9. UINAK LIKVIDNOSTI I UINAK DOHOTKA MONETARNE POLITIKE (graf)

Pretpostavimo da kupnjom vrijednosnih papira sredinja banka poveava ponudu novca s M1 na M2. To dovodi do pada kamatne stope sa i1 na i2 (dio A), i do pomaka LM krivulje sa L1 na L2 (dio B). 1. Pri razini dohotka y1 poveana ponuda novca dovodi do uinka likvidnosti koji se oituje kao pad kamatne stope sa i1 na i2.2. Uz dohodak y1 i kamatnu stopu i2 (toka B') postoji viak potranje na tritu dobara.Ta neravnotea na tritu dobara otklanja se uinkom dohotka nia kamatna stopa dovodi do dodatnih investicija i multipliciranog uinka na dohodak (toka B''). Trite dobara i novca vraaju se u ravnoteu uz kamatnu stopu i3 i dohodak y3 (toka C').1. prema tome kad se M1 premjesti u M2 , kretanje po krivulji L1 iz A u B izaziva uinak likvidnosti koji vodi padu i1 i2. nia kamatna stopa poveava troenje i dohodak, a uinak dohotka pomie krivulju potranje za novcem L1 u L2 i vodi rastu kamatne stope s i2 na i3 (BC)2. uinak dohotka u sluaju promjene ponude novca ovisi o nagibu IS i LM krivulja. IS ako su investicije manje osjetljive na kamatnu stopu IS e imati vei nagib- uinak dohotka je manjiLM ako je potranja za novcem relativno neosjetljiva na kamatnu stopu, uinak likvidnosti je vei nego kad je potranja za novcem vrlo osjetljiva, pa je LM manjeg nagiba..*I napiite zato se gospodarstvo vraa u toku C.10. OBJASNI CROWDING OUT UINAK KOD PORASTA DRAVNE POTRONJE (graf) I LM R2 R1 IS2 IS1 y Y1 Y2 Y3

Diskrecijska fiskalna politika ukljuuje promjene dravne potronje ili poreza koje pomiu IS krivulju i tako utjeu na ravnoteni output, odnosno dohodak. Uz pretpostavku da je razina cijena konstantna sagledat e se posljedice poveanja dravne potronje. Poetna ravnotea je u toki A uz dohodak y1 i kamatnu stopu i1. Porast dravne potronje pomie krivulju IS sa IS1 na IS2 to je uz kamatnu stopu i1 jednako pomaku s y1 na y3. Pomak s y1 na y3 jednak je multipliciranom porastu dravne potronje, odnosno. Poveana dravna potronja uzrokuje gibanje du LM krivulje i poveanje kamatne stope koje se nastavlja dok se ne postigne ravnotea obaju trita u toki B uz dohodak i kamatnu stopu (dakle nova ravnotea se uspostavlja pri veoj razini cijena i viem dohotku). Zbog poveanja kamatne stope istiskuje se dio investicijske potronje (crowding out uinak, y3 y2), to smanjuje stimulativni uinak dravnog troenja. *Ovdje treba samo pojasniti zato se gospodarstvo vratilo iz y3 u y211. UINCI RAZLIITOG MIKSA MONETARNE I FISKALNE POLITIKE (graf)

