BROJRECEPATA

PROSJEÂN BROJ RECEPA-TA PO 1 OSI-GURANIKU

IZDACIPO OSIGURANOJ

OSOBIPO RECEPTU

0 1 2 3 4 5BJELOVAR 121.652 1.511.286 12,42 775,65 62,44ÂKOVEC 111.373 1.367.703 12,28 714,86 58,21DUBROVNIK 129.347 1,443.857 11,16 707,03 63,34GOSPI] 50.409 595.146 11,81 736,46 62,38KARLOVAC 129.772 1.634.151 12,59 785,59 62,39KOPRIVNICA 116.155 1,410.641 12,14 674,26 55,52KRAPINA 132.083 1,753.993 13,28 748,07 56,33OSIJEK 309.572 3,628.929 11,72 674,04 57,50PAZIN 213.841 2.310.824 10,81 708,89 65,60PO@EGA 79.370 921.430 11,61 604,53 52,07RIJEKA 303.691 3.671.612 12,09 764,93 63,27SISAK 175.434 2,201.664 12,55 738,20 58,82SLAV. BROD 165.793 1,741.282 10,50 632,11 60,12SPLIT 472.721 4,803.508 10,16 610,86 60,12[IBENIK 110.248 1,380.959 12,53 743,25 59,34VARA@DIN 174.456 2,169.607 12,44 695,10 55,89VINKOVCI 185.129 2,162.354 11,68 700,44 59,97VIROVITICA 86.835 1,103.246 12,71 703,80 55,39ZADAR 171.240 1,918.125 11,20 679,67 60,68ZAGREB 1,123.474 12,508.745 11,13 688,88 61,87HRVATSKA 4,362.595 50,239.062 11,52 694,44 60,30

Me|utim, analiziramo li izdatke za lijekove na recepte po osiguranoj osobi i po podru~nim uredima, tada su najve}i izdaci po osiguranoj osobi iskazani u Podru~nom uredu Karlovac, 785,59 kn. Najve}i prosje~ni izdatak po receptu iskazan je u Podru~nom uredu Pazin 65,60 kn.

Potvrde za ortopedska pomagala – Potvrde za ortopedska pomagala – naturalni pokazatelji naturalni pokazatelji

U godini 2011. ovjereno je 940.025 potvrda za ortopedske ure|aje i pomagala,

dok je u 2010. godini ovjereno 885.246 potvrda. Prema financijskom izvje{}u, izdaci za taj oblik zdravstvene za{tite izno-se 686.788.622 kn (i ve}i su za 8,93 % od istih izdataka prethodne godine).

DeùrstvoDeùrstvo

Prema Pravilniku o standardima i normativi-ma prava na zdravstvenu za{titu iz obvez-nog zdravstvenog osiguranja, za cijelu Hr-vatsku ugovoreno je 28 deùrnih ljekarni~kih punktova. Zavod po deùrnom punktu


221

pla}a godi{nju naknadu u iznosu od 499.485,96 kn ili ukupno 13,985.606,88 kn.

Zaklju~ak Zaklju~ak

Potro{nja lijekova na recept u godini 2011. pove}ana je u odnosu prema godini 2010. Izdaci za lijekove na recept vrijednosno su u godini 2011. pove}ani 6,90 %, a broj izdanih recepata pove}an je za 2,13 % u usporedbi s 2010. Godinom. Prosje~na vrijednost recepta u godini 2011. iznosi 60,90 kn i pove}ana je u odnosu prema 2010. za 3,29 kn ili 5,71 % po receptu.

Financijskim planom HZZO-a za godinu 2011. planirana su sredstva za lijekove na recept u iznosu od 3.029,182.000. Vrije-dnost izdanih lijekova na recept u godini 2011. iznosila je 3.029,551.937 kn. HZZO je svaki mjesec upla}ivao ljekarna-ma iznos za lijekove u prosje~noj vrijedno-sti fakturiranih lijekova za 4 tjedna ili pribli`no 250 milijuna kuna. HZZO je u 2011. ljekarnama pla}ao u ugovorenom roku od 180 dana. ■

Rad Vije}a Komore – sjednice 4/109 i 5/110

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore odràlo je od svibnja do rujna 2012. dvije sjednice, o kojima donosimo izvje{}a.

4/109 sjednica Vije}a HLJK-a4/109 sjednica Vije}a HLJK-a

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 3. svibnja 2012. ra-spravljalo i donijelo odluke o:• izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a• planu godi{njega stru~nog nadzora• dopuni Pravila dobre ljekarni~ke prak-

se• imenovanju predsjednika i sudaca Ste-

govnih sudova I. i II. stupnja, tuìtelja, njegovih zamjenika, te tajnika sudova.

Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a o aktiv-nostima u Komori od 16. velja~e do 3. svi-bnja 2012.

U Ministarstvu zdravlja (dalje: MZ) odràn je sastanak glavnoga tajnika MZ-a s glav-nim tajnicima svih komora u zdravstvu.

pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK


222

Glavni se tajnik MZ èlio upoznati s glav-nim tajnicima komora u zdravstvu, kao i o na~inu suradnje i problemima u suradnji MZ-a i komora. Primjedbe komora bile su uglavnom sli~ne i ticale su se neodgova-ranja na upite, nedavanje pravnih tuma-~enja, nepo{tovanje postignutih dogovora, nedono{enje zakonima predvi|enih pravil-nika, kao i na kratke rokove komorama za davanje mi{ljenja na pojedine akte. Zaklju-~eno je da treba odrediti na~in suradnje.

Glavni tajnik MZ-a upoznao je sudionike sastanka s planovima MZ-a vezanima za administrativni rad MZ-a.

U Ministarstvu zdravlja je na traènje Ko-more dana 4. travnja 2012. odràn sasta-nak predstavnika Komore i pomo}nice mi-nistra zdravlja za pravne poslove Ljubice \ukanovi}. Na sastanku se raspravljalo o sljede}im temama: • dono{enje novog Zakona o ljekarni{tvu

– predvi|eno za godinu 2013. • rje{avanje poloàja ljekarni u zakupu• organizacija deùrstva u zdravstvu i

ljekarni{tvu, ograni~enja Zakona o radu

• zapo{ljavanje radnika u ùpanijskim ljekarni~kim ustanovama

• natje~aj za pripravnike i pla}anje staà na teret HZZO-a

• osnivanje depoa • dodaci bolni~kim ljekarnicima za izra-

dbu onkolo{kih pripravaka.

U HZZO-u je 16. velja~e 2012. odràn sastanak vezano za primjedbe Komore na

prijedlog Pravilnika o ortopedskim i dru-gim pomagalima, a posebno na odredbe o ukidanju naknade ljekarnama. Na sastanku su predstavnici HZZO-a iznijeli podatke o tome da HZZO godi{nje isplati ljekarnama 5 milijuna kuna za uslugu, i da se preko ljekarni izda 60 % vrijednosti svih ortope-dskih pomagala, tj. 350 milijuna kuna.

Novi Pravilnik o ortopedskim i drugim po-magalima stupio je na snagu 1.oùjka 2012. Tim je pravilnikom utvr|eno da ljekarne mogu izdavati sva serijska poma-gala, ali je provedena odluka starog saziva HZZO-a o ukidanju usluge za izdavanja ortopedskih pomagala. Primjena Pravilnika izazvala je niz problema ljekarnicima zbog nedostatnih ili nejasnih naputaka, nepri-dràvanja odredbi Pravilnika od lije~nika vezano za propisivanje, kao i problem kon-trolora HZZO-a koji vra}aju doznake su-protno propisima. Nakon reagiranja Komo-re HZZO je najavio da }e priznavati sve doznake, ali traì pomo} ljekarnika i predlaè odre|ene promjene. Novi Pravil-nik nije rije{io probleme na koje je Komora vi{e puta upozoravala vezano za propisi-vanje i izdavanje pomagala koje je i dalje neracionalno i ne uzima u obzir stvarne potrebe bolesnika.

HZZO je 22. oùjka 2012. pozvao HLJK na sastanak vezano za prijedlog nacrta akata za ugovaranje. U nacrtima je predloèno smanjivanje vrijednosti boda u zdravstvu i ljekarni{tvu za 1 % te naknade za deùrstvo radi smanjivanja doprinosa za zdravstvo. Sastanak je organiziran kao


223

zajedni~ki za sve komore i na njemu smo bili upoznati s odlukom HZZO-a da pred-stavnici komora i UPUZ-a vi{e ne}e prisu-stvovati sjednicama UV-a. Prije sjednice UV-a HZZO-a organizirat }e se sastanci radne skupine u koju je uklju~ena HLJK, kao i ostale komore koje }e raspravljati o pojedinim to~kama predloènoga dnevno-ga reda. Sve su komore odbile prijedlog ravnatelja za snizivanjem vrijednosti boda i standarda u zdravstvu, pa je stoga ravna-telj HZZO-a odlu~io povu}i predloèno smanjenje boda.

Dana 10. travnja 2012. odràn je sastanak predstavnika komora u zdravstvu, HUP-a, Udruge poslodavaca u zdravstvu s pred-stavnicima HZZO-a vezano za davanje mi{ljenja na prijedloge izmjena i dopuna op}ih akata HZZO-a te Osnovne i Dopun-ske liste lijekova.

Primjedbe HLJK-a bile su na nezakonito ukidanje pla}anja usluge za izdavanje orto-pedskih pomagala, na uvr{tavanje na listu lijekova magistralnog pripravka Linimen-tum Benzilii benzoatis, kao i na triturirane oblike pripravaka izra|enih od lijekova s bolni~ke liste.

Prijedlog izmjena i dopuna Osnovne i Do-punske liste sadràvao je popis novih generi~kih lijekova koje se dodaju listama.

HZZO je po~etkom travnja 2012. ljekar-nama dostavio aneks ugovora kojim se mijenjaju odredbe na temelju novog Pravi-lnika o ortopedskim pomagalima, i ukida usluga na ortopedska pomagala. Komora

je ljekarnama preporu~ila da ne potpisuju ugovor dok se ne odrì sastanak s MZ-a i HZZO-a.

Dana 19. travnja 2012. Komora je dobila odgovor Hrvatske gospodarske komore (HGK) na postavljeni upit, prema kojemu ljekarne nisu obveznici ~lanstva u HGK-u i pla}anju naknade jer obavljaju zdravstvenu djelatnost.

Navedeni dopis moè posluìti i u sporu ljekarni s Hrvatskim {umama u vezi s pla-}anjem naknade za op}ekorisne funkcije {uma.

Dana 28. oùjka 2012. odràn je sastanak na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu s dekanicom FBF-a, prodekanicama za na-stavu i znanost te voditeljicom stru~ne prakse studenata na kojem se razgovaralo o problemima specijalisti~kog usavr{avanja magistara farmacije, provedbi studentske prakse te uspostavljanju suradnje na pod-ru~ju organizacije trajnoga stru~nog usavr{avanja magistara farmacije. Zaklju-~eno je da je potrebno pristupiti izradbi novoga Pravilnika o specijalisti~kom usavr-{avanju magistara farmacije, te izradbi no-voga Plana specijalisti~kog usavr {avanja. Profesorica Karmela Bari{i} preuzela je obvezu organiziranja sastanka s Komorom medicinskih biokemi~ara kako bi se i magi-strima farmacije omogu}ilo obavljanje spe-cijalizacije iz Analiti~ke toksikologije.

Povjerenstvo za davanje mi{ljenja prilikom osnivanja ljekarni odràlo je {est sastanaka na kojima je rije{eno 26 zahtjeva, a od toga:


224

• 6 zahtjeva za preseljenje ljekarni~ke podru`nice

• 17 zahtjeva za osnivanje ljekarne, od-nosno ljekarni~ke podru`nice

• 3 zahtjeva za preuzimanje ljekarne.

Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje magi-stara farmacije odràlo je tri sastanaka na kojema je rije{eno ukupno 90 zahtjeva, a od toga:• 35 zahtjeva za bodovanje stru~nih

skupova• 55 osobnih zahtjeva.

Povjerenstvo za stru~ni nadzor odràlo je sastanak na kojemu je donesen plan stru~nih nadzora u godini 2012. i donese-ne izmjene i dopune zapisnika o provedbi stru~nog nadzora.

Povjerenstvo za stru~na i stale{ka pitanja odràlo je jedan sastanak na kojemu je Po-vjerenstvo raspravljalo i donijelo zaklju~ke o sljede}im temama:• zahtjev Ljekarne Dubrovnik – izradba

tradicionalnih galenskih pripravaka• Ljekarne Bjelovar – rokovi ~uvanja do-

kumentacije u ljekarni• izdavanje koncentrirane otopine kalije-

va permanganata• izdavanje lijeka Escapelle kao BR (od-

nosno poseban reìm)• izdavanje lijekova na recept od farma-

ceutskih tehni~ara pod nadzorom ma-gistra farmacije (npr. Velika Britanija), kao i izdavanje receptnih lijekova od magistara farmacije uz posebnu odgo-

vornost (analgetici, antimikrobni lijeko-vi, spazmolitici)

• prijedlog za generi~ko propisivanje lijekova (primjer Slovenija).

Povjerenstvo za etiku i deontologiju odràlo je sastanak na kojemu je za predsjednicu Povjerenstva imenovalo Lidiju Dimitrovski, a za zamjenicu predsjednice Povjerenstva imenovana je Ivana Andabak. Povjerenstvo je tako|er raspravljalo o pristiglim pritu`-bama na rad magistara farmacije.

Povjerenstvo za odnose s javno{}u odràlo je sastanak na kojem je raspravljano o reakcijama na Izmjene pravilnika o ortope-dskim i drugim pomagalima te su odre|ene teme ~lanaka za stru~ne ~asopise (ljekarni-ci bez granica, ljekarnici propisiva~i).

Povjerenstvo za me|unarodnu suradnju odr-àlo je sastanak na kojem se raspravljalo o:• izvje{tajima WHO-a, PGEU, HAI-a• odlasku jednoga ~lana na FIP-ov kon-

gres u Amsterdam.

Povjerenstvo za bolni~ko ljekarni{tvo odràlo je sastanak na kojem je za predsjednika Po-vjerenstva imenovalo Zlatka Mihi}a*. Za zamjenicu predsjednika Povjerenstva ime-novana je Mirjana Pti~ara-Canjuga. Tako|er se na sastanka se raspravljalo o:

* Zlatko Mihi}, bio je aktivni ~lan Hrvatske ljekarni~ke komore kao ~lan Vije}a Komore u sazivu 2007-2011., ~lan Povjerenstva za bolni~ko ljekarni{tvo u vi{e man-data , predsjednik tog Povjerenstva u mandatu 2011-2015. Umro je 9. studenoga 2012.


225

• dodatku na uvjete rada za magistre farmacije u bolni~koj ljekarni

• normativu za obra~un podijeljenih pra{aka.

Povjerenstvo za javno ljekarni{tvo odràlo je sastanak na kojemu je za predsjednicu Po-vjerenstva imenovana Kristina Godanj, a za zamjenicu Alica Miler.

