godiŠnji plan i program rada vrtiĆa za pedagošku godinu ... za ped.god. 2017.2018.pdf · 5 1.1....

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM

RADA VRTIĆA za pedagošku godinu 2017/2018.

Zagreb, rujan 2017.

3

SADRŽAJ:

1. USTROJSTVO RADA 1.1. RAZVOJNI PLAN USTANOVE

1.2. RADNO VRIJEME 1.3. ORGANIZACIJA RADA

2. MATERIJALNI UVJETI 2.1. FIZIČKO I MATERIJALNO OKRUŽENJE

2.2. UNAPRJEĐIVANJE MATERIJALNIH UVJETA 2.3. SIGURNOST - PREVENTIVNI PROGRAMI

3. NJEGA DJECE I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE 3.1. AKTIVNOSTI VEZANE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA DJECE 3.2. PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 3.3. SANITARNO HIGIJENSKI UVJETI 3.4. PREHRANA 3.5. ZDRAVSTVENI ODGOJ

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 4.1. OD ULASKA U VRTIĆ DO POLASKA U ŠKOLU, BITNE ZADAĆE

USTANOVE

4.2. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

4.3. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

4.4. ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAMI

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA 6. SURADNJA S RODITELJIMA

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

9. PLAN I PROGRAM RAVNATELJICE I ČLANOVA STRUČNOG TIMA 10. PRILOZI

4

1. USTROJSTVO RADA

5

1.1. RAZVOJNI PLAN USTANOVE

„U institucijskim uvjetima podrazumijeva se sudjelovanje, po mogućnosti inventivno, svih sudionika u organiziranju zajedničke prakse koja nikada nije završen proces i koja omogućuje učenje i razvoj svih sudionika (Leave i Wenger, 1991, prema Miljak, 2007)“.

Uvod: Dječji vrtić je zajednica djece i odraslih. Autori1 zagovaraju tranziciju institucije vrtića u zajednicu koja uči, što znači da se podržava i podupire proces izgradnje kulture zajedničkog življenja i cjeloživotnog učenja svih protagonista, i djece i odraslih (obitelji i zaposlenika vrtića). Načini na koji se ostvaruju interakcije među protagonistima, koji oblici učenja se preferiraju, kako se oblikuje materijalno i fizičko okruženje, ostvaruju rutine, tko i kako definira pojedine uloge i dr. razlikuju jednu kulturu od druge. Bez obzira na međusobne razlike, svaka bi kultura ustanove trebala izgraditi inkluzivno, poticajno i raznoliko okruženje, jer ono u ranoj dobi omogućuje razvoj različitih načina učenja ili različitih vrsta inteligencija (prema Gardneru 1993). Konstitutivni dio zajednice koja uči su i obitelji djece. Današnje obitelji, odvojene od važnih aspekata dnevnog vrtićkog života djeteta i osiromašenih zajedničkih iskustava s djecom, treba promišljeno uključiti u vrtićki kontekst. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao temeljni dokument struke, i kao okvir za definiranje odgojno obrazovnih poduhvata u zajednici dječjeg vrtića trebao bi, prema Nenadić-Bilan2 (2015), pomoći protagonistima, i to da:

odgojiteljima pojasne pedagoške ciljeve, usmjere ih na najvažnije aspekte djetetova razvoja kako bi primjereno odgovarali na djetetove potrebe,

djetetu osiguraju kontinuitet između predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja,

roditeljima pomognu u razumijevanju djetetova razvoja i odgoja, ohrabre ih na uspostavu partnerstva s odgojiteljima i podrže ih u stvaranju okruženja koje potiče razvoj i učenje djece.

U ovoj pedagoškoj godini posebna je zadaća ustanove, s jedne strane implementirati vrijednosti kurikuluma u život vrtića i, s druge, definirati kurikulum vrtića temeljem obilježja kulture življenja i učenja u ustanovi. Kakav vrtić želimo? Onakav kakvim ga vide različiti ljudi iz svojih različitih perspektiva i, onakav kakvim ga vidi suvremena teorija, praksa i znanost čije su vrijednosti izrečene kroz uvodne premise.

Temeljem procesa samovrednovanja razvojnim smo se planom fokusirali na dva područja kvalitete: kulturu i kurikulum ustanove.

Svim se protagonistima pružaju prilike suodlučivanja o važnim pitanjima djelovanja i razvoja ustanove, pri čemu se proces donošenja odluka temelji se na snazi argumenata osoba koje ih predlažu. U radu s djecom primjenjuje se metodologija ostvarivanja razvojnih i participativnih prava (NPOOLJP i DG)3. Područje kulture povezano je u svojoj provedbi s područjem organizacijskog upravljanja kroz inicijativnost i poduzetnost - odlučivanju, odnosno, preuzimanje odgovornosti u planiranju, provedbi i evaluaciji (vidi grafiku).

1 Stoll i Fink (2000), Bruner (2000), Rinaldi (2006), Dahlberg, Moss i Pence (2007), Miljak (2007), Slunjski (2007) i

dr. 2 Nenadić-Bilan (2015): Kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – što, zašto, kako? U: Zrno, broj

117, rujan-listopad 2015, str.2-4 3 Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo (Vlada RH, 1999)

6

KONTEKST USTANOVE RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Metodologija provedbe: AKCIJSKA

razi

ne

od

luči

van

ja individualna

izrada godišnjeg programa i plana aktivnosti za odgojnu

skupinu

(projekti/akcijska istraživanja)

grupna praćenje i vrednovanje

vlastitoga rada, i provođenje grupnih refleksija (1xmj)

za sve/zajednička usvajanje novih strategija rješavanja

problema,

učenje novih vještina (kontinuirano)

analiza stanja

unošenje promjene

praćenje provedbe

razvoj ideje, dokumentiranje

evaluacija

DIJETE

ZAJEDNICA

VRTIĆ

OBITELJ

7

Cilj za područje kvalitete KULTURA USTANOVE i KURIKULUM

Da se jedna vrsta kulture transformira u drugu vrstu, konkretno, da se izolacijska kultura (praksa da se život i učenje odvijaju isključivo unutar zidova sobe dnevnog boravka) transformira u suradničku kulturu (praksa da se živi i uči zajedno s drugima, odraslima i djecom: „Za odgojiti jedno dijete potrebno je čitavo selo!“, da se znanje dijeli, da se razvija kultura dijaloga i da se razvija zajednička odgovornost za djecu, prostor i odgojno-obrazovni proces.

Cilj za područje kvalitete KURIKULUM USTANOVE:

Da se tradicionalni pristup shvaćanja odgojno-obrazovne dobrobiti za dijete transformira u suvremen pristup su-konstrukcije kurikuluma, konkretno, da se praksa u kojoj odgojitelj unaprijed planira znanja koja djeca trebaju stjecati (sadržaje, metode, vrijeme, oblike rada i provjeru) transformira u praksu u kojoj svi sudionici pedagoškog procesa konstruiraju i su-konstruiraju pristup otkrivanju znanja (situacijski pristup, pedagoški projekti, djetetov način, djetetovo vrijeme, korištenje dokumentacije u svrhu učenja odraslih i djece, refleksije, akcijska istraživanja).

Kurikulum je povezan sa svim područjima kvalitete. Za područje ranog i predškolskog razvoja kurikulum je otvoren, razvojan i promjenjiv. Sadržaji djetetova učenja nisu unaprijed određeni i striktno propisani već se odabiru temeljem praćenja i podržavanja interesa i inicijativa djece. Kurikulum je integrativan, cjelovit, holističan, jer takvo je i dijete i njegovo učenje. Kurikulum je humanističan, razvojan i participativan, poštuje individualne interese i razvojne potrebe i prava. Kurikulum je inkluzivan uvažava i prihvaća različitosti djece, koje mogu proizlaziti iz njihove različite životne dobi, različitih posebnih potreba i prava, različitih nacionalnosti, vjeroispovijesti i sl. (prema Slunjski, 2011).

Izvedba:

Formalni oblici komuniciranja ideja i rješavanja određenih pitanja, konkretno: grupne refleksije i planiranja,

te interesni timovi

redoviti program -jaslice

redoviti program vrtić

kraći programi

MONTESSORI jaslice I MONTESSORI vrtić

PREDŠKOLA

"TREĆI" ODGOJITELJI - pomagači djeci s PP-TUR

PROGRAM OTPORNOST

8

Neformalni oblici komuniciranja ideja i rješavanja određenih pitanja, konkretno: grupe podrške, ventiliranje, izleti i druženja, društvene mreže, Večer matematike. Akcijski pristup: povezivanje u zajedničkim prostorima, povezivanje u zajedničkom planiranju, povezivanje u provedbi, praćenju i reflektiranju zajedničke prakse, povezivanju u procesu vrednovanja prakse i umrežavanje. Planske aktivnosti: povezane s društvenim i prirodnim fenomenima i događanjima, pitanjima koja se pojavljuju: svaka odgojna skupina izradit će plan i program djelovanja kroz pedagošku godinu, prezentirat će ga na roditeljskom sastanku i priložiti u pedagošku dokumentaciju te iznijeti na stručnom aktivu. U ovoj pedagoškoj godini podupirat će se provedba pedagoškog projekta kao didaktičkog modela učenja i sudjelovanja djece. CAP program. Druženja djece: „otvoriti vrata“, pružiti prilike djeci da vide i upoznaju tko osim njih još živi u vrtiću – djeca različite dobi i odrasli: što rade, kako uče, kako provode dan i sl., druženja djece izvan vrtića – u okviru provedbe odgojno-obrazovnih projekata. Posjeti: odgojnim skupinama, zaposlenicima vrtića na njihovim radnim mjestima, radionicama za odrasle (roditelji i zaposlenici), izrađivanje plakata o navedenome, provođenje pedagoških projekata o tome i sl., Poteškoće koje se mogu očekivati: u nekim objektima bilo je teško povezivanje u fizičkom prostoru i umrežavanje, nemotivirani protagonisti, razina komunikacije između sudionika i dr. Kako probleme rješavati:

Načini provedbe i djelovanja: Temeljem ovoga, orijentacijskog, razvojnog plana nositelji djelatnosti zajedno s drugim zaposlenicima će napraviti izvedbene forme Plana za kraća vremenska razdoblja (tromjesečja) s konkretnijom razinom definiranih ciljeva (što, kako, tko, gdje, kada, koliko često, pokazatelji uspješnosti provedbe – ishodi) i prezentirat će ih na prvim roditeljskim sastancima čija se tema odnosi na planiranje i programiranje rada u odgojnoj skupini. Vrednovanje: Planira se aktivniji rad Tima za kvalitetu, što podrazumijeva češće susrete, izradu instrumenata za praćenje i vrednovanje rada te zauzimanje za ostvarenje ciljeva, uključivanje roditelja i djece u vrednovanje procesa (najmanje 1x na godinu).

rješavanje problema

Involviranje u odgojno-obrazovni i životni

kontekst ustanove, kroz oblike individualne i/ili

grupne suradnje i učenja odraslih, refleksije,

izradom SWOT analize,

Prilagođavanje organizacije rada novim uvjetima (npr: odgojitelji, roditelji i djeca izvan soba

dnevnog boravka formiraju neki interesni centar u kojemu se djeca mogu igrati tijekom cijeloga

dana, primjerice: organizacija i provedba aktivnosti iz programa predškole – za to je potrebno stupnjevati radno vrijeme nekih odgojitelja, prilagoditi metodičke vježbe studenata – orijentacija na taj prostor te

odgojitelje pripravnike uključiti u te oblike rada. Jednako tako roditeljima ponuditi sudjelovanje

u nekim aktivnostima).

Motivacijske radionice, Radionice i stručni aktivi – Razvoj ključnih obrazovnih kompetencija za

cjeloživotno učenje,

predavanja iz područja izgradnje otpornosti - Rezilijentna teorija –

dinamika određena GPP

9

1.2. RADNO VRIJEME

Radno vrijeme Vrtića je od 6:00 – 19:00 sati, prilagođeno potrebama zaposlenih roditelja. U svakom

objektu od 6:00 sati ujutro rade dvije odgojne skupine - jedna vrtićka i jedna jaslička. Dvorane i

kabineti u objektima koriste se izvan redovitog programa poslije 15:00 sati.

Odgojitelji, ovisno o dobi odgojne skupine, u neposrednom radu počinju jutarnji rad u 6:00 /7:00

/7:45 ili 8:00 sati, a popodnevni rad 10:45 /11:00 sati ili 12:00 sati. Popodnevni rad s djecom je do

16:45/17:00 sati ili 18:00 sati (produljeno prema potrebama roditelja).

Ostali radnici u petodnevnom radnom vremenu (40 sati) rade od 6:00 sati do 19:00 sati (kako slijedi):

Pomoćno – tehnički radnici:

Radnici u kuhinji: od 6:00 sati do 16:30 sati

Ekonom-vozač: od 6:00 do 14:00 sati

Spremačice: od 8:00 do 16:00 sati , od 10:00 do18:00 sati, od 11:00 do 19:00 sati

Domar-ložač: od 6:00 do 14:00 sati ili od 8:00 do 16:00 sati

Pralja: od 8:00 do 16:00 sati ili od 11:00 do 19:00 sati Administrativno -računovodstveni radnici: od 7:00 /7.30 /8:00 do 15:00/15.30/16:00 sati

Tajnik: od 7:30 do 15:30 sati

Stručni tim (pedagog, psiholog i logoped) i zdravstveni voditelj od 8:00 do 15:00 sati i od 11:00 do

18:00 sati.

Tijekom godine prema potrebama rada Vrtića radno vrijeme stručnog tima se mijenja (roditeljski

sastanci, individualni razgovori s roditeljima, stručni aktivi i dr.)

Ravnatelj: od 8:00 do 16:00 sati

Evidenciju prisutnosti radnika vode tajnik i administrator Vrtića.

Realizaciju satnice odgojitelja i stručnih suradnika vode: voditelji objekata, pedagog i ravnatelj.

Realizacija satnice neposrednog rada prati se prema godišnjoj strukturi sati, mjesečnom i tjednom

zaduženju (tablice 1, 2 i 3). Evidencija realizacije sati neposrednog rada za odgojno-obrazovne

radnike prema tablici 4. Početak i završetak radnog vremena (dalje: radno vrijeme) radnika unutar

određenih poslova određuje ravnateljica. Radno vrijeme radnika može se iz organizacijskih potreba,

potreba hitnosti obavljanja poslova i dr. nalogom ravnateljice (ili osobe koju ovlasti) izmijeniti.

DNEVNI RITAM AKTIVNOSTI U DJEČJEM VRTIĆU – JASLICE

VRIJEME AKTIVNOST

6.00-7.45. Jutarnje zajedničke aktivnosti djece iz svih jasličkih skupina

07:30 /7.45.–

08:00

Okupljanje djece, individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili zajedničke

aktivnosti cijele skupine

08:00 – 08:30 Priprema za doručak i doručak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje

ruku, postavljanje stola, samoposluživanje pri jelu i pospremanje stola)

08:30 – 10:00 Aktivnosti u grupi prema dnevnom planu i programu (rad u parovima, malim

grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine)

10:00 – 10:45 Priprema za izlazak na igralište i boravak na zraku

10

10:30 – 11:00 U razdoblju prilagodbe za najmlađu djecu – aktivnosti objedovanja prilagođene

individualnim potrebama

OD 10:45 Ulazak u prostore vrtića u malim grupama i priprema za ručak

11:20 – 12:00 Ručak

12:00 – 12:15 Osobna higijena i priprema za poslijepodnevni odmor

12:15 – 14:00 Poslijepodnevni odmor (uz slušanje glazbe, priče i sl.) – individualno prema

potrebama djece

14:00 – 14:30 Ustajanje, priprema za užinu, užina

15:00 –16:30 POPODNEVNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD: Individualni rad, rad u parovima,

malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine ili boravak na zraku

16.30-18.00. Poslijepodnevne zajedničke aktivnosti djece iz svih jasličkih skupina

DNEVNI RITAM AKTIVNOSTI U DJEČJEM VRTIĆU - VRTIĆ

VRIJEME AKTIVNOST

6.00-7.30./7.45. Jutarnje zajedničke aktivnosti djece iz svih vrtićkih skupina

OD 07:30/7.45. Okupljanje djece, individualni rad, rad u parovima, malim grupama ili

zajedničke aktivnosti cijele skupine

08:00 – 8:30 Priprema za doručak i doručak (osamostaljivanje djece u brizi o sebi – pranje

ruku, postavljanje stola, samoposluživanje pri jelu i pospremanje stola)

08:30 – 11:00 Aktivnosti u grupi prema dnevnom planu i programu ( rad u parovima, malim

grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine)

11:00 – 12:00 Priprema za izlazak na igralište i boravak na zraku

12:00 – 12:15 Ulazak u prostore vrtića u malim grupama i priprema za ručak

12:30 – 13:00 Ručak

13:00 Osobna higijena i priprema za poslijepodnevni odmor

13:00 – 14:30 Poslijepodnevni odmor (uz slušanje glazbe, priče i sl.), djeca u godini pred

školu rad u mirnim aktivnostima

14:30 – 15:00 Ustajanje, priprema za užinu, užina

15:00 –17:00 POPODNEVNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD: Individualni rad, rad u parovima,

malim grupama ili zajedničke aktivnosti cijele skupine ili boravak na zraku

17:00-18:00 Poslijepodnevne zajedničke aktivnosti djece iz svih vrtićkih skupina

11

GODIŠNJA STRUKTURA SATI RADA ODGOJITELJA/ICA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017/2018.

MJESEC BROJ

DANA

SUBOTE NEDJELJE PRAZNICI RADNI

DANI

NEPOSREDAN

RAD

OSTALI

POSLOVI

Ukupno sati

neposrednog rada i

ostalih poslova

STANKA /

PAUZA

UKUPNO

SATI

09 2017 30 5 4 0 21 115,5 42 157,5 10,5 168

10 2017 31 4 5 1 22 121 44 165 11 176

11 2017 30 4 4 1 21 115,5 42 157,5 10,5 168

12 2017 31 5 5 2 19 104,5 38 142,5 9,5 152

01 2018 31 4 4 2 22 121 44 165 11 176

02 2018 28 4 4 0 20 110 40 150 10 160

03 2018 31 5 4 0 22 121 44 165 11 176

04 2018 30 4 5 2 20 110 40 150 10 160

05 2018 31 4 4 2 21 115,5 42 157,5 10,5 168

06 2018 30 5 4 2 19 104,5 38 142,5 9,5 152

07 2018 31 4 5 0 22 121 44 165 11 176

08 2018 31 4 4 2 22 121 44 165 11 176

UKUPNO 365 52 52 14 251 1380,5 502 1882,5 125,5 2008

NEPOSREDNI POSLOVI OSTALI POSLOVI PAUZA

5,5 2 0,5

12

DJEČJI VRTIĆ VRBIK Šetalište Jurija Gagarina 10, Zagreb

KLASA: 112-10/17-01/

URBROJ: 251-565-17-

Zagreb,

Na temelju članaka 29., 32. i 35. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10), članka 48. Statuta Dječjeg

vrtića Vrbik od 16.12.2013., te članka 43. Pravilnika o radu Dječjeg vrtića Vrbik od 17.7.2014., ravnateljica donosi

RJEŠENJE O GODIŠNJEM ZADUŽENJU I STRUKTURI RADNOG VREMENA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017./2018.

SATNICA ODGOJITELJA I STRUČNJAKA EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOG PROFILA U RADU S DJECOM OD 1. GODINE ŽIVOTA DO POLASKA U OSNOVNU ŠKOLU

(redoviti i posebni programi)

IME I PREZIME

Mjesec 9. 10. 11. 12. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.-8.

BROJ RADNIH DANA 21 22 21 19 22 20 22 20 21 19 22 22 251

1.NEPOSREDAN RAD 115,5 121 115,5 104,5 121 110 121 110 115,5 104,5 121 121 1380,5

2.OSTALI POSLOVI 42 44 42 38 44 40 44 40 42 38 44 44 502

3.STANKA 10,5 11 10,5 9,5 11 10 11 10 10,5 9,5 11 11 125,5

UKUPNO (1+2+3) 168 176 168 152 176 160 176 160 168 152 176 176 2008

Obrazloženje:

Rješenje je izrađeno na temelju Godišnjeg plana i programa rada Vrtića, koji je usvojen na ____ sjednici Upravnog vijeća Vrtića održanoj __________

Uputa o pravnom lijeku: Radnik može u roku od 15 dana od dana preuzimanja ovog Rješenja podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Zahtjev se podnosi Upravnom vijeću Vrtića, pisanim putem, u

tajništvu Vrtića.

Ravnateljica:

M.P. Davorka Crnković

13

DJEČJI VRTIĆ VRBIK

Šetalište Jurija Gagarina 10, Zagreb

KLASA: 112-10/17-01/

URBROJ: 251-565-17- Zagreb,

Na temelju članaka 29., 32. i 35. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10), članka 48. Statuta Dječjeg vrtića Vrbik od 16.12.2013., te članka 43. Pravilnika o radu Dječjeg vrtića Vrbik od 17.7.2014., ravnateljica donosi

RJEŠENJE O GODIŠNJEM ZADUŽENJU I STRUKTURI RADNOG VREMENA STRUČNIH SURADNIKA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017./2018

(defektolog-rehabilitator, logoped, pedagog, psiholog i zdravstveni voditelj

IME I PREZIME

Mjesec 9. 10. 11. 12. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.-8.

BROJ RADNIH DANA 21 22 21 19 22 20 22 20 21 19 22 22 251

1.NEPOSREDAN RAD 105 110 105 95 110 100 110 100 105 95 110 110 1255

2.OSTALI POSLOVI 52,5 55 52,5 47,5 55 50 55 50 52,5 47,5 55 55 627,5

3.STANKA 10,5 11 10,5 9,5 11 10 11 10 10,5 9,5 11 11 125,5

UKUPNO (1+2+3) 168 176 168 152 176 160 176 160 168 152 176 176 2008

Obrazloženje:

Rješenje je izrađeno na temelju Godišnjeg plana i programa rada Vrtića, koji je usvojen na ___ sjednici Upravnog vijeća Vrtića održanoj _____________

Uputa o pravnom lijeku:

Radnik može u roku od 15 dana od dana preuzimanja ovog Rješenja podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Zahtjev se podnosi Upravnom vijeću Vrtića, pisanim putem, u

tajništvu Vrtića.

Ravnateljica:

M.P. Davorka Crnković

14

Tablica 4

SATNICA ODGOJITELJA U RADU S DJECOM OD 1. GOD. ŽIVOTA DO POLASKA U ŠKOLU (REDOVITI I POSEBNI PROGRAMI) ZA PED. GOD. 2017/2018.

Mjesec 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9-8

1.NEPOSREDAN RAD 115,5 121 115,5 104,5 121 110 121 110 115,5 104,5 121 121 1380,5

2.OSTALI POSLOVI 42 44 42 38 44 40 44 40 42 38 44 44 502

Vođenje individualne

dokumentacije

10,5 11 10,5 9,5 11 10 11 10 10,5 9,5 11 11 125,5

Planiranje /provedbe raznih

oblika odgojno-obrazovnog

rada s djecom i za djecu

16 16 16 14,5 16 16 16 16 16 12,5 16 23 194

ODGOJITELJSKO VIJEĆE 3 3 3 3 3 15

POSLOVI STRUČNOG USAVRŠAVANJA (u i/ili izvan Vrtića)

- TIMOVI 2 2 2 2 2 2 2 2 16

- SA 2 2 2 2 2 2 2 14

- SG 2 2 2 2 2 2 12

- ISU/Vanjski seminari 2 6 3 6 6 4 6 3 6 6 9 57

SURADNJA I SAVJETODAVNI RAD S

RODITELJIMA I OSTALIMA

4,5 7 6,5 8 7 3 4 5 5,5 5 6 7 68,5

3.STANKA 10,5 11 10,5 9,5 11 10 11 9,5 10,5 9,5 11 11 125,5

UKUPNO 168 176 168 152 176 160 176 160 168 152 176 176 2008

15

Tablica 5 SATNICA MONTESSORI DEFEKTOLOGA U RADU S DJECOM U MONTESSORI TERAPIJI I ODGOJITELJA U VJERI ZA PED. GOD. 2017./2018.

Mjesec 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9-8

1.NEPOSREDAN RAD 115,5 121 115,5 104,5 121 110 121 110 115,5 104,5 121 121 1380,5

2.OSTALI POSLOVI 42 44 42 38 44 40 44 40 42 38 44 44 502

Vođenje individualne

dokumentacije

10,5 11 10,5 9,5 11 10 11 10 10,5 9,5 11 11 125,5

Planiranje /provedbe

raznih oblika odgojno-

obrazovnog rada s djecom

i za djecu

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 20 86

ODGOJITELJSKO VIJEĆE 3 3 3 3 3 15

POSLOVI STRUČNOG USAVRŠAVANJA (u i/ili izvan Vrtića)

- TIMOVI 2 2 2 2 2 2 2 2 16

- SA 2 2 2 2 2 2 2 14

- SG 2 2 2 2 2 10

- ISU/Vanjski seminari 6 12 12 12 12 10 12 8 12 10 12 118

SURADNJA I SAVJETODAVNI RAD S

RODITELJIMA I OSTALIMA 10,5 11 7,5 10,5 11 7 8 12 9,5 7,5 13 10 117,5

3.STANKA 10,5 11 10,5 9,5 11 10 11 10 10,5 9,5 11 11 125,5

UKUPNO 168 176 168 152 176 160 176 160 168 152 176 176 2008

16

Tablica 6: GODIŠNJA STRUKTURA SATNICE STRUČNIH SURADNICA I ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017/18.

9mj.

10mj.

11m.j

12mj.

1mj.

2mj.

3mj.

4mj.

5mj.

6mj.

7mj.

8mj.

SUMA

RADNI DANI 21 22 21 19 22 20 22 20 21 19 22 22 251

1. NEPOSREDNI RAD U ODNOSU NA SUBJEKT ODGOJA I OBRAZOVANJA: djecu, odgojitelje i roditelje, te praćenje i vrednovanje procesa

105 110 105 95 110 100 110 100 105 95 110 110 1255

2. OSTALI POSLOVI TIMSKI RAD: sudjelovanje u praćenju djece, timskoj izradi Individualiziranih programa za TUR, izrade različitih modela rada, projekti, istraživanja, sudjelovanje u radu stručnog tima, rad s pripravnicima i studentima i dr

52,5 55 52,5 47,5 55 50 55 50 52,5 47,5 55 55 627,5

VOĐENJE INDIVIDUALNE DOKUMENTACIJE

INDIVIDUALNI RAD: suradnja s društvenom

zajednicom, predstavljanje postignuća i promicanje djelatnosti, pripreme suradnji s roditeljima, individualno stručno usavršavanje

UKUPNO 157,5 165 157,5 142,5 165 150 165 150 157,5 142,5 165 165 1882,5

STANKA 10,5 11 10,5 9,5 11 10 11 10 10,5 9,5 11 11 125,5

SVEUKUPNO 168 176 168 152 176 160 176 160 168 152 176 176 2008

17

Evidencija neposrednog rada odgojno obrazovnih djelatnika u ped. godini 2017/18. za mjesec ___________________

Ime i

prezime/

datum

Zbroj

+/-

18

1.3. ORGANIZACIJA RADA

Vrtić je odgojno obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati interakcije s

drugom djecom i odraslima. U temeljnom dokumentu struke, Nacionalnom kurikulumu za rani i

predškolski odgoj i obrazovanje, naglasak je stavljen na poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja

djece te osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija usklađenih s individualnim posebnostima i

razvojnim karakteristikama svakog djeteta. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni proces oblikovan

je tako da životne i planske situacije učenja podupiru različita područja cjelovitog razvoja djeteta.

Usmjeren je ka osnaživanju dječje prirodne znatiželje i interesa te ostvarivanje njihovih potreba i prava.

Krajnji odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti rezultatom njegova permanentnog stjecanja

kompetencija za cjeloživotno učenje.

Dječji vrtić »Vrbik» u ped.god.2017/18. djelatnost odgoja i obrazovanja obavljat će na tri lokacije s 30

odgojnih skupina i ukupno 660 upisane djece.

U primarnom 10 - satnom programu biti će 19 odgojnih skupina.

Posebni programi:

6 odgojnih skupina - Montessori program

2 odgojne skupine - Rano učenje engleskog jezika

3 odgojne skupine –Sportski program

Broj i struktura upisane djece u pedagoškoj god. 2017/18.

CENTRALNI

OBJEKT

ŠETALIŠTE

J.GAGARINA 10

PODRUČNI OBJEKT

PRISAVLJE 4

PODRUČNI OBJEKT

FAUSTA VRANČIĆA

9

UKUPNO:

JASLICE - REDOVITI 66 42 52 160

VRTIĆ - REDOVITI 73 106 89 268

MONTESSORI JASLICE 17 18 35

MONTESSORI VRTIĆ 63 24 87

RANO UČENJE

ENGLESKOG JEZIKA

18 20 38

SPORTSKI PROGRAM 47 25 72

UKUPNO: 221 211 228 660

U tablicama 6, 7 i 8 podaci su o organizaciji i provođenju programa u ped.god.2017/18. upisi u odgojno

obrazovne skupine vršeni su prema Pravilniku o upisima djece u dječje vrtiće Grada Zagreba (osnivač i

poslodavac) i naputcima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

19

CENTRALNI OBJEKT – ŠETALIŠTE JURIJA GAGARINA 10 - (tablica 6)

10 ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA, 20 ODGOJITELJICA, 4 STRUČNE SURADNICE i ZDRAVSTVENA

VODITELJICA (u tjednu raspoređene na sva tri objekta); Domar: BRANKO PODHRAŠKI

Dobna odgojno-obrazovna

skupina

Program Br

djece u

skupini

Odgojiteljice

Djeca u dobi od 1. do 2.

godine života

Redoviti, 10 - satni 19 Ana- Marija Bakliža Irena Rauch


godine života

Montessori 0 do 3, 10 - satni 17 Iva Ivanković, Blanka Zgrebec, Barbara Kantolić (treći odgajatelj)


godine života

Redoviti, 10 - satni 22 Tanja Samarđić Snježana Zec


godine života

Redoviti, 10 - satni 25 Vanja Hrsan Marina Janeš

Djeca u dobi od 3. do

polaska u osnovnu školu

Posebni program: sport, 10 -

satni

27 Tatjana Cvetko Suzana Topić




satni

20 Ružica Bach Antonija Kantolić



Posebni program: Rano učenja

engleskog jezika, 10 - satni

18 Sanja Francetić Zrinjka Keglević Stević


godine života

Redoviti, 10 - satni 25 Ivana Balen Nevenka Štefančić

Djeca u dobi 4.do 5.godine

života

Redoviti, 10 - satni 20 Ivanka Bek Dušica Dubravčić


godine života

Redoviti, 10 - satni 28 Arijana Hržina Sanja Naglić

PODRUČNI OBJEKT – PRISAVLJE 4 (CVJETNO NASELJE) - (tablica 7)


VODITELJICA (u tjednu raspoređene na sva tri objekta); Domar: ZLATKO HAVIDIĆ

Dobna odgojno-obrazovna

skupina

Program Broj djece

u skupini

Odgojiteljice


godine života

Redoviti, 10 - satni 18 Ana Paraker Matea Plavčić


godine života

Redoviti, 10 - satni 24 Milena Kovačić Mirjana Škegro

20


godine života

Redoviti, 10 - satni 26 Ivana Golik-Homolak Vesna Tkalčić


godine života

Redoviti, 10 - satni 27 Lana Bojčić Lana Vrga



Posebni program:

Montessori, 10 -

satni

21 Nevenka Rukavina Vukelić, Tahira Saletović, Đurđica Prkut, Snježana Tarandek (treći odgajatelj)



Posebni program:

Montessori, 10 -

satni

21 Sabina Kostić, Zdenka Kućan, Suzica Peček, Maja Cmuk (treći odgajatelj)



Posebni program:

Montessori, 10 -

satni

21 Irena Plicka, Andreja Štrbac, Ljubica Vdović, Igor Krulik (treći odgajatelj)



Montessori terapija 12 Karmen Jurić, AMI def.


godine života

Redoviti, 10 - satni 29

Ljiljana Piljek Mirjana Rogić

Djeca u godini pred polazak

u osnovnu školu


MP

Marina Marić Andrijana Brekalo

PODRUČNI OBJEKT – FAUSTA VRANČIĆA 9 (POLJANE) - (tablica 8)


VODITELJICA (u tjednu raspoređene na sva tri objekta), Domar: ZLATKO HAVIDIĆ I BRANKO PODHRAŠKI

(u mjesečnom naizmjeničnom rasporedu)

Dobna odgojno-

obrazovna skupina

Program Broj

djece u

skupini

Odgojiteljice


godine života

Redoviti, 10 - satni 18 Davorka Katalinić Horvat

Nikolina Kotrman


godine života

Montessori 0 do 3, 10 - satni 18 Martina Deriš

Martina Vlahović

Martina Gačar


godine života

Redoviti, 10 - satni 18 Jagušt Vlasta

Vostrel –Prpić Iskra


godine života

Redoviti, 10 - satni 24 Antić Andrea

Ljubica Keleuva


godine života

Redoviti, 10 - satni 20 Ankica Boltek

Amalija Stipić

Djeca u dobi od 4. do 5. Redoviti, 10 – satni 25 Vlasta Borošak

21

godine života MP MP Milena Šparavec, Đurđica

Petronijević ( treći odgajatelj)




satni

25 Danijela Blažanin

Nives Vukadinović



Posebni program: Rano učenja

engleskog jezika, 10 - satni

20

MP

Ljiljana Krulik

Ružica Mataković

Djeca u dobi od 1. – 3.

godine života


MP

Jadranka Juratovac,

Đurđica Kirin

Djeca u dobi od 3-do 4.

godine života

Montessori program ; od 3.do

6. godine života, 10-satni

24

Pavica Krolo Henč

Ivana Rukavina

Ana Mjeda

Djeca u godini pred

polazak u osnovnu školu


MP

Andreja Becić

Zrinka Zglavnik

U ostvarivanju odgojno-obrazovnog procesa, suradnji s roditeljima i lokalnom zajednicom, stručnom

usavršavanju odgojitelja, te radu Stručno razvojnog centra i promicanju djelatnosti sudjeluju stručne

suradnice. To su:

Petra Popović – stručna suradnica rehabilitatorica

Minja Jeić – stručna suradnica psihologinja savjetnica

Katica Kuljašević – stručna suradnica pedagoginja savjetnica

Martina Smiljanić – stručna suradnica logopedinja savjetnica

te Marija Pihač – zdravstvena voditeljica.

Stručne suradnice svoju djelatnost obavljaju kroz individualni i/ili timski rad (tablica 9). Vrijednost

timskog rada sadržana je u višestrukim perspektivama i interdisciplinarnom pristupu planiranju i

provedbi razvojnih strategija te razumijevanju i rješavanju problema koji se javljaju. Interdisciplinarnost

obuhvaća sve aspekte i sudionike odgojno - obrazovnog rada, počevši od rada s:

djecom (razvojna praćenja, testiranja, izrada individualiziranih i individualnih programa za redovitu

populaciju te djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i djecu s teškoćama u razvoju,

terapije, izrada mišljenja i dr.),

roditeljima (vođenje sastanaka, različiti oblici suradnje, individualni razgovori, edukacija i

savjetodavni rad),

odgojiteljima (individualna i grupna planiranja (izrada individualiziranih i individualnih programa za

redovitu populaciju te djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i djecu s teškoćama u

razvoju), prezentiranje vrtića i programa, evaluacija rada te pisanja planova i izvješća),

drugim sustručnjacima (priprema zajedničkih projekata, izrada mišljenja, individualizirani

programi),

- između sebe (priprema zajedničkih projekata, akcijska istraživanja, individualizirani programi,

prezentiranje vrtića, promidžba struke i djelatnosti, evaluacija rada te pisanja planova i izvješća).

Oblici rada prema dinamici održavanja su:

sastanci tima (tijekom pedagoške godine jednom na tjedan) sadržajno usmjereni na refleksije

dogovorenih akcija ili spontanih i neplaniranih događaja (npr. individualni rad s odgajateljima,

individualna i grupna planiranja u posebnim programima, osvrti na održane roditeljske sastanke,

22

stručne aktive i stručne grupe, kao i tekuća problematika) te na definiranje uloga u rješavanju

problemskih zadaća u predstojećem razdoblju.

rad u paru (povremeni i/ili kontinuirani rad na zajedničkim projektima, rješavanje aktualne

problematike koja involvira određene struke),

U pripremi i realizaciji različitih oblika skupnog usavršavanja za odgajatelje u ustanovi dječjeg vrtića

pojedine struke međusobno surađuju u većoj ili manjoj mjeri, ovisno od području/bitnoj zadaći na kojoj

se radi. U radu stručnog tima sudjeluje ravnatelj i zdravstveni voditelj.

POPIS RADNIKA ZAPOSLENIH NA NEODREĐENO VRIJEME U PEDAGOŠKOJ GODINI 2017/2018.