Katkad se monetarna i fiskalna politika koriste za postizanje istog cilja. Primjerice, ekspanzivna monetarna politika koristi se za prevladavanje nepovoljnih uinaka fiskalne kontrakcije na potranju za dobrima. Ponekad se kombinacija fiskalne i monetarne politike pojavljuje uslijed napetosti ili ak neslaganja vlade (koja je zaduena za fiskalnu politiku) i sredinje banke (koja je zaduena za monetarnu politiku). To se obino dogaa u sluajevima kada se sredinja banka, ne podravajui ono to smatra opasnom fiskalnom ekspanzijom upusti u monetarne kontrakcije kako bi nadoknadila neke uinke fiskalne ekspanzije na domai proizvod. Ako je drava, primjerice, suoena s velikim porastom rashoda, moe se osloniti dijelom na poveanje poreza, a dijelom na vei deficit. Dolazi do otrog porasta investicija i dravne potronje, odnosno do velikog pomaka krivulje IS udesno, sa IS na IS'. Sredinja banka se zabrinula da je rast presnaan, da je aktivnost u gospodarstvu prevelika, te da e rezultat toga biti inflacija. Zakljuili su da valja usporiti rast domaeg proizvoda, te provode jo snaniju politiku stezanja novca (kamatna stopa rasta ?) kako bi usporili gospodarsku aktivnost. To dovodi do pomaka krivulje LM prema gore u novi poloaj LM'.Rezultat svega ovoga bio je brz rast (zbog fiskalne ekspanzije) i visoke kamatne stope (zbog stezanja novca).Kao odgovor na, recimo, monetarnu ekspanziju, vjerojatno e trebati neko vrijeme da investicijska potronja reagira na smanjenje kamatnih stopa, da proizvodnja reagira poveanjem na poveanje investicijske potronje, da potronja i investicije reagiraju na izazvanu promjenu domaeg proizvoda.12. KEYNESIJANSKI PRISTUP EKONOMSKOJ POLITICI STABILIZACIJE (vezati za teorijske pristupe)Keynesijanska revolucija postavila je dva nova koncepta. Prvo, koncept agregatne potranje polazio je od potronje i investicija i drugo, Keynes je dokazao da plae i cijene nisu elastine pa je krivulja agregatne ponude vodoravna ili pozitivnog nagiba. Prema tome, output e se poveati kad se poveava agregatna potranja sve dok postoje neiskoriteni resursi, odnosno kad se smanjuje agregatna potranja, smanjuje se i output uz viu nezaposlenost (slika 1).

P S,I

y y

slika 1. Poveanje potranje slika 2. Poveanje investicija vodi vodi poveanju outputa poveanju zaposlenosti i dohotka

Prema toj analizi nacionalni se dohodak raspodjeljuje na potronju i tednju, odnosno:(1) Y = C + S (2) C = Y S (3) S = Y C

S druge strane agregatna potranja sastoji se od rashoda na potronju i rashoda na investicije, odnosno:(4) Y = C + I (5) C = Y I (6) I = Y C

Iz (3) i (6) dobiva se da je S = I, to znai da tednja i investicije odreuju nacionalni dohodak i moraju biti jednake, jer je ravnoteni nacionalni dohodak rezultat jednakosti agregatne ponude i agregatne potranje.U skladu s tim, presjek krivulja tednje i investicija odreuje ravnotenu razinu nacionalnog dohotka Yr (slika 2), koji se ne moe postii pri nepotpunoj zaposlenosti stvarajui deflacijski raspon, ali i iznad pune zaposlenosti, stvarajui inflacijski raspon. Zaposlenost ovisi o efektivnoj potranji ije su determinante sklonost potronji i pobude za investiranje. Drava moe, npr. smanjujui kamatne stope, djelovati na poveanje investicija, te dohotka i zaposlenosti (pomak I na I' vodi vioj zaposlenosti i ravnotenom dohotku Y'r,, slika 2).

Efektivna potranja (koju odreuju odnosi potronje, tednje i investicija) postaje elementom kojim se moe utjecati na razinu proizvodnje i zaposlenosti.Drava moe djelovati na efektivnu potranju razliitim instrumentima makroekonomske politike stabilizacije; tako npr. utjee na njezino smanjenje (poveanom kamatnom stopom, smanjenjem javnih rashoda ili poveanjem poreza) kad gospodarstvu prijeti inflacija potranje na razini pune zaposlenosti, ili pak na njezino poveanje (smanjenjem kamatnih stopa ili poveanjem javnih rashoda) kad u uvjetima recesije ili depresije treba potai gospodarsku aktivnost i poveati zaposlenost. Politika stabilizacije u ovom pristupu poiva na rigidnoj fiskalnoj i labavoj monetarnoj politici. Drava ima veliku ulogu i u rjeavanju drugih domaih ekonomskih problema a ne samo upravljanju agregatnom potranjom. 9. POSTAVLJANJE IS LM MODELA OTVORENOG GOPODARSTVA