Povjerenstvo za privatno ljekarni{tvo odràlo je sastanak na kojem je za predsjednicu Povjerenstva imenovana Merica Jureti}, a za zamjenika Maroje Bubalo. Na sastanku se raspravljalo o kolektivnom ugovoru, iz-radbi akta o na~inu i rokovima ~uvanja do-kumentacije u ljekarni{tvu te o zbirci osob-nih podataka.

Ispitna komisija odràla je jedan ispitni rok za izdavanje Odobrenja za samostalan rad. Ispitu su pristupile dvije magistre farmacije koje su poloìle ispit i ispunile uvjet za izdavanje Odobrenja za samostalan rad.

Odràn je jedan ispit za obnovu Odobrenja za samostalan rad. Ispitu je pristupila jed-na magistra farmacije koja je poloìla ispit i ispunila uvjet za obnovu Odobrenja za sa-mostalni rad.

Odràn je i jedan ispit za izdavanje privre-menog Odobrenja za samostalni rad. Ispi-tu je pristupila jedna magistra farmacije koja je poloìla ispit i ispunila uvjet za izdavanje privremenog Odobrenja za sa-mostalni rad.

Vije}e Komore prihvatilo je prijedlog Plana godi{njega stru~nog nadzora od Povjeren-

stva za stru~ni nadzor. Stru~ni nadzor u ljekarni~koj djelatnosti u godini 2012. provodit }e se kao redoviti i izvanredni stru~ni nadzor u najmanje 25 ljekarni u Republici Hrvatskoj, razmjerno broju ljekarni i broju dosada provedenih nadzora u svakoj ùpaniji.

Kontrola o otklanjanju nedostataka utvr-|enih pri provedbi stru~nog nadzora pro-vodit }e se prema potrebi, a ovisno o teìni utvr|enoga stru~nog nedostatka.

Odlukom su Vije}a Komore Pravila dobre ljekarni~ke prakse, u dijelu obvezna stru~na literatura za ljekarne, dopunjene priru~-nikom »Farmaceutski oblici: op}i pregled i osnove ispitivanja kakvo}e« (HLJK, Za-greb, 2012.).

Sukladno Statutu Komore Vije}e je imeno-valo suce Stegovnog suda I. i II. stupnja kako slijedi.

Za suce Stegovnog suda I. stupnja imeno-vani su: • Marija âbri}, ZU Ljekarna Bjelovar,

Bjelovar• Meri Jureti}, Ljekarna Jureti}, Rijeka• Boàna Odak, ZU Ljekarne [ibenik,

[ibenik• Petra Tur~i}, Farmaceutsko-biokemijski

fakultet, Zagreb• Branka Mirkovi}, ZU Ljekarne Slavon-

ski Brod, Slavonski Brod• Zlatko Horvat, ZU Ljekarne Horvat,

Legrad.


226

Za suce Stegovnog suda II. stupnja imeno-vane su: • Iva Rude{, Gradska ljekarna Zagreb,

Zagreb• Vera Crn}an, ZU Ljekarna Osijek,

Osijek• Nura Ismailovski, Gradska ljekarna Za-

greb, Zagreb• Ivanka Seko{an, ZU Ljekarna Osijek,

Osijek• Natalija Mi{ljenovi}, Beli Manastir,

Darda• @eljka Perak, ZU Ljekarne Perak, Ku-

tjevo• Ljiljana Varnica, ZU Ljekarna \akovo,

\akovo• Renata @akman-Tomi}, Ljekarne Zag-

reba~ka ùpanije, Samobor• MiraRai}, ZU Ljekarne Rai}, Poèga• Jasna Martinjak, Ljekarna Martinjak,

Ciglar, Vukovi}, Vara`din

Predsjednike navedenih sudova, tuìtelja Komore, njegova zamjenika i tajnike, Vije}e }e imenovati na sljede}oj sjednici Vije}a Ko-more sukladno dostavljenim prijedlozima.

5/110 sjednica Vije}a HLJK-a5/110 sjednica Vije}a HLJK-a

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 26. rujna 2012. ra-spravljalo i donijelo odluke o:• izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a• imenovanju predsjednika Stegovnih

sudova I. i II. stupnja, tuìtelja i zamje-nika tuìtelja Komore

• dono{enju prijedloga Zakona o lje-karni{tvu

• dono{enju prijedloga za izmjenu i do-punu Statuta

• dono{enju prijedloga Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o izboru i opozivu ~lanova tijela Komore

• dono{enju Pravilnika o arbitraì • dono{enju Liste arbitara te imenovanju

tajnika Arbitra`nog suda • dono{enju Pravilnika o izmjeni i dopuni

Pravilnika o stru~nom usavr{avanju i provjeri stru~nosti magistara farmacije.

Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a o aktiv-nostima u Komori od 4. svibnja do 26. rujna 2012.

Sredinom svibnja 2012. ministar zdravlja donio je odluku o osnivanju povjerenstava sa zada}om da sudjeluju u izradbi Nacio-nalne strategije razvoja zdravstva. Odlukom ministra Mate Portolan imenovan je u Po-vjerenstvo za profesije i ljudske resurse, a Katica Vugrin~i} Tomi~i} u Povjerenstvo za organizaciju sustava zdravstva.

Ministarstvo zdravlja je potkraj lipnja 2012. objavilo dokument Nacrt Nacional-ne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. na koji su svi zainteresirani mogli dati svoje prijedloge i komentare.

U uredu je Komore pripremljen dokument s komentarima i prijedlozima HLJK-a.

Na 49. sjednici Vlade odrànoj 6. rujna 2012. prihva}en je dokument Nacionalna


227

strategija razvoja zdravstva 2012. – 2020. koji je upu}en u saborski postupak.

U Ministarstvu zdravlja je 28. kolovoza 2012. odràn sastanak predstavnika Ko-more (M. Portolan, K. Vugrin~i}-Tomi~i} i A. Malovi}) s pomo}nicom ministra zdra-vlja Ljubicom \ukanovi} i njezinim surad-nicama. Tema je sastanka bila neregulirani poloàj farmaceutskih tehni~ara i rje{avanje statusa zakupa u ljekarni{tvu. Zaklju~eno je da ovaj problem treba rije{iti dono{enjem novoga Zakona o ljekarni{tvu. Dogovore-no je da Komora u roku od 30 dana dosta-vi MZ-u prijedlog Zakona o ljekarni{tvu.

Komora je upozorila na probleme u pri-mjeni Kolektivnog ugovora vezane za de-ùr stvo, natje~aj za pripravnike magistre farmacije i za zapo{ljavanje u ùpanijskim ustanovama.

Ministarstvo zdravlja donijelo je novi Pra-vilnik kojim se reguliraju uvjeti za osnivanje i preseljenje depoa (NN, 80/12.).

Dana 5. rujna 2012. Komora je uputila dopis Ministarstvu financija vezano za obvezu ljekarni da obra~unavaju kamate prema HZZO-u zbog pove}anog roka pla}anja (210 – 220 dana).

Na traènje MZ-a upu}en je 18. rujna 2012. prijedlog Plana i programa pri prav-ni~kog staà za zdravstvene radnike u dije-lu plana i programa za magistre farmacije i farmaceutske tehni~are.

Potkraj svibnja 2012. ravnatelj HZZO-a odgovorio je na vi{e upita Komore u vezi s

pla}anjem pripravni~koga staà magistara farmacije. HZZO nema sredstava za finan-ciranje pripravni~koga staà zdravstvenih radnika, osim doktora medicine. Ovakvo je stajali{te izazvalo je veliko nezadovoljstvo me|u svim zdravstvenim strukama kao oblik diskriminacije u odnosu prema dok-torima medicine, posebno zato {to zdrav-stveni radnici ne mogu ostvariti pravo na poticajna sredstva od 1 600 kn pri za-po{ljavanju.

Sredinom rujna 2012. iz HZZO-a je naja-vljeno da }e se dokraja godine raspisati natje~aj za financiranje pripravni~koga staà doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije i medicin-skih biokemi~ara.

HZZO vi{e ne poziva predstavnike komo-ra na sjednice UV-a HZZO-a. Umjesto toga organiziraju se radni sastanci predsta-vnika HZZO-a s predstavnicima komora, na kojima se raspravlja o pojedinim to~kama dnevnoga reda. U tom razdoblju odràn je jedan sastanak, i to 11. rujna 2012., na ko jem su razmatrani prijedlozi izmjene akata HZZO-a i lista lijekova. U prijedlozi-ma za izmjenu akata HZZO-a nije bilo izmjena za ljekarni{tvo, a liste lijekova su dopunjene generi~kim lijekovima i u dijelu magistralnih lijekova dodan je Benzili ben-zoatis linimentum po cijeni koju je predloìla HLJK.

U prostorijama HLJK-a je 6. srpnja 2012. odràn sastanak koji je okupio predstav-nike farmaceutske industrije i dobavlja~a,


228

na kojemu je predstavljen projekt radi pro-mocije ljekarni{tva. Nakon odrànog sa-stanka sudionicima je poslan upitnik putem kojega su se trebali izjasniti jesu li i na koji su na~in zainteresirani za sudjelovanje u projektu. Odgovori su primljeni tijekom rujna te se planirao sastanak s marketin{kom agencijom, a nakon toga novi sastanak sa zainteresiranim tvrtkama na kojem }e se dogovoriti detalji projekta.

U [ibeniku je od 24. do 26. svibnja 2012. odràno X. savjetovanje Udruènja farma-ceuta regije Zagreb, na kojem su predstav-nici Komore sudjelovali dvama samostal-nim i jednim zajedni~kim predavanjem:• T. Govor~inovi}: eRecept – ju~er, danas,

sutra • M. Ortner Hadìabdi}: Ljekarni~ka skrb

temeljena na dokazima • D. Taka~, M. Portolan, I. Lukovnjak:

Hrvatsko ljekarni{tvo – organizacija, po-slovanje i strategija razvoja.

Hrvatska ljekarni~ka komora sudjeluje u pripremi 6. Hrvatskog dana ljekarni, koji }e se obiljeìti 29. listopada 2012. pod nazivom »LJEKARNIK I VI, zajedno prema boljem zdravlju«.

Komora je u suradnji s Plivom pripremila novi eTe~aj o temi »Ljekarni~ka skrb te-meljena na dokazima«. Autor je te~aja u ime Komore Maja Ortner-Hadìabdi}. S Plivom je na~elno dogovorena i daljnja su-radnja vezana za organizaciju radionica i predavanja o istoj temi.

Dana 11. rujna 2012. odràn je sastanak s predstavnicima Hrvatskoga dru{tva far-maceutskih tehni~ara (HDFT) u vezi s prijedlogom Plana i programa pripravni~kog staà za zdravstvene radnike, u dijelu pla-na i programa za farmaceutske tehni~are. Raspravljalo se o prijedlogu koji je bio na raspravi Vije}a Komore u godini 2011. i na koji Komora tada nije dobila suglasnost HDFT-a. Prijedlog je HDFT sada prihvatio i on upu}en u MZ.

Mate Portolan je, nadalje, u svojem izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a o odrànim sa-stancima Izvr{nog odbora i Povjerenstava Komore.

Izvr{ni odbor je u proteklome razdoblju odrào dva sastanka na kojima se raspra-vljalo o:• arbitraì u Hrvatskoj ljekarni~koj ko-

mori• izmjenama i dopunama Statuta Komo-

re• izmjenama i dopunama Pravilnika o

izboru i opozivu ~lanova tijela Komore• aktualnim doga|ajima vezanima za

Ministarstvo zdravlja i HZZO.

Povjerenstvo za davanje mi{ljenja prilikom osnivanja ljekarni odràlo je 6 sastanaka na kojima su rije{ena 43 zahtjeva, a od toga:• 11 zahtjeva za preseljenje ljekarni~ke

podru`nice• 29 zahtjeva za osnivanje ljekarne, od-

nosno ljekarni~ke podru`nice• 3 zahtjeva za preuzimanje ljekarne.


229

Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje magi-stara farmacije odràlo je 3 sastanaka na kojima je rije{en 41 zahtjev, a od toga:• 19 zahtjeva za bodovanje stru~nih

skupova• 22 osobna zahtjeva.

Povjerenstvo za etiku i deontologiju odràlo je jedan sastanak s dnevnim redom:• prijava na rad ljekarni~ke jedinice u Po-

stirama na otoku Bra~u • SOP za priziv savjesti• prijedlog za izmjenu i dopunu Kodek-

sa ljekarni~ke etike i deontologije• razli~ito.

Pod to~kom »razli~ito« raspravljalo se o Pravilniku o minimalnim zahtjevima i uvje-tima pruànja medicinske skrbi na brodovi-ma, brodicama i jahtama te je zaklju~eno da je potrebno na sljede}oj sjednici Vije}a pokrenuti rje{avanje navedenoga problema te svakako organizirati edukaciju, kao i po-krenuti suradnju ministarstava mjerodavnih za zdravstvo i pomorstvo kako bi rje{enja bila {to prihvatljivija.

Povjerenstvo za bolni~ko ljekarni{tvo odràlo je jedan sastanak s dnevnim redom:• anketni upitnik za bolni~ke ljekarnike• prijedlog za izmjene i dopune Pravil-

nika o stru~nom usavr{avanju magista-ra farmacije

• javna nabava• razli~ito.

Povjerenstvo za ekonomska pitanja odràlo je dva sastanka, i to 10. svibnja i 12. srp-

nja 2012. Napravilo je analizu pla}anja usluga za izdavanje lijekova u referentnim zemljama, a u pripremi je prijedlog za na-platu usluge za HZZO te obrazloènja za propisivanje lijekova prema generi~kom ime-nu lijeka.

Za obnovu odobrenja za samostalan rad odràn je ispit kojem su pristupile dvije magistre farmacije. Jedna je poloìla ispit i ispunila uvjete za obnovu Odobrenja, dok druga magistra nije poloìla ispit.

Za predsjednika Stegovnog suda I. stupnja Vije}e Komore imenovalo je Vedrana Vid-mara, sudskog savjetnika na Op}inskom gra|anskom sudu u Zagrebu.

Za predsjednika Stegovnog suda II. stup-nja imenovan je Ljudevit Drkulec, vi{i su-dski savjetnik na Op}inskom gra|anskom sudu u Zagrebu.

Za tuìteljicu Hrvatske ljekarni~ke komore imenovana je Ljiljana Lujanac, mag. iur., taj-nica Hrvatske komore medicinskih sestara, a za zamjenice tuìteljice Hrvatske ljekarni~ke komore imenovane su Petra Smodlaka, odvjetnica u Odvjetni~kom uredu Vinko Knezovi} u Zagrebu, i Jelena Su{ilovi}--Bari}, odvjetnica u Odvjetni~kom dru{tvu Bogdanovi} Doli~ki i partneri u Zagrebu.

Prema zahtjevu Ministarstva zdravlja, Vije-}e Komore je ponovno razmatralo prije-dlog Zakona o ljekarni{tvu te ga uputilo prema mjerodavnom ministarstvu. Prijed-log Zakona o ljekarni{tvu nalazi se na web stranici Komore.


