cjeloživotno učenje nova znanja za samo 2,4 posto odraslih … · 2012-09-17 · man brothers u...

privredni vjesnik

3 7 4 4

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 17. rujna 2012.Godina LIX / Broj 3744.www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

Cjeloživotno učenje

želi li smanjiti broj nezaposlenih, država mora povećati izdvajanja za obrazovanje odraslih

nova znanja za samo 2,4 posto odraslih hrvata >> 16-17

aztn u sukobu s pekarima / ekološki turizam / kombajni za svijet / uspjesi genere / stil / svijet financija

naši partneri turska i rusijana sastanku komora članica eurochambresa izvan eu-a predstavljene su mogućnosti ulaganja u Hrvatskutema tjedna

str. 4-5

može i po azijskim cijenamaenergy plus, data link i metal product spontano stvorili konzorcij hrvatskih proizvođača led rasvjeteaktualno

str. 6

nije vrijeme za nove porezeHelena budiša objašnjava koji porezi diskriminiraju naše poduzetnike u odnosu na one iz eu-aintervju

str. 6-7

maraska: iz kamenjara do zvijezdaambicija mladog i inventivnog voćara denisa rubića je da njegovi voćnjaci povuku za sobom razvoj cijeloga kraja>> 11

intervju: dr. darko znaorstručnjak za poljoprivredu objašnjava zašto bi u hrvatskoj masovno navodnjavanje samo štetilo i što umjesto toga učiniti>> 12-13

Sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

19. - 23. rujna 2012.

Konferencija o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije

20. i 21. rujna 2012.

Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, Hrvatska T [+385 1] 6503 557, 6503 449 i 6503 560 F [+385 1] 6503-393 E [email protected] www.zv.hr/energetika

• uvodukonferenciju:ulogahrvatskeupovezivanjuelektroenergetskihtržištaregije

• hrvatskipotencijaliienergetskaperspektiva• energetskaučinkovitostipružanjeenergetskihusluga

• primjenaoieuzgradamaienergetskiučinkovitagradnja• projektiiinvesticijeuoie–hrvatskairegija

• biomasaibioplin–nositeljlokalnograzvoja• geotermalnaenergija

• solarnaenergija• energijavjetra

• zaključcikonferencije

Ministarstvo gospodarstva Ministry of Economy

Pokrovitelj

privredni vjesnik *Pretplatite se na Privredni vjesnik

Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail [email protected].

Neka poslovne prilike dolaze k Vama. *

60 godina u službi gospodarstva

3Broj 3744, 17. rujna 2012. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > [email protected]

Znam da je Labinština ci-jeli niz godina bila zaki-nuta zbog termoelektrana u Plominu tako da se nije razvijala kao drugi istar-ski gradovi, poput turi-stičkog Poreča. Osim La-binštine od obeštećenja koristi će imati i Istarska

županija budući da će se razvijati veliki projekti kao što su nova bolnica i sveučilišni kampus. U novoj ter-moelektrani Plomin na ugljen koristit će se najsuvre-menija tehnologija koja će biti najmanje štetna za lju-de ovog kraja.

ZoraN MilaNoVić, predsjedNik Vlade:

Iz obeštećenja za Plomin - bolnica i sveučilišni kampus

Financijska konsolidaci-ja HŽ Infrastrukture ne bi bila potrebna da nije gu-bitaka koji su ostvareni u putničkom i teretnom pri-jevozu. HŽ Infrastruktu-ra ima osigurana sredstva za plaće svojih radnika do kraja godine. U prvih šest

mjeseci ove godine ostvarili smo i 60 milijuna kuna dobiti, a do kraja godine nadamo se da ćemo poslova-ti s pozitivnom nulom jer svu dobit želimo investira-ti. Službene automobile ćemo kupiti jer nam je leasing jeftiniji od održavanja starih vozila. Bit će to uglavnom automobili srednje klase.

darko peričić, predsjedNik UpraVe HŽ iNfrasTrUkTUre:

Konsolidacija zbog tuđih gubitaka

Nadam se da će eurozona opstati jer bi raspad snaž-no pogodio sve naše glav-ne trgovačke partnere. Slom eurozone zamrznuo bi financijski sustav, s po-sljedicama kakve je do-nijela propast banke Leh-man Brothers u SAD-u. Za Hrvatsku ulazak u eurozonu donosi više koristi nego troškova jer smo visokoeurizirana zemlja pa kao poslje-dicu visoke eurizacije imamo i valutnu klauzulu. Preu-zimanje eura najbezbolniji je, najjeftiniji i najelegan-tniji način uklanjanja tečajnog rizika koji proizlazi iz valutne klauzule.

Boris VUjčić, gUVerNer HrVaTske NarodNe BaNke:

Bezbolno iz tečajnog rizika

G dje je danas hr-vatska strojo-gradnja? Pita-

nje koje si postavljamo već dvadesetak godina još uvijek nema konkre-tan odgovor. Najčešće se spominju velike tvrtke s kraja osamdesetih godi-na prošlog stoljeća koje su u međuvremenu ne-stale ili bitno smanji-le svoj obujam poslova i sve teže opstaju na za-htjevnom europskom ili svjetskom tržištu. Rat je, naravno, umnogome utje-cao na današnje stanje. No, u 17 godina od zavr-šetka rata moramo kon-statirati da je ova djelat-nost, nakon strmoglavog pada, i dalje na vrlo ni-skoj razini proizvodnje i premalo pridonosi uku-pnom hrvatskom gospo-darstvu. Imamo li rješe-nja za renesansu hrvatske strojogradnje, možemo li konkurirati kvalitetom i cijenom susjednim drža-vama, možemo li konku-rirati dalekoistočnim ze-mljama?

Odgovor se možda krije u jednoj od perja-nica hrvatske strojograd-nje - tvrtki HF Belišće koja je u stopostotnom njemačkom vlasništvu, a koja proizvodi high-tech strojeve za proizvodnju automobilskih guma za najpoznatije proizvođa-če guma po cijelom svi-

jetu. Dovoljno je spome-nuti GoodYear, Michelin, Continental ili Pirelli kako bi postalo jasno da naša tvrtka nudi stroje-ve najviše kvalitete. Iako u potpunom njemačkom vlasništvu, u tvrtki su no-sitelji poslova domaći ljudi koji svojom struč-nošću i predanim radom

opstaju u žestokoj konku-renciji s tvrtkama iz Kine, Indije ili Istočne Europe.

Čimbenika uspjeha je više, no svakako je bitno imati dobar proizvod. HF Grupa razvija strojeve koji jamče najvišu kvali-tetu automobilskih guma. Dakle, kupci su spremni izdvojiti nešto više novca za takav proizvod, ali Be-lišćani moraju osigura-ti najvišu kvalitetu sa što nižim troškovima, a sve u zadanim rokovima. U Belišću se danas može ja-sno vidjeti formula uspje-ha: strojni park je kom-binacija starijih, dobro održavanih strojeva koji mogu postići zadanu kva-litetu te novih, visoko-produktivnih CNC stroje-va u koje se sustavno već gotovo 15 godina inve-

stira. Višesmjenskom or-ganizacijom rada na sva-kom stroju se ostvaruje velika produktivnost što u konačnici snižava uku-pne troškove i podiže konkurentnost.

Visoka kompeten-tnost u području teške strojne obrade, zahtjev-nih postupaka zavari-vanja te završne monta-že strojeva, a oslanjanje u velikoj mjeri na male i srednje tvrtke iz područja strojogradnje, još je jedan čimbenik uspjeha. Poseb-no valja istaknuti višego-dišnje ulaganje u zapo-slenike što je dovelo do toga da je prosječna dob u tvrtki ispod 30 godina. Kontinuirano educiranje donosi nova i moderna tehnološka rješenja koja u konačnici znače dodat-

no podizanje konkuren-tnosti.

Sve navedeno uveli-ke je pridonijelo da se HF Grupa probije i na tako zahtjevnim tržištima kao što su Kina i Indija. Sa-mim time omogućen nam je uvid u konkurenciju koja dolazi iz tih zemalja. Pogotovo se u Kini vidi snažan utjecaj države koja potiče razvoj svih gospo-darskih grana, prije svega strojogradnje. Niski pro-izvodni troškovi najve-ći su adut kineske konku-rencije, kvalitetom su još uvijek iza Zapada kojem pripada i HF Belišće, ali napreduju velikim koraci-ma. Treba primijetiti da se i u Kini polako mijenjaju uvjeti rada, rastu troško-vi radne snage, a potre-ba za povećanjem kvalite-te proizvoda nužno znači i veća ulaganja u strojni park. Gdje će se stabilizi-rati odnos troškova i kraj-nje cijene, još treba vi-djeti. No, u Belišću na to gledamo kao na priliku da dodatnim naporima te po-dizanjem svijesti svih rad-nika zadržimo svoju do-sadašnju konkurentnost. I, tko zna – možda pota-knemo još nekoga u Hr-vatskoj da na sličan na-čin počne razvijati ovakav oblik proizvodnje koji vi-šestruko donosi novu vri-jednost zajednici u kojoj se razvija.

g(H)osT koMeNTaTor: ZoraN UraNjek, člaN UpraVe, HarBUrg-freUdeNBerger, Belišće

kako probuditi hrvatsku strojogradnju?odgovor se možda krije u jednoj od perjanica hrvatske strojogradnje - tvrtki Hf Belišće koja proizvodi high-tech strojeve za proizvodnju automobilskih guma za najpoznatije proizvođače guma po cijelom svijetu

čimbenika uspjeha je više, no svakako

je bitno imati dobar proizvod

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea Marić

novInaRI: dr. Uroš dujšin, jasminka filipas, franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, sanja plješa, svetozar sarkanjac,krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000faks: +385 1 4846 232e-mail: [email protected]

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

FoToGRaFIja: Christian - david gadler

Pv GRaFIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, siniša paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: dea olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198faks: +385 1 4923 168e-mail: [email protected]

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: [email protected]

privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: Milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica čorakTel: +385 1 5600 001faks: +385 1 4846 656e-mail: [email protected]

TISak: slobodna dalmacija d.d.

4 Broj 3744, 17. rujna 2012.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Krešimir Sočković [email protected]

U lazak Hrvatske u Europsku uniju sigurno će ima-

ti negativnih posljedica na naš gospodarski polo-žaj prema Bosni i Herce-govini, no to nas ne smi-je obeshrabriti. Pred nama je u srednjem roku novi investicijski ciklus u ko-jem bi prije svega Turci, ali i Rusi, postali ozbilj-ni strateški partneri, rekao je predsjednik Hrvat-ske gospodarske komo-re Nadan Vidošević na godišnjem susretu pred-stavnika gospodarskih ko-mora, članica Eurocham-bresa, ali nečlanica EU-a iz zemalja regije − Istoč-ne Europe, EFTA-e te me-diteranskih zemalja. Na sastanku su sudjelovali predstavnici 10 zemalja: Albanije, Bosne i Herce-govine, Bjelorusije, Crne Gore, Izraela, Makedoni-je, Rusije, Srbije, Turske i Ukrajine. Inače, 18 dr-žava nisu članice EU-a, ali jesu Eurochambre-sa. Na skupu se govorilo

o gospodarskoj situaciji i mogućnostima suradnje, a održan je i panel pod na-zivom Hrvatska - sljedeća članica EU-a.

“Turski investitori za-interesirani su za naš tu-rizam, ne samo za nauti-ku. Turska je zemlja koja enormno raste i treba joj prostor za ekspanziju te iako će se širiti i na tržišta Sjeverne Afrike, Azije..., upravo nas vide kao stra-tešku granicu prema Eu-ropi”, kazao je Vidošević.

Stvoriti robeDodao je kako ćemo u ovom stoljeću ovisiti o energentima iz Rusije čak i u uvjetima razvoja uka-

pljenog plina, tako da mo-ramo stvoriti robe i za to tržište, djelomice i kroz investicije drugih zema-lja u Hrvatsku koje će nas iskoristiti kao odskočnu dasku.

Ukupna robna raz-mjena Hrvatske s Albani-jom, BiH, Bjelorusijom, Crnom Gorom, Izrae-lom, Makedonijom, Ru-sijom, Srbijom, Turskom i Ukrajinom u 2011. godi-ni iznosila je 4,2 milijarde američkih dolara, što čini 11,6 posto ukupne robne razmjene s inozemstvom, tako da je, osim nastu-pa na tržištima EU-a, od ključne važnosti zadrža-ti i dobre ekonomske od-nose sa zemljama koje će nakon hrvatskog ula-ska ostati izvan članstva u EU-u.

“Svi se nalazimo u najtežoj ekonomskoj kri-zi u zadnjih 80 godina. Ona već traje pet godina i svijet još nije našao od-govor na nju. I oporavak koji se događa u SAD-u nije na očekivanim razi-nama. To za sve nas pred-stavlja posebnu odgovor-

nost, osobito zbog gubitka radnih mjesta, ekonomske stagnacije, produbljivanja tenzija, a posebice neto-lerantne klime prema po-slovnom sektoru. Na po-slovnjake se gleda kao na sumnjive ljude koji rade nešto na rubu legalnosti, a ne kao na one koji nose društvo u cjelini”, kazao je Vidošević. Dodao je kako je upravo stoga važ-na komorska organizira-nost, razmjena iskusta-va i bilateralno djelovanje prema vladama, ali i mul-

tilateralno djelovanje u društvu i na međunarod-noj razini.

Hrvatska strategijaRadimir Čačić, prvi pot-predsjednik Vlade i mi-nistar gospodarstva, predstavio je hrvatsku stra-tegiju razvoja − da se i uz smanjenu javnu potrošnju zaradi, što Hrvatskoj nije uspijevalo još od 1945., zadrže prava umirovljeni-ka i drugih najosjetljivijih društvenih skupina te ak-tivira privatni sektor, stra-

na ulaganja i EU fondovi u najpotentnija područja, poput energetike, cestov-ne i željezničke infrastruk-ture, vodoopskrbe, ali i tu-rizma.

“Sadašnji prihodi od turizma nisu ništa revo-lucionarno. Svake godine pričamo o rekordima, ali se ne mičemo od 2003. Tre-bamo učiti iz iskustva Tur-ske. Problem je u tome, a to je primijetio i Fitch Ra-tings, što nas premalo radi, a ne da premalo radimo. Tek je svaki drugi hrvatski građanin radno sposoban”, istaknuo je Čačić.

Pozvao je predstavni-ke nečlanica EU-a u Eu-rochambresu da ohrabre svoje tvrtke za ulaganja u Hrvatsku. “U turizmu je potrebna pomoć stra-nih partnera, a najatrak-tivniji su u tom sektoru za strana ulaganja voj-ni objekti. Tu su i cesto-gradnja, obnova želje-

SaStanak komora EurocHambrESoviH članica kojE niSu članicE EuropSkE unijE

Turska i rusija su nam ozbiljni strateški partneriNa sastanku komora članica Eurochambresa izvan EU-a, na kojem su sudjelovali predstavnici Albanije, BiH, Bjelorusije, Crne Gore, Izraela, Makedonije, Rusije, Srbije, Turske i Ukrajine, govorilo se o gospodarskoj situaciji i mogućnostima suradnje. Predstavljene su mogućnosti ulaganja u Hrvatsku te promjene koje će u poslovanje donijeti ulazak Hrvatske u Europsku uniju

Skori ulazak Hrvatske u EU

snažna je poruka drugim zemljama

regije, istaknuo je predsjednik

Eurochambresa Alessandro Barberis

Eurochambres je udruženje europskih komora osnovano 1958. godine sa sjedištem u Bruxellesu koje artikulira interese poslovnog sektora pri institucijama Europske unije.Unutar Eurochambresa okupljeno je više od 20 milijuna članica (poduzeća) u 45 europ-skih država putem mreže nacionalnih, regionalnih i lokalnih komora. Više od 93 posto poduzeća članica komora predstavljaju mala i srednja poduzeća, a sve članice komora zajedno upošljavaju preko 120 milijuna ljudi.Hrvatska gospodarska komora članica je Eurochambresa od 2000. godine te putem svog predstavništva u Bruxellesu aktivno surađuje s tim najvećim predstavnikom eu-ropskog poslovnog sektora. Sudjelovanjem u radu europskih krovnih udruga, mreža i ini-cijativa, aktivno zastupa interese hrvatskih poduzeća ispred europskih institucija.

predstavnici poslovnog svijeta u Eu-u

nisu članice EU-a, a jesu Eurochambresa

ukupno 18 država(robna razmjena Hrvatske sa 10 od tih država 2011.

4,2 mlrd USD(

Potpredsjednik Eurochambresa M. Rifat Hisarcıklıoglu, prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Radimir Čačić, predsjednik Eurochambresa Alessandro Barberis i predsjednik HGK-a Nadan Vidošević

˘

5Broj 3744, 17. rujna 2012.www.privredni.hr

znica, škola... U tijeku je projekt monetizacije jav-nog duga s velikim među-narodnim natječajima za HAC i autocestu Rijeka-Zagreb. Imamo najbolje ceste na svijetu, s dobrom geostrateškom pozici-jom, ali premalo koristi-mo taj atraktivan ulagački potencijal. Hrvatske au-toceste bi kroz taj novac mogle vratiti sve kredi-te, dok pelješki most, za koji se otvara mogućnost gradnje kroz EU fondo-ve, ne bi mogao vratiti ni pola kamate”, smatra Ča-čić. Najavio je i privatiza-ciju Croatia osiguranja i HPB-a te još neke projek-te kako bi se mogao otvo-riti prostor i za IPO za hr-vatske građane, poput Ine i Hrvatskog telekoma.

Teško upravljanje u kriziSkori ulazak Hrvatske u EU snažna je poruka dru-

gim zemljama regije, ista-knuo je predsjednik Eu-rochambresa Alessandro Barberis. “Bez obzira na ekonomsku i financijsku krizu u kojoj se EU nalazi,

poslovnoj zajednici treba ‘što više Europe’ kako bi išla naprijed”, rekao je Bar-beris i dodao kako je kriza vrlo složena i teško je u njoj upravljati zajednicom kao što je Europska unija.

Hrvatska svojim ula-skom u EU i provođe-njem gospodarskih i poli-tičkih reformi predstavlja sjajan primjer za nas, kaže potpredsjednik Euro-chambresa Mustafa Ri-fat Hisarcıklıoğlu. “Za projekt europskih inte-gracija se isplati boriti, a Hrvatska je u tome pri-mjer. Želimo Europu koja je predana europskim vri-jednostima, koja je otvo-rena za one koji se žele pridružiti EU-u te provesti potrebne reforme. U Tur-skoj se radilo na politič-kim i ekonomskim refor-mama, no potrebno je još raditi. EU mora biti i da-lje glavni izvor inspiracije za reforme te biti otvoren i za nove članice, a mora se promicati i povezanost zemalja u regiji te osna-žiti materijalna i pravna infrastrukturna regional-na suradnja”, zaključio je Hisarcıklıoğlu.

Turska i rusija su nam ozbiljni strateški partneriNa sastanku komora članica Eurochambresa izvan EU-a, na kojem su sudjelovali predstavnici Albanije, BiH, Bjelorusije, Crne Gore, Izraela, Makedonije, Rusije, Srbije, Turske i Ukrajine, govorilo se o gospodarskoj situaciji i mogućnostima suradnje. Predstavljene su mogućnosti ulaganja u Hrvatsku te promjene koje će u poslovanje donijeti ulazak Hrvatske u Europsku uniju

Za projekt europskih

integracija se isplati boriti, a

Hrvatska je u tome primjer, ističe

potpredsjednik Eurochambresa

Mustafa Rifat Hisarcıklıoglu

iz 45 zemalja okuplja Eurochambres

preko 20 mil tvrtki(

Uz Rusiju, najveća i naj-značajnija poslovna za-jednica uključena u Eu-rochambres izvan EU-a je poslovna zajednica Turske. Potpredsjednik Eurochambresa je Musta-fa Rifat Hisarcıklıoğlu, predsjednik Turskog sa-veza trgovinskih komo-ra (TOBB). Ujedno je predsjednik upravnih od-

bora niza tvrtki iz građe-vinskog, automobilskog i poljoprivredno-prehram-benog sektora, kao i me-đunarodne trgovine, in-vestiranja i upravljanja razvojnim projektima. S njime smo razgovarali o suradnji dviju država i nji-hovom pristupu EU-u.

Kako Turska gleda na ulazak Hrvatske u EU?- Prije svega moram česti-tati Hrvatskoj na njenom uspješnom pristupnom procesu. Hrvatska sada pripada uspješnim europ-skim pričama. Uspjela je

uspješno upravljati glav-nim ekonomskim i politič-kim problemima tranzicij-skog procesa koji je dobar dio Srednje i Istočne Eu-rope prolazio u posljed-nja dva desetljeća. Sada je stup sigurnosti i mir-nog razvoja na zapadnom Balkanu. Hrvatska je po-kazala kako je spremna i može prihvatiti odgovor-nost i prava zemlje članice Europske unije, a građa-ni Hrvatske su podržali taj projekt na referendumu. Vjerujem da će, nakon što države članice to ratificira-ju na svojim nacionalnim razinama, Hrvatska posta-ti članica Europske unije u srpnju 2013. godine.

Posljednjih desetak godi-na Turska nije pala u re-cesiju. U čemu je tajna?- Makroekonomska i po-litička stabilnost je te-melj ekonomske snage. Uspjeli smo napraviti ve-like strukturne promjene u makroekonomskom okvi-ru, upravljanju javnim fi-nancijama i njihovoj kon-troli, bankarskom sustavu kao i zdravstvu te soci-jalnoj zaštiti. Zahvaljuju-ći reformama u razdoblju od 2002. do 2007. godine, u 2008.-2009. smo ušli sa snažnim javnim financi-jama i jakim bankarskim sektorom. Godine 2010.

gospodarski nam je rast bio 9,2 posto, a godinu kasnije 8,5 posto. Privatni sektor vodio je taj rast, a od 2009. godine stvoreno je 3,7 milijuna novih rad-nih mjesta. Turska je ujed-no i jedna od malobrojnih zemalja koja je ostvari-la povećanje prihoda svih svojih građana uz rast pri-hoda po glavi stanovnika.

Hrvatska i Turska po-sljednjih godina bilježe stabilnu robnu razmje-nu. U kojim područjima je moguće poboljšanje i postoji li interes za inve-sticijama između dvije zemlje?- Robna razmjena izme-đu Turske i Hrvatske je na razini od oko pola mi-lijarde američkih dolara. No to ne pokazuje koli-ki je naš potencijal, posto-ji prostor za rast tih iznosa. Tursko-hrvatski poslovni savjet, Turski savez trgo-vinskih komora i Hrvatska gospodarska komora upra-vo rade na daljnjem razvo-ju trgovine. Što se tiče in-vestiranja, smatram da se one trebaju zajednički pro-movirati. Energetika, in-frastruktura i turizam glav-na su područja u kojima možemo napraviti najveće korake u našim ekonom-skim i poslovnim odnosi-ma. (K.S.)

MusTafa RifaT HisaRciklioğlu, poTpRedsjednik euRocHaMbResa

privatni sektor predvodio je snažni rast turskog gospodarstva

Zahvaljujući reformama, u 2008.-2009. smo ušli sa snažnim javnim financijama i jakim bankarskim sektorom. Godine 2010. gospodarski nam je rast bio 9,2 posto, a godinu kasnije 8,5 posto

Turska je jedna od malobrojnih zemalja

koja je ostvarila povećanje prihoda

svih svojih građana uz rast prihoda po

glavi stanovnika

6 Broj 3744, 17. rujna 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Izgradnja željeznIce

jozo Vrdoljak [email protected]

S Helenom Budi-šom, direktori-com tvrtke UHY

HB-Ekonom, ovlašte-nom revizoricom i EU ambasadoricom ženskog poduzetništva, razgova-rali smo o utjecaju pore-zne politike na poduzetni-ke, oporezivanju imovine, uvođenju fiskalnih kasa te o trenutačnoj poziciji re-

vizora na tržištu. UHY HB-Ekonom jedna je od dviju hrvatskih revizor-skih tvrtki koje su članice Međunarodne organizaci-je revizorskih tvrtki UHY International iz Londona.

Kakva je bila prošla go-dina za vašu tvrtku, od-nosno, za djelatnosti ko-jima se bavite?- Usluge poreznog savje-tovanja, revizije i računo-vodstva su osjetile snažan udar krize jer su klijenti rezali troškove te je doš-lo do smanjenja vrijedno-sti svih vrsta usluga. Onaj tko je zabilježio rezultate na razini prošle godine te nastavio provoditi eduka-ciju zaposlenika smatra se uspješnim. Smanjenje ci-jena naših usluga moralo se odraziti na neophodna ulaganja u edukaciju. Ina-če, naša tvrtka zapošlja-va dva ovlaštena revizo-

ra, dva interna revizora te troje ovlaštenih računovo-đa, imamo stručnjake za pomoć tvrtkama u proble-mima te savjetnike za EU fondove. Prošle godine imali smo promet od oko tri milijuna kuna.

Kakva je konkurenci-ja što se tiče revizorskih usluga?- Ima djelomično i nelo-jalne konkurencije. Pone-kad bolje prolaze revizo-ri koji imaju niske cijene ali ne odrade gotovo ni-šta, nego oni koji kvalitet-no odrade posao. Klijenti nerijetko angažiraju revi-zore zbog toga što im je tu obvezu nametnula drža-va, a ne zato što im te uslu-ge trebaju. Zato jedan dio revizora s pravom očeku-je od Hrvatske revizorske komore da odlučno stane na stranu revizora koji žele kvalitetno obaviti svoj po-sao te da se propiše proce-dura i minimalan broj sati koje revizor mora prove-sti u određenoj tvrtki da bi iznio svoje mišljenje.

Kako u toj situaciji biti neovisan?- Ukoliko vas klijent ucje-njuje i traži izvještaj ka-kav mu odgovara ili će u protivnom prekinuti su-radnju, onda je nemogu-će biti neovisan. Ulaskom u Europsku uniju čeka-ju nas izmjene tako da će biti manje obveznika re-vizije. To će rezultirati manjim opsegom posla i strožim zahtjevima Revi-zorske komore.

Što donosi uvođenje fi-skalnih blagajni?- Nadamo se da će uvo-đenjem fiskalnih blagaj-

ni značajan dio prometa iz sive zone biti legaliziran te će se na taj način pra-vednije rasporediti pore-zno opterećenje. Među-tim, u procesu uvođenja naići će se na brojne pro-bleme. Prije svega, svi ob-veznici fiskalizacije imat će značajne troškove pri uvođenju fiskalnih blagaj-ni, od hardvera, softvera, certifikata i obvezne in-ternetske veze, što može iznositi do 5000 kuna po blagajni u fazi uvođe-nja, dok kasnije održa-vanje iziskuje najmanje 200 kuna mjesečnog troš-ka. Ovaj trošak je za sit-ne uslužne obrte porazan i za očekivati je da će zna-čajan broj mikropoduzet-nika jednostavno zatvoriti radnje. Ne bi bilo loše da država subvencionira dio troškova. Tako je napravi-la Slovenija.

Je li sada pravo vrijeme za uvođenje poreza na imovinu i podržavate li takvu odluku?- Uvođenje novog pore-za na imovinu, na proci-jenjenu vrijednost imo-vine, je iznimno složen i skup proces koji će ima-ti veći trošak uspostave nego efekt naplate. Mi-slim da sada nije vrije-me za uvođenje tog po-reza jer zemljišne knjige nisu sređene, velika veći-na građevinskih objekata nije upisana u zemljišnik i izrazito je niska razina do-hotka iz kojeg bi stanov-ništvo trebalo plaćati novi porez. Danas u Hrvatskoj već postoji pet vrsta po-reza na nekretnine - porez na kuće za odmor, porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju i darovanju,

Činjenica je da svega nekoliko

europskih država ubire opći porez

na imovinu, koji uključuje i

nekretnine

Helena Budiša, vlasnica i direktorica tvrtke uHY HB-ekonom, split

nije vrijeme za uvođenje novih porezaUvođenje novog poreza na imovinu je iznimno složen i skup proces koji će imati veći trošak uspostave nego efekt naplate. danas u Hrvatskoj već postoji pet vrsta poreza na nekretnine. K tome, kristalno je jasno da svako povećanje izravnih poreza, poput poreza na dobit, destimulira ulagače i potiče ih na odlazak iz Hrvatske u zemlje s nižim porezima, poput Srbije ili Bugarske

Vlada treba razmisliti i o ukidanju poreza na dividende. Odlukom o uvođenju tog poreza hrvatski poduzetnici su diskriminir ani u odnosu na investitore iz EU-a.