IS LM model otvorenog gospodarstva zapravo je proireni model zatvorenog gospodarstva, i to ga je potrebno proiriti na nain da se u njega uvedu meunarodna trgovina i transakcije. Potrebno je naglasiti da se u IS LM modelu otvorenog gospodarstva ravnotea na financijskom tritu postie izjednaenjem ponude i potranje za novcem uz ravnotenu kamatnu stopu.Kako je ponuda novca fiksna a u otvorenom gospodarstvu potranja za domaim novcem je velikom veinom potranja domaeg stanovnitva i ovisi o istim initeljima kao u zatvorenom gospodarstvu, to poveanje ponude novca ima za rezultat smanjenje kamatne stope a poveanje potranje za novcem poveanje kamatne stope, ceteris paribus.S druge strane, utvrivanje ravnotee na tritu dobara u otvorenom gospodarstvu zahtijeva dopune jer je neto izvoz dio potranje za dobrima. Zbog toga je potrebno modificirati IS krivulju imajui na umu da pokazuje isti opadajui odnos izmeu kamatne stope i dohotka; Svi initelji koji utjeu na pomak IS krivulje zatvorenog gospodarstva na jednak nain utjeu i na pomak IS krivulje otvorenog gospodarstva, u otvorenom gospodarstvu svi initelji koji mijenjaju neto izvoz pomiu IS krivulje.

U otvorenom gospodarstvu taj se uvjet proiruje sa kapitalom (posuivanja ili zaduivanja) i robnim tijekovima sa inozemstvom. S I = X (1)to jeS = I + X (2) to su uvjeti ravnotee.Naime, kako je S I viak nacionalne tednje u odnosu na investicije to je iznos koji domae stanovnitvo eli posuditi u inozemstvo, a kako je neto izvoz X jednak iznosu kojeg stanci ele posuditi od domaih tedia, to je trite u ravnotei kad su eljena posuivanja u inozemstvo i eljena posuivanja iz inozemstva od domaih tedia jednaka relacija (1), u otvorenom gospodarstvu uvjet je ravnotee na tritu dobara jednakost eljenog iznosa nacionalne tednje i eljenog iznosa domaih investicija uveanih za neto izvoz. Postavljanje IS LM modela otvorenog gospodarstva u prethodnom dijelu omoguuje analizu mogunosti i uinaka makroekonomske politike, a u prvom redu fiskalne i monetarne politike, na ostvarenje pojedinih gospodarstava ukljuujui u njih i meunarodnu trgovinu, ali isto tako i analizu kako trgovanje i pozajmljivanje izmeu pojedinih zemalja utjee na fiskalne i monetarne politike pojedinih zemalja. UINCI FISKALNE POLITIKE PRI FLEKSIBILNIM TEAJEVIMA (graf) (sigurno bude jedan od 4 naredna !!!)

U cilju analize uinaka fiskalne politike u otvorenom gospodarstvu pretpostavimo privremeno poveanje domae dravne potronje. Na slici su prikazani uinci fiskalne ekspanzije i to na dijelu (a) za domae gospodarstvo gdje se dogaaju promjene u fiskalnoj politici, a na dijelu (b) za inozemstvo koje predstavlja zemlje vodee trgovinske partnere domaeg gospodarstva. Poveanje dravnog troenja pomie domau IS krivulju udesno i gore s na . Dolazi do rasta razine cijena u domaem gospodarstvu to vodi pomaku LM krivulje ulijevo s na . Nova ravnotea se postie u toki uz vei domai output ) i veu domau realnu kamatnu stopu (). Poveanje domaeg outputa ima za posljedicu veu potranju domaeg stanovnitva za dobrima i uslugama iz uvoza to poveava ponudu domae valute na deviznom tritu, pa poveanje domaeg outputa vodi deprecijaciji deviznog teaja. Meutim, poveanje domae realne kamatne stope ini domau imovinu atraktivnijom to ima za posljedicu veu potranju domae valute od inozemnih tedia a to vodi aprecijaciji deviznog teaja. Shodno navedenom, ukupan uinak poveanja dravnog troenja na devizni teaj je neodreen jer se sa sigurnou ne moe tvrditi da e poveanje dravnog troenja poveati ili smanjiti devizni teaj. Za razliku od toga, uinak poveanja dravnog troenja na neto izvoz nije neodreen. Poveanje domaeg outputa poveava potranju za uvozom, a poveanje realne kamatne stope vodi aprecijaciji deviznog teaja. I jedno i drugo ima za posljedicu pad neto izvoza pa je ukupan uinak fiskalne ekspanzije kroz poveanje dravnog troenja trgovinski deficit domaeg gospodarstva. Prema tome: privremeno poveanje dravne potronje poveava domai output, odnosno dohodak i domau realnu kamatnu stopu; neto izvoz pada pa otud poveana dravna potronja smanjuje ili istiskuje ne samo investicije nego i neto izvoz; uinak na realni devizni teaj je neodreen moe rasti ili padati; u inozemstvu raste realna kamatna stopa i razina cijena; prema keynesijanskom pristupu makroekonomiji, inozemni output takoer raste ali samo u kratkom roku. 10. UINCI MONETARNE POLITIKE PRI FLEKSIBILNIM TEAJEVIMA (graf)

