futur i, metodicka priprema za nastavni čas

JU UNIVERZITET U TUZLIFILOZOFSKI FAKULTETBOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

METODIKA B/H/S JEZIKA I NASTAVNA JEDINICA: FUTUR I

Mentor: Student:

Dr. sc. Sead Nazibegović, doc. Samra Bekrić

Tuzla, decembar 2011.

1

Predmet: Bosanski jezik i književnost

Razred: VII

Šk. g. 2011/22012

Datum: 1. 12. 2011.

Nastavna tema: Glagolska vremena

Nastavna jedinica: Futur I

Struktura i tip časa: Čas usvajanja novog gradiva

Ciljevi časa:

1. odgojni: razvijanje osjećaja odgovornosti pri radu; razvijanje osjećaja preciznosti,

urednosti i samostalnosti; razvijanje pozitivnog natjecateljskog duha i sposobnosti

za uvažavanje i mišljenja drugih prilikom izvještaja grupa; njegovanje pozitivnih

osobina u grupama i u razredu;

2. obrazovni: pronalaženje i prepoznavanje novog glagolskog oblika; prepoznavanje

i usvajanje novih termina u jeziku; značenje, tvorba i pisanje futura I;

3. funkcionalni: razvijanje, uvježbavanje, formiranje i izgrađivanje perceptivnih,

mentalnih i komunikativnih sposobnosti; razvijanje mašte, bogaćenje rječnika,

njegovanje govorne kulture, razvijanje sposobnosti i umjeća za pravilan govor i

pisanje futura I.

Oblici nastavnog rada: a) frontalni; b) individualni; c) grupni

Nastavne metode: a) monološka; b) dijaloška; c) demonstracije; d) grafički (pismeni) radovi

Nastavna sredstva: a) udžbenik; b) nastavni listići; c) listići namjenjeni grupama

Nastavna pomagala: a) tabla; b) plakat (križaljka)

Korištena literatura:

Dzevad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić Gramatika bosanskoga jezika, Dom štampe,

Zenica, 2000.;

Azra Verlašević, Vesna Alić Naš jezik 7, udžbenik za sedmi razred devetogodišnje osnovne

škole, Nam, Tuzla, 2010.

2

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio (oko 7 minuta)

Pitam učenike jesu li nekad ispunjavali križaljku i znaju li kako se to radi.

Očekuje se da će učenici odgovoriti da su ispunjavali i da znaju kako se ispunjava križaljka.

Prozivam jednog učenika da izađe pred tablu kako bi uz pomoć ostalih učenika ispunio

križaljku. Čitam postavljena pitanja a učenici daju odgovore. Tačnim odgovorom na sva

postavljena pitanja dobit ćemo ime nastavne jedinice u vodoravnom nizu križaljke.

Pitanja na koja treba odgovoriti su slijedeća:

1. Kako nazivamo osnovni oblik glagola, tj. glagolski oblik u kome se glagol navodi u

rječnicima?

Očekivani odgovor: INFINITIV

2. Kako nazivamo prošlo glagolsko vrijeme, tj. radnju (stanje ili zbivanje) koja pripada

prošlosti, koja se izvršila prije trenutka u kojem se o njoj govori?

Očekivani odgovor: PERFEKT

3. Kako se zove glagolsko vrijeme kojim se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koja je

neograničeno trajala u prošlosti?

Očekivani odgovor: IMPERFEKT

4. Kako nazivamo glagolsko vrijeme kojim se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila

u prošlosti prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje?

Očekivani odgovor: PLUSKVANPERFEKT

5. Ako radnju (stanje ili zbivanje) koja se desilo u prošlosti nazivamo PROŠLOST, kako se

zove radnja, stanje ili zbivanje koja tek treba da se desi, koja će se desiti?

Očekivani odgovor: BUDUĆNOST

3

Na hamer papiru to će izgledati otprilike ovako:

2. 4. 1. 5. 3.

I N F I

P I M

E P N P

R L I B E

F U T U R

E S I D F

K K V U E

T V Ć K

A N T

N O

P S

E T

R

F

E

K

T

Nakon što smo u vodoravnom nizu dobili riječ FUTUR, govorim učenicima da smo

uspješno ispunili križaljku i tako došli do konačnog rješenja, traženog pojma. Upisujem

rimski broj 1. pored riječi futur na hamer papiru i govorim da ćemo danas proširiti znanje

4

o glagolskim oblicima. Učit ćemo novi glagolski oblik a to je FUTUR I. Objašnjavam da

u našem jeziku imamo futur I i futur II te da ćemo mi na današnjem času govoriti samo o

futuru I a na nekom od narednih časova i o futuru II.

Naslov pišem i na tabli te prelazim na glavni dio časa.