“

Energetski visokoučin-kovita rasvjeta za unu-tarnje i vanjske prostore - profesionalna LED (Li-ght Emiting Diode) ra-svjeta - sve je popularnija i u našoj zemlji. Proteklog je tjedna u Hrvatskoj gos-podarskoj komori-Komo-ri Zagreb održana prezen-tacija namijenjena svima koji žele zamijeniti posto-jeću i upoznati se s karak-teristikama LED rasvjete, dakle u prvom redu tvrt-kama koje su u fazi pro-jektiranja ili izgradnje no-vih proizvodnih kapaciteta, projektantima, voditeljima odjela energetike u sustavi-ma velikih poduzeća, jedi-nicama lokalne samoupra-ve... Među ostalima, svoje su proizvode predstavile tvrtke Energy plus, Data

Link i Metal Product, koje ujedno čine dio prirodno stvorenog konzorcija hr-vatskih proizvođača takve vrste rasvjete. Naime, kako je pojašnjeno, domaći su se proizvođači sami okupi-li u konzorcij, bez njegove

prethodne registracije, i to kako bi zaštitili svoje pro-izvode te se istodobno odu-prli konkurenciji.

Direktorica Sekto-ra za industriju HGK-a Zoja Crnečki istaknula je kako HGK nastoji pružiti potporu inovativnim tvrt-kama za nastup u zemlji i inozemstvu. U protekla dva desetljeća hrvatska indu-strija rasvjete neprekidno se mijenjala, usmjeravajući se prema europskim direk-tivama, znanju, dobivanju certifikata za proizvode te

izvozu tih proizvoda. Do-dala je kako će ulaskom Hrvatske u Europsku uni-ju rasti cijene energije pa su zato potrebna nova rje-šenja koja će jamčiti ener-getsku uštedu. O istraživa-nju, razvoju i proizvodnji LED tehnologije hrvatskog konzorcija proizvođača go-vorio je Darko Crha iz tvrtke Data Link koji je naglasio kako treba izbrisa-ti famu da je LED rasvje-ta skupa i nepristupačna. “Želja nam je da takva ra-svjeta ima tzv. azijsku cije-nu, a europsku kvalitetu. U visokoserijskoj proizvodnji koristi se robotika, a LED tehnologija omogućuje do-datne uštede energije kroz koncepciju inteligentne ra-svjete”, rekao je Crha. Na prezentaciji su predstavlje-ni proizvodi LED rasvjete proizvedeni u tvrtki Energy Plus. To su u potpuno-sti proizvedeni i osmišlje-ni proizvodi u Hrvatskoj, a pogodni su za interijere i eksterijere te ne zahtijeva-ju standardne mjere odr-žavanja. (S.P.)

U HŽ Infrastrukturi do kraja ove godine broj radnika bit će smanjen za 650, a oko 300 radni-ka već se samo prijavilo za odlazak uz poticajne otpremnine. Ukupni teh-nološki višak je 2000 rad-nika, otkrio je predsjednik Uprave HŽ Infrastruktu-re Darko Peričić. Preostali radnici neće dobiti ni bo-žićnicu ni regres, imat će manje dana godišnjih od-mora, a bit će smanjen i broj sindikalaca koji dobi-vaju plaću od tvrtke. Troš-kovi zbrinjavanja radnika financirat će se kreditom Europske banke za obno-vu i razvoj, dok će novac

za financijsku konsolida-ciju i investicije HŽ In-frastruktura osigurati za-jmom od 620 milijuna kuna. U različitim fazama realizacije su 24 projekta obnove i izgradnje želje-zničke infrastrukture, od kojih se 12 financira iz EU fondova, a 12 iz vlastitih sredstava, državnog prora-čuna i kredita. Projekti za koje je odobreno financi-ranje iz EU fondova teški su oko 2,3 milijarde eura, a projekti iz domaćih izvo-ra financiranja gotovo dvi-je milijarde kuna. Ukupno se do 2016. godine planira uložiti 2,5 milijardi kuna vlastitih sredstava i 7,5 mi-

lijardi kuna za inve-sticije iz EU fondova. Do kraja ove godine bit će završen remont pruga Kri-ževci-Koprivnica i Lokve-Drivenik (ukupno 318 mi-lijuna kuna), te radovi na izmjeni električne vuče na prugama Moravice-Rije-ka-Šapjane i Škrljevo-Ba-kar (638 milijuna kuna). Najveći projekti koji će se financirati iz EU fondo-va su izgradnja nove pru-ge Goljak-Skradnik (650 milijuna eura, početak ra-dova 2015.) i drugog ko-losijeka pruge Hrvatski Leskovac-Karlovac (356 milijuna eura, početak ra-dova 2016.) (D.Ž.)

KonzorcIj HrVatSKIH proIzVođaČa led raSVjete

azijska cijena, a europska kvaliteta

Četverogodišnji plan: 10 milijardi kuna

led tehnologija omogućuje dodatne uštede energije kroz koncepciju inteligentne rasvjete, kaže darko crha

U protekla dva desetljeća hrvatska industrija rasvjete neprekidno se mijenjala


porez na promet pri kupo-prodaji nekretnina, porez na dohodak od najma i po-rez na dohodak od prodaje nekretnina. Svi ovi porezi čine tek 0,8 posto od uku-pno svih ubranih poreza u Hrvatskoj. Uz navedene poreze na nekretnine pla-ća se i komunalna nakna-da koja je prihod lokalnih jedinica.

Kako će se to odraziti na ponudu i potražnju?- Dovest će do još veće ponude nekretnina na već zasićenom tržištu ne-kretnina i njihove raspro-daje po iznimno niskim vrijednostima. Kad se si-tuacija promijeni, legali-ziraju se sve nekretnine i poveća standard građa-na, može se uvesti ova-kav porez, kao primjerice u Francuskoj gdje se vri-jednost nekretnine iznad 1,3 milijuna eura opore-zuje sa 0,55 do 1,8 po-sto, ili kao u Grčkoj gdje se oporezuje s četiri eura po metru četvornom. Či-njenica je da svega ne-koliko europskih država ubire opći porez na imo-vinu, koji uključuje i ne-kretnine. Mislim da Vla-da treba napraviti dobru kalkulaciju prije uvođe-nja ovog kompliciranog i za ubiranje skupog pore-za koji neće donijeti zna-čajne prihode, a da može

mnogo jeftinije uvesti reda na tržište iznajmlji-vanja nekretnina povezi-vanjem podataka iz Po-rezne uprave i MUP-a i na taj način doći do većih sredstava.

Jesmo li konkurentni kad je riječ o porezu?- Hrvatska svojim po-rezima više odavno nije konkurentna državama u okruženju, ali uskoro

neće biti niti jednoj dr-žavi Europe. PDV je po-većan na 25 posto, porez na dobit u visini od 20 posto uvećan je za porez na dividendu od 12 po-sto plus prirez. Oba po-reza su veća negoli u naj-razvijenijim državama EU-a. Tako Hrvatska ima višu stopu poreza na do-bit od država koje su ne-davno pristupile EU-u, kao što su Bugarska sa 10 posto i Rumunjska sa 16 posto, također je viša od stopa članica EU-a u na-šoj neposrednoj blizini: Mađarske, Češke i Slo-vačke (sve po 19 posto) te Slovenije sa 20 posto, ali osjetno viša nego u Srbi-ji i Bosni i Hercegovini. Kristalno je jasno da sva-ko povećanje izravnih po-reza, poput poreza na do-

bit, destimulira ulagače i potiče ih na odlazak iz Hrvatske u zemlje s nižim porezima, poput Srbije ili Bugarske. Došli smo u si-tuaciju u kojoj za poziti-van primjer moramo uzeti Srbiju, koja je u protekloj godini privukla više di-rektnih stranih investici-ja od Hrvatske i Sloveni-je zajedno, i ono što je još fascinantnije, velikim di-jelom upravo u industri-ju, greenfield investicije te proizvodnju za izvoz. Vlada treba razmisliti i o ukidanju poreza na divi-dende. Odlukom o uvo-đenju tog poreza hrvatski poduzetnici su diskrimi-nirani u odnosu na inve-stitore iz EU-a jer ga hr-vatski državljani trebaju plaćati, dok ulaskom u EU ulagači iz Unije neće plaćati taj porez.

Kakvo je vaše mišljenje o novom Zakonu o ste-čaju?- Zanimljiv je dio koji se odnosi na predstečaj-ni postupak jer se nagla-šava velika uloga Fine, što može biti dobro, ali i ne mora. U predstečaj-nom postupku nejasno je kako će poduzetnici koji su 60 dana u blokadi pro-naći novac za financiranje predstečajnog postupka odnosno kako će izraditi plan likvidnosti. Revizori imaju ulogu u predstečaj-nom postupku jer moraju odobriti plan likvidnosti. Vjerovnici moraju prepo-znati prigodu u kojoj im je bolje naplatiti dio potraži-vanja u predstečajnom po-stupku nego čekati dovr-šetak stečajnog postupka i opet naplatiti samo dio potraživanja.

Helena Budiša, vlasnica i direktorica tvrtke uHY HB-ekonom, split

Nije vrijeme za uvođenje novih porezaUvođenje novog poreza na imovinu je iznimno složen i skup proces koji će imati veći trošak uspostave nego efekt naplate. Danas u Hrvatskoj već postoji pet vrsta poreza na nekretnine. K tome, kristalno je jasno da svako povećanje izravnih poreza, poput poreza na dobit, destimulira ulagače i potiče ih na odlazak iz Hrvatske u zemlje s nižim porezima, poput Srbije ili Bugarske

Koji su razlozi malog broja investicija ?- Dosadašnja ulaganja u Hrvatsku bila su zapravo megalo-manska ulaganja u trgovačke centre i slično, bazirana na kreditnom balonu od sapunice što je našlo plodno tlo na hrvatskom tržištu, gladnom svih dobara. Ispuhivanjem tog balona nestalo je i investicija u Hrvatsku, koja, nažalost, ni-kada nije ni bila prepoznata kao ozbiljna zemlja za ulaganje u industriju i proizvodnju.

Umjesto poreznog rasterećenja, svjedoci smo stalnih po-većanja i uvođenja novih poreza, a svaki takav potez dovo-di do smanjenja investicija.Ozbiljni strukturni problemi hrvatskog gospodarstva ne mogu se rješavati poreznim mjerama, pogotovo stoga što povećanje poreznog opterećenja i stalna promjena pravila unose nesigurnost među poduzetnike i odbijaju ulagače.

svako povećanje poreza dovodi do smanjenja investicija

Hrvatska svojim porezima više odavno nije konkurentna državama u okruženju, ali uskoro neće biti niti jednoj državi Europe

Vlada treba razmisliti i o ukidanju poreza na dividende. Odlukom o uvođenju tog poreza hrvatski poduzetnici su diskriminir ani u odnosu na investitore iz EU-a.”

INTERVJU


A gencija za zašti-tu tržišnog na-tjecanja novčano

je kaznila 17 vlasnika pe-kara iz Osječko-baranjske županije jer su početkom 2011. godine dogovori-li najnižu cijenu bijelog kruha od osam kuna. Do-govaranje cijena spada u zabranjeno kartelno djelo-vanje i jedan je od najte-žih prekršaja tržišnog na-tjecanja. No zato što je to prvi takav slučaj, kazne nisu velike i služe više kao upozorenje, kažu u AZTN-u.

Kažnjeni i oni koji nisu digli cijeneUdruženje pekarskih obrt-nika Osijeka platit će 50.000 kuna, a pojedi-ni pekari 1500 kuna. Ka-znom od 500 kuna ka-žnjeni su pekari koji su sudjelovali u dogovo-ru, ali ga nisu realizira-li i nisu podignuli cijene. Zakon naime nalaže da se

kazni i namjera sklapanja kartelnog dogovora.

Agencija je informaci-ju o dogovoru dobila od-mah nakon sastanka, odr-žanog u veljači 2011. u Udruženju pekarskih obrt-nika Osijeka. Predstavnici agencije posjetili su Udru-ženje te pribavili čak i služ-benu bilješku sa sastanka koja potvrđuje dogovor.

Priznali su ga i sudioni-ci sastanka. Olgica Spe-vec, predsjednica Vijeća AZTN-a, kaže kako podu-zetnici moraju shvatiti da je dogovaranje cijena ka-žnjivo. Iako se u mnogim sektorima to tradicionalno radilo godinama, s takvom

praksom se mora prestati, istaknula je Olgica Spevec.

AZTN više neće ocje-njivati programe restruk-turiranja brodogradilišta. O tome će odlučivati Vla-da i Europska komisija pa je tako brodogradnja prak-tično već ušla u Europsku uniju. AZTN će eventu-alno Vladi, odnosno Mi-nistarstvu gospodarstva, davati konzultantska mi-šljenja u daljnjem postup-ku restrukturiranja i priva-tizacije. Stručno mišljenje o prijedlogu Zakona o fi-

nancijskom poslovanju, AZTN je dao i Ministar-stvu financija.

Lista državnih potpora za EKU provedbi tog zakona moguće je da će se posta-viti pitanje daje li država, otpisom nekog potraži-vanja, potporu poduzeću koje se našlo u teškoćama. Prema europskim pravili-ma dopušteno je da drža-va to čini ako se ponaša prema načelu privatnog investitora i ne dovodi

druge tvrtke u nepovoljni-ji položaj na tržištu.

AZTN je za Europ-sku komisiju pripremio li-stu državnih potpora koje imaju zakonsko opravda-nje - potpora poput onih koje daje HBOR, koje HAKOM isplaćuje za ši-renje brzog interneta, pot-pore programima inova-tivnosti u agenciji BICRO, pretplate HRT-u i slično. Ako EK u roku od tri mje-seca od dobivanja obavi-jesti o takvim potporama ne uloži žalbu, smatra se

da takvi programi potpora imaju neograničeno djelo-vanje. I time se šalje jasna poruka davateljima potpo-ra da paze na njihovu za-konsku i tržišnu oprav-danost. U Mađarskoj je država dala novac za spas Maleva, mađarske avio-kompanije. No Europska komisija je naknadno utvr-dila da potpora nije bila u skladu s pravilima EU-a pa je Malev morao vratiti novac. To ga je zatim od-velo u stečaj. (I.V.)

AgEncijA zA zAštitu tržišnog nAtjEcAnjA

Kažnjeni članovi osječkog pekarskog kartelaDogovaranje cijena spada u zabranjeno kartelno djelovanje i jedan je od najtežih prekršaja tržišnog natjecanja

AZTN više neće ocjenjivati programe

restrukturiranja brodogradilišta

platit će Udruženje pekarskih obrtnika Osijeka

50.000 kn(dogovorena najniža cijena bijelog kruha

8 kn(

Hrvatska obrtnička komora izrazila je nezadovoljstvo objavom u javnosti nepravomoćnog rješenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kojom je, kako se navo-di, AZTN utvrdio da su Obrtnička komora Osječko-baranj-ske županije, Udruženje obrtnika Osijek i 17 obrtnika pe-kara narušili tržišno natjecanje jer su sklopili zabranjeni sporazum o orijentacijskoj cijeni bijelog kruha. HOK se, navodi se u priopćenju, protivi ovakvom načinu pritiska na hrvatsko sudstvo i medije jer je u tijeku upravni spor. Objavom nepravomoćnog rješenja napravljena je nesa-glediva šteta ugledu obrtnika, smatraju u HOK-u. (J.F.)

HoK nezadovoljan postupkom Aztn-a

P ripreme za prego-vore o amandma-nima na pet Spo-

razuma o stabilizaciji i pridruživanju vezanih uz izlazak Hrvatske iz zone slobodne trgovine (Cefta) u punom su jeku. Kao i u slučaju prošlog proširenja kada je Europska komisija u pregovorima sa zemlja-ma potpisnicama SSP-a (uključujući Hrvatsku) za-stupala interese budućih članica, sada će zastupa-

ti Hrvatsku u pregovorima s pet zemalja pokrivenih SSP-režimom – Srbijom, BiH, Crnom Gorom, Ma-kedonijom i Albanijom.

Trenutačno, izvijesti-li su iz press službe Eu-ropske komisije, Vijeće EU-a je u fazi odobrava-nja pregovaračkog man-data Europskoj komisiji. U četvrtak je, primjerice, COREPER (odbor stal-nih predstavnika 27 člani-ca EU-a) saslušao internu

informaciju o pregovori-ma što je uvod u usvaja-nje brze odluke o prego-varačkom mandatu.

Na tehničkoj razi-ni pripreme su dobro uz-napredovale. Europska komisija, Hrvatska i pet zemalja razmjenjuju sta-tističke podatake o trgo-vinskoj razmjeni, ali će, ističu u Komisiji, “službe-ni pregovori otpočeti tek kada se usvoji pregova-rački mandat”.

Servisi EK namjera-vaju pregovarati tako da se “održe kanali tradicio-nalne trgovinske razmje-ne između Hrvatske i nje-nih zapadnobalkanskih partnera”. Pregovarački će proces dovesti do uvje-ta trgovinske razmjene iz-među Hrvatske i partnera. Oni će odražavati “viso-ku razinu preferencija-la unutar Cefte”, uz uvjet “da sve robe koje u Hrvat-sku dolaze nakon njenog

pristupanja zadovoljava-ju standarde EU-a, uklju-čujući i fitosanitarne”. U zemljama regije strahu-je se da će, zbog EU-ovih standarda kvalitete hrane, ulazak Hrvatske u EU za-ustaviti dobar dio njihova izvoza. EK za to ima od-govor: “Podržavamo sve zemlje Cefte u dostizanju ovih standarda kako bi-smo ograničili bilo kakav utjecaj na trgovinsku raz-mjenu”. (L.S.N.)

EUrOpskA kOmisijA “pODržAvA svE ZEmljE CEfTE U DOsTiZANjU EU-ovih sTANDArDA”

Koliko robe iz regije može zadovoljiti EU standarde?

9Broj 3744, 17. rujna 2012. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Igor Vukić [email protected]

O ko 600 velikih poduzeća u Hr-vatskoj godišnje

uplati 46 posto svih poreza i doprinosa. Ta skupina je u 2011. godini imala uku-pne prihode od 400 mili-jardi kuna, a zapošljava-li su više od četvrtine svih radnika u državi. Istodob-no je u prošloj godini samo pet posto velikih poduzet-nika bilo obuhvaćeno po-reznim nadzorom.

Vlada je stoga odlučila osnovati poseban ured pri Poreznoj upravi koji će se baviti samo velikim kom-panijama. Imat će sjedište u Zagrebu, a nadležnost će mu se prostirati po cijeloj Republici Hrvatskoj. Uvo-đenje ureda za velike ob-veznike dio je moderniza-cije Porezne uprave, dio projekta koji se provodi u dogovoru sa Svjetskom bankom. Prema riječima ministra financija Slav-ka Linića, ured će izrav-no komunicirati s poduzet-nicima, moći će se lakše obavljati nadzor, ali i rje-šavati nedoumice koje se pojavljuju u svakodnev-nom poslovanju. Velike kompanije moći će tim pu-tem predlagati izmjene i poboljšanja u sustavu na-plate poreza.

Porezna disciplina je-dan je od uvjeta za novi ra-zvojni ciklus, istaknuto je na prošlotjednoj sjednici Vlade. Ministar Linić pod-nio je izvještaj o prihodima i rashodima državnog pro-računa i naglasio da se una-toč padu većine gospodar-skih pokazatelja, prihodi i rashodi ostvaruju prema

planu. Deficit proračuna zadržat će se na oko 9,9 milijardi kuna, što također ulazi u najavljenu veličinu od 3,1 posto BDP-a.

Ovrhe općinskim sudovimaNaplata potraživanja treba-la bi se ubrzati uvođenjem izmjena Ovršnog zakona. Već je od ranije poznato da se odustalo od javnih ovr-šitelja pa će država sama provoditi i nadzirati ovršne

postupke. Nadležnost za ovršne postupke dobivaju općinski sudovi, a u planu je osnivanje i specijalizi-ranih ovršnih sudova. Za-kon proširuje mogućnost provedbe novčanih ovrha i temeljem sudskih odluka i ovršnih sudskih nagodbi.

Dosad se u takvim slučaje-vima za realizaciju ovrhe morao voditi poseban po-stupak.

Uvest će se novi obrasci sa svim potrebnim podacima kojima će vje-rovnici tražiti provedbu ovrhe. Radi izbjegavanja krivotvorina ili dvostru-kih naplata, kompjuterski će se povezati uredi javnih bilježnika i Fine koja pro-vodi novčane ovrhe. Vodit će se i registar zadužnica. U sustavu provedbe ovrha Vlada je dala snažne ovla-sti Fini, ocjenjujući da ona raspolaže djelotvornim elektronskim sustavom koji onemogućava arbi-triranje i korupciju. Sudo-vi će time biti rasterećeni dugotrajnih administrativ-nih postupaka.

Milijuni kuna za savjet o autocestamaSmanjivanje državnog duga Vlada želi postići i davanjem autocesta u kon-cesiju. Do 17. listopada traje natječaj za savjetnika u tom procesu. Premijer Zoran Milanović poručio je kritičarima da “prodaju maglu” kad govore da će hrvatski građani time nešto izgubiti. “Autoceste osta-

ju hrvatske, samo će nji-ma upravljati netko tko to može raditi ekonomični-je. Zauzvrat će država do-biti novac kojim može ot-platiti kredite kojima su te ceste građene i koji snažno opterećuju proračun”, re-kao je Milanović dodajući da su neki od tih kredita s vrlo visokim kamatama, a uzimala ih je bivša, hade-zeova vlada. Savjetnici za unovčavanje autocesta pla-tit će se fiksno četiri mili-juna kuna, a njihova na-grada, ako se cijeli proces provede do kraja, može do-segnuti i 80 milijuna kuna.

Poticaj gospodarstvu želi se dati i preko narudž-be za pet novih obalnih pa-trolnih brodova. Natječaj će raspisati Ministarstvo obrane, a članovi Vlade očekuju da će posao dobi-ti domaći brodograditelji. Prema riječima prvog pot-predsjednika Radimira Čačića, barem dva doma-ća brodogradilišta imaju potrebno znanje i iskustvo. Tehničke elemente za izra-du brodova, koji će slu-žiti za nadzor mora, bor-bu protiv krijumčara, pa i eventualne ratne operaci-je, pripremio je zagrebački Brodarski institut.

SjednIca hrVatSke Vlade

Osniva se porezni ured za velike poduzetnikePoreznim nadzorom prošle je godine bilo obuhvaćeno samo pet posto velikih poduzetnika, pa je Vlada odlučila njihovu praćenju namijeniti poseban ured pri Poreznoj upravi

Savjetnici za unovčavanje autocesta platit će se fiksno četiri milijuna kuna, a njihova nagrada na kraju može dosegnuti i 80 milijuna kuna

godišnje uplati 600 velikih poduzeća

46% svih poreza i doprinosa(

*vijesti

HGK: Pekari na svjetskom sajmuOd 16. do 21. rujna u Münchenu će se održa-ti svjetski sajam pekarskih i konditorskih proizvoda IBA 2012., a u organizaci-ji HGK-a na zajedničkom će se štandu predstaviti tvrtke Naše klasje, Mlinar, Pan-pek, Glazir, Tim Zip i Frumentum. Međunarodni sajam pekarstva IBA odr-žava se svake tri godine, a na posljednjem je izlagalo 1059 tvrtki iz 55 zemalja.

Anketa: Gospodarstvo nije spremno za EUI dalje manje od pola hr-

vatskih građana ima po-zitivan stav prema Europ-skoj uniji, njih 44 posto, no to je za dva posto više od prošlogodišnjeg istraži-vanja i najviša razina u po-sljednjih šest godina, po-kazuje istraživanje Ipsos Pulsa provedeno za Dele-gaciju EU-a u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo i kako dvije tre-ćine ispitanih smatra da hr-vatsko gospodarstvo nije spremno za ulazak u EU, te da se povećava strah od neželjenih ekonomskih posljedica članstva u EU-u. Percepcija trenutne situ-acije u EU-u pesimističnija je nego prijašnjih godina, a kriza javnog duga počinje sve snažnije utjecati na hr-vatsko javno mnijenje o Europskoj uniji.

Rusija je iz naše per-spektive izuzetno važna, pruža nam glavne izvo-re energenata i minerala za ovo stoljeće. Kao tre-nutačno jedna od gospo-darskih velesila, uz Kinu, Indiju, Indoneziju i Au-straliju, za svoj ulazak u europsko tržište može ko-ristiti Hrvatsku i njen ge-ostrateški položaj, u čemu vidimo dodatni potencijal za jačanje suradnje Hrvat-ske i Ruske Federacije, re-kao je predsjednik Hrvat-ske gospodarske komore Nadan Vidošević na VI. godišnjem forumu Udru-ženja ruskih banaka koji se održao prošloga tjedna u Dubrovniku. Na Foru-mu je sudjelovalo više od 150 predstavnika najvećih ruskih banaka, državnih institucija i poslovnih lju-di koji su raspravljali o ru-skim bankama u uvjetima financijske nestabilnosti.

Prema njegovim rije-čima, temeljni izazovi bu-dućeg razvoja hrvatskoga gospodarstva su struktu-ra vanjskog duga, deindu-strijalizacija koja traje u Hrvatskoj već četvrt sto-ljeća i demografsko stanje

hrvatskog društva, odno-sno definiranje useljenič-ke politike. “Hrvatska je prije 20 godina izvozi-la u Rusiju pet puta više nego danas. Razlozi tome mogu se pripisati tranzi-cijskom nesnalaženju i raspadu tradicionalnog tr-žišta. No danas, kada je Hrvatska sljedeća člani-ca EU-a kojoj je oduvi-jek pripadala u kulturnom i civilizacijskom smislu, može biti savršena toč-ka komunikacije Rusije s ostalim europskim tržišti-ma”, zaključio je Vidoše-vić.

U sklopu Foruma odr-žana je i izložba HGK-a “Be CROative”. Putem nove komponente ove izložbe “Invest in Croa-tia” ruskim je poslovnim ljudima predstavljena Hr-vatska i njeno gospodar-stvo kao privlačna ulagač-ka destinacija.

VI. gOdIšnjI fOrum udruženja ruSkIh banaka

Vidošević: Hrvatska Rusiji ulaz na europsko tržište

10 Broj 3744, 17. rujna 2012.PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik

T vrtka Automatika i procesi (AIP) s radom je započe-

la prije tri godine, a nje-na osnovna djelatnost je isporuka i ugradnja proi-zvoda danskih kompani-ja Danfoss Power Electro-nics i MJK u Hrvatskoj.

Milan Stanić, direk-tor AIP-a, kaže kako je tvrtka do sada ostvari-la niz projekata u sekto-ru brodogradnje, industri-ji pitke i otpadnih voda te na ventilacijskim sustavi-ma. “Naša misija je ispo-ruka kvalitetne automati-ke i primjena isporučene opreme na različite proce-se. Želimo biti prepoznata i moderna tvrtka koju čine stručnjaci s komplemen-tarnim znanjima, a koja će djelovati u uskim tržišnim nišama”, ističe Stanić. U AIP‑u, čiji je godišnji pri-hod nešto veći od 3,5 mi-lijuna kuna, zaposlena su dva diplomirana inženjera elektrotehnike.