230

^lanovi su Vije}a Komore za sjednicu Gla-vne skup{tine pripremili prijedlog za izmje-nu i dopunu Statuta Komore. Predloènim bi se izmjenama uredio rad nekih tijela Ko-more. Tako bi se povjerenstva za javno i privatno ljekarni{tvo spojila u jedno Povje-renstvo radi spre~avanja udvostru~ivanja poslova, odredio bi se protokol za pred-stavljanje kandidata u izboru predsjednika Komore, a neke bi se odredbe Statuta tre-bale uskladiti s pozitivnim propisima (npr. definicija magistra farmacije).

Na sjednici Vije}a razmatran je Pravilnik o izboru i opozivu ~lanova tijela Komore. Njegovim bi se izmjenama regulirao po-stupak provedbe izbora za zastupnike u Glavnoj skup{tini i postupak provedbe izbora za ~lanove Vije}a Komore. Suklad-no tomu, zastupnici u Glavnoj skup{tini birali bi se prema na~elu »na 50 magistara farmacije u pojedinoj podru`nici (ùpaniji) birao bi se 1 zastupnik«. Prema posto-je}emu Pravilniku, zastupnik se bira na 30 magistara farmacije u podru`nici. ^lanovi Vije}a Komore, prema predloènim izmje-nama, birali bi se tako da svaka podru`nica (ùpanija) ima svojeg predstavnika u Vije}u Komore.

O prihva}anju navedenih prijedloga odlu~it }e zastupnici Glavne skup{tine na svojoj sjednici.

Vije}e Komore donijelo je Pravilnik o arbitraì Hrvatske ljekarni~ke komore kojim se ure|uju arbitra`ni postupak, ovlasti, sjedi{te i sastav Arbitra`nog suda Komo-re.

Za arbitre 1 Hrvatske ljekarni~ke komore imenovani su:• Katarina Perak, mag. pharm., Zagreb,

Ljekarne Zagreba~ke ùpanije• Renata Fri{~i}, mag. pharm., Ivanec,

Ljekarna Renata Fri{~i}, mag. pharm., Vesna Strahija, mag. pharm.

• Marija Obadi}, mag. pharm., Ljekarna Coner, Bjelovar

• Ivanka Seko{an, mag. pharm., Ljekar-na Dalj, Osijek

• Ivanka @ivkovi}, mag. pharm., Istarske ljekarne, Ljekarna Centar, Pula

• Ankica Huljev, mag. pharm., Ljekarna Ankica Huljev, Rijeka

• Lidija Dimitrovski, mag. pharm., Ljekarna Kova~i} Pavlina, Split.

Za tajnika arbitra`nog suda imenovan je Nikica Bari}, odvjetnik iz Zagreba.

Prema prijedlogu Povjerenstva za bolni~ko ljekarni{tvo dopunjen je Pravilnik o stru~-nom usavr{avanju i provjeri stru~nosti ma-gistara farmacije. ■

1 Arbitar – osoba kojoj su stranke sporazumno povjeri-le odlu~ivanje u pravnom sporu.


231

Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore

Dana 19. listopada 2012. u Za-grebu, hotel Dubrovnik, s po~etkom u 11 sati odr`ana je 2. sjednica Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore.

Nakon to~aka dnevnog reda sjednice koje se ti~u izbora radnoga predsjedni{tva, ~la-nova verifikacijske komisije i njihova izvje{}a, zastupnici Glavne skup{tine Hr-vatske ljekarni~ke komore izglasali su Fi-nancijski plan za godinu 2012. te Program rada za istu godinu.

Predsjednik je Komore u izvje{}u govorio o radu Komore u proteklom razdoblju, a Nadzorni je odbor u svojem izvje{}u utvr-dio zakonito poslovanje Komore.

Nakon izvje{}a predsjednika Komore za-stupnici su u Skup{tini Komore raspravljali o aktualnome stanju u ljekarni{tvu te o problemima naplate ljekarni~ke usluge i lijekova, kao i o problemu nedostatka ko-munikacije i suradnje s Ministarstvom

zdravlja i Hrvatskim zavodom za zdrav-stveno osiguranje.

Zastupnici Skup{tine jednoglasno su zak-lju~ili da Komora u suradnji s Hrvatskim far maceutskim dru{tvom i Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom izradi strategiju pobolj{anja suradnje s mjerodavnim insti-tucijama/ustanovama.

U drugom dijelu sjednice zastupnici su prihvatili izmjene i dopune Statuta Hrva-tske ljekarni~ke komore te izmjene i dopu-ne Pravilnika o izboru i opozivu ~lanova tijela Komore.

U Statutu su prihva}ene izmjene koje se ti~u ukidanje dvaju i osnivanja jednog po-vjerenstva Komore,1 kao i utvr|ivanja i imenovanja dvaju zamjenika predsjednika Komore. Prema mi{ljenju i iskustvima ~la-nova povjerenstava za privatno i javno ljekarni{tvo utvr|eno je da oba povjeren-stva rade na sli~noj problematici, te se njihovi zadaci i poslovi mogu podvesti pod jedno povjerenstvo. U skladu s tim zastup-nici Glavne skup{tine jednoglasno su do-nijeli odluku da re~ena dva povjerenstva rade pod zajedni~kim nazivom Povjeren-stvo za javno ljekarni{tvo.

Nadalje, u Statut je dodano Povjerenstvo za onkolo{ko ljekarni{tvo zajedno sa sadr`ajem poslova koje }e to povjerenstvo obavljati.


1 Vidjeti odjeljak 5/110 sjednica Vijeća HLJK-a u ~lanku Rad Vije}a Komore – sjednice 4/109 i 5/110 u ovom broju Biltena HLJK.


232

Po uzoru na organizaciju poslova u drugim zdravstvenim komorama, zastupnici Glav-ne skup{tine sloìli su se s prijedlogom da predsjednik umjesto jednog imenuje dva zamjenika predsjednika koji }e u slu~aju njegova izbivanja, odnosno sprije~enosti obavljati poslove predsjednika.

Izglasane izmjene i dopune Statuta dosta-vljene su na suglasnost ministru zdravlja, nakon ~ega }e stupiti na snagu.

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pra-vilnika o izboru i opozivu ~lanova tijela Komore zastupnici Glavne skup{tine jed-noglasno su donijeli odluku o na~inu izbo-ra zastupnika u Glavnu Skup{tinu, kao i u Vije}e Komore. Naime, zastupnici u Glav-noj skup{tini dosada su se birali tako da se na svakih zapo~etih 2 30 magistara farma-cije, ~lanova Komore u podru`nici, bira po jedan zastupnik. Takvim izborom zastup-nika postupno bi broj zastupnika u Skup{tini rastao pa takva Skup{tina ne bi bila u mogu}nosti kvalitetno zasjedati, a time niti jednostavno donositi odluke. Zato je odlu~eno da se zastupnici u Glavnoj skup{tini biraju tako da se na svakih zapo~etih 50 magistara farmacije, ~lanova Komore u podru`nici, bira po jedan za-stupnik.

^lanove Vije}a Komore imenuje Skup{tina Komore na prijedlog podru~nih vije}a. Prema postoje}emu Pravilniku, podru~no

vije}e predlaè najmanje onaj broj kandi-data za ~lanove Vije}a Komore koliko ih pojedino podru~no vije}e i mora dati. Na svakih zapo~etih 150 magistara farmacije, ~lanova Komore iz pojedinoga podru~nog vije}a, bira se 1 ~lan Vije}a Komore.

Takvim je na~inom izbora svake ~etiri godi-ne Vije}e Komore imalo sve vi{e ~lanova, uz napomenu da neke od podru`nica (ùpanija) nisu bile zastupljene u tom tije-lu. Stoga su zastupnici Glavne skup{tine jednoglasno usvojili novi na~in izbora pre-ma kojemu podru~no vije}e na temelju prijedloga podru`nica predlaè onaj broj kandidata za ~lanove Vije}a komore koliko pojedino podru~no vije}e ima podru`nica.

Iznimno, ako podru`nica ima vi{e od 500 ~lanova, podru~no vije}e predloìt }e na svakih zapo~etih 500 ~lanova po jednog kandidata. ■

2 Pojam zapo~eti: izraz iz Pravilnika o izboru i opozivu ~lanova tijela Hrvatske ljekarni~ke komore.


233

Glavna skup{tina PGEU, Pariz, 2012.

Kao i svake godine, u lipnju je odràna Glavna skup{tina PGEU. Uz Skup{tinu, dan prije, odràn je i simpozij Community pharmacy: Minimising risks and maximising benefi ts for patients. Na simpozi-ju, kao i na skup{tini sudjelovali su pred-stavnici svih zemalja ~lanica PGEU.

Simpozij je po~eo predavanjem dr. Isabelle Moulon iz Europske agencije za lijekove (EMA). Dr. Moulon je u svojem predava-nju naglasila va`nost suradnje Agencije sa svim zdravstvenim strukama kako bi se smanjili mogu}i rizici od uporabe lijekova. Stoga su napravljene smjernice za surad-nju zdravstvenih stru~njaka i EMA-e koji-ma je svrha, me|u ostalim, pobolj{ati su-djelovanje zdravstvenih stru~nih organiza-cija u odre|enim aktivnostima Agencije. Na taj bi se na~in prikupile informacije o trenuta~noj uporabi lijekova u klini~koj praksi te pruìle jasne i korisne informacije o lijekovima upravo onima kojima su one i potrebne. Kao primjer jedne takve me|u-suradnje nazna~eno je me|usobno djelo-vanje EMA-e i PGEU.

Fredrik Linden, EpSOS Project Co-ordina-tor, predstavio je zatim Europski eHealth

projekt kojemu je svrha ima osigurati prekograni~nu razmjenu zdravstvenih po-dataka kako bi se osigurala sigurna i u~inkovita zdravstvena skrb za bolesnike izvan njihovih mati~nih zemalja, primjerice za vrijeme putovanja Europom. Platforma je izgra|ena na nacionalnim eHealth projekti-ma ve}ine europskih zemalja, te su u tijeku i pilot-projekti, a trebala bi omogu}iti uvid u potrebne zdravstvene podatke, odnosno u propisani recept svakog gra|anina EU.

Dr. Miguel Angel Gastelurrutia iz [panjol-ske naglasio je va`nost Medication Revi-ewa & Follow-up (MRFup), ljekarni~ke usluge, odnosno njezinu zdravstvenu i eko-nomsku korist. Naime, MRFup je usluga koju pruà ljekarnik, a kojoj je svrha otkriti probleme vezane za uzimanje lijeka, kako bi se sprije~ili i/ili rije{ili neèljeni u~inci i ishodi. U [panjolskoj je u tijeku istraìvanje o u~inkovitosti MRFupa koji se provodi u ~etirima regijama: Gipuzkoi, Granadi, Las Palmasu i Tenerifima. Tijekom pilot-projek-ta, koji je trajao mjesec dana, pokazalo se da je MRFup pobolj{ao kontrolu zdrav-stvenih problema, smanjio broj lijekova koje bolesnici uzimaju, da se u{tedjelo mje-se~no 7 eura po bolesniku, da je po bolj {ao kvalitetu ìvota te omogu}io identifikaciju, prevenciju i rje{avanje neèljenih djelova-nja lijekova.

U drugom je dijelu simpozija, u svojem iz-laganju profesorica Noelle Lenoir naglasila da je cilj svih vlada smanjiti tro{kove zdra-vstva, me|u ostalim, i smanjenjem broja posjeta lije~niku op}e prakse te smanjenje

pripremila: Tihana Govor~inovi}, mag. pharm. / HLJK


234

potro{nje lijekova. Upravo tu vidi priliku za ljekarnike. Naime, tako|er }e se smanjivati i marà na lijekove te se ljekarnici trebaju ponajprije usredoto~iti na pruànje ljekar-ni~kih usluga, a ne na prodaju lijekova jer oni nisu puki trgovci. No, postavlja se pi-tanje jesu li ljekarnici spremni pruàti jo{ kvalitetniju ljekarni~ku skrb te na sebe pre-uzeti veliku odgovornost, kao i kako rije{iti natjecanje s lije~nicima i pretvoriti ga u kvalitetnu suradnju.

Zatim je gospodin Per Troein iz IMS Heal-tha ukratko dao svoju viziju o ekonomskoj budu}nosti ljekarni{tva. Naime, budu}i da se najve}e u{tede mogu napraviti u podru~ju bolje uporabe lijekova – pravi lijek, pravom bolesniku, ljekarnici mogu birati izme|u dviju opcija – biti tek u~inkovit distribucijski kanal ({to bi u kona~nici zna~ilo u~inkovito ili ~ak automatizirano izdavanje lijekova bez pruànja savjeta) ili se fokusirati na pruànje usluga (sposobnost za u~inkovito pruànje dragocjenih usluga, edukacija, mogu}nost mjerenja ishoda te u kona~nici obveznike koji su voljni platiti). Gospodin Troein zaklju~io je da postoji milijun razloga za{to }e ljekarne koje se prilagode tim, novim obrascima biti uspje{ne.

G. Gareth Jones u svojem predavanju Maxi-mising outcomes for patientss initiating treatment: the New Medicine Service, osvr-nuo se na situaciju u Velikoj Britaniji. Nai-me, od godine 2005. ljekarne u Engleskoj pruàju osnovne, dodatne i pro{irene uslu-ge. U godini 2009. procijenjeno je da je tro{ak neiskori{tenih lijekova za National

Health Service (NHS) bio 300 milijuna fun-ti te da se moè u{tedjeti vi{e od 150 mi-lijuna funti. Smatra se da je od toga 30 – 50 % lijekova onih koji se ne uporabljuju prema preporuci. Procjenjuje se da bi se moglo u{tedjeti i 500 milijuna funti kada bi se lije-kovi upotrebljavali na najbolji mogu}i na~in, i to samo u 5 terapijskih kategorija: astma, dijabetes, hipertenzija, bolesti krvnoìlnog sustava i shizofrenija. Pretpostavlja se da pove}anje u~inkovitosti intervencija vezanih za suradljivost bolesnika moè imati mnogo ve}i utjecaj na zdravlje populacije nego bilo kakvo pobolj{anje specifi~nih medicinskih terapija. Stoga je u Engleskoj uvedena nova ljekarni~ka usluga, New medicine service, kojoj je svrha pobolj{ati suradljivost, po-ve}ati uklju~enost bolesnika u bolest i lijeko-ve, smanjiti otpad, smanjiti broj prijmova u bolnicu, pove}ati broj prijavljenih nuspojava te pobolj{ati ishode bolesnika. Ljekarnici do oùjka 2013. moraju dokazati u~inkovitost te usluge. Dosada uslugu provodi vi{e od 8 000 ljekarni, tro{kovi NHS-a su oko 2,2 milijuna funti, no korist NHS-u je nekoliko puta ve}a od tro{ka.