U analizi uinaka monetarne politike prvo e se analizirati kratkoroni uinci kontrakcijske monetarne politike na domae i inozemno gospodarstvo. Pretpostavimo da je poetne ravnotea u domaem gospodarstvu u toki uz output i realnu kamatnu stopu , te da smanjenje ponude novca pomie domau LM krivulju ulijevo s poloaja na (dio (a)). Prema keynesijanskom pristupu makroekonomiji cijene su u kratkom roku rigidne pa se nova kratkorona ravnotea postie sjecitem krivulje IS i u toki . Prema tome, domai output se smanjuje (s na ) a domaa realna kamatna stopa se poveava ( na ). U kratkom roku i jedna i druga promjena imaju utjecaj na aprecijaciju deviznog teaja. Prvo, pad domaeg dohotka smanjuje domau potranju za uvoznim dobrima i uslugama pa domai potroai potrauju manji iznos inozemne valute za kupovinu dobara iz uvoza. Drugo, rast domae realne kamatne stope ini domau imovinu relativno vie privlanom inozemnim tediama to poveava potranju inozemnih tedia za domaom valutom.to se dogaa s neto izvozom domaeg gospodarstva u sluaju monetarne kontrakcije? U odgovoru na ovo pitanje prvo treba imati na umu da postoje dva suprotna uinka: a) pad domaeg dohotka smanjuje domau potranju za inozemnim dobrima to poveava neto izvoz; b) rast realne kamatne stope (kao i manji uvoz) vodi aprecijaciji deviznog teaja to vodi smanjenju neto izvoza. Shodno navedenom, teorijski se sa sigurnou ne moe dati odgovor na postavljeno pitanje, odnosno ne moe se ukazati u kojem pravcu se neto izvoz mijenja. Ako se monetarnom kontrakcijom poveava neto izvoz domaeg gospodarstva, neto izvoz inozemnog gospodarstva mora se smanjiti jednostavno zato jer je izvoz domaeg gospodarstva uvoz inozemnog gospodarstva. Krivulja IS se zbog toga pomie ulijevo s poloaja na pa se kratkorona ravnotea postie sjecitem krivulja u toki . Prema tome, output se smanjuje s na a realna kamatna stopa s na . Ovo znai da domaa monetarna kontrakcija vodi recesiji u inozemstvu. Pad domaeg outputa i aprecijacija domaeg valutnog teaja djeluje u suprotnim pravcima i na neto izvoz inozemstva. Pad domaeg outputa smanjuje domau potranju za inozemnim dobrima i vodi smanjenju neto izvoza, dok aprecijacija domaeg realnog teaja inei inozemna dobra relativno jeftinijim djeluje u suprotnom pravcu, tj. vodi poveanju neto izvoza. I ovdje kao i u sluaju domaeg gospodarstva pretpostavljamo da je uinak pada domaeg dohotka vei od uinka aprecijacije domaeg deviznog teaja pa zakljuujemo da domaa monetarna kontrakcija vodi recesiji i domaeg i inozemnog gospodarstva.11. UINCI FISKALNE POLITIKE U UVJETIMA FIKSNIH TEAJEVA (graf)