Glavni dio časa (oko 23 minuta)

Tražim dobrovoljca da izađe pred tablu napisati rečenicu i odrediti funkciju riječi u

slijedećoj rečenici:

Pročitat ću knjigu pa ću dobiti dobru ocjenu.

Učenik će u prethodnoj rečenici odrediti rečenične članove (subjekt, predikat, objekt,

atribut) a nakon toga ću i ostale učenike pitati da li se slažu sa ponuđenim rješenjem i

usmjeriti im pažnju na eventualne greške.

Nakon što u prethodnoj rečenici zaokružim pročitat ću i ću dobiti, pitam učenike kada će

se desiti radnja zaokruženih glagolskih oblika.

Očekivani odgovor: Radnja će se desiti u budućnosti.

Upućujem učenike na traženi pojam pod rednim brojem 5. u križaljci (BUDUĆNOST).

Objašnjavam im da radnja u napisanoj rečenici tek treba da se desi nakon trenutka u

kojem o njoj mi govorimo, tj. u budućnosti. Takva radnja se još nije desila niti se trenutno

dešava. Prema tome, dolazimo do zaključka da je osnovno značenje futura I da označava

radnju (stanje, zbivanje) koja će se desiti u budućnosti, tj. poslije trenutka u kojem se o toj

radnji govori.

Dajem još neke primjere: Sutra ću ići u kino. Slijedeće godine ćemo ići na more. Posjetit

ću prijatelje.

Pošto smo već u uvodnom dijelu časa spomenuli infinitiv i podsjetili se koje je njegovo

značenje, tražim dobrovoljca koji će mi dati jedan primjer glagola u ifinitivu.

Očekuje se: raditi, pisati, plesati, voziti i sl.

Jedan od tih primjera pišem na tabli a zatim pitam da li neko zna kako glasi skraćeni

(enklitički) oblik prezenta pomoćnog glagola biti/jesam.

Očekuje se odgovor: je.

Pitam ih kako glasi skraćeni (enklitički) oblik prezenta pomoćnog glagola htjeti.

Očekivani odgovor je: ću.

5

Ispred napisanog primjera za glagol u infinitivu na tabli pišem skraćeni oblik prezenta

pomoćnog glagola htjeti, tj. ću.

Pitam učenike da li mogu prepoznati koji smo glagolski oblik dobili nakon što smo spojili

ove dvije riječi, primjećuju li da je to futur I?

Očekivani odgovor: dobili smo futur I.

Prema tome, zaključujemo da se futur I tvori od enklitičkog oblika prezenta pomoćnog

glagola htjeti i infinitiva glagola koji se mijenja. To shematski prikazujem na tabli ovako:

Enklitički oblik prezenta pomoćnog glagola htjeti TVORBA FUTURA I : + Infinitiv glagola koji se mijenja

Podsjećam učenike da glagolske oblike prema tipu tvorbe dijelimo na proste koji se

sastoje od jedne riječi i složene koji se sastoje od dviju ili više riječi. Futur I zajedno s

glagolskim oblicima koje smo učili (perfekt, pluskvanperfekt) i ostalim koje ćemo učiti,

spada u grupu složenih glagolskih oblika. Još jednom učenicima pokazujem na tabli

izdvojeni primjer koji se sastoji od dvije riječi. Također ih podsjećam da se glagolski

oblici dijele na lične koji upućuju na lice koje vrši radnju i vrijeme vršenja radnje izrečene

tim glagolskim oblikom te nelične koji ne upućuju na lice koje vrši radnju i vrijeme

vršenja radnje izrečene tim glagolskim oblikom. Objašnjavam im da je futur I lični

glagolski oblik jer upućuje na vršioca radnje i vrijeme vršenja radnje koja se izražava tim

glagolskim oblikom.

Nakon toga upućujem učenike na to da ću im na tabli pokazati promjenu glagola sa

nastavkom na –ti, čitati . Napominjem im da u takvim primjerima glagola na –ti gdje se

javlja prvo infinitiv glagola pa onda skraćeni oblik prezenta pomoćnog glagola htjeti (čitat

ću, čitat ćeš i sl.) imamo krnji infinitiv, tj. infinitiv bez krajnjeg i.

lice Jednina Množina

1. lice (ja) ću čitati/ čitat ću (mi) ćemo čitati/ čitat ćemo

2. lice (ti) ćeš ćitati/ čitat ćeš (vi) ćete čitati/ ćitat ćete

3. lice (on/ona/ono) će čitati/ ćitat će

(oni/one/ona) će čitati/ čitat će

6

Zatim pišem i primjer promjene glagola sa nastavkom na –ći, leći sa napomenom da se ne

ispušta krajnje i:


1. lice (ja) ću leći/ leći ću (mi) ćemo leći/ leći ćemo

2. lice (ti) ćeš leći/ leći ćeš (vi) ćete leći/ leći ćete

3. lice (on/ona/ono će leći/leći će

(oni/one/ona) će leći/ leći će

Napominjem im da se futur I uvijek piše odvojeno: Čitat ću a ne čitaću, leći ću a ne leću.