Glavna skup{tina, odràna drugi dan, po~ela je izvje{}ima predsjednika i glavnoga taj-nika, koji se mjese~no {alju svim ~lanovima PGEU (va`niji se izvje{taji objav ljuju u Bilte-nu HLJK)1 te se nastavila izborima za pred-

1 Vidjeti ~lanke: T. Govor~inovi}, PGEU izvje{}a: kolo-voz/rujan 2010., Bilten HLJK 2010-4/5, str. 226-227; T. Govor~inovi}, PGEU izvje{}a: listopad 2010./velja~a 2011., Bilten HLJK 2011-1/2, str. 49-59; T. Govor~inovi}, PGEU izvje{}a: kolovoz/rujan 2010., Bil-ten HLJK 2012-1/2, str. 40-46.


235

sjednika i potpredsjednika PGEU za godinu 2013. Kako predsjednik za godinu 2013., prema statutu PGEU, moè biti iz jedne od sljede}ih ~etiriju zemalja: Francuske, Cipra, Italije i Slova~ke, izabrana je Italija. Naàlost, predstavnici talijanskih udruga nisu se uspje-li usuglasiti oko kandidata pa je izbor pre-dsjednika preba~en na glasanje na sljede}oj skup{tini u studenome ove godine. Za pot-predsjednika je izabran [tefan Krchnák iz Slova~ke.

Na skup{tini je trebao biti potvr|en Euro-pean Blueprint for Pharmacy,2 dokument koji govori o ulozi i va`nosti ljekarnika u sprje~avanju bolesti i o~uvanju zdravlja, pobolj{anju sigurnosti uporabe lijekova i dostupnosti lijekova, pobolj{anju ishoda lije~enja, doprinosu u~inkovitosti i kvaliteti zdravstvenih sustava. Me|utim, nakon ne-ko liko primjedaba ~lanova da on treba odràvati stanje u svim zemljama (npr. u Velikoj Britaniji ljekarnici mogu propisivati terapiju), dokument je stavljen na daljnju raspravu, odnosno ~lanovi su pozvani da po{alju svoje primjedbe kako bi finalna ver-zija bila spremna za glasanje na skup{tini u studenome 2012.

Od va`nijih tema raspravljalo se o Direkti-vi, odnosno o projektu autentifikacije lije-kova, Direktivi o priznavanju stru~nih kva-lifikacija te o Direktivi o pravima boles-nika.

PGEU je aktivno uklju~en u Projekt auten-tifi kacije lijekova. Sukladno rokovima, Di-rektiva bi trebala biti objavljena u godini 2014., {to bi zemljama ~lanicama dalo tri godine za prilagodbu, odnosno njezinu primjenu. Trenuta~no se predvi|a da tro{ak nadogradnje sustava iznosi od 50 000 do 200 000 eura. Na primjeru Belgije, gdje postoje 4 dobavlja~a softvera, tro{ak bi iz-nosio 50 – 200 eura po ljekarni (200 000 – 800 000 eura za cijelu zemlju) plus 200 eura za skener,3 a preporu~uje se da svaka ljekarna ima barem tri skenera.

Vezano za Direktivu o priznavanju stru~nih kvalifi kacija, PGEU je zatraìo izmjene odre|enih stavaka, s naglaskom na promje-nu navedenih djelatnosti ljekarnika, jer su one preuzete iz godine 1985. te ne odràvaju pravu ulogu ljekarnika u pruànju kvalitetne skrbi da bi se osiguralo sigurno i u~inkovito lije~enje.

Direktiva o pravima bolesnika, u dijelu koji se ti~e prekograni~ne zdravstvene za{tite, zemlje ~lanice su se usuglasile o na~inu identifikacije lijekova na temelju neza{ti-}enog, generi~kog imena lijeka, no zbog nacionalnih propisa o za{titi podataka neke zemlje na receptima ne mogu navoditi in-dikaciju. Stoga jo{ uvijek nije jasno ho}e li EU Commission traìti uskla|enje (harmo-nizaciju) u na~inu propisivanja i zapravo na metnuti propisivanje lijekova po gene-ri~kom imenu.

2 U tematskome broju (radni naslov: Ljekarni{tvo u svjetlu ulaska u Europsku uniju) Biltena HLJK uskoro }e biti objavljena spomenuta isprava.

3 Skener ili pretra`nik – u ovom slu~aju fotoelektri~ni ure|aj koji digitalizira sliku u podatke pogodne za ra~unalnu obradbu.


236

Jedan blok izlaganja bio je posve}en zdra-vstvenim reformama, odnosno ekonomskoj situaciji zdravstvenih sustava.4 Ve}ina je zemalja ~lanica uvela odre|ene oblike {te-dnje, no temelj svih reformi jesu ve}a upo-raba IT tehnologije, uporaba klini~kih smjer nica, u{tede na lijekovima, centralizi-rana nabava i ja~anje primarne zdravstvene za{tite.

Tako je od godine 2008. ~ak 16 zemalja doìvjelo promjene u sustavu naknade, 12 zemalja je mijenjalo referentne zemlje za odre|ivanje cijena lijekova, a uvedeno je i propisivanje lijeka po generi~kom imenu te obveza propisivanja najjeftinijeg lijeka. Pri-mjerice, Francuska je uvela promjene na na~in da se lijekovi propisuju prema generi~kom nazivu lijeka, a s predstavnici-ma ljekarnika dogovoreno je da usluga za izdavanje lijeka ne}e biti ovisna o cijeni lijeka, nego je dogovorena baza, odnosno godi{nji prora~un.

Na kraju skup{tine, u bloku Hot news from members, predstavnici [vedske predstavili su projekt sakupljanja farmaceutskog otpa-da u ljekarnama, koji je zbrinut na teret farmaceutske industrije. ■

4 Vidjeti tako|er ~lanak: @. Macner Majcan, Odgovor europskog ljekarni{tva na ekonomsku krizu u ovome broju Biltena HLJK.

21. Glavna skup{tina Europharm foruma

U listopadu je, kao i svake godine, odràna Glavna skup{tina EuroPharm Fo-ruma,1 ovaj put u Amsterdamu. To je uje-dno i 20 godina profesionalnog rada udru-ge za farmaceutsku praksu.

Uloga, odnosno poslanje EuroPharm Fo-ruma jest pobolj{anje zdravlja u Europi u skladu s prioritetima koje je postavila WHO. Rad se provodi dijalogom izme|u farmaceutskih udruga i u kooperaciji s nji-ma, uz tehni~ku i savjetodavnu potporu WHO Regionalnog Ureda za Europu. Ak-tivnosti Foruma temelje se na WHO doku-mentima o ulozi ljekarnika, te na koncepti-

pripremila: Emilija Horvat, mag. pharm. / Gradska ljekarna Zagreb, Zagreb1 EuroPharm Forum je udruèna mreà nacionalnih far-maceutskih udruènja i WHO Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Osnovan je u sije~nju 1992. Trenuta~ni ~lanovi Foruma su 21 farmaceutsko udruènje iz 15 europskih zemalja (Danska, Estonija, Finska, Gruzija, Hrvatska, Ma|arska, Makedonija, Moldavija, Nizozemska, Norve{ka, Portu-gal, Rumunjska, Slovenija, [vedska, Turska).


237

ma Dobre ljekarni~ke prakse i Ljekarni~ke skrbi. Cilj EuroPharm Foruma jest da od-govori potrebama zemalja i udruga ~lani-ca, WHO-a i International Pharmaceutical Federation (FIP-a), umreàvanjem, razmje-nom znanja i provedbom toga u farmaceut-skoj praksi.

Najva`niji je dio rada EuroPharm Foruma izradba publikacija, smjernica i protokola za ljekarnike, vezano za metaboli~ki sin-drom, krivotvorene lijekove, hipertenziju, obrazovanje bolesnika, dijabetes, presta-nak pu{enja i astmu. Tako|er su poznate deklaracije Farmaceuti i distribucija i op-skrba lijekovima (1993.), Ljekarnik i dobra ljekarni~ka praksa (1994.), Ljekarni~ka po-velja o akciji protiv pu{enja (1996.), Uloga ljekarnika u palijativnoj skrbi (2002.), Far-maceuti i javno zdravlje (2003.), Ljekarnik unapre|uje zdravlje ljudi (2008.), Eu-roPharm Forum – vizija prakse 2020 (2009.) i Uloga ljekarnika u individualnoj skrbi o bolesniku (2010.).

Skup{tina je odràna u kongresnom centru RAI, po~ev{i s nadahnutim predavanjem predsjednice Ameri~kog udruènja farma-ceuta/ljekarnika, American Pharmacists As-sociation (AphA), Jenelle Sobotka. Ona je ujedno i profesorica na Katedri za farma-ceutsku praksu Sveu~ili{ta Ohio. Sobotka je dala svoje vi|enje na temu »Kako farmaceut odràva profesionalnost unutar komercijal-nog trì{ta«. Po~etna to~ka mora biti u obrazovanju, gdje je nu`no postaviti temelje za osiguranje profesionalnosti. Podijelila je sa slu{ateljima iskustva i inicijative svoje

ustanove Raabe College of Pharmacy Ohio, u koju primaju studente tek nakon provede-nog razgovora u kojemu se provjerava njihovo stajali{te prema eti~ nosti, njihova iskrenost i cjelovitost osobe (integritet). Tijekom studija polaznici imaju »shadow experience«, gdje prate farmaceuta ili neko-ga drugog zdravstvenog radnika u radu, te obvezan dru{tveni rad od 5 sati po seme-stru, koji ne mora biti vezan uz farmaciju, ali mora biti izravno vezan za ljude i poma-ganje. U studentskim se organizacijama stu-denti u~e i poti~u da budu »advokati profe-sije«, tako da propagiraju i {tite farmaceu-tsku struku. Studenti polaù prisegu Oath of a Pharmacist kao dio White Coat Cere-mony ve} na prvoj godini svojega studija.

Zaklju~no, da bi farmaceuti/ljekarnici osta-li profesionalni pod pritiscima komercijal-noga trì{ta, moraju imati primarni cilj da pomaù bolesnicima, bez obzira na uvjete u kojima rade.

Skup{tini su prisustvovali izaslanici iz 12 zemalja ~lanica i 5 promatra~a. Predsjed-nik Dick Tromp najprije je spomenuo akti-vnosti kojima se Forum bavio u protekloj godini: provedba dobre ljekarni~ke prakse, GPP, u Makedoniji; radionice u suradnji s FIP-om o izazovima multimorbiditeta i su-radnja u izradbi medikacijskih provjera (medication review) farmakoterapije; su-djelovanje u radu EDQM-a (European Di-rectorate for the Quality of medicines and Healthcare). Predsjednik je zatraìo i prijed-loge za budu}e aktivnosti. Prihva}eni su prijedlozi Izvr{nog odbora i preporuke na


238

{to staviti prioritet, jer }e sredstva biti vrlo ograni~ena u nadolaze}oj godini. Budu}e aktivnosti bit }e suradnja s European Asso-ciation of Hospital Pharmacists (EAHP) na projektu »Seamless Care«; suradnja s WHO Regionalnim uredom za Europu (Memorandum of Understanding); komu-nikacija s udrugama ~lanicama; nastavak suradnje s EDQM na razvoju ljekarni~ke skrbi i indikatora kvalitete; uska suradnja s FIP-om; kontakti s ~lanicama »proma tra-~ima«, te suradnja sa skupinama ovla{ te-nima za odre|ena pitanja (forumima) lije~-nika, medicinskih sestara i stomatologa.

Predsjednik Pharmaceutical Care Network Europe (PCNE) Kurt Hersberger najavio je 8. PCNE Konferenciju s temom Collaborative Pharmaceutical Care in Research and Practice. Zdravstvena je skrb intedisciplinarna djelat-nost i od rastu}e je va`nosti da raz li~iti stru~njaci unutar ljekarnika, lije~ nika i medi-cinskih sestara sura|uju u korist bolesnika. U praksi se to jo{ zna~ajno ne doga |a pa negativno utje~e na kvalitetu pruène skrbi. Konferencija }e se odràti od 6. do 8. velja~e u Berlinu (Njema~ka). Registracija je otvorena do 15. sije~nja 2013., a saètci se mogu poslati do 15. prosinca 2012.

Nakon zasjedanja Glavne skup{tine, Izvr{ni je odbor odrào sastanak na kojemu je Ba-lázs Hankó imenovan potpredsjednikom, a Frans Van der Vaart blagajnikom. Lidija Pe-tru{evska-Tozi prihvatila je mjesto auditora.

Idu}e zasjedanje Glavne skup{tine Eu-roPharm Foruma odràt }e se 4. rujna 2013. u Dublinu (Irska). ■

FIP-ov Stoljetni kongres farmacije i farmacijskih znanosti

Me|unarodna farmaceutska fede-racija (FIP) slavi ove godine stotinu godina postojanja, a Stoljetni je kongres prigodno odràn u Nizozemskoj, zemlji u kojoj je federacija i osnovana. Zbilo se to u Am-sterdamu u RAI Centru1 od 3. do 8. listo-pada 2012. Na kongresu je sudjelovalo oko 2 500 sudionika iz 112 zemalja svije-ta, od toga 14 iz Hrvatske. Na takvom kongresu sudionici imaju dobru priliku su-sresti kolege iz najudaljenijih dijelova svije-ta, povezati se i razmijeniti iskustva. To je vode}i me|unarodni doga|aj koji nudi raz-novrsne mogu}nosti u~enja i unapre|ivanja za one aktivne u mnogim podru~jima znanstvene i prakti~ne farmacije. Pritom je zanimljivo sudjelovati u doga|ajima i odlukama koje }e usmjeriti budu}nost far-macije i zdravstva diljem svijeta.

pripremile: Emilija Horvat, mag. pharm. / Gradska ljekarna Zagreb, Zagreb, i mr. sc. Maja Ortner Hadìabdi}, mag. pharm. / Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Za-greb1 U istom se centru odràla i 21. Glavna skup{tina Eu-ropharm foruma. Vidjeti o tome ~lanak u ovome broju Biltena HLJK.


239

Glavna je tema kongresa bila Unaprje|enje zdravlja odgovornom uporabom lijekova, tema koja poziva farmaceute i znanstvenike da zauzmu poloàj kao vo|e zdravstvenih timova i da daju svoj doprinos u globalno novoj eri zdravstvene za{tite. Program je bio sastavljen od predavanja svjetski priz-natih stru~njaka, simpozija, radionica i po-stera koji su sjedinjavali sudionike iz javnog i bolni~kog ljekarni{tva, farmaceutske in-dustrije te akademske zajednice.

Misija FIP-a jest pobolj{ati globalno zdra-vlje unaprje|uju}i farmaceutsku praksu i znanost da bi se omogu}ila bolja otkri}a, bolji razvoj, dostupnost i sigurna uporaba odgovaraju}ih, tro{kovno u~inkovitih i kva-litetnih lijekova {irom svijeta.

Sudoma}in doga|aja bilo je Kraljevsko ni-zozemsko udruènje farmaceuta (KNMP), kao suosniva~ FIP-a. Otvorenje kongresa svojom nazo~no{}u uveli~alo je i Njezino Kraljevsko Viso~anstvo Princeza Margriet od Nizozemske.

