kurikulum djeČjeg vrtiĆa „en ten tini“ za pedagoŠku …

Dječji vrtić „En ten tini“

Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 8

Zagreb, 10 360 Sesvete

KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA

„EN TEN TINI“

ZA PEDAGOŠKU GODINU

2020./2021.

Sesvete, rujan 2020.

2

Na temelju članka 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i članka 42. Statuta Dječjeg

vrtića „En ten tini“, Upravno vijeće Dječjeg vrtića „En ten tini“ je na sjednici održanoj 29.09.

2020. godine, na prijedlog ravnateljice, donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića „En ten tini“ za

pedagošku godinu 2020./2021.

KLASA: 601-02/19-04/01

UR. BROJ: 251-607-04-19-1

Zagreb, Sesvete 29.09.2020.

3

SADRŽAJ

KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA .......................................................................................................... 1

1. OSOBNA KARTA VRTIĆA ................................................................................................................. 4

2. MISIJA I VIZIJA RADA VRTIĆA ....................................................................................................... 5

3. PROGRAMI ........................................................................................................................................... 7

3.1. PRIMARNI DESETOSATNI PROGRAM ..................................................................... 7

3.2. PROGRAM PREDŠKOLE DV „EN TEN TINI“ ......................................................... 17

3.3. POSEBNI PROGRAMI ................................................................................................... 20

3.3.1. CJELODNEVNI POSEBNI PROGRAM ....................................................................... 20

3. 3. 2. KRAĆI PROGRAMI..................................................................................................... 35

3.4. PROGRAMI KOJIMA OBOGAĆUJEMO PRIMARNI DESETSATNI PROGRAM 52

3.4.1. MEĐUNARODNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ .............. 52

3.4.2. IZVEDBENI PROGRAM „DJECA U PRIRODI“ GRAD MLADIH - GRANEŠINA

ZA DJECU U ŠESTOJ GODINI ŽIVOTA .............................................................................. 58

3.4.3. PROGRAM PATHS RASTEM ...................................................................................... 60

3.4.4. CAP PROGRAM (CHILD ASSAULT PREVENTION - PREVENCIJA

ZLOSTAVLJANJA DJECE) .................................................................................................... 62

3.4.5. PROGRAM RADIONICA S RODITELJIMA „RASTIMO ZAJEDNO“ ...................... 64

3.4.6. PROGRAM RADIONICA S RODITELJIMA „RASTIMO ZAJEDNO PLUS“ ........... 68

3.4.7. PREVENTIVNI PROGRAMI......................................................................................... 71

4. OSIGURANJE KVALITETE .............................................................................................................. 86

5. PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA VRTIĆA ........................................ 88

6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ............................................................................................. 90

4

1. OSOBNA KARTA VRTIĆA

Dječji vrtić „En ten tini“ je javna ustanova predškolskog i ranog odgoja i obrazovanja osnovana

2009. godine. Odgojno - obrazovni proces Dječjeg vrtića „En ten tini“ održava se u centralnom

objektu (Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 8) koji ima kapacitet 20 odgojnih skupina: 11 jasličkih

i 9 vrtićkih skupina, te u područnom objektu (Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 2) s kapacitetom

od 9 odgojnih skupina: 3 jasličke i 6 vrtićkih. Oba objekta suvremeno su arhitektonski dizajnirana

i opremljena. Matični objekt ima dvije polivalentne dvorane - jednu za djecu od 1.- 3. godine

starosti, a drugu za djecu od 3.-7. godine starosti; bazen, igralište, likovni atelje, istraživački atelje,

dva prostora za istraživanje svjetla i sjene, sportsku terasu, terasu za istraživanja i stvaranje, eko

terasu dok područni objekt ima dvoranu za motoričke aktivnosti, igralište, prostor za aktivnosti

stvaranja i izražavanja. U Dječji vrtić „En ten tini“ u pedagoškoj godini 2020./2021. upisano je 535

djece. Ukupan broj radnika je 120 što uključuje 63,5 odgojitelja, administrativno, tehničko i

pomoćno osoblje i stručno razvojnu službu (pedagoga, psihologa, logopeda, edukacijski

rehabilitator i višu medicinsku sestru te kineziologa).

Predškolski odgoj i obrazovanje čini prvu razinu u strukturi Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma.

Dječji vrtić „En ten tini“ provodi djelatnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u dva

ciklusa:

a) od navršene prve do navršene treće godine djetetova života (podrazumijeva uključenost djece

u mlađe, starije i mješovite jasličke skupine)

b) od navršene treće godine djetetova života do polaska u osnovnu školu (podrazumijeva

uključenost djece u mlađe, srednje, starije i mješovite vrtićke skupine)

U vrtiću se provode programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne

skrbi djece predškolske dobi koji su prilagođeni interesima, pravima, razvojnim potrebama djece,

te njihovim mogućnostima.

5

2. MISIJA I VIZIJA RADA VRTIĆA

Dječji vrtić „En ten tini“ u tekućoj pedagoškoj godini ustrojava i provodi odgojno obrazovni rad s

djecom predškolske dobi sukladno važećim propisima za predškolske ustanove. Vrtić kroz

planirane programe ostvaruje djelatnost njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, pravilne

prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim i aktualnim

potrebama djeteta, njegovim interesima i potencijalima. Istodobno se održava visoki standard

poštivanja prava djeteta i njegove obitelji kao i prava radnika Vrtića.

Nadalje, kroz timsko djelovanje želimo doći na što kvalitetniju razinu suradničkih odnosa. Želimo

postati organizacija koja uči, koja je u stalnom mijenjanju i istraživanju osobne prakse. Naša želja

da determiniramo i izgradimo osobnu kulturu, a kojom želimo postići autentičnost u pristupu

odgojno – obrazovnoj praksi ujedno je i poticaj da promišljamo o svim dimenzijama stvaranja

organizacije koja uči.

Naša vizija razvoja kurikuluma je temeljno se naslanjati na sve dimenzije zajedničkog oblikovanja

i prilagodbu službenoj programskoj koncepciji, koja je temelj našeg rasta i razvoja k zajednici koja

uči.

Cilj djelovanja u ovoj pedagoškoj godini je stvaranje optimalnih vremenskih uvjeta za življenje,

razvoj, odgoj i učenje djece rane i predškolske dobi i odraslih kroz fleksibilnu organizaciju rada

predškolske ustanove koja uvažava i poštuje aktualne potrebe, preferencije, potencijale i prava

djeteta.

Djelovanje će se odnositi na stvaranje uvjeta za kvalitetniju participaciju svakog pojedinca u smislu

stvaranja i provođenja fleksibilne organizacije rada.

Na temelju upisa djece i izraženog interesa roditelja u ovoj pedagoškoj godini planiramo

organizirati i provoditi sljedeće programe koji će obogaćivati primarni 10 – satni prihvat djece.

Posebni programi:

1. Cjelodnevni programi:

1.1. Program engleskog jezika (rano učenje stranog jezika – 1 odg.skupina)

1.2. Cjelodnevni programi Montessori koncepcije:

6

• za djecu od 1 do 3 godine života

• za djecu od 3 do 7 godine života

1.3. Program katoličkog odgoja djece rane i predškolske dobi

2. Kraći programi – izvan redovitog programa:

2.1. Plivanje – kraći program obuke neplivača

2.2. Kraći Športski program

2.3. Dječje folklorno stvaralaštvo i njegova scenska primjena

2.4. Rano učenje engleskog jezika

2.5. Rad s potencijalno nadarenom djecom

Pored navedenih programa u našem Vrtiću posebnu pozornost fokusirat ćemo na promišljanje,

obogaćivanje i provedbu sljedećih programa:

2.6. Program “Međunarodni program odgoja i obrazovanja za okoliš“ u suradnji s Udrugom

„Lijepa naša“

2.7. Program „Djeca u prirodi“ u Gradu mladih Granešina

2.8. Program „Paths – Rastem“ u suradnji s Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom

2.9. Program “Prevencija zlostavljanja djece“ u suradnji s Udrugom roditelja „Korak po korak“-

CAP program

2.10. „Rastimo zajedno“- UNICEF-ov program za rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo

2.11. "Rastimo zajedno plus" - UNICEF-ov program podrške roditeljima djece s teškoćama u

razvoju

3. Preventivni programi

3.1. „Preventivni program mjera unapređivanja sigurnosti i zaštite djece u dječjem vrtiću „En ten

tini“

3.2. ,, Izvedbeni program sigurnosti i zaštite djece rane i predškolske dobi u DV ,,En ten tini''

7

3. PROGRAMI

3.1. PRIMARNI DESETOSATNI PROGRAM

Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno - primjerenom kurikulumu

usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja, što znači: osigurati

pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajnu materijalnu sredinu koja doprinosi razvoju

dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu, poštivati zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s

čim stručni djelatnici planiraju svoj rad, omogućiti učenje kao interaktivan proces koji uključuje

djecu, odrasle, kao i čitavo društveno okruženje, poticati partnerske odnose s roditeljima kao

najviši oblik suradnje u ostvarivanju zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta, poticanja

tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati uključivanje i socijalizaciju

djece s teškoćama u razvoju u život i rad ustanove), kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba

podizanja stručne kompetencije za rad i stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za

primjenu suvremenih oblika rada s djecom predškolske dobi.

Specifičnost primarnog desetsatnog programa DV „En ten tini“ jest i provođenje integriranog

kurikuluma otvorenih vrata, čije je provođenje zamišljeno i omogućeno samom arhitekturom i

opremljenošću prostora pomičnim pregradnim stijenama. Koncepcija se temelji na poticanju

suvremenih procesa učenja djece, poticanju suradnje, timskog rada i kvalitete interakcije na svim

razinama te adekvatnog prostornog, materijalnog i vremenskog okruženja koje zadovoljava

potrebe i interese djece te potiče djecu na suradnju, igru i učenje. Koncepcija integriranog

kurikuluma otvorenih vrata predstavlja djetetovo prirodno okruženje za rast, razvoj i odgoj.

Otvorena vrata između skupina u kojima su ponuđeni različiti poticaji nastali su kao produkt

zajedničkog planiranja i omogućavaju slobodno kretanje djece i biranje prostora za igru te potiču

suradnički dijalog među svim sudionicima odgojno - obrazovnog procesa. Postizanje kvalitete

zajedničkog življenja djece i odgajatelja smatramo našom osnovnom zadaćom. Nastojimo to

ostvariti živeći integrirani kurikulum otvorenih vrata. To je termin koji govori o načinu rada koji

podrazumijeva višestruku mogućnost izbora za svako dijete i poštivanje interesa i potreba svakog

djeteta: organizacija prostornog, materijalnog i vremenskog konteksta u našem vrtiću, te naša

promišljanja o ulozi odraslih u odgojno - obrazovnom radu polaze upravo od ovih postavki.

8

CILJEVI PROGRAMA

Stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova

odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života te osiguravanje takvih uvjeta koji

jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci kroz:

• zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta

• stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje) zainteresiran,

nedirektivni stav odgojitelja

• usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom okruženju

NAMJENA PROGRAMA

Primarni desetsatni program provodi se za djecu od jedne godine do polaska u osnovnu školu.

Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta u tzv. jasličke skupine (djeca od 1. do 3. godine)

i vrtićke skupne (djeca od 3. do 7. godine).

NOSITELJI

U realizaciju odgojno - obrazovnog dijela programa uključeno je 40 odgojitelja u centralnom i 18

odgojitelja u područnom objektu te 5 dodatnih odgojitelja.

NAČIN REALIZACIJE

Primarni program Vrtića provodi se u vremenu od (5:30) 6 – 17,30 sati. Provođenje aktivnosti u

vrtiću vremenski je usklađeno s zadovoljavanjem osnovnih dječjih potreba za jelom i popodnevnim

odmorom te je u službi djeteta, njegovih potreba i preferencija. Glavni sudionici provođenja

programa su dijete, odgojitelj i roditelj te u odnosu na njihove potrebe planiramo realizaciju

programa, inovacije i promjene u provođenju programa.

Provođenje redovitog programa realizira se kroz:

• individualizirani pristup

• rad s djecom u manjim grupama

• rad s cijelom skupnom jedinicom

• situacijski rad s djecom

9

• različite oblike suradnje s roditeljima (roditeljski sastanci, individualne konzultacije,

radionice, priredbe i različita događanja)

• različite oblike rada s odgajateljima (stručna usavršavanja, rad u timu, radni sastanci)

• suradnju s užom i širom lokalnom zajednicom

VREMENIK

Vrijeme (h):

Aktivnost:

5:30 / 06: 00- 06:30

Ranojutarnje okupljanje: prostor mlađe skupine

06:45-07:00

Zajutrak

07:00-08:00

Aktivnosti okupljanja, individualne aktivnosti odgojitelja s

djecom u sobama dnevnog boravka

07:00-08:30

Doručak (sve dobne skupine)

09:30-10:30

Voćna užina (sve dobne skupine)

09:00 – 10:00 10:30 / 11:45

Provedba različitih aktivnosti

11:00 - 12:00

Ručak (intervali od 15 minuta); prema dobnim skupinama -

od najmlađih ka najstarijima)

12:00-14:00

Popodnevni odmor

12:00-14:00

Mirne aktivnosti u vrtićkim skupinama, za djecu koja

nemaju potrebu za popodnevnim odmorom

10

14:00-15:30

Popodnevna užina (sve dobne skupine)

15:30 / 16:00 – 17:30

Poslijepodnevno okupljanje (odlazak djece kući)

NAČIN VREDNOVANJA

• dokumentacija koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno - obrazovnog rada i uspješnost

svakog djeteta (pisani zapisi o događanjima, video i foto zapisi, izričaji i uratci djeteta i sl.).

• instrumentariji za procjenu različitih segmenata odgojno - obrazovnog rada: protokoli za

samoprocjenu postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog

kurikuluma, protokoli za procjenu postupaka odgojitelja u aktivnostima djece

• skale za procjenu dobrobiti i aktiviteta djeteta - protokol za procjenu cjelovitog razvoja

djeteta

• upitnici za roditelje – procjena kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili

odgojne skupine; procjena kvalitete programa, procjena zadovoljstva programom / vrtićem

• Zajedničke analize kvalitete različitih segmenata odgojno - obrazovnog rada odgajatelja i

stručno razvojne službe

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

Kontinuirano nastojanje stručno razvojne službe dječjeg vrtića jest uključivanje što većeg broja

djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju, pri čemu se posebna pažnja posvećuje kvaliteti

samog procesu inkluzije/integracije. Sama priprema konteksta za navedene procese započinje

mnogo prije nego li se dijete uključi u proces, a s daljnjih tijekom procesa još se intenzivnije

nastavlja. Integracijom i inkluzijom djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju djeci bez

teškoća omogućava se rast u okolini u kojoj je različitost norma, a ne iznimka. Elementi

uključivanja, koji se mogu koristiti kako bi prepoznali visoko kvalitetni program i usluge za rano

11

djetinjstvo, su pristup širokom spektru prilika za učenje, sudjelovanje i potpora.

Inkluzija/integracija daje djeci priliku da razvijaju socijalne i komunikacijske vještine,

osamostaljuju se, nauče prihvaćati sebe i svoje posebnosti. Ostala djeca uključena u program uče

nove socijalne vještine interakcije s djecom različitih sposobnosti, čime postaju osjetljivija prema

potrebama drugih općenito, bolje razumiju različitosti i prema njima postanu tolerantnija.

Ovogodišnja zadaća u tom smislu jest sustavno, kroz odgojno - obrazovne sadržaje i opću

informiranost, djelovati na formiranje svijesti i izgradnju pozitivnih stavova i prihvaćanja djece s

teškoćama u razvoju i posebnih potreba, kako bi se zadovoljila prava i mogućnosti svakog djeteta.

Misija odgojnih radnika i članova stručnog tima je omogućiti svoj djeci, a naročito djetetu s

teškoćama u razvoju, kroz svakodnevne situacije i planirane situacije, učenje i razvoj osobnih

kompetencija.

Za djecu s određenim posebnim potrebama organizira se individualizirani rad u skupini i/ili

individualni rad sa stručnjacima, ili ih se upućuje u specijalizirane ustanove u cilju postizanja

njihova optimalnog razvoja. Djeca s posebnim potrebama također su kao i drugi polaznici

vrtića uključeni u cjelodnevne i kraće posebne programe.

OPĆI CILJ

Omogućiti i osigurati uvjete za kvalitetno uključivanje djeteta s teškoćama u razvoju/ posebnim

potrebama i njihovih roditelja u sve aspekte odgojno – obrazovnog rada.

Ciljevi rada s djecom s

posebnim potrebama

Strategije

Nositelji

Poticati cjelovit razvoj

djetetove osobnosti,

očuvanjem stečenih

sposobnosti i

sprečavanjem nastanka

novih poteškoća

Izrada programa opservacije za djecu s teškoćama u

razvoju

Praćenje tijeka opservacije, prikupljanje i

obrada podataka o djetetu na opservaciji

Praćenje tijeka prilagodbe djece na vrtić

Logoped,

rehabilitator, pedagog,

psiholog, zdravstveni

voditelj, odgojitelji

12

pravodobnim

rehabilitacijskim radom i

praćenjem razvoja djece.

Promicanje inkluzije

djece s privremenim i

stalnim posebnim

potrebama i teškoćama u

razvoju, osiguravanje

njihovih prava na

prihvaćanje,

razumijevanje.

Stvaranje pozitivnog

ozračja i uvažavanje

različitosti dobro

osmišljenim radom u

skupini, s odgojiteljima i

roditeljima.

Prikupljanje podataka u svrhu izrade

anamneze

Odabiranje instrumentarija za identifikaciju

po odgojnim skupinama

Izrada individualiziranog programa rada za

djecu s posebnim potrebama i teškoćama u

razvoju

Prisustvovanje odgojnom procesu s ciljem

utvrđivanja indikacija s pojedinim djetetom

Poduzimanje odgovarajućih mjera u radu s

djecom s teškoćama u razvoju

Utvrđivanje psihofizičkog statusa djeteta i

izrada nalaza i mišljenja (posebno djeca s

faktorom

rizika, djeca s teškoćama i posebnim

potrebama)

Upućivanje djeteta na dodatnu dijagnostičku

obradu u specijalizirane ustanove

Izrada individualnog programa rada za dijete

s teškoćama u razvoju

Vođenje dosjea o djeci (individualizirani

odgojno- obrazovni plan, procjena i bilježenje

razvojnog potencijala)

Otkrivanje i praćenje djece s posebnim

potrebama i teškoćama u razvoju

Neposredan rad s djecom s teškoćama i

posebnim potrebama u razvoju - sistematsko

praćenje razvoja djeteta s teškoćom ili

posebnom potrebom i utvrđivanje statusa

pojedinog područja razvoja

Izrada mišljenja o psihofizičkom statusu

djeteta

13

Priprema odgojitelja i

dodatnih odgojitelja za

kvalitetan prihvat sve

djece.