R. BR. PREZIME I IME STRUČNA

SPREMA RADNO MJESTO STAŽ

1. ANTIĆ ANDREA VŠS ODGOJITELJ 30

2. BACH RUŽICA VŠS ODGOJITELJ 40

3. BAKLIŽA ANA-MARIJA VŠS ODGOJITELJ 16

4. BALEN IVANA VŠS ODGOJITELJ 3

5. BECIĆ ANDREJA VSS ODGOJITELJ 19

6. BEK IVANKA VŠS ODGOJITELJ 33

7. BLAŽANIN DANIJELA VŠS ODGOJITELJ 28

8. BLAŽEVIĆ BERNARDA NKV SPREMAČICA 23

9. BOJČIĆ SANTRAČ LANA VSS ODGOJITELJ 13

10. BOLTEK ANKICA VŠS ODGOJITELJ 33

11. BOROŠAK VLASTA VŠS ODGOJITELJ 35

12. BUDAK JASMINKA NKV SPREMAČICA 17

13. CMUK MAJA VŠS ODGOJITELJ 5

14. CRNKOVIĆ DAVORKA VSS RAVNATELJ 33

15. CVETKO BRANKA SSS SPREMAČICA 19

16. CVETKO TATJANA VŠS ODGOJITELJ 28

17. ČORDAŠ RANKA VŠS ODGOJITELJ 36

18. DEBELJAK MARIJA SSS SPREMAČICA 25

19. DERIŠ MARTINA VŠS ODGOJITELJ 8

20. DUBRAVČIĆ DUŠICA SSS ODGOJITELJ 43

21. DUREVIĆ MAJA SSS ADMIN.-RAČ. DJELATNIK 21

22. ĐURAN SOKAČ IVA VSS STR. SURADNIK-REHABILITATOR 11

23. FRANCETIĆ SANJA SSS ODGOJITELJ 36

24. GAČAR MARTINA VSS ODGOJITELJ 6

25. GOLIK HOMOLAK IVANA VSS ODGOJITELJ 17

26. GRBAVAC ROSA SSS SPREMAČICA 15

27. HAVIDIĆ ZLATKO SSS DOMAR-LOŽAČ 26

28. HRSAN VANJA VŠS ODGOJITELJ 24

29. HRŽINA ARIANA VŠS ODGOJITELJ 28

30. IVANKOVIĆ BOJANA SSS ADMIN.-RAČ. DJELATNIK 11

23

31. IVANKOVIĆ IVA SSS MEDICINSKA SESTRA 39

32. JAGUŠT VLASTA SSS ODGOJITELJ 40

33. JANEŠ MARINA VŠS ODGOJITELJ 29

34. JAZBINŠEK SNJEŽANA VŠS ODGOJITELJ 4

35. JEIĆ MINJA VSS STR. SURADNIK-PSIHOLOG 23

36. JURATOVAC JADRANKA SSS MEDICINSKA SESTRA 40

37. JURIĆ KARMEN VSS MONTESSORI DEFEKTOLOG 22

38. KANTOLIĆ ANTONIA VŠS ODGOJITELJ 20

39. KANTOLIĆ BARBARA VŠS ODGOJITELJ 2

40. KATALINIĆ HORVAT DAVORKA VŠS ODGOJITELJ 16

41. KEGLEVIĆ-STEVIĆ ZRINJKA VŠS ODGOJITELJ 31

42. KELEUVA LJUBICA VŠS ODGOJITELJ 34

43. KEŠKIĆ MARIJA SSS PRALJA 23

44. KIRIN ĐURĐICA SSS ODGOJITELJ 35

45. KNEŽEVIĆ GORDANA NKV SPREMAČICA 32

46. KOSTIĆ SABINA VŠS ODGOJITELJ 19

47. KOTRMAN NIKOLINA VŠS ODGOJITELJ 22

48. KOVAČIĆ MILENA VŠS ODGOJITELJ 34

49. KROLO HENČ PAVICA VŠS ODGOJITELJ 30

50. KRULIK LJILJANA VŠS ODGOJITELJ 34

51. KUĆAN ZDENKA SSS ODGOJITELJ 44

52. KULJAŠEVIĆ KATICA VSS STR. SURADNIK-PEDAGOG 34

53. MALINIĆ MARTINA VŠS TAJNIK 6

54. MARIĆ JELA SSS SPREMAČICA 27

55. MARIĆ MARINA VSS ODGOJITELJ 5

56. MATAKOVIĆ RUŽICA VŠS ODGOJITELJ 26

57. MIKULČIĆ SNJEŽANA NKV SPREMAČICA 26

58. MILIĆ NATAŠA SSS SPREMAČICA 15

59. MJEDA ANA VŠS ODGOJITELJ 15

60. MURATOVIĆ ANA SSS SPREMAČICA 18

61. NAGLIĆ SANJA VŠS ODGOJITELJ 29

62. NOVAK TOMICA SSS GLAVNI KUHAR 21

63. PARAKER ANA VŠS ODGOJITELJ 20

64. PAVKOVIĆ ŽELJKA NKV POMOĆNA KUH.-SERVIRKA 19

65. PEČEK SUZICA VŠS ODGOJITELJ 33

66. PEŠIĆ MILAN SSS EKONOM-VOZAČ 16

67. PETRETIĆ DRAGA NKV POMOĆNA KUH.-SERVIRKA 39

68. PETRETIĆ GORDANA SSS SPREMAČICA 9

69. PETRONIJEVIĆ ĐURĐICA SSS ODGOJITELJ 37

70. PIHAČ MARIJA VŠS ZDRAVSTVENI VODITELJ 38

71. PILJEK LJILJANA SSS ODGOJITELJ 37

24

72. PINTAR KORNELIJA VŠS ODGOJITELJ 4

73. PLAVČIĆ MATEJA VŠS ODGOJITELJ 10

74. PLICKA IRENA VSS MONTESSORI ODGOJITELJ 22

75. PODHRAŠKI BRANKO SSS DOMAR-LOŽAČ 32

76. POKAS MIRJANA NKV POMOĆNA KUH.-SERVIRKA 27

77. PRKUT ĐURĐICA VŠS ODGOJITELJ 10

78. PUCEVIĆ ANDREA SSS ADMIN.-RAČ. DJELATNIK 5

79. RAUCH IRENA VŠS ODGOJITELJ 21

80. ROGIĆ MIRJANA VŠS ODGOJITELJ 27

81. ROSANDIĆ MIRNA VŠS ODGOJITELJ-VJEROUČITELJ 11

82. RUKAVINA IVANA VŠS ODGOJITELJ 6

83. RUKAVINA-VUKELIĆ NEVENKA VŠS ODGOJITELJ 36

84. SALETOVIĆ TAHIRA VŠS ODGOJITELJ 20

85. SMILJANIĆ MARTINA VSS STR. SURADNIK-LOGOPED 19

86. STIPIĆ AMALIJA VŠS ODGOJITELJ 35

87. ŠČUKANEC SANDRA VŠS ODGOJITELJ 18

88. ŠKEGRO MIRJANA VŠS ODGOJITELJ 42

89. ŠPARAVEC MILENA SSS ODGOJITELJ 34

90. ŠTEFANČIĆ NEVENKA VŠS ODGOJITELJ 45

91. ŠTEFANČIĆ VESNA VŠS VODITELJ RAČUNOVODSTVA 36

92. ŠTRBAC ANDREJA VŠS ODGOJITELJ 5

93. ŠTRUKELJ VESNA SSS SPREMAČICA 27

94. TAČKOVIĆ JASMINA SSS SPREMAČICA 8

95. TKALČIĆ VESNA VŠS ODGOJITELJ 23

96. TOPIĆ SUZANA VŠS ODGOJITELJ 23

97. VANJEK MIRA SSS PRALJA 37

98. VAREŠKIĆ LUCIJA SSS SPREMAČICA 22

99. VDOVIĆ LJUBICA VŠS ODGOJITELJ 36

100. VERIĆ MARIJA SSS POMOĆNA KUH.-SERVIRKA 43

101. VLADIĆ IVANA VŠS ODGOJITELJ 6

102. VLAHOVIĆ MARTINA VŠS ODGOJITELJ 17

103. VOSTREL PRPIĆ ISKRA VŠS ODGOJITELJ 19

104. VUKADINOVIĆ NIVES VŠS ODGOJITELJ 33

105. ZEC SNJEŽANA VŠS ODGOJITELJ 22

106. ZGLAVNIK ZRINKA VŠS ODGOJITELJ 17

107. ZGREBEC BLANKA SSS MEDICINSKA SESTRA 30

108. ZORIĆ IKA SSS KUHARICA 36

109. ŽALAC MARIJANA SSS KUHARICA 22

25

POPIS RADNIKA ZAPOSLENIH NA ODREĐENO VRIJEME POČETKOM PEDAGOŠKE GODINE 2017/2018.


SPREMA RADNO MJESTO STAŽ

1. BREKALO ANDRIJANA VŠS ODGOJITELJ 3

2. KAČINARI LEZINA SSS SPREMAČICA 27

3. KRULIK IGOR VŠS ODGOJITELJ 2

4. POPOVIĆ PETRA VSS STR. SURADNIK-REHABILITATOR 5

5. SAMARDŽIĆ TANJA VSS ODGOJITELJ 6

6. VRGA LANA VŠS ODGOJITELJ 11

POPIS OSOBA NA STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA U

PEDAGOŠKOJ GODINI 2017/2018.


SPREMA RADNO MJESTO PREDVIĐENO TRAJANJE STR.

OSPOSOB.

1. CVETKO KRISTINA VŠS ODGOJITELJ 29.5.2017.-28.5.2018.

2. DELČEKO RENATA VŠS TAJNIK 29.5.2017.-28.5.2018.

3. HABDIJA IVANA VŠS ODGOJITELJ 4.9.2017.-3.9.2018.

4. KLARIN ENA VSS LOGOPED 15.12.2016.-14.12.2017.

5. MODRUŠAN ILIJANA VSS PSIHOLOG 15.12.2016.-14.12.2017.

6. VUČKOVIĆ JOSIPA VSS PSIHOLOG 20.12.2016.-19.12.2017.

26

2. MATERIJALNI UVJETI

27

2.1. FIZIČKO I MATERIJALNO OKRUŽENJE

Fizičko okruženje je osnovni izvor spoznaje za djecu koji ona, kao aktivni istraživači i protagonisti svojega

učenja i razvoja, koriste i u njemu žive. U programu je osigurana raznovrsnost, raznolikost i stalna

dostupnost materijala. S obzirom na potrebe djece različitih dobi, materijali su prilagođeni tim

zahtjevima. Osnovni materijali (razvojno primjerena didaktička sredstva i pomagala: standardna

oblikovana sredstva i igračke za simboličke igre, ranu pismenost, istraživanje i izražavanje,

nestrukturirani, prirodni i namjenski izrađeni materijali) dopunjuju se specifičnim.

Oprema koja se koristi u programima standardno je visoke kvalitete, što znači da u svim svojim

atributima odgovara potrebama djece (funkcionalnost, multidimenzionalnost - kombinatorika,

ergonomski dizajn), ali i brine o sigurnosti djece (netoksična, nije zapaljiva, neopasna), estetski je

izvedena i privlačna i prilagođena dječjoj manipulaciji (lagana, lako prenosiva, trajna i solidna). U

odgojno obrazovnom radu koriste se i nestrukturirani materijali koji imaju višestruk potencijal za učenje

i razvoj djeteta.

Djeca iz Redovitog i Posebnih programa žive i uče u prostorima sobe dnevnog boravka i zajedničkih

prostora.

Šetalište Jurija Gagarina 10 Djeca iz svih deset odgojno obrazovnih skupina koriste prostore dnevnih

boravaka optimalne veličine, 60 četvornih metara uz pripadajuće predprostore u kojima se nalaze

dodani sadržaji i oprema za simboličke igre i/ili centre aktivnosti djece. Po dvije susjedne sobe spojene

su natkrivenom terasom veličine 40 četvornih metara. Uza svaki dnevni boravak nalazi se sanitarni čvor i

hodnik s garderobom. Djeca koriste zajedničke prostore ispred dvorane, veličine 100 četvornih metara,

kao i zajedničke prostore galerije na katu (sadržaji vezani uz simboličke igre i zajedničke aktivnosti i

sadržaje za djecu četiriju odgojnih skupina) veličine 100 četvornih metara. Prostor dječjeg vrtića

sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima, spravama i poticajima,

spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi i igre. Djeca koriste

vanjski prostor i sadržaje na igralište optimalne površine, prometnom poligonu i travnjaku sa sjeverne

strane vrtića.

Prisavlje 4 Od ukupno devet odgojno obrazovnih skupina, njih osam koristi prostore dnevnih boravaka

optimalne veličine, 60 četvornih metara, uz pripadajući predprostor. Ove sobe dnevnog boravka imaju

izlaz na vlastitu, djelomično natkrivenu terasu veličine 50 četvornih metara. Uza svaki dnevni boravak su

sanitarni čvor i hodnik s garderobom. Jedna odgojno obrazovna skupina je u minimalnom prostoru 48

četvornih metara, bez predprostora. Ima izlaz na zimski vrt koji djeca koriste kao izvor spoznaje i prostor

za istraživanje i igru. Jednako tako koristi i namjenski opremljen manji prostor opremljen kao kutić za

simboličke igre.

Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim rekvizitima,

spravama i poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i sportske naravi

i igre. Djeca koriste vanjski prostor i sadržaje na igralištu optimalne površine, prometnom poligonu i

povrtnjaku s istočne strane vrtića.

F. Vrančića 9 U područnom objektu jedanaest je odgojnih skupina. Šest je odgojnih skupina u

optimalnim prostorima (jaslične odgojno obrazovne skupine u prostorima 60 četvornih metara, vrtićne

odgojno obrazovne skupine u dvojnim prostorima od 70 četvornih metara). Pet odgojno obrazovnih

skupina koristi prostor dnevnog boravka minimalne veličine, 48 četvornih metara.

Svaka odgojno obrazovna skupina posjeduje vlastiti sanitarni čvor i dijeli hodnik s garderobom, kao i

zajednički prostor predvorja i galerije na katu (sadržaji vezani uz simboličke igre i istraživačke aktivnosti -

kabineti). Prostor dječjeg vrtića sadržava sportsku dvoranu optimalne veličine opremljene potrebnim

28

rekvizitima, spravama i poticajima, spremišta i vanjske prostore za kretanje, aktivnosti kineziološke i

sportske naravi i igre. Djeca koriste vanjski prostor i sadržaje na igralište optimalne površine.

Ulaz u zajednički prostor u sva tri objekta osiguran je prema važećim sigurnosnim propisima (šifrirano

elektronsko otvaranje vrata), vanjske površine igrališta, travnjaka i terasa osigurane su ogradama

postavljenima prema važećim standardima zaštite. Materijalni uvjeti Posebnih programa navedeni su u

programima Montessori (0 do tri godine, tri do polaska u osnovnu školu) te programima Ranog učenja

engleskog jezika i sportskog programa (vidi u poglavlju 4 – odgojno obrazovni rad).

2.2. UNAPRJEĐIVANJE MATERIJALNIH UVJETA

Cjeloviti primarni program u ped.god.2017/18. financiran će biti prema dogovorenim Kriterijima, te će

se iz gradskog proračuna podmirivati:

plaće radnika prema Kolektivnom ugovoru

prehrana djece

materijalni troškovi

troškovi grijanja i električne energije

male investicije-održavanje

investicije

Financiranje posebnih programa:

Rano učenje engleskog jezika (Financira se kao cjeloviti primarni program, Ostali troškovi iz

gradskog proračuna)

Montessori program- inkluzija djece s teškoćama u razvoju (Financira se kao cjeloviti primarni

program, Ostali troškovi iz gradskog proračuna)

Sportski program (Financira se kao cjeloviti primarni program, Ostali troškovi iz gradskog

proračuna)

Tijekom godine u skladu s Planom nabave za didaktiku, potrošni materijal i opremu radit će se nabava i

nadopuna , koja se radi u suradnji s odgajateljima i stručnim timom, a sukladno financijskim

mogućnostima.

Investicije:

što gdje

Energetska učinkovitost objekt Vrbik, objekt Cvjetno

Sanacija glavne kuhinje objekt Vrbik

Ličenje zidova hodnika, soba dnevnih

boravaka i lakiranje parketa

Objekt Cvjetno

2.3. SIGURNOST – PREVENTIVNI PROGRAMI

Vrtić koristi sigurnosno-zaštitne i preventivne programe: Program prevencije ovisnosti i rizičnih

ponašanja djece i Program mjera povećanja sigurnosti i zaštite djece, koji sadrži podsjetnike i protokole

postupanja (vidi tekst programa):

Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kod preuzimanja i predaje djeteta roditelju,

Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada roditelj ne dođe po dijete nakon dežurstva,

29

Podsjetnik o postupanju kod dolaska roditelja u alkoholiziranom ili nekom drugom neprimjerenom psihofizičkom stanju,

Podsjetnik o postupanju u slučaju sukoba s roditeljem/roditeljima, agresivnosti roditelja ili prijetnje oružjem te međusobnog sukoba roditelja,

Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada dijete pobjegne iz vrtića,

Podsjetnik na postupke i metode djelovanja pri korištenju igrališta,

Podsjetnik na postupke i metode pružanja prve pomoći,

Podsjetnik na postupke i metode djelovanja na sigurnost djece u sobi dnevnog boravka

Podsjetnik na postupke u slučaju ugrožavanja sigurnosti i zdravlja djece od strane djelatnika dječjeg vrtića

Podsjetnik na postupke i metode nadzora kretanja osoba u objektu,

te dva Protokola Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti:

Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima i

Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.

PRIMARNI PREVENTIVNI PROGRAMI U NAŠEM VRTIĆU (koji uključuju i suzbijanje korupcije)

Primarni preventivni programi u DV Vrbik su programi koje smo osmislili i integrirali u odgojnu praksu, a

usmjereni su na ZAŠTITU djeteta od nepovoljnih utjecaja suvremenog svijeta i života, PREVENIRANJE

rizičnih ponašanja djeteta te PROMIŠLJANJE o razvojno primjerenom kontekstu koji osigurava djetetova

prava i razvija njegovu odgovornost. To su programi sustavnog i aktivnog učenja i vježbanja životnih

vještina koji vode zdravom načinu života, etički i ekološki prihvatljivom načinu ponašanja i življenja u

zajednici. Ovi programi nastali su tijekom niza godina i njihova vrijednost već je evaluirana u odgojnoj

praksi. Osmišljeni su na način da se željeni cilj i postavljene zadaće ostvaruju kroz djeci primjerene

aktivnosti igre i učenja te praktičan rad s posebnim naglaskom na komunikaciju i interakciju s drugom

djecom i odraslima koji brinu o njemu. U skladu s potrebama programi se integriraju cjelovito ili se

pojedine teme ostvaruju kao sklopovi aktivnosti. Vremenom programi se nadograđuju, spontano

mijenjaju i prilagođavaju aktualnom trenutku. Oni su usmjereni i na roditelje u smislu edukacije i

predusretanja neprilagođenih i rizičnih ponašanja njihove djece, te zajedničkog rješavanja aktualnih

problema u razvoju i odgoju.

Svaki od programa uvijek uključuje :

IDENTIFIKACIJU potencijalnih, razvojnih i trajnih djetetovih potreba kao osnove za implementaciju

programa

STVARANJE RAZVOJNO - PRIMJERENOG KONTEKSTA za djetetovo učenje i prakticiranje životno važnih

vještina /okruženje, ozračje, aktivnosti i odnosi/

INFORMATIVNO-SAVJETODAVNI RAZGOVOR S RODITELJIMA - bilo kroz aktivno uključivanju u realizaciju

programa, bilo na individualnoj, grupnoj ili plenarnoj razini

EVALUACIJU - INDIKATORI POSTIGNUĆA - bilo kvalitativni ili kvantitativni /putem skala procjene,

upitnika, psiho-dijagnostičkog instrumentarija, ispitivanja stavova..

POTICANJE RAZVOJA MORALNIH OSOBINA LIČNOSTI

KOD DJECE

implementacija moralnog odgoja u cjeloviti program vrtića

razvijanje moralne svijesti kao rezultat procesa socijalizacije

30

razvijanje intelektualne svijesti – koja podrazumijeva poznavanje moralnih principa prema kojima treba postupati, na osnovu kojih se vrednuju postupci, te sposobnost njihove primjene

razvijanje osjećaja zadovoljstva/nezadovoljstva koja se odnosi na slučajeve ocijenjene kao moralne/nemoralne (emocionalna svijest)

razvijanje spremnosti da se donesu odluke u skladu s moralnim normama i da se dosljedno provedu (konativna ili voljna svijest)

poticanje kompetentnosti djeteta

poticanje djece da iz heteronomne moralnosti (što znači da ima neograničeno povjerenje da je moralno ono što odrasli zahtijevaju da se uradi) prijeđe u autonomnu moralnost (odlikuje dječje shvaćanje da može mijenjati pravila, da ona ne moraju biti neizostavno valjana i da je njihov sadržaj stvar dogovora)

poticanje suradnje, dogovora i kompromisa kao moralnu svijest koja podrazumijeva pridržavanje određenih pravila

poticanje procesa socijalizacije

poticanje djece da se u opredjeljivanju i postupcima vodi pravdom i pravednošću, da vodi računa o drugima, razvija prosocijalne vještine, težnju za napretkom i humanošću

razvijanje sigurnosti, samopouzdanja, komunikacijskih vještina i interpersonalnih odnosa

razvijanje samokontrole i samodiscipline

stvaranje uvjeta za zadovoljavanje općih i posebnih potreba djeteta

poticanje ostvarivanja prava djeteta KOD ODGOJITELJA

kod zapošljavanja – koristiti objektivna mjerila radi utvrđivanja stručne spreme, znanja, vještina, posebnih sposobnosti, te moralnosti

sustavno provođenje permanentnog stručnog usavršavanja

poticanje napredovanja u struci

poštivanje etičkog kodeksa struke u skladu sa zakonskim propisima i Konvencijom o pravima djeteta

provođenje procjene i samoprocjene vlastitog rada KOD RODITELJA

edukativni i savjetodavni rad s roditeljima

pomoć u izboru programa za dijete

dopuna obiteljskog odgoja i obrazovanja

uključivanje roditelja u realizaciju pojedinih dijelova programskih sadržaja

zajedničko planiranje, procjena i valorizacija cjelovitog odgojno-obrazovnog procesa

radionice i roditeljski sastanci za roditelje

kutići za roditelje

transparentnost cjelovitog programa za dijete Programe koje imamo su:

PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI I RIZIČNIH PONAŠANJA DJECE

Usmjeren je na prevenciju rizičnih ponašanja djece koja vode različitim oblicima ovisnosti. Sastavljen

je od niza komunikacijskih radionica koje pomažu djeci da osvijeste vlastite unutarnje snage za stalno

napredovanje i jačanje, da uoče prednost življenja u obitelji i značaj prijateljstva, da spoznaju različitost

kao poželjne i nepoželjne osobine, da prepoznaju dobro i zlo u sebi i drugima i nauče pobijediti svoje

loše strane, da uoče opasnost u svojoj neposrednoj okolini i nauče kako je izbjeći, da se osnaže za

suočavanje s problemima i nauče kako ih rješavati.

31

PROGRAM MJERA POVEĆANJA SIGURNOSTI I ZAŠTITE DJECE

Potaknuti obilježjima suvremenog društva i općeg društvenog okruženja / česti obiteljski problemi,

nekontrolirani i štetni utjecaji medija i ulice, rizično ponašanje djece/ preko specifičnih uvjeta i

problema u vrtiću / ozljeđivanja djece, devastacije okoliša, skučenost prostora , neprimjerenost

normativa…/preko razvojnih osobitosti djeteta /aktivno, radoznalo, neiskusno/ i individualnih

specifičnosti djeteta/ razvojni, odgojni problemi i djeca s PP /izradili smo naš model sigurnost i zaštite

djece, uvijek imajući na umu da je SIGURNOST BAZIČNA POTREBA I PRAVO DJETETA, te da je prevencija

najbolji način predusretanja problema. Tako Program mjera povećanja sigurnosti u DV “Vrbik“ sadrži:

- Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kod preuzimanja i predaje djeteta roditelju - Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada roditelj ne dođe po dijete nakon dežurstva - Podsjetnik na postupke i metode djelovanja kada dijete pobjegne iz vrtića - Podsjetnik na postupke i metode djelovanja pri korištenju igrališta - Podsjetnik na postupke i metode pružanja prve pomoći - Podsjetnik na postupke i metode djelovanja na sigurnost djece u sobi dnevnog boravka - Podsjetnik za postupke i mjere nadzora kretanja osoba u objektu

Te dva Protokola Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti: - Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima - Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

32

3.NJEGA DJECE I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

3.1. AKTIVNOSTI VEZANE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA DJECE 3.2. PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 3.3. SANITARNO HIGIJENSKI UVJETI 3.4. PREHRANA 3.5. ZDRAVSTVENI ODGOJ

33

Godišnji plan i program dječjeg vrtića na području njege i brige za zdravlje djece , kao i brige za tjelesni

rast i razvoj provodit će se kroz održanje postignutog standarda i povećanje kvalitete svih sudionika

procesa.

Plan provedbe vezan uz njegu, tjelesni rast i razvoj baziran je na;

zdravstvenoj zaštiti djeteta i sigurnosti , prehrani djeteta , higijensko-tehničkim uvjetima te provođenju

zdravstvenog odgoja te implementaciji novih spoznaja o zaštiti zdravlja u dječjem vrtiću. Zdravstveni

odgoj se treba zasnivati na naučnim spoznajama i najnovijim dostignućima medicine. To je ujedno i

poticaj na individualno usavršavanje koje je neophodno u današnjem vremenu u kojem živimo, a

nameću nam nove pojave bolesti, povećan broj djece s različitim kroničnim oboljenjima i zdravstvenim

potrebama koja borave veći dio dana u vrtiću.

ZDRAVLJE je neizmjerno bogatstvo čije je vrijednosti potrebno osvještavati od najranije dobi.

3.1. Aktivnosti vezane za njegu i skrb o djetetovu zdravlju:

Obrada i analiza intervjua novoprimljene djece radi prikupljanja informacija o zdravstvenom statusu djece:

- Inicijalni razgovori s roditeljima mlađe jasličke dobi i djece sa zdravstvenim potrebama, - Popunjavanje individualnih zdravstvenih kartona, - Vođenje medicinske dokumentacije za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (otvaranje dosjea

i praćenje), - Uvid u zdravstvene svjedodžbe-uočavanje odstupanja u razvoju, medicinska dokumentacija, - Kontrola procijepljenosti novoupisane djece i praćenje prema kalendaru cijepljenja, - Suradnja s nadležnim pedijatrima djece.

Identifikacija djece s posebnim potrebama:

Utvrditi broj djece, klasificirati potrebe i tretmane u odnosu na njih

Suradnja s roditeljima i su-stručnjacima u tretmanu djeteta s posebnim potrebama

Izmjena relevantnih informacija o djetetu s odgajateljima i adekvatnim postupcima vezano uz kronične bolesti,određene specifične potrebe djeteta i tretmane u odnosu na njih

Individualni razgovori s roditeljima djece s posebnim potrebama (febrilne konvulzije, EPI,astme, afektivne krize, srčana oboljenja, metaboličke bolesti – prehrana bez glutena, alergije i nutritivne alergije i sl.)

izraditi individualni plan i postupke kod iznenadnih stanja - organizirati edukaciju

3.2. Preventivna zdravstvena zaštita

Aktivnosti prevencije zdravlja

Standard Strategija Nositelji Dinamika

Zdravstveni status djeteta

Liječnička svjedodžba Zdravstveni karton

zdravstv, voditelj. odgajatelji – suradnja

kod polaska djeteta u vrtić ili nakon duljeg izostanka (60) dana

identifikacija djece s PP liječn. nalazi

zdravstv.vodit. ravnatelj stručni tim,

polazak u vrtić i PP, tijekom godine

34

Zdravstvene potrebe djece

Njega djece Izrada ind. postupaka, informiranje i upućivanje o tretmanu, Dosje-praćenje

zdravstv,vodit., -odgajatelji tim kuhinja/ prehrana

pred polazak u vrtić, kontinuirano

Kalendar cijepljenja Praćenje procijepljenosti (individualni karton)

zdravstv.voditelj. odgajatelji- suradnja

polazak u vrtić svi- tijekom ped. godine, pred odlazak u Grad mladih

Akutne i kronične bolesti Pružanje pomoći djeci u situacijama povreda i bolesti

Praćenje i djelovanje- prema uputama,evidencija /postupci snižavanje temperature u vrtiću Mjerenje tjelesne temperature i kontrola općeg stanja, Apliciranje dopuštene terapije Saniranje povreda i pružanje prve pomoći Prijevoz djeteta u zdravstvenu ustanovu uz pratnju

zdravstv.voditelj med. sestre - odgajatelji osposobljeni za pružanje prve pomoći voditelj objekta, odgajatelji roditelji, liječnici

kontinuirano prema potrebama i akutnim zbivanjima

Epidemiolog

Zaštita zdravlja djece u vrtiću Preventivne mjere sprečavanja i širenja zaraznih bolesti

zdravstv.vod.odgaja roditelji,odgajatelji epidemiog

prema potrebi i procjeni zdravstv. struke

Skrb o dnevnom ritmu: - uvažiti individualne potrebe djece, osobito mlađe jasličke dobi u ritmu zadovoljavanja osnovnih

fizioloških potreba (hrana, uzimanje tekućine, odmor), privikavanje na spavanje /jaslice – nespavanje/ vrtić,

- uskladiti rad kuhinje prema novoj organizaciji / potrebama djece u jaslicama i rasporedom obroka prema dobnim skupinama

- uskladiti rad tehničkog osoblja u odgojno obrazovnom procesu s ciljem zadovoljavanja individualnih potreba djece, (postavljanje i podizanje ležaljki)

PREGLED DINAMIKE DNEVNIH RUTINA: KUHINJA I TEHNIČKO OSOBLJE - Prisavlje

Objekt i skupine

CVJETNO

DORUČAK

JUTARNJA

UŽINA podgrupni,

kontinuirani pristup

RUČAK podgrupni,


STAVLJANJE LEŽALJKI

POPODNEVNI

ODMOR kontinuirano,

prema individualnom

ritmu

DIZANJE LEŽALJKI

POPODNEVNA

UŽINA kontinuirano,

prema individualnom

ritmu

JASLICE MLAĐE (1)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10

do 14:30

od 14:30 14:30 – 15:00

JASLICE STARIJE (2)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10 do 14:30 od 14:30 14:30 – 15:00

VRTIĆ MLAĐA (3)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:45/11:55 12:15

12:15 – 12:30

do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00

VRTIĆ

SREDNJA (4)

8:00 – 8:30

10:00 – 10:15

12:00/12:10

12:30

12:30 – 12:45

do 14:30

od 15:00 14:30 – 15:00

VRTIĆ STARIJA (5)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

AKTIVNI ODMOR 14:30 – 15:00

VRTIĆ SREDNJA (6)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:00/12:10 12:30

12:30 – 12:45

do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00

VRTIĆ 8:00 – 8:30 10:00 – 12:30/12:40 13:00 – do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

35

MONTESSORI MJEŠOVITA

(7)

10:15 – 13:00 13:15 Za spavače

VRTIĆ MONTESSORI MJEŠOVITA

(8)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15

Za spavače

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ MONTESSORI MJEŠOVITA

(9)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15

Za spavače

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

PREGLED DINAMIKE DNEVNIH RUTINA: KUHINJA I TEHNIČKO OSOBLJE –

Šetalište J.Gagarina

Objekt i skupine

VRBIK

DORUČAK

JUTARNJA

UŽINA podgrupni,


RUČAK podgrupni,



POPODNEVNI

ODMOR kontinuirano,

prema individualnom

ritmu

DIZANJE LEŽALJKI

POPODNEVNA


prema individualnom

ritmu

JASLICE MONTESSORI

(1)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10

do 14:30

od 14:30 14:30 – 15:00

JASLICE MLAĐE (2)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10 do 14:30 od 14:30 14:30 – 15:00

JASLICE STARIJE (4)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10 do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ

MLAĐA (3)

8:00 – 8:30

10:00 – 10:15

11:45/11:55

12:15

12:15 – 12:30

do 14:30

od 14:45

14:30 – 15:00

VRTIĆ SPORT MJEŠOVITA

(5)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15

Za spavače

do 14:30 od 14:30 14:30 – 15:00


(6)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15

Za spavače

do 14:30 od 14:30 14:30 – 15:00

VRTIĆ ENGLESKI

MJEŠOVITA (7)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:00/12:10 12:30

12:30 – 12:45

Za spavače

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ STARIJA

MJEŠOVITA (8)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15

Za spavače

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ SREDNJA (9)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:00/12:10 12:30

12:30 – 12:45

Za spavače

do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00

VRTIĆ SREDNJA (10)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15

Za spavače

do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00

36

PREGLED DINAMIKE DNEVNIH RUTINA: KUHINJA I TEHNIČKO OSOBLJE – F.

Vrančića

Objekt i skupine

POLJANE

DORUČAK

JUTARNJA

UŽINA podgrupni,


RUČAK podgrupni,



POPODNEVNI

ODMOR kontinuirano,

prema individualno

m ritmu

DIZANJE LEŽALJKI

DIZANJE

LEDDIIZAŽALJKI

POPODNEVNA


prema individualnom

ritmu

JASLICE MONTESSOR

I (1)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10

do 14:30

od 14:30 14:30 – 15:00

JASLICE MLAĐE (2)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10 do 14:30 od 14:30 14:30 – 15:00

JASLICE MLAĐE

(3)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10 do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

JASLICE STARIJE (4)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:20/11:30 – 12:00

12:00-12:10 do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ MLAĐA (5)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

11:45/11:55 12:15

12:15 – 12:30

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ SREDNJA

(8)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:00/12:10 12:30

12:30 – 12:45

do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00

VRTIĆ MONTESSOR

I (7)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15

do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00


(9)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15

Za spavače

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ ENGLESKI

MJEŠOVITA (11)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

13:00 – 13:15

Za spavače

do 14:30 od 14:45 14:30 – 15:00

VRTIĆ STARIJA

MJEŠOVITA (10)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:00/12:10 12:30

13:00 – 13:15

Za spavače

do 14:30 od 15:00 14:30 – 15:00

VRTIĆ STARIJA

(6)

8:00 – 8:30 10:00 – 10:15

12:30/12:40 – 13:00

AKTIVNI ODMOR

14:30 – 15:00

Boravak na zraku (boravak na otvorenom) Posebnu brigu treba posvetiti odgovarajućim zdravstvenim postupcima u procesu organizacije boravka na zraku kako bi se spriječila ugroženost zdravlja djece.

- Pratiti klimatske uvjete vodeći brigu o adekvatnoj odjeći djece -slojevito oblačenje, - Preveniranje pothlađivanja i prehlada, osobito u jesen, - Osvješćivati potrebu kod djeteta za brigu o vlastitom zdravlju, - Poučavanje djeteta o samozaštiti-prevencija povreda na igralištu,uboda insekata alergija, - (trava, pelud…), korištenje prirodnih faktora (sunce), uz mjere opreza i zaštite od sunca, - Organizirati jednodnevne odlaske u prirodu i izlete, uz provjeru sigurnosti lokaliteta i

zdravstvenih uvjeta, - Sudjelovati u pripremi djece za boravak u Gradu mladih. -

37

3.3. Zdravstveno –higijenski uvjeti

Dnevni ritam i potrebe djece

Osigurati pravilan raspored dnevnih aktivnosti prehrane i odmora

ravnateljica, zdravstvena voditeljica, pedagoginja, psihologinja

Mikroklimatski uvjeti u sobi db, sanitarije

Temperatura, prozračivanje Adekvatna odjeća, postupci njege u sanitarijama, igračke, kulturno –hig. navike, čistoća, održavanje, dezinfekcija

zdravstvena voditeljica, ravnateljica, odgajatelji, spremačice

Boravak na zraku

dječja igrališta- zdravstveno – sigurnosni uvjeti korištenje prirodnih faktora

zdravstvena voditeljica, odgajatelji, spremačice Pedagoginja, voditelj objekta, domari

Tjelesno – zdravstveni, Rekreativni , Športski programi

Tjelesne aktivnosti i svakodnevno provođenje tijekom boravka u vrtiću

zdravstvena voditeljica, odgajatelji, pedagoginja, treneri

* Organizacija izleta, rekreativnog programa Boravak u prirodi-Grad mladih

zdravstvena voditeljica, ravnateljica, odgajatelji, pedagoginja, roditelji

Odgojno-zdravstveni programi:

Suradnja s vanjskim suradnicima koji nude organizirane oblike odgojno - zdravstvenih programa, Suradnja s odgajateljima grupa u sportskom programu: Djeca u prirodi /Grad mladih.

3.4. Prehrana

Planiranje jelovnika:

- Planiranje prehrane u sklopu projekta Grada Zagreba „ Imam pravo rasti zdravo“ i sezonskih dnevnih jelovnika

- izrada jelovnika prema propisanom prehrambenom standardu i normativima, - voditi računa o energetskoj vrijednosti namirnica, zastupljenosti hranjivih sastojaka i - njihovom međusobnom odnosu, raznovrsnosti i vizualnoj privlačnosti jela - prilagođavanje prehrane najmlađe jasličke djece u razdoblju prilagodbe (posebno planiranje

prehrane – zdravstvene potrebe, planiranje tjednih jelovnika (tim: glavni kuhar, zdravstvena voditeljica, ekonom, roditelji ) iz programa standarda prehrane

- poticati odgojni utjecaj roditelja i odgajatelja na razvoj pravilne prehrane djece kod djeteta: poticati djecu na prihvaćanje novih namirnica, usvajati navike i razvijati sklonost prema tzv.zdravoj hrani.

- sudjelovanje u projektu pravilne prehrane i kulture stola Antropometrijska mjerenja – u suradnji s odgajateljima (od listopada do travnja), Analize i upute o adekvatnim postupcima u odnosu na stanje uhranjenosti djece. Rad s odgajateljima, roditeljima (upute, tretmani potreba), Poticati odgojni utjecaj odgajatelja na razvoju i usvajanju osnovne zdravstvene kulture kod djeteta/ razvijanje kulturno higijenskih navika kod djece.

38

Prikaz - prehrana djece

Prehrana

Planiranje prehrane po prehrambenim standardima i normativima Izrada jelovnika Raspored dnevnih obroka prema potrebama dobne skupine

zdravstv, voditelj. tim za prehranu/ gl.kuhar, ekonom odgajatelji, roditelji

tjedno kontinuirano

*

Nutritivne alergije, metaboličke bolesti / celijakija / jelovnik p.p

zdrav.voditelj. roditelji, liječnici kuhinja,odgajatelji

prema potrebi oboljelog djeteta i med.dokumentacije

Haccap mjere

Praćenja zdravstveno –hig.mjera sigurnosti u kuhinjskom traktu Kontrola stanja

zdravstv,vodit., ravnatelj kuhinja, ekonom, domar

kontinuirano

Zdravstvena poduka za kuhinju – praćenje mjera tzv. HACCAP sustava uvedenih u kuhinjski trakt

(kuhinju i skladišta) - tim za praćenje

- valorizacija i kontrola - zdravstvena poduka za tehničko osoblje/ higijenski standard - otpad i pravilno zbrinjavanje / vođenje dokumentacije – liste za otpad

Suradnja u cilju ostvarivanja programa unapređivanja kvalitete življenja djece u dječjem vrtiću.

Praćenje psihofizičkog razvoja

- stalni nadzor zdravlja djece s ciljem otkrivanja oboljenja i prevencije – intenzivirati suradnju s

nadležnim pedijatrima, - trijaža djece sa simptomima zaraznih bolesti, izolacija, - poduzimanje mjera za sprječavanje širenja zaraznih bolesti / epidemiolog - zbrinjavanje i evidencija povreda djece / rad s odgajateljima, - nabava priručne ljekarne za pružanje prve medicinske pomoći (organizirati brigu nad priručnim

apotekama u objektu), - praćenje procijepljenosti djece po kalendaru cijepljenja, - suradnja s epidemiologom i pedijatrima DZ CENTAR, - praćenje pobola djece i procjenjivanje vrijednosti provedenih preventivnih mjera - suradnja s vanjskim sustručnjacima u organiziranju zdravstvenih pregleda: dječji stomatolozi - rad s roditeljima i rad na zdravstvenoj poduci, - razgovori s roditeljima uz savjetodavni rad ( zdravlje, bolest, prehrana), - izrada i izlaganje zdravstvenih tema za roditelje (roditeljski sastanci, pisani materijali - osobito na

temu pravilne prehrane , prevencije debljine djece predškolske dobi te djece koja imaju odstupanja ( preuhranjenost - pretilost)

- prevencija karijesa kod djece (pravilnom prehranom, pravovremenim odvikavanjem od duda, bočica, usvajanjem higijenskih navika )

PRAĆENJE RASTA I RAZVOJA DJECE

Rast i razvoj djeteta

Antropometrijska mjerenja Stomatolog / od 4 – 7 god Vid – starija grupa

zdravstv, voditelj. odgajatelji –,pedagog, zdravstveni djelatnici

Kontinuirano (mjerenja) Prema planu i programu 9-12 mj. 3-5 mj.

39

* Metaboličke bolesti roditelji pedijatri, liječnici

Prema potrebi

Zdravstvene potrebe

Praćenje zdravstvenog stanja djece kronične bolesti,učestalost akutnih bolesti Odstupanja u tjelesnom razvoju-savjetodavni rad

zdravstv,vodit.,psiholog, tim, odgajatelji roditelji

Kontinuirano

3.5. Zdravstveni odgoj

Programi sigurnosti kao i zdravstveno preventivni programi važan su dio odgojno obrazovnog rada . Učenje kako skrbiti o sebi i okolini dio su odgovornog odrastanja, iskustvenog učenja , uvažavanja osobnih i tuđih potreba na prihvatljiv način.

- zdravstvena poduka za odgajatelje (zdravstvene radionice, stručne grupe) - tema : Zarazne bolesti – epidemiologija ( simptomatologija, postupci zbrinjavanja djeteta, prevencija) dr. Hrvoje Vranješ – izlaganje i prezentacija

- prehrana najmlađih (ritam hranjenja, priprema hrane, pravilan raspored obroka i međuobroka,) -jaslice - dnevni ritam obroka , proslave rođendana - standard - higijensko zdravstveni standard njege u jaslicama - PRVA POMOĆ « (postupci pružanja hitne medicinske pomoći – kod alergije (rizici , zbrinjavanje i

prevencija….djelovanje) – zdravstvena radionica - Vježbe ( uz demonstraciju primjene postupaka u situacijama ): pružanje prve pomoći /

adekvatni lijekovi , Epipen injekcija - Pružanje prve pomoći djeci i odraslima - Ormarići prve pomoći – praćenje i nadopuna / osobe za pružanje p.p – suradnja

Briga za zdravlje djece

Unapređivanje kvalitete življenja djece u vrtiću Promocija vrijednosti zdravlja Preventivne mjere i postupci Kulturno – higijenske navike

zdravstv, voditelj. odgajatelji, zdravstveni djelatnici

prema planu i programu, tijekom godine

roditeljski sastanci

Zdravstvena zaštita Respirat,infekcije - jaslice Prehrana i zdravlje ,nutritivna alergije i - vrtić Djeca u prirodi / predškolska grupa

zdravs.vodit. odgajatelji sigurnost prema terminima 3x

9.mj 10 mj.

zdravstveni kutić

Aktualni sadržaji –područje zdravlja - zdrav stil života , prehrana

zdrav.vod.,odgajatelji voditelj objekta mjesečno

stručna grupa Epidemiologija i zarazne bolesti Prevencija iznenadnih hitnih stanja u vrtiću /alergije

Dr. Vranješ zdravs.vodit,odgajatelji

listopad Prema planu -3.mj.

Briga za zdravlje odraslih

1. Organizacija sistematskih pregleda u suradnji s timom ambulante medicine rada (D.Z. Trnje) –

prema pravilniku o procijeni opasnosti, 2. Poticanje na svijest o vrijednosti zdravlja te redovitost zdravstvenih kontrola (mamografija).

40

Plan sanitarno-higijenskog održavanja vrtića

- Unapređivati zdravstveno higijenske uvjete u vrtiću primjenom novih eko – sredstava za

čišćenje i dezinfekciju uz PLAN I PROGRAM ODRŽAVANJA HIGIJENE U VRTIĆU, - Mjere DDD – Dezinfekcije, Dezinsekcije i Deratizacija po potrebi, - Kontrola mikrobiološke i energetske ispravnosti hrane, - Nadziranje sanitarno-higijenskih uvjeta i održavanja svih prostora u kojima borave djeca, - SDB– promjena vreća i ormara za posteljinu , - Voda - osigurati i poticati na uzimanje tekućine, - Sanitarno zdravstveni pregled odraslih – kontinuirano / epidemiološki nadzor, - Tečaj zdravstvenog odgoja tzv. Higijenskog minimuma (djelatnici u procesu sa živežnim

namirnicama ) ZZJZ. Stručno usavršavanje prema programu nadležnih ministarstva iz područja zdravstva i prosvjete. Teme su :

1. Promocija zdravlja - nastavni zavod ZZZJ i zdravstveno veleučilište 2. Zarazne bolesti i prevencija 3. Zdravlje djece – pedijatrija / PEDIJATRIJSKA ŠKOLA / 4 mj. 4. Higijenski standard za dječje vrtiće

Organizirani stručni seminari i aktivi za zdravstvene voditelje (Zdravstveno veleučilište i HUMS/HKMS / pedijatrijsko društvo - prema katalogu). Vođenje propisane medicinske dokumentacije.