Predavanja su bila usmjerena na sljede}u problematiku: • Zdravstveni timovi budu}nosti • Lijekovi budu}nosti • Sigurni lijekovi, sigurni bolesnici• Osiguravanje odgovorne uporabe lijeko-

va • Budu}i lanci nabave lijekova i ja~anje

slabih karika • Budu}nost ekonomije zdravstva, ho-

}emo li je kreirati mi ili }e se kreirati ona sama?

• Adherencija 2 pomaè bolesnicima da ispravno uzimaju lijekove.

Ve} mnogo godina obra|ivane teme, sura-dljivost i adherencija, i ovom su prilikom zauzele va`no mjesto u ponu|enu progra-mu. U mnogim je zemljama lo{a adheren-cija (naziv suradljivost – compliance napu{ta se jer se njime negira bolesnikovo stajali{te i odgovornost) prepoznata kao veliki teret zdravstvenom sustavu. Farma-ceuti su u javnom ljekarni{tvu dobro pozi-cionirani za pristupanje tomu problemu kao dio cjelokupnih aktivnosti brige za bo-lesnike. No, da bi bili u~inkoviti u pra}enju i promicanju adherencije prema terapiji, ljekarnici moraju imati odgovaraju}e znanje i vje{tine, te biti podràni zakonski i prakti~no u tome. Novi pojam koji se vre-dnuje jest ustrajnost – persistence, a to je mjera adherencije tijekom odre|enog razdoblja lije~enja. Ne mora se isticati nu`nost postizanja adherencije, a opet se ne moè dovoljno naglasiti jer lijekovi ne djeluju ako ih bolesnik ne uzima.

Mnogo se, opravdano, raspravljalo o Do-broj ljekarni~koj praksi (GPP – Good Phar-macy Practice), u ~emu se ona razlikuje od Ljekarni~ke prakse i kako je ostvariti. To je prikazano na primjerima iz raznih zemalja, te da li je i kako zakonski propisi podràvaju.

2 Adherencija je izraz koji bi valjalo zamijeniti, primjerice izrazom privrènost (lijekovima). To je zapravo mjera u kojoj bolesnik svojevoljno prilago|uje svoje pona{anje medicinskim i uop}e zdravstvenim preporukama. Dakle, adherencija podrazumijeva izbor bolesnika ho}e li ili ne striktno slijediti medicinske savjete ¢V. G.£.


240

Kako stvoriti kvalitetu i kako je mjeriti, koji su indikatori kvalitete? U razli~itim dijelo-vima svijeta ljekarni{tvo je na razli~itim ra-zinama, i to se ne moè promijeniti ili ujed-na ~iti preko no}i. No ono {to se u ovome tre nut ku moè jest pruàti kvalitetnu ljekar-ni ~ku uslugu u onim okvirima koji su mogu}i.

Noviji fokus i interes mnogih vlada jest tzv. switching, prelazak lijekova s receptnog na bezreceptni status (over-the-counter, OTC). Tako se smanjuju tro{kovi i poti~e samolije~enje. Taj i takav prijelaz je u~inkovit ako svi stakeholderi, tj. svi oni kojih se to ti~e – bolesnici i drugi korisnici lijekova, ljekarne i ljekarnici, regulatorna tijela i indu-strija – odgovorno pristupe tomu procesu.

Kanadska nacionalna udruga farmaceutskih regulatornih vlasti (National association of pharmacy regulatory authorities – NAPRA) priprema novi projekt, portal za »interna-cionalne farmaceute«, kojim bi se omo-gu}ilo stranim farmaceutima zaposlenje u Kanadi. Vi{e informacija moè se dobiti na www.napra.ca, i to kada projekt bude slu`beno aktiviran.

Sekcija sveu~ili{taraca koja se bavi temama vezanima za obrazovanje farmaceuta, kako u dodiplomskom i poslijediplomskom stu-diju, tako i u sklopu trajnog usavr{avanja farmaceuta, upozorila je na aktualne teme bitne za budu}nost farmacije. Naglasak je dan farmakogenetici i personaliziranim lijekovima, (za pojedinu osobu), multidi-scipliniranom pristupu bolesniku i primjeni novih tehnologija u odgoju i obrazovanju, primjerice, prisutnost virtualnog bolesnika u nastavi. Osim toga, mnogo je pozornosti posve}eno i ovlastima (kompetencijama) lje karnika, te se poku{ava odgovoriti i na pitanja, primjerice, koje su priznate stru~-nosti i sposobnosti kojima tko raspolaè (kompetencije) potrebne za provedbu ljekarni~ke prakse, kako podu~avati i kako to mjeriti. Naime, svi se slaù da samo znanje i vje{tine nisu dovoljni za kvalitetnu

Prva autorica postera Maja Ortner-Hadìabdi} izloènog na FIP-ovu kongresu


241

praksu, nego je potrebno staviti naglasak na kompetencije ljekarnika.

S druge pak strane, dok razvijene zemlje raspravljaju o kompetencijama (njihovoj osnovnoj i naprednoj razini), u Kini uop}e nema to~no odre|enih uvjeta za pripremu osoba koje rade u ljekarni. Naime, tamo to, uz farmaceute, mogu biti i medicinske se-stre i lije~nici. I upravo ta ~injenica najbolje ilustrira {to nam daje iskustvo prisustvovanja na FIP-ovu kongresu, naime, uvid u velike razlike u farmaceutskoj praksi diljem svijeta, a dobiva se i uvid u lepezu problema koji se poku{avaju rije{iti, svatko za sebe i zajedno u struci. FIP, kao krovna organizacija, daje smjernice farmaceutskoj struci koje valja prakticirati u razli~itim dijelovima svijeta. Sudionicima kongresa predstavljeni i do-stupni dokumenti poput »GLF global fra-mework«, »Pharmacy vision«, »Good phar-macy practice« i tako redom. ■

Stru~ni nadzor u godini 2011.

U godini 2011. obavljen je 21 izvanredni stru~ni nadzor i 8 redovitih stru~nih nadzora nad radom ljekarni i ma-gistara farmacije. Nadzorom su bile obu-hva}ene sve ùpanije i Grad Zagreb.

U ~etirima ljekarnama utvr|eno je da lje-karni~ka djelatnost nije organizirana prema

Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-teh ni~ke opreme za obavljanje ljekarni~ke dje latnosti jer u smjeni nije bio magistar farmacije, ne go samo farmaceutski tehni~ar koji je izdavao lijekove. U jednoj je ljekarni utvr |eno da je zaposlen nezdravstveni rad nik u funkciji vo-ditelja, dok je u jednom DZ-u utvr |eno da nema registriranu lje karni~ku djelatnost. Ti su prekr{aji okarakterizirani kao najteì.

No, u ve}ini ljekarni u kojima je proveden stru~ni nadzor utvr|eno je da je rije~ o manjim nedostacima koje je mogu}e brzo i lako otkloniti.

Me|u naj~e{}im su nedostacima, utvr|e-nima stru~nim nadzorom u godini 2011., bili nepo{tovanje Odluke o oblikovanju ma-lo prodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koja nisu predmet ugovaranja s HZZO-m, nedostatak jednog ili vi{e podataka na naljep-nici galenskog ili magistralnog pripravka, nedostatak analiti~kog izvje{}a o ambalaì od isporu~itelja, nedostatak analiti~kog iz-vje{}a od isporu~itelja ljekovite tvari, te ne-dostatak obvezne stru~ne literature. Ti se nedostaci naj~e{}e ponavljaju unatrag neko-liko godina, iako se vrlo lako mogu izbje}i.

Izvje{taj o provedenom stru~nom nadzoru dostavljen je Ministarstvu zdravstva (tada: MZSS) i o~ekujemo njihovu aktivnost u vezi s nepravilnostima za koje su nadle`ni.

Zahvaljujem se svim kolegicama i kolega-ma, provoditeljima stru~nog nadzora, koji su po planu godi{njega stru~nog nadzora vrlo savjesno obavili stru~ne nadzore. ■

pripremila: Silvana Jager, mag. pharm. / ZU Ljekarna «Jadran», Rijeka

243

zakonodavstvoPravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnovati ljekarne

Ministarstvo zdravlja donijelo je Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne. Pravilnik je objav-ljen u Narodnim novinama broj 98/2012. i stupio je na snagu 1. rujna 2012.

Do stupanja na snagu ove izmjene i dopune Pravilnika, ljekarna koja ne ispunjava propi-sane uvjete zra~ne udaljenosti do najbliè ljekarne (200 m, 300 m, 500 m, ovisno o broju osiguranih osoba u gradu, op}ini ili gradskoj ~etvrti) mogla se preseliti ako su kumulativno ispunjeni sljede}i uvjeti:• preseljenjem na novu lokaciju postoje}a

udaljenost izme|u ljekarni moè se mijenjati za najvi{e 10 posto postoje}e zra~ne udaljenosti izme|u ljekarni

• kada se ljekarna, odnosno podru`nica ljekarni~ke ustanove seli iz zakuplje-nog u vlastiti prostor.

Takva je odredba zamijenjena novom. Pre-ma toj, novoj odredbi ljekarna se moè preseliti bez obzira na to {to ne ispunjava uvjete udaljenosti propisane Pravilnikom ako se preseljenjem pove}ava udaljenost od najbliè ljekarne, a udaljenost preselje-ne ljekarne u odnosu prema svima ostalima mora biti u skladu s propisanim zra~nim udaljenostima (200 m, 300 m, 500 m ovi-sno o broju osiguranih osoba u gradu, op}ini ili gradskoj ~etvrti). ■

Pravilnik o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarni~ki depo

U Narodnim novinama broj 80/2012. objavljen je Pravilnik o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne.

Navedenim su Pravilnikom kona~no rije-{ene nedoumice o tome gdje se i kako mogu osnivati ljekarni~ki depoi a da se istodobno ne ugrozi mogu}nost osnivanja

pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK


244

ljekarni, i na taj na~in pruànje cjelokupne ljekarni~ke usluge.

Sukladno navedenom Pravilniku, ljekarni~ki se depo moè osnovati u op}ini ili gradu na ovim ekonomski i demografski ugroè-nim podru~jima:• otocima na kojima nije osnovana ljekar-

na• podru~jima posebne dràvne skrbi na

kojima nije osnovana ljekarna, a zra~na udaljenost do najbliè ljekarne ili lje kar-ni~kog depoa iznosi najmanje 10 kilo-metara

• brdsko-planinskim podru~jima na koji-ma nije osnovana ljekarna, a zra~na udaljenost do najbliè ljekarne ili lje-karni~kog depoa iznosi najmanje 10 kilometara.

Ako su za osnivanje ljekarni~kog depoa na istom podru~ju podnesena dva ili vi{e zah-tjeva za osnivanje ljekarni~kog depoa, zah-tjevi se rje{avaju redoslijedom zaprimanja.

Ako su za isto podru~je podneseni zahtjev za osnivanje ljekarni~kog depoa i zahtjev za osnivanje ljekarne, uz ispunjenje svih propisanih uvjeta, odobrit }e se osnivanje ljekarne.

Ljekarni~ki }e se depo preseliti na drugu lo-kaciju ako se ona nalazi na podru~ju iste op}ine ili grada u kojemu je ljekarni~ki depo osnovan ili ako zra~na udaljenost od nove lokacije do najbliè ljekarne ili ljekar ni~kog depoa iznosi najmanje 10 kilometara.

Svi ljekarni~ki depoi koji su osnovani prije stupanja na snagu ovoga pravilnika nasta-vljaju s radom. ■

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o stru~nom usavr{avanju magistara farmacije

Na prijedlog bolni~kih ljekarnika Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 26. rujna 2012. do-nijelo izmjene i dopune Pravilnika o stru~-nom usavr{avanju magistara farmacije.

Magistar farmacije zaposlen u bolni~koj ljekarni moè podnijeti pojedina~ni zahtjev za vrednovanje stru~nog usavr{avanja ako se zahtjev ti~e stru~nih skupova magistara farmacije zaposlenih u bolni~kim ljekarna-ma.

Zahtjevu se prilaù: izjava da je podnosi-telj zahtjeva zaposlenik bolni~ke ljekarne i naziv bolnice u kojoj radi, potvrdnica orga-nizatora o sudjelovanju na skupu, program skupa i zbornik radova. ■


245

nadzorStru~ni nadzor u ljekarnama

Provedbom stru~nog nadzora uo~ili smo da ljekarne u prometu imaju proizvode koje ne bi smjele imati. Naime, Zakonom o ljekarni~koj djelatnosti (NN 121/03.) odre|eno je da ljekarne mogu opskrbljivati pu~anstvo, osim lijekovima i medicinskim proizvodima, tako|er i: • homeopatskim proizvodima • dje~jom hranom i dijetetskim proizvo-

dima• kozmeti~kim i drugim sredstvima za

za{titu zdravlja odre|enim op}im ak-tom Komore 1

• hranom za posebne medicinske potre-be.

Pogre{ke na koje nailazimo obavljaju}i stru~ni nadzor vezane su za promet hra-nom. Prema navedenom, ljekarna ne moè imati u prometu hranu, ali moè imati do-datke prehrani.

Pravilnik o dodacima prehrani (NN 46/11.) odre|uje da se dodacima prehrani sma-traju pripravci proizvedeni od koncentrira-

nih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziolo{kim u~inkom i kojima je svrha dodatno obogatiti uobi~ajenu prehra-nu radi odràvanja zdravlja.

Hranjivim se tvarima smatraju vitamini, mi-nerali, biljne vrste i ostale tvari pobrojene u prilozima Pravilnika.

Dodaci prehrani trebaju imati na sprem-niku notifi kacijski broj. Notifikacijski broj, rje{enjem izdaje Ministarstvo zdravlja koje vodi i Registar dodataka prehrani. Do go-dine 2011., odnosno do stupanja na sna-gu novoga Pravilnika, na spremniku su mo-rali biti klasa i urud`beni broj rje{enja Mini-starstva zdravlja.

Ovisno o datumu upisa u Registar, dodatak prehrani treba imati notifi kacijski broj ili kla-su i urud`beni broj rje{enja, osim onih pro-izvoda za koje to nije potrebno, a to su: vitamini i/ili minerali, ~iji su kemijski oblici sukladni Prilogu I. spomenutoga Pravilnika i ~iji preporu~eni dnevni unos ne prelazi najve}i dopu{teni dnevni unos sukladno Prilogu IV. istoga pravilnika, te neke biljne vrste koje dolaze pojedina~no ili kao mje{avine u skladu s Listom dozvoljenih biljnih vrsti iz Priloga III, a to su:

pripremila: Katica Vugrin~i} Tomi~i}, mag. pharm. / HLJK1 Vidjeti Popis kozmeti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike.


246

Camellia sinensis (Thea sinensis) pravi ~aj (zeleni ~aj, crni ~aj, ùti ~aj)Carum carvi kimCeratonia siliqua roga~Cichorium intybus plava vodopija, cikorijaCitrus aurant. subsp. dulcis slatka naran~aCoriandrum sativum korijandarEugenia caryophyllata (Syzygium aromaticum) klin~i}Hibiscus spp. vrste hibiskusaIlex paraguariensis mate, paragvajski ~ajInula helenium OmanLippia citriodora citronovac, citronkaMalus domestica jabuka Malva sylvestris sljez crniMatricaria recutita (Chamomilla recutita) prava kamilicaMelissa officinalis mati~njakMentha × piperita paprena metvicaMentha spp. vrste metvicaPyrus communis kru{kaRosa canina divlja ruà, {ipakRosa spp. vrste ruèSyzygium aromaticum (Eugenia caryophyllus) klin~i}Tilia cordata sitnolisna lipaTilia platyphyllos obi~na lipa

âjevi, ~iji je sastav jedna ili vi{e biljnih vr-sta s popisa, na spremniku nemaju notifika-cijski broj i mogu biti u prometu ljekarne.