Senzibilizacija odgojitelja

na djecu s posebnim

potrebama.

Senzibilizacija i edukacija

odgojitelja za

prepoznavanje i

zadovoljavanje potreba

djeteta s teškoćom u

razvoju te poticanje

njegova cjelovitog

razvoja

Informiranje odgojitelja o karakteristikama

novoupisanog djeteta

Dogovor o izboru odgovarajućih postupaka u

procesu prilagodbe djeteta na vrtić

Pomoć u prepoznavanju i zadovoljavanju

posebnih potreba djeteta

Pomoć pri dokumentiranju procesa

Planiranje i refleksije, individualne

konzultacije i savjetovanje, praćenje u

skupinama

Upoznavanje s psihofizičkim osobinama i

potrebama djeteta s teškoćama u razvoju

Upoznavanje s posebnim oblicima rada,

metodama rada i specifičnim pomagalima (po

potrebi)

Pomoć u procesu zadovoljavanja posebnih

potreba djeteta s teškoćom

Sudjelovanje u konkretizaciji razvojnih

zadataka za pojedino dijete s teškoćom i

posebnim potrebama

Dogovori o suradnji s roditeljima djece s

posebnim potrebama

Razmjena informacija o razvojnim

osobitostima tijekom valorizacije odgojno-

obrazovnog rada

Izrada sistema evidencije i vođenja

dokumentacije o praćenju razvoja djece s

TUR-om

Individualni stručni dogovori i konzultacije

Stručno usavršavanje djelatnika (radionice)

Sudjelovanje u provođenju internih oblika

stručnog usavršavanja.

Logoped,




14

Suradnja s roditeljima:

Zajedničko djelovanje na

zadovoljavanju posebnih

potreba u procesu

inkluzije

Provođenje razgovora i intervjua radi

prikupljanja podataka o razvojnim

osobitostima djeteta

Podrška roditeljima tijekom prilagodbe djece

s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama

razvojnih potreba djeteta

Sudjelovanje roditelja u izradi

individualiziranog programa za dijete

Sudjelovanje i upućivanje roditelja na stručnu

literaturu

Upućivanje na dodatne specijalističke

preglede, dijagnostike i tretmane u

specijalizirane ustanove

Kontinuirana suradnja i obostrano

Informiranje o teškoćama i postignućima

djeteta

Sudjelovanje na plenarnim roditeljskim

sastancima za nove roditelje

Logoped,




15

Suradnja s društvenom

sredinom: kvalitetniji

prijenos informacija

relevantnih za

integracijski proces

djece s privremenim i

stalnim posebnim

potrebama u vrtićke

skupine

Suradnja sa Centrom za socijalnu skrb s ciljem

uključivanja djeteta u kategorizaciju prema vrsti

teškoće

Suradnja sa zdravstvenim ustanovama u svrhu

dijagnostike i tretmana djeteta

Suradnja sa stručnjacima raznih profila iz

područja

Suradnja sa stručnjacima raznih profila iz

područja rehabilitacijskih znanosti

Suradnja sa Edukacijsko-rehabilitacijskim

fakultetom sa svrhom stručnog usavršavanja

Sudjelovanje i prisustvovanje stručnim

predavanjima, seminarima, aktivima i sekcijama

Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje, te

Ministarstvom znanosti, obrazovanje i sporta,

Gradskim uredom

Suradnja sa stručnim suradnicima drugih vrtića,

stručnjacima drugih profila, školom i kulturnim

i sportsko rekreativnim ustanovama

Logoped,

rehabilitator,

pedagog,

psiholog,

zdravstveni voditelj,

Usklađeno djelovanje

stručnog tima s ciljem

zadovoljavanja potreba

djece s posebnim potrebama

.

Zajednički rad na

Programima, projektima i

Suradnja u osiguravanju uvjeta za optimalno

provođenje njege, odgoja i zaštite djece s

posebnim potrebama i TUR-u

Sudjelovanje u stručnom usavršavanju odgoj

djelatnika (individualno i grupno)

Stručno usavršavanje članova stručnog tima

Logoped,

rehabilitator,

pedagog,

psiholog,

zdravstveni voditelj

16

uvođenju dodatnog

odgojitelja za djecu s

TUR-u

Zajednička priprema i

potpora u izradi

individualiziranih

programa. Zajedničko

pisanje mišljenja za

djecu s posebnim

potrebama.

Praćenje i proučavanje stručne literature

Educiranje i usavršavanje za primjenu i izbor

odgovarajućih metoda tehnika za praćenje djece

s TUR

NAČIN VREDNOVANJA

Procjena dobivena praćenjem rada u skupinama

Zapažanje odgajatelja o dječjim reakcijama, mišljenju

Dokumentacija odgojitelja i stručnih suradnika

Povratne informacije roditelja

Ispitivanje spremnosti za školu

Praćenje djetetova psihofizičkog razvoja

Razvojne i druge liste praćenja

Inicijalno stanje u skupinama procjenama, anketama

Povratne informacije odgojitelja, uvid u odgojno obrazovni rad

Uvid u dokumentiranje odgojitelja

Dobivanje povratnih informacija i prijedloga roditelja anketiranjem i individualnim

razgovorima

Procjena i anketiranje tijekom rada, izvješća

17

3.2. PROGRAM PREDŠKOLE DV „EN TEN TINI“

Program predškole je obavezni program odgojno-obrazovnoga rada za svu djecu u godini prije

polaska u školu, a za djecu s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska u školu. Program

predškole za djecu uključenu u redovni program odvija se svakodnevno u okviru odgojno –

obrazovnog rada. Za djecu koja nisu uključena u redoviti 10-satni program, program predškole

za njih se organizirao u koordinaciji s drugim vrtićima u lokalnoj zajednici. Program predškole

počiva po načelu poticanja cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece. Odgojno-obrazovni proces

ostvaruje se kroz individualizirani pristup svakom djetetu te se učenju pristupa kao

nestandardiziranom procesu koji se događa u svrhovitome kontekstu. Stoga je naglasak stavljen

na stvaranje primjerenog konteksta za spontano bogaćenje rječnika, kvalitetnu komunikaciju,

razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina, za uočavanje odnosa među predmetima i

pojavama, poticanje istraživačkih interesa djece za matematičko-logičke i prirodoslovne

aktivnosti. Pri tome se polazi od samog interesa djeteta i potiče se samoinicirano učenje djece

kako bi se stvorili preduvjeti za upravljanje vlastitim procesom učenja. Djecu se potiče na

razvoj kritičkog mišljenja, kreativnog izražavanja u raznim umjetničkim područjima te

poštovanja vlastite kulturne i povijesne baštine. Posebna pozornost pridaje se razvoju socijalnih

kompetencija, odnosa s vršnjacima, suradničkog učenja, nenasilnog rješavanje sukoba, timskog

rada...

CILJEVI PROGRAMA

S obzirom na aktivnu, integriranu i istraživačku prirodu učenja djece te razvojne, integrirane,

humanističke i su konstruktivistički orijentirane značajke programa, cilj je stvoriti takve

kontekstualne uvjete za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih

iskustava djece u svrhu razvijanja i unaprjeđivanja tjelesnih, emocionalnih, socijalnih i spoznajnih

potencijala djeteta te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za nove oblike učenja.

NAMJENA PROGRAMA

Program predškole u okviru redovnog programa namijenjen je za djecu u godini pred polazak u

18

osnovnu školu, a za djecu s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska u školu. Ove pedagoške

godine to su djeca iz sljedećih odgojnih skupina: ,,Pčelice'', ,,Ribice'', ,,Žabice'', ,,Pužići'', ,,Mišići'',

,,Tigrići'', ,,Medvjedići'', ,,Vrapčići'', ,,Tintilinići'', ,,Jaglaci'' i ,,Potočnice''. Ove pedagoške godine bit

će formirane tri skupine predškole za djecu koja nisu obuhvaćena redovitim programom.

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa su odgojitelji starijih i mješovitih vrtićkih skupina koji rade u neposrednom

radu s djecom koji su u godini pred polazak u osnovnu školu: A. Topić, A. Kuljak, N. Trempetić,

D. Carić, J. Korbar, T. Švagelj, I.Babić, I. Lacković, S. Hajsek, M. Marojčić, Ž. Juranović, A.

Ćapin, A. Jurić, M. Kučko, M. Mesić Raja, N. Arambašić, M. Koledić, A. Bilal, S. Bezeredi

Komin, N. Čačić. Nositeljica programa za tri skupine predškole za djecu koja nisu obuhvaćena

redovitim programom bit će odgojiteljica Matea Spajić.

Odgojitelji će program održavati u suradnji s djelatnicima stručne službe vrtića: psihologinjom

Marinom Dropulić, logopedinjom Sanjom Andabaka, pedagoginjom Sanjom Mušan i

edukacijskom rehabilitatoricom Lidijom Gojević.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Organizacija programa predškole je fleksibilna i prilagođava se potrebama djece i roditelja. U

neposrednom radu s djecom kombinirat ćemo i primjenjivati različite metode i oblike rada,

bazirane na humanističko – razvojnoj koncepciji našega programa odgoja i obrazovanja

predškolske djece: verbalne metode, metode otkrivanja, metode istraživanja, problemske metode,

metode promatranja, metoda demonstracije, igra, metode pokazivanja kroz zajednički rad u

skupini, rad u manjim skupinama, rad u parovima, individualni rad. Rad ćemo organizirati tako da

se izmjenjuju dinamične i statične aktivnosti djeteta, vodeći brigu, prije svega, o zadovoljavanju

općih i posebnih potreba djeteta. U svrhu realizacije postavljenih ciljeva sadržaji i aktivnosti će se

provoditi tako da se ono što se uči prilagođava djetetovim interesima, da se uvode raznolikosti i

inovacije u igru, učenje i rad, da dijete aktivno sudjeluje u programu i dolazi do brze povratne

informacije, da se kod djeteta njeguje njegova prirodna radoznalost i da se sadržaji i aktivnosti

povezuju sa stvarnim životom.

Program će se provoditi od 1. listopada 2020. do 31. svibnja 2021. Program predškole odvijat će

se u popodnevnom terminu u tri skupine.

19

NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA

Za osiguranje kvalitete potrebno je sustavno i kontinuirano evaluirati ishode i proces provođenja

programa predškole. Stoga će se tijekom provedbe programa koristiti uobičajeni oblici

dokumentiranja i vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska i video dokumentacija, izjave

djece, dječji uratci...), samorefleksije i kritičke refleksije voditelja programa kako bi se osigurao

kontinuitet vrednovanja tijekom provedbe programa.

Osim toga, koristit će se skale, upitnici i protokoli kao što su: protokol za samoprocjenu postupaka

odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog kurikuluma, protokoli za procjenu

postupaka odgojitelja u aktivnostima djece, skale i protokoli za procjenu dobrobiti i aktiviteta

djeteta. Psihologijski instrumenti i tehnike koristit će se za evaluaciju ishoda, odnosno

učinkovitosti programa u užem smislu- u odnosu na postavljene ciljeve za skupinu djece i za svako

dijete ponaosob (npr. sociometrijsko ispitivanje za utvrđivanje socijalnog statusa djece u odgojnoj

skupini, skale procjene općeg psihomotornog razvoja djeteta, Test spremnosti za školu, Upitnik

fonološke svjesnosti i ostali testovi i upitnici u skladu s razvojnim ciljevima pojedinog djeteta).

Koristit ćemo i upitnike za roditelje za procjenu kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima

djece ili odgojne skupine, za procjenu kvalitete Programa i ostalo – prema potrebama i razvojnom

tijeku programa.

20

3.3. POSEBNI PROGRAMI

3.3.1. CJELODNEVNI POSEBNI PROGRAM

3.3.1.1. POSEBAN 10 – SATNI PROGRAM ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA U

DJEČJEM VRTIĆU S ENGLESKIM JEZIKOM

U današnjem suvremenom društvu smatra se uobičajenim poznavanje stranog jezika pa se tako

javlja i potreba za ranim učenjem stranih jezika. Ovladavanjem komunikacijom na materinskom

jeziku i njenoj osnovi dijete već u ranoj predškolskoj dobi ima povoljne uvjete za usvajanje stranog

jezika.

Razvijanjem senzibiliteta za strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebno na jezično

- govorne sposobnosti i percepciju. Uz to, učenje stranog jezika u predškolskoj dobi može biti

dodatno sredstvo stimuliranja kore velikog mozga, odnosno promišljenog obogaćivanja djeteta.

Većina istraživanja pokazala je da je najbolji period za učenje stranog jezika od djetetove navršene

treće godine života i da djeca koja tada počnu učiti strani jezik iskoriste najpovoljnije razdoblje za

usvajanje izgovora, bolje razumiju svoj vlastiti jezik (jer postaju svjesna postojanja jezika kao

fenomena) te da je etnocentrizam mnogo manje prisutan (jer poznaju kulturu i običaje drugog

naroda i na taj način shvaćaju da biti drugačiji ne znači biti lošiji).

Program ranog učenja engleskog jezika je namijenjen djeci koja vladaju bazom materinskog jezika

pa se u poticajnim i bogatim kontekstualnim uvjetima očekuje interes i pozitivan stav prema

stranom jeziku. U tom smislu, rano usvajanje stranih jezika u predškolskoj dobi treba biti u funkciji

razvoja osjećaja sigurnosti, samopouzdanja, spontanosti i spremnosti za učenje drugih stranih

jezika.

CILJEVI PROGRAMA

• Razvijanje radoznalosti i senzibiliziranje djeteta za engleski jezik te upoznavanje i

približavanje engleske kulture i običaja

• Poticanje sposobnosti slušanja stranog fonološkog sustava - razvijanje slušne osjetljivosti,

stvaranje navike slušanja i razumijevanja drugog jezika te sposobnosti oponašanje

zvukova i tonova glasa

• Poticati na usvajanje osnovnog jezičnog rječnika, jezične strukture i jezične funkcije

putem komunikacijskih sadržaja primjerenih dječjem uzrastu

21

• Njegovanje kod djeteta ispravnog izgovora, ritma i intonacije

• Kroz svakodnevne životne situacije: poticanje djece da se koriste i izražavaju engleskim

jezikom, spontano, jednostavnim rečenicama i frazama

• Razvijanje kognitivnih sposobnosti logičnog i brzog zaključivanja te mogućnosti

vizualnog i situacijskog pamćenja riječi, rečenica i fraza na engleskom jeziku

• Ostvarivanje i razvijanje bliskosti, osjetljivost jednih za druge, empatije, altruizma,

sposobnosti na suživot, pozitivne emocionalne klime, slobodne komunikacije, aktivno

sudjelovanje svakog djeteta u različitim aktivnostima te situacijsko učenje.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci od 3,5 – 7 godina života, a provodit će se u jednoj odgojnoj skupini u

koju je upisano 20 djece.

NOSITELJI PROGRAMA

Skupina

Nositelji (odgojitelji)

MEDVJEDIĆI

A. Ćapin, Ž. Juranović


Usvajanje stranog jezika integrirano je u odgojno - obrazovni proces uz uvažavanje razvojnih i

aktualnih potreba djeteta i područjima njegova tjelesnog razvoja i očuvanja zdravlja, emocionalnog

i socijalnog razvoja i komunikacije.

Oblici rada pri usvajanju stranog jezika:

• grupne aktivnosti

• manje grupe

• individualno

• situacijski

22

U svakodnevnim aktivnostima dijete situacijski usvaja strani jezik kroz komunikaciju i uporabu

fraza na hrvatskom i engleskom jeziku.

Metodološki načini ranog učenje engleskog jezika:

• vježba u tri stupnja; slušanje, pokazivanje, imenovanje

• slušanje, promatranje, ponavljanje imitiranje, objašnjavanje, razgovor, pripovijedanje uz

pomoć audio - vizualnih sredstava, ispravljanje

• situacijski pristup / metoda učenja stranog jezika

VREMENIK

Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 02.09.2019. do 30.06.2020. godine.

Program je cjelodnevni i to u trajanju od 7 – 10 sati dnevno, u prostoru odgojnih skupina, ateljeima

(istraživalački, likovni), i u vremenu između 7 i 17 sati.

NAČIN VREDNOVANJA

• dokumentacija koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno - obrazovnog rada i

uspješnost svakog djeteta ponaosob (pisani zapisi o događanjima, video i foto zapisi,

izričaji i uratci djeteta i sl.)

• instrumentariji za procjenu različitih segmenata odgojno obrazovnog rada - protokoli za

samoprocjenu postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog

kurikuluma, protokoli za procjenu postupaka odgojitelja u aktivnostima djece

• indikatori razine usvojenosti engleskog jezika (motiviranost za učenje, izgovor, bogatstvo

rječnika, razumijevanje riječi i izraza, kvaliteta izgovora, kvaliteta komunikacije na

engleskom jeziku),

• skale za procjenu dobrobiti i aktiviteta djeteta - protokol za procjenu cjelovitog razvoja

djeteta

23

• upitnici za roditelje – procjena kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili

odgojne skupine; procjena kvalitete programa

• vrednovanje i interpretacija rezultata

3.3.1.2. CJELODNEVNI PROGRAM MONTESSORI KONCEPCIJE ZA DJECU OD 1 DO

3 GODINE ŽIVOTA I OD 3 DO 7 GODINA ŽIVOTA

Polazeći od značaja obitelji, a samim time i obiteljskog odgoja, uvažavajući prava i slobodu

roditelja na izbor vrste, sadržaja i oblika programa za dijete i njihovo djelotvorno sudjelovanje u

24

njima, izradili smo Montessori program, koji je već afirmiran kao humana tradicija u nas i u svijetu,

te postao potreba velikog broja djece i roditelja.