Naziv dokumenta Nositelji i sudionici

Vrijeme provedbe

Potvrda o obavljenom sistematskom pregledu djeteta liječnik, roditelji, ST, ZV dostavlja roditelj pri obavljanju intervjua, Potvrda o obavljenom zdravstvenom pregledu djeteta kod izostanka zbog bolesti

liječnik, roditelj, odgajatelji, ZV

po povratku u vrtić

Zdravstveni karton djeteta u dječjem vrtiću ZV po upisu djeteta u vrtić

Evidencija o zdravstvenom odgoju ZV po provedbi

Evidencija o higijenskoepidemiološkom razvoju ZV po provedbi Evidencija o sanitarnom nadzoru ZV po provedbi Evidencija epidemioloških indikacija ZV po događaju provedbi Evidencija ozljeda

ZV, odgojitelji po događaju

Evidencija antropometrijskim mjerenja ZV 1 x godišnje

Zdravstveni odgoj ZV, odgojitelji kontinuirano

Suradnja:

Dom zdravlja „Centar“ (Ambulante pedijatrije, epidemiologija, stomatologija, medicine rada),

Stomatološka poliklinika Zagreb (Perkovčeva),

Ljekarna,

Dječja klinika „Zagreb“ – Klaićeva,

ZZJZ/tim za HACCAP mjere/DDD mjere,

Sanitarna inspekcija,

MZOS i MZ,

Zdravstveno veleučilište /provođenje vježbi tjedan u 12mj. , 01.mj. i 05 mj.

41

4.ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4.1. OD DOLASKA U VRTIĆ DO POLASKA U ŠKOLU

4.1.1. PRILAGODBA 4.1.2. BITNE ZADAĆE USTANOVE

I. IZGRADNJA KOMPETENCIJA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE (odrasli i djeca) a) KURIKULUMSKA ORIJENTACIJA PREMA ISHODIMA ODGOJA I OBRAZOVANJA b) KURIKUL OTPORNOSTI ZA PREDŠKOLSKU DOB II. OSTVARIVANJE PRAVA NA SUDJELOVANJE (I OBITELJ I DJECA)

4.1.3. AKTIVNOSTI VRTIĆA U POTICANJU RAZVOJA DJETETOVIH KOMPETENCIJA ZA ŠKOLU



4.4. ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAMI - POSEBNI PROGRAMI - PROGRAM „DJECA U PRIRODI“ - PROGRAM RAZVOJNOG CENTRA

42

4.1. OD DOLASKA U VRTIĆ DO POLASKA U ŠKOLU

Rano djetinjstvo je razdoblje kada se stvaraju temelji za razvoj i odgoj svih ljudskih potencijala i sposobnosti. Procesi stjecanja novih djetetovih iskustava u odgojnoj skupini ovisit će i o socijalnim iskustvima što ih djeca donose iz svog obiteljskog konteksta. To znači da procesi učenja, u ovisnosti o navedenome, mogu biti manje ili više uspješniji, prirodniji i lakši. Gardner (1991) navodi kako djeca imaju 'prirođenu' lakoću u socijalnim interakcijama, a Prout i James (1999) tvrde da djeca imaju sve alate za društvenost i sudjelovanje u životu zajednice. Ovo je od velike važnosti s obzirom na činjenicu da se dječji vrtić danas smatra zajednicom koja uči, koja podržava i podupire zajedničko cjeloživotno učenje svih: i djece, i odraslih. Za te je procese od izuzetne važnosti i samo okruženje ili kontekst dječjeg vrtića, koje autori nazivaju kultura ustanove, ozračje, i sl. U svakom slučaju, okruženje u kojemu djeca i odrasli provode svoje dnevne živote i kroz njih uče treba poticati razvoj i učenje. Temeljna polazišta u određivanju poticajnog okruženja u instituciji dječjeg vrtića su:

razvojna primjerenost (dobna i individualna),

estetska oblikovanost i

socio-konstruktivistička paradigma cjeloživotnog učenja.

4.1.1. PRILAGODBA

Vrijeme prilagodbe je razdoblje uspostavljanja socio-emocionalne veze i komunikacije između odgojitelja i djece. Teškoće prilagodbe javljaju se kao posljedica straha od odvajanja i straha od nepoznatih osoba. Najveći broj djece prođe proces prilagodbe bez većih poremećaja ponašanja, a samo mali broj djece prolazi teži oblik prilagodbe. Neka su djeca sklonija reakcijama na fiziološkom planu, neka u reakcijama u ponašanju, neka pak u regresijama u ponašanju. Sva takva ponašanja normalna su u razdoblju prilagodbe. Iako se zbog reakcija djeteta u razdoblju prilagodbe ne treba odmah zabrinuti, ipak je potrebno djetetovo ponašanje pomno pratiti = jer su istraživanja pokazala kako reakcije djeteta u razdoblju privikavanja na boravak u vrtiću/jaslicama imaju prognostičku vrijednost za predviđanje ponašanja u sličnim situacijama u budućnosti. CILJ:

što bolje pripremiti odgojitelje na prilagodbu

što bolje pripremiti roditelje na prilagodbu, a sve s ciljem što lakše prilagodbe djece na jaslice/vrtić.

Koraci u prilagodbi:

KORACI VRIJEME TRAJANJA PROVODI

1. Osmišljavanje/nadopunjavanje informativnih letaka za roditelje

Po potrebi Psiholog Pedagog

2. Dijeljenje informativnog letka za roditelje Lipanj, srpanj, te po potrebi

Psiholog Stručni tim

3 Pregledavanje pristiglih zahtjeva i priložene dokumentacije

Svibanj, te po potrebi Stručni tim

4. Formiranje skupina Svibanj, te po potrebi Komisija za upis

5 Osmišljavanje/nadopunjavanje inicijalnog intervjua za novoprimljenu djecu i njihove roditelje

Po potrebi Psiholog Stručni tim

6 Inicijalni intervjui s novoprimljenom djecom i njihovim roditeljima

Lipanj i srpanj, te po potrebi

Psiholog, Zdr. Voditeljica Logoped

7 Obrada inicijalnih intervjua Srpanj i kolovoz Stručni tim

43

8 Obavještavanje odgojiteljica u kojoj skupini rade iduću pedagošku godinu

Lipanj Ravnatelj

9 Roditeljski sastanci za roditelje novoprimljene djece (3 roditeljska)

Kolovoz Ravnatelj, Stručni tim Odgojiteljice

10 Davanje odgojiteljicama razvojnih lista, naputaka o periodu prilagodbe i podataka o djeci i skupini.

Kolovoz Psiholog Stručni tim

11 Prilagođena prehrana za djecu mlađe jasličke dobi, te djecu s posebnim potrebama

Po potrebi Zdr. voditeljica

12 Boravak roditelja u skupini. Prve dane dolaska djece u jaslice/vrtić

Odgojiteljice Stručni tim

13 Boravak stručnog tima u prvim jasličkim skupinama tijekom perioda prilagodbe

rujan Stručni tim

14 Organizacija rada – veća preklapanja odgojitelja u prilagodbi, pomoć stručnih suradnika

Rujan Ravnatelj

15 Osmišljavanje liste praćenja prilagodbe – za odgojitelje i za stručni tim

Po potrebi Psiholog i stručni tim

16 Praćenje prilagodbe (uz liste praćenja) Rujan, listopad, po potrebi


17 Savjetovanja roditelja Po potrebi Psiholog, Stručni tim Odgojiteljice

18 Rad na dodatnim materijalima (brošure o npr. teškoćama prilagodbe..)

Po potrebi Psiholog Stručni tim

19 Analiza podataka prikupljeno listama praćenja Siječanj, po potrebi Psiholog

20 Izvješće ( na OZVu ) OZV–siječanj/veljača

Psiholog, Stručni tim

Zadaća je u ranim godinama stvoriti uvjete za djetetovo učenje za život i suradnju s drugima. O tome ovisi kvaliteta njegova života u odrasloj dobi. Stoga je potrebno razvijati i učiti:

Socijalna znanja - kompetentno sudjelovanje u aktivnostima vršnjaka traži nekoliko vrsta socijalnih znanja: poznavanje normi, poznavanje glavnih socijalnih pravila grupe, poznavanje jezika sporazumijevanja, sudjelovanja u aktivnostima vršnjaka (Katz, 1999). Socijalno razumijevanje - sposobnost predviđanja tuđih reakcija na uobičajene situacije u vršnjačkoj interakciji radi razumijevanja tuđih emocija i usklađivanja ponašanja u interakcijama. Socijalna umijeća - načini na koje djeca pristupaju jedni drugima - matematičkim jezikom rečeno, to je omjer broja pokušaja da se pristupi igri vršnjaka i broja odbijanja (istraživanja pokazuju 50:50). Obrasci socijalnog pristupa naučena u ranoj dobi najvažnija su socijalna umijeća (Corsaro, 1985). Socijalne dispozicije - trajne navike ili karakteristični načini reagiranja u različitim vrstama situacija: radoznalost, šaljivost, kreativnost, plahovitost, refleksivnost, pristupačnost, svadljivost, škrtost, sukobljavanje, šefovanje, egoističnost i dr. (Katz, 1995). Socijalne dispozicije, kako pozitivne tako i negativne, djeca uče iz iskustva, usvajajući dostupan model važne osobe iz njihove okoline.

alati za društvenost

znanja vještine umijeća dispozicije

44

Početkom i krajem pedagoške godine odgojitelji procjenjuju razvoj svakog djeteta Razvojnim listama za dob. Ovisno o razvojnom statusu djeteta/djece odgojitelji planiraju aktivnosti i sadržaje za određena razvojna područja, kao dijela kurikuluma, a prema potrebi zajedno sa stručnim suradnicima razrađuju Individualizirani plan i program rada (IOOP) prema određenim razvojnim područjima, što se odvija kontinuirano od polaska djeteta u vrtić do polaska u školu.

4.1.2. BITNE ZADAĆE USTANOVE

Istraživači ranog razvoja (Vygotsky, 1978; Gardner, 1983; Polgar, L. 1990; Malaguzzi, 1996; Bruner, 2000; Rinaldi, 2006) smatraju kako mala djeca posjeduju ogroman razvojni potencijal, intuitivno znanje, otvorenog su uma, odlikuje ih divergentno mišljenje i praktična inteligencija, a njihov autentični obrazac učenja odgovara matrici prijenosa višega reda (high road transfer pattern). To znači, da prilikom rješavanja pitanja relevantnih za njihove dnevne živote djeca kontinuirano svoja generalna iskustva prenose u konkretnu situaciju kako bi pronašla najbolje rješenje (da bi razmišljala djeca se moraju prisjećati, naslućivati, oslanjati na intuiciju). U tim situacijama ona moraju najprije prosuditi o tome koji se tip znanja zahtijeva za rješavanje konkretnog problema, zatim konstruirati vlastita objašnjenja i suprotstaviti ih mišljenjima drugih i potom preuzeti odgovornost za učinjeni izbor (Elmore, Peterson i McCartney, 1996). Na taj se način ostvaruje istinsko razumijevanje i dubinsko učenje (deep learning)4. Znanje se ovdje pojavljuje kao konstitutivni dio djetetova dnevnog života. U suradnji s drugima (odraslima i kompetentnijim vršnjacima) djeca svakodnevno konstruiraju nova značenja i nova znanja dijeleći ih međusobno, što je, prema navedenim autorima, jedan od razloga lakoće učenja u ranim godinama. Drugi razlog je igra, ona je djetetov modus operandi.

I u ovoj pedagoškoj godini nastavit će se rad na području izgradnje ključnih kompetencija za

cjeloživotno učenje u djece i u odraslih te na području ostvarivanja prava obitelji i djece za

sudjelovanjem (zajedničkim donošenjem odluka o pitanjima koja se tiču dnevnih života, učenja i rada

u dječjem vrtiću kao kontekstu za življenje i učenje svih sudionika odgojno obrazovnog procesa).

Ustanova je kao bitne zadaće istaknula: Izgradnju kompetencija za cjeloživotno učenje – kurikulumska

orijentacija prema ishodima odgoja i obrazovanja (odrasli i djeca) i Ostvarivanje prava obitelji i djece na

sudjelovanje.

I. IZGRADNJA KOMPETENCIJA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE (odrasli i djeca) A) KURIKULUMSKA ORIJENTACIJA PREMA ISHODIMA ODGOJA I OBRAZOVANJA B) KURIKUL OTPORNOSTI ZA PREDŠKOLSKU DOB

Pristupi učenju u ranoj dobi moraju biti usklađeni s djetetovom prirodom. U suvremenim postindustrijskim kulturama promijenjena je slika o temeljnim društvenim konceptima, raspodjeli moći i društvenoj ravnoteži što direktno utječe na (pre)oblikovanje slike o djetetu i slike o znanju. S obzirom na navedeno potrebno je razumjeti da se razvoj i učenje odvija u zajednici s drugima i to ne

bilo kako, nego kroz demokratski odnos i dijalog. Tim više, jer se dječji vrtić danas smatra zajednicom

koja uči: podržava i podupire zajedničko cjeloživotno učenje svih: i djece, i odraslih. U institucijskim

uvjetima podrazumijeva se sudjelovanje, po mogućnosti inventivno, svih sudionika u organiziranju

zajedničke prakse koja nikada nije završen proces i koja omogućuje učenje i razvoj svih sudionika (Leave i

Wenger, 1991, prema Miljak, 2007). Stoga je za pretpostaviti da i odgojno-obrazovnu praksu i kurikulum

vrtića su-konstruiraju svi protagonisti života u njemu.

Zato je naša orijentacija usmjerena stvaranju razumijevajućeg konteksta za potrebe svih u ustanovi dječjeg vrtića, osobito na izgradnju trajnih kompetencija za zajedničko učenje, djelovanje i življenje. Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015) osnažuje se razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje. One predstavljaju temelj za procese razvoja samopoštovanja, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi (sobne kompetencije). To su:

4 Kuljašević (2012b)

45

A) KURIKULUMSKA ORIJENTACIJA PREMA ISHODIMA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Kompetencijski ishodi – ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva

prema Bloom-ovoj taksonomiji

Namjera je izgraditi i/ili poduprijeti rast znanja, vještina i sposobnosti potrebnih u radu s djecom, odraslima i roditeljima na području izgradnje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Za različite sudionike bit će potrebne različite razine znanja i vještina, no svaki bi sudionik trebao dosegnuti svoje granice. Očekuje se u svim odgojnim skupinama izgrađeno kvalitetno razvojno ozračje i uzajamno razumijevajuća komunikacija, osobito za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djeca s teškoćama u razvoju i darovita djeca). U tom smislu nastavit će se praksa izrade Individualiziranih programa. Ove godine nastavlja se rad i praćenje razvoja kompetencija u godini pred polazak u osnovnu školu.

komunikacija na materinskome jeziku

komunikacija na stranim jezicima

matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju

digitalna kompetencija

učiti kako učiiti

socijalna i građanska kompetencija

inicijativnost i poduzetnost

kulturna svijest i izražavanje

motoričke kompetencije vr

ste

znan

ja činjenično

konceptualno

praktično

meta znanje

razi

ne

znan

ja

prepoznavanje

razumijevanje

primjena

analiza

vrednovanje

stvaranje

46

B) KURIKUL OTPORNOSTI ZA PREDŠKOLSKU DOB

Europski kurikul otpornosti za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi (RESCUR) je

trogodišnji LLP Comenius projekt (2012-2015). Glavni koordinator projekta je Sveučilište na Malti, a jedan od sudionika je i Sveučilište u Zagrebu. Cilj projekta je bio razviti kurikul otpornosti za predškolce i osnovnoškolce u Europi putem međunarodne suradnje partnerskih institucija. Osmišljen je kurikul koji se sastoji od sljedećih tema.

Kurikul je proveden u nekoliko dječjih vrtića i škola u svakoj od partnerskih zemalja te se u procesu diseminacije provodi u tom obliku. U našem vrtiću, tijekom tekuće pedagoške godine u obrazovanje za provedbu kurikula i njegovo ostvarivanje u pedagoškoj praksi uključeno je 18 odgojitelja te stručne suradnice psihologinja i pedagoginja. Metodologija provedbe je akcijska.

Metodologija provedbe

1. analiza (evaluacija rada na prethodnim kompetencijama) 2. unošenje promjena (input – nova kompetencija – sukonstrukcija pristupa, oblika rada, osiguranja

prostornih i materijalnih uvjeta i dokumentiranja) 3. praćenje provedbe (na razini odgojne skupine, više skupina, projekta i sl.) 4. dokumentiranje, razvoj ideje (korištenje različitih vrsta dokumentacije i korištenje dokumentacije za

učenje djece, informiranje i involviranje roditelja i za osobno učenje i razvoj vještina dekodiranja; razvoj ideje temeljem sudjelovanja djece u odlučivanju)

5. evaluacija (partnerska, timska i grupna refleksija) … prikazani ciklus se ponavlja u mjesečnim razdobljima tijekom pedagoške godine (vidi tablicu u poglavlju 8).

Ove pedagoške godine će se provoditi u 7 skupina:

Objekt Vrbik – odgojno-obrazovna skupina „Pčelice“ (djeca u dobi 4-6 godina)

Objekt Poljane – odgojno-obrazovna skupina „Maslačak“ (djeca u godini pred polazak u osnovnu školu) i odgojno-obrazovna skupina „Tratinčice“ (djeca u dobi 4-6 godina)

Objekt Cvjetno – odgojno-obrazovna skupina „Kruškice“ (djeca u dobi 3-4 godine), odgojno-obrazovna skupina „Šljivice“ (djeca u dobi 4-5 godina), odgojno-obrazovna skupina „Bubamare“ (djeca u dobi 4-5 godina), odgojno-obrazovna skupina „Šljivice“ djeca u godini pred polazak u osnovnu školu.

razvoj komunikacijskih vještina

uspostavljanje i održavanje zdravih odnosa

razvoj pozitivnog mišljanja

razvoj samoodređenja

izgradnja osobne snage

pretvaranje izazova u prilike

47

II. OSTVARIVANJE PRAVA OBITELJI I DJECE NA SUDJELOVANJE

Dječji vrtić je mjesto susretanja i dijaloga, koje bi trebalo pružiti čitav spektar primjerenih, i potrebama suvremenih obitelji, prilagođenih oblika komunikacije, kako bi djeca mogla odrastati u atmosferi dijaloga (prema Rinaldi, 2006).

„Dijete je subjekt vlastitoga djetinjstva. Ono posjeduje potencijal za učenje kroz demokratski dijalog i razmjerno sudjelovanje u distribuciji moći pa ga je potrebno uvažiti i uključiti u demokratske procese zajednice u kojoj živi (Prout i James u: Dahlberg i dr., 1999)“.

Obitelj je temeljna društvena zajednica, a pitanje primarne socijalizacije i učenja djece u ozračju suvremenih kretanja od opće je važnosti za društvenu zajednicu. O pojavi novih institucijskih kultura djetinjstava i obitelji govore suvremene studije (Zimmer, 1985; Neuman, 1989; Ebert, 1993; Elkind, 1996; Katz i McClellan, 1999. i dr. u: Špoljar, 2003). Prepoznajemo ih po fenomenu premještanja (translokacije) obiteljskih funkcija na institucije, u kojima se pojedinačne potrebe članova obitelji zadovoljavaju na način da se odrasli druže međusobno, odvojeno od djece i, djeca međusobno, odvojeno od roditelja. Djeca paralelno žive dvije odvojene socijalizacije: obiteljsku i institucijsku. Posljedica takvih praksi je značajno sužavanje zajedničkog konteksta za dijalog i razumijevanje, što ekonomist Victor Fuchs potkrjepljuje podatkom kako današnja djeca, počevši od 1960-ih godina do danas, gube tjedno 10 do 12 sati roditeljskog vremena (u: Elkind, 1996). Ne čudi, stoga, da se danas, u okviru profesionalnog diskursa sve češće govori o potrebi učestalije refleksije i bolje komunikacije kroz nove i primjerenije sadržaje usmjerene na djetetov napredak. Metodologija rada na ovom području je participativna, interaktivna i orijentirana na odnose, unutar kojih su svi sudionici potpuno uključeni u proces učenja (akcijski pristup): konstrukt – promjena ponašanja – nova znanja, vještine – promjena stava – novi konstrukti (nova znanja). Cilj je usmjeren na podizanje kompetencija svih odraslih kako bi su-kreirali demokratsko ozračje (klimu) i djeci predstavljali model demokratskih odnosa utemeljen na vrijednostima demokratskog građanstva. Razlozi tome leže u činjenici da se pozicioniranje suvremenog, postkonvencijskog, djeteta u dominantno odraslome društvu mijenja temeljem njegovih prava na sudjelovanje u odlučivanju.

Prikaz pristupa u odnosu na sudionike Na razini vrtića:

Na razini odgojne skupine:

U suradnji s obitelji djeteta:

Stvarati demokratsko ozračje i prakticirati demokratsku praksu

(život i odlučivanje u vrtiću)

Stjecati pozitivna mirotvorna iskustva (svi, osobito djeca).Uključivati dijete u procese su-odlučivanja u životu odgojne skupine.

Stvarno uključiti dijete i obitelj u procese su-odlučivanja (oba konteksta socijalizacije).

sudionici

odgojitelji

iskustveno učenje (skupni

oblici)

individualni angažman

djeca

iskustveno učenje

roditelji

individualni i/ili grupni

angažman

48

Kako: Razvijati kompetencije za cjeloživotno

učenje.

Kako: Akcijska istraživanja, Pedagoški

projekti, Dnevne rutine.

Kako: Oblici suradnje i komunikacije s

obitelji, Planiranja, ISU

Što: - Mijenjanje kulture ustanove: od

odlučivanja umjesto i za dijete do suradnje i zajedničkog odlučivanja (revizija kućnog reda i pravila gru-pe primjenom Hart-ove ljestvice)

- Dokumentiranje, analiza i refleksija odgojno-obrazovnih konteksta i mijenjanje prostornih konteksta – otvaranje za dijete i njegove inicijative.

Što: - Uvažavanje djetetova mišljenja: Sve što

dijete ima reći o tome kako svijet funkcionira (osobito kroz pravila grupe), gdje vidi sebe u tom svijetu, kakav može biti njegov doprinos svijetu na dnevnoj/općoj razini, učiti o demokraciji i djelovati na demokratičan način, učiti temeljne pojmove demokracije i građanskog odgoja, različitosti i jednakosti kao temeljnih načela održivosti života u zajednici, razvijati odgovornost i samopouzdanje.

- Sudjelovanje djeteta u oblikovanju vlastitog razvojnog portfolija, grupnih pravila, sadržaja učenja…

Što: - Dokumentiranje procesa učenja

djeteta, - Korištenje Razvojnog portfolia

djeteta. - Provođenje ciklusa „Rastimo

zajedno“ - Uključivanje djeteta u važna

pitanja koja se tiču života obitelji.

Ishodi:

Na razini ustanove: Promijenjena dinamika i opseg dnevnih aktivnosti i rutina (više prilagođenih poziciji djeteta u vrtiću i njegovim razvojnim interesima), nova razina dogovaranja odraslih u interesu djeteta.

Na razini odgojne skupine: a) sadržajnija i primjerenija pedagoška dokumentacija (sociogrami grupe, plakati s prikazima dječjih inicijativa, izjavama i spontanim izrazima (mišljenjima) djece, dječji uradci (fotografije, priče, crtež, istraživanja i i dr)., stara i nova grupna pravila, SUDJELOVANJE DJECE U DOKUMENTIRANJU pedagoških projekata i osobnih portfolija (u skladu s dobi) b) promijenjena dinamika dnevnog ritma, osobito u odgojnim skupinama djece u godini pred polazak u osnovnu školu, c) rezultati na razvojnim listama (područje poznavanja koncepata i činjenica iz demokratskog i građanskog aspekta života).

Na razini suradnje s obitelji: (promijenjena dinamika i opseg propisanih formalnih oblika suradnje s roditeljima, uvođenje neformalnih oblika suradnje i

druženja, napravljen plan i definirani okvir sadržaja i pitanja suradnje i roditeljskog su-djelovanja i su-odlučivanja o i u životu grupe; plakati, slikovnice i druge vrste reprezentiranja djetetove perspektive i su-odlučivanja kao dio djetetove

uključenosti).

Odgojitelji na temelju ove orijentacije izrađuju za svoje odgojne skupine i objekt konkretizaciju plana i programa provedbe.

49


Djeca uče kroz neposredno iskustvo života u zajednici s drugima. Svako učenje je pokušaj i poduhvat kojim dijete/djeca nastoje proniknuti u fenomene oko sebe, pronaći odgovore na trenutna pitanja koja ih zaokupljaju i snaći se u određenoj situaciji. Stoga je razina znanja koju djeca izgrađuju na ovaj način razina proceduralnog i/ili meta znanja5.

U skladu s odredbama Zakona o predškolskom odgoju (NN, 10/1997; 107/2007; 94/2013) i

Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (NN, 63/2008, 90/2010) te Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole (NN, 107/2014) dječji su vrtići u obvezi provoditi program predškole s djecom u godini pred polazak u osnovnu školu. Vrijednosti od kojih polazimo su:

pristupi učenju u ranoj i predškolskoj dobi moraju biti usklađeni s djetetovom prirodom,

razvoj i učenje odvija u zajednici s drugima kroz demokratski odnos i dijalog,

djeca svakodnevno konstruiraju nova značenja i nova znanja dijeleći ih međusobno pa se znanje pojavljuje kao konstitutivni dio djetetova dnevnog života.

Polazišta u odgojno-obrazovnom radu su obilježja dobi i razvojna očekivanja (prema: „life skills“), ciljevi su usmjereni ka kompetencijskim ishodima (prema: „working skills“), a taksonomijska obilježja razine znanja djece su visoka.

TAKSONOMSKA ORIJENTACIJA* revidirana Bloom-ova taksonomija odgojno/obrazovnih ciljeva

VRSTE ZNANJA OBILJEŽJA

činjenično znanje poznavanje najvažnijih činjenica poznavanje temeljnih pojmova

konceptualno znanje

poznavanje kronologije i prostora razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa, kontinuiteta i promjena uporaba izvora znanja, empatijsko razumijevanje

proceduralno znanje

sposobnost istraživanja: što, zašto, kako, čime sposobnost interpretiranja

metakognitivno znanje

znanje kako učiti: poznavanje općih metoda koje se mogu upotrijebiti za različite zadatke poznavanje uvjeta pod kojima se te metode mogu upotrebljavati, ograničenja metoda, poznavanje samoga sebe odnosno svojih mogućnosti

RAZINE ZNANJA* OBILJEŽJA

zapamti povlačenje podataka iz memorije prepoznaj, ponovi, izdvoji, prisjeti se, poveži, poredaj, definiraj

objasni razumijevanje onoga što je naučeno objasni svojim riječima, interpretiraj, identificiraj, pojasni, preoblikuj, razlikuj, sažmi, usporedi

primijeni upotreba koncepta za rješavanje problema demonstriraj, ilustriraj, izračunaj, pokaži, poveži, predvidi, izvedi, prikupi, prilagodi, primijeni načelo, prikaži, dramatiziraj

analiziraj raščlanjivanje na sastavne dijelove raščlani, izdvoji po atributu, kategoriziraj, usporedi, suprotstavi, komentiraj, poredaj po važnosti

vrednuj ocjena vrijednosti nečega prema zadanim kriterijima argumentiraj svoje mišljenje, izaberi opciju, kritički prosudi, obrani stav, preispitaj činjenice, predvidi moguće posljedice, rangiraj, preispitaj se

stvaraj kreiranje nečeg novog načini, klasificiraj na nov način, konstruiraj, planiraj, postavi hipotezu, preuredi, izrazi se na nov način

Ova orijentacija istaknuta je u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015). To znači da se osnažuje izgradnja zajednice u kojoj svi protagonisti imaju višestruke prilike za sudjelovanje, razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje na razini praktičnih znanja, vještina i stavova. To su: Komunikacija na materinskome jeziku, Komunikacija na stranim jezicima, Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, Digitalna kompetencija, kompetencija Učiti kako

5 Prema Bloom-ovoj taksonomiji odgojno-obrazovnih ciljeva to je najviša razina znanja (razumjeti, analizirati,

primijeniti, kreirati).

50

učiti, Socijalna i građanska kompetencija, Inicijativnost i poduzetnost, Kulturna svijest i izražavanje te Motoričke kompetencije. U literaturi (Kellner, 2010; Stričević, 2011; i dr.) se može naići i na koncizniju podjelu kompetencija kao „vrsta pismenosti“ („multiple literacies“; „different kinds of literacy“). Rad s djecom usmjeren je ka ostvarivanju kompetencijskih ishoda („outcomes“), koji su za svako područje mjerivi i jasni.

KURIKULUM PREDŠKOLE

Kurikulum predškole podrazumijeva kurikulum namijenjen odgojno-obrazovnome radu sa svom djecom u godini dana prije polaska u osnovnu školu (čl. 23a Zakona o predškolskom odgoju, NN 94/13; čl.1 Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole). Kurikulum predškole se u svojoj provedbi naslanja na ciljeve, načela, vrijednosti i polazišta Nacionalnog kurikuluma.

Navedeni ciljevi, polazišta, vrijednosti i načela predstavljaju osnovu oblikovanja kurikuluma vrtića i kurikuluma predškole.

Kurikulum predškole treba uzeti u obzir specifičan kontekst odrastanja djeteta tj. kulturu i tradiciju okruženja u kojem žive dijete i njegova obitelj kao i ustanovu u kojoj se provodi kurikulum predškole. On se provodi u vrtiću ili iznimno u nekoj drugoj ustanovi ako u blizini nema vrtića pod uvjetom da ta ustanova djetetu može osigurati jednaki odgojno-obrazovni standard tj. jednaku kvalitetu fizičkog i socijalnog okruženja kao vrtić.

Kurikulum predškole provodi odgojitelj, a u iznimnim slučajevima neki drugi stručnjak osposobljen za razumijevanje posebnosti predškolskog odgoja i ostvarivanje odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi.

Planiranje kurikuluma predškole temelji se na jednakim polazištima, ciljevima i načelima kao i kurikulum vrtića. Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđa se produljenje cjelovitog općeg obveznog odgoja i obrazovanja s 8 na 9 godina, što znači i produljenje trajanja cjelokupnog predtercijarnog odgoja i obrazovanja. Unatoč tome što se prosječna dob ulaska djeteta u opće obvezno obrazovanje spušta s postojećih 7 godina na 6 godina i 6 mjeseci, program predškole će se i dalje provoditi (kao program namijenjen djeci u godini pred polazak u osnovnu školu).

Samim kurikularnim rješenjima potrebno je izbjeći „školifikaciju“ odgojno-obrazovnog procesa u odgojno-obrazovnim ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. To načelo temelji se na suvremenom shvaćanju djeteta i procesa njegova ranog odgoja i obrazovanja.

Odgojno-obrazovni rad s djecom u godini prije polaska u školu planira se i oblikuje cjelovito (tematski, projektno), a ne parcelizirano (kao međusobno nepovezane aktivnosti, izdvojena područja učenja, uvježbavanje posebnih vještina i sl.).

U kurikulumu predškole planiraju se kontekstualni uvjeti (okruženje) za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece, a ne precizan tijek njihovih aktivnosti niti fragmentirani sadržaji učenja.

Kurikulum predškole svaka odgojno-obrazovna ustanova gradi na temelju specifičnosti okruženja u kojem djeluje a on obuhvaća: kontekstualne i socijalne uvjete (okruženje) za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece, materijalne uvjete (opremu, informatičke, audiovizualne i druge uvjete), organizaciju prostora, orijentacijske sadržaje i aktivnosti, vrijeme provedbe i trajanje programa predškole, broj skupina, nositelje provedbe, osiguranje kvalitete (praćenje i vrednovanje) te suradnju s roditeljima i drugim suradnicima. Sadržaj, kao i trajanje programa predškole određen je Pravilnikom.

51

CAP PROGRAM ZA PREDŠKOLSKU DOB Predškolski CAP je program prevencije zlostavljanja djece namijenjen djeci predškolske dobi u

vrtićima.

Cilj je smanjiti ranjivost djece i njihovu izloženost različitim oblicima zlostavljanja kroz:

pružanje kvalitetnih informacija; poučavanje učinkovitim prevencijskim strategijama; osnaživanje njima važnih odraslih, roditelja i zaposlenika vrtića, da im pruže kvalitetniju podršku.

Radionice za djecu održavaju se kroz 3 uzastopna dana u trajanju oko pola sata. Vode ih posebno educirane CAP pomagačice.

CAP program će provoditi u skupinama djece u godini pred školu u sva tri objekta odgojiteljice

educirane od strane Udruge roditelja Korak po korak:

- Ivana Golik Homolak

- Milena Kovačić

- Sanja Naglić

- Danijela Blažanin

- Te po potrebi Minja Jeić


KADA? KAKO? OBLIK/ KOME? ŠTO? (TEMA) TKO?

Rujan

Sastanak s odgojiteljima starijih i mješovitih dobnih skupina - plenarno

Pedagoška dokumentacija i vidljivost ostvarivanja Programa predškole, osiguranje uvjeta za popodnevni rad, suradnja s roditeljima, ishodi

Ravnatelj Stručni tim Odgojitelji

Listopad – lipanj Svakodnevno - školski obveznici Program predškole Odgojitelji

Rujan - listopad Trijažna ispitivanja: školski obveznici Predčitačke vještine Logoped

Listopad-studeni

Prva procjena razvojnim listama Razvojne liste praćenja djece školskih obveznika od strane odgojiteljica

Odgojitelji

Rujan Listopad-studeni

Stručna grupa – (za odgojitelje i pomagače) Timovi odgojitelja

Načela pri izradi Individualiziranih planova i programa, vidljivost u pedagoškoj dokumentaciji Izrada individualiziranih planova i programa za djecu s odgodom polaska u OŠ

Defektolog Stručni tim Odgojitelji

Listopad-studeni

Individualni razgovori s roditeljima; Informiranje o razvijenosti predčitačkih vještina djeteta

Razvijenost predčitačkih vještina Logoped

Listopad – lipanj Individualni rad s djecom Poticanje razvoja predčitačkih vještina Logoped

Siječanj

Roditeljski sastanci za roditelje djece školskih obveznika, po objektima

Kompetencije djeteta pred polazak u školu Odgojitelji Stručni tim

Siječanj- travanj Testiranje, školski obveznici

Spremnost za školu Psiholog

po potrebi Individualni razgovori s roditeljima; Upute i vježbe rodit. i odg.

Priprema za školu Psiholog Logoped

Svibanj Završna procjena Razvojne liste praćenja djece školskih obveznika od strane odgojiteljica

Odgojitelji

Proljeće Pisanje mišljenja Pisanje mišljenja o razvojnom statusu djeteta i spremnosti djeteta za školu

Odgojiteljice i stručni tim

Proljeće Radni dogovori Posjet školi s ciljem pripreme za upise, savjetovanje o učiteljicama za pojedino dijete i formiranju razreda

Pedagozi OŠ Psiholog i logoped

Proljeće Informativni razgovor Upis djece u prvi razred osnovne škole Po potrebi razgovor stručnog tima s komisijom za upis djece u školu

Dr. školske medicine, pedagog OŠ, Psiholog i logoped Vrtića

Proljeće Posjet školama Upoznavanje djeca sa školom i boravak na jednom školskom satu

Djeca školski obveznici i odgojitelji, psiholog i logoped Vrtića

52


Osim propisane pedagoške dokumentacije za odgojnu skupinu odgojitelji vode i druge, raznolike oblike dokumentiranja tijekom pedagoške godine. Propisana dokumentacija obuhvaća: - Knjigu pedagoške dokumentacije odgojne skupine (s razrađenim orijentacijskim planom i

programom odgojno-obrazovnog rada za određeno razdoblje, tjednim planovima i programima odgojno-obrazovnog rada, dnevnikom odgojno-obrazovnog rada, zajedničkim aktivnostima djece i odraslih, bilješkama o radu s roditeljima, suradnji s članovima stručnog tima, te vrednovanje ostvarenog plana i programa za navedeno razdoblje),

- Imenik djece, - Evidencijsku lista prisutnosti djece, - Dosje djeteta s posebnim potrebama, - Program stručnog usavršavanja - Zdravstveni kartoni

Osim propisane dokumentacije, odgojitelji će dokumentirati odgojno – obrazovni proces i na sljedeće načine:

- dokumentirati razvoj djeteta (obrazac inicijalnog intervjua, liste praćenja prilagodbe, bilješke o napredovanju svakog djeteta u odnosu na usvajanje vježbi, etnografske i anegdotske bilješke, foto-zapisi, video-zapisi, liste praćenja razvoja prema razvojnim područjima, razvojni portfolio djeteta: crteži, fotografije djeteta u radu),

- dokumentaciju o osobnom stručnom usavršavanju i profesionalnom razvoju (razvojna mapa odgojitelja, album)

- plakate dječjih projekata, foto i video-zapisi, etnografske i anegdotske bilješke, dječji radovi i dr.

Ovu dokumentaciju odgojitelji koriste na nekoliko načina:

U procesu praćenja i vrednovanja u vrtići se koriste protokoli praćenja: Protokol KpK i Montessori pristup opažanju djeteta.

u radu s djecom kako bi im pružali prilike da promatraju, evociraju i elaboriraju svoje prijašnje radnje, traže logičke poveznice, preispituju

svoje hipoteze i valoriziraju ih, uspoređuju prijašnje radnje i aktualne te buduće postupke i na taj način kreiraju vlastite teorije o nečemu.

Roditeljima je dokumentacija dostupna kroz dva modela (razvojni portfolio djeteta i plakati u vanjskom prostoru). Na taj način roditelji imaju prilike, s jedne strane, steći iskustva o onom dijelu djetetova

života koji im je nepoznat (jer ne dijele isti prostor i vrijeme dnevnoga života i odrastanja djeteta), i s druge strane, upoznati se s načinima

rada u vrtiću, važnim razvojnim aspektima i procesima izgradnje djetetovih kompetencija za život i učenje.

Odgojiteljima ova vrsta praćenja i dokumentiranja procesa učenja i razvoja djeteta pomaže da dobije bolji uvid u načine kako pojedino

dijete izražava svoje potrebe ili stvaralačka svojstva što pomaže procesu individualizacije pristupa i interakcije s pojedinim djetetom, kao i

kreiranju prilika za zajedništvo.

53


Posebne odgojno-obrazovne potrebe djece proizlaze iz njihovih zdravstvenih i razvojnih posebnosti - teškoća ili darovitosti. S obzirom na pojavnost posebnih potreba, koje mogu biti privremene ili trajne, uz redovni odgojno obrazovni rad, za djecu s određenom posebnom potrebom organizira se i individualizirani rad u skupini i/ili individualni rad sa stručnjacima, ili ih se upućuje u specijalizirane ustanove u cilju postizanja njihova optimalnog razvoja.