Odluka o pokretanju tvrtke rezultat je Staniće-vog petogodišnjeg rada u Danfossu gdje je bio odgo-voran za poslovanje odje-la elektromotornih pogo-na u Hrvatskoj. “Željeli smo biti što bliži kupcima

i što agilniji - tako je nasta-la tvrtka Automatika i pro-cesi”, prisjeća se.

Neizvjesna situacijaHrvatsko tržište, smatra on, već je tri godine vrlo statično, bez značajnijih promjena i odluka koje bi potaknule gospodarske aktivnosti i rast. “Budući da smo vrlo usko vezani uz industriju, ali i uz gra-đevinski sektor, potreb-no je mnogo više napora

kako bi se došlo do oče-kivanih rezultata. Ipak, naše poslovanje je stabil-no, ali je situacija vrlo ne-izvjesna i nije poticajna za dugoročna ulaganja”, napominje Stanić te doda-je da, s druge strane, po-stoje tržišni segmenti koji su u vrijeme recesije pri-lično aktivni. “To su po-najprije industrija pitkih i otpadnih voda, te u zadnje vrijeme sve više industri-ja solarne energije”, kaže.

Premda je iznimno poštuje, ova tvrtka ipak nastoji konkurenciju pobijediti kvalitetnim pro-izvodima i uslugama, od-nosom prema kupcima te prilagodljivošću vlasti-tog poslovanja. “Sudeći po rezultatima koje ostva-rujemo, to su, vjerujemo, prepoznali kupci, a i kon-kurencija”, naglašava.

Od ulaska u Europsku uniju ne očekuje kratko-ročne učinke na poslovanje

tvrtke, kao ni na Hrvatsku općenito. “Ulazak u EU je dugoročno dobar i isplativ potez samo ako se u tom europskom okviru budemo ponašali odgovorno te ako budemo razmišljali kako povećati konkurentnost, inovativnost i kvalitetu proizvoda i usluga”, sma-tra Stanić te među planovi-ma tvrtke ističe iskorak na nova tržišta, od kojih je po-sebno zanimljivo ono so-larne energije. (B.O.)

B raća Krešimir i Domagoj Kr-znarić iz Ko-

privnice već 12 godina se uspješno bave proizvod-njom i preradom ljekovi-tog bilja. Specijalizirani su za proizvodnju mje-šavina domaćih čajeva, a njihov brend Pampa ča-jevi, ukupno 17 različitih čajnih mješavina, nala-ze se na policama biljnih ljekarni koje posluju u su-stavu Medike Belupa i u trgovinama zdrave hrane i mješovite robe širom Hr-vatske.

U pogonu obiteljskog obrta Pampa tea, smješte-nom u koprivničkoj Po-duzetničkoj zoni Drav-ska, proizvode se čajevi u skladu s HACCP susta-vom, a sve ljekovito bilje posjeduje GAP standar-de. Nadzire se svaki ko-rak proizvodnje: uzgoj i nabava sirovina, miješa-nje ljekovitog bilja i fi-nalni proizvod. Većina bilja uzgaja se u Kopriv-ničko‑križevačkoj, a ne-što malo i u Virovitičko‑podravskoj županiji, dok kadulju i primorski vri-sak nabavljaju s područ-ja Hvara i Murtera. U vla-stitom uzgoju imaju 6000

sadnica majčine dušice i 500 sadnica bazge te ka-milice, nevena, matičnja-ka, mente, crnog i bijelog sljeza, stolisnika, kuku-ruzne svile, gospine trave i preslice na površini od dva hektara.

Strogo kontroliran uzgoj“Bilje uzgajamo u stro-go kontroliranim uvjetima bez upotrebe pesticida. Naša parcela je okružena šumom što znači da ima-mo prirodan filtar. Za uz-gajanje ljekovitog bilja nije dovoljno samo po-znavanje poljoprivred-ne tehnologije već i bota-nike i poznavanje terena na kojem biljke rastu”,

objašnjava Krešimir Kr-znarić, inženjer poljopri-vrede, koji upravo završa-va specijalistički studij za održivu ekološku poljo-privredu na Visokom gos-

podarskom učilištu u Kri-ževcima.

Paralelno s vlastitom razvijaju i kooperantsku proizvodnju, pa uspješno surađuju sa 30 do 40 pro-izvođača i skupljača lje-kovitog bilja od kojih ta-kođer zahtijevaju visoku kvalitetu proizvodnje.

Velika i sve zahtjev-nija konkurencija na trži-štu čajeva ne predstavlja im veći problem i spre-mni su boriti se za svoj dio kolača. “Konkurentni smo kvalitetom i cijenom. Ne odskačemo od prosje-ka, nismo ni najskuplji niti najjefitiniji. Pratimo svjetsko tržište, radimo na tome da što bezbolnije preživimo nalet korpora-cija. Imamo svoje vjerne kupce, a u izravnim kon-taktima prigodom prodaje na sajmovima i tržnicama dobijemo točne informa-cije o onome što oni žele”, kaže Krznarić.

Na Mediteranskom sajmu zdrave hrane i lje-kovitog bilja u Dubrovni-ku Pampa čajevi su osvo-jili Priznanje za najbolju kvalitetu ljekovitog bi-lja u konkurenciji 26 pro-izvođača čajeva s područ-ja Balkana. (G.G.)

Stabilno, unatoč statičnom tržištu

Domaći čajevi za dobro zdravlje

AIP je do sada ostvario niz projekata u sektoru brodogradnje, industriji pitke i otpadnih voda te na ventilacijskim sustavima

U pogonu obiteljskog obrta Pampa tea nadzire se svaki korak proizvodnje: uzgoj i nabava sirovina, miješanje ljekovitog bilja i finalni proizvod

Od ulaska u EU Milan Stanić ne očekuje kratkoročne učinke na poslovanje tvrtke

Čajevi se proizvode u skladu s HACCP

sustavom, a sve ljekovito bilje

posjeduje GAP standarde

ima brend Pampa čajevi ( 17 mješavina

godišnji prihod AIP-a( 3,4 mil kn

PamPa tea, KoPrivnicaaUtomatiKa i ProceSi, ZaGreB

11Broj 3744, 17. rujna 2012. PRIČA S RAZLOGOMwww.privredni.hr

Lada Stipić-Niseteo [email protected]

O brazac zajed-ničke europske poljoprivredne

politike apliciran na Hr-vatsku stvoren je (i) na kamenjaru u zaleđu Omi-ša, na području Šestanov-ca. Obuhvaća 40 hekta-ra voćnjaka dobivenih u 50-godišnju koncesi-ju tvrtke Dalmaconsult, u pripremi je još devet i pol hektara ekološkog uzgo-ja tradicionalne dalmatin-ske sorte višnje maraske, službeno najbolje višnje na svijetu.

Ambicija je da voć-njaci povuku za sobom razvoj cijelog kraja. Na jednom mjestu ima-mo sve glavne značajke CAP-a (skraćenica za za-jedničku poljoprivrednu politiku, od 1. srpnja idu-će godine valjda važeće i za Hrvatsku) – biološ-ki uzgoj, autohtonu vrstu, vrhunsku kakvoću, pot-poru ruralnom razvoju. Iza cijelog projekta sto-ji Denis Rubić, direk-tor tvrtke Dalmacon-sult, rukovodeći partner u projektu Terra maras-cae, ekonomist iz Nje-mačke lokalnih korijena,

s iskustvom rada na eu-ropskim projektima, član uprave Njemačko-hrvat-ske industrijske i trgovin-ske komore (što obavlja

volonterski), trenutačno okupiran utiranjem puta nečem što bi trebalo po-stati industrijom za cije-li kraj, a koja spaja uz-goj i preradu maraske s poticajima tu-rizmu. Nije mu interes proizvoditi sirovinu za druge, že-lio bi da se mnogi stari recepti, sto-ljećima stva-rani oko kultne dalmatinske višnje,

svježe, sušene ili zaleđe-ne, pretoče u likere, vina, marmelade, sokove - u ši-rem susjedstvu višnjika.

S prvim berbama, u malim količinama, ek-sperimentira se, rezulta-ti su veoma dobri mada sve zajedno, šali se Rubić, “stane u prtljažnik auto-mobila”. Ispituju se mo-gućnosti koje bi trebale zainteresirati i druge za proizvodnju likera ili ko-lača ili čak anatomskih ja-stuka od višnjinih koštica - “hit u svijetu, ne baš po-znat kod nas”. “Ambicija mi je da ovaj dar prirode maksimalno iskoristimo, da ga pretočimo u vrhun-ski finalni proizvod s do-danom vrijednošću. Ima-mo podlogu u tradiciji:

hajdemo raditi našu priču, proširiti je, jer u njoj mogu sudjelovati mno-

gi i s mnogo strana ubirati plodove”, kaže

Rubić. Voćnjak će tek za dvi-

je-tri godine davati

količine plodova dostatne za komercijalnu preradu.

Višnja predodređena za uspjehDenis Rubić se maraske dohvatio jer je tradicio-nalna, jer su prije ljudi na njoj dobro zarađivali, jer potražnja daleko nadila-zi produkciju. U koncept je dodao ekološki element što pretpostavlja posebne procedure i kontrole. Uk-ljučuje pčelare i lokalne stočare. Za divno čudo, u komunikaciji s ministar-stvima i drugim instituci-jama nije imao problema, stvari su sređivane brzo. Jednako dobro ide surad-nja sa stručnjacima. “Kao ekonomist, slikovito reče-no, nisam znao razlikovati jabuku od banane. No tada sam počeo učiti”, govori. Kamenjar je razbijan stro-jevima, uz specijalne pro-cedure, potom su sađene voćke. Sadnice su stigle iz Kaštela, izabran je klon Brač 6, u dogledno će vri-jeme uzimati i druge vr-ste. Za sredstva IPARD-a prijavljeno je 5000 novih sadnica u prvom prošire-nju voćnjaka. Tu drugu

fazu radova je, uzgred budi rečeno, u Rodi-

ćevu višnjiku sveča-no otvorio, kao kum projekta, japanski veleposlanik Ma-

saru Tsuji.

Projekt se ostvaru-je uz koncept “kumstva”. Kumovi iz različitih di-jelova svijeta i poslov-nih aktivnosti, objašnja-va poduzetnik, nisu samo ulagači, oni su multipli-katori u marketinškom smislu, služe i kao moral-na podrška i promidžba. Denis Rubić želi da oni budu vezani uz projekt, da se cijelo ovo poslovno putovanje ne ograniči na “zbrajanje kamata” nego da ljudi žive s njim. Zato i planira postaviti web kamere kako bi zaintere-sirani okupljeni oko pro-jekta mogli u svakom tre-nutku, sjete li se višnjika usred dalmatinskog krša, vidjeti što se zbiva na do-nedavno golom kamenja-ru. Kumovima je nekidan poslao e-mail s veoma dobrom viješću - anali-za vodećeg laboratorija za prehrambenu industri-ju GfL iz Berlina potvr-dila je kvalitetu maraske, koju ionako smatraju naj-boljom višnjom na svije-tu, ocjenom 32,4 stupnja Brix, više nego lanjskih 28,2. Višnja se smatra kvalitetnom kad Brix pri-jeđe dvadeseticu...

Zajedno do izvoznih rezultataO rezultatima je obavije-stio i stručnjakinje zadar-skog Prehrambeno-bio-

tehnološkog fakulteta dr. Sandru Pedisić i dr. Vericu Dragović-Uzelac, inten-zivno uključene u istraži-vanje maraske. S njima je u stalnoj komunikaciji.

“Drago mi je da su za marasku i Zagreb i Za-dar povukli neka sredstva. Hajdemo pametno iskori-stiti naše resurse”, komen-tira Rubić. Konkurencije se, kaže, ne boji. “Prema-lo nas je da bismo zadovo-ljili domaće, a kamoli po-trebe izvana. Uspjehom smatram i to da angaži-ramo desetoro mladih iz moga kraja da se bave ma-raskom. Veseli me kada dolaze i pitaju, dobivaju sve informacije. Volio bih 10 tvornica maraske u Hr-vatskoj da najbolju višnju na svijetu činimo poznati-jom. U sinergiji, možemo koristiti iste kanale. Čujem da i u okolici Zadra podi-žu veliku plantažu - više mi je nego drago, maleni smo, ne možemo biti kon-kurencija, moramo skupa raditi”, rezonira. Nemir-ni 40-godišnjak se, osim voćnjaka, prihvatio posla koji je svojevremeno radio kao konzultant na područ-ju Biograda, angažiran je u stvaranju lokalne akcij-ske grupe (LAG) za kori-štenje razvojnih sredstava EU-a za mikroregiju. Oče-kuje dobru radnu ekipu i, naravno, rezultate.

Primjena PoljoPriVredne Politike eU-a U hrVatskoj Praksi

Veliki povratak maraskeDenis Rubić maraske se dohvatio jer je tradicionalna, jer su prije ljudi na njoj dobro zarađivali, jer potražnja daleko nadilazi produkciju. U koncept je dodao ekološki element, a višnjik u bivšem kamenjaru privukao je podršku “kumova” među kojima je i japanski veleposlanik Masaru Tsuji

Čujem da i u okolici Zadra podižu veliku plantažu - više mi je nego drago, maleni smo, ne možemo biti konkurencija, moramo skupa raditi, kaže Rubić

kvaliteta višanja po ocjeni GfL-a iz Berlina prostire se višnjik na području Šestanovca

32,4 stupnja Brix na 40 ha( (

Denis Rubić, direktor tvrtke Dalmaconsult

12 Broj 3744, 17. rujna 2012.Privredni vjesnikAKTUALNO

Svetozar Sarkanjac [email protected]

D arko Znaor za sebe kaže kako je neovisni

agrarni analitičar. Znanost zaštite okoliša doktori-rao je na engleskom Sve-učilištu Essex, stručnjak je za održivu i ekološku po-ljoprivredu, a kao vodi-telj projekata ili konzultant sudjelovao je na brojnim projektima Svjetske ban-ke, UN-ovih organizaci-ja (FAO, UNEP, UNDP, UNECE), Europske komi-sije, vlade SAD-a, mini-starstava vanjskih poslova, zaštite okoliša, socijalne skrbi i poljoprivrede Kra-ljevine Nizozemske, te Ureda kancelara Republi-ke Austrije. Konzultantsko iskustvo stekao je radeći na projektima u 27 zema-lja Europe i Azije. U vri-jeme kada se, kao i uvijek nakon katastrofalnih po-sljedica suše, u hrvatskoj javnosti mnogo govori o značaju navodnjavanja, dr. Darko Znaor tvrdi nešto posve neočekivano: zabo-ravite navodnjavanje i pro-mijenite način obrade tla!

O čemu se zapravo radi?- Žao mi je što sam jedan od malobrojnih agronoma koji zagovora drugi pristup i diže glas protiv koncepta navodnjavanja koji se tre-nutno zagovara. Prije sve-ga, nisam protiv navodnja-vanja na površinama gdje se uzgaja povrće ili neke druge višegodišnje kultu-

re i gdje je ono ekonomski isplativo. Međutim, apso-lutno sam protiv navodnja-vanja na velikim ratarskim površinama jer ono niti je ekonomski isplativo, niti je ekološki prihvatljivo, niti socijalno opravdano.

Konkretno, za željenih 95.000 hektara navodnja-vanih površina potrebno je izdvojiti oko milijardu i pol eura. Pri tome drža-va treba platiti oko 65 po-sto, a 35 posto bi treba-li dati konkretni korisnici, odnosno jedinice lokalne samouprave. Realno, taj novac danas nema ni drža-va, ni općine ni županije, a

pogotovo ih nema slavon-ski seljak. A ako bi se no-vac nekim čudom i stvorio, takva se investicija nika-da ne bi mogla isplatiti ra-tarskom proizvodnjom. Pri tome se još nitko nije dota-kao činjenice da bi se u slu-čaju tolikog navodnjavanja bitno snizila razina podze-mnih voda, a kao vrlo iz-vjesna posljedica uslijedilo bi odumiranje slavonskih šuma. Te su šume i danas razmjerno bogate upravo zato što postoji visoka razi-

na podzemnih voda. Inten-zivnim navodnjavanjem razina podzemnih voda mogla bi se spustiti ispod razine korijena tih šuma.

A što znači da bi takvo navodnjavanje bilo soci-jalno neopravdano?- Prema mom sudu, Hrvat-ska danas ima diskrimini-rajući i protuustavni zakon kada je riječ o navodnja-vanju. Svim velikim proi-zvođačima koji imaju pre-ko 200 hektara zemljišta, a to su uglavnom korpo-racije ili veleposjednici, država će vratiti 80 po-sto sredstava uloženih u navodnjavanje. Istodob-no, ako neko malo obitelj-sko gospodarstvo uloži u sustav navodnjavanja za potrebe povrtlarske proi-zvodnje na zemljištu veli-čine pet hektara, država će

Dr. Darko Znaor, neovisni agrarni analitičar

Hrvatskom agraru teba REZ: Resursi + Ekologija + ZnanjeApsolutno sam protiv navodnjavanja na velikim ratarskim površinama. Za 95.000 hektara treba izdvojiti oko milijardu i pol eura: taj novac danas nema ni država, ni općine, ni slavonski seljak. A ako bi se novac nekim čudom i stvorio, takva se investicija nikada ne bi mogla isplatiti

Troškovi dugoročnih aktivnosti na

humusiranju tla iznose tek desetak

posto troškova izgradnje sustava

navodnjavanja

obrađuje oko 50% ukupnih poljoprivrednih površina

5% najvećih korisnika(


E kološka poljopri-vreda, gastrono-mija, vinski tu-

rizam, prirodne ljepote, tradicija i povijesne zna-menitosti – sve su to se-gmenti koji bi trebali či-niti cjelinu zvanu – eko turizam. Željenog razvoja i kvalitetnog iskoraka kon-tinentalnog eko turizma u Hrvatskoj nema, niti će biti bez zajedničke pove-znice koja neku destinaci-ju, ma kako ona bila atrak-tivna sama po sebi, može učiniti prepoznatljivom na nacionalnom i europskom turističkom tržištu.

Dobar hrvatski pri-mjer u tom je smislu hr-vatski dio Baranje koji se posljednjih desetak godi-na solidno profilirao kao potencijalno atraktivno turističko odredište. Me-đutim, na tome se, barem za sada – i stoji.

“Baranja definitivno ima potencijale, ali sve dionike toga procesa zva-

nog eko t u r i z a m (poljoprivred-ne proizvođače, u g o -stitelje, hotelijere, vinare, ekologe...) treba udružiti kako ne bi radili samo za sebe. Jer, gost kada dođe u Baranju, osim u jelu i piću, želi uživati u razno-likoj ponudi. Neki žele ja-hati, neki ploviti, fotogra-firati, ribariti, voziti se biciklima, loviti... Dakle,

nije dovoljno da svatko samostalno razvija svoj turistički proizvod, nego to mora biti prepoznat-ljivi turistički proizvod Baranje, pa onda i dalje – prepoznatljivi turistič-ki proizvod čitave regi-je. Ako se to ne postigne, onda će eko turizam, ru-ralni turizam, gastro tu-rizam, ekološki poljopri-vredni proizvođači ili bilo koji drugi segment, ostati tek na razini životarenja”, objašnjava Sonja Vuko-vić, predsjednica udru-ge Slap, koja je nedavno organizirala konferenci-ju Eko turizam - prilika za regionalni razvoj.

Prekogranični projektiI ne samo to. Ponudu hr-vatskog dijela Baranje treba sinergijski poveza-ti s prostorom mađarskog dijela Baranje i prosto-rom Vojvodine u Srbiji, jer upravo ta tri segmen-ta čine jedinstvenu cjeli-

nu toga dijela panon-skog prostora. Stoga su

u radu konferencije sudje-lovali partneri iz Mađar-ske, ali i čelni ljudi jedi-nica lokalne samouprave.

Upravo udruga Slap, kroz zajednički rad s broj-nim neposrednim par-tnerima, ali i putem EU projekata prekogranič-ne suradnje na razini Hr-vatska-Mađarska-Srbija, pokušava ukazati na zna-čaj zajedničkog pristupa i promocije. Trenutačno je

aktualan projekt stvaranja virtualne turističke agen-cije koja će povezivati po-duzetnike iz panonskih dijelova Hrvatske, Ma-đarske i Srbije te preko odgovarajućih aplikacija na internetu ili mobitelu omogućavati predstavlja-nje destinacija, kao i re-zervaciju smještaja.

“Želimo postići pove-zivanje onih koji aktivno sudjeluju u sveobuhvat-nom projektu eko turizma i koji zadovoljavaju viso-ke kriterije ponude. Lju-di moraju shvatiti kako je davno prošlo vrijeme fra-gmentiranog i pojedinač-nog ulaska u zahtjevni po-sao kontinentalnog eko turizma. Treba imati po-vjerenja u zajednički or-ganiziran i kvalitetno pri-premljen nastup na tržištu. Bez povjerenja nema ud-ruživanja, a bez udruživa-nja nema razvoja”, zaklju-čila je Sonja Vuković.

Jedinstvena destinacijaDa je eko turizam, osobito kada je riječ o kontinental-noj Hrvatskoj, realna prili-ka za regionalni razvoj, za Privredni vjesnik je potvr-dio i Hrvoje Carić iz In-stituta za turizam, re-kavši kako ruralni turizam može postati nadograd-nja postojećim planovima ekološke poljoprivrede, obnove tradicijske arhitek-ture, zaštite ugroženih vr-sta i staništa, arheologije, folklora, gastronomije...

“Međutim, sudio-nici čitavog tog proce-sa trebaju o svom mje-stu početi razmišljati kao o jedinstvenoj destinaciji, što znači da gosti ne do-laze samo zbog određe-nog restorana, hotela ili atrakcije, već zato što su svi navedeni faktori pove-zani u atraktivan proizvod koji nudi dobru vrijednost za novac”, kaže Carić.

Eko TuriZAm - prilikA ZA rEgionAlni rAZvoj

Nema pomaka bez zajedničkog nastuparuralni turizam može postati nadogradnja postojećim planovima ekološke poljoprivrede, obnove tradicijske arhitekture, zaštite ugroženih vrsta i staništa, arheologije, folklora, gastronomije...

Bez povjerenja nema udruživanja, a bez udruživanja

nema razvoja, kaže Sonja vuković,

predsjednica udruge Slap

13Broj 3744, 17. rujna 2012. INTERVJUwww.privredni.hr

Dr. Darko Znaor, neovisni agrarni analitičar

Hrvatskom agraru teba REZ: Resursi + Ekologija + ZnanjeApsolutno sam protiv navodnjavanja na velikim ratarskim površinama. Za 95.000 hektara treba izdvojiti oko milijardu i pol eura: taj novac danas nema ni država, ni općine, ni slavonski seljak. A ako bi se novac nekim čudom i stvorio, takva se investicija nikada ne bi mogla isplatiti

mu vratiti tek oko 30 posto uloženih sredstava. Dakle, takav je princip u socijal-nom smislu apsolutno ne-pravedan jer je skrojen tako da ide na ruku veli-kim proizvođačima.

Zagovaram da se vrati-mo mjerama kojima može-mo izgraditi humus. Osim što hrani biljku, humus ima sposobnost zadrža-vanja vode. Jednostavno, kada bismo u tlu sačuva-li vodu koja se nakuplja tijekom zimskih mjeseci, poljoprivredne kulture bi u sušnim mjesecima mo-gle preživjeti. Primjere ta-kvih mjera vidio sam u ne-koliko europskih zemalja i u SAD-u i one su poluči-le uspjeh. Dakle, potrebno je pristupiti racionalnijoj obradi tla tako da se zadr-žava više humusa. K tome, mogući troškovi dugoroč-

nih aktivnosti na humusi-ranju tla iznose tek desetak posto potencijalnih troško-va izgradnje sustava na-vodnjavanja.

Što je uzrokovalo gubi-tak plodnosti tla u Hr-vatskoj?- Naša najplodnija tla uglavnom su na područ-ju Slavonije i Baranje, a mi smo zapravo sagorje-li svoje nacionalno bogat-stvo, odnosno humus koji je tlo i činio plodnim. To se dogodilo neracionalnom obradom, razvodom bilj-ne i stočarske proizvod-nje te prevelikim korište-njem mineralnih gnojiva. Danas postoje ogromne površine u Slavoniji koje desetljećima nisu vidjele stajsko gnojivo što je apso-lutno nedopustivo u smislu agrarne prakse i znanosti.

Tlo se povremeno mora gnojiti stajskim gnojivom, a ne stalno koristiti mine-ralna gnojiva. Naime, pre-ma njihovu korištenju po hektaru površine, Hrvat-ska već godinama zauzima jedno od prva tri mjesta u Europi. Tako intenzivnim korištenjem mineralnih gnojiva tla postaju kisela i gubi se humus. A što je tlo kiselije, ono je i - slikovito rečeno - žednije.

Kao agrarni analitičar često boravite u mno-gim zemljama Euro-pe i Azije. Poznate su vam “agrarne situacije” u mnogim državama. Gdje je hrvatski agrar u svjetskom kontekstu?- Nažalost, na vrlo niskom mjestu. Prije svega smo propustili od hrvatskog agrara napraviti nešto raci-onalno. Ni u vrijeme biv-še države, a pogotovo ne u vrijeme postojeće, nismo uspjeli okrupniti naša po-ljoprivredna gospodarstva. Dapače, još smo ih više usitnili. Nadalje, nismo uspjeli zadržati seljaka

na selu niti mu omogući-ti da dostojno živi od svo-ga rada. Hrvatska poljopri-vreda danas je rascjepkana i nekonkurentna. Ali, od-govornost nije samo na državi nego i na proizvo-đačima. Hrvatski poljo-privrednik je star i neobra-zovan, bez poljoprivredne škole i bez poduzetničkog duha. Nevjerojatno zvu-či, ali je istinto: svega dva posto ljudi koji se u Hrvat-skoj bave poljoprivredom imaju nekakvo poljopri-vredno obrazovanje. Jed-nostavno, ljudi se bave ne-čim za što nisu školovani. K tome, država daje poti-caje, dakle javni, društveni novac ljudima da rade ne-što za što nisu osposoblje-ni. To onda, naravno, ima jako puno negativnih po-sljedica. Ukratko, ne vi-dim da će u dogledno vri-jeme hrvatski agrar biti konkurentan.

Kad je riječ o poljopri-vredi, velika su očekiva-nja od ulaska u EU. Što se može učiniti do puno-pravnog članstva da se

kako-tako popravi star-tna pozicija?- Mislim da nije preosta-lo puno mehanizama, ali mnogo je važnija činjeni-ca, barem koliko je meni poznato, da još uvijek nit-ko nije konkretno objasnio ljudima koji se bave poljo-privredom koliko će dobi-ti, a koliko - uvjetno reče-no - treba dati ulaskom u

EU, jer članstvo u tom elit-nom klubu nije besplatno. Mislim da ćemo prvih go-dina članstva više dava-ti nego dobivati. Mi, na-žalost, nemamo ljudski i društveni kapital koji bi mogao povući novac fon-dova koji će nam biti na raspolaganju. Europski novac se ne dobiva auto-matizmom, nego projek-tima, uz strogo poštivanje

pravila. Uostalom, vidje-li smo kroz pretpristupne SAPARD i IPARD progra-me kakav smo fijasko do-žvjeli, kao gotovo nijed-na druga država. Prema sadašnjim pokazateljima, Hrvatska nema apsorpcij-skog kapaciteta za povla-čenje tog novca.

Koje biste mjere vi po-duzeli na strateškom planiranju hrvatske po-ljoprivrede?- Najkraće rečeno: REZ. Primijenio bih politiku koja se zasniva na krilati-ci REZ. Slovo R se odno-si na preraspodjelu resursa - poticaja, poljoprivrednog zemljišta i sustava navod-njavanja. Riječ je o resur-sima kao što su financijski kapital, zemljišni kapital i voda. Ti resursi su danas u kandžama malog bro-ja ljudi, a mala obitelj-ska gospodarstva nemaju ih mogućnosti kvalitetnije koristiti. E označava eko-logizaciju: hrvatska poljo-privreda se nužno mora ekologizirati tako da sma-nji upotrebu mineralnih gnojiva i pesticida jer nji-hova primjena dugoroč-no donosi puno više štete nego koristi. Z označava znanje. Stimulirao bih ob-razovanje hrvatskih poljo-privrednika i to stavio kao preduvjet za dobivanje po-ticaja i potpora. Naprosto, hrvatski seljak nema do-voljno znanja da se može uhvatiti u koštac s izazo-vima suvremene poljopri-vredne proizvodnje.