Pridržavajući se cjelovite koncepcije Montessori programa, želimo poticati cjeloviti razvoj djeteta

u ostvarivanju njegova cilja, prenošenjem primjerenih znanja, vještina i navika, omogućavanjem

djetetu razvijanja individualnih snaga i sposobnosti u skladu s njegovim interesom.

Utemeljenost programa nalazimo u svim zakonskim i programskim dokumentima predškolskog

odgoja, u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (“Narodne novine”, br. 10/97), Zakonu o

izmjenama i dopuni zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (“Narodne novine”, br.

107/07,94/13), Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik

Ministarstva prosvjete i kulture RH 7-8/1991) i Državni pedagoški standard predškolskog odgoja

i naobrazbe (“Narodne novine”, br. 63/08).

Ovim programom želimo da dijete stekne iskustva kao temelje budućeg razvoja: usklađenost

pokreta - spretnost, koncentraciju, sposobnost slobodnog izbora, volju, ustrajnost u radu, red i

unutrašnju motivaciju, govorne sposobnosti, intelektualne sposobnosti, pozitivne osobine ličnosti,

volje i karaktera.

CILJEVI PROGRAMA

Osnovni cilj Montessori pedagogije je osposobiti dijete da bude samostalna, samosvjesna, socijalno

kompetentna i kreativna osoba jer se samo takva osoba može razviti u korisnoga i vrijednoga člana

svoje sredine i društva u cijelosti.

Montessori pedagogija razvija kod djeteta samostalnost, moralne osobine ličnosti, estetski ukus

za uočavanje, doživljavanje i ostvarivanje lijepog u životu, okolini i prirodi, razvija sigurnost i

samopouzdanje, pozitivnu sliku o sebi, odgovornost prema sebi i drugima, poštivanje ljudskih

prava, tako da svako dijete može zadovoljiti svoje opće i posebne potrebe, ne ometajući druge,

potiče cjeloviti razvoj djeteta (tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-emocionalni i razvoj ličnosti,

spoznajni razvoj, govor, komunikaciju, izražavanje i stvaralaštvo), poštuje djetetovu osobnost, a

osobito individualnu snagu i sposobnost. lntegracijom djece s posebnim potrebama i s teškoćama

u razvoju, pažljivom opservacijom i praćenjem njihovih potreba maksimalno potiče cjeloviti

razvoj njihove osobnosti.

25

NAMJENA PROGRAMA

• Neposredni korisnici programa su djeca od 1-3 godine života i od 3-7godina života

• Posredni korisnici su roditelji te ostali djelatnici vrtića

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa za djecu od 1-3 godine života ove pedagoške godine su 2 odgojiteljice:

• Martina Kuprešak, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja

Montessori pedagogije za djecu rane dobi (0-3) u sklopu Stručno-razvojnog centra Montessori

DV Srčeko u Zagrebu

• Koraljka Kovačić Klemen, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz

područja Montessori pedagogije za djecu rane dobi (0-3) u sklopu Stručno-razvojnog centra

Montessori DV Srčeko u Zagrebu

Nositelji programa za djecu od 3-7 godina života ove pedagoške godine su:

Odgojitelji :

• Ana Kuljak, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja Montessori

pedagogije za djecu rane dobi (0-3) i za djecu od 3.-7. godine života u sklopu Stručno-

razvojnog centra Montessori DV Srčeko u Zagrebu

• Ana Topić, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja

Montessori pedagogije za djecu rane dobi (0-3) i za djecu od 3.-7. godine života u sklopu

Stručno-razvojnog centra Montessori DV Srčeko u Zagrebu.


Montessori program provoditi ćemo s 14 djece u jednoj mješovitoj skupini u dobi od 1-3 godine

života i u jednoj mješovitoj vrtićkoj skupini sa 20 djece uz uključivanje djece s posebnim

potrebama i teškoćama u razvoju, prema osobnom interesu djece i roditelja, a u skladu s

individualnim potrebama i interesom djeteta.

26

Prostor

Montessori određuje vrlo stroge norme ponašanja u strukturiranju i oblikovanju materijalne sredine

i ponašanje odraslih.

U uređenoj okolini, ključnu ulogu za nesmetani razvoj djeteta imaju: igračke, sredstva, pomagala

i ostali pribor koji je potrebno strukturirati i objediniti za poticanje cjelovitog razvoja djeteta.

Pravilnim korištenjem tih pribora dijete pamti, produbljuje i usavršava svoja znanja za budući

život.

Pribor mora biti postavljen tako da vodi dijete od jedne lakše do sve težih vježbi, od konkretnog ka

apstraktnom, od jedne lakše prema zahtjevnoj razini. Da bi se osigurala sloboda izbora i vremenska

neograničenost korištenja pribora, sve mora biti postavljeno na dohvat ruku djetetu u uređenoj

okolini i to tako da ga potiče na korištenje, istraživanje i kombiniranje.

Sav pribor izrađen je prema strogim pravilima, tako da potiče cjelokupni razvoj djeteta.

Pripremljena okolina utječe i na socijalne odnose, mora odgovarati određenoj kulturi i običajima i

unositi osjećaj ljepote i sklada. U tako uređenoj okolini odgojitelj ima uvjete za individualni rad,

rad u manjim grupicama.

U pripremanju okoline potrebno je poštivati slijedeće zahtjeve:

• Ljepota i atmosfera - prostor mora biti čist i uredan, ispunjen umjetničkim slikama, biljkama i

životinjama (ribice, ptice, hrčak) koje djeca njeguju

• Prostor, namještaj i veličina - prostor mora biti uredan i ugodan za boravak, ne prevelik, s

dovoljno mjesta za kretanje, zidovi svjetlo obojeni s puno prirodnog svjetla, pod drven,

namještaj prilagođen visini djeteta (stolovi i stolice) svijetlih boja, police niske, pregledne i

otvorene, kako bi djeca sve mogla koristiti bez pomoći odraslih.

• Mješovite dobne skupine - potiču socijalni razvoj, djeca si međusobno pomažu (stariji mlađoj,

mlađa uče promatrajući stariju, a starija uče podučavajući mlađu)

• Red - svaki predmet u sobi ima svoje mjesto, odgojitelj je uzor djetetu i podučava ga kako treba

održati red

Namještaj i oprema trebaju biti primjereni dobi djece, a osobito stolice i stolovi. U prostoru je

potrebno postaviti biljke, o kojima brinu i djeca, a po mogućnosti i kućni ljubimci o kojima djeca

brinu.

27

Pribor

Pribor je strogo složen i mora se održavati njegova urednost.

U Montessori prostoru nalazi se uvijek samo jedan primjerak pribora za vježbanje, pa se dijete,

koje želi upravo taj isti materijal suočava s rješavanjem problema. Tako razvija svoju toleranciju,

strpljivost, jača volju, čekajući i odlažući želju za rad s tim materijalom.

Montessori prostor uključuje i biološki pojam razdoblja posebne osjetljivosti koja tijekom razvoja

periodično nadolaze:

• Razdoblje posebne osjetljivosti za govor

• Razdoblje posebne osjetljivosti za red

• Razdoblje posebne osjetljivosti za uočavanje manjih dijelova cjeline

• Razdoblje posebne osjetljivosti za poboljšanje osjetilnih sposobnosti

• Razdoblje posebne osjetljivosti za spretnost u kretanju

• Razdoblje posebne osjetljivosti za društveno ponašanje

Pribor koji Montessori priprema za djecu ima važnu ulogu, a strukturiran je tako da zadovoljava

pet osnovnih zahtjeva:

1. ako dijete naiđe na teškoće u rukovanju priborom ili napravi pogrešku, treba je svesti na

jednu njegovu osobinu. Na taj način se problem brzo sagledava i rješava, a pojam o toj

osobini lakše oblikuje, (npr. ako slažu kockice u boji traže samo jednu osobinu, npr.

veličinu, ali ne boju i oblik).

2. pribor svojim izgledom i načinom korištenja treba slijediti jednu progresiju - od

jednostavnog ka složenom.

3. pribor treba indirektno pripremati dijete za učenje koje mu predstoji, (npr. izbočine na

priboru ga pripremaju za motoričku radnju potrebnu za pisanje).

4. pribor koji se daje djetetu treba u početku imati konkretan izraz neke ideje, a zatim se koristi

predstavljen na sve apstraktniji način.

5. pribor koji se daje djetetu treba biti ,,autokorektivan", što znači da kontrola grešaka leži u

njemu samom, a ne da bude jedan od poslova odgojitelja. Pribor je podešen tako da

28

omogućava djetetu da otkrije svoje pogreške i ispravlja ih ukoliko je dostiglo potreban

stupanj razvoja.

Maria Montessori je svoj didaktički pribor razvrstala u pet skupina, prema različitim područjima:

1. pribor s kojim se provode vježbe za praktičan život

2. osjetilni pribor

3. pribor za matematiku

4. pribor za jezik

5. pribor za svemirski odgoj

Korištenje ovih pribora višestruko je korisno za dijete: preko manualnog rada, ponavljanja i

osjetilnog iskustva djeluje na njegov duhovni razvoj. Tijekom aktivnosti, kontrolom pogrešaka,

dijete može samo sebe kontrolirati, pa prema Montessori predstavlja “ključ koji otvara vrata u

svijet”.

Odgojno-obrazovni rad

Montessori program odgojno-obrazovnog rada usmjeren je na individualne sposobnosti i interes

djeteta, ali i na uređenu okolinu, a osobito na pribor.

Montessori odgojno obrazovni rad organizira se kroz pet vrsta vježbi:

• vježbe praktičnog života

• vježbe za poticanje razvoja i oplemenjivanje osjetila

• vježbe govora

• vježbe matematike

• vježbe kozmičkog odgoja

Svako odgojno-obrazovno područje ima definirane ciljeve i zadaće, tako se ciljanim radom u dobro

pripremljenoj okolini potiče cjeloviti razvoj djeteta uvažavajući njegove razvojne potrebe i

mogućnosti. To podrazumijeva poticanje tjelesnog i psihomotornog razvoja djeteta,

socioemocionalnog i razvoja ličnosti, spoznajnog razvoja, govora, komunikacije, izražavanja i

29

stvaralaštva. Najvažniji razvojni aspekt je njegovanje onoga što dijete nosi u sebi, njegovih

unutarnjih potencijala koji će se razvijati samo u povoljnim uvjetima.

U pripremljenoj okolini pribor je izložen tako da je pripremljen za izvođenje određenih vježbi, koje

se provode temeljnim pedagoškim principima pa je prema tome određen i slijed aktivnosti:

• Od lakšeg ka težem

• Od jednostavnog ka složenom

• Od konkretnog ka apstraktnom

• Od cjelovitog ka pojedinačnom

NAČIN VREDNOVANJA

Vrednovanje ovog programa evidentirati će se u obrascima koji su propisani Zakonom o

predškolskom odgoju i naobrazbi i Pravilnikom o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije

i evidencije o djeci u dječjem vrtiću (NN83/01).

Odgojitelji-provoditelji programa ostvarivat će procjenu Montessori programa u kontekstu odgojne

skupine koristeći različitu dokumentaciju koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno-

obrazovnog rada i razvoj svakog djeteta ponaosob (pisani zapisi, foto i video zapisi, uradci djece i

sl.)

Prema načelima Nacionalnog kurikuluma provodit će se unutarnje i vanjsko vrednovanje. Vanjsko

vrednovanje provodit će se u suradnji s nadležnim institucijama, a procesom samovrednovanja

uvažiti će se područja kvalitete identificirana od strane Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje

obrazovanja u Projektu samovrednovanja u koji je vrtić uključen (prostorno-materijalni i tehnički

uvjeti rada, zdravstveno-higijenski uvjeti rada i sigurnost, suradnja s užom i širom društvenom

zajednicom, proces praćenja i vrednovanja itd.).

Vrednovanje programa provodit će i pedagoški savjetnici i nadzornici Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta, savjetnici za predškolski odgoj Agencije za odgoj i obrazovanje te stručne

osobe s licencom za nadzor Montessori programa- Sandra Pokos.

30

3.3.1.3. PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA DJECE RANE I

PREDŠKOLSKE DOBI

Kulturu katoličkog vrtića čini okruženje i ozračje koje ima svoj, autentičan Evanđelju, sustav

vrijednosti, ima sudionike sa svojim ulogama, kvalitetne i iskrene odnose, obveze, prava i

odgovornosti. Kultura vrtića je čvrst temelj za odgojno-obrazovnu praksu te pritom predstavlja

prioritetno vrijednosno izvorište. Vrijednosni stavovi prožimaju se i kroz bitne odrednice

strukturiranog prostorno-materijalnog i socijalnog okruženja.

Programom katoličkog vjerskog odgoja djece rane i predškolske dobi želimo pomoći djetetu u

cjelovitom doživljaju svijeta. U religiozno-pedagoškoj praksi osobito su provjerene mogućnosti

kreativnih govornih izražavanja u poeziji, zatim u glazbi i pjesmi, molitvi i komuniciranju

doživljaja. Razvijati sposobnost stvaralaštva u čovjeku od malih nogu, znači uključiti ga u Božje

stvaranje. Želja nam je djeci pružiti okruženje gdje svi sudionici odgojno obrazovnog procesa a

napose odgojitelji žive kršćanski, tj. ostvaruju Kristovu ljubav prema Bogu i bližnjemu.

CILJ I ZADAĆE PROGRAMA

U skladu s ciljevima cjelovitog odgoja djeteta rane i predškolske dobi, cilj Programa je njegovati i

razvijati religioznu dimenziju djeteta, osposobljavajući ga, primjereno njegovoj dobi, za otkrivanje,

prihvaćanje i življenje autentičnih vrednota Evanđelja u odnosu na sebe, drugoga te na poseban

način Boga.

Zadaće programa su:

• Pomagati djetetu da raste u povjerenju u samoga sebe i tako sve više postaje osoba;

• Odgajati dijete za odgovorno ponašanje u svijetu koji ga okružuje;

• Pobuđivati u djetetu one duhovne snage kojima će na ispravan način doživljavati transcendentnost

ljudskog života i svijeta uopće;

31

• Zadovoljiti sve djetetove potrebe, a osobito one za "pripadanjem" i za "ljubavlju" te na temelju

tog iskustva upućivati ga na odnos, susret i autentično približavanje Bogu;

• Pobuđivati dječje čuđenje i divljenje te iskrenu i duboku radost prema Bogu Stvoritelju metodom

stvaralačkog pripovijedanja i izražajnog čitanja biblijskih i književno-umjetničkih tekstova za

predškolsku dob, komunikacijom sa simbolima, molitvenim izražavanjem i liturgijskim

slavljenjem;

• Omogućiti djetetu da kroz igru doživljava i upoznaje temeljne poruke Evanđelja;

• Zadovoljiti djetetovu potrebu za uspostavljanjem autentičnog osobnog odnosa između njega i

poruke vjere;

• Uvoditi dijete u prijateljsku komunikaciju s Bogom putem osobnoga molitvenog izražavanja;

• Razvijanje osjećaja povjerenja, zahvalnosti, darivanja, suosjećanja i suradnje s bližnjima;

• Osigurati djetetu kvalitetu življenja, razvijajući temeljne i bitne odrednice čovjekova "bitka" -

ljepotu, istinu i dobrotu;

• Omogućiti djetetu da se susretne s dobrim primjerima, odnosno pozitivnim uzorima u životu svoje

uže i šire okoline, koji ostvaruju ljudske i kršćanske vrednote, s ciljem integracije i ispravnog

poistovjećivanja.

• Pomagati djetetu u uspostavljanju autentičnih odnosa s drugima, osobito različitima, koji imaju

drugačije religiozne navike i ponašanja, u predškolskoj ustanovi i u životu uopće.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci od 3 godine do polaska u osnovnu školu.

NOSITELJI I PROVODITELJI

Nositelji i izvoditelji provedbe Programa su dječji vrtić, ravnateljica Vrtića, stručni suradnici i

32

stručno osposobljeni i kompetentni odgojitelji predškolske djece.

Za rad u odgojnim skupinama u Dječjem vrtiću, educirana su tri odgojitelja sa završenim teološko

– katehetskim doškolovanjem i kanonskim mandatom koji izdaje dijecezanski biskup ili mjesni

ordinarij: odgojiteljice.

REDNI

BROJ

ODGOJITELJI STR.

SPREMA

STRUČNE OSOBITOSTI

1. Ankica Jurić VŠS Potvrdnica o završenom teološko-

katehetskom doškolovanju za

vjerski odgoj djece predškolske

dobi

2. Ružica Guja VŠS Potvrdnica o završenom teološko-



dobi

3. Irena Čutura VŠS Potvrdnica o završenom teološko-



dobi

4. Ostali

odgojitelji

prema

potrebama

programa i/ili

odsustva

navedenog

voditelja

VŠS - potrebne stručne kompetencije i

dokazi o osposobljenosti za rad s

djecom predškolske dobi i rad u

navedenom programu

PLAN DJELOVANJA

33

Poštujući u Programu odrednice predškolskog kurikuluma (integriranost, razvojnost, humanizam,

konstruktivizam) u kojima se daje naglasak na stvaranje stimulativnog okruženja koje potiče

djetetovu individualnost, samoorganizacijski potencijal i slobodu odabira, poticaja i sadržaja, u

ovom Programu naglasak se stavlja i na značajnu profesionalnu ulogu odgojitelja u vjeri (stručna

znanja, senzibilitet za prepoznavanje djetetovih potreba, pravovremeno poduzimanje pravilnih

postupaka) kao i njegovu osobnost (autentično svjedočenje vjere).

Individualizacijom procesa potiče se dijete na učenje u skladu s vlastitim sposobnostima te

razvijanje dobno očekivanih vještina, ali i usmjeravanje od strane odgojitelja, njegovo kvalitetno

promišljanje i planiranje poticaja i sadržaja. Ti sadržaji Programa dijete potiču na razvijanje

spoznaje o sebi, drugima i svijetu kroz iskustveno učenje, opažanje i promatranje te istraživanje u

poticajnom okruženju (materijalna, organizacijska i socijalna dimenzija okruženja). Oni se

ostvaruju kroz različite vrste interakcija djeteta u neposrednoj okolini i to kroz različite vrste

djelatnosti tj. aktivnosti (životno-praktične i radne, raznovrsne igre, druženja i društveno-zabavne,

umjetnički sadržaji, izražavanje i stvaranje, istraživalačko spoznajne i specifične aktivnosti s

kretanjem).