Fiskalna politika u sustavu fiksnog deviznog teaja nije nemona, ak su mogui njeni vei uinci i shodno tome vea djelotvornost nego u sustavu fleksibilnih deviznih teajeva. Ovo emo potvrditi analizom sluaja ekspanzijske fiskalne politike koja se provodi poveanjem dravnog troenja. Prvo razmotrimo uinak poveanja dravnog troenja jednostavnom IS LM analizom. U sustavu fleksibilnog deviznog teaja poveanje dravnog troenja bi pomaklo IS krivulju udesno s poloaja na poloaj a kako bi ponuda novca ostala nepromijenjena ostala bi nepromijenjena i LM krivulja ali bi se ravnotea premjestila s na to bi imalo za rezultat poveanje outputa s y na , poveanje kamatne stope s na i shodno tome poveanje deviznog teaja i aprecijaciju domae valute. Meutim, u sustavu fiksnog deviznog teaja sredinja banka ne moe dozvoliti aprecijaciju domae valute. Kako poveanje outputa vodi poveanju potranje za novcem sredinja banka mora poveati ponudu novca kako bi kamatna stopa ostala nepromijenjena a otud i devizni teaj. To se na slici oituje kao pomak udesno LM krivulje s poloaja na poloaj i pomak ravnotee iz toke u toku pri kojoj kamatna stopa ostaje nepromijenjena (nia nego u sustavu fleksibilnog teaja - < ) a output se poveava s y na (vie nego u sustavu fleksibilnog deviznog teaja - > ,). Shodno navedenom, fiskalna politika je monija, odnosno djelotvornija u sustavu fiksnog deviznog teaja u odnosu na sustav fleksibilnog deviznog teaja i to zbog toga to za sobom povlai monetarno prilagoavanje.12. UINCI MONETARNE POLITIKE U UVJETIMA FIKSNIH TEAJEVA (graf)

Potencijalni problem sustava fiksnog deviznog teaja jest da odreena vrijednost deviznog teaja od strane drave nije na razini tkzv. temeljnog deviznog teaja, odnosno ravnotenog deviznog teaja kojeg odreuju ponuda i potranja za odnosnom valutom, pa tako moe biti iznad ili ispod njega. U prvom sluaju kad je slubeni devizni teaj iznad temeljne vrijednosti deviznog teaja u pitanju je precijenjeni devizni teaj odnosno precijenjena valuta. U toj situaciji vlada moe poduzeti nekoliko moguih strategija od jednostavnog smanjenja slubene vrijednosti deviznog teaja na njenu temeljnu vrijednost odnosno devalvacije, preko dravnih ogranienja meunarodnih transakcija, pa do najee rabljene strategije a to je intervencija na deviznom tritu kojom se otkupljuje viak ponude domae valute iznad potranje i to iz rezervi. Nastojanje vlade, odnosno sredinje banke zemlje da odri precijenjenu valutu esto je oteano pekulativnim potezima financijskih investitora. Oni, u strahu od mogue skore devalvacije koja bi smanjila vrijednost njihove imovine u domaoj valuti u odnosu na inozemne valute, panino prodaju domau imovinu u precijenjenoj valuti to znaajno poveava ponudu domae valute na inozemnom deviznom tritu (sa na ). To znaajno utjee na jo vee smanjenje rezervi odnosne zemlje (za iznos od B do C) i u krajnjoj liniji moe zaustaviti odravanje fiksnog deviznog teaja iznad ravnotene razine, te ubrzati devalvaciju. U svakom sluaju, bez jakih ogranienja u meunarodnoj trgovini i financijama precijenjeni devizni teaj nije odriv na dugi rok. Obratno od razmatranog, u sluaju odreivanja deviznog teaja ispod ravnotenog, tj. u sluaju podcijenjenog deviznog teaja, odnosno podcijenjene valute, sredinja banka mora opskrbiti devizno trite koliinom domae valute jednakoj iznosu vika potranje iznad ponude valute. U zamjenu za taj iznos dobiva se inozemna valuta kojom se poveavaju rezerve i u istom iznosu se ostvaruje suficit bilance plaanja.Zemlja sa sustavom fiksnog deviznog teaja ne moe slobodno rabiti ponudu novca provodei bilo ekspanzijsku bilo kontrakcijsku monetarnu politiku jer veliinu ponude novca uvjetuje jednakost temeljnog i fiksnog deviznog teaja. 13. NEOKLASINI MODEL RASTA (SOLOW)Neoklasini model ekonomskog rasta Roberta Solowa postaje osnovno orue za razumijevanje procesa rasta.