Hrvatska danas ima diskriminirajući i protuustavni zakon kada je riječ o navodnjavanju

dobiva oko 40% svih poticaja

1% najvećih(Hrvatska po potrošnji mineralnih gnojiva

među prva 3 u Europi(

- Hrvatska na neki način klizi prema feudalizmu. Ima-mo situaciju da smo poljoprivredno zemljište dali ne-kolicini ljudi. Konkretno, danas pet posto najvećih korisnika zemljišta obrađuje oko 50 posto ukupnih poljoprivrednih površina. Riječ je uglavnom o veli-kim tvrtkama. S druge strane, jedan posto najvećih dobiva oko 40 posto svih poticaja. To su takvi stra-hoviti nerazmjeri koji ne postoje nigdje u Europi. Je-dino Rumunji imaju sličnu situaciju. Ni jedna zemlja stare Europe nema takav disparitet pri kojem se jed-na mala skupina ljudi okoristila na spomenuti način.

kad je o poljoprivredi riječ, Hrvatska klizi prema feudalizmu


Drago Živković [email protected]

G enera lijekovi u isto su vrijeme jedan od najsta-

rijih i najnovijih igrača na hrvatskom farmaceutskom tržištu. Na početku njihove povijesti stoji Kraljevski hrvatsko-slavonski zemalj-ski bakteriološki zavod, osnovan još 1901. godine,

koji se kasnije pretvorio u Veterinu, tvrtku-kćer Pli-ve. Prije tri godine, kada ju je preuzeo poznati odvjet-nik Marijan Hanžeković, Veterina je postala Gene-ra i počela, uz veterinar-ske proizvode, proizvoditi i lijekove za ljude. Sjedište Genere nalazi se u Kalino-vici gdje su na površini od 250.000 četvornih meta-ra smješteni svi proizvodni

pogoni, razvojni i analitič-ki laboratoriji te skladišni i administrativni prostori. Danas Genera ima više od 270 zaposlenih i portfelj od preko 220 proizvoda koje izvozi u 23 zemlje svije-ta. Posebno su jaki u Ira-nu, gdje drže više od treći-ne tržišta cjepiva za perad, kao i u zemljama Sjeverne Afrike i bivšeg Sovjetskog Saveza. Iako su im priho-di na hrvatskom tržištu u padu, ponajviše zbog krize u stočarstvu i peradarstvu, ukupni prihodi rastu, upra-vo zahvaljujući izvozu, čiji je udjel u prvih šest mjese-ci ove godine premašio 50 posto. U humanoj medici-ni Genera raspolaže portfe-

ljom od 26 molekula, te-meljem kojih proizvode ili će proizvoditi generičke li-jekove. U lipnju su na tr-žište lansirali tri lijeka, a još pet će plasirati do kra-ja godine, najavio je pred-sjednik Uprave Marko Smetiško. U 2013. godi-ni planiraju izići s još šest lijekova iz područja onko-logije.

Zajedničko istraživanjeZnačajan korak Genera je učinila potpisivanjem ugo-vora o suradnji s američ-kom korporacijom Pfizer, najvećom farmaceutskom tvrtkom na svijetu. Surad-nja uključuje 12 proizvoda

iz CNS (središnji živčani sustav) i kardioterapijske skupine lijekova koje će Genera ekskluzivno u Hr-vatskoj prodavati za Pfizer. Riječ je o lijekovima koji-ma je istekla patentna za-štita i koji su dosad na hr-vatskom tržištu ostvarivali prihode od prodaje u izno-su od oko osam milijuna kuna. Genera je i dosad su-rađivala s Pfizerom u istra-živanju na lijeku za spre-čavanje gubitka bubrežne funkcije kod kroničnih bo-lesnika. To je istraživanje, kaže Smetiško, na dobrom putu, iako se konačni re-zultati još ne mogu predvi-djeti. Najveći je kupac Ge-neri, kao i svima ostalima, Hrvatski zavod za zdrav-stveno osiguranje. Kako je Genera na tržištu odnedav-no, a HZZO plaća u roku od 200 dana, tvrtka još nije ništa naplatila od hr-vatskog zdravstva. Unatoč tome, Genera želi u sljede-ćih nekoliko godina zauze-ti solidan tržišni udjel na hrvatskom tržištu lijekova, iako nema ambicija kon-kurirati najjačim igračima poput Plive.

Farmaceutska inDustrija

Genera uz pomoć Pfizera izlazi na tržište lijekovaGenera je posebno jaka u iranu, gdje drži više od trećine tržišta cjepiva za perad, kao i u zemljama sjeverne afrike i bivšeg sovjetskog saveza

Genera ima više od 270 zaposlenih i portfelj od preko

220 proizvoda koje izvozi u 23 zemlje

svijeta

portfelj Genere u humanoj medicini plasman na tržište ove godine

26 molekula 8 novih lijekova( (

*vijesti

Potrošnja u srpnjuPrema podacima DZS-a, promet od trgovine na malo u srpnju je u odno-su na lipanj bio nominal-no veći za 15,2 posto, a realno za 16,9 posto, dok je na godišnjoj razini no-minalno pao za 2,2 po-sto, a realno za 5,1 posto. Maloprodaja je na godiš-njoj razini pala u 11 trgo-vačkih struka, a najviše je pala prodaja motornih vo-zila - za 36,6 posto.

Čišće vode u SiskuZamjenik ministra zašti-te okoliša i prirode Hrvoje Dokoza potpisao je bilate-ralni sporazum o projek-tu Program pročišćava-nja otpadnih voda Siska. Riječ je o projektu vrijed-nom 32,7 milijuna eura. Europska unija sufinan-cirat će projekt sa 21,77 milijuna eura, dok će pre-ostalu trećinu potrebnih

sredstava financirati drža-va. Program će se provo-diti u razdoblju od 2012. do 2015. godine. Uključi-vat će radove na izgradnji i rekonstrukciji sustava javne odvodnje, uključu-jući i izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji je predviđen za 60.000 stanovnika, s naj-višim (trećim) stupnjem pročišćavanja.

Portal o EU fondovimaU Zagrebu je predstavljen internetski portal i tražili-ca eu-projekti.info koji na jednom mjestu predstavlja sve relevantne informaci-je o EU fondovima i natje-čajima. Riječ je o pionir-skom pothvatu tvrtke EU Projekti i Instituta za ra-zvoj poduzetništva i pro-jekte EU-a, a namijenjen je neograničenom krugu korisnika iz svih sektora.

Predsjednik Republi-ke Hrvatske Ivo Josipo-vić otvorio je 59. svjet-sko prvenstvo u oranju koje se održalo na poljo-privrednom dobru tvrt-ke Vrana na Jankolovici kod Biograda. Na prven-stvu se okupio do sada re-kordan broj sudionika - 61 natjecatelj, 28 u kategori-ji ravnjaka i 33 u katego-riji premetnjaka, iz 31 ze-mlje. Odlukom Glavnog odbora Svjetske oračke organizacije (WPO) Re-publika Hrvatska, kao najmlađa članica izabrana

je za domaćina ovogodiš-njeg natjecanja, što je ve-liko priznanje. Prvenstvo je organiziralo Ministar-stvo poljoprivrede i Hr-vatska udruga orača, a u sklopu natjecanja održan je Sajam poljoprivred-ne mehanizacije te pre-zentacija vodećih tvrtki iz poljoprivrednog i pre-hrambenog sektora. Ma-nifestacija je privukla oko 1000 gostiju.

“Proizvodnja hrane je u većini zemalja strateška grana. Mi u Hrvatskoj isto tako smatramo poljopri-vredu strateškom granom, koja je pored toga i par-tner drugoj važnoj strateš-koj grani, a to je turizam”, istaknuo je predsjednik Josipović. Ministar poljo-privrede Tihomir Jakovi-na bio je domaćin nefor-malnog sastanka na kojem su sudjelovali minista-ri poljoprivrede nekoliko zemalja iz regije. (J.V.)

ODrŽanO 59. svjetskO PrvenstvO u Oranju

Rekordan broj sudionika na Svjetskom prvenstvu u oranju

Hrvatska elektroprivre-da i konzorcij koji čine Elka, Eurocable, Bro-domerkur, Cotra i Well-max potpisali su spora-zum o isporuci kabela u vrijednosti 287 milijuna kuna. HEP je dao posao konzorciju nakon natječa-ja raspisanog u srpnju.

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospo-

darstva Radimir Čačić istaknuo je kako je Vla-da već pokrenula investi-cije u tom sektoru veće od dvije milijarde eura, te je ovaj projekt pretpostav-ka “da bi uopće imali ko-risti od onoga što planira-mo napraviti”.

“Ovaj sporazum zna-čajan je investicijski pro-jekt koji, uz popunjavanje

proizvodnih kapaciteta, daje snažan poticaj doma-ćoj proizvodnji”, rekao je predsjednik Uprave Elke Vatroslav Sablić ističući kako ova investicija osi-

gurava kontinuitet proi-zvodnje i otvara moguć-nost novih zapošljavanja.

“Naš konzorcij je naj-bolje pozicioniran za is-poruku usluga HEP-u jer je riječ o tvrtkama kojima je znanje hrvatskih struč-njaka osnovna poluga ra-sta i razvoja”, ističe di-rektor Eurocablea Gordan Glavan. (K.S.)

HeP i DOmaći kOnzOrcij PrOizvOđača kabela

Ugovor koji jamči stabilnost poslovanja



O d kada je 2005. godine talijanska Grupa Same De-

utz-Fahr (SDF) od brod-skog Đure Đakovića ku-pila županjsku tvornicu kombajna za 8,7 milijuna eura, Županjci kontinui-rano bilježe pozitivne po-slovne rezultate. Tako je nakon privatizacije tvor-nice, s tadašnjih 140, broj radnika povećan na sadaš-njih 350 zaposlenih. Bu-dući da se ove godine oče-kuje proizvodnja od oko 400 kombajna, svaki će

radnik, slikovito rečeno, proizvesti barem po je-dan ovakav moćan poljo-privredni stroj. K tome, u županjskoj tvornici oče-kuju kako će ovogodišnji promet dostići 35 milijuna eura. Dobra poslovna oče-kivanja za Privredni vje-snik je potvrdio i Damir Kobaš, tehnički direk-tor Tvornice Same Deu-tz-Fahr žetelice.

Ambicija 1000 kombajna godišnje“Na temelju narudžbi od početka godine očekiva-li smo da će 2012. biti re-kordna po broju proizve-

denih jedinica. Tada smo planirali proizvodnju oko 320 kombajna, ali pre-ma sadašnjim narudžba-ma, ovu ćemo godinu za-vršiti s proizvodnjom oko 400 kombajna”, kaže Ko-baš dodajući kako je do sada najbolji rezultat tvor-nica ostvarila 2008. go-dine kada je proizvedeno 280 kombajna. Uz dodat-na ulaganja i razvoj, tali-janski vlasnici imaju am-biciozan plan da godišnja proizvodnja dostigne 1000 kombajna.

Najveći dio proi-zvodnje (97 posto) zavr-ši u izvozu, pa županjski

kombajni žanju na polji-ma Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske, Polj-ske, Rumunjske, Egip-ta, Bugarske, Srbije, Ru-sije…

Prodaja na hrvatskom tržištu donekle je živnu-la od kada je u proizvod-ni asortiman uveden i tzv. ekokombajn. Naime, zbog zahtjeva kupaca za ekonomičnijim, a time i manjim proizvođačima dostupnijim proizvodom, prošle godine je proizved-no pedesetak takvih žete-lica. Od toga ih je dese-tak završilo na domaćem tržištu. Ekokombajn je

vrlo sličan županjskim kombajnima serije 60, ali s nešto smanjenim udje-lom elektronike i ujed-no je manje snage. Stoga je i nazvan ekonomičnim kombajnom, a predviđen je za mala i srednja poljo-privredna gospodarstva.

SDF Grupa – vjetar u leđaTakvo prilagođavanje tr-žištu moguće je, između ostalog, i zbog tehnološke logistike koju pruža SDF Grupa.

“Kombajn kao proi-zvod je vrlo složen i izi-skuje mnogo znanja iz

različitih disciplina. K tome, na svjetskom trži-štu kombajna velika je konkurencija te se stalno mora ulagati u proizvod i

proizvodnju kako bi osta-li prisutni na tržištu i kon-kurentni. Inače, tradici-ja proizvodnje kombajna u Županji postoji više od 30 godina i to je korisno iskustvo, to više što je Đuro Đaković već tada kupio licenciju od Deutz-Fahra. Naravno, sadašnji proizvod je daleko sofi-sticiraniji. Zahtijeva mno-go truda i ulaganja. No, SDF Grupa je svjetski li-der u proizvodnji traktora i motora. Znanje koje oni imaju je vrhunsko i ono se vrlo dobro koristi u proi-zvodnji kombajna”, ističe direktor Kobaš.

Dobre vijeSti iz župAnjSke tvornice kombAjnA SAme Deutz-FAhr žetelice

Rekordna proizvodnja i prodaja kombajnaIz županjske tvornice kombajna ove će godine izaći oko 400 komada ovih moćnih poljoprivrednih strojeva

Prodaja na hrvatskom tržištu donekle je živnula od kada je u proizvodni asortiman uveden i tzv. ekokombajn

povećan broj zaposlenih očekivani ovogodišnji promet

sa 140 na 350 35 mil €( (

Sjedište kompanije Same Deutz-Fahr (SDF) je u mje-stu Treviglio u Bergamu (sjeverna Italija), a SDF je jedan od vodećih svjetskih proizvođača poljoprivrednih trakto-ra, kombajna, poljoprivredne mehanizacije i motora. SDF proizvodi i prodaje svoje proizvode kao SAME, Deutz-Fa-hr, Lamborghini i Hürlimann brend. Grupa zapošljava oko 2500 ljudi širom svijeta ostvarujući prodajni promet od 855 milijuna eura i EBIT od 20,1 milijun eura. Proizvod-ni sustav Grupe se temelji na tri tvornice u Europi (u Ita-liji, Njemačkoj i Hrvatskoj), jednoj u Indiji - uz planove ve-likog širenja u Kini. Asortiman žetvenih kombajna (a koji se u okviru Grupe proizvode jedino u Županji) pokriva su-štinske segmente tržišta, s modelima od 120 do 366 KS.

Same Deutz-Fahr Grupa

Kako razumjeti nadola-zeće promjene u zdrav-stvu te kako pronaći optimalna rješenja za opće demografske pro-mjene, globalne i lokal-ne ekonomske trendove te strukturne i procedu-ralne promjene vezane uz pristupanje Hrvat-ske Europskoj uniji - bit će glavna tema Prve me-

đunarodne konferenci-je Inovativna zdravstve-na inicijativa koja će se u organizaciji Hrvatske udruge inovativnih pro-izvođača lijekova odr-žati u Rovinju od 12. do 14. listopada. Kako je rečeno na prošlotjednoj konferenciji za novinare koju su održali direktor Udruge Sani Pogorilić,

predsjednica Udruge Jel-ka Drašković te predsjed-nica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Marijana Braš, konferen-ciji će prisustvovati oko 600 domaćih i stranih akademskih stručnjaka iz područja ekonomike i upravljanja u zdravstvu, predstavnika političkih vlasti te brojnih institu-

cija i organizacija koje se bave pitanjima zdrav-stva - poput Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Europ-ske mreže za procjenu zdravstvenih tehnologija (EUnetHTA), Vijeća za regulatornu izvrsnost Ve-like Britanije (CHRE)... Konferencija će imati i humanitarni aspekt jer

će se financijska sred-stva, prikupljena od koti-zacija i sponzora, nakon podmiren ja t r o š k o v a organiza-cije, do-nirati za projekt Čini dobro, osjećaj s e dobro Centra za palija-tivnu medicinu, medicin-

sku etiku i ko-munikacijske

vještine Medicinskog fa-kulteta Sveučilišta u Za-grebu. (J.F.)

KonferencIja InovatIvna zdravStvena InIcIjatIva

za bolje razumijevanje promjena u zdravstvu

16 Broj 3744, 17. rujna 2012.PV ANALIZA Privredni vjesnik

Jasminka Filipas [email protected]

P rema riječima predsjednika Hr-vatske zajednice

pučkih otvorenih učilišta Damira Matkovića, Hr-vatska ima dugu tradiciju u obrazovanju odraslih te ši-roku mrežu ustanova koje uz brojne programe, suvre-menu nastavnu opremu i

kvalitetne stručnjake, mogu odgovoriti potrebama obra-zovanja odraslih. Međutim, iako su potrebe velike - jer prema podacima Popisa stanovništva iz 2001. (novi podaci još nisu objavlje-ni) svaki peti odrasli građa-nin u Hrvatskoj nije završio ni osnovnu školu, a svaki daljnji peti je završio samo osnovnu školu te nešto ma-nje od polovine odraslih za-vršilo je samo srednju ško-lu - obrazovanje odraslih, a

pogotovo ono što se zove cjeloživotno učenje, u Hr-vatskoj nedovoljno funkci-onira. Jedan od razloga je i to što su izdvajanja iz dr-žavnog proračuna namije-njena obrazovanju odraslih manja nego 2004. godine kada je vlada donijela Stra-tegiju obrazovanja odra-slih. U Europskoj uniji oko 10 posto građana sudjelu-je u programima cjeloži-votnog učenja, a Hrvatska je na samom začelju sa 2,4 posto.

Nema strateških planova razvoja gospodarstva“Iako je početkom 2007. godine donesen Zakon o obrazovanju odraslih pre-ma kojemu je trebalo uve-ćati ulaganje u obrazova-nje, i to na način da se jedna trećina osigurava u držav-nom proračunu, a druga trećina iz proračuna jedi-nica lokalne i područne sa-mouprave, ta se obveza ne provodi, pa građani najve-ćim dijelom sami plaća-ju svoje obrazovanje”, re-kao je Matković. Podsjetio je i na to da je Hrvatska zbog velikog broja odraslih bez osnovne škole prihvati-la Rezoluciju UN-a i kroz projekt Za Hrvatsku pisme-nosti - put do poželjne bu-dućnosti od 2003. do 2012. trebala opismeniti više od 90.000 osoba. Međutim, u 10 godina opismenjeno je manje od 10.000 osoba.

Da je Hrvatska ozbiljno zakazala u cjeloživotnom

učenju, pokazuje i to što nema konkretnih podataka o tome koliko poslodavci ulažu u obrazovanje svojih zaposlenika i dozvoljava-ju li ga uopće, ako ono izi-skuje povremeni izostanak s posla. Nedovoljna obrazo-vanost zaposlenika razlog je i tome što Hrvatska redovi-to pada na svjetskoj rang-

ljestvici zemalja u kojima se ocjenjuje konkurentnost gospodarstva, pa je tako i ove godine, u konkurenci-ji 144 zemlje, sa 76. pala na 81. mjesto. Međutim, neja-sno je i za što bi se ljudi kon-kretno trebali obrazovati jer, kako je rekao Matković, ne-ravnoteža na tržištu rada je ogromna (nezaposlenih je

više od 300.000, a slobod-nih radnih mjesta tek nešto više od 4500). Uz to, gos-podarstvo i država nemaju strateških planova razvoja, pa onda ni obrazovne usta-nove ne mogu znati kojim se edukativnim programima može poboljšati zapošlji-vost polaznika. Istovreme-no, naglasio je naš sugovor-

nik, obrazovanje odraslih u zemljama EU-a u ovim go-dinama gospodarske krize doživjelo je veliki razvoj: države izdvajaju više sred-stava za obrazovanje svo-jih građana, a građani vri-jeme nezaposlenosti koriste za učenje. A da se i naši gra-đani imaju gdje opismeni-ti, završiti srednju školu ili

CjeloživotNo učeNje

Umjesto 90.000, u deset godina opismenjeno manje od 10.000 osobaDržava mora povećati izdvajanja za obrazovanje odraslih jer u suprotnom, i unatoč raznim poticajima za zapošljavanje i samozapošljavanje, ne mogu se očekivati bitniji pomaci u smanjenju broja nezaposlenih. Naime, u zemljama EU-a oko 10 posto građana sudjeluje u programima cjeloživotnog učenja, a u Hrvatskoj samo 2,4 posto. U Sloveniji je taj postotak čak 15 posto

Svaki peti odrasli građanin u Hrvatskoj

nije završio ni osnovnu školu, a svaki daljnji peti je završio samo osnovnu školu

nezaposlenih, a radnih mjesta tek nešto više od 4500 registrirana kao pučko otvoreno učilište, od čega 53 privatne

više od 300.000 91 ustanova ( (

Vjerujem, kazao je Damir Matković, da će Hrvatski kvalifikacijski okvir zna-čajno pridonijeti razvoju i kvaliteti ob-razovanja na svim razinama uključu-jući i obrazovanje odraslih. Načela na kojima počiva HKO zapravo izvorno po-tječu iz obrazovanja odraslih: suradnja obrazovnog sustava s gospodarstvom, dakle, obrazovanje nije samo sebi svr-

ha nego je ključni cilj obrazovanja za-pošljivost; HKO se temelji na ishodima učenja, dakle, važno je što osoba nakon završenog obrazovanja zna, koje vješti-ne ima, a manje su važni sadržaji i traja-nje programa; priznaju se znanja, vješti-ne i sposobnosti neovisno o tome gdje i kako su stečena, i konačno, nacionalni kvalifikacijski okvir usporediv s drugim

državama omogućuje mobilnost građa-na izvan granica jedne države. U obra-zovanju odraslih uobičajena je stalna prilagodba programa potrebama i inte-resima polaznika odnosno poslodava-ca, i vjerujemo da će HKO otkloniti pre-preke na koje smo upravo u tom smislu nailazili. HKO bi, podsjetimo, trebao za-živjeti sljedeće godine.

Ključni cilj obrazovanja je zapošljivost


promijeniti zanimanje ili samo usavršiti neke vješti-ne i znanja poput onih in-formatičkih ili znanja stra-nih jezika, govori i podatak da je ustanova registriranih pod nazivom pučko otvo-reno učilište ukupno 91, od čega su 53 privatne. Uz to, tu su i druga učilišta, usta-nove za obrazovanje odra-

slih, centri za kulturu i ob-razovanje i slično, ukupno njih gotovo 500. Svi oni, kazao je Matković, provode vrlo različite programe for-malnog i neformalnog obra-zovanja/učenja.

Programi formalnog obrazovanja odraslih su program osnovnog i sred-njeg obrazovanja: za stjeca-

nje srednje stručne spreme, prekvalifikaciju, progra-mi osposobljavanja i usa-vršavanja. Ti se programi provode u skladu s propi-sima, pa neovisno o tome provodi li ih javna ili pri-vatna ustanova, moraju is-punjavati sve propisane ob-veze i standarde. Nadzor nad provedbom programa

i radom ustanova provo-de ovlaštena državna tije-la, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agen-cija za strukovno obrazova-nje i obrazovanje odraslih. “Svakako da obrazovna po-stignuća pomažu pri zapo-šljavanju, očuvanju rad-nog mjesta i napredovanju u karijeri. Osobe koje nisu završile osnovnu ili sred-nju školu imaju daleko ma-nje mogućnosti za zapošlja-vanje. Isto tako osobe koje su završile srednju ško-lu i stekle zanimanje koje više nije potrebno na trži-štu rada nemaju drugog iz-bora nego prekvalificirati se u neko traženo zanima-nje, odnosno nastaviti ob-razovanje. Informatička pismenost, rad na računa-lu, danas je apsolutno po-trebna na svakom radnom mjestu kao i znanje stranih jezika, te brojne druge spo-sobnosti, vještine i znanja koja se stječu u formalnom obrazovanju ali i kroz razli-čite programe neformalnog učenja.

Edukacije od 1500 kuna do više tisuća euraOvisno o vrsti edukaci-je (primjerice tečaju stra-nog jezika, prekvalifikaciji koja može trajati nekoliko mjeseci do jedne godine i više, ili pak samo usavrša-vanju u nekoj struci), cijene se kreću od 1500 kuna do više tisuća eura. Kako smo doznali u više učilišta, sve više ljudi traži edukativne

sadržaje za znanja i vješti-ne koje im mogu pomoći u pokretanju vlastitog posla. “I ne samo to, ima ljudi ko-jima je posao koji rade niz

godina jednostavno dosa-dio ili nisu zadovoljni uvje-tima rada, pa se odluče na potpunu promjenu zanima-nja”, kazala je ravnateljica učilišta Profokus Bran-ka Vučetić-Atletić, u ko-jem se kroz dva semestra i uz cijenu od oko 15.000 kuna, mogu steći znanja za posao dizajnera interijera, dizajnera vrtova, modnog dizajnera i stilista... Prema njenim riječima, 85 posto njihovih polaznika pronađe posao bez problema. Dru-gi pak, koji pokrenu vlasti-ti posao, vrlo su uspješni u njemu, tvrdi ravnateljica. U velikogoričkom učilištu Apis nude edukaciju za čak 21 zanimanje u poljoprivre-di, i to po cijeni od 2500 do 4500 kuna, a kako nam je rekao tajnik Učilišta Alen Konjević, o poljoprivre-di su počeli učiti liječnici, pravnici, menadžeri... Neki samo zbog toga da unapri-jede ono čime se bave iz hobija, a drugi da bi se lak-

še snašli na tržištu posli-je ulaska Hrvatske u EU. U zadnje vrijeme, dodao je on, neke lokalne zajedni-ce pomažu u osposobljava-

nju polaznika sa svog pod-ručja. Sudeći po prihodima nekih veleučilišta i visokih poslovnih škola koje su lani gotovo redom imale veće prihode nego u 2010. godi-ni i sudeći po tome što je ri-ječ o višemilijunskim pri-hodima (od 3,5 do 50 i više milijuna kuna), jasno je da se u Hrvatskoj svatko tko ima želje i novca može do-datno educirati. Međutim, ostaje pitanje koje zanima-nje izabrati za brzi prona-lazak posla i kako pomo-ći ogromnoj vojsci onih koji nisu završili ni osnov-nu školu ili imaju zastarjela zanimanja (na burzi rada je najviše takvih) da ipak do-biju šansu na tržištu rada. Jedno je sigurno: država mora povećati izdvajanja za obrazovanje odraslih jer u suprotnom, i unatoč ra-znim poticajima za zapo-šljavanje i samozapošlja-vanje, ne mogu se očekivati bitniji pomaci u smanjenju broja nezaposlenih.

Umjesto 90.000, u deset godina opismenjeno manje od 10.000 osobaDržava mora povećati izdvajanja za obrazovanje odraslih jer u suprotnom, i unatoč raznim poticajima za zapošljavanje i samozapošljavanje, ne mogu se očekivati bitniji pomaci u smanjenju broja nezaposlenih. Naime, u zemljama EU-a oko 10 posto građana sudjeluje u programima cjeloživotnog učenja, a u Hrvatskoj samo 2,4 posto. U Sloveniji je taj postotak čak 15 posto

U obrazovanju odraslih uobičajena je stalna prilagodba

programa potrebama i interesima

polaznika odnosno poslodavaca

registrirana kao pučko otvoreno učilište, od čega 53 privatne ustanova za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj prihodi nekih veleučilišta i visokih poslovnih škola

oko 500 od 3,5 do više od 50 mil kn ( (

Država je 2004. godine za cjeloživotno učenje potrošila 240 milijuna i to uglavnom za edukaciju državnih službenika. Šest godina kasnije taj je iznos bio smanjen na samo 105 milijuna, od čega je opet najviše potrošeno za službenike, dok je za primjerice opi-smenjavanje nepismenih potrošeno simboličnih 3,5 milijuna kuna. Podaci za ovu go-dinu još nisu poznati. Treba također reći da jedino u Hrvatskoj postoji porez na doda-nu vrijednost za edukativne programe. Oni se u razvijenijim zemljama ne oporezuju bez obzira jesu li licencirani od strane Ministarstva obrazovanja ili ne. Kod nas se pak na sve programe koji nisu lincencirani (oni koji se ne upisuju u radnu knjižicu), mora pla-titi PDV od 25 posto.