Kod dodataka prehrani koji sadràvaju vi-tamine i/ili minerale, a nemaju notifikacijski broj potrebno je provjeriti naziv i koli~inu vitamina i/ili minerala prema prilozima Pra-vilnika.

Pri stru~nom nadzoru u ljekarnama uglav-nom se nalaze razni sokovi (aronija, nar, cikla, brusnica), jabu~ni ocat i Noni sirup raznih proizvo|a~a, koji nisu dodaci

prehrani, nego hrana i ne mogu biti u pro-metu ljekarne.

Kod jabu~nog ocata i Noni sirupa potreban je dodatni oprez, jer su neki proizvo|a~i registrirali te proizvode kao dodatak prehrani i na njihovim se spremnicima na-laze potrebne oznake, te mogu biti u pro-metu u ljekarni.

Registar dodataka prehrane i njegove do-pune povremeno izdaje Hrvatsko farma-ceutsko dru{tvo (HFD), i to kao prilog svojem ~asopisu Farmaceutski glasnik. ■

247

osvrtiLjekarni~ka praksa u Nizozemskoj

Kao i u mnogim drugim zemljama, nizozemski su javni i bolni~ki ljekarnici preusmjerili fokus interesa s proizvoda na bolesnika. Poloàj ljekarnika u primarnoj zdravstvenoj za{titi vi{e nije upitna, a njihov trud i postignu}a u sigurnoj uporabi lijekova prepoznali su bolesnici i svi zdrav-stveni stru~njaci. Unatrag godinu dana Ni-zozemska je uvela i novi sustav naknade, koji se temelji na provedbi ljekarni~ke skr-bi, a ne samo na izdavanje lijekova. Osim toga, objavljen je vaàn dokument, White Paper on Pharmacy, smjernice koje obja{ nja-vaju dru{tveni i svaki drugi poloàj ljekarni{tva, ljekarnika i ljekarni~ke prakse u Nizozemskoj, a ujedno pokazuje {to ljekarnici rade i koja je vizija njihova djelo-vanja u budu}nosti.1 Primjerice, prema re-ceptu se postupa kao prema zamolbi, a ne kao prema naredbi lije~nika, tako da ljekarnik ima slobodu (i du`nost) promijeniti terapiju ili dozu ako je to medicinski opravdano.

Nizozemsku ljekarni~ku praksu prikazat }emo na primjeru mjesta Heerhugowaarda

koje je udaljeno 50 km od Amsterdama, ima oko 51 000 stanovnika i ~etiri ljekar-ne. Ljekarna »Middenwaard«, koju smo mi posjetili, svakodnevno obradi oko 700 re-cepata, a u njoj su zaposlena 2 magistra farmacije i 19 farmaceutskih tehni~ara (ve-}ina na pola radnoga vremena), te ostalo osoblje. Ljekarna, me|u ostalim posjeduje 5-metarskog robota skladi{tara, pogon za individualiziranu distribuciju lijekova i tzv. lijekomat, tj. aparat poput bankomata, na kojem se provla~enjem zdravstvene iskaz-nice moè podi}i terapija za lije~enje kro-ni~nih bolesti. Uloga magistra farmacije dosta se razlikuje od one koja je uobi~ajena u hrvatskoj praksi. Naime, ljekarnik ve}i-nom ne izdaje lijekove, nego nadzire sve procese koji se odigravaju u ljekarni, a bit }e opisani u nastavku ovoga teksta.

Dostupnost medicinske dokumentacije i re-cept. Od 1. sije~nja 2012. u nizozemskim je ljekarnama uveden elektroni~ki recept. U vezi s tim primijetili smo da Hrvatska u ovom segmentu prati jedan od najboljih primjera ljekarni~ke prakse u svijetu. Ipak, velika je razlika {to u Nizozemskoj obi-teljski lije~nik {alje elektroni~ki recept isklju~ivo u jednu ljekarnu, koju je bolesnik odabrao kao svoju ljekarnu.2 Pri tome odabrana ljekarna ima uvid u bolesnikovu medicinsku dokumentaciju, a svaki je izda-ni lijek unesen u bolesnikov karton koji se nalazi u ljekarni~kome informacijskom su-stavu. Osim toga, katkad ljekarnici dobi-vaju elektroni~kim putem od lije~nika i la-

napisale: Maja Ortner-Hadìabdi} / Farma-ceutsko-biokemijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagre-bu, Zagreb, i Emilija Horvat / Gradska ljekarna Zagreb, Zagreb

1 Vidjeti: http://www.knmp.nl/over-de-knmp/downloa-ds/over-de-knmp/knmp-vereniging/Witboek_eng.pdf

2 To je ponajprije zato {to bolesnik ima ugovor s odre|enom osiguravaju}om ku}om, kojih je mnogo.


248

boratorijske podatke, primjerice, stanje bubre`ne funkcije, koncentraciju natrija i kalija u krvi i tako redom. Takav je sustav jedinstven je u svijetu, a omogu}uje pra-}enje terapije i spre~avanje medikacijskih pogre{aka, poput interakcija lijekova, aler-gija, dupliciranja terapije, kontraindikacija, olak{ava potrebnu korekciju doziranja lijekova pri smanjenoj bubre`noj funkciji, u trudno}i i dojenju, i kada je to potrebno zbog farmakogenetskih na~ela. U ve}ini slu~ajeva, o tome se brinu farmaceutski tehni~ari, a samo zahtjevnije slu~ajeve upu}uju magistrima farmacije.

Izdavanje lijekova. Recept zaprima tehni~ar, koji provjerava dozu, interakcije i ostale bitne parametre za propisani lijek. Ako je potrebna vi{a razina stru~nosti, recept }e uputiti magistru farmacije, koji po potrebi kontaktira lije~nika i u dogovoru s njim mijenja terapiju. Svaku promjenu unosi u informacijski sustav, u bolesnikov karton koji je dostupan samo bolesnikovu lije~niku i odabranoj ljekarni. Nakon toga, automa-tizirani sustav (robot) ispisuje signaturu koja sadràva ime bolesnika, na~in primje-ne lijeka i doziranje, a katkad i glavne nu-spojave ili mjere opreza pri uzimanju lijeka, nakon ~ega robot-skladi{tar izbacuje kutiju lijeka sa signaturom za to~no odre|enog bolesnika. Farmaceutski se tehni~ar koristi skenerom za crti~ni kod (barkod) kako bi provjerio je li rije~ o to~nom lijeku. Zatim kolega (drugi farmaceutski tehni~ar) jo{ je-dnom provjerava da je za izdavanje pri-premljen ispravan lijek i tek tada se lijek izdaje bolesniku. Magistar farmacije u roku

od 24 sata treba napraviti tre}u kontrolu za svaki izdani lijek, te, u slu~aju pogre{ke ,hitno kontaktirati bolesnika i provesti po-trebni ispravak. Valja napomenuti da se farmaceutski tehni~ari u Nizozemskoj obrazuju i nakon zavr{ene srednje {kole, i to u sklopu dvogodi{nje vi{e {kole.

Savjetovanje bolesnika. Pri prvom izdavanju lijeka provodi se osnovno savjetovanje o tome kako i kada uzeti lijek te o mjerama opreza, dok se pri svakome sljede}em izdavanju lijeka, bolesniku i drugom kori-sniku lijeka postavlja pitanje o njegovu iskustvu s lijekom i o zadovoljstvu tera-pijom. Po potrebi, savjetovanje se provodi u posebno izdvojenoj prostoriji priprem-ljenoj za tu svrhu. Ovisno o sloènosti problema, savjetovanje moè obavljati far-maceutski tehni~ar ili magistar farmacije. U ljekarni »Middenwaard« svakodnevno oko dva bolesnika imaju savjetovanje u za to posebno predvi|enu prostoru, a naj~e{}e su pritom teme dijabetes, astma, KOPB, kateteri i zavojni materijal.

Dodatne usluge – procjena primjene lijekova, individualizirana distribucija lijekova i »lijeko-

Ljekarni~ka praksa u Nizozemskoj – Lijekomat


249

mat«. Svaka }e se dodatna usluga navesti kao posebna tema kako slijedi. • Procjena (evaluacija) primjene lijekova

(medication review) potrebna je da se ocijeni efikasnost farmakoterapije, a te-melji se na sustavnoj, periodi~noj procjeni medicinskih i farmaceutskih in-formacija u suradnji s bolesnikom. Sto-ga se procjena primjene lijekova provo-di u konzultaciji s bolesnikom, pri ~emu se identificiraju ona stajali{ta terapije koja se mogu unaprijediti. Uzimaju se u obzir bolesnikove individualne potrebe i svi poznati parametri (biokemijski na-lazi, ostala stanja i bolesti, sva propisa-na i ostala terapija itd.) i u suradnji s lije~nikom, po potrebi, mijenja se tera-pija. Evaluacija primjene lijekova vre-menski je zahtjevni postupak za koji su potrebni izrazito ljekarni~ko znanje, iskazane vje{tine i kompetencije.

• Kod sustava individualizirane distribu-cije lijekova rije~ je o prilago|enoj uslu-zi za bolesnike koji imaju problema s organizacijom uzimanja lijekova. Indivi-

dualizirana distribucija lijekova po-drazumijeva poseban oblik distribucije i pakiranja, koji omogu}uje stanovitu or-ganizaciju bolesnikovih lijekova prije nego su mu izdani. Lijekovi se pakiraju u posebne odjeljke (obi~no blisteri) pre-ma dobu dana, kao i prema danu u tje-dnu. Ta se usluga obi~no pruà starijim bolesnicima i bolesnicima kojima neka stanja bolesti oteàvaju pravilno uzi-manje lijekova. U ljekarni koju smo po-sjetili desetak zaposlenika intenzivno radi na pripremi opisanih pakiranja, a u tome im pomaè nekoliko automatizira-nih strojeva, ra~unala i ure|aj za vizual-no prepoznavanje tableta.

• » Lijekomat« je 24-satni ure|aj, na kojem bolesnici mogu sami, bez ljekarnika, podi}i isklju~ivo svoju te-rapiju za lije~enje kroni~nih bolesti, i to, jednostavno, provla~enjem svoje zdravstvene iskaznice. Ljekarna »Middenwaard« nudi ovu uslugu od-nedavno i zasada se njome koristi mali broj bolesnika.

Ljekarni~ka praksa u Nizozemskoj – individualizira-na distribucija

Ljekarni~ka praksa u Nizozemskoj – robot


250

Usporedimo li nizozemsku ljekarni~ku prak su s praksom susjednih zemalja, uslu-ge koje pruàju nizozemski ljekarnici nala-ze se na zavidno visokoj razini. Farmaceu-tski sektor u Nizozemskoj koristi se auto-matiziranim sustavima koji omogu}uju konzistentno pra}enje izdavanja lijekova. Osim toga, nizozemski ljekarnici preuzi-maju ve}u odgovornost za usluge koje pruàju, a obavljaju i {iri raspon zadataka ljekarni~ke skrbi u usporedbi s ve}inom ljekarnika u drugim zemljama. Primjer su takve skrbi proaktivne konzultacije s dru-gim zdravstvenim radnicima i evaluacija uporabe lijekova u partnerstvu s bole-snikom, {to je postala standardna praksa u ljekarni~kom podru~ju u Nizozemskoj.

LiteraturaLiteratura

¢1£ M. L. Bouvy, R. Dessing, F. Duchateau, White Paper on Pharmacy in the Netherland, KNMP (Royal Dutch Pharmacists Association), 2011.

¢2£ Facts and Figures 2012 on Pharmaceutical care in the Netherlands, SFK (Foundation for Pharmaceuticals Statistics), 2012. ■

Ljekarni~ka praksa u Nizozemskoj – receptura

eTe~aj, HLJK u suradnji s Plivom

Po~etkom oùjka ove godine Hrva-tska ljekarni~ka komora (HLJK) u suradnji s Plivom svojim je ~lanovima omogu}ila u~enje iz fotelje.1 Zbog velikog zanimanja prvi je eTe~aj, na temu Uloga ljekarnika u lije~enju boli, bio produèn i umjesto do lipnja trajao je do kraja rujna 2012.

Te~aj je imao veliki odaziv, a provjeri znanja pristupile su i kolege iz susjednih zemalja i, k tomu, na{ao se i poneki lije~nik. Za pohvalu je i podatak o prolaznosti ispita (testa) od 96,4 posto, a dodatno motivi-raju komentari i zadovoljstvo kolega koji su te~aj zavr{ili. Neke od komentara navodi-mo u nastavku.• Drago mi je da i za nas ljekarnike po~i-

nju s radom ovakvi te~ajevi i ovakav na~in edukacije, {to je jako pozitivno, pogotovo nama u Dalmaciji, konkret-nije, u [ibeniku, gdje nemamo ~esto prigodu i}i na edukacije, kao {to je to lijepo organizirano u Zagrebu. Samo da bude {to ~e{}e i vi{e ovakvih on-line edukacija.

objavljuje: Hrvatska ljekarni~ka komora1 Vidjeti tako|er ~lanke: I. Klinar, K. Sokol, E-u~enje: Jesmo li spremni, Bilten HLJK 2011-3/4, str. 149-150; T. Govor~inovi}, I. Klinar, K. Sokol, E-u~enje – u~enje »iz fotelje«, Bilten HLJK 2011-3/4, str. 150-151; I. Klinar, K. Sokol, G. Malekovi}, E-u~enje na PLIVAmed.net porta-lu za ljekarnike, Bilten HLJK 2012-1/2, str. 55-56.


251

• Po{tovani, iznimno mi je zadovoljstvo bilo sudjelovati na te~aju ove vrste. Ja kao i moje kolege koje ne rade kao ljekarnici, ~esto zbog nedostatka slo-bodnoga vremena nemamo priliku nazo~iti organiziranim predavanjima. Jedan ovakav on-line te~aj svima nam omogu}uje da se educiramo kada i kako nam to dopu{ta prenatrpani ra-spored. Najljep{e zahvaljujem na pru-ànju ovakve prilike i na trudu uloènu u osmi{ljavanje te~aja.

• Iznimno sam zadovoljna {to je i na{a struka odsada u mogu}nosti educirati se i na ovaj na~in.

• Hvala {to ste nam omogu}ili i ovaka-voblik edukacije i skupljanja bodova za obnovu licence.