Objašnjam da se glagol u futuru I čita [čitaću, leću, pričaću, spavaću] i sl.

Objašnjavam da je to osobitost bosanskog jezika i da je za srpski jezik karakteristično da

se piše onako kako se čita. Naglasit ću im da ćemo se mi u svom susretanju s futurom I

služiti odvojenim pisanjem futura i ovim načinom čitanjem: [čitaću, leću].

Pitam ih da li oni kažu pročitati ću ili pročitat ću.

Očekuje se odgovor: Pročitat ću.

Objašnjavam im da je oblik pročitat ću ispravan te da se u našem jeziku, u govoru i u

pisanju, javljaju i puni oblici infinitiva u ovakvim primjerima. Napominjem im da u

takvim slučajevima puni oblici infinitiva ne mogu smatrati ispravnim i da se odstupanja

mogu desiti samo u pjesmama, tj. u poeziji. To se u poeziji dešava zato što pjesnici

ponekad teže da u svojim pjesmama postignu tačno određeni broj slogova i ako koriste

nepuni oblik infinitiva izgubit će se metrika i narušiti postojeći sklad u pjesmi. Dodatno

im objašnjavam šta je to metrika u poeziji da bi znali o čemu govorim.

Da bih im to predstavila na konkretnom primjeru čitam im stihove iz Ujevićeve Kolajne

gdje je prisutna upotreba punog infinitiva:

Nisam li pjesnik, ja sam barem patnik

I katkad su mi drage moje rane.

Jer svaki jecaj postati će zlatnik,

a moje suze dati će đerdane.

7

Naglašavam im da je za njih bitno da zapamte da je ispravno postat će, čitat će a da je

neispravno postati će, čitati će te da se takvi oblici mogu javiti samo u pjesništvu zbog

metričkih razloga.

Nakon toga, podsjećam ih da smo pričali o onovnom značenju futura I. Pitam ih jesu li

zapamtili koje je to osnovno značenje futura I i tražim dobrovoljca da mi kaže. Nakon

očekivanog tačnog odgovora objašnjavam im da pored ovog osnovnog (glavnog) značenja

futur I može da ima još dvije vrste značenja, tj. preneseno značenje. Može da obilježava:

a) radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, tj. prije trenutka u kojem se o njoj

govori, npr. : Upitah ga je li se umorio. –Nisam- reći će on. Poželjet ću ti ja jučer

kiflice s kokosom, kad eto ti tetke, nosi ih.

Ovakav futur I kojim se obilježava prošlost zove se historijskim ili pripovjedačkim, jer

se najčešće susreće u pripovijedanju.

b) radnja (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, dakle, svevremenost, npr. :

Čestit čovjek nikad neće prevariti drugoga. Umornoj lisici i rep će dosaditi. Ko ne drži

brata za brata, on će imati tuđina za gospodara. i sl.

Pitam da li ih ovi primjeri podsjećaju na poslovice.

Očekuje se odgovor: da.

Ovakav futur I naziva svevremenski ili poslovičnim (gnomskim). Prema tome, čest je u

poslovicama i svevremen je kao i poslovice.

Ukazujem im na to da se često dešava i zamjena futura I prezentom nesvršenog vida, npr.:

Stižem prvim autobusom. (Stići ću prvim autobusom.). Dolazim za koji minut. (Doći ću

za koji minut.)

Ovakav glagolski oblik se naziva futurskim prezentom.

Završni dio časa (oko 15 minuta)

Oslanjam se na to da u razredu već imam ustaljene grupe koje se po potrebi formiraju

(formiraju se četiri grupe). Međutim, da bih provjerila osnovno usvojeno znanje svakog

učenika ponaosob, svaki učenik dobija listić na kojem se nalazi odlomak iz dječijeg

romana Mali princ i dobija zadatak da podvuče glagol izražen futurom I. Tekst je

slijedeći:

...Ali, ako me ti pripitomiš, moj će život biti kao obasjan suncem. Upoznat ću bat koraka

što će se razlikovati od svih ostalih. Drugi me koraci tjeraju pod zemlju. Tvoji će me kao

8

muzika mamiti iz brloga. I onda pogledaj! Bit će divno kad me pripitomiš. Žito koje je

zlaćano, podsjećat će me na tebe. I ja ću voljeti šapat vjetra u žitu...

Antoan de Sent Egziperi

Nekoliko učenika će mi reći šta su podvukli a onda prelazimo na grupni rad. Svaka grupa

dobija po jedan list na kojem se nalaze različita pitanja.