Novac potrošen uglavnom za edukaciju službenika

18 Broj 3744, 17. rujna 2012.EUROGLAS Privredni vjesnik


O dluka hoće li ili neće biti mosta do Pelješca nije

na Europskoj komisiji. O najboljoj opciji spaja-nja dvaju razdvojenih di-jelova Europske unije u njenoj (budućoj) članici razmišljat će se tek kada stignu rezultati analiza, ali i prijedlog hrvatske vla-de. Formalan prijedlog Zagreba o najboljem rje-šenju još nije odaslan u Bruxelles. “Mi radi toga svega stvarno nismo u po-ziciji procjenjivati izvodi-vost projekta”, kaže nam dužnosnik u Europskoj komisiji. Za sada, Eu-ropska unija financirat će predstudiju izvodivosti, što znači razmatranje svih – ali doslovno svih – op-cija kako najbolje spoji-ti hrvatski teritorij. Svrha ove uvodne studije je, ra-stumačili su nam, “teme-ljem činjenica pripomoći donošenju odluke o naj-racionalnijoj opciji, bio to most, koridor, tunel, tra-jekt...”. Tek kada se pro-

vede ovaj uvod u studi-ju izvodivosti, kada se podloga za daljnju razra-du solucije nađe na sto-lu, moguće je razmatra-ti je li projekt podoban za sredstva iz nekog od eu-ropskih fondova. Primje-rice, s članstvom u EU-u Hrvatska ulazi u igru za Ten-T projekte izgradnje infrastrukture čiji je zna-čaj širi od nacionalnog - iako je glavni kandidat za ovaj status ipak ekonom-ski presudna nizinska že-ljeznička pruga Zagreb-Rijeka, kao dio europskog prometnog koridora.

Ne znaju se iznosiEuropska komisija nada-lje demantira iznose koji će biti izdvojeni za stu-diju izvodivosti – o tome još nije donesena konač-na odluka. Ona će doći na red tek kada uvodna stu-dija bude završena, s ja-snim prijedlogom koja bi od spomenutih opcija bila najkorisnija u svakom po-gledu.

U pripremu ove studi-je uključit će se i vlasti u Bosni i Hercegovini, s ob-

zirom na “utjecaj nekih opcija na teritorij BiH”. Ono što razmatraju struč-njaci Europske komisije i što će ući u pripremnu podlogu za studiju izvo-divosti jest stručno viđe-nje cijelog problema, cije-pljeno od svih političkih i interesnih utjecaja. Njime bi se “identificirale i ana-lizirale sve mogućnosti

povezivanja Dubrovač-ko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske”. Kao opcije spominju se “za-štićeni” cestovni koridor iznad Neuma, preko bo-sanskohercegovačkog te-ritorija, potom izgradnja mosta za Pelješac, kao i trajektna veza između ko-pna i poluotoka. Zanimlji-

vo je da Europska komisi-ja u svom prvom čitanju problematike spominje i “mogućnost kombinaci-je”. O kombinaciji je bilo dosta riječi, moguće je da takvo bude prijelazno rje-šenje do ulaska BiH u EU - recimo koridor za put-nički promet i trajekti za teretni. Time se osigura-va nesmetan promet ljudi i dobara na cijelom terito-riju EU-a. Studija će, na-ravno, biti tek podloga za izbor najbolje, najprihvat-ljivije opcije. Najbolja i najprihvatljivija opcija za EU znači rješenje koje za najmanje novca pruža naj-više, zadovoljavajući kri-terije slobodnog protoka ljudi i roba.

U institucijama EU-a već se vrti tema spaja-nja budućeg teritorija za-jednice, ali do sada samo i isključivo kao paket in-formacija zainteresiranim članicama. Rasprava još nije došla na dnevni red. Dio posla trebao bi biti obavljen na prvom sljede-ćem sastanku Vijeća mi-nistara unutarnjih poslo-va, idućeg mjeseca. Od

tog se sastanka očekuje da samo formalno potvrdi ra-nije usuglašene odluke. Pripremni sastanci na ni-žim, tehničkim razinama uobličit će konačno rješe-nje koje bi trebalo biti do-bro za EU i za Hrvatsku.

Striktan nadzor realizacijeOno što je bitno za pro-jekt spajanja Hrvatske (i) europskim novcem jest striktan nadzor projek-tiranja i realizacije cije-le investicije. Nadzor ne ostavlja prostora ponaša-njima tipa “10 posto” inte-resnim skupinama, napu-havanju troškova... kako to već biva s disciplinama u Hrvatskoj poznatim i kao “bojenje tunela”. Re-alizacija projekta također je test sposobnosti pro-jektiranja čitavog posla. U svakoj fazi realizacije traži se tijesna, ali veoma konkretna suradnja hrvat-ske strane koja bi trebala precizno artikulirati svo-je interese, potrebe, želje i mogućnosti.

Što se Bosne i Herce-govine tiče, sugovorni-

ci u Europskoj komisiji odbijaju uopće komen-tirati radi li se o politič-koj trgovini; recimo da je privola za koridor ve-zana uz aranžman o trgo-vinskom režimu za hrvat-ske proizvode i usluge na području Cefte u trenut-ku kada Hrvatska posta-ne članicom EU-a, čime prestaje njeno članstvo u Cefti. Time se hrvat-ski prostor za proizvo-de iz zemalja Cefte tre-tira kao unutarnje tržište EU-a na kojemu (za ra-zliku od sada) proizvodi iz regije uživaju asime-trične carinske povlasti-ce i gotovo neograniče-nu mogućnost izvoza bez tereta dažbina. S druge strane, hrvatski (EU-rop-ski) proizvodi od dana pristupanja podliježu ca-rinskim tarifama u pro-storu Cefte, što sada, na-ravno, nije slučaj.

Očito je da će se uz već ionako ispolitizira-no spajanje Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom zemlje razrješa-vati i druga, još bitnija pi-tanja.

EU i spajanjE HrvatskE mostom

O pelješkom mostu ništa nije odlučeno, sve su opcije na stolu

Za sada, Europska unija financirat će predstudiju izvodivosti, što znači razmatranje svih – ali doslovno svih – opcija kako najbolje spojiti hrvatski teritorij

Europska komisija spominje i

“mogućnost kombinacije”,

primjerice koridora za putnički promet i trajekata za teretni



D irektiva o ener-getskoj efika-snosti konač-

no je prošla sve stepenice petogodišnje procedure usklađivanja: Europski parlament golemom je ve-ćinom glasova, uz svega 25 protiv, potvrdio kom-promis koji bi do kraja de-setljeća u najboljem slu-čaju značio 20-postotne

uštede u potrošnji energije – ili, u novcu, 50 milijardi eura. Nešto manje od tog iznosa europske porezne obveznike košta zajed-nička poljoprivredna po-litika. Nakon intervencije parlamentaraca 20 posto je indikativni a ne obve-zujući cilj, što znači da su moguće realne uštede od oko 15 posto na razini ci-jele zajednice. Uštede će pojačati još neke direkti-ve, poput Ecodesigna (tek je u pripremi, bez pozna-tih rokova za raspravu) s novim energetskim stan-dardima, a kojima bi se zbroju ušteda dodalo još dva do tri posto. I ova će direktiva obvezivati Hr-vatsku s danom ulaska u EU. Brojni su njeni ele-menti već ugrađeni u do-

maće planove, zakone i praksu. Direktiva stupa na snagu 20 dana po objavi u Službenom listu EU-a, a članicama je na raspola-ganju godinu i pol dana za punu ugradnju u nacional-no zakonodavstvo.

Inovativno i pragmatičnoPovjerenik za energiju Günter Ottinger opisao je Direktivu “inovativnom” ali i “pragmatičnom”. Neke države članice nisu bile presretne prvim po-nuđenim prijedlozima te se iza službene scene do-gađalo prilično nateza-nja, na što su upozoravali “zeleni”. Prijedlog novog srednjoročnog proračuna EU-a izdvaja 20 milijar-di eura na ime poticanja energetske efikasnosti. Trošak po članicama bit će viši, do cilja bi treba-le potrošiti između 40 i 50 milijardi eura.

Računica iza Direk-tive nadalje ističe da će sustavne uštede smanji-ti kroničnu ovisnost EU-a o uvoznoj energiji na koju otpada 3,9 posto BDP-a. Spominje se i stvara-nje 400.000 novih radnih mjesta.

Mnoge su države, po-gotovo skandinavske, odavno prigrlile elemen-te Direktive o energet-skoj efikasnosti. Direkti-va, kao i svaki europski obvezujući akt, postav-lja najdonju granicu is-pod koje se ne smije ići. Na državama članicama je da odrede razmjere vla-stitih ambicija. Njemačka udruga industrijskih proi-

zvođača već je izračunala da su u idućih pet godina dostižne uštede od 25 po-sto energije, čime se au-tomatski povećava kon-kurentost domaćih tvrtki. Oslanjanje na obnovljive izvore energije odavno je promijenilo pejzaže Nje-mačke, s alejama vjetro-

elektrana po brežuljcima i neizbježnim solarnim panelima po krovovima. Njemačka je optirala za štednju zbrojem bezbroj sitnih koraka, od auto-matskog gašenja svjetala do štedljivih žarulja, izo-lacije, kombinacije pro-meta. Veliki britanski

lanac samoposluga Tes-co nije čekao eurozako-nodavce, prijelazom na LED rasvjetu uštedio je 30 posto na troškovima električne energije. Ova-kvi su primjeri redovno stizali do autora Direkti-ve, Europski parlament ih je zaista uvažio mada su

lobiji ipak obavili svoje, ostavivši manje obveza i državama i energetskim tvrtkama.

Na štetu potrošača?Štednja je svima u intere-su, nekima više: značajan element Direktive je ob-nova javnih zgrada u smi-slu energetske učinkovi-tosti, s donjom granicom od tri posto godišnje. Eu-ropska federacija građe-vinske industrije, sa 33 nacionalna člana u ovoj krovnoj organizaciji (uk-ljučujući i hrvatske pred-stavnike), toplo je pozdra-vila usvajanje Direktive, pogotovo zbog dugoroč-nih nacionalnih planova obnove zgrada. Federacija poziva vlade da ili zadrže ili uvedu snižene porezne stope te ponude različi-te vrste poreznih olakši-ca na sve radove pobolj-šanja energetskog profila objekata. Opet matemati-ka: na svaki euro uložen u energetsku efikasnost u državnu se blagajnu vra-ćaju četiri eura kroz pore-ze ili smanjenje izdavanja za nezaposlenost. Poda-tak je izvučen iz analize Njemačke razvojne ban-ke (KfW). Suprotno zago-vornicima Direktive, Eu-ropska udruga potrošača (BEUC) plaši se da će se cijena prilagodbe prebaciti na leđa potrošača. “Gube dvostruko, tvrtke će te-retiti njih, a istovremeno su tvrtkama dane slobod-ne ruke da dostignu ušte-de na način koji njima naj-više odgovara”, žalila se glavna direktorica BEUC-a Monique Goyens.

ENErgEtSka EfikaSNoSt koNačNo obvEzujuća

Milijarde troškova za milijarde uštedaPridržavanje Direktive o energetskoj efikasnosti trebalo bi donijeti sustavne uštede koje će smanjiti kroničnu ovisnost Eu-a o uvoznoj energiji - na nju otpada 3,9 posto bDP-a. Spominje se i stvaranje 400.000 novih radnih mjesta

Na svaki euro uložen

u energetsku efikasnost u

državnu bi se blagajnu trebala vratiti četiri eura

Direktiva o energetskoj efikasnosti u svom se finalnom obliku, skupa s aneksima, pro-teže na 115 stranica. Osnovne postavke su da pretpostavlja renoviranje javnih objekata, tri posto godišnje. Minimalno smanjenje dostave energije potrošačima za opskrbljivače je 1,5 posto godišnje. Države članice obvezane su složiti smjernice prema kojima bi se građevinarstvo do sredine stoljeća učinilo energetski efikasnim, što znači da su u kam-panju ušteda uključeni svi objekti, bez izuzetaka. Sve velike tvrtke moraju proći audit po-trošnje energije. Provjere počinju tri godine od dana stupanja na snagu Direktive, a audit se provodi svake četiri godine. Obveze su (do daljnjega?) pošteđene male i srednje tvrt-ke. Sve će članice EU-a do travnja iduće godine Europskoj komisiji na evaluaciju podastri-jeti nacionalne programe energetske efikasnosti skupa s procjenama koliko će i do kada uštedjeti. Europska komisija već je formirala tim od šestoro stručnjaka zadužen za pra-ćenje provedbe Direktive i pravno tumačenje njenih elemenata.

Već formiran tim za praćenje provedbe Direktive

za poticanje energetske efikasnosti

20 mlrd €( (u konačnici bi u istu svrhu trebale potrošiti članice Eu-a

po 40-50 mlrd €

20 Broj 3744, 17. rujna 2012.MERIDIJANI Privredni vjesnik

*vijesti

AA se povlači s linije za London“Optimalizacija dohodov-ne učinkovitosti” poslov-ni je postulat koji će iz zimskog reda izbrisati let Adria Airwaysa između Ljubljane i Londona. Uki-danjem još nekih linija dr-žavni zračni prijevoznik uspijeva povećavati kori-štenje putničke kabine što je i pridonijelo tome da AA završi polugodišnje poslovanje s približno mi-lijun eura “boljim rezulta-tom od planiranog”.

Maras s predstavnicima kineske bankeMinistar poduzetništva i obrta Gordan Maras sastao se s predstavnicima kine-ske EXIM banke, s kojima je razgovarao o uspostav-ljanju suradnje s HBOR-om. Kina planira u Srednju i Istočnu Europu investi-rati 10 milijardi dolara, a Maras je najavio da će EXIM banka biti zadužena za tehnički dio realizacije kredita, odnosno procjenu u koje projekte je isplativo ulagati. Kako javlja Ban-ka.hr, izaslanstvo kineske banke trebalo bi uskoro doći u Hrvatsku na sasta-nak s HBOR-om. “Nema smisla prezentirati, potreb-no je povući dio tog novca putem HBOR-a, što prije organizirati sastanak i pot-pisati sporazum”, kazao je ministar. Dio suradnje tre-bao bi se usmjeriti i prema malom i srednjem podu-zetništvu s povoljnom ka-matnom stopom od jedan posto, naglasio je.

Španjolci žale za pezetomNovo istraživanje pokazu-je kako čak svaki peti Špa-njolac želi da Španjolska

napusti euro i vrati se pe-

zeti. Pre-ma anke-ti koju je o b j a v i o

dnevnik El Pais, 21 posto

ispitanih radije bi se vrati-lo valuti koju su napustili prije 10 godina.

Ljiljana Lukić [email protected]

V lada Srbije usvo-jila je prošloga tjedna rebalans

proračuna za ovu godi-nu i prvi paket financijske konsolidacije, u kojem se na rashodovnoj strani smanjuju državni troško-vi kresanjem 130 parafi-skalnih nameta i jednom blagajnom za sve javne prihode, dok se na priho-dovnoj strani povećava opća stopa poreza na do-danu vrijednost (PDV) sa 18 na 20 posto od 1. stu-denoga ove godine.

Premijer Srbije Ivi-ca Dačić najavio je kako će predloženi rebalans za 2012. godinu, kao i paket od 12 zakona kojima će se uvesti red u javne finan-cije i spriječiti financij-ski kolaps države, donije-ti uštedu od milijardu eura i konsolidaciju javnih po-duzeća. Nužno je prvo zaustaviti daljnje propa-danje, a osnovno opre-djeljenje vlade je “da se ekonomska kriza koja je duboka, ali nije samo naša nego je i svjetska i ne bi trebala brinuti samo mi-

nistre nego i cijelu Srbiju, mora prevladati uz najma-nje moguće štete”.

Nema više mjesta za stezanje remenaPremijer je ocijenio kako “nema više mjesta za ste-zanje remena jer su pro-sječne plaće toliko niske da su najniže u regiji, pro-izvodnja pada, a tečaj je nestabilan”, pa jedino pre-ostaje drastično smanje-nje troškova prije svega brojnih agencija osnova-nih po uzoru na briselsku birokraciju. “Smanjit će se nameti građanima, a poticati razvoj industri-je i poljoprivrede jer bez pokretanja proizvodnje ne može biti izlaska iz krize, uz minimalno povećanje poreza i trošarina što će omogućiti funkcioniranje države”, kazao je Dačić.

Ministar financija i privrede Mlađan Dinkić izjavio je kako je mjera-ma predviđeno smanjenje konsolidiranog budžet-skog deficita sa sadašnjih 7,1 na 6,7 posto bruto do-maćeg proizvoda (BDP) do kraja godine, s ciljem da ga se već iduće godine svede na oko četiri posto,

ocjenjujući kako bi odla-ganje fiskalne konsolida-cije dovelo Srbiju za go-dinu ili dvije u situaciju sličnu onoj u Grčkoj. Do-dao je kako će ovaj pro-gram za zaustavljanje kri-ze, uz smanjenje deficita, značiti i smanjenje brzine rasta javnog duga koji će po inerciji rasti i u idućem razdoblju, kako bi se zau-stavio 2014. godine.

Dinkić je istaknuo kako je Srbija danas u izu-zetno teškoj situaciji, “jer je za pokrivanje prora-čunskog deficita i otpla-tu javnog duga ove godine potrebno rekordnih 4,4 mi-lijarde eura, dok se samo za plaćanje kamata troši tri puta više nego na cje-lokupan proračun namije-njen poljoprivredi”, i to u godini u kojoj će privre-da Srbije imati pad BDP-a između 0,5 i jedan posto. Ministar je ponovio kako je Srbija zainteresirana za novi sporazum s Međuna-rodnim monetarnim fon-dom koji bi mogao stupiti

na snagu s proračunom za 2013. godinu “ili kao di-rektna pomoć budžetu ili kao aranžman iz opreza”.

Naveo je kako će od 1. siječnja 2013. porez na dobit biti povećan sa 10 na 12 posto te da će od tada

biti uvedena i mogućnost za male i srednje tvrtke da PDV plate tek kada napla-te robu. Najavio je i kako će biti zadržana niža sto-pa PDV-a od osam posto na sve živežne namirni-ce, dok će plaće državnih činovnika i javnog sekto-ra (uz iznimke kao što su kontrolori leta, državni re-vizori...) biti limitirane na oko 1500 eura.

Prve analize nakon raspa-kiravanja paketa vladinih mjera koja je na polovini famoznih prvih 100 dana rada pokazale su, među-tim, da je i pored brzine kojom je donesen u teškoj situaciji, što je za svaku pohvalu, ovaj paket prilič-no male težine.

Stopa nezaposlenosti veća od 26 postoTočnije, da u ovoj fazi ne najavljuje dublje reforme sustava nego sitne rezove. To najbolje ilustrira naja-va da će u prvom valu biti ukinuto više od 30 agenci-ja i fondova, ali da držav-ni činovnici zaposleni u njima neće ostati bez po-sla nego će biti prebačeni u druga ministarstva i jav-na poduzeća jer je odluka vlade “da u krizi nema ot-puštanja”. To direktno do-vodi u pitanje bilo kakve uštede od te mjere, kao i njenu društvenu opravda-nost i ravnopravnost gra-đana. Naime, ljudi masov-no ostaju bez posla, zbog čega je u Srbiji stopa ne-zaposlenosti premašila 26 posto, a zaštićeni su samo oni kojima je poslodavac država.

Očito je da će pove-ćanje PDV-a biti udar na građane uz veće trošari-ne na cigarete (povećanje predviđeno za 1. siječnja 2013. bit će pomaknuto na 1. listopada ove godi-ne, dok će drugo poveća-nje biti 1. srpnja 2013. go-dine) i naftne derivate, što se teško može izbalansira-ti efektom od smanjenja i ukidanja brojnih taksi i parafiskalnih nameta.

Program financijske konsoLidacije nove srPske vLade

Srbija skresala 130 parafiskalnih nametasmanjit će se nameti građanima, a poticati razvoj industrije i poljoprivrede, uz minimalno povećanje poreza i trošarina što će omogućiti funkcioniranje države, kazao je premijer ivica dačić

od 1. siječnja 2013. bit će uvedena

mogućnost za male i srednje tvrtke da

Pdv plate tek kada naplate robu

Najveće olakšice osjetit će oko 300.000 poduzetnika i vlasnika malih poduzeća u Srbiji, koji već od početka li-stopada više neće morati plaćati 75 raznih naknada lo-kalnih i republičkih među kojima su “firmarine”, takse za isticanje reklama i vitrina, šumarine, takse za drža-nje muzičkih uređaja i priređivanje muzičkog programa u ugostiteljskim objektima...Olakšice se odnose i na vlasnike čamaca, sojenica, spla-vova i kućnih ljubimaca, a registracija vozila bit će već od 1. listopada jeftinija i jednostavnija jer će umjesto 12 uplatnica biti potrebna samo jedna.

Velike olakšice za male

povećava se stopa Pdv-a

sa 18 na 20%(za pokrivanje proračunskog deficita i javni dug u 2012.

4,4 mlrd € potrebno(


POGLED U SVIJET

dr. Uroš Dujšin

S vjetska je trgovina drastično smanje-na ove godine, a

ni izgledi joj nisu povolj-ni, upozorava Economist. OECD izvještava da je u drugom kvartalu 2012. u Velikoj Britaniji i Indiji smanjena za više od četi-ri posto, a u Rusiji i Juž-noj Africi više od osam posto. To su naročito loše vijesti za mjesta poput Singapura i Hong K o n -

ga koja su važna trgovač-ka središta. Otvorene ze-mlje eurozone poput Irske i Belgije su također u ve-likoj mjeri izložene. Oči-ti razlog tome je globalna privredna kriza. Budući da je izvoz prodaja stran-cima, on posustaje kada je kupovna moć mala. To znači da je trgovina često tijesno povezana s kreta-njem globalnog BDP-a. Stoga i struktura trgovi-ne određuje sudbinu po-jedinih zemalja. Nakon 2011., uvoz u stagnan-tni EU smanjen je za 4,5 posto, dok je na bogatom Bliskom istoku porastao za 7,4 posto.

Rast trgovine veći od BDP-aKada bi globalna privre-da bila jedina odrednica trgovine, povećanje svjet-ske proizvodnje automat-ski bi se pretočilo u pove-ćanje trgovine. Tako MMF smatra da će u 2013. tr-

govina porasti za 5,1 po-sto zahvaljujući oporavku privrede. No ta predviđa-nja pretpostavljaju da će opuštenija politika u euro-zoni i tržištima u usponu biti uspješna. Ne bude li tako, trgovina i rast bi tre-bali biti skromniji. Najno-viji podaci o pomorskom prijevozu daju malo nade za brz oporavak. U godi-ni do srpnja volumen kon-tejnerskog prijevoza pao je za 13,2 posto. K tome, trgovina ne prati točno privredne cikluse. U po-sljednje vrijeme trgovina

je rasla brže od BDP-a, i od 1996. do 2008. porasla sa 22 na 33 posto BDP-a. Ove je godine taj pad bio izraženiji nego onaj svjet-ske trgovine, što prikazu-je da su u igri drugi faktori

osim globalnog rasta. Je-dan kandidat je smanjena raspoloživost financijskih izvora. Poduzeća koja po-sluju na međunarodnoj ra-zini veoma se oslanjaju na banke. Kada izvoznik jed-nom kupi sirovine i dru-ge inpute, mora proizvesti robu prije no što je izve-ze u inozemstvo. On je može isporučiti finalnom kupcu prije no što naplati robu. To stvara veliki raz-mak između nastanka troš-kova i prijama prihoda što

se premošćuje kratkotraj-nim komercijalnim kredi-tima. Značajni financijeri trgovine su europske ban-ke. Prema nedavnoj anali-zi Svjetske banke, velike banke eurozone su u 2011. financirale 36 posto svjet-skih komercijalnih kredita. Samo su francuske i špa-njolske banke odobrile 40 posto komercijalnih kre-dita u Latinskoj Americi i Aziji. No banke iz eurozo-ne su, prema J.F. Lamber-tu iz međunarodne banke HSBC, smanjivale svo-je poslovanje u financira-nju trgovine. Jedan razlog tome je taj što se među-narodna trgovina odvija u dolarima, dok rizični za-jmodavci iz eurozone sve teže dolaze do dolarskih sredstava.

Trgovinu usporava i protekcionizamDrugi je taj što su mnogi zajmodavci pod pritiskom da koncentriraju svoje po-slovanje na domaća trži-šta. Banke poput HSBC-a mogu pokupiti ostatke od odlazećih Europljana. Ja-panske banke, kao i lokal-ne banke u Kini i Brazilu, također nastoje popuniti praznine. No vjerojatno je da će sredstava za financi-ranje trgovine biti manje no ranije.

Na usporavanje trgo-vine djeluje i porast pro-tekcionizma. U početnim fazama ove krize izgleda-lo je da se svijet ne treba bojati ponavljanja greša-ka iz 1930-ih. No broj tr-govinskih sporova dosti-gao je razinu koja postaje zabrinjavajuća. Argenti-na je uključena u niz spo-rova; Amerika, Indija i Kina svađaju se oko trgo-vanja čelikom. Brazil je najavio povećanje carina na 100 proizvoda. Stoga Jagdish Bhagwati sa Sve-učilišta Columbia smatra da je rizik od slabljenja opredjeljenja velik, naro-čito onda kada birači kre-nu na birališta.

Broj trgovinskih sporova dostigao je razinu koja počinje biti zabrinjavajuća

Trgovina, rast i kriza

Boris Odorčić [email protected]

K ad je u pitanju plaćanje, grčki su potrošači naj-

manje pouzdani u uspo-redbi s drugim europskim zemljama, jer samo 69,5 posto njih plaća svoje ra-čune na vrijeme. Za razli-ku od Grka, rumunjski po-trošači su najpouzdaniji. Naime, njih čak 92,2 po-sto svoja dugovanja pod-miruju u propisanom roku, te se tako nalaze na prvom

mjestu po urednosti plaća-nja, ispred ruskih (90 po-sto) i njemačkih (82,4 po-sto) potrošača, pokazuje EOS istraživanje Navike plaćanja u Europi, koje je peti put za redom u 2012. provela međunarodna agencija Ipsos.

Istraživanje, koje je provedeno u Velikoj Bri-taniji, Španjolskoj, Grč-koj, Rumunjskoj, Rusi-

ji, Slovačkoj, Bugarskoj, Poljskoj, Belgiji te Nje-mačkoj, otkriva kako kor-porativni klijenti uobi-čajeno podmiruju svoja dugovanja tek nakon što je prošlo dospijeće pla-ćanja. Međutim, prosječ-ni podaci iz svih zemalja pokazuju kako je čak 78,4 posto računa u B2C (Bu-siness to Consumer) sek-toru plaćeno na vrijeme, u usporedbi sa 71,2 posto u B2B (Business to Busi-ness) sektoru. Istočna Eu-ropa sa 74,6 posto računa plaćenih na vrijeme poka-zala je nešto bolje navi-ke u plaćanju od Zapadne Europe, gdje je 72,1 posto svih računa plaćeno prije dospijeća.

Dugovanja i nelikvidnostPrema provedenom istra-živanju, postotak dugova je porastao u odnosu na prethodnu godinu u svim zemljama osim u Španjol-skoj. U prosjeku, zapad-noeuropske tvrtke otpi-suju 3,1 posto dugova, a u 2011. godini bilo je ot-pisano 2,4 posto dugova. Prosječan broj otpisanih dugova u Istočnoj Euro-pi je 5,8 posto, dok je u 2011. bio 2,8 posto.