Sve te aktivnosti određuje igra kao način na koji se dijete susreće s vjerskim sadržajem. Svaka

aktivnost kreće od doživljaja preko djetetova stvaralačkog izražavanja do dječje spoznaje. Načini

na koje će odgojitelj ostvariti te aktivnosti diktira dijete sa svojim potrebama, odgojiteljevo

poznavanje skupine, situacijski poticaji, ali i kvalitetno osmišljen plan vjerskih aktivnosti koji je u

korelaciji sa svim ostalim djelatnostima, prateći liturgijsku i pedagošku godinu.

Ovaj Program određuje tematske cjeline i sadržaje koji su polazište odgojiteljima za kreativno

planiranje i rad. Sve su cjeline i teme vrijednosno orijentirane i svoj temelj imaju u Evanđelju:

Doček i prihvaćanje djece

Stvoreni svijet i stvorenja u njemu

Kraljevstvo Božje

Božić - radost Isusova dolaska na svijet

Isusovo djetinjstvo i život

Otkrivanje tajne života

34

U znaku vode svjetla – u susret uskrslome Isusu

Majka

Moja kršćanska zajednica - Crkva

VREDNOVANJE PROGRAMA

Program i njegova provedba stručno se savjetuje i nadzire na više razina:

Nacionalni katehetski ured HBK

Biskupijski katehetski uredi

Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH

Ravnatelj vrtića, uz neposrednu pomoć stručnih suradnika

savjetnici iz NKU-HBK i AZOO a

vanjsko vrednovanje provodi NCVOO i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Važnija pitanja vezana uz područje vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama rješavaju se na

razini Mješovitog povjerenstva Ministarstva znanosti i obrazovanja RH i Nacionalnoga

katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije.

Unutar vrtića program ćemo vrednovati na različite načine:

- procjenom inicijalnog stanja, praćenjem razvoja svakog pojedinog djeteta,

- procjenom zadovoljstva djeteta sudjelovanjem u programu,

- procjenom zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu,

- dokumentiranjem djetetovog stvaralaštva,

- izradom razvojnih mapa djeteta (portfolio),

- praćenjem provedbe odgojno-obrazovnog rada,

- samoprocjenom odgojitelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost…),

- zajedničkim refleksijama i evaluacijama odgojitelja i stručnog tima.

35

3. 3. 2. KRAĆI PROGRAMI

3.3.2.1. KRAĆI PROGRAM „METODIKA OBUKE NEPLIVAČA“

Program obuke plivanja provodi se u našem vrtiću 10 godina. Predviđen je za djecu predškolske

dobi od 5-7 godina koji su polaznici našeg vrtića.

OPĆI CILJ

Cilj programa obuke neplivača je navikavanje djece na medij vode kroz igru i razonodu.

SPECIFIČNI CILJEVI

Usvajanje bazične plivačke motorike, upoznavanje sa tehnikama plivanja i osposobljavanje za

samostalan boravak u vodi.

NOSITELJ PROGRAMA

Kineziolog vrtića.

PLAN DJELOVANJA

Poticanje i podržavanje cjelovitog psihofizičkog razvoja motoričkih sposobnosti (razvoj opće

motorike s posebnim naglaskom na razvoj koordinacije, snage ruku i nogu) te razvoja

funkcionalnih sposobnosti organizma ( krvožilnog, koštanog i plućnog aparata ).

Kompleksnim pokretima velikih mišićnih skupina osnažiti organizam bez velikog napora i

mogućnosti povrede.

ZADAĆE

Očuvati i unaprijediti zdravlje, razviti kreativnost i samostalnost kroz pokret, razviti pozitivnu sliku

o sebi, ojačati samopouzdanje te razviti ostale osobine ličnosti.

36

OBLIK RADA

Program se realizira kroz 20 sati obuke plivanja koja se provodi 2 puta tjedno u periodu od 2

ciklusa.

METODE RADA

Program je podijeljen u 11 programskih cjelina:

1.Vježbe navikavanja na vodu

2. Vježbe disanja

3. Vježbe ronjenja i gledanja u vodi

4. Vježbe plutanja

5. Vježbe klizanja

6. Vježbe kretanja u vodi

7. Plivanje svojom tehnikom

8. Vježbe za skokove u vodu

9 . Vježbe sigurnosti

10. Vježbe na suhom

11. Provjera usvojenog znanja

U programu se koristi frontalni oblik rada s manjim skupinama djece (6 - 8). Rad s malim brojem

djece omogućava individualizirani pristup radu. Mali broj djece u grupi za vrijeme obuke plivanja

omogućava kvalitetniji rad, a samim time donosi bolju realizaciju, odnosno, uspjeh u usvajanju

bazične plivačke motorike znanja i kretanja u vodi.

VREMENIK

Program se provodi u 2 ciklusa – 1. ciklus od listopada 2020. god. do veljače 2021. god. te drugi

ciklus od veljače do lipnja 2021. god.

37


Vrednovanje programa provodi se nakon završene obuke plivanja sa završnom prezentacijom

prema modelu usvajanja znanja plivanja.

Redovito praćenje i evaluaciju rada programa provodi se na slijedeći način:

praćenjem toka procesa obuke u inicijalnom, tranzitivnom i finalnom dijelu

vrednovanjem procesa u cjelini

Dokumentacija i praćenje vrši se pismenim putem, fotografijom, videozapisom itd.

3.3.2.2. KRAĆI SPORTSKI PROGRAM ZA DJECU PREDŠKOLSKE DOBI

Predškolsko doba je bitan period u kojem se izgrađuje ljubav prema kretanju i sportu, a stvaraju se

i zdrave prehrambene navike.

OPĆI CILJ

Poticanje optimalnog rasta i razvoja s unapređenjem tjelesnih, motoričkih i funkcionalnih obilježja.

SPECIFIČNI CILJ

Razvoj svijesti o ulozi i značaju tjelesnog vježbanja u toku razvoja a i kasnije u životu.

Usavršavanje motoričkih znanja i vještina presudnih za početak školovanja.

NOSITELJ PROGRAMA

Kineziolog vrtića i odgojiteljica Martina Barić

PLAN DJELOVANJA

• Razvoj koordinacije i preciznosti u ophođenju s opremom i rekvizitima

• Razvoj pokretljivosti i spretnosti kroz razne zadatke i poligone

38

• Razvoj psihomotornih sposobnosti

ZADAĆE

• Pozitivan razvoj svih kinantropoloških obilježja djece.

• Poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje zdravlja.

• Pozitivno djelovanje na emocionalni razvoj djece.

• Poticanje socijalnog ponašanja. Ž

OBLIK RADA

Program se provodi 2x tjedno po 60 min

METODE RADA

Frontalni oblik rada s manjom skupinom djece, individualizirani pristup.

VREMENIK

Program se provodi od listopada 2020. god. do lipnja 2021 .god.


Provjeru programa kao i redovito praćenje i evaluaciju rada vršit će kineziolog vrtića. Način praćenja

obuke biti će prikazan u inicijalnom i finalnom dijelu te vrednovanjem procesa u cjelini.

Dokumentacija i praćenje vršiti će se pismenim putem, fotografijom i videozapisima.

39

3.3.2.3. KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

Djeca uče jezik na spontan, opušten način u kreativnoj atmosferi. Velika pozornost pridaje se

potrebama djece za igrom i učenjem kroz različite aktivnosti primjerene sposobnostima i dobi

djeteta. Istraživanja pokazuju da mlađa djeca lakše oponašaju izvorni govor te tako brže i bolje

usvajaju fonološke jezične razine i razvijaju povoljne stavove o stranom jeziku i kulturi.

Etnocentrizam je mnogo manje prisutan u djece koja poznaju kulturu i običaje nekog drugog

naroda i koja na taj način shvate da biti drukčiji ne znači biti lošiji. (Postignuća u teoriji i praksi

predškolskog odgoja, zbornik radova, Opatija, 2003.). Razvijanjem senzibilnosti za strani jezik

utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebice na jezično - govorne sposobnosti i percepciju.

CILJEVI PROGRAMA

• Poticanje formiranja pozitivne slike djeteta o sebi, samopouzdanja i osjećaja

kompetentnosti

• Podržavanje spremnosti i želje za komuniciranjem, hrabriti na otvorenost i slobodu u

izražavanju

• Razvijanje slušne osjetljivosti

• Spontano usvajanje jezične funkcije u situacijama koje su bliske interesima i iskustvu

predškolskog djeteta

• osposobljavanje djeteta za govorne i druge oblike sporazumijevanja, izražavanja i

stvaranja na stranom jeziku

• Razvijanje sposobnosti razumijevanja drugih

• Bogaćenje govorne komunikacije uz govor tijela, mimike, pokreta

• Upoznavanje kulture drugog naroda

• Omogućavanje doživljaja uspjeha

40

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci u dobi od 4 do 7 godine ovisno o iskazanom interesu djece i roditelja

u područnom objektu.


Usvajanje stranog jezika integrirano je u odgojno - obrazovni proces uz uvažavanje razvojnih i

aktualnih potreba djeteta i područjima njegova tjelesnog razvoja i očuvanja zdravlja, emocionalnog

i socijalnog razvoja i komunikacije.


• grupne aktivnost

• manje grupe

• individualno

• situacijski


fraza na hrvatskom i engleskom jeziku.

Metodološki načini ranog učenje engleskog jezika:





•

NOSITELJI PROGRAMA

Voditelji programa su odgojitelji sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad na

području ranog učenja engleskog jezika.

VREMENIK

Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 01.10.2020. do 30.06.2021.

41

Program se odvija dva puta tjedno po sat vremena, u posebno predviđenom prostoru.


• procjena inicijalnog stanja, praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta i procjena uspješnosti

• procjena zadovoljstva djeteta sudjelovanjem u programu

• procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu

• dokumentiranje djetetovog stvaralaštva

• stvaranje mapa (portfolio) djetetovih aktivnosti i praćenje linije razvoja i napredovanja

• samoprocjena odgajatelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost…)

• procjena rada odgajatelja

3.3.2.4. KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA NJEMAČKOG JEZIKA

OPĆI CILJ

Poticati učenje njemačkog jezika kao stranog jezika, interes za njemački jezik i njegovu aktivnu

primjenu u svakodnevnim spontanim igrama i aktivnostima te upoznati elemente kulture

njemačkog govornog područja.

SPECIFIČNI CILJEVI

Osposobljavanje djeteta za govorne i druge oblike sporazumijevanja, izražavanja i stvaranja na

stranom jeziku te podržavanje spremnosti i želje za komuniciranjem, otvorenosti i slobode u

izražavanju.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci u dobi od 4 do 7 godine ovisno o iskazanom interesu djece i roditelja.

NOSITELJI PROGRAMA

Voditelji programa je odgojitelj sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad na

području ranog učenja njemačkog jezika (odgojitelj: Daniela Carić).

42

PLAN DJELOVANJA

Polazna osnova za kreiranje konkretnih planova i realizaciju programa bit će procjena razvojnog

statusa upisane djece s podacima o razini usvojenosti njemačkog jezika. Uz pretpostavku da većina

djece ne razumije niti govori njemački jezik, on će se uvoditi postupno, kroz sve odgojno-

obrazovne sadržaje. Posebnu pažnju pridavat ćemo usklađivanju uporabe njemačkog jezika s

djetetovim materinjim jezikom.

Zadaće

• razvijati interes i pozitivnu motivaciju za početno učenje njemačkog jezika

• razvijati osjetljivost na drugi fonološki sustav

• poticati razvoj osjetljivosti djeteta za ritam, intonaciju i izgovor njemačkog jezika kao

osnovnih jezičnih elemenata

• poticati dijete na različite oblike kreativnog izražavanja i stvaranja

• razvijati osjećaj sigurnosti i samopouzdanja u spontanom izražavanju na njemačkom jeziku

• razvijati interes djeteta za druge ljude i zemlje postupnim uvođenjem u svijet strane kulture

• razvijati motivaciju za daljnjim učenjem stranog jezika

• utjecati na smanjenje straha od komunikacije i društvene procjene radeći na socijalizaciji s

vršnjacima

• brinuti o stilu i strategijama učenja djeteta.


• grupne aktivnosti

• manje grupe

• individualno

• situacijski

43


fraza na hrvatskom i njemačkom jeziku.

Metodološki načini ranog učenje njemačkog jezika:





VREMENIK

Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 01.10.2020. do 30.06.2021. Program

se odvija dva puta tjedno po sat vremena, u posebno predviđenom prostoru.

VREDNOVANJE

• tromjesečno kroz tromjesečnu valorizaciju koja obuhvaća ponudu materijala, aktivnosti i

sadržaja ponuđenih djeci te njihove interese

• osvrnut ćemo se na organizacijske uvjete rada i suradnju s roditeljima te suradnju sa svim

vanjskim suradnicima

• pomoću različitih instrumenata procjene

• pomoću protokola za praćenje djetetovog cjelokupnog te posebno jezičnog razvoja


• izradit će se jezični portfolio ovisno o dobi djece pomoću upitnika za roditelje prema

potrebama i razvojnom tijeku Programa (procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem

njihovog djeteta u Programu)

44

3.3.2.5.KRAĆI PROGRAM “DJEČJE FOLKLORNO STVARALAŠTVO I NJEGOVA

SCENSKA PRIMJENA”

Doživljaje iz djetinjstva ljudi pamte cijeli život. Iz ranog doba u sjećanju ostaju mnogi zvukovi,

mirisi, ugođaji... Vrijeme nedvojbeno pokazuje što je vrijedno. Zato djeci predstavljamo glazbu,

pokret, običaje kojima je vrijeme potvrdilo svoju vrijednost. Bogateći dječje doživljaje

sudjelovanjem u narodnim običajima, poticanjem na aktivno sudjelovanje u življenju tih običaja

razvijamo ljubav i pozitivne stavova prema kulturnoj baštini naše zemlje.

Glazba je sredstvo za izražavanje širokog raspona ljudskih osjećaja, ljubavi, tuge i osjećaja

pripadnosti koje ljudi ponekad teško iskazuju riječima

Budući da potiče osjećaje, zaokuplja pažnju i angažira cijelo biće; potiče na pokret i individualnost

te razvija osjećaj za govor, sluh, ritam i dakako, kulturu uopće, važno je upoznati i približiti glazbu

djetetu od najranije dobi osobito ukoliko prepoznamo da dijete pokazuje interes

CILJEVI PROGRAMA

• doprinijeti da dijete izraste u odraslu osobu koja voli, poznaje i čuva svoju kulturu i tradiciju

identiteta, te koja s radošću upoznaje i poštuje tradiciju drugih.

• bogatiti dječje doživljaje sudjelovanjem u narodnim običajima, razvijati ljubav i pozitivne

stavove prema njima i poticati na aktivno sudjelovanje u življenju tih običaja

• otkrivati i upoznavati tradicijsku kulturu vlastite obitelji, tradiciju kraja u kojem živimo,

obilježja drugih kultura

• istraživati obilježja i posebnosti drugih kultura

• razvijati osjećaj pripadnosti i ljubavi prema folklornoj baštini

• osvještavati djetetovo pravo na različitost i zaštićivati od mogućih izražavanja netrpeljivosti

ili neprimjerenih reagiranja

• koristiti ples za usklađivanje i estetsko oblikovanje pokreta, koordinaciju ritmičkih i plesnih

potencijala i poticati kreativno izražavanje

• stvarati ozračje tolerancije i međusobnog uvažavanja kod djece

45

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci u dobi od 4 do 7 godine ovisno o iskazanom interesu djece i roditelja.


Polazište odgojno obrazovnog rada ovog programa je u razvojnim potrebama djece, u potrebama

svojstvenim dobi djece, ali uz uvažavanje specifičnih individualnih potreba djeteta. Ovisno od

psihofizičkih osobina i interesa djeteta, ali i o vrsti djelatnosti, karaktera aktivnosti, sadržaja rada,

program će se ostvarivati :

• u malim skupinama

• u individualnim aktivnostima

• u zajedničkim aktivnostima

•

NOSITELJI PROGRAMA

Voditelji programa su odgojitelji sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad na

području folklornog stvaralaštva.

VREMENIK

Program će se provoditi kontinuirano kroz pedagošku godinu od 01.10.2020. do 30.06.2021. i

odvijati se dva puta tjedno po sat vremena u prostoru sobe i prostorima dvorana za vježbanje.


• procjena inicijalnog stanja, praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta i procjena uspješnosti


• procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu

• dokumentiranje djetetovog stvaralaštva

• stvaranje mapa (portfolio) djetetovih aktivnosti i praćenje linije razvoja i napredovanja

samoprocjena odgajatelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost…) procjena rada odgajatelja

46

3.3.2.6. KRAĆI PROGRAM ZA POTENCIJALNO DAROVITU DJECU PREDŠKOLSKE

DOBI

Kraći program za potencijalno darovitu djecu predškolske dobi odvija se kao posebni program s

visokim stupnjem poštivanja načela individualizacije i diferencijacije. S obzirom na posebne

potrebe darovite djece (akceleriran spoznajni razvoj, potreba za kreativnošću, specifičan

emocionalni razvoj sa znakovima preosjetljivosti) u ovom programu naglasak će se stavljati na rad

vlastitim tempom, obogaćivanje informacijama, većem osjećaju prilagođenosti djeteta u

homogenoj grupi, radu na razini prilagođenoj znanju i sposobnosti darovitih, partnerstvu i dijalogu

s vršnjacima na istoj mentalnoj i kronološkoj dobi. Posebna će se pažnja posvetiti osjećaju

sigurnosti, prihvaćenosti i ugode u igri i učenju unutar vrtića.

S obzirom na to da je nadarenima potreban bogat, sadržajan i metodički raznolik program učenja,

koji bi poticao razvoj nadarenosti nastojat ćemo osigurati program koji bi bio fleksibilan i

individualan, osnovan na višim misaonim procesima kao što su divergentno mišljenje i

zaključivanje, usmjeren na razvijanje kreativnosti, ali i kreativan u isto vrijeme, te orijentiran

prema budućnosti.