Što? Kako? Tko? Intenzivno praćenje djece u periodu opservacije i procjenjivanje potreba djeteta

-praćenje u skupini - informiranje roditelja o tijeku prilagodbe - podrška odgojiteljima i roditeljima tijekom prilagodbe

Stručni tim

Kontinuirano praćenje i procjenjivanje potreba djece

- praćenjem djece u skupini - razmjenom informacija odgojitelja, roditelja i stručnog tima

Odgojitelji Stručni tim

Zdr. voditeljica

Identifikacija djece s posebnim potrebama (uključujući i darovitu djecu)

- inicijalni intervjui - praćenje djece u skupini od strane odgojiteljica i stručnog tima - razgovori i razmjena zapažanja odgojitelja, roditelja i stručnih suradnika - trijaže i testiranje - praćenje razvojnim listama

Odgojitelji Stručni tim Pripravnice psihologinje Zdravstvena voditeljica

Rad s djecom s posebnim potrebama individualizirani rad s djecom s

posebnim potrebama, individualni rad s djecom s posebnim

potrebama

prema potrebi, uključivanje osobnog pomagača ili trećeg odgojitelja

- prilagođavanje programa i aktivnosti razvojnim potrebama djeteta - prema individualnom planu i programu - rad u malim grupama - prema planu i programu rada osobnog pomagača


Pripravnice – psihologinje i logopedinja

Osobni pomagač

Rad stručnog tima s odgojiteljicama stručni aktiv, stručne grupe, odgojiteljska vijeća, timovi odgojitelja, planiranja i refleksije, individualne konzultacije i savjetovanje, praćenje u skupinama

- pomoć u procjenjivanju potreba djece - razmjena iskustava - pomoć u proširivanju stručnih spoznaja - stjecanje kompetencija - pomoć i podrška u radu s djecom - pomoć i podrška u radu s roditeljima


Zdravstvena voditeljica

Rad s osobnim pomagačem i trećim odgojiteljem planiranja i refleksije, individualne konzultacije i savjetovanje, praćenje u skupinama

- razmjena iskustava - pomoć u proširivanju stručnih spoznaja - stjecanje kompetencija - pomoć i podrška u radu s djecom - pomoć i podrška u radu s roditeljima



Rad s roditeljima

individualni razgovori roditeljski sastanci kutići za roditelje

suradnje, posjeti

- pomoć i podrška u izboru primjerenog programa - pomoć u prilagodbi - prikupljanje podataka o razvoju djeteta - informiranje i savjetovanje roditelja - edukacije za rad kod kuće - podrška roditelju - uključivanje roditelja u aktivnosti skupine - uključivanje roditelja u radionice „Rastimo zajedno PLUS“ - upućivanje na literaturu - upućivanje u specijalizirane ustanove



Suradnja s vanjskim čimbenicima Ministarstvo obrazovanja, Gradski ured, Agencija, HURID, Dom zdravlja, Osnovne škole, Centri za socijalnu skrb, MUP, Visokoškolske ustanove, Specijalizirane ustanove, Pravobraniteljica, Sekcije, Volonterski centar Zagreb

- edukacije - razmjena podataka i iskustava - upućivanje na specijalističke obrade - podrška djeci s teškoćama u skupini



Rastimo zajedno i Rastimo zajedno Plus - podrška roditeljstvu kroz 11 radionica - bit će organizirana prema interesu roditelja

3 tima RZ Tim za RZPlus

54

PREGLED KONSTRUKCIJE, PROVEDBE I VALORIZACIJE IOOP-a

Što? Tko? Kada? Kako? Prikupljanje podataka, opservacija djece s TUR-om (protokoli praćenja KpK i prema Montessori metodi)

Odgojitelji u odgojnoj skupini (matični odgojitelji i treći odgojitelj), stručni suradnici prema potrebi

Rujan,listopad po potrebi tokom godine

Individualni pristup praćenju i bilježenju opažanja djeteta

Izrada IOOP-a, izmjene i dopune IOOP-a

Odgojitelji u odgojnoj skupini (matični odgojitelji i treći odgojitelj), rehabilitator, stručni suradnici

Studeni Siječanj Travanj

Timski, i po odgojnim skupinama

Provedba IOOP-a (konzultacije, razmjena iskustava, tim Pomagač)


Tromjesečne (10-12. mj. 2017, 1-3. mj., 4-6. mj. 2018)

Prema individualiziranim aktivnostima, aktivnostima u odgojnoj skupini, kroz suradnju s roditeljima

Evaluacija IOOP-a (konzultacije, tim Pomagač)


Mjesečno 9. mj. 2017. do 5.mj. 2018.

Timski i po odgojnim skupinama

PODRŠKA

Što? Tko? Kada Kako Konzultacije Matični

odgojitelji Treći odgojitelji Rehabilitator

Tjedno, po odgojnim skupinama

Razmjena informacija, davanje uputa i smjernica za rad, upućivanje na stručnu literaturu

Konzultacije Stručne grupe, planiranja (prema satnici za odgojitelje) ( Teme: IOOP, karakteristike pojedinih oštećenja, oblici poticanja djece s TUR-OM, prilagodba odgojno-obrazovne sredine, nepoželjna ponašanja kod djece s TUR-om, senzorička integracija i dr.)

Treći odgojitelji Rehabilitator Odgojitelji (treći odgojitelji, matični odgojitelji) Rehabilitator

Mjesečno, po objektima Kontinuirano, 1x na mjesec

razmjena iskustava, savjetovanje, davanje uputa i smjernica za rad, upućivanje na stručnu literaturu Timski, radionica (izbor tema prema aktualnoj problematici (u skladu s aktualnim potrebama djece)

Stručni aktivi, grupe i timovi vrtića Pripreme za narednu ped.god.

Odgojitelji (treći odgojitelji, matični odgojitelj)i, stručni suradnici

kontinuirano tokom godine

Radionica Praktikum Timski rad, razmjena iskustava, davanje informacija

55

4.4. ODGOJNO-OBRAZOVNI PROGRAMI

POSEBNI PROGRAMI (MONTESSORI 1 DO 3, MONTESSORI 3 DO POLASKA U OSNOVNU ŠKOLU, RANO UČENJE ENGLESKOG JEZIKA, SPORTSKI PROGRAM)

KRAĆI PROGRAMI (MONTESSORI TERAPIJA, ODGOJ U VJERI, KRAĆI PROGRAM ENGLESKOG JEZIKA INTEGRIRAN U REDOVITI PROGRAM)

PROGRAM „DJECA U PRIRODI“

PROGRAM RAZVOJNOGA CENTRA

56

POSEBNI I KRAĆI PROGRAMI

- Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji Marije

Montessori u radu s djecom u dobi od 1 – 3 godine

- Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji Marije

Montessori u radu s djecom u dobi od 3. godine do polaska u osnovnu školu

- Program ranog učenja engleskog jezika

- Kraći sportski program

- Kraći program katoličkog vjerskog odgoja

- Kraći program Montessori terapije

- Kraći program engleskog jezika integriran u redoviti program

57

Cjelodnevni alternativni odgojno-obrazovni program prema koncepciji Marije Montessori u radu s djecom u dobi od 1 – 3 godine

U programu rade: Martina Vlahović, Martina Deriš, Martina Gačar (Poljane – „Pčelice“) i Iva Ivanković Blanka Zgrebec (Vrbik, „Patkice“).

UVOD I UTEMELJENJE PROGRAMA

Nasuprot slici o djetetu kao nekompetentnom biću bez psihičke energije, individualnosti, volje i snage te, djetinjstvu kao „rajskom dobu“ u kojemu dominira prehrana, san i igra (u smislu zabave) i u kojemu nema pravoga obrazovanja Montessori suprotstavlja sliku djeteta kao kompetentnog bića koje u sebi nosi individualan, tajanstven unutarnji plan izgradnje: sve što nauči, zapravo, gradi njegov unutarnji učitelj. Ona djetinjstvo vidi vitalnim ili zlatnim godinama i smatra ga najvažnijim razdobljem u životu čovjeka.

Montessori pedagogija pripada konstruktivističkom pristupu razvoju: djetetov je razvoj ustvari njegovo samoostvarenje i samoizgradnja (autokonstrukcija) u čemu mu pomažu njegovi unutarnji i vanjski vodiči: upijajući um i razdoblja posebne osjetljivosti te pripremljena okolina. Montessori to objašnjava na sljedeći način: dijete je obdareno umom sposobnim da upija sve ono što se nalazi u svijetu oko njega pa je uloga odrasloga pripremiti okolinu koja će davati brojne prilike da se odgoj i učenje ostvaruju u samoradu u neposrednoj životnoj stvarnosti. Pri tome se polazi od djetetovih interesa, nagona i sklonosti, prije svega, potrebi za kretanjem. Dijete potpuno otvoreno, bez predrasuda integrira okolinu u sebe, maksimalnom perfekcijom i maksimalnom lakoćom. Dijete živi na račun („trošak“) svoje okoline, a okolina je tek medij za prijenos osjećaja i senzacija, koje djetetov um upija u sebe. Pripremljenoj okolini pripadaju obitelj i pripremljen odgojitelj.

CILJEVI PROGRAMA Direktni ciljevi: razvoj volje, pažnje, koncentracije, inteligencije i socijalizacije.

Indirektni ciljevi odnose se na ovladavanje konkretnim postupcima/radnjama prilikom izvođenja vježbi kroz primjerene materijale u pripremljenoj okolini.

Odgojno obrazovni rad prema načelima Montessori pedagogije usmjeren je ka stjecanju određenih znanja, vještina i vrijednosti (stavovi) koji su izraženi kroz direktne i indirektne odgojno-obrazovne ciljeve rada djeteta s priborima, odnosno, kompetencijske ishode6.

Montessori kaže da je konačan cilj odgoja i obrazovanja djece prema Montessori metodi7 stvaranje samostalnog i neovisnog djeteta i odgoj prema miru.

Važan zadatak u okviru Montessori programa je pružiti djetetu podršku da se osamostaljuje i samoizgrađuje, da se uključuje u svakodnevne aktivnosti u svojoj bliskoj okolini. Odgovornost je odraslih stvarati odgojno-obrazovne kontekste koji djeci olakšavaju stjecanje iskustava činjenjem, i korištenjem onoga što znaju. Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje, koje se ističe i u Konvenciji o pravima djeteta8 predstavlja važan preduvjet razvoja njegovih različitih, a osobito građanskih kompetencija. One se razvijaju poticanjem razvoja samostalnog i kritičkog mišljenja djece te ohrabrivanjem djece na donošenje vlastitih sudova.

ZADAĆE PROGRAMA

- Osigurati pripremljenu okolinu s primjerenim materijalnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima, koji će omogućiti svakom djetetu potpun i skladan razvoj osobnosti,

6 Europski kompetencijski okvir (izvornik: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18

December for lifelong learning (2006/962/EC) 7 Montessori navodi „Ovo nije moja metoda, iako sam je ja osmislila: ovo je metoda djeteta!“

8 Konvencija o pravima djeteta (2001). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

58

- Brinuti o zdravlju, njezi i tjelesnom razvoju djece,

- Poticati cjeloviti razvoj djeteta u području spoznajnog, tjelesnog, jezičnog i govornog, socijalnog i emocionalnog razvoja, razvoja morala, duhovnosti i estetike u skladu s odgojno-obrazovnom koncepcijom Marije Montessori.

VRSTA I OBLIK PROGRAMA

Program je organiziran kao cjelodnevni (u sklopu 10-satnog programa vrtića). Rad s djecom je individualan, u manjim skupinama ili grupni, ovisno o vrsti i cilju aktivnosti. Program se ostvaruje u dvije dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od jedne do tri godine života): U odgojnoj skupini „Ribice“, Šetalište Jurija Gagarina 10, rade medicinske sestre Iva Ivanković i Blanka Zgrebec, dok u odgojnoj skupini „Leptirići“, Fausta Vrančića 9, rade odgojiteljice Martina Vlahović i Martina Deriš. Broj upisane djece po odgojnim skupinama usklađen je s Državnim pedagoškim standardom. Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom prema Montessori metodi temeljem odgovarajuće specijalističke izobrazbe (diploma stručnog usavršavanja za rad s djecom u Montessori metodi 0-3 godine).

Odgojna skupina – Leptirići P1 U odgojnoj skupini u dobi od 1-3 godine upisano je 18 djece, 8 djevojčica i 10 dječaka od toga troje s teškoćama u razvoju. 1.-2. godine = 2 djece 2.-3. godine= 13 djece 3.-4. godine = 3 dijete Djeca s teškoćama u razvoju:Down sindrom, Down sindrom, motoričke teškoće Odgojna skupina – Patkice V1 U odgojnoj skupini u dobi od 1-4 godine upisano je 18 djece, 6 djevojčica i 12 dječaka od toga troje s posebnim potrebama. 1.-2. godine = 13 djece 2.-3. godine= 4 djece 3-4 godine= 1 dijete Djeca s posebnim potrebama: Down sindron, Genetski poremećaj, Govorne teškoće. PROCES PRILAGODBE Proces prilagodbe započinje dolaskom djeteta u odgojno-obrazovni program. Svrha prilagodbe je upoznati potrebe svakog pojedinog djeteta, njegove navike i stupanj razvoja te individualne teškoće ili moguća dostignuća u dotadašnjem odgoju. To se odnosi jednako na djecu opće populacije kao i na djecu s TUR-om. Tijekom razdoblja prilagodbe roditelje i djecu se upoznaje s programom i metodama rada u prostoru u kojem se odvija odgojno-obrazovni rad. Za vrijeme prilagodbe prati se svako dijete, bilježe se njegova ponašanja, aktivnosti, suradnja s ostalom

djecom, emocionalne sklonosti i slično.

Potrebno je djeci omogućiti slobodno kretanje i komunikaciju unutar radne skupine, kao i slobodan

izbor partnera za predviđene aktivnosti. Potrebno je svu prisutnu djecu dobro pripremiti na dolazak

novih članova skupine.

Tijek prilagodbe i njezino trajanje ovisi bitno o dobi djeteta, njegovoj osobnosti, prijašnjim iskustvima,

odvajanju od roditelja te stavu i osjećajima prema vrtiću kao ustanovi i novoj sredini.

PODRUČJA RADA S MONTESSORI PRIBORIMA PREMA KRONOLOŠKOJ DOBI a) Djeca od godinu do dvije godine života

59

Djeca ulaskom u odgojno obrazovno pripremljenu okolinu prema Montessori načelima stječu prvo

iskustvo u radu s priborima. Tako će ta djeca postupno upoznati radni prostor i njegov sadržaj. Temeljni

pribor za razvijanje i poticanje osjetila biti će „košara s blagom“ – istaživanje predmeta putem osjetila.

Težište rada u ovoj dobi temelji se na njezi djeteta i poticanju brige o sebi, na stvaranju osjećaja

sigurnosti, povjerenje i pripadanja, razvoji fine i krupne motorike, okolomotornoj koordinaciji, usvajanju

kulturno higijenskih navika, kulturnom ophođenju prema bližnjem te brizi za okolinu.

U području govora i jezika dijete će priborom obogaćivati rječnik, usvajat će nove riječi i pojmove putem

slikovnica, predmeta, pjesmica.

b) Djeca od dvije do tri godine života

I dalje ćemo raditi na poticanju razvoja brige o sebi, razvoja fine i krupne motorike, okolomotorne

koordinacije, kulturnom ophođenju prema bližnjemu te brizi za okolinu. Poticati ćemo samostalnost u

usvajanju kulturno- higijenskih navika i kulturi stola.

Djeca će i dalje u području govora i jezika uz pomoć pribora obogaćivati rječnik i jezik, upoznati nove

riječi i pojmove. Na području glazbene kulture će pomoću brojalica i pjesmica razvijati osjećaj za ritam,

kretanje u ritmu te slušanje instrumentalne glazbe.

U području likovne kulture stjecat će iskustvo i upoznavati različita likovna sredstva i materijale te

njihovu primjenu.

Uz pomoć pribora za razvijanje osjetila djeca će se upoznati s manjim brojem elemenata u vježbama:

uvod u osnovne boje, teksture, dimenzije, geometrijske oblike i tijela. U području matematike s

pomoću pribora upoznat će brojke i količine do 3.

DRUŠTVENA DOGAĐANJA

jesen:

- Karakteristike jeseni

- Jesenski plodovi- Dani kruha

- Šumske životinje

- Zdrava prehrana

Zima:

- Čovjek i njegovo tijelo ( razvijanje pozitivne slike o sebi, emocije)

- Obitelj ( članovi uže i šire obitelji, slikovnice iz obiteljskog života, blagdani u obitelji i

vrtiću- Božić)

- Karakteristike zime

Proljeće:

- Karakteristike proljeća

- Proljetnice na našoj terasi

- Blagdan u obitelji- Uskrs

- Domaće životinje

- Kukci

Ljeto:

- Karakteristike ljeta, Morske životinje

RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

60

Osobitost Montessori pedagogije je upravo u uspješnom uključivanju djece s teškoćama u razvoju i

djece s posebnim potrebama u skupinu opće populacije djece, tako da se u Montessori skupini zahtjeva

individualni rad što je naročito važno za ovu djecu. Inkluzija djece s teškoćama u razvoju i posebnim

potrebama u skupinu djece opće populacije podrazumijeva razvoj osobnosti, empatije, socijalne i

emocionalne inteligencije, misaoni razvoj, itd. Djeca s PP i TUR, raditi će s istim priborom kao i ostala

djeca, ali prema prilagođenom načinu rada i smanjenim brojem elemenata u vježbi.

PRAĆENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Svakodnevno se promatra dijete u radu s Montessori priborom i vodi evidencija o savladavanju

vještina pojedinog pribora iz pojedinog područja. Za svako dijete se tijekom godine vodi portfolio u

kojem je dokumentiran njegov razvoj. Portfolio sadržava: djetetove izjave, humor, fotografije kao i

njegove likovne radove. Također se za djecu s teškoćama u razvoju osmišljavaju individualizirani

programi.

Organizacija rada je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i djece individualno. Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija. Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva. Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7,30 do 16,30 sati u prostorima matičnih odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

U ostvarivanju programa sudjeluju i sustručnjaci: Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić, psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihać, zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić, logopedinja, Petra Popović, rehabilitatorica.

CJELODNEVNI ALTERNATIVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI PROGRAM PREMA KONCEPCIJI MARIJE MONTESSORI U RADU S DJECOM U DOBI OD 3. GODINE DO

POLASKA U OSNOVNU ŠKOLU


Montessori afirmira sliku djeteta kao kompetentnog bića koje u sebi nosi individualan, tajanstven unutarnji plan izgradnje: sve što nauči, zapravo, gradi njegov unutarnji učitelj. Ona djetinjstvo vidi vitalnim ili zlatnim godinama i smatra ga najvažnijim razdobljem u životu čovjeka. Montessori pedagogija pripada krugu konstruktivističkih teorija razvoja: djetetov je razvoj ustvari njegovo samoostvarenje i samoizgradnja (autokonstrukcija) u čemu mu pomažu njegovi unutarnji i vanjski vodiči: upijajući um i razdoblja posebne osjetljivosti te pripremljena okolina. Montessori to objašnjava na sljedeći način: dijete je obdareno umom sposobnim da upija sve ono što se nalazi u svijetu oko njega pa je uloga odrasloga pripremiti okolinu koja će davati brojne prilike da se odgoj i učenje ostvaruju u samoradu u neposrednoj životnoj stvarnosti. Pri tome se polazi od djetetovih interesa, nagona i sklonosti, prije svega, potrebi za kretanjem. Dijete potpuno otvoreno, bez predrasuda integrira okolinu u sebe, maksimalnom perfekcijom i maksimalnom lakoćom. Dijete živi na račun („trošak“) svoje okoline, a okolina je tek medij za prijenos osjećaja i senzacija, koje djetetov um upija u sebe. Pripremljenoj okolini pripadaju obitelj i pripremljen odgojitelj.

61

CILJEVI PROGRAMA Direktni ciljevi: razvoj volje, pažnje, koncentracije, inteligencije i socijalizacije.

Indirektni ciljevi odnose se na ovladavanje konkretnim postupcima/radnjama prilikom izvođenja vježbi kroz primjerene materijale u pripremljenoj okolini.

Odgojno obrazovni rad prema načelima Montessori pedagogije usmjeren je ka stjecanju određenih znanja, vještina i vrijednosti (stavovi) koji su izraženi kroz direktne i indirektne odgojno-obrazovne ciljeve rada djeteta s priborima, odnosno, kompetencijske ishode9.

Montessori kaže da je konačan cilj odgoja i obrazovanja djece prema Montessori metodi10 stvaranje samostalnog i neovisnog djeteta i odgoj prema miru.

Važan zadatak u okviru Montessori programa je pružiti djetetu podršku da se osamostaljuje i samoizgrađuje, da se uključuje u svakodnevne aktivnosti u svojoj bliskoj okolini. Odgovornost je odraslih stvarati odgojno-obrazovne kontekste koji djeci olakšavaju stjecanje iskustava činjenjem, i korištenjem onoga što znaju. Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje, koje se ističe i u Konvenciji o pravima djeteta11 predstavlja važan preduvjet razvoja njegovih različitih, a osobito građanskih kompetencija. One se razvijaju poticanjem razvoja samostalnog i kritičkog mišljenja djece te ohrabrivanjem djece na donošenje vlastitih sudova.

ZADAĆE PROGRAMA - Osigurati pripremljenu okolinu s primjerenim materijalnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima, koji će omogućiti svakom djetetu potpun i skladan razvoj osobnosti,

- Brinuti o zdravlju, njezi i tjelesnom razvoju djece,

- Poticati cjeloviti razvoj djeteta u području spoznajnog, tjelesnog, jezičnog i govornog, socijalnog i emocionalnog razvoja, razvoja morala, duhovnosti i estetike u skladu s odgojno-obrazovnom koncepcijom Marije Montessori.


Program je organiziran kao cjelodnevni, inkluzivni (u sklopu 10-satnog programa vrtića). Rad s djecom je individualan, u manjim skupinama ili grupni, ovisno o vrsti i cilju aktivnosti. Program se ostvaruje u područnom objektu Prisavlje 4 u tri dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od tri godine života do polaska u osnovnu školu) i od ove pedagoške godine u jednoj odgojnoj skupini u objektu Fausta Vrančića 9:

Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom prema Montessori metodi temeljem odgovarajuće specijalističke izobrazbe (diploma stručnog usavršavanja za rad s djecom u Montessori metodi 3 godine do polaska u osnovnu školu). Broj upisane djece po odgojnim skupinama usklađen je s Državnim pedagoškim standardom.

- u odgojnoj skupini „Ribice“ rade: Nevenka Rukavina-Vukelić, Tahira Saletović i Đurđica Prkut, odgojiteljice,

- u odgojnoj skupini „Leptirići“ rade: Zdenka Kućan, Suzica Peček i Sabina Kostić, odgajateljice, - u odgojnoj skupini „Pčelice“ rade Irena Plicka, AMI pedagoginja, Andreja Štrbac i Ljubica Vdović,

odgajateljice

- u odgojnoj skupini “Perlice“ rade odgojiteljice Pavica Krolo Henč, AMI odgojiteljica, Ivana Rukavina,

Ana Mjeda.

9 Europski kompetencijski okvir (izvornik: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for

lifelong learning (2006/962/EC) 10

Montessori navodi „Ovo nije moja metoda, iako sam je ja osmislila: ovo je metoda djeteta!“ 11

Konvencija o pravima djeteta (2001). Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

62

Organizacija rada je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i djece individualno. Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija, osobito s obzirom na činjenicu da su u odgojne skupine integrirana djeca s PP-TUR. Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva. Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7,30 do 16,30 sati u prostorima matičnih odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

Izvedbeni programi za pedagošku godinu 2017/18.

RAZDOBLJE PRILAGODBE

Proces prilagodbe započinje dolaskom djeteta u odgojno-obrazovni program. Ova pedagoška godina je prilagodba za svu djecu u odnosu na prostor , pribore i odgajatelje. Svrha je prilagodbe upoznati potrebe svakog pojedinog djeteta, njegove navike i stupanj razvoja te individualne teškoće ili moguća dostignuća u dotadašnjem odgoju. To se odnosi jednako na djecu opće populacije kao i na djecu s TUR-om. Tijekom razdoblja prilagodbe roditelje i djecu se upoznaje s programom i metodama rada u prostoru u kojem se odvija odgojno-obrazovni rad. Za vrijeme prilagodbe prati se svako dijete, bilježe se njegova ponašanja, aktivnosti, suradnja s ostalom djecom, emocionalne sklonosti i slično. Potrebno je djeci omogućiti slobodno kretanje i komunikaciju unutar radne skupine, kao i slobodan izbor partnera za predviđene aktivnosti. Tijek prilagodbe i njezino trajanje ovisi bitno o dobi djeteta, njegovoj osobnosti, prijašnjim iskustvima, odvajanju od roditelja te stavu i osjećajima prema vrtiću kao ustanovi i novoj sredini.

skupina “Perlice” U odgojnoj skupini dobi od 2 god. , 9 mj. – 4. god i 8 mj. upisano je 24. djece, 3 dječaka i 21 djevojčica od toga jedno dijete s TUR i dvoje djece s PP. 2,9 - 3. god. = 2 djece 3 – 4 , 8 god. = 22 djece Djeca s teškoćama u razvoju (dijagnoze): . – zaostajaje u razvoju u svim aspektima Djeca s posebnim potrebama: - alergija na hranu – posebne prehranbene potrebe Budući da su sva djeca od prošle godine u montessori programu ona će nastaviti raditi s istim priborima iz područja vježbi praktičnog života uz postupno uvođenje novih pribora u tom području, primjerice pletenje pletenice, okvir s remenima , vezicama i rupicama ..... Težište rada je na poticanju razvoja fine i krupne motorike, okulomotornoj koordinaciji, brizi o sebi, usvajanju kulturno-higijenskih navika, kulturnom ophođenju prema bližnjem te brizi za okolinu. Većina djece poznaje prvu skupinu pribora za razvijanje osjetila i to razvoj vizualne percepcije, primjerice valjke za umetanje, ružičasti toranj, smeđe stepenice ... Oni će naravno pored ovih pribora postupno biti upoznati s ostalim priborima senzomotorike. Djeca će se upoznati s manjim brojem elemenata u vježbama:, geometrijske oblike i tijela, bočice za slušnu percepciju , biologijsku i geometrijsku komodu, binomijsku kocku i slično . Djeca će se postupno uvoditi u rad s novim priborom.

63

U području govora i jezika djeca će upoznavati različite nomenklature i pojmove na hrvatskom i njemačkom jeziku. Putem pribora – slova od brusnog papira upoznat će pisana i tiskana slova , pisanje u pjesku istih, metalne umetke za vježbu grafomotorike i slično U području matematike s pomoću pribora upoznat će brojke i količine do 10. Također će ove pedagoške godine djeca upoznati rad s priborima druge i treće skupine matematike . U području kozmičkog odgoja upoznat će planetu Zemlji kao dijelu svemira . Pomoću globuse na kojem nisu označena imena djeca će također upoznati zemlju i vodu kao i kontinente. Također će s pomoću brojalica razvijati osjećaj za ritam, a u području likovne kulture stjecat će iskustvo i upoznavati različita likovna sredstva i materijale te njihovu primjenu. Na ovaj način je djeci omogućeno u Montessori okruženju da jačaju sve svoje kompetencije.

RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Inkluzija djece s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama u skupinu djece opće populacije podrazumijeva razvoj osobnosti, empatije, socijalne i emocionalne inteligencije, misaoni razvoj, itd. Djeca s PP i TUR, radit će s istim priborom kao i ostala djeca, ali prema prilagođenom načinu rada i smanjenim brojem elemenata u vježbi. Primjerice, u vježbama svakodnevnog života i vježbama za razvoj osjetila: okvir s gumbima - umjesto pet manjih potrebna su tri veća, ružičasti toranj - samo tri do pet kocaka.

U vježbanju matematike, primjerice - uzima se samo prvih tri ili pet štapova, a što se jezika tiče koriste se slovima od filca (tkanine) umjesto brusnog papira. Kozmički odgoj obuhvaća spoznaju svijeta koji nas okružuje kroz zorni poticaj, primjerice globusi , umanjeni predmeti i slično . Djeca s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama osim rada u skupini obuhvaćena su i logopedskim tretmanom te rehabilitatorskom obradom u vrtiću.

odgojno-obrazovne skupine „ Ribice“ , „ Leptirići“ i „ Pčelice“ ODGOJNA SKUPINA – RIBICE

U odgojnoj skupini dobi od 1,11-6,4 god. upisano je 21 dijete,10 dječaka i 11 djevojčica od toga

troje djece s TUR i sedmero djece s posebnim potrebama.

2. - 3. godine = 3 djece

3. - 4. godine. = 6 djece

4. - 5 . godine = 4 djece

5. - 6 .godine = 4 djece

6. - 7. godina = 4 djece

Djeca s teškoćama u razvoju (dijagnoze): Dy sindrom; urinoinfekti;subluksacija lijeve ruke

Djeca s posebnim potrebama: reakcije na pesticide, Dyslalia s lingvističkom slabošću, refluks ASD II

pod kond. Kard., refluks, dy sindrom-RMG vježbe + alergije, neurodermitis ODGOJNA SKUPINA – LEPTIRIĆI

U odgojnu je skupinu upisano 21 djece od 2,5 do 6,5 godina. Upisano je trinaest djevojčica i osam dječaka. U skupinu je upisano petero djece s poteškoćama u razvoju i posebne potrebe i petero s

posebnim potrebama .

2 – 3. godine = 4 djece




6 – 7. godine = 4 djece Djeca s poteškoćama u razvoju: Perinatalno neurorizično dijete, Prirodna malformacija lijeve uške, govorno-

jezične teškoće i motorička nespretnost ;teže smetnje u razvoju;

strabizam, dermatitis atopica, strabizam, CMV Djeca s posebnim potrebama: nutritivne alergije, prematurus, hipotieroza; RMG; ODGOJNA SKUPINA – PČELICE

U odgojnu skupinu je upisano 21 dijete od 2,6 do 7,4 godina. Upisano je 10 dječaka i 11 djevojčica, od toga 3 djece s TUR i dvoje djece s PP.

2. - 3. godine = 5 djece,

64





7. - 8. godine = 1 dijete Djeca s teškoćama u razvoju: zaostajanje u razvoju u svim aspektima, Sy Down, oštećenje sluha i

zaostajanje u govornom razvoju. Djeca s posebnim potrebama: alergija na hranu, posebne prehrambene

potrebe

PODRUČJA RADA S MONTESSORI PRIBORIMA PREMA KRONOLOŠKOJ DOBI

a) djeca od dvije do tri godine života Mlađa dobna skupina djece, ulaskom u odgojno-obrazovno pripremljenu okolinu prema Montessori

načelima, stječu prvo iskustvo u radu s priborima uopće. Tako će ta djeca postupno upoznati radni prostor i njegov sadržaj. Težište rada je na poticanju razvoja fine i krupne motorike, okulomotornoj koordinaciji, brizi o sebi,

usvajanju kulturno-higijenskih navika, kulturnom ophođenju prema bližnjem te brizi za okolinu. Uz pomoć pribora za razvijanje osjetila djeca će se upoznati s manjim brojem elemenata u vježbama: uvod u osnovne boje, dimenzije, geometrijske oblike i tijela. U području govora djeca će obogaćivati svoj rječnik te upoznavati nove riječi i pojmove. U području matematike s pomoću pribora upoznat će brojke i količine do 5. U području kozmičkog odgoja učiti će o planetu Zemlji kao dijelu svemira . Također će s pomoću brojalica razvijati osjećaj za ritam, a u području likovne kulture stjecat će iskustvo i upoznavati različita likovna sredstva i materijale te njihovu primjenu b) djeca od tri do četiri godine života I dalje se radi na poticanju razvoja fine i krupne motorike, okulomotornoj koordinaciji, brizi o sebi, usvajanju kulturno-higijenskih navika, kulturnom ophođenju prema bližnjemu te brizi za okolinu. U području pribora za razvijanje osjetila djeca će upoznavati sekundarne boje, više različitih geometrijskih oblika kao i tijela, različitost u hrapavosti površina, različite zvukove, okuse i mirise. U području govora i jezika dijete će priborom obogaćivati rječnik, usvajati će nove riječi i pojmove, a preko slova od brusnog papira spoznavat će pojedine glasove. U području matematike upoznat će pojmove količine i simbola do broja – 10.

U području kozmičkog odgoja djeca pomoću pribora (globus - kopno voda) uče o planetu Zemlji kao dijelu svemira.

Zatim na području glazbene kulture treba razvijati osjećaj za ritam, kretanje u ritmu (po elipsi) i slušanje instrumentalne glazbe. U području likovne kulture treba razvijati spretnost, preciznost i urednost u radu.

c) djeca od četiri do pet godina života Priborima za aktivnosti svakodnevnog života dijete razvija koordinaciju pokreta, finu i krupnu motoriku, koncentraciju, osamostaljuju se u aktivnostima svlačenja i oblačenja, vezivanja vezica, kopčanja kopči, čišćenja cipela... Na taj se način dijete brine za sebe. Brigu za predmete u prostoru spoznat će kroz vježbe pranja stola, pometanja pod, brisanje prašine... Na području poticanja razvoja osjetila dijete preko pribora spoznaje različite zvukove, okuse i mirise te upoznaje i razlikuje geometrijska tijela, geometrijske oblike i slaganje različitih trokuta. Na području govora i jezika dijete će se upoznati s različitim priborima za sintezu i analizu riječi, slaganje rečenica, a također se dijete postupno uvodi u područje pisanja. Priborima za matematiku I i II skupine dijete će se upoznati sa značenjem „zlatnih perli“. Upoznat će

dekadski sustav te računske operacije zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja. S pomoću lanaca dijete će spoznati točku, liniju, površinu i tijelo te brojanje do 1000. Dijete ujedno spoznaje količinu pa i simbole. Na području kozmičkog odgoja dijete će upoznati Sunčev sustav i planet Zemlju u tom sustavu preko globusa = more-kontinenti.

65

Na području glazbene kulture djeca sparuju tonove prema njihovoj istozvučnosti. Razvija se aktivno slušanje instrumentalne glazbe i prepoznavanje skladbe s obzirom na njezin karakter, tempo, dinamiku i formu. Korištenje Orffovih instrumenata omogućuje sviranje na instrumentima.

Na području likovne kulture omogućuje se djeci upoznavanje s likovnim tehnikama koje se potom mogu samostalno primjenjivati. Dječja likovna kreativnost se osvješćuje kroz crtanje, slikanje, oblikovanje… Djeca doživljavaju i miješanje boja, npr. crvena i žuta tvore narančastu. d) djeca od pet do šest godina života Montessori pribori će i nadalje kod djeteta poticati već usvojena znanja i stjecanje novih znanja, vještina i spoznaja. Dijete u toj dobi već samostalno brine o sebi i drugima, ima razvijenu koordinaciju i kontrolu pokreta, fine i krupne motoričke radnje pa će ono lako i manje raditi s priborima za aktivnosti svakodnevnog života. Stoga ćemo djetetu te dobi ponuditi pribore za razvijanje govora i jezika, pisanje i čitanje te pribore za matematiku IV skupine – osnovne računske operacije s pomoću ploča za računanje i perlica. Na području kozmičkog jezika dijete će putem zemljopisnih slagalica upoznati kontinente te zemlje

pojedinog kontinenta i njihove zastave. Također će upoznati priču o postanku svijeta, zatim biljni i životinjski svijet na tim kontinenata. Na području glazbene kulture, djeca stvaraju nove zvučne cjeline – sviraju na instrumentima i na

različitim predmetima iz njihova okruženja, drvo, metal, plodine, školjke, limenke, bočice… Ujedno kao i djeca ranije dobi (3. godine) nastavljaju s uvođenjem u karakter glazbenog izražavanja ( tempo, dinamika i forma ).

U likovnom području treba osvještavati dijete da izražava svoja detaljna zapažanja i predodžbe o svijetu oko sebe (dijete i okolina, ljudi, životinje, biljke, ilustracije priča, pjesmi, ali i stvaranje novih). e) djeca od šest do sedam godina života Ulaskom u Montessori skupinu individualnim radom i načelima rada s Montessori priborom dijete će se pripremati za školu. Razvijat će i pozitivnu sliku o sebi (samostalnost, samoaktivnost, samopouzdanje, samovrednovanje...), razvijati će spoznaje o postojanju „ja“ i „drugi“. Učit će o socijalnim odnosima i razvijati se u socio-emocionalnu osobu. Učit će pomagati mlađima, vršnjacima i starijima. Na taj će način dijete zadovoljavati vlastitu prirodnu potrebu za učenjem, otkrivanjem i istraživanjem. U toj se dobi dijete „vraća“ na vježbe svakodnevnog života i senzomotoriku, pa će manipuliranjem tim predmetima razvijati pamćenje, percepciju, mišljenje, uočavanje veza i odnosa među predmetima i pojavama. Dijete je kreativno i uspijeva na nov način rješavati probleme. U vježbama jezika dijete će upoznati analizu i sintezu rečenice, klasifikaciju biljnog i životinjskog svijeta i ljudi.

S pomoću matematičkog pribora dijete će i dalje raditi na svim priborima I, II, III i IV skupine, tj. ponavljati će usvojena znanja. S pomoću pribora za kozmički odgoj djeca će upoznati obrise pojedinih zemalja, glavne gradove, njihov položaj, klimu, kulturu i običaje cijelog svijeta. Djeca u Montessori skupini se spontano i slobodno izražavaju likovnim materijalom, glazbom i

pokretom te razvijaju vlastitu osobnost.

KOZMIČKI ODGOJ Kozmički odgoj podrazumijeva odgoj prema miru i podrazumijeva jednu teoriju odgoja i obrazovanja u kojoj je središnja točka pitanje smisla čovjeka. Skica aktivnosti tijekom pedagoške godine: Rujan – Dijete u kozmosu

sjećanje na ljetne praznike (more, život u moru i uz more, ...)

svemir (planet Zemlja),

vrtić i ja

kalendar prirode za svaki mjesec

Listopad – Jesen

karakteristike jeseni

66

list – različiti oblici - forme i boje

jesenski plodovi (Dani kruha i Dani jabuka)

jesenje cvijeće i odjeća

Studeni – Čovjek i nje g ov o tijelo

razvijanje pozitivne slike o sebi

razvijanje svijesti o vlastitom tijelu

emocije (izražavanje emocija) Prosinac – Obitelj

članovi uže obitelji

obitelj i vrtić

blagdani u obitelji i vrtiću (Božić)

Siječanj – Zima

zima kao godišnje doba i njezina svojstva ( kratki dani- duge noći, odjeća,...)

biljni i životinjski svijet

korijen biljaka

Veljača – Poklade

pokladni običaji (maškare)

ljubav koja pokreće svijet (Valentinovo)

stablo i njegova važnost

Ožujak – Proljeć e

karakteristike proljeća

proljetnice

cvijet – različiti oblici- forme , boje , mirisi

Travanj – Novi život

blagdan u obitelji i vrtiću (Uskrs)

jaje i njegova važnost u razvoju živih bića

razvoj iz jajeta, čovjeka i životinja, od zametka (jajeta) do rođenja te njegovo odrastanje I starenje

dan planeta Zemlje Svibanj – Živi svijet

razvojni ciklus kukaca

dan grada Zagreba

livade i travnjaci i njihovi stanovnici

Lipanj – Ljeto

ljeto kao godišnje doba i njegova svojstva

more i osobitosti pomorskog reljefa

ljetni sportovi (plivanje, ronjenje, skakanje u vodu…)

ljetni radovi u polju

PRAĆENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Stalno se promatra dijete u radu s Montessori priborom i vodi evidencija o savladavanju vještina pojedinog pribora iz pojedinog područja. Za svako dijete se tijekom godine vodi portfolio u kojem je dokumentiran njegov razvoj. Portfolio sadržava: djetetove izjave, komentare, kritike, humor, fotografije kao i njegove likovne radove. Također se za djecu s teškoćama u razvoju osmišljavaju individualizirani programi. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Tim odgojitelja matičnih skupina kontinuirano prati djecu i vrednuje ostvarenje tjednoga, mjesečnoga i tromjesečnog plana i programa i o tome vodi evidenciju u knjizi pedagoške dokumentacije koja je propisana od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

67

SURADNJA S OBITELJI U MONTESSORI SKUPINAMA Tijekom godine planira se odvijanje programa navedenog pod točkama 1 - 5 1. Roditeljski sastanci koji omogućuju roditeljima da se informiraju i da utječu na odvijanje odgojno-obrazovnog procesa (komunikacijski roditeljski sastanci) 2. Održivi razvoj (prava djeteta, očuvanje prirode, uređenje okoliša …) 3. Druženje djece i odraslih (radionice, humanitarne akcije, rad s priborima, kulturni program…) 4. Individualni razgovori 5. Neposredno sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnom procesu (prisustvo u skupini kao promatrač ili izlagač omiljenog hobija ili svog zanimanja )

OSTALE AKTIVNOSTI Tijekom pedagoške godine ostvaruju se kulturni programi, sportski sadržaji,... Svakodnevno, ukoliko vremenski uvjeti dopuštaju, djeca borave na igralištu vrtića (sprave, pješčanik, eksperimenti s vodom, …) U programima sudjeluju sve odgojno-obrazovne skupine u vrtiću. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJITELJA

u vrtiću: stručni aktivi, stručne grupe, planiranja te individualno-stručno usavršavanje

izvan vrtića: periodičke edukacije (tijekom vikenda), seminari, predavanja, tečajevi (strani jezik, glazba, sport) i sl.

STRUČNO-RAZVOJNI CENTAR I ove pedagoške godine odgojitelji iz Montessori programa biti će uključeni u rad Stručno-razvojnog centra prema Godišnjem planu i programu ustanove.

PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

ODGOJITELJICE-TEACHERS: Zrinjka Keglević-Stević, Sanja Francetić, Ljiljana Krulik, Ružica Mataković UVOD I UTEMELJENJE PROGRAMA

Vrtić je odgojno obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati interakcije s drugom djecom i odraslima. U temeljnom dokumentu struke, Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOS, 2015), naglasak je stavljen na poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija usklađenih s individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni proces oblikovan je tako da životne i planske situacije učenja podupiru različita područja cjelovitog razvoja djeteta. Usmjeren je ka osnaživanju dječje prirodne znatiželje i interesa te ostvarivanje njihovih potreba i prava. Krajnji odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti rezultatom njegova permanentnog stjecanja kompetencija za cjeloživotno učenje.

Dijete rane dobi uči čineći (learning by doing), što znači da jezik uči govoreći i koristeći ga u situacijama stvarnog života, u igri i drugim, za njega svrhovitim aktivnostima, pa se situacijski pristup učenja smatra primjerenijim u odnosu na tradicionalni sadržajno – tematski pristup, budući da djetetu omogućava razumijevanje i smisleno korištenje materinskog, ali i stranog jezika. Učenje stranog jezika, kako se navodi u Humanističko-razvojnoj koncepciji ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja djece, treba „ … s obzirom na dob i osobitosti učenja djeteta kao proaktivnog bića s potrebom doživljajnog učenja, biti transakcijski, a ne transmisijski proces“. Stoga se u programu ranog učenja stranog jezika prakticira i projektni pristup, kao didaktički model procesnog i holističkog učenja koji polazi od doživljaja kao temelja za spontana i stvaralačka ponašanja djeteta.

Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija i kompetencija na stanom jeziku.

68

Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva. To je uvjet za razumijevanje kulture iz koje dolazi strani jezik kao programski sadržaj. CILJEVI PROGRAMA Primarni ciljevi:

- razvoj djetetovih sposobnosti i potencijala na svim područjima razvoja, oblikovanje djetetove osobnosti jačanjem pozitivne slike o sebi, uočavanje i prihvaćanje međusobnih različitosti i usvajanje temeljnih moralnih vrijednosti te - stjecanje temeljnih socijalnih vještina i znanja potrebnih za djetetov daljnji razvoj. Specifični ciljevi:

- senzibiliziranje djeteta za jezik, kulturu i običaje drugog/drugih naroda, - usvajanje riječi, jezičnih i fonetskih normi stranog jezika, - razvijanje vještina komuniciranja na stranom jeziku. ZADAĆE PROGRAMA - zadovoljavanje temeljnih,osobnih i socijalnih potreba i interesa djeteta, - promicanje moralne vrijednosti i ponašanja kod djece koja afirmiraju ljudska prava, socijalnu

inkluziju te temeljne demokratske vrijednosti, - razvoj senzibiliteta i pozitivnih stavova prema prirodi, očuvanju okoliša, biljnom i životinjskom

svijetu, - situacijski komunicirati na materinjem i stranom jeziku, a kroz planirane teme i životno –

praktične situacije postepeno usvajati vokabular, jezične fraze i gramatičke strukture stranog jezika,

Ovaj program uz navedene ciljeve i ishode ima i specifičnu svrhu: razvoj kompetencija komuniciranja na stranom jeziku.


Program je organiziran kao cjelodnevni. Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom na engleskom jeziku temeljem odgovarajućih kvalifikacija i u programu su od početka njegova uvođenja u gradu Zagrebu od 1993. godine.

Program se ostvaruje u dvije dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od tri godine do polaska u osnovnu školu):

DOBNA STRUKTURA ODGOJNIH SKUPINAI BROJ DJECE U SKUPINI U pedagoškoj godini 2017/18. u odgojnu skupinu „Teddy Bears“ upisano je osamnaestero (18) djece u dobi od dvije godine i sedam mjeseci do šest godina i četiri mjeseca života. Poštujući načelo rada dobno heterogenih grupa u našoj grupi funkcioniraju dvije vršnjačke skupini.

Teddy Bears (18)

Strawberries (21)

2 – 3 god 4 0

3 - 4 god 8 2

4 – 5 god 4 10

5 – 6 god 1 4

6 – 7 god 1 5

Novoupisano je osmero djece. Od ukupnog broja djece desetero djece je u prvoj godini učenja engleskog jezika, a osmero u drugoj godini učenja.

69

Sedmero djece iz grupe dolazi iz roditeljskog doma. Prilagodba teče uredno. Svi su roditelji boravili od jednog do tri dana u grupi s djecom. Jedno dijete je školski obveznik, te će biti uključen u program predškole. U odgojnu skupinu „Strawberries“ u pedagoškoj godini 2017/18. upisano je dvadeset jedno (21) dijete u dobi od tri godine i pet mjeseci do šest godina i šest mjeseci života.

Teddy Bears Strawbberies

U 1 godini učenja 10 5




u skupini „Teddy Bears“ (Šetalište Jurija Gagarina 10) rade odgojiteljice Sanja Francetić i Zrinjka Keglević-Stević, dok u skupini „Strawberries“ (Fausta Vrančića 9) rade odgojiteljice Ljiljana Krulik i Ružica Mataković.

Organizacija programa je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i djece individualno. Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7,30 do 16,30 sati u prostorima matičnih odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

STRATEGIJE OSTVARIVANJA: Dijete rane i predškolske dobi strani jezik uči u poticajnom jezičnom i materijalnom okruženju, u igri i drugim za njega svrhovitim aktivnostima. Situacijski pristup učenja djetetu omogućava razumijevanje i smisleno korištenje stranog jezika u nizu različitih aktivnosti i situacija: u svakodnevnom životu (kod jela, u toaletu, u garderobi, na igralištu), kroz bliske teme (obitelj, tijelo, vrijeme, hrana, odjeća) ili teme od osobitog interesa. Projektni pristup podrazumijeva jačanje dječjih kompetencija kroz sva razvojna područja. Strani jezik samo je još jedna dodatna komponenta i poticaj za razvoj kompetencija. Projektni prisstup podrazumijeva i poticajno i materijalno bogato okruženje, te dobru suradnju s roditeljima. BITNE ZADAĆE Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, potičemo i osnažujemo razvoj temeljnih kompetencija za cijelo-životno učenje s posebnim naglaskom na razvoj kompetencije – komunikacija na stranom jeziku. U prvom tromjesečju ćemo osobito raditi na razvoju osobnih kompetencija i to kroz cjeline; Ja, Ja i drugi. U drugom tromjesečju planiramo razvoj kompetencija djece kroz cjelinu Mi, a u trećem tromjesečju kroz cjelinu Mi i svijet. U programu ranog učenja jezika polazimo od interesa djeteta, vodimo računa o individualnim sposobnostima i mogućnostima pojedinog djeteta (s obzirom na heterogenost skupina) i koristimo prednosti koje pruža vršnjačko učenje; uče kako učiti iz različitih izvora (raznovrsnost materijala i medija za učenje) . Svako dijete ima pravo aktivno sudjelovati i planirati život u grupi, biti partner i sukreator u donošenju odluka (iniciraju izbor tema) , proširivati ponuđene poticaje i kreirati vlastite.

70

PRETPOSTAVKE ZA OSTVARIVANE PROGRAMA: - NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA Odgojiteljice se kontinuirano educiraju kroz planiranja, stručne grupe i stručne aktive u našem dječjem vrtiću, te putem seminara u organizaciji AZOO, udruge Tutor, Sanela radionice, te izdavačkih kuća Oxford Press University i Cambridge Press University. Koristimo aktualnu stručnu literaturu i razmjenjujemo iskustva s drugim kolegicama koje rade u istom programu u drugim vrtićima. - SURADNJA S RODITELJIMA Obitelj i vrtić dva su temeljna okruženja u kojima se dijete razvija i raste. U interesu optimalnog razvoja svakog djeteta, nužno je osigurati kvalitetnu, intenzivnu i izravnu suradnju između vrtića i obitelji. Kvalitetnu interakciju između dječjeg vrtića i obitelji pruža više oblika suradnje: Roditelji imaju mogućnost sudjelovanjai i provođenja kvalitetnog vremena sa svojom djecom u odgojno-obrazovnim skupinama Neformalna druženja Boravak roditelja u skupini u vrijeme adaptacije Prikazi i prenošenje specifičnih znanja i vještina koje posjeduju roditelji ( primjerice predstavljanje svog zanimanja, hobija i sl. ), roditelji iz drugih kultura i drugih govorno.jezičnih područja Roditeljski sastanci (komunikacijski, prezentacijski, informativni , tematski,radionički) Individualni razgovori koji imaju za cilj senzibilizirati roditelja za specifične potrebe njegovog djeteta. Roditeljima se kontinuirano pruža uvid o dječjim postignućima u svim razvojnim područjima putem dječjih radova, fotodokumentacije, dječjih iskaza i plakata izloženih u kutiću roditelja. - SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA Surađujemo s institucijama, ustanovama i pojedincima značajnim za usvajanje engleskog jezika kod djece predškolske dob: AZZO, Oxford Press University, Cambridge Press University, Tutor – udruga za promicanje učenja stranih jezika, Sanela radionice, Škola stranih jezika „Cvrčak“. - VREDNOVANJE PROGRAMA Mehanizmi vrednovanja Programa ranog učenja stranog jezika u predškolskom odgoju i obrazovanju ne postoje. Na temelju višegodišnjeg iskustva, možemo ustvrditi da djeca koja su duže uključena u program ( primjerice tijekom 3 godine, od 4- 7 godine života) pokazuju visoku razinu usvojenosti vokabulara, dobru intonaciju, dobar izgovor i upotrebu jezičnih fraza i izraza.

U ostvarivanju programa sudjeluju: Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić, psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihać, zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić, logopedinja, Petra Popović, rehabilitatorica.

71

KRAĆI SPORTSKI PROGRAM

Odgojiteljice u programu: Tatjana Cvetko, Suzana Topić, Ružica Bach, Antonia Kantolić, Danijela Blažanin, Nives Vukadinović


Vrtić je odgojno obrazovno okruženje u kojem dijete ima višestruke prilike ostvarivati interakcije s drugom djecom i odraslima. Odgojno-obrazovni proces oblikovan je tako da životne i planske situacije učenja podupiru različita područja cjelovitog razvoja djeteta i osnažuju dječju prirodnu znatiželju i interes te pružaju prilike za ostvarivanje njihovih potreba i prava. Krajnji odgojno-obrazovni ishodi za dijete trebali bi biti rezultatom njegova permanentnog stjecanja kompetencija za cjeloživotno učenje.

Sportski program integriran u Redoviti kao jedan od programskih oblika koji ima dugogodišnju tradiciju u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja omogućava djetetu cjelovit razvoj, kao i spoznaju o vlastitom uspjehu pri svladavanju motoričkih znanja. Ovaj program ima polazište u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2015).

Kineziološke aktivnosti namijenjene djeci rane dobi uvažavaju razvojne posebnosti dobi i svakog djeteta ponaosob i posebno su vrijedne jer su usko povezane s igrom i/ili se izvode kao igra, te su poticajne za sva razvojna područja, ne samo za motoričko. CILJ PROGRAMA

U programima sa sportskim sadržajima koji se provode unutar Redovitog cjelovitog programa ciljevi imaju i opći i specifični karakter i usmjereni su ka unaprjeđivanju morfoloških obilježja i funkcionalnih sposobnosti organizma djeteta, s jedne strane, i ostvarivanje čitave lepeze fizioloških i psiholoških potreba, s druge:

poboljšati opće fizičko i psihičko stanje dječjeg organizma, time dovesti do porasta subjektivnog osjećaja zadovoljstva u djeteta,

podići psiho-motoričke sposobnosti na razini iznad aktualne, podići razinu uspješnosti, djelovati na porast samopouzdanja i jačanje pozitivne slike o sebi,

regulirati tjelesnu težinu, korigirati deformitete kralješnice i stopala, osvještavati pritom koliko je kretanje važno za zdravlje, a zdravlje je blagostanje,

održavati psihofizičku ravnotežu djeteta i smanjiti agresiju i napetost, izgrađivati time navike konstruktivnog rješavanja problema i zdravog življenja.

ZADAĆE PROGRAMA

Zadaća ovog programa je unaprijediti djetetov rast i razvoj u svim aspektima, dakle, holistički i integrativno. Naglasak se stavlja na djetetove primarne i razvojne potrebe posebice kroz igru i aktivnosti u kojima ostvaruje stvaralački odnos prema svijetu i samome sebi. Posrednim djelovanjem u sportu utječe se na moralne i karakterne crte djetetove osobnosti (red, poštenje, suosjećanje, strpljenje, optimizam i dr.) te se razvijaju osobine pozitivne kompeticije (natjecanja) raznolikim pravilima i načelima sporta u suglasju sa zakonitostima dječjeg razvoja. VRSTA I OBLIK PROGRAMA

Program je organiziran kao cjelodnevni, u sklopu 10-satnog programa vrtića. Rad s djecom je individualan, u manjim skupinama ili grupni, ovisno o vrsti i cilju aktivnosti. Program se ostvaruje u tri

72

dobno heterogene odgojno-obrazovne skupine (djeca u dobi od tri godine do polaska u osnovnu školu). Odgojno-obrazovni rad provodi se u vremenu od 7:30 do 16:30 sati u prostorima matičnih odgojnih skupina. Po potrebi djeca mogu boraviti u ranojutarnjem ili u popodnevnom odgojno-obrazovnom procesu, zajedno s djecom iz drugih odgojnih skupina, u prostorima dnevnog boravka dežurne skupine.

Odgojiteljice u programu osposobljene su za rad s djecom temeljem odgovarajućih odgojno-obrazovnih modula i u programu su od početka njegova uvođenja. U odgojnoj skupini „Ježići“, Šetalište Jurija Gagarina 10, rade odgojiteljice Tatjana Cvetko i Suzana Topić, upisan broj djece do 20 (prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe): kroniloška dob od 2,9 do 6,8 god.

U odgojnoj skupini „Kornjačice“, Šetalište Jurija Gagarina 10, rade odgojiteljice Ružica Bach i Antonija Kantolić upisan broj djece do 20 (prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe): kroniloška dob od 2,10 do 6,7 god.

U odgojnoj skupini „Šljivice“, Fausta Vrančića 9,rade odgojiteljice Danijela Blažanin i Nives Vukadinović upisan broj djece do 20 (prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe): kroniloška dob od 3,2 do 6,8god.

Organizacija programa je fleksibilna, što znači da je dnevni ritam aktivnosti prilagođen potrebama obitelji i djece u programu. Vrijeme za dnevne aktivnosti istraživanja, igre i rutina, (osobito objedovanja i odmora) u dobno heterogenoj odgojnoj skupini prilagođeno je potrebama mlađe i starije djece, ali i djece individualno. Dobno heterogene odgojne skupine kao prirodno socijalno okruženje za dijete predstavljaju razvojni kontekst s obilježjem različitosti, što utječe na formiranje stavova spram drugačijeg i nepoznatog, a to su bitne pretpostavke za razvoj socijalnih (građanskih) kompetencija. Drugim riječima, ovaj kontekst, sam po sebi, pruža prilike za razvoj vrijednosti brige za drugoga, osjetljivosti i otvorenosti za potrebe drugih i drugačijih, ali i stvaranje grupne kohezije i zajedništva.

IZVEDBENI PROGRAM RADA

Ovaj sportski program svoju potpunu učinkovitost ostvaruje kroz integraciju u redoviti program, dakle integracija sportskih sadržaja i sadržaja redovitog programa su u funkciji učenja djeteta kroz projekte inicirane od odgojitelja ili djece. Planirani sadržaji se ostvafruju kroz ćetiri tematske cjeline – što omogućuje stvaranje uvjeta za ostvarivanje prava djeteta (NPOOLJPIZVRH 1999.33).

JA, JA I DRUGI

MI SVIJET

PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA - tromjesečno, tjedno i dnevno planiranje i evaluacija - timsko planiranje i refleksija ( praćenje, bilježenje pedagoškog - procesa i učenja djece, refleksija video zapisom – dekodiranje - procesa, suradničko učenje – planiranje daljnjeg rada ( prostor, - materijali, sadržaji aktivnosti, projekti…) - individualno praćenje djeca ( etnografske bilješke) razvojni - portfolio djeteta - dokumentiranje programa –orijentacijski plan i program, - polugodišnje i godišnje izvješće - dokumentiranje stručnog usavršavanja i profesionalnog - razvoja odgojitelja – razvojna mapa

73

SURADNJA Provođenje sportskog programa iziskuje spremnost na suradnju s roditeljima, svim djelatnicima vrtića, stručnim timom i vanjskim suradnicima – kineziolozima. Suradnju s roditeljima planiramo kvalitetno provoditi kroz: - roditeljske sastanke ( grupni informativni,komunikacijski, tematske radionice djece i roditelja, ogledni treninzi), - individualni razgovori - roditelj u skupini, - dan otvorenih vrata, - pisana izvješća, - konzultacije roditelj-stručni suradnik, roditelj-odgojatelj, roditelj-trener, - kutić roditelja – pisane poruke, tjedni planovi rada u grupi, brošure. Osim gore navedenog suradnju s roditeljima, stručnim timom vrtića i kineziolozima provodimo i kroz: - suradnja i organizacija sportskim terenima i objektima, - suradnja i organizacija izleta i planiranih posjeta, - suradnja u organizaciji posjeta sportaša , - sudjelovanje u pješačkim turama, biciklijadi, - sudjelovanje u Danima dječjih vrtića grada Zagreba. U ostvarivanju programa sudjeluju:

Davorka Crnković, ravnateljica, Minja Jeić, psihologinja, Katica Kuljašević, pedagoginja, Marija Pihać, zdravstvena voditeljica, Martina Smiljanić, logopedinja, Petra Popović, rehabilitatorica.te Emil Lordanić, stručni konzultant kineziolog.

KRAĆI PROGRAM MONTESSORI TERAPIJE Voditeljica terapije:

Karmen Jurić prof. defektolog, AMI UVOD Prema dva temeljna dokumenta koji uređuju predškolski odgoj i obrazovanje predviđeni su posebni programi rada za djecu s teškoćama u razvoju kao i programi alternativnih pedagoških koncepcija na način da se rad individualizira prema potrebama djece i da ga se provodi u uvjetima odgojno-obrazovne dijade (tzv.: odnos „jedan na jedan“).

Montessori terapija je individualan oblik rada namijenjen prvenstveno djeci s teškoćama u razvoju i djeci s posebnim potrebama koja su uključena u redovan ili Montessori predškolski program. Individualni oblik rada s djecom s teškoćama u razvoju temelji se na načelima Montessori pedagogije, kao i na vrijednostima i načelima sadržanima u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje . Te su vrijednosti usmjerene • ostvarivanju specifičnih ciljeva (osiguranju dobrobiti za dijete, poticanju cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te razvoja kompetencija, ostvarivanju prava djece na jednake šanse, tj. ostvarivanju jednakih prava za sve), • utemeljene su na specifičnim polazištima (postojećim dokumentima i suvremenom shvaćanju djeteta i organizacije vrtića) i • odražavaju specifična načela (fleksibilnost odgojno-obrazovnoga procesa, partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom, osiguranje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju te otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unapređivanje prakse).

74

Cilj individualnog rada u osnovi je poticanje, podrška i osnaživanje područja djetetova cjelovita razvoja, odnosno, kompetencijskih ishoda : 1. Komunikacija na materinskome jeziku 2. Komunikacija na stranim jezicima 3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju 4. Digitalna kompetencija 5. Učiti kako učiti 6. Socijalna i građanska kompetencija 7. Inovativnost i poduzetnost 8. Kulturna svijest i izražavanje. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja polazi od shvaćanja učenja djeteta kao rezultata njegova aktivnog i angažiranog sudjelovanja u različitim aktivnostima, pa je veoma važan zadatak u okviru individualnog rada pružiti djetetu podršku da se samo izgrađuje, „Pomozi mi da to učinim sam“, svojom voljom uključuje u svakodnevne aktivnosti u svojoj bliskoj okolini te da se potvrdi kao istovrijedan i punopravan član u zajednici svojih vršnjaka. Dijete je aktivni, jednako vrijedni sudionik u procesu vlastitog odgoja i obrazovanja. Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje, koje se ističe i u Konvenciji o pravima djeteta predstavlja važan preduvjet razvoja njegovih različitih, a osobito građanskih kompetencija. One se razvijaju poticanjem razvoja samostalnog i kritičkog mišljenja djece te ohrabrivanjem djece na donošenje vlastitih sudova. USTROJSTVO PROGRAMA Montessori terapija osim individualnog rada obuhvaća i grupni rad dvoje ili troje djece, a on ovisi o vrsti, stupnju oštećenja, interesima i sposobnostima pojedinog djeteta. U Montessori terapiju uključena su djeca kronološke dobi od 2,5 do 8 godina. To su djeca polaznici redovnog ili Montessori programa Vrtića i djeca koja dolaze iz drugih vrtića Grada Zagreba, kao i ona koja nisu uključena u predškolski sustav odgoja i obrazovanja i dolaze iz obiteljskog doma. Vrijeme trajanja individualnog rada sa svakim djetetom je 45 minuta, a ovisno o djetetovom interesu i motivaciji može trajati kraće ili pak duže od navedenog vremena. Individualni rad odvija se u prijepodnevnim satima u terminima koji odgovaraju potrebama obitelji, a provodi ga defektolog sa specijalizacijom iz Montessori pedagogije. Ustrojstvo individualnog rada u terapiji uređuje i usklađuje defektolog u suradnji i dogovoru s roditeljima i odgojiteljima matične skupine i prilagođava ga prema potrebama djece. U programu radi AMI defektologinja Karmen Jurić. MATERIJALNI UVJETI Montessori terapija se održava u posebno opremljenoj prostoriji u našem vrtiću. U njoj se nalaze Montessori pribori, opći pribori i društvene igre. Montessori pribori su specifični pribori koji se koriste u Montessori programu i jedno su od temeljnih obilježja Montessori pedagogije. Opći pribori uključuju slike, crteže, fotografije, slikovnice, priče, globuse, karte, pribore za crtanje, slikanje i općenito likovno izražavanje. Osim nabrojanih pribora Montessori terapija je opremljena društvenim igrama, slagalicama, puzzlama. Pribori su smješteni na policama i dohvatljivi djeci predškolskog uzrasta. Djeca rade za stolom ili na tepihu na podu. Pribori su pažljivo odabrani i potrebno je da zadovoljavaju kako neposredne tako i posredne potrebe populacije djece s teškoćama u razvoju. U ovaj oblik rada uključena su djeca različitih razvojnih profila: djeca s poremećajima govorno jezične

komunikacije, djeca usporenog psihomotornog razvoja, intelektualnih teškoća, djeca s ADHD ,

poremećaj iz autističnog spektra, neurorizična djeca i dr . Jednako tako mogu biti uključena i darovita

djeca.

75

Montessori terapija obuhvaća Montessori pribore koji su namijenjeni i prilagođeni populaciji djece s teškoćama u razvoju. Izravni je cilj da djeca mogu uz podršku terapeuta uspješno i suvereno ovladati vještinama i samostalno izvoditi aktivnosti koje su u skladu s njegovom dobi, potrebama i sposobnostima. Pri tome defektolog treba znati odrediti primarne ciljeve i zadatke u odnosu na djetetov razvojni profil ili teškoću. Na taj se način priprema dijete za uključivanje u vrtićki program, osposobljava ga se da samostalno i neovisno sudjeluje u svakodnevnim aktivnostima u svome okruženju. Montessori pribori, zadatci i ciljevi: 1. Pribori za aktivnosti svakodnevnog života - Vježbe brige o sebi - Vježbe brige o predmetima - Vježbe za koordinaciju i kontrolu pokreta - Vježbe za okulomotornu koordinaciju - Vježbe za razgibavanje i jačanje zgloba šake i precizni hvat Izravni cilj: Hodanje i nošenje predmeta, grabljenje žlicom, pretakanje tekućine iz vrčeva, hvatanje i baratanje hvataljkom ili pincetom, otvaranje i zatvaranje posuda, otkopčavanje i zakopčavanje dugmadi, druk dugmadi, remen kopči, vezanje mašni, vezica i drugo. Neizravni cilj: Razvijanje grube i fine motorike, kontrole i koordinacije pokreta, okulomotorne koordinacije, preciznog hvata. Razvijanje pažnje, koncentracije, motivacije, volje, inteligencije i ustrajnosti. Razumijevanje logičnog slijeda radnji. Obogaćivanje rječnika, usvajanje novih riječi i pojmova, priprema za pisanje. Razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, pozitivne slike o sebi, neovisnosti. Indirektna priprema za razumijevanje matematičkih pojmova. Kozmički odgoj. Vježbe se uvode po načelu od jednostavnog prema složenom. Potrebno je omogućiti dovoljno dugo vremena za izvođenje radnje ili aktivnosti, dijete diktira tempo rada s priborima. Vježbe su razložene na korake, a oni se postepeno uvećavaju i uvode u skladu s djetetovim napretkom usvojenih vještina. Dijete samo izabire aktivnosti, ali je također potaknuto od strane defektologa kako bi upoznalo i usvojilo nove vještine te razvilo nove i ojačalo razvijene sposobnosti. 2. Pribori za poticanje razvoja i oplemenjivanje osjetila - Vizualna percepcija - Auditivna percepcija - Taktilna percepcija - Percepcija topline - Percepcija težine - Stereognostička percepcija Izravni cilj: Upoznavanje, razlikovanje i usvajanje pojmova o veličinama/veliko-malo/, visinama /visoko-nisko, dužinama/dugačko-kratko/, debljinama/debelo-tanko/. Upoznavanje i razlikovanje geometrijskih likova /trokut, kvadrat, krug, romb, trapez/ i geometrijskih tijela/kugla, kocka, valjak, kvadar, stožac, piramida/. Upoznavanje, razlikovanje i imenovanje osnovnih boja/žuta, crvena, plava/, složenih boja /zelena, narančasta, ljubičasta/ i njihovih tonova /tamna – svijetla/. Upoznavanje i razlikovanje različitih površina i tekstura /glatko-hrapavo, mekano-tvrdo/, također različitih materijala i njihovih toplih, odnosno, hladnih svojstava /drvo, kamen, metal, filc/, ali i različitih težina pojedinog materijala /lagano- teže-teško/. Spoznavanje predmeta putem mišićnog pamćenja/vid, opip, sluh istovremeno/. Neizravni cilj: Razvijanje grube i fine motorike, koordinacije i kontrole pokreta, okulomotorne koordinacije, preciznog hvata. Razvijanje koncentracije, pažnje, volje, inteligencije, motivacije, ustrajnosti i apstraktnog mišljenja. Upoznavanje i razumijevanje logičnog slijeda radnji kao maksimuma i minimuma u jednoj seriji.

76

Obogaćivanje rječnika, usvajanje novih riječi i pojmova, komparacija pridjeva /malo-veće-najveće, tanko-deblje-najdeblje/. Razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, pozitivne slike o sebi, neovisnosti. Indirektna priprema za razumijevanje matematičkih pojmova /geometrija/. Kozmički odgoj. Vježbe se uvode po načelu od jednostavnog prema složenom. Potrebno je omogućiti dovoljno dugo vremena za izvođenje radnje ili aktivnosti, dijete diktira tempo rada s priborima. Vježbe su razložene na korake, a oni se postepeno uvećavaju i uvode u skladu s djetetovim napretkom usvojenih vještina. Dijete samo izabire aktivnosti, ali je također potaknuto od strane defektologa kako bi upoznalo i usvojilo nove vještine te razvilo nove sposobnosti i ojačalo već razvijene. Pribori omogućavaju djetetu da samo kontrolira greške, otkrivaju granice maksimuma i minimuma u seriji. Priborima za razvijanje osjetila uvodimo dijete u procese apstraktnog mišljenja i razvoja inteligencije pod geslom „Od uhvatiti do shvatiti“ i „Od konkretnog prema apstraktnom“. 3. Pribor za govor i jezik - Obogaćivanje rječnika: imenovanje predmeta, likova, pojava, događaja, pojmova odnosa i veza među njima - Upoznavanje i izdvajanje glasova - Poimanje glasa na početku, sredini i kraju riječi - Upoznavanje simbola za svaki glas - Analiza i sinteza glasova, tvorba riječi - Pisanje - Čitanje Izravni cilj: Razvijanje govora i jezik, komunikacije, pisanje, čitanje. Neizravni cilj: Razvijanje grube i fine motorike, okulomotorne koordinacije, razgibavanje zgloba ruke i precizni hvat. Razvijanje koncentracije, pažnje, motivacije, volje, inteligencije. Razvoj komunikacijskih vještina/verbalna, neverbalna, simbolička/ Razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, pozitivne slike o sebi, neovisnosti. Razvijanje mašte, kreativnosti, izražavanja, stvaralaštva/priče, bajke…/ Vježbe se uvode prema razvojnim sposobnostima i vještinama djeteta s teškoćama u razvoju. Potrebno je omogućiti dovoljno dugo vremena za izvođenje radnje ili aktivnosti, dijete diktira tempo rada s priborima za razvoj govora i jezik. Stručnjak treba poticati i omogućiti djetetu učestalo ponavljanje aktivnosti kako bi ono usvojilo i učvrstilo svoje znanje na području govorno-jezičnih vještina. Za razvoj govora i jezika koristi se Montessori postupak, „Lekcija u tri stupnja“ i on se koristi za imenovanje, prepoznavanje i razumijevanje pojmova. Dijete samo izabire aktivnosti, ali je također potaknuto od strane defektologa kako bi upoznalo i usvojilo nove vještine te razvilo nove i ojačalo razvijene sposobnosti. 4. Pribor za matematiku - Upoznavanje i razumijevanje količine od 1 do 10 - Upoznavanje i razumijevanje simbola od 1 do 10 - Povezivanje količine i simbola - Brojanje u nizu do100/1000 - Učenje prebrojavanja - Upoznavanje sa sustavom dekada 1,10, 100, 1000 (količina i simboli) - Računske operacije s konkretnim priborima (perlice, daščice) Izravni cilj: Upoznavanje i razumijevanje količine i simbola, povezivanje količine i simbola, upoznavanje i razumijevanje dekadskog sustava, računskih operacija, brojanje u nizu. Neizravni cilj: Razvijanje mišljenja od konkretnog prema apstraktnom. Razvijanje i poticanje istraživanja, analiziranja, razlučivanja, sposobnosti predočavanja i misaonih procesa općenito.

77

Razvijanje koncentracije, pažnje, motivacije, volje, inteligencije, ustrajnosti. Razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, neovisnosti i pozitivne slike o sebi. Kozmički odgoj. Vježbe se uvode po načelu od jednostavnog prema složenom i od konkretnog prema apstraktnom. Dijete prvo upoznaje i usvaja količinu, a tek nakon što je ovladalo konkretnim pojmom upoznaje simbol i njih zatim povezuje, sparuje. Nakon što usvoji količine upoznaje metode računanja s konkretnim priborima. Djetetu je potrebno omogućiti dovoljno dugo vremena za izvođenje radnje ili aktivnosti, dijete diktira tempo rada s priborima. Vježbe su razložene na korake, a oni se postepeno uvećavaju i uvode u skladu s djetetovim razvojem sposobnosti i vještina. Dijete samo izabire aktivnosti, ali je također potaknuto od strane defektologa kako bi upoznalo i usvojilo nove vještine te razvilo nove sposobnosti i ojačalo već razvijene. Individualni i grupni rad u Montessori terapiji također potiče emocionalni i socijalni razvoj što je osobito važno kod djece koja imaju izražajne teškoće u odnosu prema sebi i prema drugima. To su djeca s teškoćama socijalne interakcije, komunikacije, razumijevanja pojma o sebi, samoregulacije, izražavanju vlastitih i razumijevanju tuđih emocija. Djeca s opisanim teškoćama s toga veoma često rade u paru s vršnjakom iz skupine. Kroz zajednički rad, igru i druženje jačaju svoje socijalne kompetencije. Djeca sama izabiru oblik rada i aktivnosti s Montessori priborima, društvenim igrama, u konstruktivnom radu ili pak kroz kreativno izražavanje. Uče pravila i slijed igara, poštovati drugoga, strpljivo čekati na red, razgovarati i dogovarati se. Uloga je defektologa poučiti i ukazati na neprihvatljiva, odnosno, poticati i poučavati o prihvatljivim oblicima ponašanja u odnosu prema sebi, vršnjaku i zajednici. Praćenje individualnog rada evidentira se kroz: - Dosje djeteta - Pedagoške dokumentacije individualnog odgojno-obrazovnog rada - Razvojne liste djeteta - Fotografije - Videozapise - Radove djece/bilježnice Vrijeme trajanja individualnog rada u Montessori terapiji Vrijeme trajanja individualnog rada u Montessori terapiji je 45 minuta. Individualni rad sa svakim djetetom se odvija dva puta tjedno, ovisno o mogućnostima/sposobnostima i interesu pojedinog djeteta. Tempo rada diktira dijete koje samo odabire pribore za rad u okvirima koji su mu ponuđeni s točno određenom namjenom i s određenim ciljevima. Ciljevi individualnog rada u Montessori terapiji Ciljevi su usvajanje novih znanja, uspješno i suvereno ovladavanje vještinama i samostalno izvođenje aktivnosti koje su u skladu s djetetovom dobi, potrebama i sposobnostima. Na taj se način svako dijete priprema za uključivanje u vrtićki program, osposobljava ga se da samostalno i neovisno sudjeluje u svakodnevnim aktivnostima u svome okruženju te da se potvrdi kao istovrijedan i punopravan član u zajednici svojih vršnjaka. Opis tijeka rada - lagani uspon: djeca izabiru najčešće na početku „jednostavne“ pribore ili aktivnosti koje poznaju, ili pak suvereno svladavaju, jednostavne i lagane aktivnosti baratanja, otvaranja, nizanja i drugo. - najviša točka: rad prema izboru ili na poticaj sa složenijim/kompliciranim/ priborima, upoznaju i uče nove vježbe, zahtjevnije aktivnosti /manipulativne, kognitivne i drugo. - lagani pad: kreativno izražavanje predmetima, bojanje, crtanje te jednostavne, poznate i usvojene vježbe i aktivnosti.

78

Starosna dob uključene djece U individualni rad u Montessori terapiju uključeno je 10 djece, 4 djevojčice i 6 dječaka. To su djeca koja su uključena u individualni rad od rujna 2017. Razvojni profili

RAZVOJNI PROFILI BROJ DJECE

Poremećaj iz autističnog spektra -

Intelektualne teškoće/MR/ -

Govorno jezične teškoće i komunikacije: 4

Teškoće socijalne komunikacije/socio-emocionalne teškoće:

2

ADHD poremećaj: -

Cerebralna paraliza /CP/ -

Kronične bolesti -

Prematurus/neurorizičnost -

Poremećaj razumijevanja i komunikacije, zaostajanje u motoričkom funkcioniranju i psihomotoričkoj organizaciji:

1

Sy Down: 3

Individualni program rada prema Montessori načelima obuhvaća:

- Opće ponašanje: Suradljivost, znatiželja, motivacija… - Aktivnosti svakodnevnog života: Vježbe za razvijanje fine i grube motorike, okulomotorne

koordinacije, koncentracije i pažnje; Vježbe za kontrolu pokretanja i koordinaciju; Vježbe za razvijanje brige o sebi, kulture i higijene.

- Spoznajni razvoj/razvoj osjetila: Vježbe za vizualnu, taktilnu, auditivnu percepciju; Vježbe za percepciju topline, težine, mirisa; Vježbe za upoznavanje dimenzija, boja i oblika.

Matematički pojmovi: Upoznavanje količine i simbola od 1 na više; Linearno brojanje do 100/1000; Uvod i izgradnja dekadskog sustava 1,10,100,1000 Računske operacije do 10 000 s konkretnim priborima. Socio-emocionalni razvoj: Razvijanja i ojačavanje socijalnih vještina i socijalnih interakcija;

KD Djevojčice Dječaci

2-3 - 1

3-4 - 3

4-5 2 1

5-6 - -

6-7 1 1

7-8 1 -

8-9 - -

79

Iskazivanja i reguliranje emocija; Razvoj pojma o sebi (samostalnost, samopouzdanje). Govor, komunikacija, izražavanje: Obogaćivanje rječnika u svakodnevnim situacijama; Imenovanje pojmova, događaja, likova, predmeta, te odnosa i veza među njima; Fonemi, grafemi, sinteza i analiza riječi i rečenica, te pisanje i čitanje. - Kozmički odgoj: Upoznavanje s biljnim i životinjskim svijetom, prirodnim pojavama; Sunčev sustav, puzzle kontinenata, država, globusi, karte; Enciklopedije, fotografije, aplikacije… Praćenje i dokumentiranje rada djece u Montessori terapiji Praćenje i dokumentiranje rada svakoga pojedinog djeteta obuhvaća opis izbora rada i aktivnosti, vještina, načina izvođenja, motivacije, uspješnosti, ustrajnosti i dostignuća djeteta. Opisani i dokumentirani materijali nalaze se u individualnim dosjeima djece i u orijentacijskom planu i programu odgojno-obrazovnog rada za tekuću pedagošku godinu. Dokumentacija osim toga obuhvaća radove djece u bilježnicama, etnografske zabilješke i foto dokumentaciju. Individualni se rad također dokumentira bežičnom kamerom. Suradnja s roditeljima - individualni razgovori - roditeljski sastanci - savjetovanja - radionice UVJETI ZA PROVOĐENJE PROGRAMA:

1. Suradnja sa sustručnjacima - Ravnatelj, pedagog, psiholog, logoped, zdravstvena voditeljica - Odgojitelji iz Montessori programa - Odgojitelji iz redovnog programa - Sustručnjaci izvan vrtića

2. Individualno stručno usavršavanje Individualno stručno usavršavanje se ostvaruje u provedbi i sudjelovanju na stručnim aktivima, stručnim grupama, radnim dogovorima, radionicama, rada u timovima, prisustvovanjem stručnim predavanjima izvan vrtića i u vrtiću, odgojiteljskim vijećima, i drugo.

A) Sudjelovanje na stručnim skupovima u organizaciji AZOO-a, kao i B) na stručnim skupovima, konferencijama i drugim oblicima usavršavanja koji uključuju teme iz

područja odgoja i obrazovanja djece bez teškoća i djece s teškoćama u razvoju. C) Kontinuiranim radom na stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih djelatnika u

Montessori programu pri Stručno razvojnom centru DV „Vrbik“. Sudjelovanje i provedba predavanja, mentorski rad i praktičan rad u edukaciji za odgojitelje i odgojno-obrazovne djelatnike u organizaciji Stručno razvojnog centra DV Vrbik, Montessori edukacije 0-3 i 3-6 godina.

80

KRAĆI PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017/18. RAD ODGOJITELJICE U VJERI Rad odgojiteljice u vjeri odvijat će se po Planu i programu vjerskog odgoja djece u izvanobiteljskim uvjetima, predloženu od profesora Alojzija Hoblaja, odobrenu od Ministarstva prosvjete i športa. U vjerski program uključuju se djeca četvrte, pete i šeste godine života, te djeca s posebnim potrebama. CILJ VJERSKOG ODGOJA - senzibilizirati dijete za njegovu duhovnu dimenziju kao potrebu koja ga čini osjetljivim za otkrivanje, primanje i oblikovanje njegova života u odnosu na sebe, na drugoga te na poseban način na Boga (usp. Nacionalni katehetski ured HBK, 2001). KONKRETNE ZADAĆE

senzibilizirati dijete za mnogobrojne oblike prirodnih pojava i tehnika i odgajati ga za odgovorno ponašanje prema svijetu koji ga okružuje;

približavati djeci osobu Isusa Krista, kao osobu koja nas voli, koja nas uči ljubavi;

zadovoljiti potrebu za pripadanjem i ljubavlju i na temelju tog iskustva uputiti ga na ljubav prema Bogu;

razvijati osjećaj povjerenja, zahvalnosti, darivanja samoga sebe, suosjećanje i suradnju s bližnjima;

zadovoljiti potrebe za uspostavljanjem osobnog odnosa između djeteta i poruke vjere;

omogućiti djetetu aktivni pristup oblicima kršćanskog života i zajedništva;

razvijati temeljne i bitne odrednice čovjekova života: ljepotu, istinu, i dobrotu (izvor: Nacionalni katehetski ured HBK, 2001).

OBLICI RADA

rad u skupinama

individualni rad

rad s roditeljima MJESTO ODRŽAVANJA KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA - uređeni prostori za provođenje programa izvan matičnih soba dnevnih boravaka odgojno-obrazovnih skupina OBLICI RADA

izlaganje priča, prepričavanje biblijskog teksta, razgovor

gledanje slikovnice, opisivanje (praćenje slijeda)

pjevanje pjesmica, pjevanje duhovni šansona za djecu

recitiranje kratkih stihova…

gledanje video zapisa, promatranje prirode i prirodnih pojava

čuđenje i divljenje (stvoreni svijet i stvorenja u njemu)

likovno izražavanje dječjih dojmova (crtanje , modeliranje)

slušanje instrumentalne glazbe, ritmičko izvođenje pokreta

scenska improvizacija, igre uloga, igre po zadatku

molitva i meditacija

molitveni izričaji djece SREDSTVA RADA - svijeća, križ - Biblija, slikovnice, knjige dječje literature, CD, tematski predlošci, vjerska abeceda

81

- građevni materijal, igračke za nizanje i umetanje, ozvučeni predmeti prigodne slagarice, memmory, puzzle, razne društvene igre

- pribor za crtanje i slikanje (papir , olovke, bojice, pastele, škarice) - voda, zemlja, plastelin, plodovi žitarica, biljke TEMATSKE CJELINE I TEME

I. Djecu prihvaćati i dočekivati Dobrodošlica djeci Upoznajmo sebe i druge Tko sam ja Moja obitelj Prijateljstvo Ljubav Dobrota

II. Stvoreni svijet i stvorenje u njemu Čuđenje i divljenje zbilji svega stvorenoga Dani kruha Plodovi zemlje Zahvala Misijska nedjelja

III. Kraljevstvo Božje Gorušičino zrno Dragocjeni biser Skriveno blago Kvasac Dobri otac Priče o likovima iz Biblije

IV. Došašće – radost Isusova dolaska na svijet Navještenje Došašće Sveti Nikola Sveta Lucija Palestina – Isusova domovina Isusovo rođenje - Božić Poklon pastira

V. Isusovo djetinjstvo i život Prikazanje u hramu - Svijećnica Isusovo krštenje Isus blagoslivlja djecu Isus prijatelj ludi Isusov život na zemlji

VI. Otkrivanje tajne života. Milosrdni Samaritanac Buđenje u prirodi Ptica je savila svoje gnijezdo. Korizma u duginim bojama. Cvjetnica-maslinova grančica. Isusova posljednja večera s učenicima. Muka smrt i uskrsnuće. Isus je Kralj.