Istraživanje je također pokazalo različite pristu-

pe u upravljanju potraži-vanjima. Naime, u Zapad-noj Europi čak 60,9 posto ispitanih tvrtki u podrš-ci naplate koriste vanj-ske stručnjake uspoređu-jući sa samo 46,2 posto u Istočnoj Europi. Sve ispi-tane tvrtke diljem Euro-pe smatraju kako će po-tražnja za profesionalnim upravljanjem potraživa-njima i rizicima ostati ista ili će porasti.

Diljem Europe ispita-ne tvrtke, njih oko 2200, jednoglasno se slažu kako opća ekonomsko-gospo-darska situacija ima zna-čajan utjecaj na navike u plaćanju. Štoviše, kao glavni razlog neredovitih plaćanja naveli su preveli-ka dugovanja i privreme-nu nelikvidnost. Ovakav stav zadržali su i u svo-jim predviđanjima za bu-dućnost. Tvrtke iz goto-vo svih ispitanih zemalja očekuju kako će navike u plaćanju ostati iste ili će se poboljšati u iduće dvi-je godine. Međutim, tvrt-ke u Grčkoj, Belgiji i Špa-njolskoj su pesimistične u svojim prognozama. Dru-gim riječima, grčke oče-kuju općenito pogoršanje u plaćanju, dok belgijske strepe od pogoršanja u B2C, a španjolske u B2B sektoru.

EOS iSTRaživanjE

Europa otpisuje dugoveIstočna Europa sa 74,6 posto računa plaćenih na vrijeme pokazala je nešto bolje navike u plaćanju od Zapadne Europe, gdje je 72,1 posto svih računa plaćeno prije dospijeća

Na prvom mjestu po urednosti plaćanja

su rumunjski potrošači: 92,2 posto njih svoja

dugovanja podmiruju u roku

u podršci naplate koriste vanjske stručnjake

60,9% tvrtki(

22 Broj 3744, 17. rujna 2012.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

*vijesti

EP BIH – proizvodnja struje iznad planaElektroprivreda BiH na-kon ostvarene dobiti od šest milijuna konvertibil-nih maraka u prvom polu-godištu i unatoč izuzetno lošim hidrološkim prilika-ma nastavila je u srpnju i kolovozu s uspješnim po-slovanjem te proizvela više električne energije od planiranih količina. Pro-izvodnja struje u srpnju povećana je za 11,3 posto, a u kolovozu za 19 posto u odnosu na plan. EP BiH za razliku od druge dvi-je elektroprivrede u BiH, one u Republici Srpskoj i EP-a Herceg-Bosne, jedi-na posluje bez gubitaka.

Obeštećeno 49 tvrtki podizvođača SCT-aSporazumom o nagod-bi 49 građevinskih i dru-gih tvrtki koje su bili po-dizvođači bankrotiranog ljubljanskog SCT-a na pr-voj dionici sarajevske za-obilaznice Jošanica-Buti-la, nakon što su se odrekle zateznih kamata, namirile su potraživanja od 3,7 mi-lijuna maraka. Pet kompa-nija koje nisu sudjelovale u ovoj medijaciji obešte-ćeno je za 3,1 milijun KM čime je riješen spor o uku-pnom dugovanju SCT-a od oko sedam miliju-

na maraka. Novac je osi-guran iz bankovnog jam-stva SCT-a od oko sedam milijuna eura. No, čak 54 podizvođača iz BiH ugo-vor nisu sklopila direktno sa SCT-om, nego s loka-nom tvrtkom-kćeri te slo-venske kompanije, osno-vanom i registriranom s osnivačkim kapitalom od samo 2000 maraka.

Srbija odbila vratiti 6,3 milijuna dolara BiH kompanijamaUstavni sud Srbije odba-cio je tri žalbe koje je Fe-deracija BiH podnijela na presude o nepriznavanju prijeratnih potraživanja kompanija namjenske pro-izvodnje iz BiH za izvoz naoružanja i vojne opre-me u vrijednosti oko 6,3 milijuna dolara. Ovu vi-jest prenose mediji u Sara-jevu na osnovi informaci-ja dobivenih u Direkciji za pasivnu podbilancu FBiH. Kako im je priopćeno, Fe-deracija BiH neće odustati od ovih sredstava i potraži-vanja najavljuju pred me-đunarodnom arbitražom.

Zdravko Latal [email protected]

S amo 24 sata prije zadanog roka par-lamenti dvaju en-

titeta u Bosni i Hercego-vini usvojili su rebalanse proračuna kojim su se ob-vezali na drastičnu šted-nju kako bi mogli s Me-đunarodnim monetarnim fondom potpisati ugovor o IV. stand-by aranžmanu nešto većem od 800 mili-juna konvertibilnih mara-ka. Potkraj rujna MMF će donijeti konačnu odluku, ali sve ukazuje na to da će entitetski budžeti do-biti nužnu financijsku in-fuziju. U suprotnom, op-ćine, županije i entiteti našli bi se u bezizlaznoj situaciji, izjavio je medi-jima predsjedavajući Vi-jeća ministara BiH Vje-koslav Bevanda. Iako je u parlamentarnim raspra-vama bilo mišljenja da ze-mlji i nije potrebno novo zaduženje kod MMF-a, entitetske vlade su pri-jedloge obrazložile ne-ophodnim smanjenjem fiskalnog deficita i una-pređenjem srednjoročne fiskalne održivosti, jer će većina novca MMF-a biti dostupna iduće godine. Ono što nije javno priop-ćeno, ali je svima pozna-to jest to da će se novcem

novog stand-by aranžma-na dobrim dijelom osigu-rati isplata ranije dobive-nih kredita od MMF-a.

Svi odahnuliNakon usvajanja rebalan-sa proračuna svi su odah-nuli, i aktualna vlast, ali i oporba, koja je nemilosrd-no kritizirala to što su vla-

de predložile a parlamenti usvojili drastičnu štednju na račun najsiromašni-jih ili onih koji su najvi-še stradali u dugotrajnoj suši i bezbrojnim požari-ma, i to dvadesetak dana prije lokalnih izbora 7. li-stopada. No, što se moralo učiniti, učinjeno je. U Fe-deraciji BiH najžešći pro-tivnici rebalansa proraču-na bili su poljoprivrednici jer su im poticaji za 2012. godinu od 40 milijuna sre-zani za 10 milijuna KM, i to u vrijeme kad im je sva-ka marka nužna kako bi koliko-toliko sanirali šte-te od nezapamćene suše, proljetnih mrazeva, snje-gova, a zatim poplava. U znak upozorenja pred za-sjedanje dvaju domova

parlamenta FBiH poljo-privrednici su nakratko blokirali neke ceste i gra-nične prijelaze, a u tome su im se pridružili i neza-dovoljni poljoprivrednici srpskog entiteta. Ogorče-ni poljoprivrednici reba-lansima dvaju budžeta za-prijetili su radikalnijim mjerama narednih dana. Na pitanje kojim, odgovo-reno je - vidjet ćete. Opor-ba u Narodnoj skupštini RS-a oštro je napala ak-tualnu vlast zbog toga što je proračun smanjen za 15 milijuna KM, dok su isto-dobno dotacije crkvi po-većane sa 300.000 na pet milijuna KM, te dok je nekim (svojim) medijima vlada RS-a povećala dota-ciju na 1,5 milijuna KM te sredstva za reprezentaciju vladajućoj strukturi.

Golem uvoz hraneJe li novo zaduživanje kod MMF-a bilo neop-hodno i je li se tim činom zemlja svrstala u društvo prezaduženih? Na ova pi-tanja ekonomski stručnja-ci tvrde da BiH nije pre-zadužena, ali ne voljom svojih vlasti, nego među-narodnih financijera koji joj pozajmljuju samo ono-liko novca koliko može vratiti.

Još jedno pitanje po-stavljalo se uoči rasprave o rebalansima, a to je je li

se recesija vratila u BiH te je li povratak recesije bio još jedan - možda najoz-biljniji - razlog za traže-nje pomoći MMF-a. Gu-verner Centralne banke BiH Kemal Kozarić smatra kako je zemlja na putu prema novoj recesiji, ali i da će se točna ocje-na moći dati nakon trećeg kvartala, dakle nakon ruj-na. “Ako se nastave dosa-dašnji negativni trendovi, mi smo u recesiji”, rekao je Kozarić. Naime, treba-ju proći dva kvartalna raz-doblja s negativnim tren-dovima i onda će biti i službeno potvrđeno da je BiH u recesiji. Na odgo-vor se neće morati dugo čekati. Zbog suše, poža-ra, proljetnih poplava i drugih nepogoda stanje u poljoprivredi je katastro-falno. Kako bi se stanov-ništvo prehranilo, a BiH i u najpovoljnijim uvjetima nije mogla vlastitom pro-izvodnjom prehraniti sta-novništvo, ove godine će se na uvoz hrane utroši-ti dvije milijarde KM. In-dustrijska proizvodnja za-redom bilježi negativne trendove, u sedam mje-seci za minus 6,5 posto. Izvoz iz mjeseca u mjesec pada, a trgovinska razmje-na s inozemstvom bilježi sve veći debalans koji je za sedam mjeseci dosegao 4,1 milijardu KM.

Bosna i Hercegovina: recesija opet kuca na vrata

MMF kao prva pomoć ekonomski stručnjaci tvrde da BiH nije prezadužena, ali ne voljom svojih vlasti, nego međunarodnih financijera koji joj pozajmljuju samo onoliko novca koliko može vratiti

rebalansima proračuna entiteti u BiH obvezali su

se na drastičnu štednju

trebao bi iznositi novi stand-by aranžman s MMF-om

oko 800 mil KM(

Sarajevski Energoinvest jedina je kompanija iz Federacije BiH koja je naplatila svoja potra-živanja u Libiji od oko 11,5 milijuna eura, na-stala prekidom radova zbog ratnih događanja, te se ponovno vratila na libijsko tržište.

Postoje informacije da je i jedna tvrtka iz srpskog entiteta Federacije BiH

uspjela naplatiti dug. Ina-če, ukupna potraživanja kompanija iz BiH u Libiji procjenjuju se na 110 mili-juna eura. U Libiji je ostalo opreme bosanskohercego-vačkih kompanija u vrijed-nosti 15,2 milijuna eura, materijala za 8,4 milijuna eura, a zaduženost kod ba-naka, povezana s poslovi-ma u toj zemlji, iznosi 7,7 milijuna eura. Za sada je u Libiji samo Energoinvest nastavio raditi na ranije dobivenim poslovima, ali i na nekim novima. Iz kom-panije napominju kako u Libiji sada, iz sigurnosnih razloga, posluju isključivo s lokalnom radnom sna-gom. (Z.L.)

ipak je Moguće

Energoinvest naplatio u Libiji 11,5 milijuna eura


*vijesti

Pet godina zatvora privatizantu MerkuraPrva zatvorska kazna za makinacije unutar me-nadžerskog preuzimanja tvrtki presuđena je Bine-tu Kordežu, uglednom pri-vredniku kojeg je cehov-sko udruženje Manager svojedobno proglasilo di-rektorom godine u Slove-niji. Okružni sud u Lju-bljani osudio je bivšeg direktora kranjskog Mer-kura na pet godina zatvora i oduzimanje protupravno stečene koristi od dva mili-juna eura. Kordež nije osu-đen zbog tajkunizacije. Pao je kasnije s financijskog “ringlšpila” što ga je za-vrtio kada zbog krize nije više mogao vraćati kredite pa se domislio preprodaji robne kuće Primskovo tvrt-ki Merfin preko koje je išlo cijelo preuzimanje. Merfin je odmah robnu kuću pro-dao tvrtki Kongrad Igem u Koruškoj, a ona je “vrati-la dijete materi” u Kranj po cijeni koja je za devet mi-lijuna eura premašila po-četnu transakcijsku cijenu. Analizom e-pošte krimina-listi su dokazali da je pre-prodajna vrtnja bila Korde-ževa zamisao.

Nastavak stečajeva U prvih osam mjeseci u stečaju je završilo 369 slovenskih tvrtki i 51 sa-mostalni poduzetnik. Svi zajedno krajem prošle go-

dine imali su obveza u vi-sini od 1,6 milijardi eura. I ove godine nastavlja se serija stečajeva u građevi-narstvu. Nestali su Primor-je, Kraški zidar, Gramiz iz Kočevja i GP Bežigrad. U stečajnoj povorci našle su se i brojne tvrtke iz djelat-nosti prerade drva i indu-strije namještaja. Primor-je iz Ajdovščine povuklo je u stečajni ponor i mje-snog istoimenog nogomet-nog prvoligaša. Nestao je i škofjeloški rukomet-ni klub Merkur. Njega je ostavio na cjedilu dugogo-dišnji mecena istog imena.

Franjo Kiseljak [email protected]

S ve što prolazi vla-da Janeza Janše zbog politikant-

skog štetovanja prethod-noj vladi Boruta Pahora, moglo bi se dogoditi i hr-vatskoj političkoj oporbi koja u osam mjeseci pari-ranja aktualnoj vlasti nije izrekla niti jedno stajali-šte kojim bi pokazala da realno promišlja o teškom stanju u Hrvatskoj te da je sposobna ponuditi alter-nativna rješenja za barem dio onog stanja kojim nije zadovoljna. Okosnica slo-venske vlade u prvom Jan-šinom mandatu – Sloven-ska demokratska stranka i njeni koalicijski sateliti – osim što su 2011. godi-ne minirali prijeko potreb-nu mirovinsku reformu, povukli su i ručnu koč-nicu u preslagivanju rad-nog zakonodavstva. Nisu to učinili zato da bi zašti-tili umirovljenike i radni-ke. Mirovinska reforma i radno zakonodavstvo doš-li su Janši kao naručen alat za završno potkopavanje Boruta Pahora koji je i pao prije nego što je započeo četvrtu godinu mandata.

Pad ugleda na svjetskom financijskom tržištuKljučne reformske pro-mjene zbog kojih je pao Borut Pahor, nova vlada Janeza Janše danas nudi sadržajno u obliku zbog kojeg bi se aktualnog pre-mijera i ključne reformske ministre moglo progla-siti plagijatorima. U no-vim rješenjima nema ništa novo. Nije ni moglo biti

novotarija, pogotovo ta-kvih koje bi se dopale jav-nosti. Demografsku sliku prekrivaju sve tamniji to-novi. Sve je manje onih koji rade, a sve više umi-rovljenika. Samo lanjski neuspjeli pokušaj miro-vinske reforme stvorio je 15.000 novih umirovljeni-ka. Ljudi racionalno pro-suđuju. Prilike se pogor-šavaju – bježi u mirovinu!

Politička opsada pret-hodne vlade bila je za Slo-veniju vrlo skupa operacija.

Z a -m j e -na loše, prema općem uvjerenju, još go-rom vladom, zaljuljala je politički kredibilitet Slo-venije, još više njen ugled na svjetskom financijskom tržištu. Vodeći ekonomisti već su izračunali da opor-tunitetni troškovi odgo-đene reforme premašuju jedan posto BDP-a na go-dišnjoj razini. Sve je gore nego što je bilo, pa Janez Janša žuri provesti refor-

me i to one zbog ko-jih su njegovi stranački

prvoborci lani dizali bira-če na referendumsku po-bunu.

Majstor za dramske zapleteJanša kao majstor za dramske zaplete svu po-litičku pozornost trenu-tačno nastoji preusmjeriti na uvođenje zlatnog fi-skalnog pravila u sloven-ski ustav. U tom pokušaju izveo je i riskantan politič-

ki potez. Progovorio je o posljedicama koje će usli-jediti u slučaju da ne uspije ugradnja fiskalnog pravila u ustav. U listopadu, rekao je Janša, Slovenija neće moći ispunjavati svoje fi-nancijske obveze. “Sredi-nom sljedeće godine mora-mo odjednom platiti dvije milijarde eura dugova i ka-mata. To će biti nemoguće ako na jesen ne prihvati-mo nužne mjere”, prenosi njegove riječi Die Presse. Izjavu koja je bila nami-jenjena discipliniranju do-maće javnosti prenijela je većina svjetskih glasila kao “nailazak još jednog EU pacijenta”.

Oporbena stranka PS Zorana Jankovića odmah je zatražila parlamentar-nu raspravu o nepromi-šljenim i štetnim izjava-ma premijera Janše. Je li Janša preuzeo ulogu gro-mobrana da bijes građa-na ne bi treskao u vla-dajući SDS i njegovo kompromitirajuće ruše-nje reformi i to onih koje sada treba provesti u još težim okolnostima i s još drastičnijim rješenji-ma – pokazat će izvan-redna sjednica parlamen-ta. Mali su izgledi da to bude produbljena raspra-va o krizi, gospodarstvu i javnim financijama. Umjesto toga realno va-lja očekivati još jedno hvatanje za guše.

KRIZA U SLOVENIJI

Visoka cijena rušenja Boruta PahoraKljučne reformske promjene zbog kojih je pao Borut Pahor, nova vlada Janeza Janše danas nudi sadržajno u obliku zbog kojeg bi ih se moglo proglasiti plagijatorima. U novim rješenjima nema ništa novo, a troškovi odgođenih reformi na godišnjoj razini premašuju vrijednost jedan posto BDP-a

Samo lanjski neuspjeli pokušaj mirovinske reforme stvorio je 15.000 novih umirovljenika

U pregovore o nužnim reformama socijalni partneri ulaze s problematičnom legitimno-šću. Politička elita, naime, prokockala je ugled nepotrebnom ideologizacijom društva, a prije svega nesposobnošću u provedbi nužnih ekonomskih mjera. Velike poslodavce izravno se optužuje da su se pokazali nesposobnim upravljačima i lošim vlasnicima ka-pitala. Više nego razvoj zanimala su ih tajkunska preuzimanja, financijske malverzaci-je te isisavanje poduzeća. Zabrinjavajuće je dug popis poduzeća koja su uništavala rad-ništvo neplaćanjem doprinosa i plaća, a državu utajom i neplaćanjem poreza. S takvim imidžem teško će poslodavci zahtijevati veću liberalizaciju socijale i sustava zapošljava-nja. Povjerenje javnosti dijelom su prokockali i sindikati. Nepristrani promatrači uvjere-ni su da su sindikati otišli predaleko s referendumima čime su državu nasukali na sprud operativne nesposobnosti. Osim toga pokazali su i sklonost trgovanju ispod stola na šte-tu društvenih skupina iz tuđe interesne sfere. To su svakako loša polazišta za povratak izgubljene kredibilnosti.

Socijalno partnerstvo: u potrazi za izgubljenom kredibilnošću

trebao bi iznositi novi stand-by aranžman s MMF-om

Sredinom sljedeće godine moramo odjednom platiti dvije milijarde eura dugova i kamata. To će biti nemoguće ako na jesen ne prihvatimo nužne mjere.

Janez Janša, slovenski premijer (Die Presse)

24 Broj 3744, 17. rujna 2012.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

U turizmu više novih djelatnikaU Hrvatskoj je u sedam ovogodišnjih mjeseci u tu-rizmu registrirano 14.700 novozaposlenih djelatnika što je 10 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema podacima Hrvat-skog zavoda za zapošlja-vanje (HZZ) te su oso-be činile gotovo 57 posto udjela u ukupnom broju novozaposlenih u našoj zemlji. Broj zaposlenih sezonskih djelatnika u tu-rističkom sektoru u sedam mjeseci ove godine izno-sio je 10.400 osoba ili 11 posto više nego 2011.

Istra, Dubrovnik i otoci najzanimljiviji turistimaTuristička tvrtka Uniline ove je godine najveći broj aranžmana za ljetni od-mor u Hrvatskoj prodala na tržištima Austrije, Slo-venije, Njemačke, zema-lja Beneluksa, Italije i naše zemlje. Najpopularnije de-stinacije za odmor bile su Poreč, Rab, Mali Lošinj, Dubrovnik i Umag. Pro-matrajući prema pojedi-nim tržištima, Talijani su za odmor najradije bira-li Poreč, Umag i Mali Lo-šinj i to, u prosjeku, naj-više u hotelima s dvije ili tri zvjezdice ili turističkim naseljima s tri zvjezdice. Turisti su u hrvatskim lje-tovalištima u prosjeku bo-ravili sedam dana.

Festival soli u NinuPrvi Festival soli održan je proteklog tjedna u Ninu u organizaciji Solane Nin. Posjetiteljima je pružen jedinstven doživljaj noć-ne berbe soli, a u sklopu Festivala održane su kuli-narske i radionice prirod-ne kozmetike.

Sanja Plješa [email protected]

Z agrepčani i njiho-vi gosti od ovoga se mjeseca mogu

upoznati s jednim sasvim drukčijim Zagrebom. Tu-ristička agencija Zdenac života u suradnji s Ka-zališnom družinom Don Hihot osmislila je Pute-ni put Zagreba, zabav-no-turistički program uz tematski razgled grada. Program će se održavati petkom tijekom cijele go-dine, osim u slučaju kiše

ili većeg snijega. Mjesto okupljanja zainteresiranih posjetitelja je ispred trgo-vine Varteks na Trgu bana Jelačića.

“Ideja za takav pro-gram došla je sasvim slu-čajno. Čula sam da je

jedna studentica na vele-učilištu Vern napisala se-minar na temu ‘Puteni Zagreb’ i to me zaintrigi-ralo te sam počela istra-živati nepoznatu stranu našega grada. Ubrzo je zagrebačka Turistička za-jednica objavila natječaj za prijavu kulturno-turi-stičkih programa, pa sam prijavila svoj idejni pro-jekt. Oni su ga prihvatili, što me pomalo iznenadilo zbog tematike, ali ujedno i dalo poticaj da nastavim daljnji rad na usavršava-

nju te tematske ture”, re-kla je Tatjana Kotrulja, direktorica Zdenca ži-vota.

Tematski programi postaju trendTematsku turu vodi ko-stimirana glumica Pe-tra Težak, koja kao zano-sna prostitutka Margarita vodi goste nekadašnjim putevima čulnih užita-ka. Ona oživljava skri-vene trenutke i događaje, prepričavajući doživlja-je s kraja 19. i početka

20. stoljeća. Posjetitelje mami sočnim tračevima iz života noćnih dama. Tura Puteni put Zagreba namijenjena je starijima od 16 godina.

Takvi posebni, neobič-ni tematski programi pola-ko postaju trend u Hrvat-skoj i Europi, a zagrebačka Turistička zajednica inten-zivnije djeluje na osmišlja-vanju takvih programa u suradnji s turističkim agen-cijama. Turistička agencija Zdenac života prati svjet-ske trendove u turističkoj

ponudi, ali im još uvijek nedostaju partneri za jav-no-privatno partnerstvo u stvaranju takve ponude.

“Turističke zajednice rade programe, ali često u njih ne uključuju turistič-ke agencije. S druge stra-ne, zagrebačka Turistička zajednica dobro surađuje s nama i zadovoljni smo ta-kvim partnerstvom”, ista-knula je Tatjana Kotrulja. Kao dobar primjer surad-nje agencija i turističkih zajednica navela je grad Kopenhagen.

Tvrtka Visa i ove je go-dine provela godišnje istraživanje o navika-ma turista i turističkim trendovima u Hrvat-skoj. Istraživanje je tije-kom kolovoza provedeno u Zagrebu, Zadru, Spli-tu i Dubrovniku, a obu-hvaćeno je 200 ispitani-ka u dobi između 19 i 55+ godina. Od ukupnog bro-ja ispitanika 93 posto njih za ovogodišnji ljetni od-

mor štedjelo je do godinu dana. Iako su turisti mo-rali dulje vrijeme štedjeti za godišnji odmor, dnev-na potrošnja je ipak osta-la na razini prošle godine. Tako je 40 posto ispitani-ka potrošilo isti iznos kao i lani, a 27 posto njih pla-niralo je potrošiti i više nego 2011. Istraživanje je pokazalo i da žene i osobe mlađe od 30 godina tro-še manje od ostalih. Ve-

ćina ispitanika Hrvatsku ne smatra skupljom u od-nosu na druge mediteran-ske zemlje. Plaćanje plat-nim karticama za hranu i zabavu u ovoj je godini blago poraslo u odnosu na lani. Polovina stranih po-sjetitelja u našu je zemlju došla zrakoplovom. Za-nimljiva je i činjenica da je trećina ispitanika odlu-čila posjetiti Hrvatsku na temelju preporuke člana

obitelji ili prijatelja. Istra-živanje je pokazalo kako čak 71 posto turista u našu zemlju dolazi u vlastitom aranžmanu, dok ih 23 po-sto dolazi preko turistič-

kih agencija. Od ukupnog broja ispitanih inozemnih turista, njih 29 posto na-glasilo je kako na odmo-ru u Hrvatskoj ostaju do tri tjedna. Zanimljivo je i kako je čak polovina ino-zemnih turista hrvatsku shopping ponudu ocijeni-la dobrom, trećina ponudu smatra prosječnom, a 10 posto turista smatra da je shopping ponuda u Hrvat-skoj siromašna. (S.P.)

Razvitak Selektivnih oblika tuRiStičke Ponude: Puteni Put zagReba

viSa iStRaživanje o navikama tuRiSta

nova turistička ponuda: slatke tajne zagrebačkih bordela

Dnevna turistička potrošnja na lanjskoj razini

tematsku turu vodi kostimirana glumica Petra težak, koja kao zanosna prostitutka margarita iz nekih davnih vremena vodi goste nekadašnjim putevima čulnih užitaka

turističke zajednice rade programe,

ali često u njih ne uključuju turističke

agencije, kaže kotrulja

Prvo javno bludilište u Zagrebu je, inspirirana velikom posjećenošću gradskih kupališta, otvorila poduzetna Roža Aranjoš. Ona i njezin suprug Vilim otkupili su do-trajalu Petrovu kupelj i tu otvorili prvo zagrebačko bludi-lište. Vlasnica “koncesije za ženske poslove”, madame Aranjoš bila je jedna od desetak vlasnika otmjenih bludi-lišta u centru grada. “Najstariji zanat” dodatno je uređen nakon što je gradonačelnik 1899. dao objaviti i tzv. Blu-dilišni pravilnik, po kojemu se, kroz čak 31 članak, točno određivalo tko u bludilištu smije raditi.Sačuvani su podaci o tome da je u Zagrebu 1907. godi-ne bilo registrirano 46 bludnica. Svaka od njih morala je imati iskaznicu s fotografijom, a imale su i obvezu otići jednom mjesečno na liječnički pregled. One pak koje su se tim poslom bavile bez registriranog obrta i iskaznice, bivale bi uhićene i protjerane iz grada.

Bez iskaznice – nema bludničenja!

registrirano u zagrebu 1907. godine objavljen “bludilišni pravilnik”

46 bludnica 1899. ((

25Broj 3744, 17. rujna 2012. HRWWWATSKAwww.privredni.hr


P rocedura prijave pacijenata na spe-cijalističke i dija-

gnostičke preglede odne-davno je znatno olakšana zahvaljujući projektu e-Naručivanje.

Riječ je, naime, o su-stavu koji je za Mini-

s t a r s t v o zdravlja i Hrvatski zavod z a

zdravstveno osiguranje izradila najveća hrvat-ska softverska tvrtka IN2 i koji liječnicima u pri-marnoj zaštiti omogu-ćuje prijavu pacije-nata na postupke u bolnicama putem računala. Pro-jekt e-Naručivanje

nadovezuje se na nedav-no pokrenuti IN2 sustav

e-Liste čeka-nja. Liječnik

u dogovoru s pacijen-tom može i z a b r a t i pregled u onoj bol-

nici u kojoj je čekanje najkraće, što se može do-znati upravo usporedbom listi čekanja. Valja nagla-siti kako sustav onemogu-ćuje istovremenu prijavu pacijenta u više bolnica, čime se sprečava umjetno povećanje listi.