Model pretpostavlja:- da gospodarstvo proizvodi samo jedno dobro- nema meunarodne razmjene- nema drave- puna zaposlenost svih faktora proizvodnje (rada i kapitala)

Solow model se sastoji od dvije osnovne jednadbe:1. Neoklasina funkcija agregatne proizvodnje:Y(t) = F (K(t), L(t))U jednadbi je Y(t) ukupna razina proizvodnje u vremenu t. Output se proizvodi s dva inputa: kapitalom K(t) i radom L(t).Pretpostavke ove funkcije su da ima konstantne prinose obujma i postoje pozitivni prinosi koji su opadajui.2. Jednadba akumulacije kapitalaK(t) = sY(t) K(t)Promjena kapitala u razdoblju t je K(t) i ta promjena je odreena ukupnim investicijama u razdoblju t= sY(t), i smanjenjem kapitala uzrokovanog amortizacijom K(t) gdje je s udio tednje u proizvodnji u razdoblju t. postotak fiksnog kapitala koji se koristi tijekom proizvodnje. Svojstva ove jednadbe su to da bez obzira na razinu proizvodnje kuanstva tede isti postotak od dohotka (outputa) i amortizacija je u svakom razdoblju nepromijenjeni postotak fiksnog kapitala. gt= gk = gk + (1 )gA(1 )gk = (1 ) ggk = gy = gPretpostavimo da gospodarstvo zapoinje u nekoj toki k(0). U toj toki je k(t) vee od (+n)k(t) Tijekom vremena kapital po radniku konvergira u vrijednost k*U toki k* je k(t)=0 to znai da se kapital po radniku vie ne mijenja. Toka u kojoj je k(t)=0 se naziva postojano stanje, i kada gospodarstvo jednom ue u njega u njemu ostaje zauvijek.Putovanje gospodarstva od jednog postojanog stanja do drugog naziva se tranzicijski put, odnosno tranzicijska dinamika.Jednostavni Solow model nudi odgovore na pitanja zato neke zemlje imaju tako visoku razinu proizvodnje, a neke ne. Pod pretpostavkom da su sve zemlje dole u svoje postojano stanje, Solow model predvia da zemlje s visokom stopom tednje S (investicije) i niskom stupnjem rasta stanovnitva n imaju viu razinu proizvodnje po stanovniku.Na stazi ravnomjernog rasta kapital po radniku i proizvodnja po radniku rastu po istoj stopi rasta g, a to je stopa tehnolokog rasta. Osim toga, ako nema tehnolokog rasta, onda je g=0 i nema postojanog rasta u gospodarstvu (vratili smo se u jednostavni Solow model). Stoga je tehnoloki razvoj u tom modelu motor rasta proizvodnje po stanovniku.14. PROIRENI SOLOWLJEV MODEL

Proireni Solowljev model ukljuuje i tehnoloki razvoj. Prva krivulja ima isti oblik kao kod obinog modela, dok se kod druge krivulje u odnosu na obini model (n+) razlikuje nagib (n+g+). Razlika izmeu krivulje sk(t) i pravca (n+g+)k(t) daje promjenu tehnologije prilagoene vrijednosti kapitala po radniku.

Ako je gospodarstvo poelo u k(0) tada je sk(t) vee od (n+g+)k(t), to znai da je k(t) pozitivan i da se zato poveava tehnoloki prilagoena koliina, i to se nastavlja sve dok vrijedi da je sk(t) vee od (n+g+)k(t). Ove vrijednosti izjednaavaju u toki k* jer se tokom vremena koliina kapitala konvergira, i tada se tehnoloki prilagoena koliina kapitala po radniku ne mijenja. Postoji samo jedna takva vrijednost k* i za svaku poetnu vrijednost k(0) proces se uvijek zaustavi na k* te gospodarstvo u dugom roku konvergira stazi ravnomjernog rasta u kojem se kapital i proizvodnja po radniku poveavaju po konstantnoj stopi g.

Ukupna proizvodnja Y(t)= Y(t)L(t) i kapital K(t)=K(t)L(t) rastu po stopi g+nStopa rasta Solowa: Stopa tednje- ljudi vie tede pa ima sredstava za investiranje zato kol. kapitala raste kroz vrijeme i proizvodnja po radniku. Stopi rasta stanovnitva Stopi amortizacije Tehnolokom napretkuPoveanje stope tednje nema dugoroni uinak na stopu rasta proizvodnje. Dugorona stopa rasta proizvodnje po radniku je g. do poveanja stope tednje mogue je samo preko tehn. napretka.