VII. Dijete pred uskrslim Kristom Dijete pred svjetlom, vodom i uskrslom svijećom Isus je svjetlo svijeta. Uskrs – radost život

VIII. Majka-zemlja, moja majka, Isusova majka Zemlja –domovina za ljude Zemlja-dom za životinje Majčin dan Marija, Isusova i naša majka

IX. Život kršćanske zajednice - Crkve Geste i simboli. Liturgijske boje. Blagdan Duha svetoga. Moja kršćanska zajednica - Crkva

SURADNJA S roditeljima: - na roditeljskim sastancima prikazati: plan aktivnosti, sadržaj i metode rada katoličkog vjerskog

odgoja; - individualni susreti s roditeljima vezani uz konkretan rad i probleme s kojima se roditelji mogu

susresti. - Radionice za Božić i Uskrs (sudjeluju roditelji i djeca) - Zajedničko hodočašće djece, odgojitelja i roditelja na Mariju Bistricu S odgojiteljima: Zajednički dogovor i pripremanje uređenja prostora i ostale aktivnosti vezane za liturgijsku godinu. S ravnateljem: Prezentirati Plan i program i dogovoriti sve pretpostavke za njegovo izvođenje. Sa stručnim timom: Dogovoriti organizaciju rada i druge potrebne aktivnosti. S matičnim Župnim uredom i Katehetskim uredom: Surađivati s matičnim Župnim uredom i Katehetskim uredom kroz razgovore, savjete, izbor literature i razne druge prijedloge.

82

OSTALI POSLOVI I ZADUŽENJA - Stručno usavršavanje: - sudjelovati na Katehetskim školama ,na seminarima, na vjeroučiteljskim susretima, vjerskim

tribinama i duhovnim obnovama; - izrada godišnjeg Izvedbenog plana i programa, Mjesečnog plana i Dnevnih priprema; - sudjelovati na OV-a

PILOT PROGRAM: KRAĆI INTEGRIRAN PROGRAM ENGLESKOG JEZIKA

Program ranog učenja engleskog jezika namijenjen je djeci u dobi od četvrte godine života do polaska u osnovnu školu. Kreator programa je udruga Gaudeamus Futurus Faktor iz Osijeka. Cilj programa je cjelovit razvoj djeteta, razvijena samokontrola i samopouzdanje te razvijen senzibilitet za jezik i izražavanje na stranom jeziku. Program je verificiran od MZOS i Ugovor o poslovnoj suradnji s Udrugom Gaudeamus Fututus Faktorom (klasa:960-06/17-01/32; urbroj:251-565-17-2) nalaze se u pismohrani Vrtića. U pilot primjeni u gradu Zagrebu provodi se u Dječjim vrtićima „Jabuka“ i „Vrbik“. U ostvarivanju programa koriste se metode i oblici prilagođeni radu s predškolskom djecom: GIGA – digitalno-manualna aplikacija, pokret, igra, razgovor, rad na slikovnom materijalu i radnim listovima.

Dinamika odvijanja je 2 puta na tjedan u trajanju od po 45 minuta po manjoj grupi djece (do 10 djece) unutar odgojno-obrazovne skupine. Provodi se u odgojno-obrazovnoj skupini „Šljivice“ u PO Prisavlje 4.

Program vode odgojiteljice skupine Lana Vrga i Lana Bojčić. U provođenje, superviziju i vrednovanje uključena je pedagoginja vrtića. Praćenje i evaluaciju programa digitalnim putem u aplikaciji GIGA provode odgojitelji i pedagoginja. Dio suradnje s roditeljima odvija se preko e-dnevnika. Program je za roditelje besplatan. Za ostvarivanje programa predviđeno je stručno usavršavanje odgojitelja i stručnog suradnika u trajanju od 8 sati.

IZVEDBENI PROGRAM ZA DJECU U ŠESTOJ GODINI ŽIVOTA „DJECA U PRIRODI“ - U GRADU MLADIH – GRANEŠINA, ZAGREB

OPRAVDANOST PROVEDBE PROGRAMA Čovjek je uz pomoć svog znanja i umijeća stoljećima mijenjao prirodu. Danas bi ju njegovo znanje

i umijeće moglo uništiti. Čovjek je osnovni, najvažniji i najbrojniji čimbenik koji uništava svoj okoliš, ali isto tako, samo ga on može i zaštititi. Jedna od mogućnosti efikasnog očuvanja unapređenja čovjekova okoliša je odgoj i obrazovanje djece za okoliš i održivi razvoj. Kroz igru, učenje, istraživačke, radno-praktične i druge djelatnosti djeca od najranije dobi mogu doživjeti i upoznati prirodu, naučiti je voljeti i cijeniti u svim njenim oblicima i otkriti svoje mogućnosti djelovanja na njenoj zaštiti i očuvanju.

Suvremeni način života, uz sve prednosti i blagodati, obiluje i negativnim posljedicama u području zdravog odrastanja djeteta. Između ostalog, to se odnosi na nedovoljni boravak djeteta na čistom zraku, skromne mogućnosti neposrednog kontakta djeteta s prirodom, nedostatak čistih i uređenih površina za sigurnu igru djece, previše vremena koje dijete provede u zatvorenom prostoru uz TV ili računalo, skromno bavljenje djeteta sportsko-rekreativnim aktivnostima. Uzroke možemo tražiti u specifičnostima života suvremene obitelji (egzistencijalni problemi, obveze roditelje, manjak slobodnog vremena i dr.), ali i u uvjetima dječjih vrtića u kojima djeca borave veći dio dana (mnogi vrtići nalaze se u užem dijelu grada, bez adekvatnih zelenih površina i sigurnih dječjih igrališta).

83

Grad mladih u Granešini pruža kvalitetne uvjete za višednevni organizirani boravak djece iz vrtića u prirodnom, zdravom i sigurnom okruženju. Program „Djeca u prirodi“ koncipiran je na način da djeca u neposrednom kontaktu s prirodom, aktivnim istraživanjem i učenjem u suradnji s drugom djecom i odraslima, steknu vrijedna iskustva, znanja i vještine, razviju pozitivne emocije i stavove usmjerene na etički i ekološki način ponašanja i življenja u zajednici. Imajući na umu da je predškolsko doba vrijeme najintenzivnijeg razvoja djeteta u kojem se stvaraju temeljne vrijednosti cjelokupnog života, lako je procijeniti značaj ovog programa za cjelokupni razvoj djeteta, posebno njegovih stavova znanja, razumijevanja i odnosa prema okolišu kao i sposobnosti da donosi odluke o sebi, drugima i okolišu.

UTEMELJENJE PROGRAMA: Odgoj i obrazovanje djece za okoliš i održivi razvoj jedan je primarnih nacionalnih zaštitnih i preventivnih programa i zato je integralni dio odgojno-obrazovnog programa za djecu predškolske dobi u dječjim vrtićima. Njegovo utemeljenje nalazimo u svim zakonskim i programskim dokumentima predškolskog odgoja (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi, Konvencija o pravima djeteta i Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012.g.). CILJ I ZADAĆE PROGRAMA: Program „Djeca u prirodi“ usmjeren je na zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djeteta, cjelovitog pristupa djetetu kao osobi, te ostvarivanja njegovih prava na aktivnu participaciju i sudjelovanje u sigurnom, poticajnom okruženju, koje mu omogućava ugodno, proaktivno i zabavno učenje i stjecanje pozitivnih iskustava. Također, boravkom i kretanjem u prirodi i izloženošću djece utjecaju čistog zraka i umjerenog sunca jača se i unapređuje njihovo zdravlje. Šetnje, igre u šumi, aktivnosti na otvorenim sportskim terenima i u dvorani (u budućnosti se planira i uređenje dječje skijaške staze i sanjkališta) doprinose razvoju psihomotornih sposobnosti u prirodnim oblicima kretanja i opće psihofizičke spremnosti djece te stvaranje navika zdravog življenja. Višednevna odvojenost djeteta od obitelji, u socijalnom okruženju poznate odgojne skupine potpomaže osamostaljivanju djece (životno-praktične aktivnosti usmjerene na brigu o sebi i zalaganje za sebe i druge), razvoju njihove emocionalne inteligencije (razumijevanje vlastitih i uvažavanje emocija drugih, kontrola impulzivnog i rizičnog ponašanja i socijalne kompetencije (vještine nenasilne komunikacije, pridržavanje pravila, dogovaranje, suradnja). Okruženje pruža uvjete za aktivno i suradničko učenje djece na njima zanimljiv i primjeren način (istraživačke aktivnosti u prirodi, eksperimenti, eko-akcije i projekti). Snažni doživljaji djece u prirodi potiču raznolike oblike njihova spontanog stvaralačkog izražavanja u likovnom, glazbenom, scenskom području (kreativne radionice). Mnogobrojne igre i društveno-zabavne aktivnosti usmjerene su na konstruktivno provođenje slobodnog vremena i podržavaju toplu i vedru atmosferu, zabavu, humor i optimizam. Program „Djeca u prirodi“ u užem smislu odgoja i obrazovanja djece za okoliš i održivi razvoj razvija ekološku osjetljivost djece i njihovu spremnost na praktično djelovanje jer omogućuje da djeca dožive i upoznaju prirodu, nauče je voljeti i cijeniti u svim njenim oblicima i otkriju kako je mogu zaštiti, očuvati i unaprijediti. Participacijom u programu, djeca se osvjedočuju da, iako su mali, mogu učiniti čudesne stvari za okoliš u kojem žive. SPECIFIČNE ZADAĆE: - poticati radoznalost i interes djeteta za prirodno okruženje, razvijati oduševljenje i divljenje otkrivanjem zanimljivosti, neobičnosti, raznolikosti i ljepote - omogućiti opažanje i doživljavanje prirodnih pojava (sunce, vjetar, kiša, snijeg, magla, mraz...), vremenskih mijena (godišnja doba) i životnih zajednica (flora i fauna), razvijati spoznaje o osnovnim životnim procesima (rađanje, rast, razmnožavanje, umiranje) i životnim uvjetima (voda, zrak, svjetlo, tlo)

84

- razvijati spoznaju djeteta o međusobnoj povezanosti žive i nežive prirode, ovisnosti raznolikih životnih zajednica, a osobito čovjeka i prirode, osvješćivati opasnosti od zagađenja okoliša i mogućnosti za njegovo očuvanje i unapređenje - osigurati neposredan i aktivan odnos djeteta s prirodnim okruženjem radi stjecanja znanja i iskustva, razvijati sposobnosti rješavanja konkretnih problema u suradnji s drugom djecom i odraslima - podržavati razvoj pozitivnih emocija i stavova, osvješćivanje vlastitih sposobnosti i potencijala za čuvanje, njegovanje i unapređivanje prirode, stvaranje navika ekološkog ponašanja i ciljanog djelovanja na rješavanju aktualne problematike u neposrednom životnom okolišu. - razvijati suosjećajnost kao pretpostavku za bolje razumijevanje, ponašanje, odlučivanje i djelovanje - razvijati vještine samostalnog djelovanja, prepoznavanja opasnosti i samozaštite djeteta SIGURNOST I ZAŠTITA DJETETA Posebnu pozornost posvetit će se stvaranju uvjeta za sigurno okruženje i sigurnost svakog djeteta: - jedan matični odgojitelj na najviše dvanaestero djece uz odgojitelje-voditelja i animatora programa i zadužene djelatnike Grada mladih - ograđen i uređen prostor šume i livada te prostori igrališta, sanjkališta i slično - unutarnji prostor sličan domu, topao i svijetao - prehrana koja naglašava najsuvremenije standarde kvalitete, tradicionalna jela i kulturu prehrane - organizirana zdravstvena zaštita u najbližoj ambulanti i bolnici - organizirana zaštita djece prilikom svakodnevnog boravka u prirodi - kvalitetno individualizirano zadovoljavanje primarnih potreba za odmorom, snom, kretanjem i izmjenom ritma aktivnosti, aktivnim boravkom na zraku, potrebom za tekućinom CILJANA SKUPINA: Program je namijenjen djeci u šestoj godini života zagrebačkih dječjih vrtića a realizira se temeljem dobrovoljne odluke roditelja o sudjelovanju njihovog djeteta u programu. Program je obveza za grad Zagreb, koji će ga financirati u sklopu javnih potreba Grada. Mogućnosti smještaja su za oko 150 djece.

- PLAN I PROGRAM RADA STRUČNO - RAZVOJNOG CENTRA ZA USAVRŠAVANJE U MONTESSORI METODI - 2017/18.

Rad Razvojnog centra započeo je u veljači 2014. godine. Program rada se nastavlja i dalje, prema

navedenom rasporedu (tablica 1). Stručno usavršavanje i obrazovanje ostvarivati će se u izvedbi

stručnjaka dječjeg vrtića „Vrbik“, i to: ravnateljice: Davorke Crnković (defektologinja AMI), stručnih

suradnica: pedagoginje - savjetnice Katice Kuljašević (ONM), psihologinje - savjetnice Minje Jeić,

logopedinje - savjetnice Martine Smiljanić (ONM), defektologinje - rehabilitatorice Petre Popović,

zdravstvene voditeljice Marije Pihač, te odgojiteljica u Montessori programu: AMI odgojiteljice –

mentorice Pavice Krolo Henč, AMI defektologinje stručne suradnice- mentorice Karmen Jurić i AMI

pedagoginje- Irene Plicka.

Vanjski suradnici su profesori i treneri iz Montessori pedagogije Instituta Opera nationalle Montessori

Rim (ONM), sustručnjaci iz Montessori Instituta, Ljubljana, profesori s Učiteljskog, Edukacijsko-

rehabilitacijskog i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te sustručnjaci iz vrtića Grada Zagreba i

ostalih županija RH.

85

Plan financiranja: Za ostvarivanje programa stručno-razvojnog centra neophodna su dodatna

sredstva za slijedeće namjene: stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika uključenih u

provedbu programa Stručno-razvojnog centra, organizaciju i provođenje plana i programa Stručno-

razvojnog centra, nabavku stručne opreme i literature, podizanje razine kvalitete materijalne osnove

prostora Stručno-razvojnog centra (sobe dnevnog boravka, vanjski prostor vrtića, kabineti),

stimulaciju radnika uključenih u rad Stručno-razvojnog centra u svim segmentima djelovanja,

naknadu za autorski rad vanjskim suradnicima.

Izvori financiranja su: Ministarstvo znanosti, obrazovanje i sporta RH, Poglavarstvo Grada Zagreba,

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Agencija za odgoj i obrazovanje, Prihodi iz aktivnosti

Stručno-razvojnog centra: provođenje seminara, obrazovanja i dr.

MATERIJALNI UVJETI

Uvjeti i organizacija rada preduvjet su provedbe programa. Oni podrazumijevaju kompetentan

odgojno-obrazovni kadar, program primjeren i opremljen prostor. Program Stručno-razvojnog centra

ostvarivao bi se u prostorijama područnog objekta Cvjetno naselje, Prisavlje 4, objekta Poljane F.

Vrančića 9, i to u dvorani za plenarna predavanja i radionice i prostorima Montessori odgojnih

skupina odvijat će se iskustvene radionice praktične vježbe za polaznike,

CILJEVI I ZADACI STRUČNO-RAZVOJNOG CENTRA

Program rada stručno razvojnog centra ostvarivat će se kroz seminare, radionice, predavanja,

hospitacije i konzultacije, okrugle stolove i kroz izdavačku djelatnost. Polaznici stručnog usavršavanja

su odgojitelji i stručni suradnici predškolskih ustanova.

PLAN AKTIVNOSTI I SADRŽAJI RADA:

U tijeku je stručno usavršavanje stručnog usavršavanja odgajatelja i stručnih suradnika iz područja

Montessori pedagogije za rad s djecom od 3. godine života do polaska u školu , sa završetkom u

veljači/2018.

PROGRAM:

1.

10.mj.

Biografski prikaz života i

rada Marie Montessori

kao temelj njenog

teoretskog učenja

Davorka Crnković, montessori defektolog, ravnateljica

Ulla Schmitdt DE, Opera Nationale Montessori Rim,

Pavica Krolo Henč - montessori odgojitelj,

Irena Plicka - montessori pedagog, Karmen Jurić -

montessori defektolog

16 sati

2.

11.mj.

Razvojno psihološki i

znanstveni pristup

djetetu prema Mariji

Montessori


Ulla Schmitdt DE, Opera Nationale Montessori Rim,


16 sati

3.

12.mj.

Program odgojno

obrazovnog procesa u

„dječjoj kući“ prema

Montessori područjima


Ulla Schmidt DE, Opera Nationale Montessori Rim


16 sAti

86

4.

01.mj.

2017

Vježbe praktičnog života

za razvoj motorike,

samostalnosti,

neovisnosti i socijalizacije


Pavica Krolo Henč - montessori odgojitelj, Irena Plicka

- montessori pedagog, Karmen Jurić - montessori

defektolog

16 sati

5.

02.mj.

2017.

Vježbe praktičnog života

za razvoj motorike,

samostalnosti,

neovisnosti i socijalizacije




defektolog

16 sati

6.

03.mj.

2017.

Poticanje osjetilnosti /

senzomotorika /




defektolog

16 sati

7.

04.mj.

2017.

Poticanje osjetilnosti /

senzomotorika /




defektolog

16 sati

8.

5.mj.2

017.

Usvajanje i njegovanje

matematičkih vještina




defektolog

16 sati

9.

06.mj.

2017.

Usvajanje i njegovanje

matematičkih vještina


Karmen Jurić - montessori defektolog


- montessori pedagog

16 sati

10.

7.mj.2

017.

Razvoj jezika Davorka Crnković, montessori defektolog, ravnateljica

Martina Smiljanić, logoped



defektolog

16 sati

11.

10.mj.

2017.

Razvoj jezika Davorka Crnković, montessori defektolog, ravnateljica



defektolog

16 sati

12.

1.mj.2

017.

Kozmički odgoj između

prirode i „superprirode




16

87

defektolog

13.

12.mj.

2017.

Montessori terapija

Montessori načela

Davorka Crnković, montessori dekektolog, ravnateljica



defektolog

16

14.

01.mj.

2018.

Rad sa priborima




defektolog

16

15.

02.mj.

2018.

ZAVRŠNI ISPIT


Ulla Schmidt DE, Opera Nationale Montessori Rim



defektolog

Tijeko

m

eduka

cije

OPSERVACIJE

HOSPITACIJE




defektolog

40 sati

50 sati

Stručno usavršavanje odgajatelja i stručnih suradnika iz područja Montessori pedagogije za rad s

djecom od 1-3. god života započinje za novu skupinu radom u studenome 2017. i trajat će do srpnja

2018.

Broj polaznika: 10

Novi ciklus stručnog usavršavanja odgajatelja i stručnih suradnika iz područja Montessori pedagogije

za rad s djecom od 3. godine života do polaska u školu počinje studenome 2017. i trajat će 15

mjeseci, razrađen u programu po modulima.

Broj polaznika : 21

Stručno usavršavanje za odgojitelje i stručne suradnike organizirani su prema planu i programu. Predavanja će se odvijati jednom na mjesec, kroz dva dana (petak i subota), a način provedbe biti će usklađen s različitim oblicima učenja te će se odvijati kroz: plenarna predavanja, čitanja i bibliografska istraživanja, projekcije, rad u grupama, opservacije i vježbe.

Planira se održavanje Konferencije u organizaciji Stručno razvojnog centra na temu „Montessori

pedagogija u 21.stoljeću“, na koju će biti pozvane predškolske ustanove koje u svojem ustrojstvu

provode Montessori program te suradnici s vanjskih stručno-znanstvenih i visokoškolskih institucija

i fakulteta.

88

PLAN I PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA IZ MONTESSORI METODE RADA S DJECOM

PREDŠKOLSKE DOBI

STRUČNO USAVRŠAVANJE ZA RAD S DJECOM U DOBI OD 1. - 3. GODINE ŽIVOTA 1. - 3. GODINE ŽIVOTA

STRUČNO USAVRŠAVANJE ZA RAD S DJECOM U DOBI OD 3. GODINE ŽIVOTA DO POLASKA U OS.ŠK

1. MODUL studeni/2017

Prikaz rada Stručno-razvojnog centra Uvod u plan i program stručnog usavršavanja

Socio-kulturna slika malog djeteta danas Otkriće djeteta po razmišljanju Marije Montessori – upijajući um i osjetljiva razdoblja: koncentracija kao stvaralački trenutak u samoostvarivanju djeteta Zadaće i značenje okoline za razvoj djeteta Životni pravac i četiri razine razvoja

Davorka Crnković Ulla Schmidt, ONM, Rim

Martina Smiljanić Katica Kuljašević, Đurđica Prkut

Prikaz rada Stručno-razvojnog ce centra

Uvod u plan i program stručnog usavršavanja

Socio-kulturna slika malog djeteta danas

Otkriće djeteta po razmišljanju Marije Montessori – upijajući um i osjetljiva razdoblja: koncentracija kao stvaralački trenutak u samoostvarivanju djeteta Zadaće i značenje okoline za razvoj djeteta Životni pravac i četiri razine razvoja

Davorka Crnković

Ulla Schmidt ONM, Rim

Pavica Krolo Henč

Karmen Jurić

Irena Plicka

2.MODUL prosinac/2017.

Embrionalni razvoj Duhovni embrio

Davorka Crnković Ulla Schmidt ONM, Rim Katica Kuljašević Đurđica Prkut Martina Smiljanić

Embrionalni razvoj Duhovni embrio

Davorka Crnković Ulla Schmid ONM, Rim

Pavica Krolo Henč Karmen Jurić Irena Plicka

89

3.MODUL siječanj/2017.

Kretanje Tehnika prezentacije Rad djeteta i rad odraslih Upute za hospitaciju i opservaciju

Davorka Crnković Katica Kuljašević Đurđica Prkut Martina Smiljanić

Kretanje Tehnika prezentacije Rad djeteta i rad odraslih Upute za hospitaciju oopservaciju opservaciju

Davorka Crnković Pavica Krolo Henč Karmen Jurić Irena Plicka 4.MODUL

veljača /2018.

Prenatalni život i razvoj u majčinoj utrobi Porod /rođenje Senzitivni periodi Psiho-pedagoška metodika Montessori djeteta (0 -13 mj.) u zadaćam i potrebama rasta i psihičkog razvoja

Davorka Crnković Gabriella Molcsan, ONM, Rim Katica Kuljašević Đurđica Prkut Martina Smiljanić

Senzitivni periodi Uvod u područje vježbi za svakodnevni život Prikaz rada sa priborom iz područja vježbi za svakodnevni život

Davorka Crnković Pavica Krolo Henč, Karmen Jurić, Irena Plicka

5.MODUL ožujak /2018.

Psiho-pedagoška metodika Montessori djeteta (14 -36 mj.) u zadaćam i potrebama rasta i psihičkog razvoja Kontrola pogrešaka Aktivnosti za umetanje Aktivnosti svakodnevnog života Briga o sebi Nošenje i sjedanje za stol Horme, Nebula, Mneme

Davorka Crnković Katica Kuljašević Đurđica Prkut Martina Smiljanić Martina Vlahović Iva Ivanković

Kontrola pogrešaka Prikaz rada sa priborom iz područja vježbi za svakodnevni život

Davorka Crnković Pavica Krolo Henč Karmen Jurić, Irena Plicka

6.MODUL travanj /2018.

Psihološki razvoj novorođenčeta Odvajanje od roditelja Komunikacija djeteta u prvoj godini života Uvod u područje za razvoj osjetila Prikaz rada sa priborom iz područja za razvoj osjetila

Davorka Crnković Prof.dr. Renata Miljević -Riđički Katica Kuljašević Martina Smiljanić Martina Vlahović

Uvod u područje za razvoj osjetila Prikaz rada sa priborom iz područja za razvoj osjetila

Davorka Crnković Pavica Krolo Henč Karmen Jurić Irena Plicka,

90

Iva Ivanković

7.MODUL svibanj /2018.

Aktivnosti za psiho-fizički razvoj djeteta

Davorka Crnković Katica Kuljašević, Martina Smiljanić, Đurđica Prkut

Uvod u područje za razvoj osjetila Prikaz rada sa priborom iz područja za razvoj osjetila

Davorka Crnković Krolo Henč Pavica Karmen Jurić Irena Plicka, Martina Smiljanić

8.MODUL Svibanj /2018.

Pedagogija spavanja Prilagodba Vježbe lijepog ponašanja Modaliteti komunikacije Uvod u područje razvoja govora Prikaz rada sa priborom iz područja za razvoj govora i jezika

Davorka Crnković Katica Kuljašević Đurđica Prkut Martina Smiljanić Martina Vlahović Iva Ivanković

Pedagogija spavanja Prilagodba Vježbe lijepog ponašanja Modaliteti komunikacije Uvod u područje razvoja govora Prikaz rada sa priborom iz područja za razvoj govora i jezika

Davorka Crnković Krolo Henč Pavica Karmen Jurić, Irena Plicka, Mrtina Smiljanić

9.MODUL Lipanj /2018.

Odgoj za mir- zajednička tema


Likovna kultura Odgoj za mir- zajednička tema

Davorka Crnković Prof. Antonija Balić-Šimrak Krolo Henč Pavica Karmen Jurić, Irena Plicka,

10. MODUL Srpanj /2018.

ZAVRŠNI ISPIT


U tijeku stručnog usavršavanja 50 sati promatranja 50 sati hospitacije

11.MODUL

Uvod u područje matematike

Davorka Crnković Krolo Henč Pavica

91

Rujan /2018.

Prikaz rada sa priborom iz područja matematike

Karmen Jurić, Irena Plicka

12.MODUL Listopad /2018


Davorka Crnković Krolo Henč Pavica Karmen Jurić, Irena Plicka

13. MODUL Studeni /2018.



14. MODUL Prosinac / 2018.

Završna teorija


15. MODUL Siječanj /2018.

U tijeku stručnog usavršavanja 50 sati promatranja 100 hospitacije ZAVRŠNI ISPIT

Davorka Crnković , Krolo Henč Pavica Karmen Jurić, Irena Plicka

92

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA

93

STRUČNO USAVRŠAVANJE I PROFESIONALNI RAZVOJ U današnje vrijeme stručnjaci koji rade s djecom i obiteljima trebaju znanja, sposobnosti i vještine primjenjive u različite kontekste, često nepredvidive i drugačije od očekivane rutine. Za to je, osim dobrog vladanja fundamentalnim znanjima, potrebno izgraditi i nova znanja te učiti kako ih primijeniti u aktualnom kontekstu. Thacker (prema: Desforges, 2001) smatra da bi u proces učenja svaki čovjek trebao ući sa htijenjem da se samoga sebe razumije kao društvenu osobu, što znači da je učenje u zajednici s drugima jednako važno kao i ono što se uči. Tek tada možemo govoriti o 'osobnom i društvenom' obrazovanju koje predstavlja temeljnu vrijednost na kojoj počiva znanje. U cilju stjecanja i/ili usavršavanja navedenih obrazovnih kompetencija u Vrtiću najprije bi trebalo razmisliti o mogućim odgovorima na dva ključna pitanja: Odakle potječe sadržaj osobnog i društvenog obrazovanja i, kakav bi trebao biti sadržaj osobnog i društvenog razvoja? Literatura12, kao i pozitivna praksa govore o sljedećem:

sadržaj koji izvire iz pojedinca (na temelju slike o sebi, a ona je rezultat interakcije s drugim ljudima pa prema tome, proučavanje sebe zahtijeva proučavanje socijalnog, kulturalnog i političkog konteksta),

sadržaj koji izvire iz konteksta odgojne grupe (svake godine djeca i odrasli uče iz onoga što im se događa i iz načina izlaženja na kraj s tim što ima se događa: rješavanja problema),

sadržaj koji izvire iz šireg konteksta vrtića (aktivno sudjelovanje u organizaciji, najbolje iskorištavanje postojećih mogućnosti, traženje pomoći, korištenje organizacije na konstruktivan način, razvoj sposobnosti samo-procjenjivanja i procjenjivanja drugih…).

Prema metodologiji usmjerenoj na različite dimenzije usavršavanja i profesionalnog razvoja 'in service' literatura razlikuje dva pristupa: onaj koji se uglavnom orijentira na opću dimenziju (školski duh i organizacijska kultura, duh odgojne grupe i organizacija, individualno učenje) i na specifičnu dimenziju (sadržaj osobnog i društvenog obrazovanja, kurikulum/ /Orijentacijski plan i program/Plan i program ustanove i sl.). U suglasju s tim planiraju se sljedeći oblici profesionalnog razvoja i stručnog usavršavanja:

Skupni oblici u vrtiću (stručni aktivi i stručne grupe, planiranja i diskursi, timovi) i

Skupni oblici izvan vrtića (edukacija u stručno razvojnim centrima, prema katalogu AZOO te seminari i stručni /ili stručno-znanstveni skupovi).

Područja i teme stručnog usavršavanja odgojitelja i stručnih suradnika usmjereni su na ostvarivanje područja kvalitete iz Razvojnog plana ustanove i izgradnju i sukonstrukciju kurikuluma ustanove Dječjeg vrtića „Vrbik“. Kako je već naglašeno, cilj je izgraditi i/ili poduprijeti rast znanja, vještina i uvjerenja potrebnih za oživotvorenje kurikulumskih vrijednosti, načela i ciljeva. Za različite sudionike bit će potrebne različite razine znanja i vještina, no svaki bi sudionik trebao dosegnuti svoje granice. Ove godine kao poseban prioritet rad je na razvoju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, i to na razini znanja, vještina i stavova, kako u djece, tako i odraslih. Provodit će se na dvije razine: na razini zajedničkog iskustvenog učenja (stručni aktivi) i na razini osobnog i partnerskog angažmana odgojitelja (razvojni portfolio djeteta).

12 Više o tome u: Desforges (2001)

94

Prikaz: stručni aktivi i refleksije (okvir – razvojni plan ustanove – kurikulum i bitne zadaće)

Kada? Što? (Tema) Tko?

Rujan 2017. Prvi roditeljski sastanak –vođenje i struktura Pedagoginja,

psihologinja Listopad 2017. Učiti kako učiti; Digitalna kompetencija 1. dio Pedagoginja,

psihologinja Studeni 2017. Učiti kako učiti; Digitalna kompetencija 2. dio Pedagoginja,

psihologinja Siječanj 2018. Prikaz dobre prakse Stručni tim,

odgojiteljice Veljača 2018. Prikaz dobre prakse Stručni tim,

odgojiteljice Travanj 2018. Prikaz dobre prakse Stručni tim,

odgojiteljice Lipanj 2018. Izvješća sa seminara Stručni tim,

odgojiteljice

Prikaz: stručne grupe

Kada? Što? Tko?

Rujan, 2017. Pedagoški i zdravstveni aspekt rada u

jaslicama

Pedagoginja i zdravstvena voditeljica

Studeni 2017. Alergije i posebna prehrana Zdravstvena voditeljica, stručne

suradnice

Ožujak 2018. Zarazne bolesti i prevencija Zdravstvena voditeljica i epidemiolog

Travanj 2018. Hitna stanja – protokoli sigurnosti Zdravstvena voditeljica, stručne

suradnice Svibanj 2018. Rad u jaslicama – iskustva, prikaz dobre

prakse

Odgojiteljice, stručne suradnice

Lipanj 2018. Rad ljeti - prikaz dobre prakse Odgojiteljice, stručne suradnice

95

Prikaz: timovi TIMOVI RUJAN 2017. LISTOPAD 17. STUDENI 17. SIJEČANJ 18. VELJAČA 18. OŽUJAK 18. TRAVANJ 18. SVIBANJ 18.

POMAGAČI Montessori

defektolog, članovi stručnog tima, treći

odgojitelji

Rezultati praćenja i procjena Hodogram

aktivnosti trećih odgojitelja Planiranje

aktivnosti za naredno

tromjesečje

Provedba Pedagoška

dokumentacija (način vođenja,

bilježenja i evaluacije) Planiranje

daljnjeg rada

Provedbu Individualizirani

odgojno – obrazovni

programi (IOOP) Pedagoška

dokumentacija Planiranje rada za

naredno tromjesečje u

odnosu na IOOP

Ostvarivanje razvojnih zadaća

prema IOOPu, mjesečna evaluacija Pedagoška

dokumentacija Planiranje

daljnjeg rada u odnosu na IOOP







dokumentacija Planiranje rada za

naredno tromjesečje u

odnosu na IOOP






prema IOOPu, mjesečna evaluacija

Završna evaluacija – izvješće trećih

odgojitelja, mišljenja o djeci

MONTESSORI Voditelj:

Montessori AMI pedagog

Vođenje pedagoške

dokumentacije u Montessori odgojnim

skupinama

Obogaćivanje Kozmičkog

odgoja: povezivanje

pribora za rad Kontinenti i

Godišnja doba – izrada dodatnih

kartica

Obogaćivanje u području vježbi svakodnevnog

života – prilagodba

postojećih, te izrada dodatnih vježbi za djecu s

tur

Obogaćivanje programa u

području vježbi za razvoj senzorike –

obogaćivanje vježbi za rad s

darovitom djecom i djecom s

tur


području vježbi za razvoj jezika: izrada pribora


području vježbi matematike – Matematičke

priče, zagonetke, zadaci riječima

Likovno i glazbeno

izražavanje

Godišnja valorizacija i

godišnje izvješće TIMa Montessori

PREDŠKOLA Voditelj:

logopedinja

Planiranje, programiranje i dokumentiranje rada vezanog uz

pripremu djece za polazak u školu

Predčitačke vještine i kako ih

poticati Planiranje

aktivnosti za naredno

tromjesečje

Aktivnosti za poticanje razvoja

fonološke svjesnosti

Evaluacija rada, refleksija i

planiranje za naredno

tromjesečje

Provedba aktivnosti za

poticanje razvoja koncepta tiska

Prikazi prakse i refleksija

Prikazi prakse i refleksija

Završna evaluacija i upute za pisanje

izvješća

RASTIMO ZAJEDNO

novi odgojitelji Voditelji:

psihologinja i RZovci

Četiri stupa roditeljstva

Psihološke

potrebe djeteta

Uvod u 3 dijaloga Emocionalni

dijalog

Slušanje

Kako djetetu posredujemo

svijet (Spoznajni

dijalog)

Granice

(Usmjeravajući dijalog)

Postavljanje

pravila

Odgovornosti

OTPORNOST odgojiteljice u

skupinama V9, P6, P9, CN3, CN4, CN5,

CN6 Voditelj:

psihologinja

Plan rada

Provedba aktivnosti Refleksija

Provedba Refleksija

Provedba Refleksija

Provedba Refleksija

Provedba Refleksija

Provedba Refleksija

Završno izvješće

96

Prikaz: odgojiteljska vijeća

Kada? Što? Tko?

rujan 2017. Rasprava o prijedlogu Godišnjeg plana i programa ustanove dječjeg vrtića i kurikuluma ustanove Vrtića

Ravnateljica, Stručne suradnice, odgojiteljice

veljača 2018. Polugodišnja analiza i valorizacija rada na bitnim zadaćama ustanove


ožujak 2018. Stručna tema Vanjski suradnik

lipanj 2018. Godišnja analiza i valorizacija rada na bitnim zadaćama ustanove, posebni programi


kolovoz 2018. Rasprava o prijedlogu Izvješća o ostvarivanju Godišnjeg plana i programa ustanove


Rad s odgojiteljicama – pripravnicima Stručno osposobljavanje odvijat će se u ustanovi i izvan nje ostvarivanjem Plana i programa stručnog osposobljavanja za navedene pripravnike.

PRIPRAVNICA MENTORICA STRUČNA SURADNICA

Član povjerenstva

RAZDOBLJE STR. OSP.

Cvetko Kristina Vukadinović Nives Smiljanić Martina 29.5.2017. – 28.5.2018.

Habdija Ivana Kovačić Milena Kuljašević Katica 4.9.2017.-3.9.2018

Rad članova povjerenstva s pripravnicama:

Oblici rada: Sudionici uz pripravnice: Termini:

Praćenje rada pripravnica (neposredni rad, vođenje obvezne pedagoške dokumentacije – dnevnik rada, Razvojni portfolio, bilješke o literaturi i dr.)

Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva

Kontinuirano, prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Instruktivno - konzultativni rad Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva

Kontinuirano, jednom na mjesec

Stručno usavršavanje u ustanovi Stručni tim Vrtića Prema kalendaru stručnog usavršavanja ustanove

Planiranja, refleksije Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Prema kalendaru stručnog usavršavanja ustanove

Praćenje i refleksija na ogledne radove pripravnica Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Izvješća pripravnica (primjeri opažanja iz prakse, pitanja uređenja fizičkog prostora i poticaja, osvrt na pročitanu literaturu)

Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Kontinuirano, jednom u dva mjeseca

Praćenje i refleksija kod izrade završnoga pisanoga rada

Mentori, stručne suradnice – članice Povjerenstva, pedagoginja

Prema Planu i programu stručnog osposobljavanja

Izrada Izvješća o stažiranju i stručnom osposobljavanju


Instruktivno - konzultativni rad u pripremi teme za ogledni rad na stručnom ispitu


Neposredno pred polaganje stručnog ispita

97

Edukacije koje vode ravnateljica, odgojiteljice i stručne suradnice vrtića:

U okviru Stručno razvojnog centra za usavršavanje u Montessori metodi: o Davorka Crnković – ravnateljica, AMI o Katica Kuljašević – pedagoginja, ONM o Martina Smiljanić – logopedinja, ONM o Pavica Krolo Henč – odgojiteljica, AMI o Karmen Jurić – defektologinja; AMI o Irena Plicka – odgojiteljica, AMI

U suradnji s HURIDom o Davorka Crnković – ravnateljica o Minja Jeić – psihologinja o Martina Smiljanić – logopedinja o Katica Kuljašević – pedagoginja o Ivana Golik Homolak – odgojiteljica o Pavica Krolo Henč - odgojiteljica

U suradnji s Centrom Rastimo zajedno i UNICEFom o Minja Jeić - psihologinja

U suradnji s AZOO: o Po pozivu

U suradnji s Gradskim uredom: o Po pozivu

Edukacije odgojiteljica i članova stručnog tima u okviru Individualnog usavršavanja

Stručno razvojni centar DV Vrbik“ za usavršavanje u Montessori metodi educiraju se: Lana Vrga – odgojiteljica Maja Cmuk – odgojiteljica Ivana Rukavina – odgojiteljica Martina Deriš – odgojiteljica Martina Gačar – odgojiteljica Martina Vlahović – odgojiteljica Tanja Samardžić – odgojiteljica

Stručno razvojni centar DV „Milana Sachsa“ za provedbu dramsko-scenskog izričaja kroz tradiocionalne i suvremene medije educiraju se:

Iskra Vostrel Prpić – odgojiteljica Ivana Balen – odgojiteljica Irena Rauch – odgojiteljica Andrea Antić - odgojiteljica

Stručno razvojni centar „Sopot“ za provedbu programa inkluzivnog pristupa prema uključivanju djece s teškoćama rane i predškolske dobi educiraju se:

Petra Popović - rehabilitatorica Đurđica Prkut – Montessori odgojiteljica

98

6. SURADNJA S RODITELJIMA

99

Dječji vrtić je mjesto susretanja i dijaloga, koje bi trebalo pružiti čitav spektar primjerenih, i potrebama suvremenih obitelji, prilagođenih oblika komunikacije, kako bi djeca mogla odrastati u atmosferi dijaloga (prema Rinaldi, 2006). Suradnja s obitelji usmjerena je na ostvarivanje dijaloga, pružanje podrške roditeljstvu i pružanju prilika roditeljima da se uključe u život vrtića, a onda i u dnevne živote svoje djece i tako ostvare/ostvaruju one uloge, koje su im, kao mladim zaposlenim ljudima, često onemogućene.

Ishodi usmjereni na podršku obitelji i roditeljstvu

Ishodi na razini vrtića:

Ishodi na razini odgojne skupine:

Ostvarena podrška roditeljskim i ljudskim kompetencijama:

Humanitarne akcije

Akcije uređenja interijera i eksterijera vrtića

Roditelji gosti, roditelji djeci

Ostvarena podrška odgojiteljima za rad s roditeljima:

Razvoj modela korištenja Razvojnih portfolija djece u komunikaciji s obitelji.

Ostvareno informiranje, konsultiranje i uvažavanje roditeljske perspektive – ostvaren dijalog s obitelji. vidljivo kroz:

Dokumentaciju o životu odgojne grupe (kutići za roditelje, prezentacije programa, pedagoški projekti),

Provedene individualne razgovore odgojitelja s roditeljima: temeljem procjena cjelovite slike o djetetu (opažanja i etnografske bilješke, fotodokumentacija, crteži djeteta) i djetetova razvojnog statusa (razvojne liste za dob),

Provedene nove oblike suradnje s obitelji (roditelji u odgojnoj skupini – su-kreatori kurikuluma)

Roditeljski sastanci – teme i oblici

Kada: Što: Oblik: Tko:

Rujan/listopad 2017.