CILJEVI PROGRAMA

Cilj programa jest poticanje cjelovitog razvoja potencijalno darovite djece posebno organiziranim

i osmišljenim programom koji kroz individualiziran pristup zadovoljava njihove posebne odgojno

– obrazovne potrebe i potiče razvoj njihovih potencijala. Osnovne zadaće su: razvoj pozitivne slike

o sebi, razvoj socio- emocionalnih kompetencija, razvoj osnovnih i viših razina misaonih procesa

te povećanje znanja i vještina u svrhu budućeg razumijevanja svijeta i pojava u njemu.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen identificiranoj darovitoj djece od 4. do 7. godine. U obzir će biti uzeta šira

definicija potencijalne darovitosti koja uključuje gornjih 5-10% populacije i koristi blaži „cut off“

skor na testovima, s mogućnošću uključivanja pojedinog darovitog djeteta u program i tijekom

godine slijedeći načelo kontinuiranog prijema.

47

NOSITELJI

Nositelji programa su odgojiteljica Jelena Korbar i Ana Palaić Hadžija koje su prošli stručnu

edukaciju za rad s darovitom djecom u organizaciji Centra za poticaje darovitosti djeteta „Bistrić“

iz Zagreba pod stručnim vodstvom Jasne Cvetković Lay, savjetnice i specijalistice za obrazovanje

darovitih uz podršku psihologinje Marine Dropulić.


Program za potencijalno darovitu djecu ostvarivat će se kroz aktivnosti koje potiču aktivno učenje,

kreativno mišljenje i višu razinu misaonih procesa kroz rad u malim grupama, individualno i

situacijski. Posebna pozornost će se posvetiti tome da se aktivnosti odvijaju u poticajnom i

kvalitetno strukturiranom prostoru. Naglasak će biti na sljedećim metodama i aktivnostima:

• logičko-kombinatoričke aktivnosti („mozgalice“, pitalice, povezivanje, kategorizacije),

istraživačke igre i pokusi,

• igre i vježbe za poticanje kreativnog mišljenja i divergentnu produkciju, raznovrsne

stvaralačke igre

• edukativne igre na računalu

• igre za poticanje pred-čitalačkih i matematičkih vještina, zahtjevne stolne didaktičke igre i

perceptivne igre

• projektni rad koji počiva na specifičnim interesima darovitog djeteta i iste produbljuje te

omogućuje širenje znanja i stjecanje novih spoznaja

NAČIN VREDNOVANJA

Provoditelji programa ostvarivat će procjenu u kontekstu skupine koristeći različitu dokumentaciju

koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojni- obrazovnog rada i razvoj svakog djeteta ponaosob.

(pisani zapisi o događajima, foto i video zapisi, izričaji i uradci djece i sl.). Isto tako, koristit će

se različiti instrumenti za procjenu različitih segmenata odgojno- obrazovnog rada, npr. protokoli

za samoprocjenu voditelja programa, ispitivanje samopoimanja djeteta, upitnici i ankete za

roditelje. Kontinuirano će se timski vrednovati realizirani sadržaj te planirati i prilagođavati

razvojne zadaće djetetovom napredovanju u čemu će sudjelovati svi članovi stručnog tima, ali

48

prvenstveno psiholog, koji je jedan od konstruktora i provoditelja programa. U procjeni kvalitete

postignuća sudjelovat će svi su konstruktori ovog Programa – dijete, odgojitelji, roditelji i stručni

suradnici vrtića.

3.3.2.7. KRAĆI PROGRAM GLAZBENE KULTURE

UVOD

Dijete uživa u ritmu i glazbi. Rano uvođenje glazbe i glazbenih igara za djecu ima pozitivne

posljedice na kasnije djetetovo opće učenje jer glazba pogoduje razvoju centara u mozgu koji su

zaduženi za uspješnost u učenju. Glazbena iskustva povećavaju buduću sposobnost apstraktnog

mišljenja, posebice u području prostornosti. Osim toga, pjesme, pokret i glazbene igre u ranom

djetinjstvu predstavljaju neurološke vježbe koje pomažu djetetu da nauči obrasce govora i da

razvije motoričke vještine. Osobito dobro na djecu utječe klasična glazba. Slušanjem klasične

glazbe jačaju se moždane veze koje se koriste za matematiku.

Glazba ima daleko veći značaj u razvoju djeteta nego što smo ponekad svjesni i ne smijemo

dopustiti njezino marginaliziranje. Pjevanje primjerenih pjesmica, sviranje - improviziranjem ili

sviranjem poznatih sadržaja, ritmičke igre, igre prepoznavanja zvuka - ili igre zvukovima općenito,

izrađivanje različitih glazbala od pedagoški neoblikovanih materijala, brojalice, igre s pjevanjem,

slušanje glazbe - sve su to sadržaji kroz koje razvijamo glazbenu kulturu djeteta, potičemo njegovu

kreativnost, senzibilitet za umjetnički izričaj, ali i puno više od toga. Baš kao što zdrava i

uravnotežena prehrana uvjetuje pravilan rast, razvoj i zdravlje organizma, tako i određeni elementi

glazbe blagotvorno utječu na ljudski mozak i cijeli živčani sustav. Važnost kvalitetnih ranih

iskustava naglašava se u svim razvojnim područjima - tjelesnom i psihomotornom, socio-

emocionalnom, intelektualnom, razvoju govora.

Upoznavanjem djece s glazbom od najranije dobi postavljamo čvrste temelje za kasnije učenje,

razvoj jezika i muzičkih sposobnosti koje će mu pomoći da ostvare svoje iznimne i jedinstvene

potencijale.

OPĆI CILJ

Cilj rada u glazbenom programu je osigurati poticajno okruženje koje će pobuditi kod djece

zanimanje za različite glazbene sadržaje, želju za pjevanjem, slušanjem kvalitetnih djela glazbene

49

umjetnosti, izvođenjem pokreta uz glazbu te eksperimentiranjem zvukovima na ritamskim i

melodijskim udaraljkama.

SPECIFIČNI CILJEVI

• Pridonositi kvaliteti cjelovitog razvoja djeteta

• Voditi stalnu brigu o zadovoljavanju potreba djeteta

• Razvijati djetetovu glazbenu sposobnost kroz četiri osnovna elementa: ritmiziranja,

pjevanja, slušanja glazbe i pokreta uz glazbu

• Slušanjem glazbe i pjevanjem razviti kod djece osjećaj i smisao za glazbu te na taj način

utjecati na cjelokupan razvoj djeteta

• Osigurati optimalne uvjete, kreirati povoljne mogućnosti za asimiliranje određenih

iskustava kroz djetetovu vlastitu aktivnost u njoj, da se u svakom trenutku izraze glazbom,

da ju osjete, čuju i na taj način obogate dječje iskustvo

• Glazbenom kulisom uticati na ozračje u skupini

• Osposobiti dijete rane dobi za izražavanje glazbom i pokretom.

NOSITELJI PROGRAMA

Sanja Hajsek – Osnovna glazbena škola

PLAN DJELOVANJA:

GLAZBENO

PODRUČJE

SADRŽAJ

A)Igre tišine - osluškivanje i prepoznavanje zvukova iz okoline

RAZVOJ

SLUHA

B)Igre opažanja osobina tona

50

RAZVOJ A)Igre govorom

OSJEĆAJA ZA

RITAM

B)Sviranje na udaraljkama

PJEVANJE

A) Igre za pravilno disanje

B )Vježbe za zagrijavanje glasa:

C) Postava glasa

D) Vježbe za pravilan izgovor riječi ( dikcija )

E) Pjevanje pjesama

F) Igre s pjevanjem - igre u kojima djeca uz pjevanje

usvajaju i pravila igre

A) Kratke vokalne skladbe u izvedbi odgojitelja

SLUŠANJE B) Vokalno – instrumentalne izvedbe pjesama za djecu

GLAZBE

C) Kratke instrumentalne skladbe (solističke, orkestralne)

DJEČJE

STVARALAŠTVO

A) U području pjevanja

B) U području slušanja glazbe

C) U području slobodnih pokreta djece

ZADAĆE PROGRAMA

• Pobuditi i razvijati kod djeteta osjećaj i smisao za lijepo u glazbi

• Pobuditi interes kod djece za sve zvučno što ih okružuje

51

• razvijati njihovu radoznalost, senzibilitet i radost osluškivanja te tako stvoriti temelje

za razvoj sposobnosti auditivne pažnje i razlikovanje zvukova, uvesti ih u svijet

oplemenjenih zvukova i raznovrsni glazbeni opus

• Utjecati na razvoj glazbenog sluha djeteta primjenom igara za razvoj sluha

• Razvijati osjećaj za ritam polazeći od ritma govora, ritmičkim izgovaranjem dječjih

brojalica i pjesmica, prenositi na udaraljke i izvoditi ritmička trajanja, a zatim izvoditi

ritam u pokretu

• Poticati djecu da osjete, zapaze i na različite načine izraze razlike u vremenskom

trajanju zvukova i tonova, govorom, pljeskanjem, kucanjem, hodanjem

• Usvajati pojmove „visok“ i „nizak“ uz vizualno, prostorno, kao i vokalno i

manipulativno prezentiranje tih pojmova

• Upoznati djecu s dinamikom (razlikovanjem jakosti tona) i usvajanjem pojmova:

šaptati – umjereno govoriti – glasno govoriti ; izgovarati kratke dječje stihove u sva tri

stupnja dinamičke jakosti, dinamičke razlike izraziti i u pokretima, uz sviranje;

riječima opisivati jakost zvuka – upoznati djecu s pojmovima piano i forte

• Provoditi vježbe disanja

• Provoditi vježbe za postavu i razvoj glasa, pravilne artikulacije i sjedenja pri pjevanju

Pridonijeti razvoju glazbenih sposobnosti djece, glazbenog sluha, osjećaja za ritam i

• razvoju glasovnih mogućnosti djece pjevanjem pjesama

• Utjecati na razvoj emocionalnog života djeteta, na razvoj njegove estetske kulture i

glazbenih sposobnosti slušanjem instrumentalnih skladbi

• Kroz glazbene igre razvijati motoriku kod djece, držanje tijela, koordinaciju pokreta

ruku i nogu, te kvalitetu trčanja i hodanja

• Glazbom utjecati na kvalitetu pažnje te pamćenje i mišljenje

• Utjecati na formiranje pozitivne slike o sebi – samopouzdanje, pravednost

• Poticati djecu da iznesu svoje predodžbe glazbe, da daju oduška svojoj mašti u

glazbenom izrazu

52


Program će se provoditi sa skupinama od 20 djece. Program će se održavati tempom od dva puta

tjedno po sat vremena.

NAČIN VREDNOVANJA

Redovito praćenje i evaluacija rada na Programu provodit ćemo na slijedeći način:

• Uvidom u proces prema indikatorima kvalitete

• Uvidom u rad odgojitelja prema indikatorima kvalitete

• Praćenje same evaluacije

• Praćenjem i procjenjivanjem kontekstualnih uvjeta

3.4. PROGRAMI KOJIMA OBOGAĆUJEMO PRIMARNI DESETSATNI

PROGRAM

3. 4. 1. MEĐUNARODNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ

Ove pedagoške godine nastavljamo raditi projektnom metodom rada u okviru Međunarodnog

programa odgoja i obrazovanja za okoliš. Nastaviti ćemo s odgojem i obrazovanjem djece i

odraslih unutar cjelina „Otpad“, „Voda“, „Energija“, „Promet“, „Zdrav život“ i „Kulturna baština

i tradicija“.

U projektnom pristupu učenju naglasak se stavlja na učenju čineći i zajedničkim raspravama djece

i odgojitelja. Aktivnosti djece temelje se na istraživanju, suradničkom učenju i pronalaženju

odgovora. Djeca aktivno sudjeluju u promišljanju i planiranju novih iskustava učenja: dijete ima

mogućnost odabira, načina i smjera teme ili problema koji će istraživati; djeca skupljaju

informacije, interpretiraju ih i nastoje ih povezati sa prethodnim znanjima i iskustvima. Stoga je

53

potrebno osigurati kvalitetno okruženje koje slijedi dječje interese i poziva na samostalno

istraživanje i učenje te omogućuje iskustveno učenje koje vodi ostvarenju postavljenih ciljeva,

odnosno cjelovitom razvoju djeteta. Rad na projektu djeci omogućuje stjecanje i primjenu

praktičnih upotrebljivih znanja, razvoj intelektualnih i socijalnih vještina, osnaživanje

organizacijskih sposobnosti i doživljaj sebe kao uspješnima.

Neke od važnijih uloga odgojitelja u radu na projektima su: dobro upoznati individualne potrebe,

interese i potencijale djeteta, stvarati ozračje tople komunikacije, opskrbljivati prostor s mnogo

različitog materijala, pratiti i stalno procjenjivati individualni napredak djeteta, podržavati učenje

djece pribavljanjem potrebnih resursa, dokumentirati zajedničke rasprave i aktivnosti djece.

Odgojitelji postaju podrška u učenju djece: postavljaju poticajna pitanja koja djeci olakšavaju

ustanoviti postojeća znanja, produbiti razumijevanje, primijeniti nova znanja, uočiti odnose među

pojavama i donijeti zaključke. Potiču djecu na dokumentiranje i evaluaciju vlastitih aktivnosti. U

radu na projektu roditelji se smatraju ravnopravnim sudionicima, pozivani su na uključivanje u

projekt, razmjenu iskustava i razumijevanja djeteta te na taj način doprinose ostvarenju kvalitetnih

projekata.

OSNOVNI CILJ

Osnovni cilj programa je razvoj svijesti i spoznaja djece (i odraslih) o prirodi i važnosti očuvanja

prirode, izgradnja pozitivnih stavova i odgovornog ponašanja prema okolišu.

SPECIFIČNI CILJEVI

Specifični ciljevi su osigurati uvjete za odgovorno ponašanje prema okolišu, poticati i osmisliti

akcije koje doprinose očuvanju okoliša, razviti osjetljivost djece i odraslih za pitanja okoliša i

aktivno sudjelovanje u njegovoj zaštiti.

NOSITELJI PROGRAMA

Konstantno zbrinjavanje otpada na ekološki prihvatljiv način na nivou ustanove provodit će sve

skupine i pojedinci. Ciljani rad na projektu na temu otpada provodit će se u starijim jasličkim

skupinama. Cjeline „Voda“, „Energija“, „Promet“, „Zdrav život“ , „Kulturna baština i tradicija“

te „Flora i fauna“ birat će vrtićke skupine prema interesima i preferencijama djece i odgojitelja.

54

PLAN DJELOVANJA

Ciklička struktura projekta:

1) Odabir teme i početna faza razrade

2) Ustanovljavanje postojećih znanja djece

3) Zajednička refleksija odgojitelja i promišljanje primjerenih intervencija i resursa

4) Realizacija i praćenje dogovorenih aktivnosti

5) Evaluacija o prethodno održanim aktivnostima – daljnja razrada teme

Zadaće

• 1. VODA

o otkrivanje i upoznavanje ljepota i bogatstava vode na Zemlji

o upoznavanje biljnog i životinjskog svijeta koji živi u vodi

o usvajanje spoznaja o važnosti vode za ljudski organizam

o usvajanje spoznaja o osnovnim svojstvima vode i njenim agregatnim stanjima

o razvijanje sposobnosti izvođenja jednostavnih pokusa

o razvoj spoznaja o mogućim zagađenjima vode te kako ih spriječiti

o upoznavanje i otkrivanje mogućnosti štednje vode

o razvoj odgovornog ponašanja i korištenja vode kao vrijednog resURSA

2. ENERGIJA

o upoznavanje djece s pojmovima obnovljivi i neobnovljivi izvori energije

o razlikovanje utjecaja obnovljivih i neobnovljivih izvora energije na okoliš

o upoznavanje osnovnih vrsta obnovljivih izvora energije – sunce, voda, vjetar

o upoznavanje sunca kao izvora svjetlosne i toplinske energije

o istraživanje načina na koji sunčeva energija utječe na razvoj različitih oblika

55

života na Zemlji

o istraživanje korisnih načina upotrebe sunčeve energije bez štetnog utjecaja na

ljude i okoliš

o stjecanje spoznaja o načinu i mogućnostima iskorištavanja energije vode,

energije sunca, energije vjetra

o stjecanje spoznaja o načinu funkcioniranja vodenice i vjetrenjače i njihove

važnosti u životu čovjeka

o upoznavanje s prednostima koje donose obnovljivi izvori energije u smislu

zaštite okoliša

3. ZDRAV ŽIVOT

o osvještavanje djece o važnosti pravilne prehrane i njezinom utjecaju na njihov razvoj

o upoznavanje s piramidom zdrave prehrane

o promocija različitih zdravih namirnica u cilju motiviranja djece za njihovu

konzumaciju (voće, povrće, mliječni proizvodi i žitarice)

o upoznavanje s pojmovima „vitamini“ i „minerali“ te njihovoj zastupljenosti u

voću i povrću koje konzumiramo

o osiguravanje svakodnevne voćne užine

o intenziviranje različitih motoričkih aktivnosti djece radi poticanja cjelovitog

psihomotornog razvoja i prevencije bolesti

o osiguravanje svakodnevnog boravka na zraku s ciljem očuvanja zdravlja djeteta

o osvještavanje djece i razvoj spoznaja o važnosti tjelovježbe i sportskih

aktivnosti za cjelokupno zdravlje čovjeka

o usvajanje osnovnih pravila sportskog ponašanja ( poštivanje pravila, timski

rad, pozitivan natjecateljski duh)

56

4. KULTURNA BAŠTINA

o razvijanje interesa djeteta za upoznavanje vlastite kulturne baštine i tradicije te

tradicije drugih kultura

o razvijanje spoznajnih mogućnosti - širenje znanja o vlastitoj i drugim

kulturama i njihovoj tradiciji

o razvijanje osjećaja poštovanja prema vlastitoj kulturi i tradiciji

o razvijanje tolerancije i međusobnog uvažavanja različitosti

5. PROMET

o Osvještavanje i usvajanje znanja i vještine potrebnih za odgovorno ponašanje u

prometu

o Upoznavanje djece sa pravilima u prometu, prometnim znakovima, vrstama

prijevoznih sredstava, opasnostima u prometu

o Usvajanje načina orijentacije u prostoru

o Razvijanje svijesti o važnosti zaštite okoliša (prometna sredstva zagađuju okoliš)