• Odli~an na~in edukacije i provjere zna-nja ... èljno o~ekujem sljede}i test…

• Tema Uloga ljekarnika u lije~enju boli, prepoznavanje simptoma dobro je obra|ena i vrlo poèljna da se ljekar-nika educira, jer je on taj koji }e odlu~iti izdati lijek u samolije~enju ili pacijenta uputiti lije~niku na daljnju obradbu. Potrebno je dodati vi{e znanja o pre-poznavanju nuspojava i interakcija me|u lijekovima, napose onih koji se propisuju na recept, lijekovima visoke djelotvornosti i potencijalne toksi~nosti. Poglavito isti~em vrlo ~esto propisi-vanje i izdavanje metotreksata uz dru-ge analgetike ili NSAID-e, kao i druge kombinacije ... jer ljekarnik izdaje lijekove i savjetuje o na~inu uzimanja

lijeka. Podràvam e-edukaciju ljekar-nika! Bravo!

• Odli~no je bilo, samo tako nastavite.• Svakako nastavite s on-line te~ajevima.

Poti~u na usavr{avanje i u~enje te su lako dostupni. Pohvala autorima!

• Ovaj te~aj je bio vrlo koristan, sada mi je sve mnogo jasnije i sigurnija sam u svoje savjete koje dajem pacijentima. Nadam se i dalje korisnim te~ajevima. Hvala. lp

• Potrebno je vi{e ovakvih te~ajeva. Oni omogu}uju da magistre koje ive izvan ve}ih centara dobiju kvalitetan po-dsjetnik na sve ~ime se koriste u svako-dnevnom radu, a i svakako se i nau~i ne{to novo.

• Bilo bi dobro da imamo dva godi{nja testa, svaki u trajanju od pola godine, s jednakim bodovanjem. Test nas pri-morava na aktivno u~enje, a ne kao pre davanja koja nas samo pasivno edu-ciraju. Stoga mislim da je ovakvo edu-ciranje iznimno kvalitetno, i sva ka ko bi ga trebalo pro{iriti na vi{e tema godi{-nje. Sve pohvale za inicijativu ovak vih testova i usavr{avanja u struci.

• Veoma mi se svi|a ovaj na~in usavr-{avanja, tekstove moète pro~itati kada èlite i koliko puta èlite, obratiti pa`nju na ono {to vam je nejasno ili manje poznato, prisiljeni ste svladati vlastitu inertnost i na taj na~in ostati u tijeku doga|aja. Voljela bih vi{e kon-kretnih primjera iz prakse kao {to se to doga|a na radionicama, naravno, uz


252

dobivena rje{enja i obja{njenja da nas potakne na razmi{ljanje, kao i vi{e ana-liza trenuta~no dostupnih biljnih pri-pravaka, preporuke o njihovim proiz-vo|a~ima, dozama i omjeru {tete i ko-risti.

• Odli~an na~in usavr{avanja, brz, jedno-stavan, besplatan i lako dostupan. Mo` da malo vi{e primjera iz prakse. Nadam se uskoro novom te~aju. Hva-la.

• Svaka pohvala na odra|enom on-line te~aju. Mislim da mnogo vi{e ponovi-mo i nau~imo putem takvih te~ajeva nego odlaskom na cjelodnevne te~a-jeve, pogotovo za mame s malom dje-com kad nam je svako vrijeme prove-deno u obitelji dragocjeno i vrlo ga je te{ko uskladiti s te{ko uskladiti s osta-lim obvezama. Lijepi pozdrav.

Veselimo se {to moèmo objaviti i drugi eTe~aj, tako|er u organizaciji HLJK-a i Pli-ve, na temu Farmacija utemeljena na znan-stvenim dokazima, koji je ve} sada dostu-pan na PLIVAmed.net portalu. Vjerujemo da }e i taj te~aj biti jednako uspje{an kao prvi. ■

Faktoring u poslovanju ljekarne

Dobili smo ponudu jedne tvrtke za »suradnju kroz usluge faktoringa prema HZZO-u«, ja-vljali su nam neki ~lanovi HLJK-a. Kako nam je to novost u poslovanju, nismo upoznati s tim {to je to faktoring i kako bi nam ta sura-dnja omogu}ila bolje poslovanje na{e ljekar-ne. Molimo Vas da nam objasnite {to je fak-toring i {to bi to zna~ilo za na{e poslovanje? U povodu toga HLJK je zamolila ekonomskog stru~njaka Ivana Lukovnjaka da ~lanovima Komore razjasni o ~emu je to rije~. Evo nje-gova teksta.

***

Faktoring je suvremeni na~in finan-ciranja poduze}a putem prodaje kratko-ro~nih potraìvanja (potraìvanja ljekarni prema HZZO-u). Faktoring dru{tvo otku-pljuje kratkoro~na potraìvanja koja imate od va{ih kupaca (najve}im dijelom HZZO) na temelju dokumenata kojima se dokazuje postojanje kratkoro~nog potraìvanja (fak-ture). Posao je olak{an ako je potpisan Za-pisnik o uskla|enju obveza i potraìvanja izme|u HZZO-a i ljekarni.

napisao: Ivan Lukovnjak, dipl. oec.


253

Mogu}i razlozi pristupanja faktoringu

Mogu}i su razlozi pristupanja faktoringu:• pobolj{anje likvidnosti – brzim dolas-

kom do novca moète pobolj{ati likvi-dnost svoje ljekarne

• uravnoteènje odnosa izme|u krat ko ro-~nih potraìvanja i kratkoro~nih obveza

• pove}anje kreditne sposobnosti i boni-teta

• smanjenje rizi~nosti naplate (premda u slu~aju HZZO-a naplata potraìvanja nije upitna, samo je upitan rok pla-}anja)

• mogu}nost ekspanzije poslovanja, po-ve }anje prodaje i ve}a konkurentnost.

Va`no je znati da faktoring transakcija ne zna~i dodatno zaduènje te da se sredstva dobivena od faktoring dru{tva ne moraju upotrijebiti samo za pla}anje obveza pre-ma dobavlja~ima nego i za pla}anje krat-koro~nih kredita.

Kojim je zdravstvenim ustanovama faktoring najinteresantniji

Kao posebna mogu}nost faktoring je najin-teresantniji onim zdravstvenim ustanovama kojima potraìvanja prema HZZO-u imaju dominantnu ulogu u samoj strukturi priho-da i kojima je zbog prolongacije rokova pla}anja likvidnost ugroèna.

Izra~un okvirnih tro{kova faktoringa

Iznos faktoringa 500.000,00 kn; 8,5 % kamata; 1 % naknada; rok 150 dana; ispla-ta 95 %.

Ukupni tro{ak transakcije: 23.572,00 kn.

Zaklju~ni komentar

Ponu|eni model faktoringa specifi~an je zato {to sav njegov rizik snosi ljekarna, kao podnosilac zahtjeva za faktoring. To proiz-lazi iz sljede}eg:• tro{ak faktoringa snosi ljekarna kroz

kamatnu stopu i operativne tro{kove • HZZO kao du`nik nema nikakvih ri-

zika s obzirom na to da preuzima obvezu pla}anja obveze faktoring ku}i u istim rokovima u kojima bi obveze podmirio ljekarni

• faktoring ku}a rizik od nenaplate potraìvanja ili prolongacije dogovore-nog roka pla}anja prevaljuje na ljekar-nu jer na temelju zaklju~enog ugovora o faktoringu zadràva pravo regresnog postupka prema ljekarni

• kamate u slu~aju faktoringa na godi{njoj razini iznose izme|u 7,8 i 9,8 %, {to je po na{em mi{ljenju ve}i iznos od onog kojeg bi ljekarna mogla ostvariti na temelju kasaskonta ako je faktoring u funkciji osiguravanja ranijega pla}anja veledrogeriji od ljekarne.

Sukladno prethodno navedenom, pokre-tanje postupka faktoringa od ljekarne do{lo bi u obzir samo u iznimnim slu~ajevima, kada je dovedena u pitanje sama funkcija ljekarne. U takvim je slu~ajevima pro-cijenjena mogu}a {teta ve}a od tro{ka fak-toringa te faktoring u tim slu~ajevima ima ekonomsku opravdanost.

Dakle, za ljekarne koje zbog roka u kojemu HZZO trenuta~no pla}a ra~une, a on iz-


254

nosi 240 dana, ne bi mogle odràti svoju funkciju, faktoring je jedno od mogu}ih rje{enja.

U tim i takvim slu~ajevima tro{ak faktorin-ga potrebno je usporediti s tro{kom kredit-nog zaduènja kao alternativnom mogu}-no{}u. Pretpostavljam da je zaklju~ivanje ugovora o faktoringu brè od zaklju~ivanja ugovora o kreditu, prije svega zbog jam-stva koje banka traì, a koje su, u slu~aju faktoringa, potraìvanja {to ih je potvrdio HZZO.

Iz raspoloìvih informacija proizlazi da HZZO nema negativno stajali{te prema preuzimanju potraìvanja od faktoring ku}e, i to zato {to zadràva predvi|eni rok pla}anja (rok se pla}anja ne skra}uje, a to bi stvaralo problem HZZO-u jer sredstva povla~i iz riznice) i nema obvezu pla}anja kamata na rok pla}anja dulji od ugovore-nog. Napominjem da pristankom HZZO-a dospjele obveze prema ljekarnama postaju nedospjele obveze prema faktoring ku}i pa tako nema rizika od zateznih kamata.

Eventualnom zaklju~ivanju Ugovora o fak-toringu mora prethoditi izra~un isplativosti koji }e uzeti u obzir sve koristi i tro{kove vezane uz faktoring. Pretpostavljam da ljekarne, osim onih u vlasni{tvu trgova~kih dru{tava, nemaju odgovaraju}e financijske slu`be te da, u slu~aju faktoringa, Komora moè ponuditi izra~un isplativosti za svaku pojedinu zainteresiranu ljekarnu. ■

Zdravstvena kampanja: Zapitaj se za zdravlje!

Hrvatska udruga proizvo|a~a bezreceptnih lijekova1 HUPBR/CASI ove je godine prvi put organizirala javnozdrav-stvenu kampanju pod nazivom »Zapitaj se za zdravlje!« kojom je pojedince u Hrvat-skoj pozvala da donesu svoju zdravu odluku kako bi dugoro~no unaprijedili svoje zdravlje.

Briga o vlastitu zdravlju, naime, cjeloìvotna je navika, dio kulture i na~in ìvljenja. Procjenjuje se da se ~ak 40 posto kroni~nih bolesti moè sprije~iti boljom brigom za zdravlje

napisala: Mirna Rado{evi}, mag. pharm. / Salveo CEE Regional Offi ce, Zagreb1 Hrvatska Udruga Proizvo|a~a Bezreceptnih Proizvo-da zastupa interese proizvo|a~a, zastupnika i uvoznika bezreceptnih proizvoda. Sa svojih 20 ~lanica HUPBR–CASI predstavlja gotovo 80 posto hrvatskog trì{ta samolije~enja. ^lanice su: Alkaloid, Bayer, Boehringer Ingelheim, CSC Pharmaceuticals Handels, Fidifarm, GlaxoSmithKline, Jadran Galenski Laboratorij, Johnson & Johnson, Medis Adria, Milsing, Naturprodukt, Oktal-pharma, Pharmaswiss, Pliva, Salveo, Salvus, Sandoz, Sanofi Avensis, Stada Hemofarm i Tre{njevka Laborato-rij. HUPBR–CASI nastoji predstaviti ~lanove Udruge i njihove zajedni~ke ciljeve uzimaju}i u obzir javnozdra-vstveni interes. Njihova je svrha stvaranje povoljne so-cijalne i politi~ke klime za samolije~enje i prevenciju u ~ijem su sredi{tu bolesnik i javno ljekarni{tvo. Vi{e o tome na web stranici: www.casi.hr.


255

u svakoj ìvotnoj dobi. Odluke na koje je Udruga HUPBR/CASI htjela potaknuti pojedince jesu: • tjelesna aktivnost• zdravija prehrana• odustajanje od lo{ih navika, poput

pu{enja• odgovorno samolije~enje.

Radi bolje informiranosti, ali i kao dopri-nos obrazovanju {ire javnosti o dobrobiti-ma unapre|enja zdravlja i samolije~enja, Udruga HUPBR/CASI kao po~etnu je akti-vnost 5. lipnja 2012. organizirala okrugli stol na kojemu su predo~eni rezultati istraìvanja koje je proveo GfK – Centar za istraìvanje trì{ta.2 Svrha je istraìvanja bila doznati stajali{ta op}e populacije, ljekarnika i lije~nika op}e medicine o samolije~enju, OTC proizvodima i brizi o vlastitu zdravlju.

Pokazalo se da bi ~ak 75 posto bolesnika i drugih korisnika lijekova u Hrvatskoj htjelo manje odlaziti lije~niku, te brigu o vlastitu zdravlju uzeti u svoje ruke. Pritom njih ~ak 64 posto svoje ljekarnike doìvljava kao savjetnike za blaè bolesti. Istraìvanje je provedeno pro{le godine kao polazi{na to~ka kampanje »Zapitaj se za zdravlje!«.

»Istraìvanje nam je pokazalo da su bole-snici sve zainteresiraniji za pobolj{anje vla-stita zdravlja, ali i da èle vi{e informacija o tome kako se mogu sami pobrinuti za blaè bolesti. Svima je nama u zdravstve-

nom sustavu u interesu educiran pojedinac koji moè odgovorno primijeniti samo-lije~enje, ali i dugoro~no se pobrinuti o vlastitu zdravlju zdravim ìvljenjem koje je zasad najsigurnija metoda prevencije broj-nih kroni~nih bolesti. Transparentno regu-latorno okruènje stvara i pozitivnu klimu za razvoj proizvoda za samolije~enje, pri ~emu uloga ljekarnika postaje sve na-gla{enija u informiranju i educiranju poje-dinaca«, izjavila je Sonja Katanec, predsje-dnica Udruge HUPBR-CASI.

Na okruglom su stolu sudjelovali Iva Pej-novi}-Franeli} iz Ministarstva zdravlja, dr. sc. Viola Macoli}-[arini}, dr. med., ravna-teljica Hrvatske agencije za lijekove i medi-cinske proizvode (HALMED), dr. sc. Lea Pollak iz Hrvatskog zavoda za javno zdra-vstvo, Ana Gjergja, mag. pharm., predsta-vnica ljekarnika, Mario Malnar, dr. med., predsjednik Koordinacije lije~nika hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), dr. sc. Da-rija Vrane{i}-Bender, Vitaminoteka Za-greb, KBC Zagreb – Centar za klini~ku prehranu, i Daniela Trbovi}, moderatorica okruglog stola. Svi sudionici iskazali su svoju bezrezervnu potporu ovoj kampanji 2 GfK – naziv tvrtke – Gfk Croatia

Ana Gjergja, Sonja Katanec i Viola Macoli}-[arini}


256

te su se sloìli da je zdravstveno stanje pojedinaca u Hrvatskoj ve} alarmantno, zbog ~ega je kampanja bila vi{e nego po-trebna.

Lije~nik Mario Malnar izjavio je da se svaki dan u ordinaciji susre}e s ljudima ~ije je zdravlje ugroèno zbog lo{ih ìvotnih na-vika. »Ono {to svi trebamo u~initi jest od-mah smanjiti obroke i po~eti se kretati ba-rem pola sata na dan«, poru~uje Mario Malnar.