Tek poneki prigovorAplikacija e-Naručiva-

nje trenutačno pove-zuje sve ordinacije primarne zaštite u Hr-vatskoj s četiri bolni-ce u Ličko-senjskoj i Karlovačkoj župani-ji. Sustav bi u cije-loj Hrvatskoj tre-bao u potpunosti proraditi do 15. studenoga dinami-

kom koju odre-đuje Ministar-stvo zdravlja i HZZO.

Branka Lasić, direk-torica Sektora zdravstva u tvrtki IN2, kaže kako je ukupno ulaganje u razvoj aplikacije poslovna tajna, no ističe da su prve reak-cije pacijenata i bolnica vrlo pozitivne. Aplikacija im donosi značajnu ušte-du vremena, a to su potvr-dili i liječnici obiteljske medicine, zanemari li se poneki prigovor oko do-datnog administrativnog posla i vremena potroše-nog na razgovor s paci-jentom o izboru bolnice. Branka Lasić dodaje i da je iznenađena odazivom u dvije spomenute županije, gdje je više od 80 posto li-ječnika obiteljske medici-ne počelo koristiti sustav. “E-Liste i e-Naručiva-nje trenutačno se provo-de kao pilot-projekti, do kraja godine će se uključi-

ti sve bolnice, a broj obu-hvaćenih medicinskih po-stupaka 2013. godine će se povećati na oko 2000. Planira se nadogradnja projekta povezivanjem s e-Uputnicama, a razmi-

šlja se i o nadogradnji ko-munikacije s pacijentima u vidu slanja raznih oba-vijesti vezanih uz pregled. U svijetu se koriste slič-ni proizvodi, što na regio-nalnoj, što na nacionalnoj razini. Dakle, ovo sigur-no ima izvozni potenci-jal”, zaključuje Branka Lasić.


Računalstvo u obla-ku, o kojem se prije de-setak godina govorilo s nevjericom, zauzima sve značajnije mjesto u području informacij-sko-komunikacijskih tehnologija. “Do kraja desetljeća gotovo 50 po-sto IT usluga koje će ko-ristiti privatni i javni sek-tor bit će isporučene kroz računalni oblak”, istaknuo je Boris Bauk, direktor tvrtke Hewlett-Packard Hrvatska, na šestoj Com-

bis konferenciji Vizija. Budućnost. Tehnologija., koja se održala prošlog

tjedna u Opatiji. “Poten-cijal pristupanja uslugama s bilo kojeg mjesta otvara bezgranične mogućnosti”, dodao je Bauk na tom tra-dicionalnom regionalnom

okupljanju ICT stručnjaka koje organizira sistem in-tegrator Combis. Cilj ovo-godišnje konferencije je ukazati na potrebu prila-gođavanja poslovanja na-dolazećim tehnološkim trendovima.

Ivan Gabrić, pred-sjednik Uprave Com-bisa, naglasio je kako je primjetna nezaustavlji-va integracija i prodiranje ICT-a u medicinu, biolo-giju, genetiku, poljopri-vredu, prehrambenu indu-striju, školstvo, zdravstvo, energetiku, ali i u svakod-nevni život. “To znači da

će doći do promjene svi-jeta kakvog poznajemo. Tko bolje i na vrijeme shvati nadolazeće promje-ne i prilagodi im se, ima veće šanse za uspjeh”, na-pomenuo je prvi čovjek Combisa.

Povećanje podatakaMeđutim, Irena Jolić Ši-mović, glavna operativ-na direktorica za poslov-ne korisnike i članica Uprave Hrvatskog Te-lekoma, partnera Com-bis konferencije, dodala je kako tvrtke trenutačno posluju u tržišnom okru-

ženju u kojem nema rasta, investicija i sluha za ino-vaciju. U takvim okolno-stima postoji opasnost da se prepuste iščekivanju. “Unatoč tomu, ovo vrije-me potrebno je iskoristi-ti kako bismo se još bolje pripremili za budućnost”, kazala je ona.

Uz rast korištenja tehnologija u oblaku, sve češćeg ispreplitanja privatnog i poslovnog ko-rištenja računala te potre-be za snažnijom zaštitom

mrežnog prometa od ne-željenih napada, u porastu je i broj podataka.

Ivan Vidaković, di-rektor Microsofta Hr-vatska, pozivajući se na Gartnerovo istraživanje, naglasio je kako se obu-jam informacija poveća-va za minimalno 59 po-sto godišnje. “Predviđa se da će do 2015. godine ko-ličina globalnih podataka narasti na čak 6000 egza-bajta”, istaknuo je Vida-ković.

e-NaručivaNje

Šesta COmBis kOnferenCija

Brže i bez papira

Promjene kucaju na vrata

aplikaciju je za ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izradila najveća hrvatska softverska tvrtka in2

Primjetna je nezaustavljiva integracija i prodiranje iCt-a u sve druge tehnologije, industrije i gospodarske grane

Liječnik u dogovoru s pacijentom izabire pregled u onoj bolnici gdje je čekanje najkraće

tko bolje i na vrijeme shvati

nadolazeće promjene i prilagodi

im se, ima veće šanse za uspjeh

U svijetu se koriste slični proizvodi, što na regionalnoj, što na nacionalnoj razini. Dakle, ovo sigurno ima izvozni potencijal.

Branka Lasić, direktorica Sektora zdravstva u tvrtki IN2

“”

26 Broj 3744, 17. rujna 2012.PST! Privredni vjesnik

P roizvodnja ne-prijatelja bit će i u narednim de-

setljećima značajan proi-zvodni sektor, stoji u za-ključku ove knjige. Pod podnaslovom Kako ubi-jati mirne savjesti Pierre Conesa analizira brojna svjetska krizna žarišta u kojima umiješane strane, manje ili više vješto, na-laze razloge za pokretanje ratova i nametanje svo-jih interesa. Iako se često vode pod parolom zaštite imovine i ljudi, ti se suko-bi pretvaraju u velika po-prišta uništavanja ljudi i materijalnih bogatstava. Pretvaranje protivnika u “crnog vraga” uspijeva i dalje unatoč napretku ci-vilizacije, kulture i komu-nikacija. Velike skupine ljudi spremno sudjeluju, a ulaže se i golem novac koji utječe i na svjetske gospodarske tokove.

Iako u tome prednja-če diktature i autoritarni politički susta-vi, Conesa uka-zuje da ni de-mokracije nisu imune. Ma ko-liko bile stabil-ne državne in-stitucije, teško se mogu zaobi-ći brojne nefor-malne lobistič-ke i strategijske skupine koje, pri-mjerice, u SAD-u snažno utječu na glavne politič-ke pravce. Voj-no-obavještajnom sektoru nije bilo lako izaći iz jed-nostavnih mode-

la hladnog rata, kad je de-setljećima postojao jasan protivnik. “Učinit ćemo vam najgoru uslugu, li-šit ćemo vas neprijatelja”, rekao je Amerikancima 1989. godine Aleksej Ar-batov, diplomatski savjet-nik Mihaila Gorbačova.

“Tržišta tjeskobe”Zapadna društva spada-ju među najsigurnije te-ritorije na svijetu, a opet stalno razvijaju “tržište tjeskobe”, koje vodi do dramatiziranja i pretjera-na uvećavanja rizika. Vr-hunci kolektivne zabrinu-tosti množe se u različitim sektorima: od ptičje gripe preko islamizma do kom-pjuterskih virusa. Stanov-nici potom traže od dr-žavnih vlasti zaštitu od “nepredvidljivog”, a ana-litičari, obavještajci pa i mediji daju svoj doprinos u definiranju neprijatelja. U građanskim ratovima, sporovima oko granica,

u viševjerskim i ideološ-ki podijeljenim društvi-ma, proizvodnja neprija-telja još je lakši zadatak. U knjizi ima mnogo upu-ćenih opisa takvih situa-cija u Aziji, Africi i Bli-skom istoku.

Kako pronaći izlaz iz začaranog kruga? Conesa primijećuje kako i Europ-ska unija, kao projekt bez izrazitog neprijatelja, ima teškoća u definiranju svog koncepta obrane. Neke zemlje politiku definiraju u odnosu na Washington u okviru NATO-a, neke čla-nice su neutralne, a neke smatraju da misija NA-TO-a mora biti sustavno i geografski ograničena. Zbog toga su izbijale sva-đe povodom intervenci-ja u Iraku ili Libiji. Cone-sa smatra ipak da primjer EU-a daje mnogo eleme-nata za tvrdnju da je na-suprot proizvodnji, mo-guća i “dekonstrukcija” neprijatelja. Tradicionalni

suparnici poput Francuske i Nje-mačke pronaš-li su modele za umirivanje dugo-godišnjih suko-ba. Međunarodna suđenja za ratne zločine, projekti isprika i izmirenja dugogodišnjih ne-prijatelja, polaga-nje oružja i odu-stanak od nasilja (IRA, ETA) tako-đer mogu dati svoj doprinos. No za proizvodnju nepri-jatelja svuda se još uvijek nađe mnogo sirovina. (I.V.)

Knjige: Proizvodnja nePrijatelja, Pierre Conesa, tiM Press

Osigurana nabava sirovinaautor analizira brojna svjetska krizna žarišta u kojima umiješane strane, manje ili više vješto, nalaze razloge za pokretanje ratova i nametanje svojih interesa

Pierre Conesa profesor je povijesti i bivši student Ecole de nationale d’Administration, fa-kulteta na kojem se obrazuju visoki francuski državni dužnosnici. Bio je zamjenik ministra obrane, zamjenik upravitelja povjerenstva za strateške poslove u Ministarstvu obrane te suradnik istraživač u Agenciji za međunarodna politička i vojna pitanja. Smatraju ga vrsnim poznavateljem francuske i svjetske vojne i političke povijesti. Među knjigama koje je obja-vio naznačajnije su Guide du Paradis (Vodič za raj, 2004.) i Mecanique du chaos (Meha-nika kaosa, 2007.). Proizvodnja neprijatelja prvo je Conesino djelo objavljeno u Hrvatskoj.

O autoru

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

Jill MansellSve Je u tračuŠkolska knjiga

Tek prekinuvši dugu, razočaravajuću vezu, Tilly Cole daje otkaz i seli se iz Londona u gradić Roxborough. Ondje ubrzo otkriva novu okolinu punu tračeva, spletki i suparništva, a sve zbog Jacka Lucasa, najpoželjnijeg muškarca u gradu. Tilly ne želi postati jedna od njih, no potpuno je iznenade njezine reakcije na Jacka. On je neodoljiv... i Tilly mu se sviđa. Ali njega prati loš glas, a ona ne namjerava postati samo još jedan njegov trofej...

Lizzie ribbonsMoJa krSna BiBLiJaVerbum

Ova ilustrirana Biblija sadrži jednostavno i privlačno ispričane najvažnije biblijske priče, odabrane molitve te prostor za bilježenje detalja o krštenju i djetetovoj prvoj godini života. U knjizi je sabrana 61 biblijska priča te mo-litve zahvaljivanja, molitve prije spavanja, kao i blagoslovi. Namijenjena djeci rane dobi, ova će Biblija biti zanimljiva i korisna svima koji s djecom rade i koji ih u ranoj dobi uvode u temelje vjerske stvarnosti i biblijsku povijest.

t. C. BoyleaMériCaFraktura

Delaney Mossbacher jednog dana automobilom udari Cán-dida Rincóna, ilegalnog meksičkog imigranta koji se sa svojom sedamnaestogodišnjom trudnom ženom Améri-com skriva u kanjonu. Premda se isprva čini da je Delaney, osim što ga muči grižnja savjesti, problem riješio isplativši Cándidu 20 dolara kao naknadu za pretrpljenu bol, buduć-nost će njihove sudbine ispreplesti na razne neočekivane načine.

karin SlaughtertriptihZnanje

Michael Ormewood, policajac iz Atlante, suočio se s jed-nim od najbrutalnijih ubojstava u karijeri: Aleesha Monroe pronađena je strahovito unakažena tijela. Uskoro postaje jasno da je to tek posljednji u seriji sličnih napada, atlant-ska policija u pomoć poziva GBI, a Michael mora surađivati s agentom Willom Trentom iz Jedinice za privođenje zloči-naca. Čini se da je tajanstvenost koja obavija smrt Alees-he Monroe neraskidivo povezana s prošlošću koja ne želi ostati zakopana...

Suzy Welch10-10-10Mozaik knjiga

Kod kuće, na poslu i u privatnim odnosima odluke dono-simo na brzinu ili iz pogrešnih razloga i često se brinemo jesmo li ispravno odlučili. Proces 10-10-10 je jednostavno i učinkovito sredstvo koje će vam pomoći promisliti sva-ku odluku, veliku ili malu. Taj je proces posebno učinkovit kad ste rastrgani između dvije opcije i omogućuje vam da sagledate što bi svaka od njih mogla značiti u trenutačnoj, srednjoročnoj i dalekoj budućnosti.


PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Montažne kućeBK Housing, Glinianka, Poljska, www.bkhousing.pl. Tvrtka je proizvođač mobilnih i modularnih kuća. Grade i ljetnikov-ce, jeftine socijalne gra-đevine, bave se nadograd-njom te izgradnjom javnih i prosvjetnih objekata (dječji vrtići, uredi, hote-li...). Zainteresirani su za suradnju s osobama i tvrt-kama koje su specijalizi-rane za distribuciju obje-kata toga tipa. Kontakt: Ewa Brolska, [email protected], +48 22 7899542.

Proizvodi za građevinarstvo

ITS-KEM podovi, Zagreb, www.its-kem.hr. Tvrtka prodaje epoksidne i po-liuretanske podove i pre-maze za beton, epoksidne i poliuretanske mortove i mase za izravnavanje be-tona. Nudi dvokomponen-tna ljepila i mase za zali-jevanje elektronike. Nudi i ugradnju industrijskih i dekorativnih podova, ki-selootpornu zaštitu betona, te ugradnju podova s poli-uretanskim i epoksidnim premazima vlastite proi-zvodnje. Kontakt: Silvi-je Štetić, [email protected], +385 1 3498592, +385 98 278568.

ZastupstvoBASF Construction Che-micals Belgium, Ham, Belgija, www.thoro.com.

Tvrtka traži lokalne dis-tributere koji su zaintere-sirani za distribuciju tvrt-kinog Thoro brenda u Hrvatskoj. Thoro je brend za visokospecijalizirane proizvode za građevinar-stvo koji služe za popra-vak betonskih struktura, hidroizolaciju rezervoa-ra, bazena, podruma, za-štitu betonskih i zidarskih struktura. Tvrtka nudi vi-sokotehničke razvijene i provjerene proizvode, kontakt s korisnicima u svrhu rješavanja specifič-nih građevinskih proble-ma, obuku za distributere, mogućnost ekskluzivnih distribucijskih prava na određenom području, pri-sustvo na internet stranici tvrtke (www.thoro.com), specifične promidžbene aktivnosti. Kontakt: Al-bert Berenguel, [email protected], +34 93 8620056-5056, +34 609 777152.

Rabljena oprema za stočarstvoDAN-BOS, Thisted, Dan-ska. Tvrtka nudi povolj-no korištene linije za mu-žnju mlijeka kapaciteta od 2x8 do 2x14 jedinica. Proizvođači SAC, Alfa-Laval, Strangko. Također nudimo različite kapacite-te tankova za držanje mli-jeka kao i drugu stočarsku i poljoprivrednu opremu. Posjetite nas na www.bosnia.dk ili na engle-skom www.secondhand-equipment.com. Sva se ponuđena oprema nalazi u Danskoj. Kontakt: [email protected], +45 97926100.

Glačala i prešeMalkan, Makyna, Istan-bul, Turska, www.mal-kan.com.tr. Tvrtka je pro-izvođač strojeva i aparata za glačanje. Osnovana je 1971. godine, izvozi u 74 države i traži zastupnike u Hrvatskoj. Proizvodi: ruč-na glačala, daske za glača-nje, preše za jakne i hlače, generatore pare, strojeve za čišćenje mrlja, transfer tiskarske preše... Kon-takt: Fulya Tunali, [email protected], +90 212 4779797.

Stolarska rezana građaGIV Mont, Prelog, www.giv-mont.hr. Tvrtka nudi stolarsku rezanu građu: kavkaski hrast, sibirski ariš, sibirsku jelu, sibirski bor, neokrajčano, kl.I/II, svježe ili suho, debljine 25-155x160< x 4,6m, veće ko-ličine, kontinuirana isporu-ka. Paritet: FCO skladište Prelog. Kontakt: Željko Blažinčić, [email protected], +385 40 646088, +385 98 626834.

KošuljeDavco, Bukurešt, Ru-munjska, www.davco.ro. Tvrtka je proizvođač ko-šulja za muškarce, žene i djecu. Klijenti tvrtke su: Hugo Boss, Pierre Cardin, Marinelli, River Island, French Connection, Me-tro, Selgros, Cora. Kon-takt: Angheluta Carmen, [email protected], +40 21 4136794, +40 723680310.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRvatSKaautogumeUred za opće poslove Hr-vatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske na-bavlja zimske autogume. Rok dostave ponuda je 3. listopada.

Oprema za školsku sportsku dvoranuOpćina Tisno nabavlja opremu za školsku sport-sku dvoranu. Rok dostave ponuda je 1. listopada.

Uređaji za mjerenje brzineMinistarstvo unutarnjih poslova nabavlja uređaje

za mjerenje brzine. Rok dostave ponuda je 18. li-stopada.

Usluge tiskanjaInstitut za javne financi-je nabavlja usluge tiska-nja. Rok dostave ponuda je 25. rujna.

ReGijaŠkolski namještajUniverzitet u Tuzli nabav-lja školski namještaj i plo-če. Rok dostave ponuda je 21. rujna.

Printeri i računalaObavještajno-sigurnosna

agencija BiH u Sarajevu nabavlja printere i računa-la. Rok dostave ponuda je 24. rujna

KnjigeBrčko Distrikt nabavlja knjige za potrebe knjižni-ce. Rok dostave ponuda je 21. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Prodaju se autosaloni, pješčara, voćnjaci...

Poslovni prostor - sa-lon automobila, uku-pne površine 2280 četvor-nih metara, Buići 12A, Poreč, Istarska župani-ja, procijenjene vrijedno-sti 3.015.420 kuna. Draž-ba se održava 18. rujna u 10.45 sati na Općinskom sudu u Poreču, Turistička 2, sudnica broj 7. Nekret-nina se ne može prodati is-pod jedne trećine utvrđe-ne vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta dale osiguranje u iznosu od 10 posto vrijed-nosti nekretnine, uplatom na račun Općinskog suda u Poreču broj 2390001-1300002432, s pozivom na broj 06-509-12, a ku-pac je potvrdu o uplati osi-guranja obvezan predočiti sucu prije dražbe. Dodatni podaci o nekretnini dostu-pni su na www.unlimited-porec.com.

Zgrada, ukupne površi-ne 477 četvornih metara, Lučka b.b., Komin, Plo-če, Dubrovačko-neretvan-ska županija, procijenje-ne vrijednosti dva milijuna kuna. Dražba se održava 20. rujna u 9.40 sati na Tr-govačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrov-niku, Ante Starčevića 23, sudnica 2. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevi-na iznosi 10 posto utvrđe-ne vrijednosti. Dodatne in-formacije je moguće dobiti kod stečajnog upravitelja na broj 091/5164 792, od 9 do 13 sati, svaki radni dan.

Autosalon i servisno-skladišni prostor, uku-pne površine 4400 četvor-nih metara, Radnička cesta 20, Zagreb, procijenje-ne vrijednosti 32 milijuna kuna. Dražba se održava 20. rujna u 10 sati na Tr-govačkom sudu u Zagre-bu, Petrinjska 8, soba 84/II. Prodaje se po načelu vi-đeno-kupljeno, što isklju-čuje sve naknadne prigo-vore kupca. Nekretnina se ne može prodati ispod na-vedene cijene. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Razgledava-nje je moguće uz prethod-ni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/311 312.

Voćnjaci, ukupne površi-ne 12.677 četvornih me-tara, Suza, Kneževi Vino-gradi, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 57.046 kuna. Dražba se održava 21. ruj-na u 9 sati na Općinskom sudu u Belom Manasti-ru, soba broj 3. Nekretnine su suvlasništvo ovršenika, svakog u omjeru 50:50.

Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelova-ti osobe koje su najkasnije na dan ročišta dale jamče-vinu u iznosu od 10 po-sto vrijednosti nekretnine, uplatile je na blagajni Op-ćinskog suda u Belom Ma-nastiru ili na račun Suda broj 2390001-1300000937 s naznakom “jamčevina u predmetu br. Ovr-87/11”.

Pješčara za iskop pije-ska, bez koncesije, Tere-zino Polje, Lukač, Virovi-tičko-podravska županija,

procijenjene vrijednosti 694.183,39 kuna. Draž-ba se održava 24. rujna u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaje se po načelu viđeno-kuplje-no, što isključuje sve na-knadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Ra-zgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa ste-čajnim upraviteljem na te-lefon 098/311 312.

Proizvodni pogon mlje-kare, ukupne površine 10.257 četvornih meta-ra, Matije Gupca 52, Staro Petrovo Selo, Brodsko-po-savska županija, procije-njene vrijednosti 600.000 kuna. Dražba se održava 24. rujna u 12 sati na Tr-govačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavon-skom Brodu, Trg pobjede 13/III., Sudnica broj 89/III. Prodaje se po nače-lu viđeno-kupljeno, što is-ključuje sve naknadne pri-govore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Razgledava-nje je moguće uz prethod-ni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/263 734.

Stambeno-poslovni pro-stor, ukupne površine 314 četvornih metara, Đurđe-novac, Osječko-baranjska županija, procijenjene vri-jednosti 519.307,79 kuna. Dražba se održava 25. ruj-na u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebač-ka 2, soba 40/II. Prodaje se po načelu viđeno-kuplje-no, što isključuje sve na-knadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 po-sto utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se najkasnije do 21. rujna. Razgledava-nje je moguće uz prethod-ni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/5372 757.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

28 Broj 3744, 17. rujna 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Inflacija ubrzano rastePrema posljednjim poda-cima DZS-a, potrošačke su cijene u srpnju porasle za četiri posto na godiš-njoj razini, a u odnosu na lipanj veće su za 3,4 po-sto. To je najviša stopa ra-sta od veljače 2009. Rast cijena očekivano je naj-više potaknut višim cije-nama energije i prehrane. Cijene bez energije pora-sle su, naime, tek 2,3 po-sto, a isključe li se iz in-deksa i cijene prehrane, rast iznosi svega jedan po-sto. U kategoriji stanova-nje, voda, energija, plin i druga goriva godišnja sto-pa rasta potrošačkih cije-na iznosila je visokih 13,1 posto. Cijene električ-ne energije porasle su za 22,1 posto, plina 28,6 po-sto, vode 3,7 posto, kana-lizacije sedam posto i te-kućih goriva 6,1 posto. Prehrana je u godinu dana poskupjela za 5,1 posto, pri čemu su najviše rasle cijene voća (16,9 posto) i povrća (19,3 posto).

Osijek: ulaganje veće od 100 milijuna

Hrvatske vode i osječko javno poduzeće Vodovod uložit će u vodoopskrbu i odvodnju na tom područ-ju više od 100 milijuna kuna. Radovi bi se trebali obaviti ove i sljedeće go-dine. Hrvatske vode osi-gurat će 90 posto sredsta-va, a ostatak Grad Osijek i Vodovod. Dio sredstava Vodovod je osigurao i u fondovima EU-a.

RWE se neće natjecati za Plomin IIINjemačka energetska kompanija RWE neće su-djelovati u pretkvalifika-cijskom krugu u kojem će se obaviti uži izbor zainte-resiranih za ulazak u stra-teško partnerstvo za grad-nju Plomina III. Kako je priopćeno, kompanija je spremna pružiti podršku projektu u obliku tehnič-kog know-howa.

P odaci središnje banke za bankov-ni sustav potkraj

srpnja odražavaju već po-znate činjenice o smanje-nim dohocima građana, nelikvidnosti tvrtki i zna-čajnom padu potražnje za kreditima. Tako se prvi put od početka krize na godišnjoj razini bilježi ne-gativna stopa kredita gra-đanima (- dva posto) i po-duzećima (- jedan posto), dok su ukupni krediti na godišnjoj razini ostvari-li rast od tek dva posto (u usporedbi s krajem 2011. krediti su stagnirali).

Za objašnjenje tih broj-ki važno je napomenuti da je država od svibnja pre-uzela kredite brodogradi-lišta što je umanjilo iznos kredita plasiranih poduze-ćima te da je potkraj srp-nja kuna, na godišnjoj razi-

ni, bila jača za četiri posto u odnosu prema švicar-skom franku što je uma-njilo iznos kredita plasira-nih građanima. Bez obzira na to, vidljivo je da kada je riječ o poduzećima trend refinanciranja inozemnih obveza usporava, a novih ulaganja u uvjetima bor-be za opstanak zasad nema (što će zasigurno potvrditi i detaljni podaci o BDP-u u drugome kvartalu), dok se kod sektora kućanstva ra-cionalno ponašanje u vidu razduživanja nastavlja, u skladu s visokom nezapo-slenošću (17,6 posto u ko-lovozu) te padom realnih dohodaka (neto plaće su bile realno niže za 1,3 po-sto na godišnjoj razini u pr-vih pola godine). Slijedom toga, poduzeća i građani zadužuju se uglavnom na kraće rokove pa se prema

podacima HNB-a potkraj ožujka udio kratkoročnih u ukupnim novoodobre-nim kreditima (tromjeseč-ni prosjek) popeo nadomak

80 posto, desetak postotnih bodova više nego u raz-doblju prije krize, a vjeru-jemo da se i u mjesecima koji su uslijedili udio za-držao na toj razini, kaže Ana Lokin, analitičarka PBZ‑a, dodajući kako će u situaciji povećanih troško-va rezervacija potonje ići u

prilog bankama s obzirom na uobičajeno više kamate na kratkoročne plasmane, a ujedno donekle olakša-va upravljanje likvidnošću.

Tripostotni rast depozitaUkupni su depoziti pot-kraj srpnja zabilježili rast

od tri posto na godiš-njoj razini (+ jedan posto u usporedbi s prosincem 2011.), pri čemu su depo-ziti poduzeća potonuli za šest posto, a građana po-rasli za pet posto.

Nastavak trenda pada depozita poduzeća rezul-tat je snažnih problema s

Bankarstvo

Depoziti poDuzeća Dolje, građana gore nastavak trenda pada depozita poduzeća rezultat je snažnih problema s likvidnošću, povećanog broja otvorenih stečajeva te otplata poreznih dugova, dok se rast depozita građana temelji na sezonskom priljevu u srpnju, tečajnim kretanjima i pripisu kamata na štednju te u manjoj mjeri na povećanom priljevu novih depozita (štednje) u sustav

Udio loših kredita mogao bi doseći

14,5 do 15 posto, procjenjuje ana

Lokin, analitičarka PBZ-a

potonuli depoziti poduzeća

6 %(

P rema podacima Financijske agen-cije poslovni su

subjekti u srpnju dugova-li 43,85 milijardi kuna, što je u odnosu na lipanj sma-njenje od 101,8 milijuna kuna ili 0,2 posto. Zbog neplaćenih obveza za-dnjeg dana srpnja bilo je blokirano 231.492 građa-na, što je za 1,6 posto više nego u lipnju, a ukupno su dugovali 15,34 milijarde kuna, što je 510 milijuna više u odnosu na lipanj.

Od ukupno 73.358 blokiranih poslovnih su-bjekata, 52,5 posto otpada

na pravne osobe, s time da se na njih odnosi 82,4 po-sto iznosa ukupnoga duga.

