Bicikl i gradPerspektive održivog kretanja

Davorin BelamarićUdruga sindikat biciklista

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju gradovaTribina Grada Zagreba i UNDP-a Hrvatska

Sindikat biciklista se zalaže za:● Održiv razvoj i održivu mobilnost● Poboljšanje uvjeta za korištenje bicikla kao efikasnog,

održivog i zdravog prijevoznog sredstva – za sve dobne i socijalne skupine

● Gradski promet kao efikasno kretanje ljudi (a ne pojedinih vozila - auta, bicikala, autobusa, ...)

Želimo transformaciju gradova u čiste, sigurne, ugodne i zelene gradove, po mjeri čovjeka, promičući bicikliranje kao poželjan oblik prijevoza...

Zašto volimo bicikl

•Efikasan za gradske prometne gužve•Rekreacija, zdravlje•Ekološki odgovorno prijevozno sredstvo•Jeftin

–Nabava–Održavanje

•Dostupnost, parkiranje•Tišina

Biciklizam ili bicikliranje?

Transport: od A do B

Suvremeni urbani problemi

• zagađenje zraka, buka >”ekološki otisak gradova”– mnogi problemi su vezani uz motorizirani promet– Najozbiljniji problem zagađenja zraka u svijetu danas uzrokuju

motorna vozila u urbanim sredinama*

• Gradovi su centralna čvorišta sektora transporta > količini stakleničkih plinova doprinose sa 75% udjela**

Transport Average PMPG

Bicycle [3] 984

Walking [1] 700

Freight Ship [10] 340

Running [2] 315

Freight Train [7] 190

Plugin Hybrid [5] 110

Motorcycle [4] 72

Passenger Train [7] 72

Airplane [9] 43

Bus [8] 38

Car [4] 36

18-Wheeler (Truck) [5] 32

Light Truck, SUV, Minivan [4] 31

Efikasnost pojedinih prijevoznih sredstava (PMPG – milja po galonu)

Peak Oil

Vrhunac proizvodnje lako dostupne (jeftine) nafte

Zadovoljstvo životom u odnosu na vrstu prijevoza

U nekim groznim gradovima naći ćemo podzemnu željeznicu, ali nećemo naći kvalitetne pločnike zato što građani s višim prihodima posjeduju automobile. Oni imaju i svu političku moć pa ljudi koji samo pješače nisu uvaženi. Automobili parkirani na pločnicima su također jedan od simbola manjka demokracije. (Enrique Penalosa, Bogota)

Prednosti povećanja korištenja bicikla za cijelu zajednicu

• Manji pritisak automobila na javni prostor i javni budžet

• Manje prometne gužve (čekanja, frustracije)• Manja potrošnja goriva, manje zagađenja• Manje prometnih nesreća, manje poginulih• Manji troškovi zdravstva (bolesti)• Veća kvaliteta života u gradu (javni prostori)• Manji troškovi prometne infrastrukture• Manji troškovi kretanja

Preprekebicikliranju

UdaljenostSigurnostInfrastrukturaKultura

Suvremeni Zagreb - zelena vizija?

• Pokret “Zdravi grad” (1987.)

• Europska povelja o gradu (1993.)

– Zagreb 2000+, Nova urbana strategija

• GUP(2003.; 2007.)

• Zagrebplan (2011.-2013/14.)

• Prilog novoj regulaciji biciklističkog prometa (Ključarić, Ordulj, Tepeš, Ivanko, 2012.)

Biciklističke staze/trake na području grada Zagreba (Gradska uprava - Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne

poslove i promet - Sektor za promet i ceste)

Stvarnost zagrebačke biciklističke infrastrukture

• Postojeće staze su isprekidane (raskrižja, rubnjaci, barijere)

• Postojeće staze nisu dobro povezane u mrežu

• Ograničena dostupnost pojedinih kvartova• Nedovoljna kvaliteta i kapacitet parkirališta• Nedovoljna kvaliteta mnogih staza• Paradigma automobilskog prometa

Porazna distribucija gradskog prijevoza (Zagreb)

Biciklistički (orijentiran) urbanizam

Grad pogodan za bicikliranje je grad dobar za ljude!

• Destimulacija motornog prometa

• Smanjenje brzine• Zaobilazni putevi za

aute, izravni za bicikle i javni prijevoz

• Ugodne zone za pješačenje

Od političke volje do održive urbane mobilnosti

• Porast korištenja bicikala u gradu koristi svim sugrađanima, ne samo biciklistima

• Povećanje udjela biciklističkog prometa u gradu nije dodatni trošak nego ušteda

• Bicikliranje treba biti ravnopravan dio gradskog prometa s adekvatnim udjelom financiranja iz budžeta za prometnu infrastrukturu – nasuprot sadašnjih pola promila (Zagreb)

• Promjena paradigme i stereotipa• Izbor odgovarajućih ljudi za provedbu transformacije –

koji zaista svakodnevno koriste bicikl

Broj ljudi koji mogu proći prostorom širokim 3,5 m u urbanom okruženju kroz sat vremena

Iskoristivost gradskog

prostora za razna

prijevozna sredstva

HVALA NA POZORNOSTI!

Pedalafest 2014

Referentna literatura

•Babović, Milka (2008) “Povijest zagrebačkog sporta: Biciklizam”. Zagreb moj grad, 2(17): 12-15.

• Horton, D., Cox, P. i P. Rosen (ur.) (2007) Cycling and Society. Aldershot: Ashgate.

• Horton, Dave i John Parkin (2012) “Conclusion: Towards a revolution in cycling”, u: John Parkin (ur.) Cycling and Sustainability, London: Emerald (str. 303-326)

•Illich, Ivan (1973) Tools for Conviviality. London: Calder and Boyars.

• Sheller, M., Urry, J. (2006) The New Mobilities Paradigm. Environment and Planning A 38(2), 207-226.

• Rietveld, Piet i Vanessa Daniel (2004) Determinants of bicycle use: do municipal policies matter? Transport Research Part A, 38(2994): 531-550.

• Heinen, Eva, Wee, Bert van i Kees Maat (2010) „Commuting by Bicycle: An Overview of the Literature.“ Transport Reviews, 30(1): 59-96.

• Kenworthy, Jeffrey R. (2006) The eco city: Ten key transport and planning dimensions for sustainable city development. Environment and Urbanization, 18(1): 67-85.

• ***Službeni glasnik grada Zagreba, godina 2003, Broj 14 od 31. srpnja 2003.

• WHO (2008) Health economic assesment tool for cycling. Copehagen: World Health Organization.

• Fernandez-Heredia, Alvaro i Andres Monzon (2010) Cyclists' travel behaviour, from theory to reality. Izlaganje održano na 12th WCTR Conference, 11.-15.6.2010., Lisbon, Portugal. URL: http://oa.upm.es/6872/2/INVE_MEM_2010_74567.pdf

• Hinšt, Zlatko (1993) Socio-ekološki aspekti prometa i položaj marginalnih grupa: Primjer Zagreba. Magistarski rad. Sveučilište u Zagrebu.

• Vivanco, Luis A. (2013) Reconsidering the Bicycle. New York and London: ROutledge.

• http://truecostblog.com/2010/05/27/fuel-efficiency-modes-of-transportation-ranked-by-mpg/