Predstavljanje kurikuluma odgojne skupine tematski Sve odgojne skupine

Listopad 2017.

Predstavljanje programa otpornosti tematski 1 nova skupina

Listopad-studeni 2017.

Predstavljanje kurikuluma predškole i kompetencijskih ishoda za djecu

komunikacijski Skupine u godini pred polazak u OŠ i mješovite

Studeni 2017. – travanj 2018.

Predstavljanje programa „Djeca u prirodi“ tematski Skupine u godini pred polazak u OŠ i mješovite, ravnateljica, pedagoginja, zdravstvena voditeljica

Studeni/prosinac 2017.

Razvojne potrebe djece komunikacijski Sve odgojne skupine

Siječanj/veljača 2018. Prezentacija rada na razvoju kompetencija za cjeloživotno učenje

komunikacijski Sve odgojne skupine

Svibanj/lipanj 2018. Aktivnosti za boravak na otvorenom/priprema za ljetnu organizaciju rada

tematski/ komunikacijski

Sve odgojne skupine

Listopad 2017. – travanj 2018.

Roditeljski sastanci po objektima za roditelje djece uključene u CAP program

tematski za roditelje u godini pred polazak u OŠ

Svibanj/lipanj 2017. Kompetencijski ishodi na kraju ped. godine komunikacijski svi

100

Ostali oblici roditeljskog sudjelovanja

Večer matematike u Cvjetnom - Matematički znanstveni izazovi Ove godine na inicijativu odgojiteljica planira se održati Večer matematike. Što je Večer matematike? Večer matematike je skup interaktivnih radionica koje potiču izgradnju pozitivnog stava prema matematici. Sudjelovanje u zabavnim aktivnostima otkriva često zaboravljenu - zabavnu stranu matematike, stvara nove ideje o tome što matematika jest i čime se bavi te dokazuje da matematičke probleme, i bez da smo svjesni vlastitog talenta, svakodnevno svi uspješno rješavamo. Koji je cilj Večeri matematike? Popularizacija matematike te poticaj učenika za nastavak matematičkog obrazovanja. Kako izgleda Večer matematike? Večer matematičke nalik je sajmu. Sudionici obilaze „matematičke stanice“ i odabiru aktivnosti u kojima će sudjelovati. Materijali s detaljnim uputama o aktivnostima dostupni su na svakoj stanici, a „dežurni matematičar“ (profesor matematike) pomoći će pri njihovoj provedbi. Tko organizira Večer matematike? Sva događanja organizira Hrvatsko matematičko društvo (HMD). Predložile: Ivana Golik Homolak, odgojiteljica, Đurđica Prkut i Sabina Kostić, Montessori odgojiteljice Nastavne listiće za radne centre za djecu vrtićke dobi pripremit će HMD i bit će dostupni svim odgajateljima koji žele sudjelovati. Naravno, odgajatelji će biti slobodni materijale prilagođavati, nadopunjavati i osmišljavati vlastite aktivnosti. Za dječje vrtiće se preporuča da djeca sudjeluju zajedno sa svojim roditeljima. Naime, pomoć roditelja u pojašnjavanju obrazovnih zadataka pozitivno utječe na dječja postignuća. Večer matematike potiče takvu interakciju te pomaže jednima i drugima da razumiju međusobne potrebe i izazove.

ob

lici r

od

itel

jske

par

tici

pac

ije

u p

rogr

amu

od

gojn

e sk

up

ine

individualni razgovori

početkom ped. godine/nakon trijažnih postupaka

po potrebi/

urgentna stanja

finalno

posjeti roditelja odgojnoj skupini (praćenje programa)

prema dogovorenom

rasporedu

uključivanje roditelja prema dogovorenom rasporedu, prema kalendaru događanja, koracima projekta

neverbalni oblici suradnje

tematska komunikacija putem panoa za roditelje

zajednički rad djece i roditelja na određenu temu - prezentacija putem plakata

101

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

102

Dječji vrtić kao mjesto zajedničkog življenja djece i odraslih razvija i ostvaruje svoju socijalnu prirodu s/u bliskim okruženjem, konkretno s institucijama kulturne, sportske, odgojno-obrazovne i informativne djelatnosti.

ODGOJNO-ZDRAVSTVENI PROGRAMI

Planira se:

program „Djeca u prirodi“13 u Gradu mladih za djecu školske obveznike iz dobno

heterogenih i starijih odgojnih skupina (ukupno: do 120 djece iz svih objekata Vrtića) u

tri termina tijekom pedagoške godine 2017/18.

04.12. -08.12.2017. – objekt Poljane

05.02. -09.02.2018. – objekt Cvjetno

14.05. -18.05.2018. – objekt Vrbik

SURADNJA S GRADSKIM UREDOM ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I SPORT

Osim uobičajenih oblika suradnje u okviru osiguravanja općih uvjeta potrebnih za odvijanje djelatnosti vrtića, predviđa se suradnja:

rujan/listopad (kontinuirano) – podrška u provođenju programa predškole,

kontinuirano - unos podataka u elektroničke MATICE, (pedagoginja i logopedinja, tajnica),

u svibnju mjesecu tradicionalna suradnja u okviru manifestacije „Dana dječjih vrtića grada Zagreba“ 2018. godine: djeca i odgojitelji, stručni tim vrtića, ravnatelj i odgojitelji Posebnih programa.

SURADNJA S AGENCIJOM ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja, po potrebi i sadržajnija. Pojačana suradnja - na područjima:

rada s pripravnicima (odgojiteljima i stručnim suradnicima)

u procesima napredovanja u položajna zvanja za odgojitelje i stručne suradnike te

prema individualnom angažmanu pojedinog stručnog suradnika (kao predavača ili moderatora radionice).

Suradnja u okviru provođenja programa Razvojnoga centra.

SURADNJA S MINISTARSTVOM ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA Ovogodišnja suradnja ostvarivat će se u okviru:

podrške u provođenju programa predškole,

promidžbe djelatnosti predškolskog odgoja na državnoj razini,

sudjelovanjem na stručnim, stručno-znanstvenim skupovima i sl.

podrške u provođenju radionica iz IPA projekta (modul podrške za odgojitelje i modul podrške za pomagače),

13 Program verificiran od strane MZOŠ R Hrvatske, Izvedbeni program DV „Vrbik“ u prilogu

103

SURADNJA S DRŽAVNIM ZAVODOM ZA STATISTIKU U okviru distribucije statističkih podataka o upisu, rodnoj i dobnoj strukturi polaznika vrtića, zaposlenosti roditelja, korištenju programa i podataka o uposlenima.

SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM Kulturne institucije

Planiraju se posjeti muzejima Grada Zagreba, važnim institucijama i kazališnim kućama prema projektima koje će provoditi odgojitelji. Ostvarivat će se suradnja s Gradskim knjižnicama na području Trnja i Trešnjevke („Tin Ujević“, „Marin Držić“). Cilj ove suradnje je razvijati čitalačke navike i jezične kompetencije kod djece, osobito u godini pred polazak u osnovnu školu. Suradnja s kazališnim kućama i samostalnim glazbenim i dramskim umjetnicima ostvarivat će se u suglasju s bitnima zadaćama, i izvan navedenih pedagoških projekata, pa se: za djecu u dobi od navršene pete godine života planira posjet kazalištima, dok se za mlađu djecu planira dolazak mobilnih kazališta u vrtić. Sadržaj i izvoditelje izabrat će Povjerenstvo Vrtića (četiri odgojiteljice i pedagoginja), imenovano od strane ravnateljice, a prema prispjelim ponudama kazališnih kuća ili izvoditelja evidentiranih u Očevidniku kazališta).

SURADNJA S VISOKOŠKOLSKIM INSTITUCIJAMA Ove godine suradnja s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, studijem na Odsjeku za predškolski odgoj odvijat će se prema rasporedu kolegija kroz III. godinu studija iz metodika: Kineziološka metodika (voditelj vježbi: dr.sc.Vatroslav Horvat, doc.) i Metodika upoznavanja okoline III (voditeljica vježbi: Katica Kuljašević, predavač UFZG). Uz to, odvijat će se i jednotjedna praksa za studente izvanrednog studija (I. i II. godina, dva puta tijekom akademske godine) i dvotjedne prakse za redovite studente (II. I IV. godina studija).

PRIKAZ RADA VJEŽBAONICE UFZG:

Šetalište Jurija Gagarina 10 Prisavlje 4

Metodika upoznavanja okoline III

U 3 odgojne grupe, 2 grupe studenata kroz oba semestra Mentori: Ivana Balen, Sanja Naglić, Vanja Hrsan te Suzana Topić i Zrinjka Keglević Stević

Kineziološka metodika

U 4 odgojne grupe, po 2 grupe studenata, zimski i ljetni semestar Mentori: Ljiljana Piljek/Mirjana Rogić, Ivana Golik Homolak, Lana Bojčić Santrač/Lana Vrga, Marina Marić/Andrijana Brekalo

Pedagoginja Katica Kuljašević i ravnateljica Davorka Crnković suradnice su u Kolegiju Uvod u predškolsku pedagogiju i Predškolski kurikulum (alternativne pedagoške koncepcije: Montessori), Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

Pedagoginja Katica Kuljašević mentorica je studentima Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

104

Psihologinja Minja Jeić suradnica je u dijelovima kolegija „Uvod u predškolsku i školsku psihologiju“ i „Psihološka procjena djece“, Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,

Zdravstvena voditeljica Marija Pihač suradnica je Zdravstvenog veleučilišta,

Logopedinja Martina Smiljanić surađivat će s profesoricom Mirjanom Lenček, profesoricom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, i Centrom za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Mentorirati će studentsku praksu i vježbe studenata u okviru kolegija „Poremećaji čitanja i pisanja“.

Edukacijski rehabilitator Petra Popović surađivat će s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom u okviru kolegija „Praksa“ kao mentor studentima preddiplomskog studija Rehabilitacije.

SURADNJA S OSNOVNOM ŠKOLOM Planira se suradnja s osnovnim školama na našem području:

OŠ „Davorina Trstenjaka“, OŠ „Tina Ujevića“, OŠ „Cvjetno naselje“, OŠ „Matije Gupca“ te

po potrebi

SURADNJA SA CENTRIMA ZA SOCIJALNU SKRB

Teritorijalno prema potrebi.

SURADNJA S USTANOVAMA VEZANIM UZ SKRB I BRIGU O DJECI

Centar za rehabilitaciju pri ERFu

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba

SUVAG

Domovi zdravlja - pedijatri, komisija za upis djece u školu

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež

te druge medicinske i terapijske ustanove

Pravobraniteljstvo za djecu

Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom

HURID (Hrvatska udruga za ranu intervenciju) Suradnja će se odvijati u provedbi stručnog usavršavanja odgojitelja kroz provođenje programa podrške za odgojitelje i pomagače (IPA - modul podrške za odgojitelje i modul podrške za pomagače).

HMD (Hrvatsko Montessori društvo)

Hrvatsko Montessori društvo, u suradnji s Dječjim vrtićem „Vrbik“ organizirati će i dalje i stručne skupove za odgojitelje i stručne suradnike.

CENTAR RASTIMO ZAJEDNO Suradnja će se odvijati u provedbi programa za roditelje RASTIMO ZAJEDNO i RASTIMO ZAJEDNO PLUS, u podršci voditeljima programa, organiziranju konferencija i stručnih skupova.

105

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

106

Kvaliteta programa kontinuirano se prati unaprjeđuje od strane odgojiteljica, stručnih suradnica i drugih odraslih, posebice roditelja i vanjskih suradnika (profesori s Učiteljskog fakulteta – voditelji metodičkih vježbi za studente). Analizom rezultata vrednovanja i dekodiranjem procesa program će se unaprjeđivati i poboljšavati u smislu primjerenijeg zadovoljavanja potreba i interesa djeteta, korištenja suvremenih oblika i metoda rada s djecom s naglaskom na slobodu i uključivanje svakog djeteta i zajedničko učenje, kao i obogaćivanja ponude i uvjeta u kojima djeca žive i uče. Algoritam praćenja i unošenja promjena u pedagošku praksu prikazan je na grafikonu koji slijedi.

Za vrednovanje i samovrednovanje koristi se propisana pedagoška dokumentacija, razvojni portfolio odgojitelja i zapisi odgojitelja (video i/ili etnografske bilješke i foto dokumentacija) koje odgojitelji koriste na planiranjima i diskursima sa ciljem analize stanja pedagoške prakse, traženja primjerenijih i/ili drugačijih načina zadovoljavanja djetetovih razvojnih i drugih potreba te izgrađivanja zajedništva. Vrednovanju programa pridonijet će i raznolika dokumentacija koja će se prikupljati tijekom godine: plakati dječjih projekata, foto i video-zapisi, etnografske i anegdotske bilješke, dječji radovi i dr. Ovu dokumentaciju odgojitelji koriste na nekoliko načina: u radu s djecom kako bi im pružali prilike da promatraju, evociraju i elaboriraju svoje prijašnje radnje, traže logičke poveznice, preispituju svoje hipoteze i valoriziraju ih, uspoređuju prijašnje radnje i aktualne te buduće postupke i na taj način kreiraju vlastite teorije o nečemu. Roditeljima je dokumentacija dostupna kroz dva modela (razvojni portfolio djeteta i plakati u vanjskom prostoru). Na taj način roditelji imaju prilike, s jedne strane, steći iskustva o onom dijelu djetetova života koji im je nepoznat (jer ne dijele isti prostor i vrijeme dnevnoga života i odrastanja djeteta), i s druge strane, upoznati se s načinima rada u vrtiću, važnim razvojnim aspektima i procesima izgradnje djetetovih kompetencija za život i učenje. Odgojiteljima ova

praćenje

bilježenje

dokumentiranje analiza

refleksije

diskurs

promjena stanja

107

vrsta praćenja i dokumentiranja procesa učenja i razvoja djeteta pomaže da dobije bolji uvid u načine kako pojedino dijete izražava svoje potrebe ili stvaralačka svojstva što pomaže procesu individualizacije pristupa i interakcije s pojedinim djetetom, kao i kreiranju prilika za zajedništvo. U procesu praćenja i vrednovanja u vrtići se koriste protokoli praćenja: Protokol KpK i Montessori pristup opažanju djeteta. O procesu samovrednovanja i vrednovanja pedagoške prakse prema brine i Tim za kvalitetu dječjeg vrtića koji izrađuje instrumente za samovrednovanje i primjenjuje ih na tri ciljane skupine: odgojitelji, djeca, roditelji. Protekle dvije godine vrednovala su se područja kvalitete Kultura ustanove i organizacijsko upravljanje, a ove pedagoške godine pridodat će se i područje kvalitete Kurikulum. Članovi tima za kvalitetu su:

- Davorka Crnković, ravnateljica - Katica Kuljašević, stručna suradnica pedagoginja - Martina Smiljanić, stručna suradnica logopedinja - Vesna Štefančić, voditeljica računovodstvenih poslova - Vanja Hrsan, odgojiteljica - Ivana Golik Homolak, odgojiteljica - Željka Pavković, pomoćna kuharica - Antić Andrea, odgojiteljica - Roditelj - član UV

- Predstavnik roditelja

108

9. PLAN I PROGRAM RAVNATELJICE I ČLANOVA STRUČNOG TIMA

109

PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJICE ZA 2017/18.

USTROJSTVO RADA VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

ORGANIZACIJSKI POSLOVI: - organizacija rada u novoj pedagoškoj godini (raspored odgojnih djelatnika po odgojnim skupinama,

utvrđivanje dužine radnog vremena primarnog programa i radnog vremena djelatnika po odgojnim skupinama, organizacija kraćih programa i dr.),

- planiranje sjednica Odgojiteljskog vijeća, sastanaka Stručnog tima, sjednica Upravnog vijeća u suradnji s predsjednikom Upravnog vijeća Vrtića, KADROVSKI POSLOVI:

- Utvrđivanje potreba za zapošljavanjem djelatnika na određeno vrijeme - Donošenje odluke o zapošljavanju djelatnika na određeno vrijeme do 60 dana - Rješavanje aktualne problematike s odgojnim djelatnicima i članovima stručnog tima - Praćenje učinkovitosti rada i obavljana poslova i radnih zadataka ostalih službi vrtića

POSLOVI SURADNJE: - sudjelovanje u provođenju upisa djece za redovite i posebne programe u vrtiću, - organizacija poslova vezanih uz novoprimljenu djecu (ugovori, intervjui i dr.), - formiranje odgojnih skupina (prema Gradskim normativima), - sudjelovanje u pripremi i izvedbi roditeljskih sastanaka za novoprimljenu djecu, - sudjelovanje u izradi Razvojnog plana ustanove, - sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa ustanove, - sudjelovanje u izradi Kurikuluma ustanove, - izrada rasporeda rada odgojnih djelatnika i ostalih radnika u ljetnom periodu, - organizacija rada u ljetnim mjesecima, - ostvarivanje i unaprjeđivanje suradnje s roditeljima, - ostvarivanje suradnje s lokalnom zajednicom, - suradnja s: MZOS, AZOO, Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport

POSLOVI PRAĆENJA I ORGANIZACIJE: - praćenje organizacije rada na nivou Vrtića, - praćenje dnevnog ritma i boravka djece u skupinama - praćenje jutarnjeg boravka i poslijepodnevnog boravka djece u grupama - praćenje pojedinih faza odgojno-obrazovnog rada, - praćenje realizacije satnice odgojitelja i ostalih djelatnika Vrtića, - praćenje realizacije godišnjih zaduženja, - praćenje dinamike upisa i ispisa djece tijekom pedagoške godine, - praćenje provedbe Razvojnog plana ustanove,

Kolovoz i kontinuirano Kontinuirano tijekom godine Kontinuirano Svibanj, lipanj Svibanj, lipanj Lipanj Lipanj Srpanj, kolovoz Rujan Lipanj Lipanj Kontinuirano Kontinuirano Kontinuirano

Dokumentacija vrtića


Zapisnik upisne komisije Zapisnik upisne komisije Izrađen razvojni plana ustanove, Izrađen Godišnji plan i program ustanove Izrađen Kurikulum ustanove Dokumentacija vrtića

110

- praćenje ljetopisa – sakupljanje dokumentacije o radu Vrtića, video-zapisi, članci i dr. - promidžba rada Vrtića (stručni skupovi, kongresi i dr.) - zastupanje Vrtića prema pozivima i potrebi - zastupanje u javnim medijima - prezentacija rada Vrtića na internetskoj stranici Vrtića

Kontinuirano


MATERIJALNI UVJETI VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

ORGANIZACIJSKI POSLOVI: - Osigurati materijalno okruženje za siguran boravak djece u vrtiću, vanjskim i unutarnjim prostorima,

održavanje i nadopuna sredstava za boravak na zraku - Organizacija nabave didaktike prema potrebama odgojno obrazovne prakse - Na osnovu financijskih kriterija osigurati kontinuirano i kvalitetno funkcioniranje djelatnosti - Izrada prioriteta nabavki ovisno o namjenskim financijskim sredstvima - Izrada plana nabave osnovnih sredstava te osiguravanje sredstava za nabavu istih - Izrada plana tekućeg održavanja objekata i opreme u skladu s financijskim mogućnostima FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVENI POSLOVI – POSLOVI SURADNJE: - Sudjelovanje u izradi prijedloga financijskog plana za 2018. godinu - Suradnja u izradi plana razvojnog programa - Suradnja s tajnikom i voditeljem administrativno računovodstvene službe u izradi plana nabave - Kontrola narudžbenica, dostavnica i računa - Ispunjavanje upitnika o fiskalnoj odgovornosti

POSLOVI PRAĆENJA I ORGANIZACIJE: - Na osnovu financijskih kriterija osigurati kontinuirano i kvalitetno funkcioniranje djelatnosti, - Izrada plana prioriteta nabave, - Izrada plana nabave didaktičkih sredstava i stručne literature

Kontinuirano

Listopad Listopad Studeni Kontinuirano Siječanj Kontinuirano

Dokumentacija vrtića Izrađen prijedlog financijskog plana za 2018. godinu Izrađen plan razvojnog programa Izrađen plan nabave Dokumentacija vrtića Dokumentacija vrtića

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Praćenje i unaprjeđivanje procesa prilagodbe, zadovoljavanja potreba i ostvarivanja prava djeteta, uvid u odgojno-obrazovni rad i pedagošku dokumentaciju odgojne skupine, odgojitelja i djeteta,

- Praćenje dnevnog ritma u odgojnim skupinama, po potrebi prilagođavanje nastalim uvjetima, - Praćenje realizacije“ Protokola za siguran boravak djece u vrtiću „ - Suradnja u izradi plana i programa stručnog osposobljavanja pripravnika (odgojitelja i stručnih

suradnika) - Iniciranje inovacija i rad na unaprjeđenju odgojno obrazovnog procesa - Rad u povjerenstvu za pripravnike - Praćenje neposrednog rada i realizacije satnice

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA I TUR - Praćenje realizacije programa integracije djece s PP i TUR,

Kontinuirano


111

- Sudjelovanje u stručnom usavršavanju odgajatelja u suradnji s HURID-om - Suradnja i podrška roditeljima djece s PP i TUR za vrijeme boravka u vrtiću (individualni razgovori i

konzultacije)

Kontinuirano


- Sudjelovanje u izradi jelovnika (posebno u izradi jelovnika za djecu s PP), - Praćenje aktivnosti koje utječu na zdravlje djece, - Praćenje provođenja HACCP mjera, - Suradnja s nadležnim zdravstvenim ustanovama (epidemiolozi, liječnici primarne zdravstvene zaštite,

pedijatri),

Kontinuirano


SURADNJA S RODITELJIMA, LOKALNOM ZAJEDNICOM I VANJSKIM ČIMBENICIMA

SURADNJA S RODITELJIMA - Suradnja na roditeljskim sastancima - Ostvarivanje i suradnje s roditeljima - Organiziranje vrednovanja procesa od strane roditelja - Osiguravanje kvalitetne komunikacije roditelja i vrtića putem obavijesti, plakata i letaka - Individualni razgovori s roditeljima u odnosu na njihove potrebe - Organiziranje anketiranja roditelja u odabiru programa i objekta SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM - Suradnja s gradskom četvrti Trnje - Suradnja s osnovnim školama - Organizacija sudjelovanja u manifestacijama na lokalnoj razini SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA - Suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta - Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje - Suradnja s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport - Dom zdravlja Trnje - Epidemiološka služba - Zavod za javno zdravstvo - Učiteljskim, filozofskim i edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom - Rad sa studentima u okviru Vježbaonica - Suradnja s Vrtićima na međunarodnoj osnovi –Slovenija, Mađarska, Italija - Suradnja s Institutom Opera Nationale Montessori iz Rima - Suradnja sa Hrvatskim Montessori društvom - Suradnja sa Udrugom HURID

Kontinuirano

Kontinuirano Kontinuirano

Dokumentacija vrtića Dokumentacija vrtića Dokumentacija vrtića

STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA

- Izraditi program stručnog usavršavanja prema katalogu AZOO - Dogovor s odgojiteljima o izboru stručnog usavršavanja izvan vrtića

Rujan

Razvojni portfolio

112

- Izraditi program stručnog usavršavanja predviđenog GPP (stručni aktivi i stručne grupe, tematska sjednica OV)

- Organizirati predavanja, radionice i seminare u vrtiću OSOBNO:

- Sudjelovanje na stručnim seminarima u organizaciji AZOO - Sudjelovanje na konferencijama, tribinama i okruglim stolovima - Sudjelovanje u fokus grupi UF - Sudjelovanje na stručnim skupovima u organizaciji HMD –a, Udruge HURID i dr.

Rujan Rujan Kontinuirano Kontinuirano Listopad

odgajatelja Dokumentacija vrtića

VREDNOVANJE PROGRAMA

- Organizirati vrednovanje odgojno obrazovnog procesa od strane roditelja, odgojitelja i djece - Vrednovanje realizacije i kvalitete procesa putem ISU odgojitelja i uvidom u mape razvojnih

portfolija odgojitelja

Svibanj Srpanj

Rezultati vrednovanja

STRUČNO-RAZVOJNI CENTAR

- Organiziranje realizacije plana i programa rada stručno razvojnog centra

Od listopada 2017. do listopada 2018.

Dokumentacija stručno razvojnog centra

DISEMINACIJA IPA PROJEKTA

- U suradnji s HURID-om organizacija stručnog usavršavanja za odgajatelje i pomagače u radu s djecom s TUR

Od listopada 2017.

Potvrda o odrađenom stručnom usavršavanju

113

PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE PEDAGOGINJE ZA 2017/18. SUDIONICI KONKRETNI POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE POKAZATELJI PROVEDBE

DIJETE

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza grupne dinamike (protokoli KpK i

Montessori), - praćenje djece s PP, djece s TUR (nepoželjna ponašanja), izrada

mišljenja, - uvid u Razvojni portfolio djeteta AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - sudjelovanje u pisanju IOOP-a (definiranje individualizacije pristupa) za

djecu s PP – TUR, darovitu djecu, prolaznih PP AKTIVNOSTI PROVEDBE: - praćenje provedbe IOOP-a AKTIVNOSTI ANALIZE - analiza prema Razvojnim listama za dijete, opažanje i dokumentiranje

neposrednih aktivnosti djeteta, analiza AKTIVNOSTI UNAPRJEĐENJA - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta za dijete i

grupu djece AKTIVNOSTI VREDNOVANJA

OPAŽANJE DJETETA

TIMSKI I INDIVIDUALNI

PRISTUP PISANJU IOOP-A

INDIVIDUALNO, TIMSKI

GRUPNE REFLEKSIJE,

PLANIRANJA INDIVIDUALNO, TIMSKI

- početkom pedagoške

godine - tromjesečni ciklusi, - prema potrebi i

kalendaru obnavljanja opservacijskih ugovora

- kontinuirano - tromjesečno

POPUNJENI PROTOKOLI PRAĆENJA, IZRAĐENO TIMSKO MIŠLJENJE ZA DIJETE (u DOSSIER – u DJETETA), BILJEŠKE U: - izrađenom IOOP-u,

- pedagoškoj

dokumentaciji odgojne

skupine,

- razvojnim portfolijima

djeteta,

- osobnoj dokumentaciji

pedagoga,

dokumentaciji planiranja

Ishodi za dijete/djecu Porast djetetovih osobnih i socijalnih kompetencija: praktična znanja (briga o sebi), komunikacijske vještine; razumijevanje drugačijih obrazaca ponašanja i usklađivanje s njima (život u

zajednici/odgojnoj skupini)

ODGOJITELJ (za dijete/

djecu)

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza određenih segmenata odgojno-

obrazovnog procesa, - analiza pedagoške dokumentacije odgojne skupine i odgojitelja AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - pomoć u definiranju razvojnih prioriteta za dob, individualizaciji

pristupa, suradnji s obitelji djeteta (roditeljski sastanci, posjeti roditelja odgojnoj skupini, izleti, plakati, kutići za roditelje, podrška roditeljima, timski razgovori s roditeljima i sl.),

- pomoć u optimalizaciji uvjeta, - sudjelovanje u programiranju projekata, akcijskom istraživanju –

KULTURA STOLA - sudjelovanje u PILOT PROJEKTU –učenje engleskog jezika AKTIVNOSTI PROVEDBE: - praćenje provedbe pedagoškog procesa,

PEDAGOŠKO-INSTRUKTIVNI UVID U SEGMENTE

PEDAGOŠKOG PROCESA UVID U DOKUMENTACIJU

INSTRUKTIVNO -

KONZULTATINI RAD S ODGOJITELJIMA

INDIVIDUALNI I TIMSKI UVIDI,

SUDJELOVANJE U PEDAGOŠKOM PROCESU I SURADNJI S RODITELJIMA

- kontinuirano - tromjesečni ciklusi i

prema potrebi - prema hodogramu AI,

prema hodogramu Pilot projekta, kontinuirano

BILJEŠKE U: - pedagoškoj

dokumentaciji odgojne skupine,

- osobnoj dokumentaciji pedagoga,

- dodatnoj dokumentaciji odgojitelja

- isto … - Napisan Program i

plan pedagoškog

114

- sudjelovanje u dokumentiranju procesa, - sudjelovanje u provedbi različitih oblika suradnje s roditeljima AKTIVNOSTI ANALIZE: - analiza prema dokumentaciji pedagoškog procesa, Razvojnih lista za

dijete AKTIVNOSTI UNAPRJEĐENJA: - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta za dijete i

grupu djece AKTIVNOSTI VREDNOVANJA: (prema algoritmu za Akcijska istraživanja) AKTIVNOSTI PROMICANJA DJELATNOSTI: - pomoć pri prikazu pedagoške prakse, prikazu teorijskih polazišta,

istraživanja, - pomoć u pripremi materijala za publiciranje rada, izlaganja AKTIVNOSTI STRUČNOG I PROFESIONALNOG USAVRŠAVANJA ODGOJITELJA: - pripreme, izvedbe i dokumentiranje različitih oblika usavršavanja

(radionice, praktikumi, rad na tekstu, izlaganja, prikaz dobre prakse) - edukacija za odgojitelje iz Programa podrške roditeljstvu „Rastimo

zajedno“

INDIVIDUALNI I TIMSKI UVIDI, GRUPNE REFLEKSIJE I

PLANIRANJA, DEKODIRANJE PROCESA,

REFLEKSIJA/DISKURS AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE

KONZULTATIVNI RAD, RAD NA LITERATURI, RAD NA TEKSTU,

ISTRAŽIVAČKI RAD KONZULTATIVNI RAD,

ISTRAŽIVAČKI RAD STRUČNI AKTIVI, STRUČNE

GRUPE RADIONICE, PRAKTIKUMI

- tromjesečno i prema potrebi

- kontinuirano, prema

trajanju - prema interesu, prema

potrebi - prema kalendaru

stručnog usavršavanja u ustanovi

projekta (prema koracima) i/ili Akcijskog istraživanja

- Bilješke u pedagoškoj

dokumentaciji odgojitelja (vrednovanje)

- Objavljen stručni rad/članak, prihvaćeno izlaganje na stručnom skupu

- Zapisnici Stručnih

aktiva i stručnih grupa

Ishodi za odgojitelje Porast osobnih kompetencija: znanja (uvid i samouvid, znanja o drugačijim obrascima ponašanja u djece, praktična znanja u radu s djecom s PP); viša razina komunikacijskih vještina;

senzibiliziranost za potrebe drugih, djece s PP i njihovih obitelji

OBITELJ (i za obitelj)

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza dinamike suradnje s roditeljima po

odgojnim skupinama, - uvid u pedagošku dokumentaciju odgojne skupine – suradnja s obitelji

(tromjesečna i tjedna razina; bilješke o ostvarenoj suradnji), - svakodnevna komunikacija s roditeljima AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - pomoć odgojiteljima u definiranju prioriteta u suradnji, u izradi

kalendara za provođenje individualnih razgovora, pripreme za neke individualne razgovore, sastanke

AKTIVNOSTI PROVEDBE: - sudjelovanje u individualnim razgovorima, roditeljskim sastancima, - informiranje o programu podrške roditeljstvu, - provođenje programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“, - provođenje roditeljskih sastanaka – grupno ili plenarno, - izrada edukativnih letaka za roditelje, - provođenje individualnih razgovora s roditeljima na zahtjev roditelja AKTIVNOSTI ANALIZE I VREDNOVANJA: - prema podacima u pedagoškoj dokumentaciji odgojnih skupina,

UVIDI

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

INDIVIDUALNI RAZGOVORI

RADIONICE CIKLUSA „RASTIMO ZAJEDNO“

RODITELJSKI SASTANCI,

INDIVIDUALNI RAD NA

TEKSTU ANALIZA I RAD NA TEKSTU,

REFLEKSIJE

- kontinuirano i prema potrebi

- tromjesečno - prema potrebi - tromjesečno/

dva puta na godinu - tromjesečno - najmanje 1x na godinu

BILJEŠKE U: - pedagoškoj


- osobnoj dokumentaciji pedagoga,

- dodatnoj dokumentaciji odgojitelja,

- izrađen kalendar za individualne razgovore,

ZAPISNICI: - individualnih

razgovora (u Dossier djeteta),

- roditeljskih sastanaka (grupno/plenarno),

- dokumentacija

115

- prema podacima iz Polugodišnje analize za sve odgojne skupine, - aktivnosti samovrednovanja (izrada instrumenta za vrednovanje,

provedba vrednovanja i obrada rezultata, prikaz rezultata i povratna informacija roditeljima)

AKTIVNOSTI UNAPRJEĐENJA: - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih resursa Vrtića

potrebama obitelji, - uvođenje novih i/ili drugačijih oblika suradnje s roditeljima u sve

odgojne skupine

IZRADA INSTRUMENATA I PROTOKOLA PROCJENE, PRIKUPLJANJE I OBRADA

PODATAKA, INTERPETACIJA REZULTATA

AKCIJE PROMJENE

programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“

- izrađeni edukativni letci za roditelje (tematski vezani uz odgojnu problematiku i učenje, igru),

- instrumenti vrednovanja (izrađuje Vrtić prema uputama Centra za Vanjsko vrednovanje)

Ishodi za roditelje Informiran, konzultiran i uvažen roditelj, porast znanja o institucijskom pristupu i mogućnostima sustava;

DRUŠTVENA

ZAJEDNICA

AKTIVNOSTI UVIDA I ANALIZE SURADNJE: - analiza dinamike i sadržaja suradnje s lokalnom zajednicom AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - sudjelovanje u pisanju GPP-a suradnje s lokalnom zajednicom,

definiranje sadržaja i kalendara suradnje prema sudionicima: kulturno umjetnički sadržaji, odgojno-zdravstveni programi, priprema za školu, rad Vježbaonice i dr.

- suradnja s roditeljima i odgojiteljima, predstavnicima lokalne zajednice – prezentacija dobre prakse u institucijama lokalne zajednice (npr.: knjižnice, dom za starije osobe, UFZG i dr.)

AKTIVNOSTI PROVEDBE: - organizacija, stvaranje uvjeta za provedbu, praćenje provedbe - prezentacija dobre prakse u institucijama lokalne zajednice (npr.:

knjižnice, dom za starije osobe, UFZG i dr.) AKTIVNOSTI ANALIZE - analiza prema iskazima sudionika (ankete, pisani iskazi i sl.) AKTIVNOSTI VREDNOVANJA I UNAPRJEĐENJA - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih resursa i uvjeta za

krajnje korisnike (dijete i grupu djece)

UVID I ANALIZA IZVJEŠĆA IZ PRETHODNE PED. GODINE

RAD NA TEKSTU,

INDIVIDUALNI I TIMSKI; RAD POVJERENSTVA ZA IZBOR KULTURNO-UMJETNIČKIH

SADRŽAJA

RAD POVJERENSTVA ZA IZBOR KULTURNIH SADRŽAJA,

SASTANAK S ODGOJITEJIMA MENTORIMA (VJEŽBAONICA

UFZG) PISANA I USMENA KORESPODENCIJA,

DOGOVORI, SASTANCI

SUDJELOVANJE U PEDAGOŠKOM PROCESU

- počekom ped. godine - rujan, listopad - listopad - kontinuirano i prema

kalendaru provedbe GPP

- kontinuirano

BILJEŠKE U: - osobnoj dokumentaciji

pedagoga, - Izvješće 2016/17. - Napisan GPP 2017/18.

- Zapisnik sa sastanka

Povjerenstva, zaključci i izvršen izbor

- Zapisnik sa sastanka s

mentorima UFZG BILJEŠKE U: - osobnoj dokumentaciji

pedagoga, - dokumentaciji odgojne

skupine, Izvješću – Polugodišnjoj i Godišnjoj analizi

Prema tablici u Godišnjem planu i programu: UPISI DJECE: - zaprimanje i unos podataka o djeci u e-matice (zajedno s drugima

stručnim suradnikom),

INDIVIDUALNI/TIMSKI UNOS PODATAKA

- svibanj, lipanj, rujan

DOKUMENTACIJA: - upisne komisije, - e- dokumentacija, - dossier djece,

116

STRUČNI TIM

- formiranje odgojnih skupina, - analiza djece s PP, PP-TUR i darovita djeca, - priprema roditeljskog sastanka za novu djecu, - sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima PISANJE IZVJEŠĆA GPP-a: - pisanje dionica Izvješća, - timsko izvješćivanje, - prezentiranje Izvješća na OV PISANJE GPP-a: - pisanje dionica GPP-a, - pisanje Kurikuluma Vrtića, - timsko planiranje i programiranje, - prezentiranje GPP-a na OV PRAĆENJE PRILAGODBE: - praćenje ponašanja djeteta/djece, - analiza odgojiteljskih zabilješki u pedagoškoj dokumentaciji, - timska analiza stanja na terenu RAD S DJECOM S PP-TUR: - opažanje djeteta, dokumentacija o djetetu, pisanje mišljenja, povratna

informacija odgojiteljima i roditeljima, - sudjelovanje u pisanju IOOP-a, - provedba podrške odgojiteljima i pomagačima, - analiza stanja nakon unošenja promjena RAD S RODITELJIMA: - priprema roditeljskih sastanaka, sudjelovanje u pripremama grupnih

roditeljskih sastanaka i individualnih razgovora, - provedba programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“ i „Rastimo

zajedno +“ RAD S ODGOJITELJIMA: - osnaživanje odgojiteljskih stručnih kompetencija za rad sa svim

sudionicima pedagoškog procesa, - provedba stručnog usavršavanja u ustanovi (za odgojitelje), - individualni rad s odgojiteljima mentorima pripravnicima SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA: - timski prema djelokrugu rada svakog stručnog suradnika, osobito

zajedno kod djece s PP, školskih obveznika i prijevremenog upisa, suradnje sa školom, HURID-om, MZOS-om, GUOS-om i dr.

PREZENTACIJA VRTIĆA I PROMICANE STRUKE: - istraživački rad, pisanje stručnih članaka i radova, provođenje radionica

RAD KOMISIJE ZA UPIS DJECE

INDIVIDUALNI/TIMSKI RAD NA TEKSTU

ISTO

NEPOSREDAN RAD U ODGOJNOJ SKUPINI,

OPAŽANJE I BILJEŽENJE

ISTO

RODITELJSKI SASTANCI

RADIONICE CIKLUS „Rastimo zajedno“

STRUČNI AKTIVI, STRUČNE GRUPE, REFLEKSIJE, MODULI PODRŠKE (ODGOJITELJIMA I

POMAGAČIMA iz IPA projekta)

ISTRAŽIVANJE

- lipanj, kolovoz - rujan - rujan, listopad - kontinuirano - kontinuirano - prema kalendaru

provedbe GPP - prema kalendaru

provedbe GPP - isto - prema prilici i potrebi

- inicijalni intervuji i dr. - zapisnici Komisije za

upis djece - napisano Izvješće, - zapisnik sa sjednice OV - napisan GPP, - napisan Kurikulum

Vrtića, - zapisnik sa sjednice OV - popunjeni protokoli

praćenja prilagodbe, - zapisnici sastanaka

Stručnog tima i ravnateljice

- dokumentacija Vrtića i

odgojne skupine – suradnja s roditeljima,

- dokumentacija „Rastimo zajedno“

- zapisnici sa SA, SG,

refleksija - bilješke u

dokumentaciji Vrtića i/ili odgojne skupine – suradnja

- objavljen rad,

prihvaćeno izlaganje i/ili radionica na stručnom skupu

Ishodi za ST:

117

stečena viša razina vještina timskog i grupnog rada na zajedničkim projektima ili poslovima

RAVNATELJICA

AKTIVNOSTI UVIDA: - praćenje, dokumentiranje i analiza pedagoškog procesa i aktivnosti

suradnje AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - sudjelovanje u pisanju GPP-a i Godišnjeg izvješća, Razvojnog plana

ustanove AKTIVNOSTI PROVEDBE: - praćenje provedbe i dokumentiranje AKTIVNOSTI ANALIZE, VREDNOVANJA i UNAPRJEĐENJA: - analiza prema sastavnicama u GPP - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta za dijete i

grupu djece, - prilagodba oblika i sadržaja rada potrebama stručnog usavršavanja

odgojitelja u ustanovi, - prilagodba resursa Vrtića potrebama Razvojnoga centra i Gradskog

ureda/MZOS-a

IZVJEŠĆIVANJE

INDIVIDUALNI I TIMSKI RAD RAD NA TEKSTU

UVIDI U PEDAGOŠKI PROCES, PROSTORNO-MATERIJALNO OKRUŽENJE I PEDAGOŠKU

DOKUMENTACIJU SASTANCI STRUČNOG TIMA I

RAVNATELJICE, SASTANCI TIMA ZA

KVALITETU, SASTANCI POVJERENSTVA ZA

STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA

- kontinuirano - tromjesečno i prema

potrebi - kontinuirano - kontinuirano - prema potrebi, - prema Programu

stažiranja

- Pisana izvješća i/ili bilješke iz pedagoške dokumentacije odgojitelja i pedagoga, protokoli praćenja i sl.