6. FLORA I FAUNA

o Usvajanje znanja o različitim biljnim i životinjskim vrstama

o Upoznavanje djece sa staništima pojedinih biljnih vrsti, o različitim podnebljima te

utjecaju klimatskih promjena na biljke

o Upoznavanje djece sa različitim životinjskim vrstama, njihovim staništima i načinom

preživljavanja

o Razvijanje svijesti o očuvanju pojedinih biljnih i životinjskih vrst

57

Uz navedeno, prema ponudi i mogućnostima činit ćemo sljedeće:

• Sudjelovat ćemo u projektima Udruge Lijepa naša

• Educirat ćemo djelatnike u području ekologije

• Organizirat ćemo posjete i izlete eko imanjima i seoskim domaćinstvima, kulturnim

ustanovama te ćemo organizirati boravak djece u sklopu programa „Djeca u prirodi“

• Roditelje ćemo informirali o obilježenim datumima i svečanostima prema eko kalendaru u

kutićima za roditelje kroz panoe i eko mape te na mrežnoj stranici Vrtića

• Roditelje ćemo nekoliko puta godišnje pozivali na brojne kreativne radionice na kojima su

se izrađivali dekoracije, nakit, igračke i sl. povodom blagdana i za potrebe organiziranih

humanitarnih sajmova

• Odazivat ćemo se na humanitarne sajmove i inicirati ih

VREDNOVANJE

• etnografska analiza –kvalitativna razina pri praćenju i dokumentiranju projekta

• dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i odgojitelja kao dio dokumentacije

projekta – kvalitetna implementacija

• zajednička analiza razine kvalitete dokumentiranja procesa- dokumentacija u funkciji

boljeg i kvalitetnijeg razumijevanja djeteta, njegovih potreba, sposobnosti i preferencija

• rasprava ili diskursi svih sudionika o problemima provođenja projekata u odgojnim

skupinama tj. analiza općeg ozračja postignutog na razini odgojne skupine

• analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i materijalnog

okruženja pri provedbi projekata, utjecaj okruženja na aktivno konstruiranje znanja,

socijalni odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje problema, refleksivni praktičar,

uloga i educiranje roditelja o samom provođenju projekta i njihova participacija u životu i

radu vrtića)

• evaluacija rada: procjena uspješnosti provođenja projekta

58

3.4.2. IZVEDBENI PROGRAM „DJECA U PRIRODI“ GRAD MLADIH - GRANEŠINA ZA

DJECU U ŠESTOJ GODINI ŽIVOTA

Suvremeni način života, uz sve prednosti i blagodati, obiluje i negativnim posljedicama koje se

odnose na područje zdravog odrastanja djeteta. Pri tome mislimo na:

• nedovoljni boravak djeteta na čistom zraku,

• skromne mogućnosti neposrednog kontakta djeteta s prirodom, nedostatak čistih i uređenih

površina za sigurnu igru djece, previše vremena koje dijete provede u zatvorenom prostoru

uz TV ili računalo, skromno bavljenje djeteta športsko-rekreativnim aktivnostima i sl.

Imajući na umu da je predškolsko doba vrijeme najintenzivnijeg razvoja djeteta u kojem se stvaraju

temeljne vrijednosti cjelokupnog života, lako je procijeniti značaj ovog programa za cjelokupni

razvoj djeteta, posebno njegovih stavova znanja, razumijevanja i odnosa prema okolišu kao i

sposobnosti da donosi odluke o sebi, drugima i okolišu. Grad mladih u Granešini pruža kvalitetne

uvjete za višednevni organizirani boravak djece iz vrtića u prirodnom, zdravom i sigurnom

okruženju. Program „Djeca u prirodi“ koncipiran je na način da djeca u neposrednom kontaktu s

prirodom, aktivnim istraživanjem i učenjem u suradnji s drugom djecom i odraslima, steknu

vrijedna iskustva, znanja i vještine, razviju pozitivne emocije i stavove usmjerene na etički i

ekološki način ponašanja i življenja u zajednici.

CILJEVI PROGRAMA

• Zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djeteta, cjelovitog pristupa djetetu kao osobi,

te ostvarivanja njegovih prava na aktivnu participaciju i sudjelovanje u sigurnom,

poticajnom okruženju, koje mu omogućava ugodno, pro aktivno i zabavno učenje i stjecanje

pozitivnih iskustava.

• Jačanje i unapređenje zdravlja djece kroz boravak i kretanje u prirodi i izloženost utjecaju

čistog zraka i umjerenog sunca.

• Razvoj psihomotornih sposobnosti u prirodnim oblicima kretanja i opće psihofizičke

spremnosti djece te stvaranje navika zdravog življenja kroz šetnje, igre u šumi, aktivnosti

na otvorenim športskim terenima i u dvorani.

59

• Osamostaljivanje djece - životno-praktične aktivnosti usmjerene na brigu o se i zalaganje

za sebe i druge

• Razvoju emocionalne inteligencije - razumijevanje vlastitih i uvažavanje emocija drugih,

kontrola impulzivnog i rizičnog ponašanja i socijalne kompetencije – vještine nenasilne

komunikacije, pridržavanje pravila, dogovaranje, suradnja.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen svoj djeci školskim obveznicima u tekućoj pedagoškoj godini.

NOSITELJI PROGRAMA

Odgojitelji skupina koji idu u Grad mladih.

PLAN DJELOVANJA

Program „Djeca u prirodi“ realizira se u petodnevnim vremenskim intervalima (od ponedjeljka do

petka) u unaprijed dogovorenim terminima s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport, a

uz suglasnost roditelja s organiziranim prijevozom iz Dječjeg vrtića „En ten tini“ i povratkom u

Dječji vrtić „En ten tini“. Dnevni ritam uključuje zadovoljavanje djetetovih bazičnih potreba za

jelom, odmorom, higijenom, spontanu igru, ciljane aktivnosti istraživanja u okviru odgoja i

obrazovanja za okoliš i održivi razvoj, športsko - rekreativne i društveno- zabavne aktivnosti.

Boravak djece i odgojitelja organiziran je u paviljonima, koji uz prostore za boravak djece imaju i

sobu za odgojitelje. Aktivnosti i sadržaji su u okviru odgoja i obrazovanja djece za okoliš i održivi

razvoj a konkretiziraju se i prilagođavaju potrebama i interesima djece, uvažavajući spontane

situacijske poticaje djece, interese djece, kalendar događanja i godišnje doba.

VREDNOVANJE

• analiza boravka Gradu mladih u smislu zajedničke refleksije odgajatelja i pedagoga s ciljem

boljeg zadovoljavanja potreba i interesa djeteta, korištenja suvremenih oblika i metoda rada

s djecom s naglaskom na slobodu i uključivanje svakog djeteta i zajedničko učenje.

60

• evaluacijski listić procjene kvalitete uvjeta programa u svim aspektima za odgojitelje koji

se provodi u Gradu mladih

• liste pitanja za djecu

• raznolika dokumentacija: plakati dječjih projekata, foto i video - zapisi, dnevnici boravka

djece, poruke u sobi uspomena i dr.

3.4.3. PROGRAM PATHS RASTEM

PATHS program čiji se akronim Promoting Alternative Thinking Strategies odnosi na Razvijanje

Alternativnih Strategija Mišljenja razvili su M. Greenberg i C. Kusché ranih 80-tih godina 20.

stoljeća, motivirani potrebom za sveobuhvatnim razvojno utemeljenim kurikulumom univerzalne

prevencije koji će pomoći u prevenciji ponašajnih i emocionalnih problema djece. Iako je

namijenjen provedbi u predškolskom i školskom okruženju, naše iskustvo u provedbi ovog

programa nam govori da je program moguće i korisno provoditi i s djecom nešto mlađe dobi (od

3,5 godina nadalje), uz manje prilagodbe sadržaja programa.

Generalni cilj PATHS programa je smanjivanje agresije i problema u ponašanju. Kao što je već

naglašeno, aktivnosti programa odnose se na popularno zvanu emocionalnu inteligenciju, a

specifični zaštitni čimbenici na koje se nastoji djelovati su samokontrola, svjesnost o vlastitim

emocijama, pozitivno samopoštovanje, dobri odnosi s drugima i interpersonalno rješavanje

problema. Brojna su istraživanja pokazala da ove vještine omogućuju bolje funkcioniranje djece

među vršnjacima, utječu na povećanje akademskog uspjeha te imaju veliki utjecaj na razrednu

klimu te tako olakšavaju procese učenja.

CILJEVI PROGRAMA

• povećanje samokontrole: sposobnosti da se stane, razmisli i umiri prije nekog postupka;

posebno kada je dijete uznemireno,

• razvijanje emocionalne regulacije: razvoj razumijevanja, korištenje vokabulara o

emocijama, povećanje sposobnosti da dijete prepozna i interpretira svoje i osjećaje drugih,

promicanje empatije i razumijevanja kako naše ponašanje utječe na druge u našoj okolini

• poznavanje koraka rješavanja problema te povećanje sposobnosti za njihovu

61

• primjenu: prevencija sukoba ili njihovo lakše razrješavanje, razvoj kritičkog mišljenja u

akademskom okruženju

• promoviranje pozitivnih vrijednosti i zdravih odnosa: kroz pozitivnu atmosferu u razredu i

kvalitetnijim interakcijama učenik-učiteljica razvijaju se odgovorni i pozitivni stavovi

prema školi, zajednici i životu općenito.

NAČIN REALIZACIJE

Program provode prethodno educirane odgojiteljice kao redovni program u odgojnim skupinama

jedan puta tjedno po 30 minuta. Provođenje programa određeno je lekcijama unutar kojih su glavni

likovi životinje, u provedbi lutke – kornjača Grga, jež Helena, pas Duje i patka Dora, s kojima se

djeca lako poistovjećuju i vrlo brzo se uz njih vežu. Integracija Paths programa kroz cjelodnevni

život djece u vrtiću provodit će se kroz pripremu i kreiranje materijalnog okruženja koje podržava

program i omogućuje stalnu povezanost djece i likova i stalno podsjeća na ono što su djeca čula,

doživjela i naučila kroz lekcije. Time potiče da se naučeno i primjeni u situacijama sukoba ili

neslaganja među djecom i to na način da se razgovara o osjećajima – svojim i tuđim, prepoznaju

vlastiti i osjećaji drugih, uvažavaju osjećaji drugih i stvara svijest da su i negativni osjećaji OK i

da se oni mogu kontrolirati. Važnost uključivanja odraslih tijekom provođenja programa je također

vrlo velika jer time djeca dobivaju dodatnu potvrdu i podršku osvještavajući pritom da je njihovo

znanje a time i ponašanje vrijedno, dobro i značajno.

PATHS - RASTEM program se u cijelosti bavi pitanjima prijateljstva i odnosa među vršnjacima

kroz razumijevanje osjećaja (npr. ljutnje, straha itd.) i kroz igranje uloga te razmišljanje o

načinima rješavanja problema s kojima se djeca suočavaju u odnosima s prijateljima.

Za uspješnost provođenja programa (u smislu konkretne upotrebe i primjene naučenog) od velike

važnosti tri faktora:

• Integracija PATHS – programa u svakodnevni život i učenje djece u vrtiću kroz cijeli dan,

a ne samo tijekom provođenja lekcija

• Uključivanje svih odraslih ljudi koji žive i rade u vrtiću a svakodnevno se susreću s djecom

(stručna služba, spremačice, kuhinja), kao i obitelji

• Konstanta u radu na programu – i kada su lekcije završene, i iduće godine, a idealna bi bila

poveznica sa školom u koju će djeca krenuti

62


• dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i odgojitelja kao dio dokumentacije projekta

– kvalitetna implementacija

• analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i materijalnog

okruženja pri provedbi programa, utjecaj okruženja na aktivno konstruiranje znanja, socijalni

odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje problema, uloga i educiranje roditelja o samom

provođenju programa i njihova participacija u životu i radu vrtića)

• opservacija ponašanja i emocionalnih reakcija djece u skupini od strane odgojitelja i stručnih

suradnika

• Upitnici za roditelje i odgojitelje o uspješnosti provođenja programa u odnosu na ciljeve

programa

• Razvojne liste za procjenu na početku i na kraju programa

3.4.4. CAP PROGRAM (CHILD ASSAULT PREVENTION - PREVENCIJA

ZLOSTAVLJANJA DJECE)

UVOD

CAP je program prevencije zlostavljanja djece namijenjen djeci u godini pred polazak u školu.

Istraživanja i literatura o zlostavljanju i zanemarivanju djece u Hrvatskoj i u svijetu konzistentno

pokazuju visoke postotke izloženosti djece zlostavljanju. Tako podaci istraživanja Poliklinike za

zaštitu djece Grada Zagreba iz 2006. godine pod nazivom „Prevalencija zlostavljanja i

zanemarivanja djece u Hrvatskoj“ pokazuju da je 15,9% djece bilo je izloženo tjelesnom

zlostavljanju, 16,5% emocionalnom te 13,7% spolnom zlostavljanju.

OPĆI CILJ

Cilj CAP programa je smanjiti ranjivost djece i njihovu izloženost različitim oblicima zlostavljanja

kroz: pružanje kvalitetnih informacija, poučavanje učinkovitim prevencijskim strategijama te

osnaživanje njima važnih odraslih, roditelja i zaposlenika vrtića, da im pruže kvalitetniju podršku.

63

SPECIFIČNI CILJEVI

1. CILJ: Poboljšati kvalitetu pripremnih aktivnosti u svim starijim i mješovitim vrtićkim odgojnim

skupinama

2. CILJ: Poboljšati kvalitetu podržavajućih aktivnosti u svim starijim i mješovitim vrtićkim

skupinama

3. CILJ: Animirati roditelje na veći odaziv roditeljskom sastanku

4. CILJ: Ostvariti cjelokupni obuhvat djece u godini pred polazak u školu

NOSITELJI PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI

Nositelji programskih aktivnosti su posebno educirani odgojitelji i stručni suradnici koji su završili

edukaciju za provedbu CAP programa.

PLAN DJELOVANJA

SPECIFIČNE

ZADAĆE

U ODNOSU DIJETE:

• jačanje osjećaja samoefikasnosti i samopouzdanja te smanjivanje osjećaja bespomoćnosti

i straha

• informiranje djece o potencijalno opasnim situacijama

• jačanje pozitivnih strategija kod djece za sprečavanje vlastite viktimizacije

• učenje djece o njihovim pravima te načinima kako mogu zaštiti svoja prava

• usmjeravanje djece na socijalnu mrežu i povećavanje vjerojatnosti traženja pomoći u

situacijama nasilja, zlostavljanja i slično

• poboljšati komunikaciju između djece i odraslih sudionika odgojno - obrazovnog procesa

•

U ODNOSU NA ODGOJITELJE I DRUGE DJELATNIKE

• pružiti stručnu i točnu informaciju o zlostavljanju, odnosno razbiti mitove

64

• osnažiti odgojitelje i ostale sudionike procesa te im pružiti informaciju o tome kako mogu

zaštiti dijete

• educirati odgojitelje o identifikaciji djece koja su možda bila zlostavljana

• educiranje o zakonskim pravima, odgovornostima i izvorima pomoći

• jačanje profesionalnih kompetencija u okviru komunikacije s djecom i strategija ojačavanja

djece

• razvoj vještina komunikacije u slučajevima ako se dijete povjeri odrasloj osobi

U ODNOSU NA RODITELJE I LOKALNU ZAJEDNICU:

• pružiti stručnu i točnu informaciju o zlostavljanju, odnosno razbiti mitove

• osnažiti roditelje te im pružiti informaciju o tome kako mogu zaštiti svoje i tuđe dijete

• educiranje o zakonskim pravima, odgovornostima i izvorima pomoći

• jačanje profesionalnih kompetencija u okviru komunikacije s djecom i strategija ojačavanja

djece

• osnaživanje roditeljskih kompetencija kroz znanja o pravima djece

PRAĆENJE PROCESA I EVALUACIJA ISHODA

• prisutnost roditelja predavanjima za roditelje

• evaluacijski upitnici za predavanja za roditelje i odgajatelje

• evaluacije od strane odgojitelja nakon provedenih radionica za djecu

• etnografski prikazi (fotografska i video- dokumentacija, izjave djece, dječji crteži)

3.4.5. PROGRAM RADIONICA S RODITELJIMA „RASTIMO ZAJEDNO“

Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” nastao je kao dio Programa za rani razvoj djece

i poticajno roditeljstvo “Prve 3 su najvažnije!”, koji je Ured UNICEF-a u Hrvatskoj započeo 2006.

godine, a dalje je Program razvijen je uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje Republike

65

Hrvatske. Program je utemeljen i na najnovijim znanstvenim i stručnim spoznajama koje govore o

roditeljstvu koje poštuje i promiče prava djeteta u obitelji te relacijskom shvaćanju socijalizacije,

te na postavkama o optimalnome roditeljskom kontekstu koje nudi teorija samoodređenja te

postavke o poželjnim obilježjima odnosa roditelja prema djetetu. Svrha programa radionica s

roditeljima “Rastimo zajedno” jest omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji

roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj kako

roditelja, tako i djeteta. Tako jača odnos roditelja i djeteta koji podržava razvoj djeteta, a i slabe

čimbenici koji mogu voditi u zanemarivanje ili zlostavljanje djeteta. Na radionicama se preispituju

vrijednosti na kojima roditeljstvo počiva, uči se o potrebama djece i roditelja te o načinima njihova

zadovoljavanja, vježbaju se komunikacijske vještine i odgovara na druga pitanja za koja roditelji

izraze interes.

CILJEVI PROGRAMA

Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu roditelji s

voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje

roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; upoznaju bolje sebe kao roditelja

te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se upoznaju sa znanstvenim

stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta (i

roditelja).

NAMJENA PROGRAMA

Program radionica s roditeljima "Rastimo zajedno" namijenjen je roditeljima najmlađe djece u dobi

od prve do četvrte godine života koji se uključuju u program dobrovoljno. U Program se mogu

uključiti roditelji čija djeca polaze, kao i oni čija djeca ne polaze Dječji vrtić „En ten tini“. Program

je za roditelje besplatan. Radionice se odvijaju s grupom od 10 do 12 roditelja jer takva veličina

grupe omogućuje kvalitetnu provedbu aktivnosti, veći angažman svakog pojedinog roditelja,

razvoj međusobnog povjerenja članova.