U odnosu na stanje potkraj lipnja, broj nelikvidnih po-slovnih subjekata u krat-kotrajnoj blokadi smanjen

je za 19,7 posto, a iznos njihovih nepodmirenih ob-veza za 55,7 posto. U blo-kadi do 60 dana bilo je 1986 pravnih osoba, što je za 10,5 posto manje nego u lipnju. Iznos njihovih neizvršenih osnova manji je za 842,3 milijuna kuna ili 58,1 posto. Više od 75 posto poslovnih subjeka-ta nalazi se u dugotrajnoj blokadi koja čini 82,2 po-sto iznosa ukupnoga duga. Broj insolventnih poslov-nih subjekata u blokadi du-žoj od 360 dana, u odnosu na lipanj, neznatno je veći (0,1 posto), ali je iznos nji-

hovih nepodmirenih osno-va za plaćanje manji za 0,4 posto. Kod poslovnih su-bjekata koji su u blokadi više od godinu dana, i da-lje dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 36,4 posto.

Dominiraju oni blokirani duže od godinu danaPo trajanju blokade domi-niraju poslovni subjekti blokirani duže od godinu dana, kako po broju tako i po iznosu blokade.

Najmanji je iznos pri-javljenih dospjelih nepod-

mirenih obveza osnova za plaćanje nelikvidnih prav-nih osoba u trajanju od 31 do 60 dana - koji izno-si 197,8 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna tra-janja više od 360 dana - 29,1 milijardu kuna.

Od 38.533 blokirane pravne osobe, njih 37.143 ili 96,4 posto odnosi se na pravne osobe iz sekto-ra gospodarstva (trgovač-ka društva, banke, druš-tva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inoze-mni osnivači, investicij-ska društva, kreditne unije

Financijska agencija

Nepodmireno 43,85 milijardi kuna

U srpnju je blokirano 231.492

građana koji su ukupno dugovali

15,34 milijarde kuna

od 38.533 blokirane pravne osobe, njih 37.143 su iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). na pravne osobe iz tog sektora odnosi se 35,9 milijardi (99,2 posto) nepodmirenih obveza


Depoziti poDuzeća Dolje, građana gore Nastavak trenda pada depozita poduzeća rezultat je snažnih problema s likvidnošću, povećanog broja otvorenih stečajeva te otplata poreznih dugova, dok se rast depozita građana temelji na sezonskom priljevu u srpnju, tečajnim kretanjima i pripisu kamata na štednju te u manjoj mjeri na povećanom priljevu novih depozita (štednje) u sustav

likvidnošću, povećanog broja otvorenih stečaje-va te otplata poreznih du-gova, dok se rast depozita građana temelji na sezon-skom priljevu u srpnju, tečajnim kretanjima i pri-pisu kamata na štednju te u manjoj mjeri na po-većanom priljevu novih

depozita (štednje) u su-stav. Zanimljivo je da se u ovoj godini bilježe vi-soke međugodišnje sto-pe rasta kunske štednje (od devet do 10 posto) što je, smatra Ana Lokin, rezultat viših kamata na kunska oročenja koje su potaknule građane da po-većaju udio domaće valu-te u štednji, iako je u ap-solutnim iznosima riječ o rastu od samo 1,8 milijar-di kuna. Usporedbe radi, valja napomenuti da je u istom razdoblju devizna štednja stanovništva po-većana za 5,4 milijarde kuna.

Slabi rast novih kre-dita jedan je od uzroka i ubrzanja rasta udjela lo-ših kredita u bilancama banaka tijekom ove go-dine, uz dakako oslablje-nu sposobnost dužnika da

uredno vraćaju dugove. Potkraj lipnja udio loših kredita u privatnom sekto-ru je dosegnuo 15,6 posto, od čega na poduzeća otpa-da 22,8 posto, a kod gra-đana 8,9 posto, dok je na razini ukupnog kreditnog portfelja bio nešto niži i iznosio 13,3 posto, što je 0,9 postotnih bodova više nego potkraj 2011.

Banke u pat-poziciji“Iz opisanih je kretanja vidljivo da se zbog nepo-voljnih trendova u real-nom sektoru banke sada nalaze u svojevrsnoj pat-poziciji – s jedne strane profite pritišću loši kre-diti, a s druge strane ne-sklonost povećanom izla-ganju rizicima (a i slabi rast izvora) ne daje pro-stora za snažnije kreira-nje novih izvora profita,

kreditiranja u prvom redu. Uz to je i potražnja slaba, pa je banke ne uspijevaju potaknuti kamatama koje su niže u odnosu na pret-hodne godine te se kreću na razinama iz 2008. go-dine. Sve je to rezultiralo 15 posto nižom dobiti su-stava u prvih pola godi-ne te do kraja godine ne očekujemo znatnije pro-mjene u bankovnim tren-dovima. Ocjenjujemo da će se godišnji rast kredi-ta i depozita te aktive ba-naka kretati oko jedan do dva posto, dok za udio lo-ših kredita procjenjuje-mo da će dosegnuti 14,5 do 15 posto. Za sljede-ću godinu smo umjereno optimističn(ij)i, u skladu s prognozom o ostvare-nju pozitivne realne stope rasta BDP-a”, zaključuje analitičarka PBZ-a.

rast depozita građana

5 %(

Nepodmireno 43,85 milijardi kunai zajedničke financijske in-stitucije). Na pravne oso-be iz tog sektora odnosi se 35,9 milijardi (99,2 posto) nepodmirenih obveza, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospo-darstva (ustanove, nepro-fitne organizacije, lokal-na samouprava i političke stranke) otpada 296,1 mi-lijun kuna (0,8 posto).

Kod fizičkih osoba najmanji iznos prijavljenih dospjelih, a nepodmirenih obveza jest kod onih koji su blokirani do 30 dana i koji iznosi 35,6 milijuna kuna, dok je najveći iznos

fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, on iznosi sedam milijardi kuna.

Promatramo li insol-ventnost prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizič-kih osoba, očito je da do-miniraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj bloka-di, onoj od 360 i više dana. Na pravne osobe koje su u blokadi duže od jedne go-dine odnosi se 77,3 posto blokiranih pravnih osoba, dok je udjel fizičkih oso-ba u dugotrajnoj blokadi neznatno veći, njih je 77,5

posto od ukupno -ga broja blokiranih f i z i č k i h osoba.

Nemaju zaposlenih, duguju milijardeViše od tri četvrtine po-slovnih subjekata u blo-kadi je više od 360 dana i iznos njihove blokade čini 82,2 posto iznosa ukupno-ga duga. Kod poslovnih

subjekata koji su u dugo-trajnoj blokadi, duže od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 36,4 posto.

Veliki dio pravnih oso-ba, 76,9 posto ili 22.905, koje su u dugotrajnoj blo-kadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 17,4 milijarde kuna. Kod fizič-kih osoba koje su dugo-trajno blokirane njih 59,1 posto ili 15.948 su fizičke osobe bez zaposlenih, dok njihov ukupan dug iznosi 3,8 milijardi kuna.

Od 38.533 blokirane pravne osobe, njih 37.143 su iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Na pravne osobe iz tog sektora odnosi se 35,9 milijardi (99,2 posto) nepodmirenih obveza

Potkraj srpnja ukupni depoziti (depozitni no-vac te kunski i devizni štedni i oročeni depozi-ti) su dosegli gotovo 224 milijarde kuna, što je 3,8 milijardi ili 1,7 po-sto više nego u lipnju. Na godišnjoj su razini ukupni depoziti porasli za 6,9 mi-lijardi kuna ili 3,2 posto.

Rastu ukupnih depo-zita na mjesečnoj razini pridonio je i rast depozit-nog novca i rast štednih i oročenih depozita. De-pozitni novac iznosio je 34,4 milijarde kuna, što je za 774 milijuna kuna više nago na kraju lipnja. Štedni i oročeni depoziti u srpnju su porasli za go-tovo tri milijarde kuna te su iznosili 189,5 milijardi kuna. Kod štednih i oroče-nih depozita tijekom srp-nja je ponovno intenzivi-ran rast deviznih depozita koji su porasli za 2,8 mili-jardi kuna, na 147,6 mili-jardi kuna, dok su kunski depoziti porasli za samo 200 milijuna kuna.

Na godišnjoj razini ra-stu depozita pridonio je isključivo rast štednih i oročenih depozita koji su porasli za 8,3 milijarde

kuna, dok se iznos depo-zita na transakcijskim ra-čunima smanjio za 1,4 mi-lijarde kuna. S obzirom na to da devizni depoziti čine 78 posto štednih i oroče-nih depozita, na njihov godišnji rast od 3,1 posto zasigurno je utjecalo i sla-bljenje kune u odnosu na euro za 0,9 posto.

Promatrajući prema sektorima, u srpnju su po-rasli i depoziti stanovniš-tva i depoziti poduzeća, no na godišnjoj razini de-poziti poduzeća i dalje bi-lježe pad pa su u odnosu na pretkrizno razdoblje manji za oko 27 posto. Oporavak štednje trgo-vačkih društava onemo-gućen je smanjenom li-kvidnošću korporativnog sektora i općenito ma-njom gospodarskom ak-tivnošću.

Rast depOzita

Depoziti dosegli gotovo 224 milijarde kuna

Prema zadnjim podaci-ma Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke su cijene ukupne indu-strije u kolovozu zabilje-žile rast od 5,7 posto na godišnjoj razini. Cijene na domaćem tržištu pora-sle su za 7,8 posto godiš-nje, što je najvećim dije-lom rezultat rasta cijena energije. Kad se isključe cijene energije, proizvo-đačke su cijene na doma-ćem tržištu porasle tek za 1,6 posto godišnje. Na ne-domaćem tržištu cijene su porasle za dva posto go-dišnje.

Dominantan utjecaj cijena energije na rast pro-izvođačkih cijena na do-

maćem tržištu potvrđuju i indeksi proizvođačkih ci-jena prema kategorijama GIG-a i NKD-a. Naime, najveći godišnji rast cije-na prema GIG-u na doma-ćem je tržištu zabilježen kod cijene energije (+21,2 posto), a prema NKD-u u kategoriji rudarstvo i va-đenje (+40,5 posto), od-nosno vađenje sirove naf-te i prirodnog plina (+59,5 posto).

Prema kategorijama GIG-a jedino je još kod netrajnih proizvoda za ši-roku potrošnju u kolovo-zu zabilježen rast cijena na domaćem tržištu, dok je kod ostalih kategorija zabilježen pad.

pROizvOđačke cijeNe

na domaćem tržištu rast od 7,8 posto

30 Broj 3744, 17. rujna 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

Nakon što je američka sre-dišnja banka Fed najavila agresivnu kupnju hipote-karnih obveznica i poručila da će sve do polovine 2015.

godine držati ključne ka-mate na rekordno niskim razinama, na svim svjet-skim burzama u prošli je petak zavladao optimizam.

Naime, ova odluka Feda znači da će se povećati li-kvidnost na financijskim tržištima, a time će se po-taknuti i kreditiranje i po-

trošnja što je važno za opo-ravak gospodarstva i tržište rada. Uz dobre vijesti iz SAD-a, europsko je tržište ojačao i plan Europske sre-dišnje banke o kupnji ob-veznica zemalja eurozone u neograničenom iznosu. Zbog svega toga, svi važni-ji indeksi na svjetskim bur-zama ojačali su na tjednoj razini od 2,03 do 3,27 po-sto. Ovaj najveći rast imao je Nikkei indeks na Tokij-skoj burzi, koji je dosegao 9.159 bodova.

TržišTe novca Zagreb

Ministarstvo financija “povuklo” 1,081 milijardu kuna

Kuna je prošloga tjedna u odnosu na tjedan ranije do-datno ojačala prema svim važnijim valutama. Prema

tečajnici Hrvatske narod-ne banke, u odnosu na euro ojačala je za 0,61 posto, prema dolaru za 3,49 po-

HrvaTsko deviZno TržišTe

Kuna dodatno ojačala

Međunarodno TržišTe kapiTala

Optimizam na svjetskim burzama

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obve-znog mirovinskog fonda, krajem prošlog tjedna dosegnu-la je 169,7316 bodova. Vrijednost mu je na tjednoj razini porasla za 1,08 posto, što je nešto bolje nego tjedan rani-je, kada je rast bio 0,64 posto.

Mirovinski fondovi

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 13. RUJNA 2012.

Bolji rast Mirexa

Izvor: HNB primjena od 15. rujna 2012. 10.9. 11.9. 12.9. 13.9. 14.9.

7.45

7.44

7.43

7.42

7.41

7.40

EUR 5.90

5.85

5.80

5.75

5.70

5.65

USD 6.16

6.14

6.12

6.10

6.08

6.06

CHF

10.9. 11.9. 12.9. 13.9. 14.9. 10.9. 11.9. 12.9. 13.9. 14.9.

sto, a u odnosu na švicarski franak za 0,91 posto. Vri-jednost eura se tako spusti-la na 7,40 kuna, dolara na

5,66, a švicarskog franka na 6,08 kuna.

5600

5680

5760

5840

5920

6000

14.9.13.9.12.9.11.9.10.9.

13200

13300

13400

13500

13600

13700

14.9.13.9.12.9.11.9.10.9.

3000

3050

3100

3150

3200

3250

14.9.13.9.12.9.11.9.10.9.

3450

3490

3530

3570

3610

3650

14.9.13.9.12.9.11.9.10.9.

7200

7260

7320

7380

7440

7500

14.9.13.9.12.9.11.9.10.9.

8700

8800

8900

9000

9100

9200

14.9.13.9.12.9.11.9.10.9.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 6,003765

CAD kanadski dolar 5,872327

JPY japanski jen (100) 7,255947

CHF švicarski franak 6,082691

GBP britanska funta 9,193149

USD američki dolar 5,668205

EUR euro 7,403243

Jelena drinković

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 174,9536

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 174,3993

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 156,9186

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 167,6201

MIREX 169,7316

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 186,5308

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 210,3204

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 122,9527

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 145,8038

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 149,7100

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 159,7132

Zatvoreni DMF-oviZatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 101,9791

Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 113,5370

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 199,9011

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 195,1291

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 210,1651

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 152,6067

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 130,2428

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 107,7280

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 168,7994

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 112,7191

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 124,0882

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 177,5886

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 154,5724

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 130,3955

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 109,5225

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 145,8176

10.9.’12. - 14.9.’12.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

4

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 3.9.’12. - 7.9.’12.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

500

400

300

200

100

010.9.2012. 11.9.2012. 12.9.2012. 13.9.2012. 14.9.2012.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

P rošlog je tjed-na završilo jedno i započelo novo

razdoblje održavanja ob-vezne pričuve. Pojača-na potražnja za kunama, koja je ionako u kolovozu bila izraženija, zadržala se do samog kraja razdoblja održavanja obvezne pri-čuve. S novim razdobljem

ponovo su se povećale ka-matne stope, ali samo na-

kratko. Prve dane novog razdoblja prekonoćna ka-matna stopa prelazila je visinu od tri posto, da bi se krajem tjedna kamat-na stopa stabilizirala. U ovom razdoblju prosječ-na tjedna dnevna kamatna stopa iznosila je 2,61 po-sto, dok je prosječna tjed-

na prekonoćna kamatna stopa iznosila 2,31 posto.U utorak je Ministarstvo fi-nancija održalo aukciju tre-zorskih zapisa u kunama i eurima. Iako su na novča-nom tržištu kamatne sto-pe rasle, to se nije dogo-dilo s kamatnim stopama na trezorske zapise. Pri-

nos na zapis s najkraćim rokom dospijeća smanjen je sa 2,25 na 2,20 posto, a prinos na najdulji rok sma-njen je sa 3,6 na 3,5 po-sto. Planirani iznos izda-nja zapisa u kunama bio je 800 milijuna kuna, među-tim sudionici su pokazali veći interes, pa je ostvare-

ni iznos emisije bio 1,081 milijarda kuna. Na rok od 91 dan upisano je 40 mili-juna kuna po kamatnoj sto-pi od 2,20 posto, na rok od 182 dana upisan je ponov-no najveći iznos od 987 milijuna kuna po kamat-noj stopi od 3,5 posto, a na rok od 364 dana upisano

je 54 milijuna kuna po ka-matnoj stopi od 3,5 posto. Kod trezorskih zapisa u eu-rima odaziv na aukciju bio je također dobar, upisano je 89,717 milijuna eura umje-sto planiranih 60 milijuna. Na trezorske zapise u eu-rima s rokom dospijeća od 91 dan kamatna stopa pala je sa 2,4 na 2,28 posto, dok je na zapise od godinu dana stopa ostala nepromijenje-na. Sljedeća aukcija najav-ljena je za 18. rujna.Kao što smo pretpostavili, s novim razdobljem obve-zne pričuve napetost u tr-govanju sudionika traje i dalje, međutim u narednim danima očekuje se postu-pno vraćanje kuna u sustav i smirivanje tržišta.

170

169

168

167

166

MIREX - mjesečni

13.8. 23.8. 3.9. 13.9.

MIREX - tjedni170

169

168

16710.9. 11.9. 12.9. 13.9.


OTP banka uvela beskontaktnu karticuOTP banka prva je u Hr-vatskoj uvela korištenje MasterCard® PayPass-TM debitne kartice za be-skontaktno plaćanje. Kar-ticom se mogu obaviti i klasična plaćanja. Karticu su u Dubrovniku predsta-vili Balázs Békeffy, pred-sjednik Uprave OTP ban-ke, Slaven Celić, član Uprave OTP banke te Mi-lan Gauder, generalni di-rektor tržišta Srednje i Istočne Europe iz kompa-nije MasterCard. “Beskon-taktno plaćanje je svjetski trend. U svijetu je svakim danom sve više terminala koji nude takvu mogućnost pa vjerujemo da će se ovaj način plaćanja popularizi-rati i u Hrvatskoj”, kazao je, među ostalim, Bekeffy.

Nova poslovnica Hypo bankeHypo Alpe-Adria banka otvorila je novu poslov-nicu u Heinzelovoj ulici 9 u Zagrebu. To je 16. za-grebačka poslovnica ove banke. “I u današnjim ne-povoljnim ekonomskim uvjetima nastavljamo s ra-zvojem poslovanja, otva-ranjem novih poslovnica, jačanjem svoje tržišne pri-sutnosti te kontinuirano ra-

dimo na uvođenju novih usluga koje korespondira-ju sa svakodnevnim potre-bama klijenata”, izjavio je Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke. Uz ponudu bankar-skih proizvoda i usluga za građanstvo, klijentima je u novoj poslovnici na raspo-laganju i financijski savjet-nik za malo i srednje podu-zetništvo.

Dvije obljetnice BKS bankeBKS banka obilježila je ovu godinu dvjema obljet-nicama: pet godina od pre-uzimanja Kvarner Banke te 10 godina od osnutka društva BKS-leasing Cro-atia. Banka se, priopće-no je, kontinuirano razvi-ja u univerzalnu banku s cjelokupnom paletom pro-izvoda i usluga za građan-stvo i poduzetništvo, a svo-jom bilančnom sumom ove je godine prvi puta u svo-joj povijesti prešla milijar-du kuna. BKS Bank je čla-nica grupe BKS Bank AG sa sjedištem u Klagen-furtu koja se već 90 godi-na ubraja među najsolid-nije austrijske banke, a od svojih početaka najviše je koncentrirana na kredi-te za mala i srednja podu-zeća. Već čitav niz godina uspješno posluje i na slo-venskom, slovačkom, sje-vernotalijanskom te za-padnomađarskom tržištu. Značajne obljetnice u Hr-vatskoj Banka je prošli tje-dan svečano obilježila u Opatiji, a tom je prigodom održan ekskluzivan kon-cert Ensemble Berlina.

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI 7. 9. - 13. 9. 2012. godine

Iza nas je još jedan odličan tjedan u kojem je 68 od ukupno 85 aktivnih fondo-va ostvarilo porast vrijed-nosti udjela. Najuspješniji dionički fond bio je HPB Titan s rastom od 2,64 po-sto, a potom Allianz Equ-ity s porastom od 2,55 po-

sto. Najveći pad kod ovih fondova imao je fond C-Zenit (1,71 posto), te Pla-tinum Blue Chip (1,22 po-sto). Najuspješniji kod mješovi-tih fondova bio je Raiffei-sen Balanced s rastom od 1,80 posto, te Erste Balan-

ced sa 1,73 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond NFD Aureus Emer-ging Markets Balanced (1,08 posto), a potom HPB Global (0,34 posto). Naju-spješniji kod obvezničkih fondova bili su OTP euro obveznički (+1,55 posto)

i Erste Bond (+1,43 po-sto). Jednini s negativnim rezultatom bio je ZB bond (-0,59 posto). Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezul-tate, a najuspješniji je bio OTP novčani fond s ra-stom od 0,08 posto.

INVESTICIJSKI FONDOVI

Većina fondova u plusu

P roteklog je tjed-na na Zagrebač-koj burzi redov-

ni dionički promet iznosio 41,971 milijun kuna. In-

deks Crobex porastao je za 1,88 posto, na 1.716,32 boda. Crobex10 tjedan je završio na 937,83 boda ili s rastom od 1,94 posto. Zahvaljujući stabilizaciji kreditnog rejtinga od stra-ne agencije Fitch, snažan

porast imao je i obveznič-ki indeks Crobis, čak 3,10 posto, i tjedan završio na 100,89 bodova. To je naj-viša razina od lipnja 2007. godine. Najviše se trgova-lo dionicom HT-a. Ostva-rila je 5,443 milijuna kuna

prometa, a tjedan je završi-la na 199,15 kuna. Najve-ći porast zabilježila je di-onica Vupika (8,21 posto) te je trgovanje završila na 102,80 kuna. Niti jedna di-onica među 10 najtrgova-

nijih nije zabilježila pad, jedino je dionica Ine bez promjene te je trgovanje završila na 4200 kuna. Te

su dionice imale promet veći od milijun kuna, a se-dam ih je zabilježilo porast cijene veći od dva posto.

BURZA

Dobitnik tjedna dionica Vupika

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.hr

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

UKUPAN TJEDNI PROMET: 733,019 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 75.157.705,28 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.716,3900 +1,88%Crobex10 937,8300 +1,94%Crobis 100,8993 +3,10%Crobistr 116,9898 +3,19%

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 95,1560 0,20

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 12,3776 2,53

HI-growth € 8,5270 0,64

Raiffeisen World € 114,8400 0,53

ZB euroaktiv € 111,3600 -0,70

ZB trend € 134,1000 -0,39

FIMA Equity kn 61,5443 0,11

KD Prvi izbor kn 11,3008 -0,11

Ilirika JIE € 126,9108 -0,69

Raiffeisen Central Europe € 44,7900 1,86

PBZ Equity fond kn 63,1219 0,90

HPB Dionički kn 75,5114 0,12

Erste Adriatic Equity € 67,0800 1,51

NFD Aureus Global Developed kn 91,0109 -0,47

ZB aktiv kn 88,0400 -0,72

Prospectus JIE kn 40,4087 0,88

AC Rusija € 29,7882 1,12

NFD Aureus BRIC € 21,2373 2,26

Capital Two kn 63,6497 2,36

Ilirika Azijski tigar € 46,7430 -0,81

PBZ I-Stock kn 57,7949 0,17

HPB Titan € 67,5600 2,64

HPB WAV DJE € 98,6863 0,66

Platinum Global Opportunity $ 12,4876 1,93

Erste Total East € 22,4800 0,36

KD Nova Europa kn 6,3275 0,30

OTP indeksni kn 35,2505 1,78

Platinum Blue Chip € 89,4146 -1,22

C-Zenit kn 39,8348 -1,71

NFD Aureus MENA kn 479,4604 -1,17

OTP MERIDIAN 20 € 71,0905 1,48

A1 kn 75,5000 1,02

NFD Aureus US Algorithm kn 138,8433 1,43

NFD Aureus New Europe kn 91,5311 0,66

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,3232 1,31

OTP Europa Plus € 104,7403 -0,06

Ilirika BRIC € 80,4119 -1,14

VB CROBEX10 kn 88,2397 2,20

KD Energija kn 9,5167 0,43

ZB BRIC+ € 91,5300 -0,14

Ilirika Gold € 93,1430 2,11

Raiffeisen Prestige Equity € 103,4100 1,67

Allianz Equity € 104,4900 2,55

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 107,0200 1,75

ZB global € 132,6700 0,01

PBZ Global fond kn 91,7329 0,68

HI-balanced € 10,3563 0,66

Raiffeisen Balanced € 129,8600 1,80

ICF Balanced kn 111,5350 0,68

HPB Global kn 79,1730 -0,34

OTP uravnoteženi kn 91,8054 1,19

KD Balanced kn 7,7630 0,54

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 75,5844 -1,08

C-Premium kn 4,6785 0,14

Agram Trust kn 60,3459 0,14

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,1619 1,42

Allianz Portfolio kn 116,7183 0,90

Raiffeisen Prestige € 104,0100 1,19

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 174,4800 -0,59

HI-conservative € 11,8993 0,50

Raiffeisen Bonds € 182,5400 0,97

PBZ Bond fond € 135,2410 1,00

Erste Bond € 138,5900 1,43

Capital One kn 175,4858 0,45

HPB Obveznički € 134,7839 1,14

OTP euro obveznički € 120,8227 1,55

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 138,4651 0,06

ZB plus kn 170,2786 0,01

ZB europlus € 145,6187 0,04

PBZ Euro Novčani € 132,3024 0,07

Raiffeisen Cash kn 152,3900 0,07

Erste Money kn 145,1500 0,02

HI-cash kn 145,0874 0,06

PBZ Dollar fond $ 127,2709 0,02

HPB Novčani kn 138,3289 0,06

OTP novčani fond kn 128,4557 0,08

VB Cash kn 121,8139 0,06

Agram Euro Cash € 11,3256 0,07

Allianz Cash kn 114,3090 0,07

Platinum Cash kn 82,4879 -2,15

Erste Euro-Money € 111,3500 0,04

Auctor Cash kn 103,8483 0,02

Raiffeisen euroCash € 102,8900 0,07

HPB Euronovčani € 102,7311 0,07

Locusta Cash kn 1252,1759 0,06

Hrvatske telekomunikacije d.d. +0,08% 199,15 5.443.858,68

Adris grupa d.d. (povl.) +3,99% 221,00 3.354.645,23

Končar - elektroindustrija d.d. +2,51% 538,20 3.255.565,41

Vukovarski poljopr. Ind. kombinat d.d. +8,21% 102,80 2.833.028,54

AD Plastik d.d. +2,49% 110,79 1.748.745,57

Valamar Adria Holding d.d. +6,39% 103,65 1.657.637,17

INA-industrija nafte d.d. 0,00% 4.200,00 1.377.480,20

Adris grupa d.d. (red.) +2,08% 245,00 1.310.645,00

Luka Ploče d.d. +2,91% 627,77 1.283.166,51

Dioki d.d. +1,25% 20,30 1.228.621,04

Istraturist Umag d.d. +32,43% 199,99 147.393,59

Hoteli Maestral d.d. +18,44% 90,00 3.960,00

Koka d.d. +16,16% 151,02 9.203,13

Solaris d.d. +13,04% 260,00 35.818,75

HTP Korčula d.d. +10,91% 61,00 112.819,00

Valamar grupa d.d. +10,80% 78,00 317.808,07

Koestlin d.d. +10,34% 320,00 8.000,00

Jamnica d.d. +9,16% 35.000,00 69.000,00

Končar - mjerni trans. d.d. +8,22% 1.040,01 20.790,15

Vukovarski poljopr. Ind. kombinat d.d. +8,21% 102,80 2.833.028,54

Validus d.d. u stečaju d.d. -50,00% 0,90 37.622,95

ZIF Quaestus nekretnine d.d. -20,00% 21,60 13.876,00

Saponia d.d. -16,61% 120,92 241,84

Varteks d.d. -12,87% 11,31 15.279,13

Elektrometal d.d. -9,10% 89,99 23.668,00

Uljanik Plovidba d.d. -8,22% 227,90 1.132.196,43

Magma d.d. -7,79% 0,71 2.313,52

VABA - banka Varaždin d.d. -7,41% 30,00 2.400,00

Lošinjska plovidba - holding d.d. -5,62% 50,00 9.667,97

Jadransko osiguranje d.d. -5,24% 2.550,00 10.200,00

cjeloživotno učenje nova znanja za samo 2,4 posto odraslih … · 2012-09-17 · man brothers u...

Documents