Jedna od metoda kojom se tako|er moè pobolj{ati zdravlje jest samolije~enje. Samolije~enje, kao na~in lije~enja blaìh bolesti, nije samo lije~enje simptoma bole-sti, uzimanje lijekova bez recepta, nego i spremnost pojedinca da bude odgovoran za svoje zdravlje, da zna o~uvati i brinuti se za svoje zdravlje, da zna potraìti infor-macije koje su mu potrebne, te da zna potraìti pravu pomo} u pravo vrijeme. Za bolesnika to zna~i ve}e op}e zadovoljstvo svojim zdravljem, pobolj{anje kvalitete ìvota i ve}u neovisnost.

U blaè bolesti naj~e{}e se ubrajaju: preh-lada, za~epljenje nosa, blaà nesanica, menstrualni bolovi, zatvor, herpes, proljev, zanoktica, `garavica, povi{ena temperatu-ra, glavobolja i probavni problemi.

Lije~nici obiteljske medicine procjenjuju da je od svih bolesnika, koji ih mjese~no po-sjete, ~ak do 30 posto onih s blaìm bole-stima. Istraìvanje je pokazalo da ve}ina tih lije~nika ljekarnike smatra kompetentni-ma za preuzimanje tih i takvih bolesnika.

âk je 90 posto bolesnika s blaìm bolesti-ma odgovorilo da èle vi{e savjeta i uputa o lijekovima i na~inima samolije~enja od svojeg ljekarnika.

»U ljekarnama pacijenti mogu brzo i sigur-no do}i do kvalitetnog savjeta o unapre|enju zdravlja i lije~enju blaìh bolesti. Mnogi nam se pacijenti obra}aju s povjerenjem, a ovakvo nas je istraìvanje dodatno ohrabrilo da svojim savjetima unaprijedimo komu-nikaciju s korisnicima ljekarni~kih usluga, te da time odnos ljekarnik – pacijent u~inimo jo{ kvalitetnijim«, smatra magistra Ana Gjer-gja, predstavnica ljekarnika.

Ravnateljica Agencije za lijekove i medicin-ske proizvode dr. sc. Viola Macoli}-[arini} na skupu je objasnila da HALMED aktivno pridonosi za{titi i promoviranju sigurne uporabe lijekova u Hrvatskoj kontinuiranim nadziranjem njihove sigurnosti, ispitiva-njem njihove kakvo}e i pra}enjem ne-èljenih u~inaka te razvijanjem intenzivne suradnje s me|unarodnim regulatornim agencijama.

»@elimo potaknuti sve gra|ane da dje-lotvorne, kvalitetne i sigurne lijekove, koji

CASI »okrugli stol«


257

su dostupni na hrvatskom trì{tu, upotre-bljavaju na odgovoran na~in uz savjete lije~nika i ljekarnika«, istaknula je lije~nica dr. sc. Macoli}-[arini}.

Dana 15. lipnja 2012. kampanju »Zapitaj se za zdravlje!« podràli su i ljekarnici di-ljem Hrvatske. Korisnicima ljekarni~kih usluga bile su, dodatno, na raspolaganju mnoge informacije o unapre|enju zdravlja i mogu}nostima samolije~enja blaìh bole-sti. Korisni savjeti o zdravim odlukama kojima se moè znatno pobolj{ati zdravlje bili su u ljekarnama dostupni i putem le-taka Udruge HUPBR-CASI.

Kako bi gra|ane potaknula da doista done-su konkretnu odluku o pobolj{anju svojega zdravlja Udruga HUPBR-CASI tako|er je 15. lipnja u Zagrebu organizirala aktivnost »Zid zdravih odluka« na kojemu su gra|ani mogli zapisati svoju zdravu odluku te se time pridruìti svima onima koje je kampanja »Zapitaj se za zdravlje!« potaknula na ve}u brigu i odgovornost za vlastito zdravlje.

Kampanju »Zapitaj se za zdravlje!« pre-poznali su i visoki pokrovitelji – Ministar-stvo zdravlja i Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode, suorganizatori – Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo, Hrvatska ljekarni~ka komora te Koordinacija hrva-tske obiteljske medicine, partneri – GfK – Centar za istraìvanje trì{ta te medijski pokrovitelji – Jutarnji list, Vita, Doktor u ku}i, Media Servis, tportal.hr, zdravakrava.hr, ordinacija.hr, Adiva, B1 Plakati i Divi-nus Victoria. ■

Albarello od majolike (Muel/Aragon, prva polovina XVIII. st.)

Natpis: nema

259

iz uredaOPSKRBLJIVANJE OPSKRBLJIVANJE BRODSKIH LJEKARNIBRODSKIH LJEKARNI

PITANJE: Koje uvjete mora zadovoljiti lje-karna kako bi mogla opskrbljivati lijekovima brodske ljekarne?

ODGOVOR: Sukladno Pravilniku o minimal-nim zahtjevima i uvjetima pruànja medicin-ske skrbi na brodovima, brodicama i jahta-ma (NN, 14/08.) pregled brodske lje karne odnosno ormari}a/kutije s lijekovima oba-vlja ovla{tena pravna osoba.

Ovla{tenje za pregled brodske ljekarne pra v-noj osobi daje ministarstvo nadle`no za zdravstvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Pregled brodske ljekarne obavlja magistar farmacije iz pravne osobe s pet godina isku-stva u struci te odobrenjem za samostalan rad. Pri pregledu brodske ljekarne, odno-sno ormari}a/kutije s lijekovima, ovla {tena osoba obvezna je utvrditi je li brodska ljekarna, ormari}/kutija s lijekovima oprem-ljena lijekovima i medicinskom opremom sukladno kategoriji plovidbe, jesu li lijekovi i medicinska oprema ispravno pohranjeni te po{tuju li se rokovi valjanosti lijekova.

Pregled brodske ljekarne obavlja se jed-nom godi{nje, a moè se odgoditi najvi{e 5 mjeseci.

O obavljenom pregledu vodi se o~evidnik ovisno o kategoriji plovidbe na obrascu koji je otisnut u Prilogu VIII., IX. i X. toga Pravilnika. Pregled kutije prve pomo}i splavi za spa{avanje obavlja se pri redovi-

tome godi{njem pregledu splavi za spa-{avanje. O obavljenom pregledu ovla {tena osoba izdaje potvrdu.

Potvrda za brodove u nacionalnoj plovidbi mora sadràvati:1. ime ili naziv i sjedi{te izdavatelja,2. datum i mjesto izdavanja potvrde,3. ime ili oznaku i luku upisa broda kojem

se potvrda izdaje4. izjavu sljede}eg sadràja: «Pod kazne-

nom i materijalnom odgovorno{}u izjavljujem da su poslije pregleda i na-dopune, brodska ljekarna, ormari}/ku-tija s lijekovima u zadovoljavaju}em stanju, opremljeni za period od jedne godine, u skladu s Pravilnikom o mini-malnim zahtjevima i uvjetima pruànja medicinske skrbi na brodovima, brodi-cama i jahtama (NN, 14/08.) koji je uskla|en s propisima Svjetske zdrav-stvene organizacije i Me|unarodne pomorske organizacije.“

5. potpis ovla{tene osobe i pe~at.

Za brodove u me|unarodnoj plovidbi po-daci moraju biti na engleskom jeziku, a izjava mora biti sljede}eg sadràja: «I he-reby certificate that, after examination and replenishment, the Medical chest and the first aid kits in the life boats are in sati-sfactory condition, for period of one year, according to the regulations of Republic of Croatia, By law on Minimal Requests Re-garding Medical Care on Ships, Boats and Yahts, National Gazette, No 14/08., that is in line with WHO/IMO regulations.» ■


260

ÛVANJE KNJIGE NARKO-ÛVANJE KNJIGE NARKO-TIKA I KOPIJA RECEPATA TIKA I KOPIJA RECEPATA PITANJE: Koji su rokovi ~uvanja knjige narkotika i knjige kopija recepata?

ODGOVOR: U Pravilima dobre ljekarni~ke prakse, u Prilogu 3. na kraju dokumenta, nalazi se popis rokova ~uvanja evidencija. Pravila dobre ljekarni~ke prakse mogu se na}i na na{oj web stranici pod rubrikom Op}i akti Komore. Knjiga narkotika treba se ~uvati 10 godina, a knjiga kopija rece-pata 5 godina. ■

LIJEKOVI NA VETERINAR-LIJEKOVI NA VETERINAR-SKI RECEPT SKI RECEPT PITANJE: Smiju li se humani lijekovi i narkoti-ci izdavati na veterinarski recept u ljekarni?

ODGOVOR: Prema ~lanku 3. Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept (NN, 82/10.), doktor veterinarske medici-ne s odobrenjem za samostalan rad, prema potrebi i stru~noj procjeni, moè propisati lijek za lije~enje ìvotinje koja se ne upo-trebljava za proizvodnju hrane sukladno propisima o veterinarsko-medicinskim proiz vodima. Tako|er, u istome ~lanku stoji da popis lijekova (prema generi~kom imenu) koje mogu propisivati doktori vete-rinarske medicine, na prijedlog Hrvatske veterinarske komore i uz prethodno priba-vljeno mi{ljenje Hrvatske ljekarni~ke komo-re, donosi ministar nadleàn za zdravstvo. Takav popis lijekova jo{ uvijek nije done-sen, no, prema ~lanku 17. Pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova i pripravaka koji se koriste u veterinarskoj

medicini (NN, 149/05.), lijekovi koji sa-drà vaju opojne droge, a mogu se propisi-vati i izdavati na veterinarski recept, jesu derivati kodeina (folkodin) i barbiturati (fe-nobarbiton, natrijev tiobarbiturat). ■

UPIS CERTIFICIRANIH TVARI UPIS CERTIFICIRANIH TVARI PITANJE: Budu}i da tvari (ulja, vazelin, la-nolin, ...) uzimamo od certificiranih dobavlja~a i za svaku tvar dobivamo certi-fikat, zanima me je li potrebno takve tvari upisivati u dnevnik analize lijekova?

ODGOVOR: Kvalitativna se analiza ulaznih tvari treba raditi u skladu s Farmakopejom i postoje}im propisima te se upisuje u la-boratorijski dnevnik. Certifikat sluì samo za potvrdu kvalitete. ■

LJEKARNIK U NO]NOM LJEKARNIK U NO]NOM DE@URSTVU DE@URSTVU PITANJE: Moè li magistar farmacije biti ka`njen ako u no}nom deùrstvu odbije prodati kontracepciju, kreme za sun~anje, gelove protiv bolova? Trebaju li pastile za grlo, sirupi protiv ka{lja, {ume}i kalcij i multivitaminski pripravci biti prodavani u no}nom deùrstvu?

ODGOVOR: Prema ~lanku 23. Zakona o lje-karni{tvu (NN, 35/08., 117/08., 121/08.), magistar farmacije u deùrstvu obvezan je izdati samo lijek na recept koji ima oznaku hitnosti, odnosno samo lijek na temelju dru-goga medicinskog dokumenta iz ~lanka 30. stavka 1. ovoga Zakona koji ima oznaku hit-nosti. Magistar farmacije moè izdavati i ostale lijekove i proizvode kojima ljekarne op-skrbljuju pu~anstvo i u no}nom deùrstvu, ali nema obvezu. ■

Bilten HLJK, godi{te VII., 2012.

Kummer, Ingrid 17, 66

Lukovnjak, Ivan 252

Macner Majcan, @eljka 19, 199, 211

Malekovi}, Gordana 55

Ma lovi}, Ana 25, 32, 47, 221, 231, 243, 244

Ortner-Had`iabdi}, Maja 238, 247

Portolan, Mate 3, 191, 217

Rado{evi}, Mirna 254

Sokol, Ksenija 55, 63,

Sokoli}, Ivona 203, 206, 209

Vugrin~i} Tomi~i}, Katica 48, 69, 245

Ur ed HLJK 51, 70, 71, 77—78, 79, ovitak, 172, 250, 259-260

KAZALO IMENA AUTORAKAZALO IMENA AUTORA

Bari{i}, Karmela 56, 71

Dimitrovska, Lidija 116, 182

Fehir [ola, Katarina 14, 16

Govor~inovi}, Tihana 40, 233

Gr dini}, Vladimir 59, 87, 91, 92, 94, 96, 98, 99, 100, 103, 105, 106, 108, 110, 113, 115, 123, 124, 125, 128, 129, 130, 132, 135, 136, 138, 140, 141, 143, 144, 145, 146, 147, 148, 149, 151, 152, 154, 156, 157, 159, 161, 162, 163, 164, 165, 166, 167, 168, 171, 180, 187, ovitak

Horvat, Emilija 236, 238, 247

Jager, Silvana 241

Jonji}, Danijela 9

Klinar, Ivana 55

kazalo

Autorska prava

Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopu{tenja.

Suradnja

Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na suradnju u ~asopisu Bilten HLJK, pose-bice da svojim prilozima iz ìvota ljekarni{tva uloìte daljnje napore za dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e }e autorstvo biti zabiljeèno u publikaci-ji. Prijedlozi se i tekstovi {alju na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.

Ogla{avanje

Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je svrha da posredstvom masovnih medija pridobijete stanovni{tvo na potro{nju farmaceutskih robnih marki, te da poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi, kao pismene i slikovne obavijesti namije-njene informiranju svih ljekarnika, kao i ostalih gra|ana u Republici Hrvatskoj, biti }e otposlani na 2.500 adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima utje~ete na vlastite poslovne rezultate i podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena HLJK.

ISSN1846-1794

SLIKA S NASLOVNICEDio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA

Iznevjerena o~ekivanja � Vrijednost ljekarni~ke usluge � Zaposlenici kao vaàn ~initelj kvalitete ljekarni~ke usluge � Izgled ljekarne – sredstvo pobolj{anja njezina imidà � Komunikacija u ljekarni{tvu � Odgovor europskog ljekarni{tva na ekonomsku krizu � Pregled poslovanja HZZO-a u 2011. � Rad Vije}a Komore – sjednice 4/109 i 5/110 � Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore � Glavna skup{tina PGEU, Pariz, 2012. � 21. Glavna skup{tina Europharm foruma � FIP-ov Stoljetni kongres farmacije i farmacijskih znanosti � Stru~ni nadzor u godini 2011. � Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarne � Pravilnik o uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem }e se osnivati ljekarni~ki depo � Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o stru~nom usavr{avanju magistara farmacije � Stru~ni nadzor u ljekarnama � Ljekarni~ka praksa u Nizozemskoj � eTe~aj, HLJK u suradnji s Plivom � Faktoring u poslovanju ljekarne � Zdravstvena kampanja: Zapitaj se za zdravlje! � Opskrbljivanje brodskih ljekarni � ûvanje knjige narkotika i kopija recepata � Lijekovi na veterinarski recept � Upis certificiranih tvari � Ljekarnik u no}nom deùrstvu � Kazalo imena autora

Sadràj

bilten korice 05-12 - hrvatska ljekarnička komoravlada je stari zakon o rokovima ispunjenja...

Documents