Pred naturalistickom slikom koja je pred nama, zbunjenim i skamenjenim,bivamo gada silom postrojeni kao grubi zbir ocajnika; zbir tragicara na mo-ralnim i materijalnim rusevinama svoje Troje, svoje Gemike, svog Staljingrada iSrebrenice, svog Sarajeva. Izvrsni Hernon nag oslikava ovako:
"Ima, naravno, nesto potresno u svoj toj olimpijskoj nostalgiji, nalik nanostalgiju starca koji prije spavanja i moguce smrti ljubi sliku svoje prve,gimnazijske ljubavi. Kao sto ima i vrijednost u vjeri da Sarajevo maze sada zatosto je jednom davno magID, jer bez te vjere sigurno ne maze. Pa ipak, fantazija 0olimpijskom Sarajevu je na izvjestan nacin fantazija koja je operacijom nostal-gije lisena svih neugodnih cinjenica i aspekta stvarnosti, ukljucujuci mnogeSarajlije. "
Eto zasto vrijedi u ovim uvodnim napomenama dati prevagu rijecima vis-prenog mladog Sarajlije u dijaspori, Aleksandra Hemona.
U prvom dijelu ovog rukopisa, neke vrste hronike Sarajevske olimpijade,upravo sam, vrseci preko pet godina olimpijskih priprema duZnost potpred-sjednika Izvrsnog komiteta Organizacionog komiteta XIV ZOI, biljezio licneopservacije 0 samom toku Igara u Sarajevu, ili navodio neke oficijelne izvore idokumente, da bib, bar djelimicno, docarao fragmente duha tih olimpijskih danakoji su proticali kao trenuci nekog istinskog sarajevskog trijumfa u svijetu.
Danas, na ovoj vremenskoj distanci, i sam, doista, postajem onaj nesrecniHemonov starac koji u nemoci i zaglibljenim iluzijama u ovovremenoj barustini,ljubi slike prve gimnazijske ljubavi, ako pod tim treba podrazumijevati davnedane planetamog trijumfa Sarajeva u raskosi i ljepoti razigrane ideje olimpizma.
Ovim prvim dijelom teksta - dnevnicarskim impresijama i biljeskama 0samom toku Sarajevske olimpijade 1984. go dine i njenim odjecima u svijetu,zelio sam, posebno. mladim citaocima, da predocim slike i slicice tog i takvogdavnog sarajevskog sarma, koji gada, u ovim tragicnim postolimpijskim vre-menima, s pravom za mnoge lici ne nestvame, izmisljene, iluzome, imaginame,pa ako hocete, i laZne slike i dogadaje. Bujica brutalnosti, kako smo vet rekli,odnijela je u mulj i nasa pamcenja i nase vjerodostojnosti.
Jedan istinski i veliki tijumf, naZalost, na danasnijm drustvenim, materijalnim,moralnim i inim razvalinama, nije doista u prilici da se prihvati i shvati kao je-dan real an i zivotan bljesak duha i daha ovog grada i ove zemlje. Na razvalinamajOg defuraju mrki i prijeki rusitelji.
Nikako da se prihvati, drugim rijecima, da je sarajevski tijumf u februaru1984. godine, doista i uistinu, velika, ali jOg uvijek pristrasno ocijenjena tekovina;velika i nepobitna bastina ovog podneblja.
Otuda razlicite rijeci i razlicita tumacenja krajnjeg ishoda i dometa XIV ZOISarajevo '84.
Autor
8
Ja u prvi mah nisam shvatio na ita misli i upitao sam na ita se odnosi pitanje- odgovorio je: "Pa na pripreme Olimpijade. " Rekao sam mu da ga upravo i 0
tome zelimo detaljnije obavijestiti.Titu smo izlozili nasu ocjenu meaunarodnog znacaja odluke da se Olimpija-
da povjeri Jugoslaviji,. da je to izraz povjerenja u nasu unutrasnju stabilnost,sigurnost i sposobnost da organizujemo takav poduhvat,' da ce visegodisnjepripreme i sarno odrzavanje Olimpijade doprinositi meaunarodnoj afirmacijiJugoslavije,' da je Olimpijadu dobila Jugoslavija i da zelimo i nastojimo daDna bude jugoslovenski poduhvat,' da Olimpijadu smatramo razvojnim, a nepotrosackim projektom i da cemo je pripremiti kao projekat razvoja zimskogturizma i uspostavljanja poslovnih aranzmana sa svijetom,' da insistiramo naracionalnim pripremama,' koristicemo, prije svega, sve postojece potencijale,gradicemo ono sto ce donositi trajne koristi i odlucno se suprotstaviti investo-maniji i potrosackim apetitima,. koristicemo maksimalno prihode koje mozemoostvariti ustupanjem prava stranim partnerima, meaunarodnim i domacim mar-ketingom, zatim sredstva samodoprinosa graaana BiB; sredstva Republike i tona ogranicenu sumu udruzenih sredstava republika, pokrajina i Federacije i sf.Rekao sam da, nazalost, ima u zemlji neshvatanja velikog meaunarodnog zna-caja sto nam je povjereno organizovanje Olimpijade i njenog razvojnog znacaja,pa da cak ima i ideja da se odustane. Tito je reagovao rijecima: "Jeste, one i domene dolaze. "
Nakon svega sto smo mu izlozili 0 Olimpijadi, Tito je reagovao pohvalno,podrzao je nasu orijentaciju rijecima: "Sarno nastavite tako!" i posebno nasnapor da se dogovorom u zemlji ujedinjujemo za ovaj poduhvat.