66

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa su odgojiteljice Ana Kuljak i Jelena Korbar koje su završile edukacijski seminar

i uključene su u Mrežu voditeljica „Rastimo zajedno“. Navedeni nositelji Program ostvaruju u

suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, uredom UNICEF-a u Hrvatskoj

i Centrom za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“.


Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” podijeljen je u jedanaest tema, jedanaest

radionica. Iako je svaka od tema cjelina je za sebe one se sadržajno prožimaju, nadopunjuju te

slijede jedna drugu te se nijedna radionica ne može se održati samostalno. Stoga je preporuka da

roditelji, članovi grupe sudjeluju u svim radionicama ciklusa.

1. Roditelji 21. stoljeća

2. Četiri stupa roditeljstva

3. Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta

4. Sva naša djeca i kao ih volimo

5. Slušanje – važna vještina roditeljstva

6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe

7. Granice: zašto i kako?

8. Kreiramo i biramo rješenja

9. Roditeljske odgovornosti i još poneka pitanja

10. Biti roditelj: utjecaji i izbori

11. Završetak i novi početak

Svaka radionica traje 2 sata i održava se u popodnevnim terminima 11 tjedana za redom.

Metode rada s roditeljima su sljedeće:

a) početna vježba koja služi kao uvod u temu i služi za opuštanje i stvaranje poticajnog

okruženja,

67

b) središnji dio koji ovisno o temi uključuje kratka stručna izlaganja, diskusije uz prikazivanje

edukativnih video snimki, refleksija i razgovori o određenim temama, razmjena iskustva kao

razgovor s cijelom grupom ili u manjim grupama (par, trojka, četvorka...)

c) opuštajuće aktivnosti za rasterećenje između zahtjevnijih aktivnosti i za završavanje i

opuštanje pred rastanak koje imaju smislenu povezanost s temom susreta, a koje potiču

zbližavanje članova grupe te mogu biti inspiracija za igranje s djetetom

d) domaća zadaća koja služi provjeravanju novostečenih uvida i znanja u vlastitoj obitelji te

isprobavanju ili uvježbavanju novih vještina.


• Za osiguranje kvalitete potrebno je sustavno i kontinuirano evaluirati ishode i proces

provođenja Programa, odnosno saznati kako sudjelovanje u radionicama djeluje na

određene roditeljske misli, osjećaje, uvjerenja, ponašanje i pretpostavke. Stoga se

evaluacija se provodi putem primjene Upitnika za roditelje koje roditelji ispunjavaju na

prvoj i zadnjoj radionici, a kojim se dobivaju kvantitativni podatci te se mjeri učinak

programa usporedbom početnog i završnog stanja. Osim toga, spomenuti kvantitativni

podaci nadopunjuju se kvalitativnim podatcima o zadovoljstvu roditelja i korisnosti

radionica koji se prikupljaju

• Upitnikom za evaluaciju programa radionica “Rastimo zajedno” na kraju Programa.

• Naposljetku, osim interne evaluacije na razini vrtića rezultati upitnika dostavljaju se

voditeljicama projekta zbog obrade na razini Republike Hrvatske te se vrše usporedne

analize na evaluacijskim seminarima.

• Uz navedeni proces vrednovanja koristit će se uobičajeni oblici dokumentiranja i

vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska dokumentacija, izjave roditelja),

samorefleksije i kritičke refleksije voditelja programa kako bi se osigurao kontinuitet

vrednovanja tijekom procesa vođenja radionica

68

3.4. 6. PROGRAM RADIONICA S RODITELJIMA „RASTIMO ZAJEDNO PLUS“

Program radionica „Rastimo zajedno Plus“ razvijen je kao odgovor na potrebu da se pozitivna

iskustva stečena u četverogodišnjem razdoblju provedbe radionica „Rastimo zajedno“ s općom

populacijom roditelja djece u dobi od 1 do 4 godine učine dostupnima i roditeljima djece s

teškoćama u razvoju tako što će uzeti u obzir i njihove specifične potrebe i interese. U skladu s

time, tijekom 2012. i 2013. godine, pod okriljem Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, razvijen je ovaj

„sestrinski“ program radionica „Rastimo zajedno Plus“ usmjeren pružanju podrške roditeljstvu

djeci s teškoćama predškolske dobi. Roditelj djeteta s teškoćama u razvoju u svom roditeljstvu ima

mnoštvo „dodataka“ – proživljava više strepnje i stresa, više izazova i pobjeda te treba više

informacija, više razumijevanja, više stručnog rada, više brige društva. Svi ti „dodaci“ nazvani su

„plus“. Stoga su ove radionice namijenjene osnaživanju roditelja da bi njihov dodatak roditeljstvu

koje žive imao pozitivan predznak. Program „Rastimo zajedno Plus“ promiče isti pristup

roditeljstvu i podršci roditeljima kao i program „Rastimo zajedno“, s kojim dijeli osnovne

vrijednosti i ciljeve. No ostvarivanje ovih vrijednosti i ciljeva pretpostavlja uvažavanje činjenice

da se roditelji djece s teškoćama u svom roditeljstvu susreću s različitim dodatnim zahtjevima

vezanim uz dijete, članove obitelji i širu zajednicu te različite institucije. Svrha Programa radionica

s roditeljima „Rastimo zajedno Plus“ je omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške

koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču osobni rast i

razvoj kompetentnosti i roditelja i djeteta.

CILJEVI PROGRAMA

Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojem roditelji s

voditeljicama radionica i s drugim roditeljima: razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje

roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja i prepoznaju učinkovite načine kako se nositi s

dodatnim opterećenjima pod kojima žive, kao i načine na koje se odnose prema svom djetetu te

doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se upoznaju sa znanstvenim

stajalištima o razvojno poticajnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit

djeteta i roditelja.

69

NAMJENA PROGRAMA

Program radionica s roditeljima "Rastimo zajedno plus" namijenjen je roditeljima djece s

teškoćama u razvoju u dobi do osam godina života koji se uključuju u program dobrovoljno. U

Program se mogu uključiti roditelji čija djeca polaze, kao i oni čija djeca ne polaze Dječji vrtić „En

ten tini“. Program je za roditelje besplatan. Radionice se odvijaju s grupom od 10 do 12 roditelja

jer takva veličina grupe omogućuje kvalitetnu provedbu aktivnosti, veći angažman svakog

pojedinog roditelja, razvoj međusobnog povjerenja članova.

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa su stručni suradnici i odgojiteljice Nikolina Večerin i Andreja Novak koje su

završile edukacijski seminar i uključene su u Mrežu voditeljica „Rastimo zajedno Plus“. Navedeni

nositelji Program ostvaruju u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske,

uredom UNICEF-a u Hrvatskoj i Centrom za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“.


Program radionica s roditeljima djece s teškoćama u razvoju „Rastimo zajedno Plus“ sastoji se od

jedanaest dvosatnih konceptualno i tematski povezanih radionica koje provode posebno educirani

voditeljski timovi stručnjaka za podršku ranom razvoju. Iako je svaka od tema cjelina je za sebe

one se sadržajno prožimaju, nadopunjuju te slijede jedna drugu te se nijedna radionica ne može se

održati samostalno. Stoga je preporuka da roditelji, članovi grupe sudjeluju u svim radionicama

ciklusa.

1. Svako je dijete posebno, svaki je roditelj poseban

2. Između očekivanja i prilagodbe

3. Četiri stupa roditeljstva

4. Psihološke potrebe djeteta i roditeljski ciljevi

5. Sva naša djeca i kako ih volimo

6. Slušanje – važna vještina roditeljstva

7. Kako dijete uči o svijetu oko sebe

70

8. Granice: zašto i kako?

9. Roditeljske odgovornosti

10. Biti roditelj: utjecaji i izbori

11. Završetak i novi početak

Svaka radionica traje 2 sata i održava se u popodnevnim terminima 11 tjedana za redom.

Metode rada s roditeljima su sljedeće:

a) početna vježba koja služi kao uvod u temu i služi za opuštanje i stvaranje poticajnog

okruženja,

b) središnji dio koji ovisno o temi uključuje kratka stručna izlaganja, diskusije uz prikazivanje

edukativnih video snimki, refleksija i razgovori o određenim temama, razmjena iskustva

kao razgovor s cijelom grupom ili u manjim grupama (par, trojka, četvorka...)

c) opuštajuće aktivnosti za rasterećenje između zahtjevnijih aktivnosti i za završavanje i

opuštanje pred rastanak koje imaju smislenu povezanost s temom susreta, a koje potiču

zbližavanje članova grupe te mogu biti inspiracija za igranje s djetetom

d) domaća zadaća koja služi provjeravanju novostečenih uvida i znanja u vlastitoj obitelji te

isprobavanju ili uvježbavanju novih vještina.


• Za osiguranje kvalitete potrebno je sustavno i kontinuirano evaluirati ishode i proces

provođenja Programa, odnosno saznati kako sudjelovanje u radionicama djeluje na

određene roditeljske misli, osjećaje, uvjerenja, ponašanje i pretpostavke. Stoga se

evaluacija se provodi putem primjene Upitnika za roditelje koje roditelji ispunjavaju na

prvoj i zadnjoj radionici, a kojim se dobivaju kvantitativni podatci te se mjeri učinak

programa usporedbom početnog i završnog stanja. Osim toga, spomenuti kvantitativni

podaci nadopunjuju se kvalitativnim podatcima o zadovoljstvu roditelja i korisnosti

radionica koji se prikupljaju

• Upitnikom za evaluaciju programa radionica “Rastimo zajedno” na kraju Programa.

71

• Naposljetku, osim interne evaluacije na razini vrtića rezultati upitnika dostavljaju se

voditeljicama projekta zbog obrade na razini Republike Hrvatske te se vrše usporedne

analize na evaluacijskim seminarima.

• Uz navedeni proces vrednovanja koristit će se uobičajeni oblici dokumentiranja i

vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska dokumentacija, izjave roditelja),

samorefleksije i kritičke refleksije voditelja programa kako bi se osigurao kontinuitet

vrednovanja tijekom procesa vođenja radionica

3.4.7. PREVENTIVNI PROGRAMI

3.4.7.1. Sigurnosni i zaštitni program

Globalni cilj:

Zaštita sigurnosti i zdravlja djece, poticanje samozaštitnog odgovornog ponašanja i

svjesnog izbjegavanja rizika, osnaživanje djeteta za sigurno ponašanje

Afirmacija potencijala djeteta i izgrađivanje osobe koja poštuje ljudska prava i humane

vrijednosti

DUGOROČNI CILJEVI:

1. Osnaživati i razvijati vještine za samozaštitu i samoočuvanje djece (psihološka sigurnost)

2. Kontinuirano razvijati uvjete za maksimalnu sigurnost djece tijekom boravka u Dječjem vrtiću “En

ten tini” kroz:

Ciljevi ovog programa ostvarit će se kroz nekoliko razina:

1. ODGOJITELJI:

Timskom suradnjom odgojitelja i stručnih suradnika utvrditi rizike i procijeniti

postojeću situaciju s obzirom na sigurnost djeteta u vrtiću

Realizirati program u neposrednom radu s djecom, primjenjujući individualizirani

pristup u odnosu na djecu s uočenim rizičnim ponašanjima (po sigurnost i zdravlje)

Uključiti odgojitelje u izradu protokola postupanja u rizičnim situacijama ( uvažiti

njihovo iskustvo, stavove, prijedloge)

72

2. STRUČNI TIM:

• Pratiti, procjenjivati i unaprjeđivati program poticanja razvoja djece u spomenutom

aspektu, osiguravajući tako polazišta za realizaciju preventivnih i primjerenih sadržaja i

aktivnosti s djecom, u svim odgojnim skupinama

• U okvirima stručnog usavršavanja odgojitelja prednost treba dati temama koje su

usklađene s ciljevima Protokola postupanja i mjera sigurnosti;

3. TEHNIČKO OSOBLJE:

• Izvršavanje radnih zadataka prema radnim ulogama (spremačice – higijena i

sigurnost vanjskog i unutarnjeg prostora vrtića; servirke – priprema i distribucije

hrane na higijenski ispravan način; domari – intervencija prilikom nastanka

materijalne štete u vanjskom i unutarnjem prostoru vrtića)

4. DJECA:

Kroz odgojno – obrazovne sadržaje i projekte osnaživati dijete u odgovornom i

samozaštitnom ponašanju ( razvoj pozitivne slike o sebi, stjecanje socijalnih vještina u

smislu samozaštite, odupiranja nasilnom ponašanju, odgoj za i o dječjim pravima, odgoj

za zdrave stilove života itd.)

5. RODITELJI:

Informiranje roditelja o sigurnosno zaštitnim programima u dječjem vrtiću, utvrđivanje

prava, obaveza i odgovornosti svih sudionika

Pružanje podrške i jačanje roditeljske kompetencije u području odgoja i poticanja

dječjeg razvoja s ciljem sigurnog i sretnog odrastanja ( uključivanje roditelja u neke

odgojno-obrazovne sadržaje s djecom, edukativni rad s roditeljima – tematske radionice

i predavanja, individualni savjetodavni rad itd.)

Mjere zaštite i sigurnosti su kroz različite cjeline integralni dio kurikuluma vrtića, te se kroz različite

aktivnosti integriraju u odgojno-obrazovni procesa.

4.3.2. FIZIČKE MJERE ZAŠTITE

73

Cilj je razvijanje navika, praktičnih vještina samoočuvanja i znanja djeteta u odnosu na opasne,

ugrožavajuće situacije/predmete:

Prepoznavanje vlastitih osnovnih potreba - što treba, što ga boli, da li je gladno, umorno,

kako se osjeća…

Opasni predmeti u vrtiću/ kod kuće – što smije, a što ne smije dirati jer je opasno (otrovi,

oružje, lijekovi, električni aparati, razbijeno staklo, igle, šprice..)

Opasne situacije u vrtiću/kod kuće:

- zaštita od udara električne energije – utičnice, opasnost udara u blizini vode, kratki spoj – električni

aparati – što provodi električnu energiju, zaštita od visokih temperature (u kuhinji – lonac, štednjak,

vrelo ulje, vrela voda…)

- zaštita od požara (svijeće) – što je zapaljivo, zaštita od utapanja (kupanje u kadi) – disanje i pluća

- postupanje u slučaju potresa (što je potres, gdje se sakriti)

- vježbe evakuacije – pravilo “desnog kretanja”, male vježbe tipa: što ako..., gdje je sigurno..., kako

brzo izlazimo...

- zaštita od gušenja (sitni predmeti, bomboni, žvakaće gume)

Važni brojevi telefona – 112, 192, 193, 194, 195

Opasna mjesta za igru– ulica, parkiralište..

Sigurno ponašanje u prometu

Tko mi može pomoći (odgojitelj ili drugi poznati odrasli u vrtiću, službene osobe, važni

brojevi telefona…)

Razvijanje vještina samoočuvanja djece provodit će se u planskim i neplanskim situacijama, kroz

sljedeće igre, igre uloga i aktivnosti:

1. TO SAM JA

• Kako se čuvam od opasnosti?

• Dječak/djevojčica se izgubio/la- kako će doći kući, koga može tražiti pomoć?

• Kako sam se ozlijedio?

2. MOJA OBITELJ

• Opasnosti u vrtiću/kod kuće- lijekovi, šibice, električne instalacije, plin…

• Na igralištu ne diramo odbačene predmete- šprice, igle…

• Kako sigurno koristim škare, čekić i čavle, iglu i konac. ..

74

3. MOJI PRIJATELJI

• Penjanje na tobogan/penjalicu- kako sam najsigurni

• Igramo se prometa

• Danas mama kasni po mene u vrtić – ali o meni uvijek netko brine…

4. MOJA ULICA, NASELJE,GRAD

• Prijatelj se razbolio/ozlijedio- kako mu mogu pomoći

• Tko nam sve može pomoći kad smo u nevolji (za pomoć zovemo tetu, mamu tatu…važni

brojevi telefona)

• S nepoznatim odraslima ne razgovaramo

Očekivani ishodi

JASLICE VRTIĆ

- Primarna potreba: osiguravanje

sigurnog okruženja i stalnog nadzora

- Uočavanje potencijalnih opasnosti u

vrtiću/kući – prozori, vrata, stepenice,

mokri podovi

- Uočavanje opasnih predmeta koji nas

okružuju: sitni, nepoznati, kućanski

aparati, struja, vrećice, vrpce,

uporabni predmeti – npr. nož, škare i

sl. – čemu služe, zašto nam nisu

nadohvat ruke/zašto ih ne koriste mala

djeca…

- Kako koristimo i gdje odlažemo stvari

koje su nam potrebne (ne trgamo, ne

bacamo, stvari imaju svoje mjesto…).

- Sigurno korištenje sprava na igralištu

- Nepoznati predmeti, lijekovi, otrovi,

oružje – Što činiti ako nam se nađu

nadohvat ruke?

- Oblici ponašanja na ulici i u prometu

– kao pješak (samostalan i u grupi),

kao putnik u vozilu

- Sigurno ponašanje u gužvi, u

trgovačkom centru, što raditi da se ne

izgubim

- Što činiti ako se ipak izgubim?

Tablica 1. Prikaz očekivanih ishoda kod djece u području fizičkih mjera zaštite

75

4.3.3. MJERE ZA UNAPREĐENJE I OČUVANJE ZDRAVLJA

Ciljevi su:

• Razvijanje praktičnih vještina brige o sebi

• Razvijanje svijesti o utjecaju fizičkih aktivnosti na zdravlje djeteta

• Uspostavljanje pozitivnog stava prema zdravoj hrani i svim oblicima zdravog načina života

1. ZDRAVLJE

- Kako brinemo o zdravlju, koje osobe brinu o našem zdravlju

- Dobri i loši utjecaji na zdravlje

2. MOJE TIJELO

- Dijelovi tijela (vanjski i unutarnji organi) i njihova funkcija

- Higijena

3. HRANA KAO ENERGIJA

-Zdrava i nezdrava hrana

4. KRETANJE

- Različiti oblici kretanja

- važnost tjelovježbe

Očekivani ishodi

JASLICE VRTIĆ

- pranje ruku prije jela, poslije

igre/aktivnosti i korištenja WC-a - dio

djece

- bacanje smeća u koš

- načini konzumiranja (pojedine vrste) -

hrane (za stolom, ne trčimo i ne skačemo

dok jedemo i sl.)….