Prva grupa

1. Izmjenjaj u futuru I glagol pisati!

2. U slijedećem tekstu podvucite sve glagolske oblike i prepišite glagolske oblike koji

označavaju buduće vrijeme, futur I:

,,Ići ću!” rekao je odlučno poslije kraćeg razmišljanja. ,,Stricu ću pomagati, bit ću

vrijedan, pa će mi on za taj rad nešto dati. ”

Marta poljubi sinčića i srce joj se ispuni brižnim bolom. A Rudi, ležeći nauznak reče:

,, A kad izučim zanat, bit ću šofer, ili radije pilot. Visoko, visoko ću letjeti, pa ću

vidjeti cijeli svijet pod sobom. Odletjet ću u Ameriku i potražiti oca. A onda ćemo se

vratiti i sretno žijeti. Oh, mama, kako će ti tada biti lijepo! ”

Tone Seliškar : Rudi

3. Osmislite rečenicu koristeći prezentski futur!

Druga grupa

1. Izmjenjaj u futuru I glagol plesati!



Stvorit će se novo poglavlje u historiji Mjeseca. Možda je njemu suđeno da postane

naučno-istraživački institut u kosmosu i stanica vasionskih brodova. Na Mjesecu, koji

je zbog nedostatka vazduha idealno pogodna nebeska posmatračka stanica, pojavit će

se opservatorije, opremljene posljednim tekovinama astronomske tehnike.

(Iz knjige Osvajači svemira Borisa Ljapunova)

3. Osmislite rečenicu koristeći pripovjedački futur!

9

Treća grupa

1. Izmjenaj u futuru I glagol pjevati!

2. U slijedećoj rečenici podvucite sve glagolske oblike i prepišite glagolske oblike koji


Odatle će teleskopi hvatati svjetlost dalekih zvijezda, snimti Sunce, snažni

radiolokatori će ispitivati površine planeta , radiostanice će slušati signale svemirskog

prostranstva. U podzemnom ,,gradiću '' će se izgraditi skladište goriva, prostorije za

stanovanje i radne prostorije .


3. Osmislite rečenicu koristeći svevremenski futur!

Četvrta grupa

1. Izmjenjaj u futuru I glagol hodati!



Voće i povrće će se gajiti u staklenim baštama. Ogromna ogledala će hvatati Sunčevu

energiju. Raketodromi će poslužiti za prihvatanje raketa sa zemlje. Letovi na mjesec

će omogućiti da se provjeri sve ono što se, mada blisko istini, smatra pretpostavkom.


3. Od navedenih riječi napišite kratku priču s tim da ponuđene glagolske oblike stavite u

buduće vrijeme, futur I: pripremiti, praznik, mama, pomoći, kolači, slaviti, ići,

rodbina, prijatelji, pokloni, dobiti, odmoriti.

Nakon pojedinačnog izlaganja tačnih odgovora svake grupe, dajem učenicima domaću

zadaću. Dobit će zadatak da napišu kratku priču koristeći što više glagola u futuru I. Imat

će mogućnost da izaberu da li će pisati na temu kako oni zamišljaju svoju učionicu u

budućnosti ili na temu kako vide sebe ko odrasle osobe.

10

PLAN TABLE:

FUTUR I

P O P AT O Pročitat ću knjigu pa ću dobiti dobru ocjenu.

- Futur I označava radnju (stanje, zbivanje) koja će se desiti u budućnosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori.

ću pjevati

Enklitički oblik prezenta poćnog glagola htjeti TVORBA FUTURA I : + Infinitiv glagola koji se mijenja

- Futur I je složeni i lični glagolski oblik. lice Jednina Množina

1. lice (ja) ću čitati/ čitat ću (mi) ćemo čitati/ čitat ćemo

2. lice (ti) ćeš ćitati/ čitat ćeš (vi) ćete čitati/ ćitat ćete

3. lice (on/ona/ono) će čitati/ ćitat će

(oni/one/ona) će čitati/ čitat će


1. lice (ja) ću leći/ leći ću (mi) ćemo leći/ leći ćemo

2. lice (ti) ćeš leći/ leći ćeš (vi) ćete leći/ leći ćete

3. lice (on/ona/ono će leći/leći će

(oni/one/ona) će leći/ leći će

- Krnji infinitiv je infinitiv bez krajnjeg –i (čitat ću, pisat ću, radit ću).

- Futur I se uvijek piše odvojeno (pisat ću a ne pisaću). Odstupanja se javljaju u

srpskom jeziku gdje se piše onako kako se izgovara.

Prenesena značenja futura I:

a) Historijski ili pripovjedački futur I: Upitah ga je li se umorio. –Nisam- reći će on.

b) Svevremenski ili poslovični futur I: Umornoj lisici i rep će dosaditi.

Česta je zamjena futura I prezentom- futurski prezent (Stižem za koji minut.)

11

futur i, metodicka priprema za nastavni čas

Documents