(Iz memoarskih zabtljeski Raifa Dizdarevica "Zimska olimpijada u Sarajevu -od odusevljenja, preko ozbiljnih kontroverzi, do velikog uspjeha 'j.
10
~_oc:',;
~b' '
; ~;,::::,}'::;..0
i!\,~'"",1. KORAK DO BLJESKA ;~..'
(26. januar 1984)
Svako na svoj nacin nastoji da potisne ili prikrije stresne nemire unutar vlasti-te intime. Otkrivaju ih naoko bezazleni, bizarni detalji - glasna prica, nekontro)i-
sani srnijeh, neocekivana ljutnja iIi, naprosto, sutnja. Organizacioni tim sarnokoji dan uoci dizanja olimpijske oficijelne zavjese, nakon pet godina predanogi upornog carla, gada u skrivenom grcu ceka zvanicni pocetak velike svjetskepredstave u Sarajevu i u njegovoj neposrednoj okolini, na padinama i obroncirna
snjezinihplanina.Grad i zemlja poceli su da zive i odbrojavaju u atmosferi velikog iscekivanja
i - zasto ne priznati? - ne manjeg straha i zebnje.Olirnpijski plamen koji treba za koji dan (29. februara 1984. u 11 sati) da se
upali na tradicionalan nacin u drevnoj Olimpiji, bice predat, uz poseban ceremo-nijal i pocast organizatorima XIV ZOI Sarajevo '84, avec sutradan olimpijskavatra stici ce na dubrovacki aerodrom Cilipi. Plamen sa Olimpa primice odavionske posade prvi noslilac "plamene stafete" na jugoslovenskom tIll, Dub-rovcanin Diho Veselin. Od tada ce sarajevska olimpijska baklja prevaliti hilja-de kilometara i promijeniti hiljade ruku u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Kosovu,Vojvodini, Makedoniji, Crnoj Gori i, naravno, Bosni i Hercegovini, da bi po-tom u gradu domacinu Sarajevske olimpijade hila 7. februara na samom pocetku
Igara.Kao da su danas, sarno koji dan od starta Igara, sublimirani na poseban nacin
svi spomenuti nemiri i zebnje organizatora Sarajevske olimpijade.
NOVO LICE GRADA
Ljudske tenzije naprosto nadiru i plave poput bujice. Zivotom Sarajeva, nesarno iz dana u dan, nego iz sata u sat, vec bruji sve zivlja matrica koja na grad-ske ulice i trgove nanosi toliko novog, sarolikog i privlacnog. Mnoge Sarajlije nekriju da ne prepoznaju vlastiti grad - Ijepsi je i zivopisniji od svih dosadasnjihurezanih, upamcenih ili jednostavno izmastanih nekada i nekome. Ta svojaosjecanja ne kriju - opisuju ih na trotoarima, kafanama, u radio i TV-ernisijama,na novinskim stranicama...
11
Prve prethodnice olirnpijskih takmicarskih ekipa vec su u gradu. Sarno njiho-vo prisustvo ponajrnanje je neopaZeno, zanernareno ili prolazi gluho - pretvaranoje, naprotiv, u lijepe, nove i dotad nevidene slike videne i dozivljene na ulicarnaSarajeva.
Do juce (25. januar 1984) organizator (Sektor za sport OK XIV ZOI) prirnioje 48 prelirninamih prijava zernalja - clanica olirnpijskog pokreta u svijetu, a nasvirn dosadasnjirn zirnskirn olirnpijskirn igrarna ukupno je ucestvovalo najvise51 zernlja. Po ovirn prelirninamirn, prvirn prijavarna valja ocekivati i ugostitisarno na takmicarskirn borilistirna 1590 takmicara u deset sportova. Vec dallas,dakle, Sarajevo nadmasuje Grenobl iz 1968, kada je ucestvovalo 1293 i LejkPlesid, sarno cetiri godine ranije od Sarajeva, 1283 takmicara.