BILJEŠKE: - u pedagoškoj


- u protokolima opažanja

- dokumentaciji rada Stručnog tima,

IZVJEŠĆA: - tima za kvalitetu

Vrtića, - Povjerenstva za

stažiranje

OSOBNO STRUČNO

USAVRŠAVANJE

AKTIVNOSTI UVIDA: - Praćenje ponude usavršavanja AZOO i drugih organizatora, - Kurikul otpornosti - Procjena osobnih potreba (područje, sadržaji) AKTIVNOSTI PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA: - Prijava na stručne skupove (alati za uspješnu komunikaciju, alati struke i

sl.) – pasivno - Prijava na stručne skupove (promicanje struke i djelatnosti Vrtića) –

aktivno AKTIVNOSTI PROVEDBE: aktivan rad u SRC Montessori AKTIVNOSTI VREDNOVANJA

ettaedu i dr. dv „Vrbik“

E – PRIJAVE

sudjelovanje

prema kalendaru - prema kalendaru

unaprijeđena praksa, dokumentacija iz provedbe projekta - e- prijava (print), - potvrdnica - pisani materijali,

bilješke, ev. Esej - razvojni portfolio

Ishodi: Povećane osobne i socijalne kompetencije: znanja o novostima u struci, vještine izlaganja i prezentiranja, svijest o mogućnostima i ograničenjima za izgradnju zajednice koja uči

OSTALI POSLOVI

Administrativni poslovi, poslovi mentoriranja za studente FFZG – studij Pedagogije, Poslovi mentoriranja za potrebe Stručno-razvojnog centra (Montessori), zamjena ravnateljice u odsutnosti, poslovi po nalogu ravnatelja, sudjelovanje u opremanju internetske stranice Vrtića, sudjelovanje u izradi izvješća Državnog zavoda za statistiku, sudjelovanje u izradi Izvješća za MZOS i GUOS, zastupanje i prezentiranje Vrtića na stručnim skupovima

- prema kalendaru, - prema potrebi

118

PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE PSIHOLOGINJE ZA 2017/18.

POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE

Cilj Doprinos povoljnom cjelovitom razvoju osobnosti djeteta i kvaliteti njegova življenja

DIJETE

PRAĆENJA I PROCJENJIVANJE AKTUALNIH POTREBA DJETETA (uključujući i PREDŠKOLU) - Sudjelovanje uz odgojitelje u zadovoljavanju dječjih

potreba (pr. suradnja s odgojiteljima u što bezbolnijoj prilagodbi na vrtić)

- Praćenje djece u skupinama - Planiranje i savjetovanje s odgojiteljima u interesu

razvoja djece - Provedba Programa OTPORNOST OTKRIVANJE DJECE S PP I TUR - Inicijalni intervjui s roditeljima i djecom - Praćenje djece u skupinama - Suradnja s odgojiteljicama u praćenju i opservaciji

djece, te prilagodbi konteksta - Suradnja sa ST u otkrivanju djece s TUR i PP - Trijažiranje i testiranje djece - Sudjelovanje u pisanju IOOP-a za djecu s PP – TUR,

darovitu djecu, prolaznih PP RAD S DJECOM S PP I TUR - Praćenje djece i rada odgojitelja u skupinama te

educiranje, savjetovanje i podrška odgojiteljima u radu s djecom s PP i TUR

- Savjetovanje i praćenje provedbe IOOP-a PRIPREMA DJECE ZA ŠKOLU I PREDŠKOLA - Procjena zrelosti djece za školu - Pisanje mišljenja o spremnosti djeteta za školu OBOGAĆIVANJE UVJETA ŽIVOTA U VRTIĆU - uz ST - prilagodba prostorno-materijalnih i

organizacijskih uvjeta za dijete i grupu djece - Pomoć roditeljima u odabiru programa za dijete

Opažanje Pomoć u skupini

Testiranje Individualno i grupno

planiranje i savjetovanje

Opažanje Individualni rad

Grupno kroz planiranja, timove, SA i SG, OV

Individualni i grupni rad Individualno i grupno

planiranje i savjetovanje kroz timove, planiranja, SA

i SG, OV

Praćenje i testiranje

Opažanje Osmišljavanje

Provedba Individualni razgovori

- početkom pedagoške godine, kontinuirano, te po potrebi

- kontinuirano - kontinuirano - prema potrebi i

kalendaru obnavljanja opservacijskih ugovora

- kontinuirano - od siječnja do

lipnja

- kontinuirano

- inicijalni intervjui - popunjeni protokoli

praćenja - razvojne liste ( za dijete,

skupinu, te ukupni rezultati po dobi)

- rezultati testiranja - dosjei djeteta - mišljenja, prijave, upiti za

CZSS, MUP, Pravobraniteljici za djecu

- mišljenja o spremnosti za školu

BILJEŠKE U: - dosjeu djeteta - dokumentaciji (osobnoj,

odgojne skupine, razvojnim portfolijima djeteta, zapisnicima SA, OV, ST, sastanaka ST)

119


Cilj Doprinos stručnoj kompetenciji odgojitelja usmjereno na unapređenje odgojne prakse

ODGOJITELJ

POMOĆ ODGOJITELJIMA U PROCJENJIVANJU POTREBA DJECE - Praćenje djece u skupinama (uz liste praćenja,

razvojne liste i dr) - Identifikacija djece s PP i TUR (uz odgojitelje i ST) - Edukacija, savjetovanje i podrška odgojitelja u

pristupu djeci s PP i TUR - Dogovor, primjena, praćenje i (ukupna) analiza

razvojnih lista za djecu - Uz odgojitelje i ST – izgradnja poticajnog

konteksta za dijete - pomoć u definiranju razvojnih prioriteta za dob,

individualizaciji pristupa POMOĆ U SAGLEDAVANJU RAZINE VLASTITE ODGOJNE PRAKSE I MOGUĆNOSTI PROMJENA I POMOĆ U PROŠIRIVANJU STRUČNIH SPOZNAJA O RAZVOJU, KOMPETENCIJAMA, UČENJU, KOMUNIKACIJSKIM PROCESIMA, PP I TUR DJECE - Edukacija I savjetovanje odgojitelja, te podrška

odgojiteljima - Rastimo zajedno za nove odgojitelje - pomoć pri prikazu pedagoške prakse, prikazu

teorijskih polazišta, istraživanja, - praćenje provedbe programa OTPORNOST - pomoć u pripremi materijala za publiciranje rada,

izlaganja SUDJELOVANJE I POMOĆ U PLANIRANJU I PROVEDBI RAZLIČITIH OBLIKA SURADNJE S RODITELJIMA - individualni razgovori, roditeljski sastanci, posjeti

roditelja odgojnoj skupini, kutići za roditelje, podrška roditeljima, timski razgovori s roditeljima,..

Opažanje Testiranje

Individualno i grupno planiranje i savjetovanje

Individualna i grupna refleksija, planiranja,

edukacija (OV, SA, SG, planiranja,..) Po potrebi

Individualna i grupna refleksija, planiranja,

edukacija Po potrebi

- kontinuirano - prema

kalendaru stručnog usavršavanja u ustanovi

- kontinuirano

- popunjeni protokoli praćenja

- razvojne liste ( za dijete, skupinu, te ukupni rezultati po dobi)

- dosjei djeteta - mišljenja o spremnosti

za školu BILJEŠKE U: - dosjeu djeteta - dokumentaciji (osobnoj,

odgojne skupine, zapisnicima SA, OV, ST, sastanaka ST)

-

120


Cilj Jačanje roditeljske funkcije i podrška roditeljima, razvijanje povjerenja u odgojitelje i vrtić

RODITELJI

POMOĆ I PODRŠKA U IZBORU PROGRAMA ZA DIJETE - Savjetovanje, edukacija KOMUNIKACIJA S RODITELJIMA - RAZGOVORI, DOGOVORI I INFORMIRANJE RODITELJA O ŽIVOTU U VRTIĆU, OČEKIVANJIMA OD VRTIĆA - Inicijalni intervjui - Individualni razgovori - Roditeljski sastanci - Izrada edukativnih letaka za roditelje, - Upitnici/ankete za roditelje u svrhu bolje

komunikacije i suradnje s obiteljima PODRŠKA RODITELJSTVU (u najboljem interesu djeteta) - Razgovori o razvojnom statusu djeteta,

potrebama djeteta određene dobi, posebnim potrebama, teškoćama

- Roditeljski sastanci - Rastimo zajedno i Rastimo zajedno Plus POMOĆ U PREVLADAVANJU PROBLEMA (PRILAGODBA, RAZVOJNE TEŠKOĆE DJETETA, OBITELJSKE TEŠKOĆE I DR) - Razgovori o razvojnom statusu djeteta,

potrebama djeteta određene dobi, posebnim potrebama, teškoćama

- Roditeljski sastanci

- Individualni i grupni razgovori

- Roditeljski sastanci - Radionice

- Primjena anketa i upitnika

- Testiranje djeteta uz roditelja

- kontinuirano i prema potrebi

- kontinuirano - kontinuirano - prema potrebi - kontinuirano - prema potrebi

BILJEŠKE U: - osobna dokumentacija - dosje djeteta - pedagoškoj


- leci, plakati - upitnici - godišnje izvješće

121


Cilj Usklađeno djelovanje, međusobna podrška, model uspješne komunikacije. Interdisciplinarno unapređivanje i integralni pristup promjenama u praksi

STRUČNI TIM

UPISI DJECE (inicijalni intervjui; formiranje odgojnih skupina; analiza djece s PP, PP-TUR i darovita djeca; priprema roditeljskog sastanka za novu djecu; sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima) PISANJE GPP-a i izvješća (pisanje dionica GPPa i Izvješća, te Kurikuluma; timsko planiranje; timsko izvješćivanje; prezentiranje na OV) PRAĆENJE PRILAGODBE: praćenje ponašanja djeteta/djece; analiza odgojiteljskih zabilješki u protokolima praćenja; timska analiza stanja na terenu RAD S DJECOM S PP I TUR: opažanje djeteta, dokumentacija o djetetu, pisanje mišljenja, povratna informacija odgojiteljima i roditeljima; sudjelovanje u pisanju IOOP-a; provedba podrške odgojiteljima i pomagačima; analiza stanja nakon unošenja promjena RAD S RODITELJIMA: priprema roditeljskih sastanaka, sudjelovanje u pripremama grupnih roditeljskih sastanaka i individualnih razgovora; provedba programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno PLUS“ RAD S ODGOJITELJIMA: osnaživanje odgojiteljskih stručnih kompetencija za rad sa svim sudionicima pedagoškog procesa; provedba stručnog usavršavanja u ustanovi (za odgojitelje); individualni rad s odgojiteljima mentorima i pripravnicima SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA: timski prema djelokrugu rada svakog stručnog suradnika, osobito zajedno kod djece s PP, školskih obveznika i prijevremenog upisa, suradnje sa školom, HURID-om, MZOS-om, GUOS-om i dr. PREZENTACIJA VRTIĆA I PROMICANE STRUKE: istraživački rad, pisanje stručnih članaka i radova, provođenje radionica i s.

Timski rad Svih već

navedenih oblika rada

- Istraživanje

- kontinuirano

- lipanj, kolovoz i rujan

- rujan,

listopad - kontinuirano - kontinuirano

- kontinuirano - kontinuirano - prema

kalendaru provedbe GPP

- kontinuirano - po potrebi - prema prilici i

potrebi

- inicijalni intervjui - popunjeni protokoli

praćenja - razvojne liste ( za dijete,

skupinu, te ukupni rezultati po dobi)

- rezultati testiranja - dosjei djeteta - mišljenja, prijave, upiti

za CZSS, MUP, Pravobraniteljici za djecu

- mišljenja o spremnosti za školu

BILJEŠKE U: - dosjeu djeteta - dokumentaciji (osobnoj,

odgojne skupine, zapisnicima SA, OV, ST, sastanaka ST, GPP i Izvješće)

DOKUMENTACIJA: - upisne komisije, - zapisnici Komisije za upis

djece - popunjeni protokoli

praćenja prilagodbe, - objavljen rad, izlaganje

i/ili radionica na stručnom skupu

122


Cilj Podrška stručnim argumentima i pomoć u odlučivanju i rukovođenju

RAVNATELJICA

RAD NA PLANU I PROGRAMU VRTIĆA - sudjelovanje u pisanju GPP-a, Razvojnog plana

ustanove, Kurikuluma POMOĆ U ORGANIZACIJI RADA VRTIĆA (u svrhu poboljšanja kvalitete življenja) - prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih

uvjeta za dijete i grupu djece, - prilagodba oblika i sadržaja rada potrebama

stručnog usavršavanja odgojitelja u ustanovi, - prilagodba resursa Vrtića potrebama Razvojnoga

centra i Gradskog ureda/MZOS-a POMOĆ U PRAĆENJU, ANALIZI I VREDNOVANJU REZULTATA RADA, TE IZVJEŠĆIVANJU - praćenje, dokumentiranje i analiza procesa - praćenje provedbe - sudjelovanje u analizi rada vrtića, pisanju Izvješća

vrtića SURADNJA U OSMIŠLJAVANJU RAZLIČITIH AKTIVNOSTI VRTIĆA

Individualni i timski rad

Rad na tekstu

Praćenja Dogovori

Sastanci ST s ravnateljicom

Praćenje

Ankete/Upitnici

- kontinuirano - kontinuirano - kontinuirano - prema potrebi,

- po potrebi

- kontinuirano

- GPP vrtića BILJEŠKE: - u osobnoj dokumentaciji

i dokumentaciji odgojne skupine,

- u protokolima opažanja - zapisnici sastanaka ST s

ravnateljicom

- Godišnje izvješće vrtića

123


Cilj Utjecaj na prihvaćanje i uvažavanje stavova o djetetu

DRUŠTVO

POVEZIVANJE SA STRUČNIM I DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA Agencija za odgoj i obrazovanje - Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja - Rad s odgojiteljima – pripravnicima Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport - Suradnja s odjelom za predškolski odgoj - Edukscijs novih voditelja RZPlus na gradskoj razini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - Suradnja s odjelom za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje Filozofski fakultet - Vanjski suradnik na predmetu „Uvod u predškolsku i

školsku psihologiju“ Učiteljski fakultet - Suradnja na Programu OTPORNOST Osnovne škole (OŠ Davorina Trstenjaka, OŠ Tina Ujevića, OŠ Cvjetno naselje,..) Centri za socijalnu skrb Specijalizirane i zdravstvene ustanove (Centar za rehabilitaciju, SUVAG, Domovi zdravlja – komisija za upis djece u školu, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Pravobraniteljstvo za djecu, Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom,..) HURID - Sudjelovanje u trogodišnjem projektu Obiteli usmjerena

rana intervencija Centar Rastimo zajedno i UNICEF - Edukacija novih voditelja iz RZ i RZPLUS - Osmišljavanje novih projekata i radionica za roditelje i

odgojitelje

edukacija

mentoriranje, dogovori,

dogovori pismena i usmena

korespodencija

predavanja i radionice

dogovori, sastanci, posjeti školama

pismena i usmena

korespodencija

osmišljavanje, radionice, edukacija

edukacija, supervizija,

rad na projektima

- kontinuirano - prema

kalendaru AZOO

- kontinuirano - kontinuirano - prema Planu

i programu FF (Odsjek za psihologiju)

- po potrebi - kontinuirano - po potrebi - po potrebi

- prema

dogovoru

- prema Planu i programu UNICEFa i Centra RZ

BILJEŠKE U: - osobnoj dokumentaciji - u GPP i Izvješću - Zapisnici sa sastanka ST,

SA, SG - Potvrde AZOO - Mišljenja o djeci i obitelji - Dosjeima djece Objavljeni radovi, odrađene radionice Prezentacije radova, prezentacije projekata Edukacija odgojitelja, stručnih suradnika, roditelja, studenata

124

PLAN I PROGRAM RADA STRUČNE SURADNICE LOGOPEDINJE ZA 2017./2018.

SUDIONICI KONKRETNI POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE

INDIKATORI PROVEDBE

DIJETE

Prilagodba jasličke djece i djece s teškoćama u razvoju na polazak u vrtić

o Boravak u jasličkim skupinama i uz djecu s teškoćama u razvoju

Opservacija djece s teškoćama u razvoju

o Promatranje u skupini – ponašanje djeteta u igri i rutinama, odnosu prema vršnjacima i odraslima u skupini, procjena razvijenosti komunikacije, jezika i govora

Probir djece po skupinama u suradnji s odgojiteljima

o Utvrđivanje vrste i stupnja govorno – jezičnih teškoća

(nepravilan izgovor, jezične teškoće, poremećaji ritma i tempa govora, nerazvijene ili nedovoljno razvijene predčitačke vještine, nezrelost grafomotorike)

Dijagnostički postupci

o Ispitivanje razvijenosti predčitačkih

vještina (uočavanje i stvaranje rime, uočavanje i izdvajanje prvog glasa u riječima, uočavanje i izdvajanje zadnjeg glasa u riječima, kapacitet radnog pamćenja, slogovna analiza i sinteza, glasovna analiza i sinteza do razine od šest glasova, prepoznavanje i imenovanje slova, prepričavanje)

o Ispitivanje artikulacije

Neposredni rad s djecom/ poticanje razvoja kompetencija komuniciranja na materinjem jeziku, kompetencije učiti kako se uči i međuljudskih kompetencija

o Individualni rad –

trijaža i

dijagnostika o Individualni

logopedski tretman u trajanju od 25 minuta za djecu s nepravilnom artikulacijom, poremećajima ritma i tempa govora

o Individualni logopedski tretman u trajanju od 25 minuta za djecu s nerazvijenim govorom

o Individualni tretman u trajanju od 45 minuta za djecu s teškoćama

početkom pedagoške godine tromjesečni ciklusi, te prema potrebi

kontinuirano

Dokumentacija odgojne skupine

Dnevnika rada logopeda

Protokoli procjene i praćenja


Rezultati probira


Rezultati probira

125

(pregled artikulacijskih organa – anatomski i funkcionalno; ispitivanje izgovora)

o Procjena jezične razvijenost (Reynell razvojne ljestvice govora, Peabody – slikovni test rječnika, Test razumijevanja gramatike - TROG)

o Procjena ritma i tempa govora o Procjena grafomotoričke zrelosti o Upućivanje na složenije dijagnostičke

postupke u specijalizirane ustanove/prema potrebi

Priprema za neposredni rad s djecom Izraditi Individualnog plana i programa

rada za svako dijete Proučiti suvremenu stručnu literaturu i

dostupne izvore s interneta Izraditi potrebne didaktičke materijale

(slikovnice, igre, slikovni materijali) u skladu s potrebama djeteta

Kontinuirano pripremati materijale za rad s djecom

Praćenje napretka djece o Otvoriti Individualni dosje djeteta za svako

dijete u tretmanu o Kontinuirano voditi evidenciju rada s

djetetom u obrascu Individualnog dosjea djeteta

o Kontinuirano pratiti djecu s teškoćama u razvoju

o Kontinuirano pratiti govorno-jezični razvoj djece jasličke dobi

o Pisanje Mišljenja stručnog tima za djecu s teškoćama u razvoju /prema potrebi

u jezičnom razvoju o Rad u malim

grupama (2-4 djece) u trajanju od 60 minuta za djecu školske obveznike s nedovoljni razvijenim ili nerazvijenim predčitačkim vještinama

kontinuirano

Izrađen Individualni plan i program rada za svako dijete

u tretmanu Izrađeni didaktički materijali

Materijali za rad s djecom

Bilješke u obrascu Individualnog dosjea djeteta

Napisana mišljenja

126

Aktivnosti u pripremi djece za polazak u školu

o Trijažna ispitivanja djece školskih obveznika

o Individualni razgovori s roditeljima: Informiranje o razvijenosti predčitačkih vještina djeteta

o Individualni rad s djecom o Informiranje roditelja o napretku djece o Suradnja s pedagozima osnovnih škola u

okolini vrtića o Prezentacija rada knjižnice i radionica za

djecu o pisanje Mišljenja stručnog tima za djecu

školske obveznika/ prema potrebi

kontinuirano


Bilješke u obrascu Individualnog dosjea djeteta

Dnevnika rada logopeda Napisana mišljenja

Ishodi za dijete/djecu

Porast djetetovih kompetencija komuniciranja na materinjem jeziku, kompetencije učiti kako se uči i međuljudskih kompetencija

ODGOJITELJ

Pomoć odgojiteljima u prilagodbi djece jasličke dobi

Pomoć odgojiteljima u prilagodbi djece s teškoćama u razvoju

Suradnja pri prepoznavanju djece s odstupanjima u razvoju (posebno razvoju govora i jezika)

Informiranje odgojiteljica o rezultatima provedenih trijažnih i dijagnostičkih postupaka

Informiranje odgojiteljica o napretku djeteta u logopedskom tretmanu

Pomoć u individualizaciji odgojno – obrazovnih sadržaja za djecu s posebnim potrebama

instruktivno -konzultatvini

rad s odgojiteljima

individualno i timski instruktivno -konzultativni

rad s odgojiteljima

kontinuirano

početak pedagoške

godine

kontinuirano

prema potrebi

Dokumentacija odgojne

skupine


127

Pomoć/suradnja s odgojiteljicama u pripremama za individualne razgovore s roditeljima

Pomoć/suradnja s odgojiteljicama u pripremama za roditeljske sastanke

Vođenje stručnih aktiva i stručnih grupa kao oblika stručnog usavršavanja u ustanovi ( + radionice)

Individualne konzultacije s odgojiteljicama

Upućivanje na stručnu literaturu

instruktivno -konzultativni rad s odgojiteljima

stručni aktivi, stručne

grupe radionice, praktikumi

instruktivno -konzultativni

rad s odgojiteljima

prema kalendaru stručnog

usavršavanja u ustanovi

kontinuirano

Zapisnici Stručnih aktiva i

stručnih grupa


Ishodi da odgojitelje

Porast osobnih kompetencija: znanja (uvid i samouvid, znanja o drugačijim obrascima ponašanja u djece, praktična znanja u radu s djecom s PP i TUR); senzibiliziranost za potrebe drugih - djece s PP i TUR i njihovih obitelji

OBITELJ (i za obitelj)

Vođenje Inicijalnih intervjua

Podrška u prilagodbi (informacije o tijeku prilagodbe)

Individualni razgovori: o Informiranje roditelja o rezultatima

provedenih trijažnih i dijagnostičkih postupaka

o Informiranje o potrebi uključivanja djeteta u logopedski tretman

o Prezentacija Individualnog plana i programa djeteta

o Informiranje roditelja o tijeku logopedske terapije

o Upućivanje na složenije dijagnostičke postupke u specijalizirane ustanove/ prema potrebi

Roditeljski sastanci

Savjetovanje

Edukacija za rad kod kuće

Vođenje radionica za roditelje „Rastimo



roditeljski sastanci

upisni rok početak pedagoške

godine i prema potrebi

kontinuirano i

prema potrebi

prema potrebi

Odrađeni inicijalni intervjui


Individualni dosje djeteta

Dokumentacija odgojne skupine


128

zajedno“ i „Rastimo zajedno Plus“ individualni razgovori instruktivni rad

radionički rad s grupom roditelja

prema potrebi tromjesečni ciklus

Proveden ciklus radionica za roditelje

Ishodi za roditelje

Informiran, konzultiran i uvažen roditelj, realizirano pravo roditelja na podršku u roditeljstvu

DRUŠTVENA ZAJEDNICA

Suradnja s agencijom za odgoj i obrazovanje

o Redovita suradnja u okviru stručnog usavršavanja

o Mentorstvo pripravnici logopedinji na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa

o Rad s odgojiteljima – pripravnicima/kao član povjerenstva za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Suradnja s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport

o S odjelom za predškolski odgoj/ prema potrebi

S Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta

o S odjelom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje/ prema potrebi

Suradnja s Državnim zavodom za statistiku

o U okviru distribucije statističkih podataka o upisu, rodnoj i dobnoj strukturi polaznika vrtića s teškoćama u razvoju

Suradnja s visokoškolskim institucijama

o Suradnja s profesoricom Mirjanom Lenček, s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i

stručni skupovi

mentorski rad

timski rad

kontinuirano

prema potrebi

prema potrebi

prema potrebi

Potvrdnice o stručnom usavršavanju

Dokumentacija vrtića o

pripravništvu


Godišnje izvješće


Godišnje izvješće

Popunjeni obrasci s traženim podacima

Potvrda o odrađenim studentskim vježbama i praksi; dnevnici prakse

129

Centrom za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. (Mentoriranje studentsku praksu i vježbi studenata u okviru kolegija „Poremećaji čitanja i pisanja“ i „Specifične teškoće učenja“.)

Suradnja s osnovnim školama

o Suradnja s pedagoginjom, psihologinjom i učiteljima nižih razreda OŠ Davorina Trstenjaka/ prema potrebi

o Suradnja s pedagogom OŠ Tina Ujevića/ prema potrebi

o Suradnja s pedagoginjom OŠ Cvjetno naselje/ prema potrebi

Suradnja s centrima za socijalnu skrb

o Centri za socijalnu skrb/ prema potrebi Suradnja sa specijaliziranim i zdravstvenim ustanovama

o Centar za rehabilitaciju o Poliklinika SUVAG o Dom zdravlja „Trnje“ – komisija za upis

djece u školu o Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež o Pravobraniteljstvo za djecu o Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom

mentorski rad

timski rad

timski rad

timski rad

konzultacije

zimski semestar akademske godine

2015/2016.

proljeće 2016.

prema potrebi

prema potrebi

studenata

Dnevnika rada logopeda Godišnje izvješće

Napisana mišljenja

Dnevnika rada logopeda Godišnje izvješće

Sastavljanje Godišnjeg plana i programa ustanove i Kurikuluma

Prezentacija Godišnjeg plana i programa ustanove na odgojnom vijeću

Suradnja u provedbi bitnih zadaća

individualno/timski

rujan

Izrađen Godišnji plan i

program ustanove i Kurikulum

Zapisnik sa sjednice OV

130

STRUČNI TIM

ustanove

Priprema roditeljskih sastanaka stručnih suradnika

Individualni razgovori članova stručnog tima s roditeljima

Suradnja u organizaciji i provedbi stručnog usavršavanja u ustanovi: o Suradnja s ravnateljicom u pripremi

Odgojiteljskih vijeća

o Priprema tema i sadržaja stručnih aktiva, vođenje dijela stručnih aktiva

o Priprema tema i sadržaja stručnih grupa, vođenje dijela stručnih grupa

Zajednička suradnja s vanjskim čimbenicima

Provođenje istraživanja

Pisanje stručnih radova

Prezentiranje rada ustanove na stručnim i znanstvenim skupovima

Upis djece o zaprimanje zahtjeva

o analiza priložene medicinske dokumentacije

o unos podataka o zaprimljenim zahtjevima za upis u elektroničke matice

o provođenje inicijalnih intervjua

o uvođenje upisane djece u e- matice

timski

timski

timski

timski

timski

individualno/timski

kontinuirano

prema potrebi

prema kalendaru provedbe GPP

prema planu stručnog

usavršavanja izvan ustanove

upisni rok; svibanj – lipanj

siječanj/ svibanj

Dnevnik rada logopeda

Dosje djeteta

Zapisnici sa SA, SG, refleksija

Objavljen rad

Prihvaćeno izlaganje i/ili radionica na stručnom

skupu

zahtjevi uneseni u e-maticu odrađeni inicijalni intervjui

obrađeni obrasci polugodišnje i godišnje

131

Prikupljanje i analiza podataka rada ustanove tijekom pedagoške godine

Sastavljanje Godišnjeg izvješća o radu ustanove

Prezentacija Godišnjeg izvješća o radu ustanove na odgojiteljskom vijeću

Kontinuirani sastanci stručnog tima s ravnateljicom tijekom cijele pedagoške godine

individualno/timski

timski

lipanj – kolovoz

kontinuirano

valorizacije rada na bitnim zadaćama

Izrađeno Godišnje izvješće

Zapisnik sa sjednice OV

zapisnici sa sastanaka stručnog tima i ravnateljice

Ishodi za ST Usavršene vještine timskog i grupnog rada

RAVNATELJICA

Praćenje, dokumentiranje i analiza pedagoškog procesa i aktivnosti suradnje u odnosu na djecu TUR

Sudjelovanje u pisanju GPP-a i Godišnjeg izvješća, Razvojnog plana ustanove

Prilagodba prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta za dijete s teškoćama u razvoju i grupu djece

Prilagodba oblika i sadržaja rada potrebama stručnog usavršavanja odgojitelja u ustanovi,

Prilagodba resursa Vrtića potrebama Razvojnoga centra i Gradskog ureda/MZOS-a

individualno/ timski

rad na tekstu uvidi u pedagoški proces

prostorno-materijalno okruženje i pedagošku

dokumentaciju

sastanci stručnog tima i

ravnateljice sastanci tima za kvalitetu, sastanci povjerenstva za

stažiranje pripravnika

kontinuirano

početak/kraj

pedagoške godine

kontinuirano

kontinuirano

prema Programu

stažiranja

Dnevnik rada logopeda

GPP, Godišnje izvješće

Izvješće tima za kvalitetu

Izvješće Povjerenstva za

stažiranje

OSOBNO STRUČNO

USAVRŠAVANJE

Praćenje ponude usavršavanja AZOO i drugih organizatora,

Prijava na stručne skupove – aktivno i pasivno sudjelovanje

predavanja

prema kalendaru

potvrdnice

Ishodi Povećane osobne i socijalne kompetencije: znanja o aktualnostima u struci, vještine izlaganja i prezentiranja

OSTALI

POSLOVI

Administrativni poslovi,

Poslovi mentoriranja za potrebe Stručno-razvojnog centra (Montessori),

Poslovi po nalogu ravnatelja

individualno/timski

prema potrebi

132

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA STRUČNOG SURADNIKA EDUKACIJSKOG REHABILITATORA ZA 2017/18.


Cilj Jačanje kompetencija djeteta s TUR na svim razvojnim područjima s naglaskom na pružanje podrške djetetu u procesu inkluzije

DIJETE

PODRŠKA ZA VRIJEME PERIODA PRILAGODBE - podrška djeci i odgojiteljima u prvim danima boravka djeteta u vrtiću (djeca jasličke dobi i djeca s TUR) EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI RAD - praćenje razvoja sve djece te uočavanje razvojnih odstupanja (preventivno djelovanje, sprečavanje nastanka sekundarnih teškoća) te specifičnih potreba, procjena razvoja - motorički, perceptivni, pažnja i koncentracija, igra, komunikacija; te poticanje navedenih područja kod djece s teškoćama kroz individualni rad, rad u manjim grupama te pružanjem potpore u svakodnevnim aktivnostima u skupini - procjena i individualni rad s djecom s odgodom upisa u školu IZRADA INDIVIDUALIZIRANIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH PROGRAMA - na temelju praćenja, procjene i razvojnih lista - za djecu s teškoćama s postojećom dokumentacijom, za djecu bez odgovarajuće dokumentacije kod kojih je opservacijom uočena teškoća, školske obveznike s odgodom upisa u školu PISANJE MIŠLJENJA O DJECI - na temelju praćenja, procjene, razvojnih lista te evaluacije provođenja aktivnosti IOOP-a - za djecu s teškoćama, djecu za koju je traženo mišljenje zbog moguće odgode upisa u školu ili prijevremenog upisa u školu INICIJALNI INTERVJUI ZA UPIS DJECE U VRTIĆ - razgovori s roditeljima i djecom

boravak u skupini

praćenje procjena

boravak u skupini individualni i grupni

rad dokumentiranje


rujan, po potrebi tokom godine


studeni 2016 do siječanj 2017,

po potrebi tokom godine

siječanj do lipanj 2017,

po potrebi tokom godine

svibanj i lipanj (upisni rok)

- provedeni inicijalni intervjui u suradnji s psihologom, logopedom i zdravstenim voditeljem

- dnevnik rada, osobna dokumentacija, dokumentacija odgojne skupine

- dosjei djece, razvojne liste djece, protokoli procjene i praćenja, elektronski obrazac za praćenje provedbe Individualiziranih odgojno-obrazovnih programa

- napisani IOOP-i u suradnji

s odgojiteljima, psihologom, pedagogom i logopedom

- napisana mišljenja o djeci na temelju praćenja, procjena te razvojnih lista

133

POSLOVI OBLIK RADA VRIJEME PROVEDBE INDIKATORI PROVEDBE Cilj Jačanje kompetencija odgojitelja na području rada s djecom s TUR te senzibiliziranje za potrebe djece s TUR i njihovih obitelji

ODGOJITELJ

PODRŠKA ZA VRIJEME PERIODA PRILAGODBE - podrška djeci i odgojiteljima u prvim danima boravka djeteta u vrtiću (djeca jasličke dobi i djeca s TUR) PODRŠKA I POMOĆ U NEPOSREDNOM RADU S DJECOM S TEŠKOĆAMA (zadovoljavanju specifičnih odgojno obrazovnih potreba) - podrška u skupini (boravak, praćenje, poticanje unutar skupine) - zajednička identifikacija djece s teškoćama, praćenje te individualizacija aktivnosti i postupaka - kontinuirana razmjena informacija i pravovremeno zajedničko djelovanje i usklađivanje postupaka SURADNJA PRI IZRADI, PROVEDBI I EVALUACIJI INDIVIDUALIZIRANIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH PROGRAMA - zajedničko utvrđivanje posebnih odgojno obrazovnih potreba te postavljanje razvojnih zadaća, praćenje i podrška pri realizaciji i evaluaciji istih TIM „POMAGAČ“ - mjesečni sastanci stručnog tima, trećih odgojitelja i Montessori defektologa - podrška, zajedničko planiranje i provođenje individualziranih postupaka i aktivnosti u skupini i u individualnom radu, vođenje pedagoške dokumentacije, provođenje i evaluacija IOOP-a PLANIRANJA RADA - tjedna, mjesečna, s matičnim i trećim odgojiteljima - individualne konzultacije po potrebi PODRŠKA ODGOJITELJU U JAČANJU STRUČNE KOMPTENCIJE ZA RAD S DJECOM S TEŠKOĆAMA - teorijska i praktična podrška, radionice „Rastimo zajedno“ - preporuka stručne literature

boravak u skupini

praćenje, opažanje

refleksija

planiranje

savjetovanje

dogovor

grupni i individualni rad

rujan, po potrebi tokom godine


kontinuirano

tokom godine

prema godišnjem planu i programu

stručnog usavršavanja


- dnevnik rada, osobna dokumetacija

- pedagoška dokumetacija skupine i trećih odgojitelja

- dosjei djece

- napisani Individualizirani odgojno obrazovni programi u suradnji s odgojiteljima i članovima stričnog tima

- elektronski obrazasci evaluacije IOOPa

- godišnje izvješće o radu

tima „Pomagači“

134


Cilj Informiranje, savjetovanje i podrška roditeljima te usklađeno djelovanje roditelja i vrtića

RODITELJI

KOMUNIKACIJA, SURADNJA S RODITELJIMA - putem individualnih konzultacija te zajedničkih konzultacija roditelja i članova stručnog tima - razmjena informacija o djetetovom funkcioniranju u vrtićkom i obiteljskom okruženju, razvojnim mogućnostima i potrebama - suradnja i zajedničko djelovanje - pomoć i savjetovanje pri odabiru programa za dijete - upućivanje na dodatnu dijagnostiku u specijalizirane ustanove INICIJALNI INTERVJUI ZA UPIS DJECE U VRTIĆ - razgovori s roditeljima i djecom

individualni i grupni razgovori

savjetovanje,

preporuke

kontinuirano tokom

godine

po potrebi

svibanj i lipanj (upisni rok)


- dnevnik rada, osobna dokumentacija, dosjei djece

- provedeni individualni razgovori s roditeljima


Cilj Jačanje kompetencija na području timskog rada, međusobnog pružanja podrške i usklađenog timskog djelovanja

STRUČNI TIM

UPIS DJECE U VRTIĆ - provođenje inicijalnih intervjua, rasčlamba i slaganje dokumetacije, izrada popisa SURADNJA U ODNOSU NA DJECU S TEŠKOĆAMA I RODITELJE - praćenje i pravovremena izmjena informacija, dogovori o načinima postupanja i usklađivanje istog, dokumentiranje rada i vođenje dosjea, suradnja pri izradi IOOPa te pisanju mišljenja, zajedničke individualne konzultacije s roditeljima SURADNJA U ODNOSU NA ODGOJITELJE - zajednička savjetovanja i konzultacije, sudjelovanje na mjesečnim sastancima tima „Pomagači“ - kontinuirana suradnja putem sastanaka ravnatelja i stručnog tima - suradnja pri prikupljanju i analizi podataka rada ustanove tijekom pedagoške godine - suradnja pri izradi Godišnjeg plana i Godišnjeg izvješća

timski rad

svibanj i lipanj 2017

(upisni rok)


lipanj i rujan


- dnevnik rada, osobna dokumentacija

- dosjei djece - napisani Individualizirani

odgojno obrazovni programi i evaluacija istih

- napisana mišljenja o djeci - Godišnje izvješće o radu

tima „Pomagači“ - zapisnici sastanaka stručnog

tima i ravnatelja - obrađeni obrasci (GU, MZO),

obrađene razvojne liste za svako dijete, skupinu, te ukupni rezultati po dobi

- Godišnje izvješće o radu ustanove

135


RAVNATELJICA

SURADNJA U ODNOSU NA DJECU S TEŠKOĆAMA - kontinuirana razmjena informacija o radu s djecom s teškoćama, praćenje, dokumentiranje i analiza pedagoškog procesa, suradnja i zajedničko djelovanje s ciljem pronalaska optimalnih rješenja i podrške za uključivanje djece s teškoćama u redovne skupine, suradnja u prilagodbi prostorno-materijalnih i organizacijskih uvjeta - suradnja i podrška pri organiziranju, praćenju i evaluaciji rada trećih odgojitelja - suradnja pri prikupljanju i analizi podataka rada ustanove tijekom pedagoške godine - kontinuirana suradnja putem sastanaka ravnatelja i stručnog tima - sudjelovanje u pisanju Godišnjeg plana i izvješća o radu

individualni i timski rad

dogovori

savjetovanje


lipanj i rujan

- dnevnik rada, osobna

dokumentacija

- Godišnje izvješće o radu tima „Pomagači“

- obrađeni obrasci (GU, MZO)

- zapisnici sastanaka

stručnog tima i ravnatelja

- Godišnje izvješće o radu ustanove


Cilj Jačanje osobnih kompetencija za rad i unapređenje cjelokupnog procesa uključivanja djece s TUR u zajednicu

DRUŠTVO

SURADNJA SA STRUČNIM INSTITUCIJAMA - Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet (studentska praksa) - Agencija za odgoj i obrazovanje (stručna usavršavanja) - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport (odjel za predškolski odgoj) - Ministarstvo znanosti i obrazovanja (odjel za rani i predškolski odgoj i obrazovanje) Osnovne škole (mišljenja o djeci za upis u školu) - Specijalizirane i zdravstvene ustanove (Centar za rehabilitaciju, SUVAG, Jedinstveno tijelo vještačenja) - Sekcija predškolskih edukacijskih rehabilitatora grada Zagreba

mentorski

rad stručno

usavršavanje

timski rad

pismena korespodencija

po pozivu

travanj, svibanj

2017


veljača do lipanj

po potrebi


- izvješća studenata o odrađenoj praksi

- potvrde o stručnom usavršavanju

- izvješća i traženi podaci za GU i MZO

- napisana mišljenja u suradnji s članovima stručnog tima

- obrazac Stručno

usavršavanje djelatnika

137

Prilozi:

Večer matematike u Cvjetnom

Matematički znanstveni izazovi

Što je Večer matematike?

Večer matematike je skup interaktivnih radionica koje potiču izgradnju pozitivnog stava

prema matematici. Sudjelovanje u zabavnim aktivnostima otkriva često zaboravljenu -

zabavnu stranu matematike, stvara nove ideje o tome što matematika jest i čime se bavi te

dokazuje da matematičke probleme, i bez da smo svjesni vlastitog talenta, svakodnevno svi

uspješno rješavamo.

Koji je cilj Večeri matematike?

Popularizacija matematike te poticaj učenika za nastavak matematičkog obrazovanja.

Kako izgleda Večer matematike?

Večer matematičke nalik je sajmu. Sudionici obilaze „matematičke stanice“ i odabiru

aktivnosti u kojima će sudjelovati. Materijali s detaljnim uputama o aktivnostima dostupni su

na svakoj stanici, a „dežurni matematičar“ (profesor matematike) pomoći će pri njihovoj

provedbi.

Tko organizira Večer matematike?

Sva događanja organizira Hrvatsko matematičko društvo (HMD).

Predložile: Ivana Golik Homolak, odgojiteljica i Đurđica Prkut, Montessori odgojiteljica

Nastavne listiće za radne centre za djecu vrtićke dobi pripremit će HMD i bit će dostupni

svim odgajateljima koji žele sudjelovati. Naravno, odgajatelji će biti slobodni materijale

prilagođavati, nadopunjavati i osmišljavati vlastite aktivnosti.

Za dječje vrtiće se preporuča da djeca sudjeluju zajedno sa svojim roditeljima. Naime, pomoć

roditelja u pojašnjavanju obrazovnih zadataka pozitivno utječe na dječja postignuća. Večer

matematike potiče takvu interakciju te pomaže jednima i drugima da razumiju međusobne

potrebe i izazove.

godiŠnji plan i program rada vrtiĆa za pedagošku godinu ... za ped.god. 2017.2018.pdf · 5 1.1....

Documents