Dovoljna je za narocita dornacinska uzbudenja, kao osoban rniks prijatnostii straha, sarno i ova gornila tek prispjelih prelirninarnih prijava na stolovirna
organizatora.I "sedma sila" - dakle, i novinari svih zanrova savrernenog furnalizma u
svijetu - na svoj napadan, pa i agresivan nacin pocesto, vec danas upotpunjava
spornenutu sliku sarajevske olirnpijske atmosfere. To navjestava i juce otvoreniGlavni press-centar u Skenderiji, kao skorasnje glavno stjeciste novinara iz cije-log svijeta. Na 7000 kvadratnih rnetara prostora, Centar raspolaze sadrzajirna ko-ji su poslenicirna ove profesije (izvjestacirna, kornentatorirna, fotoreporterirna,filmskirn snirnateljirna) potrebni za njihov kvalitetan profesionalni fad. Tu je 96telefonskih kabina sa 12 posrednickih stolova, 50 teleprintera, 15 faksirnila, 5telefoto - uredaja, itd. Istog dana (25. januar) otvoren je Dorn Radio-televizije
Sarajevo, gada kao rnedunarodni RTV-centar za slanje olirnpijskog televizijskogsignala za cijeli svijet. Novinarirna ovog zanata na raspolaganju su, kako jetom prilikorn juce rec~no, najsavrernenija oprerna i uredaji koji slikorn i rijecjutreba da docaraju gledalistu na svirn rneridijanirna Planete sve ono sto se budedogadalo na XIV ZOI. Kornpetetni su pritorn ustvrdili da tehnicke rnogucnostii drugi uslovi ovog Centra po mnogo cernu prernasuju one koji su hili na svirnprethodnirn zirnskirn olirnpijskirn igrarna.
TOPE SE REZERVE
U petogodisnjirn poslovirna, strucnirn i drugirn, organizatori Sarajevskeolirnpijade pitanjirna saobracaja u gradu vracali su se cesto. avo pitanje, na ovajili onaj nacin, potezalo se, nairne, kao posebna dilerna i rezerva Medunarodnogolirnpijskog korniteta, kao i vise nacionalnih olirnpijskih korniteta. Sumnjalose, ponekad sa naglasenirn podozrenjern, da ce Sarajevu prijetiti kolaps sirihrazmjera, pa prerna tome ugroziti i organizaciju XIV ZOI, bas zbog saobracaj-nih zamki u gradu.
12
Takve rezerve su, srecom, pocele da se tope. Svjetska upozorenja ozbiljnosu i sa odgovomoscu razmatrana u Sarajevu i dallas, koji clan pred pocetakIgara, ponudena je gostima i gradanima jasna i precizna shema besprijekomogfunkcionisanja saobracajnog sistema. Precizno je do detalja izgradeno ili do-gradeno sve da saobracaj u gradu odvija kroz poseban sistem za svaku katego-riju korisnika. Za gledaoce, turiste, takmicare, zvanicne goste, za gradane... Naraspolaganju su: 1004 vozila i 1168 vozaca i linija javnog gradskog saobracaja(tramvaji, autobusi, minibusi), kao i 52 taxi-stajalista u gradu. Svaka kategorijakorisnika saobracaja jasno je precizirana prema posebnosti, vremenu, prioritetui potrebama.
I za ove svrhe, pored ostalog, Radio Sarajevo na talasu 2 organizovalo jevet specijalne programe na engleskom i francuskom jeziku za strane goste, gle-daoce, funkcionere, svaki clan od 8 do 12 i od 17 do 20 sati (dakle, sedam satidnevno), i informisace, svaki sat, 0 najnovijim zbivanjima u svijetu i zemlji, ali i0 sistemu i mogucnostima upotrebe saobracajnih sredstava za razne putne pravceu gradu u toku Igara.
ZIVOT U SELU
Vet dallas, neposredno pred pocetak Igara, obznanjena je i visestrano pro-vjerena slika boravka i zivota u Olimpijskom selu "A", izgradenom u naseljuMojmilo, u zapadnom dijelu Sarajeva. U 24 stambena objekta sa 639 jednosob-nib, dvosobnih i dvoiposobnih stanova, smjestice se u najskorije vrijeme 2200gostiju - zvanicnih ucesnika Sarajevske olimpijade.
Ne sarno domaci nego i strani strucnjaci ocijenili su da su prostori za gosteukusnom i funkcionalno opremljeni namjestajem uz "blagu dozu rustike inacionalnog folklora". Imajuci u vidu da gotovo svaka od prijavljenih ekipa do-vodi i po svog kuhara, ova okolnost je ozbiljno uvazena u organizaciji ishranestanovnika Olimpijskog sela, uz centralni restoran sa dnevnim kapacitetom od9000 obroka. U blizini Olimpijskog sela locirano je deset sportskih dvorana, ipored Doma slobodnih aktivnosti kao centra zabavnog zivota u naselju sa dis-ko-klubom, video-igrama, kino-dvoranom, prostorom za koncerte i dramske ibaletske predstave.
Dakle, ocjene stranih posmatraca i strucnjaka uoci pocetka Igara bile su bezpremca, pozitivne. Svi su se slozili ovih dana da je sve koncipirano sa osjecajemi rafinmanom koji "insistira da Selo zivi duhom i pulsom pravog grada".
Ovaj utisak sublimirao je, mozda najplasticnije i najdirektnije, Frank Redklif,clan Nacionalnog olimpijskog komiteta Norveske, domacina naredne olimpi-jade, rijecima da je "ovo najljepse olimpijsko gelD u istoriji Igara".
Lijepo i drago priznanje u ovim danima pritajenog ocekivanja organizatora
prvih olimpijskih bljesaka.
13