- pranje ruku prije jela, poslije

igre/aktivnosti i korištenja WC-a - dio

djece

- korištenje WC-a, maramica, salveta,

umivanje i pranje zubića i sl.

- zdrava i nezdrava hrana

- zdrave i nezdrave navike (npr. važnost

svakodnevnog kretanja)

76

-Samostalnost u higijeni nosne sluznice,

bacanje maramica u koš

- Samostalnost u higijeni nosne

sluznice

Tablica 2. Prikaz očekivanih ishoda kod djece u području mjera za unapređenje i očuvanja zdravlja

Zadaće mjera za unapređenje i očuvanje zdravlja:

1. Senzibilizacija i edukacija odgojitelja i ostalih zaposlenika, ali i roditelja u osvještavanju potrebe

kvalitetnog djelovanja:

Svakog sudionika u stvaranju uvjeta za cjeloviti rast i razvoj svakog djeteta kroz stvaranje

zdravog i sigurnog ozračja u obitelji, ali i u vrtiću u kojem dijete boravi u prosjeku 8-10 sati

Osvještavanje oblika djelovanja odraslih koji će pomoći djeci da osvijeste i nauče izraziti

svoje potrebe

Osiguravanje djelovanja odraslih koji će pomoći djeci da nauče brinuti o sebi i

zadovoljavanju svojih potreba

Znanja o načinima djelovanja u preveniranju bolesti i pružanju prve pomoći

2. Stvaranje uvjeta- prostornih i organizacijskih za kvalitetnu izmjena igre i dnevnog odmora pri

čemu mislimo na:

Redovite tjelovježbe i kvalitetan boravak djece na zraku

Kvalitetna izmjena igre i dnevnog odmora tijekom godine

Za provedbu navedenih mjera očuvanja i unapređivanja djetetova zdravlja neophodno je osigurati

uvjete za:

1. Kvalitetne sanitarno-higijenske uvjete unutarnjeg i vanjskog prostora vrtića kroz:

Proces kvalitetnog i redovitog održavanja prostora boravka djece od strane spremačica

vrtića (sobe dnevnog boravka, prostori dnevnog odmora, sanitarni čvorovi, igrališta i

pješčanici)

Osposobljavanje spremačica za siguran i učinkovit rad s sredstvima za čišćenje, s posebnim

naglaskom na važnost izbora kvalitetnih sredstava

Nadzor i organizaciju slanja zaposlenika na provođenje zakonom utvrđenog higijenskog

minimuma

77

Kontinuirano organiziranje i provođenje mjera dezinfekcije, deratizacije i dezinsekcije

Osiguravanje dovoljne količine sredstava za higijenu djece

Uvid u provođenje i osiguravanje kvalitetnih mikroklimataskih uvjeta boravka djece

(prozračnost prostora ljeti i zimi, toplina ili hladnoća prostora, čistoća prostora)

Uvid u provođenje utvrđenih načina čišćenja vanjskih prostora s naglaskom na njihovo

sigurno korištenje

Osiguravanje uvjeta za kvalitetan proces čišćenja (zaštitnu odjeću i obuću, pomoćne

strojeve, potrebnu količinu sredstava)

Produljenje sanitarnih iskaznica čije je uredno provođenje osiguravalo poštivanje zakonske

obveze ali i potrebu da svi zaposlenici koji su u procesu rada s djecom budu zdravi s ciljem

osobne zaštite ali i zaštite svih sudionika procesa

4.3.4.PSIHOSOCIJALNE MJERE ZAŠTITE I SIGURNOSTI – KVALITETNO OZRAČJE

KAO TEMELJ SIGURNOSTI DJECE

Cilj: djelovanje na razvoj socijalnih odnosa odraslih kroz razvoj socijalnih vještina čime djeci

omogućujemo:

Komunikaciju s drugima

Učenje kroz razmjenu mišljenja

Razvijanje vještina prihvaćanja različitosti mišljenja, stavova, djelovanja i dr.

Razvijanje sposobnosti dijeljenja materijala (ali i iskustava) s drugima

Razvijanje povjerenja kroz uspostavljanje suradničkih odnosa

Poštivanja prava na privatnost

Razvijanje moralnih osobina: nesebičnost, empatija, altruizam

Razvijanje vještina nenasilnog rješavanja problemskih situacija

Socijalne interakcije s djecom različitih razvojnih mogućnosti

Psihosocijalni status djece i odraslih uvjetovan je stvaranjem optimalnih socijalnih uvjeta i vještina

za življenje i kontinuirano učenje djece i odraslih. Pod tim mislimo na daljnje pozitivno djelovanje i

78

međusobno uvažavanje svih zaposlenika u procesu, čime pogodujemo djeci, ali i odraslima u procesu

(zaposlenici - roditelji)

Djelovanjem na razvoj socijalne dimenzije kod djece poticat ćemo:

Različitim aktivnostima kojima se osnažuju komunikacijska umijeća djece i odraslih,

(pregovori, rasprave, razgovori)

Poticanje komunikacije među djecom

Partnerskim odnosima s djecom kroz uvažavanje njihovih prava i potreba koja se tiču

njihovog življenja i učenja

Partnerske odnose odrasli-odrasli kroz uvažavanje iskustava roditelja o djetetu, u odnosu na

profesionalne spoznaje koje odgojitelji stiču u procesu rada s djetetom

Razvoj partnerskih odnosa odgojitelja koji su preduvjet kvalitete procesa rada s djecom

(međusobno povjerenje u kolegice, suradničko ozračje, jednaka vrijednost i važnost u

procesu donošenja odluka o načinima djelovanja prema djetetu-roditelju i na razini vrtića)

Očekivani ishodi

JASLICE VRTIĆ

-Usmjeravanje na prihvatljive oblike

komunikacije i interakcije s vršnjacima:

kako nešto tražimo (igračku)

kako „znamo malo pričekati“

kako gledamo kamo hodamo kako se ne

bismo sudarali itd. i sl.

Pratimo „tetu“

- Usmjeravanje na potencijalne rizike –

nepoznati odrasli (što ne smiju, kako se

čuvati), korištenje kompjutora

TV-a i sl. na siguran način…

-želje i potrebe, emocije i ponašanja – razvoj

socijalnih vještina i prosocijalnih ponašanja,

tolerancije, uvažavanja različitosti,

prevencija...

Tablica 3. Prikaz očekivanih ishoda kod djece u području psihosocijalnih mjera zaštite i sig.

4.3.5. MJERE U SVRHU SAMOZAŠTITE

Ciljevi:

razvijanje svijesti o dječjim pravima i dužnostima

79

jačanja svijesti djece o njihovoj sigurnosti tijekom boravka u vrtiću primjereno dobi djece

ukazivanja na opasnosti od ozljeđivanja (vlastitog i tuđeg) u unutarnjim i vanjskim

prostorima vrtića (pogotovo na igralištu) – npr. prilaz vrtiću, površine igrališta, ograda

oko igrališta, sanitarni čvor, stepenice, prozori, vrata; opasne stvari (električna struja i oštri

predmeti – noževi, škare, igle); sitni predmeti (kotačići, špekule, ključići); slatkiši (tvrdi

bomboni, žvakaće gume); najlon – vrećice, vrpce, trake, užad; sredstva za čišćenje;

penjalice, tobogan, ljuljačke; oštri predmeti (staklo, igle); prometna sredstva; nepoznate

osobe (poziv u automobil, poziv u štetnju, nuđenje slatkišima)

učenja poželjnih sigurnih ponašanja u vrtiću (npr. kako se ljuljamo, penjemo, silazimo nih

stepenice i sl.) i kod organiziranih odlazaka van vrtića (izleti, posjete, rekreativni programi)

učenja djece da se znaju sami čuvati (razvijati odgovornost kroz razgovor, igru, igranje

uloga, pravila u skupini…)

pravilo u skupini – obavezno javljanje djeteta odgojitelju kod napuštanja vidokruga

odgojitelja (odlazak na WC, u garderobu…)

reagiranja na ponašanja djece koja ugrožavaju sigurnost druge djece ili imovine

Očekivani ishodi

JASLICE VRTIĆ

- Razvijanje zaštitnih ponašanja - ne

udaljavanje od skupine prilikom

izlaska na dvorište

- U sobi hodamo, ne trčimo

- Ne stavljamo u usta sitne i nejestive

predmete

- Razvijanje zaštitnih ponašanja –

javljanje odgojitelju pri odlasku u

sanitarni čvor ili garderobu

- Prepoznavanje opasnosti u svojoj

okolini

- Sigurno korištenje sprava u dvorištu

vrtića (izbjegavanje guranja, fizičkih

konflikata)

- Vještine nenasilnog rješavanja sukoba

Tablica 4. Prikaz očekivanih ishoda kod djece u području mjera samozaštite

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA:

80

• Postupanje kod povrede djece i pružanje prve pomoći

• Postupanje kod bolesnog djeteta

• Postupanje kod epidemija

• Mjere sigurnosti u prehrani

• Standardi higijene i čistoće unutarnjeg i vanjskog prostora

MJERE SIGURNOSTI KOD BORAVKA DJECE U SOBI DNEVOG BORAVKA I DRUGIM

PROSTORIJAMA

VRTIĆA

• Primarna mjera sigurnosti djece u vrtiću je stalni nadzor nad kretanjem djece

• Odgojitelj treba biti prisutan u prostoriji u kojoj borave djeca

• Ako odgojitelj iz bilo kojeg razloga napušta prostoriju dnevnog boravka treba odgovorno

procijeniti važnost i dužinu izbivanja te ukoliko je potrebno osigurati prisutnost druge

odrasle osobe za vrijeme dok je odsutan

• U periodima preklapanja odgojitelja, obveza je i jednog i drugog odgojitelj provoditi

odgojno-obrazovni rad s djecom u odgojnoj skupini

• Odgojitelji tijekom rada s djecom trebaju odgovorno koristiti telefone, ne smiju napuštati

sobu radi obavljanja telefonskih poziva bez osiguravanja nadzora nad djecom u tom periodu

• Djecu koja su upisana u kraće specijalizirane programe, voditelj istih treba djecu pratiti do

sobe u kojoj se program održava

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA

Postupci u slučaju povreda ( pružanje prve pomoći)

• Najčešći slučajevi pružanja prve pomoći su:

• Gubitak svijesti

• Febrilne konvulzije

81

• Epi napad

• Gušenje stranim tijelom

• Veće tjelesne povrede

• Strano tijelo u nosu, uhu, grlu

• Alergijske reakcije

• Toplinski udar

Prvu pomoć treba pružiti i kod:

• Povišene temperature

• Povraćanja

• Proljeva

• Boli ( raznih lokacija i intenziteta)

• Malih nezgoda i povreda

Postupci u slučaju povrede djeteta:

• Pomoći djetetu ( primjenjujući stečena znanja o pružanju prve pomoći)

• Ostati miran i sabran, umiriti dijete

• Pozvati najbližu odgojiteljicu da brine o ostaloj djeci u skupini

• Pozvati zdravstvenu voditeljicu

• Ako je stanje hitnosti visoko pozvati roditelja i hitnu medicinsku pomoć

• Dijete ni u kom slučaju ne ostavljati samo, bez nadzora odrasle osobe

• Uz ove postupke potrebno je proučiti priručnik za pružanje prve pomoći u dječjem vrtiću „

Trebam tvoju pomoć“

Postupanja pri epidemiološkoj indikaciji ( primjenjuje se kod svake pojave zarazne bolesti)

ODGOJITELJ:

82

1. Kod pojave prvih simptoma dijete izolirati

2. Obavijestiti zdravstvenu voditeljicu i roditelja

3. Pratiti zdravstveno stanje druge djece

4. Redovito provoditi mjere dezinfekcije i ostale protuepidemijske mjere

ZDRAVSTVENA VODITELJICA:

1. Po dojavi odmah dati prijedlog protuepidemijskih mjera

2. Obavijestiti epidemiologa

3. Stupiti u kontakt s pedijatrom

4. Nadzirati primjenu protuepidemijskih mjera

5. Pratiti pobol u toj skupini kao i u ostalim skupinama u vrtiću

6. Po potrebi organizirati roditeljski sastanak

Postupci kod pojave bolesti

1. Pri upisu djeteta roditelj treba dostaviti potvrdu o obavljenom liječničkom pregledu

2. Zdravstvena voditeljica ( i ostali stručni suradnici) informiraju odgojitelje o zdravlju djece,

upućuju ih u situacije na koje treba obratiti pažnju

3. U bolesna stanja najčešće se ubrajaju: povišena temperatura, povraćanje, proljev, akutne

zarazne bolesti, razni osipi po koži, bol u trbuhu, gliste u stolici, uši u kosi

4. U slučaju sumnje na pojavu bolesti odmah se pozivaju roditelji kako bi se dijete zbrinulo na

kućnu njegu

5. Nakon izostanka djeteta iz vrtića zbog bolesti roditelj je dužan donijeti valjanu liječničku

potvrdu

6. Ukoliko dijete treba primati terapiju to mu daje isključivo roditelj kod kuće osim u iznimnim

situacijama kada roditelji nisu dostupni a lijek treba hitno dati ( npr. kod visoke temperature)

tada ga može dati zdravstvena voditeljica ili odgojitelj ( uz suglasnost roditelja)

83

7. U slučaju kroničnih bolesti ( npr. dijabetes, opstruktivni bronhitis, epilepsija) uz uputstvo

nadležnog pedijatra o imenu lijeka i načinu primjene iznimno lijek može dati zdravstvena

voditeljica

3.4.7.2. PROGRAM PREVENCIJE ZLOUPORABE SREDSTAVA OVISNOSTI

CILJ

Unaprijediti zaštitu zdravlja djece predškolske dobi putem metoda rada s djecom, roditeljima,

odgajateljima i stručnim djelatnicima kojima će se unaprijediti cjelokupan zdrav razvoj djeteta te

spriječiti pojava poremećaja u razvoju i ponašanju, uključivši i pojavu ovisnosti u kasnijima fazama

razvoja.

ZADAĆE U ODNOSU NA DIJETE:

Razvijati sigurnost, samopouzdanje i pozitivnu sliku djeteta o sebi, svojim osobitostima,

mogućnostima, te osjećaj da je voljeno, zbrinuto i prihvaćeno u svojoj obitelji, u grupi,

od odgojitelja, od djece

Razvijati osjećaj pripadnosti i privrženosti svojoj obitelji, grupi, vrtiću

Razvijati samostalnost i kompetenciju u odnosu na svoje postupke, osobito one kojima

se postiže zadovoljavanje svojih potreba, čuvanje svojeg i zdravlja drugih

Razvijati samokontrolu djeteta, osobito opasnih ponašanja za sebe i druge, te

neprihvatljivih načina izražavanja neugodnih stanja i rješavanja sukoba

Poticati optimistično doživljavanje života i temeljno povjerenje u sebe

Poticati dijete na iskreno izražavanje svojih potreba, osobitosti, osjećaja, opažanja,

zamisli, radoznalosti

Njegovati potrebu djeteta za različitim vrstama tjelesnih aktivnosti

Razvijati naviku zdravog načina života

ZADAĆE U ODNOSU NA ODGOJITELJE I DRUGE DJELATNIKE:

Informiranje i edukacija odgojitelja i stručnih suradnika o prevenciji zlouporabe

sredstava ovisnosti, o zdravim stilovima života

Osiguravanje uvjeta za siguran boravak djeteta u vrtiću i optimalne uvjete razvoja

84

ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE:

Njegovanje dvosmjerne komunikacije između obitelji i vrtića o zdravlju, razvoju,

navikama i osobitostima svakog pojedinog djeteta

Informiranje i edukacija roditelja o razvojnim mogućnostima djece predškolske dobi, o

potencijalnim opasnostima, o posebnim potrebama, o zdravlju djece

Uključivanje roditelja u različite segmente rada

Upućivanje u specijalizirane ustanove i Centar za socijalnu skrb obitelji kojima je

potrebna njihova pomoć u smislu psihosocijalne podrške njih samih ili djece, a sve u

interesu djeteta i njegove dobrobiti.

STRATEGIJA RADA

primjena sadržaja i aktivnosti u radu s djecom u godini pred polazak u školu koji

osnažuju dijete da se odupre lošim izazovima kroz slijedeće teme:

1. PRAVILNO DISANJE – Kako dišemo? Dišni sustav – koji ga organi čine. Što trebamo

učiniti da bi zaštitili svoj organizam? Zagađenost zraka – utjecaj čovjeka, kako smanjiti

zagađenost zraka?

2. MEDIJI - Osjetila - Kako primamo informacije iz svijeta oko sebe ? Što je mozak?

Razvoj mozga – loš utjecaj medija (igrice, kompjuter, mobitel itd. - slikoviti prikaz

mozga).

3. TABLETE NISU BOMBONI – Što su to lijekovi? Zašto se koriste? Smijemo li ih

međusobno dijeliti? Ako ne, zašto? Znamo li ih prepoznati?

stručno usavršavanje odgojitelja, stručnih suradnika i svih zaposlenika

intervjui s roditeljima svakog novoprimljenog djeteta u skladu s mjerama Hrvatskog

zavoda za javno zdravstvo.

svakodnevna razmjena bitnih informacija između odgojitelja i roditelja

savjetodavni rad

edukacija roditelja putem pisanih materijala

NAČIN UNAPRJEĐIVANJA

Kontinuirano planiranje preventivnih mjera i aktivnosti u odgojnim skupinama

85

Stvaranje materijalnog i socijalnog okruženja za učenje sigurnog samozaštitnog

ponašanja

Stvaranje prilika za razvoj vještina reflektiranja o vlastitim izborima, razumijevanja

posljedica svojih izbora i razmatranja drugih mogućnosti

Sudjelovanje u programima koji osnažuju dijete i odrasle

AKTIVNOSTI UNAPRJEĐIVANJA

akcijsko istraživanje stručnog suradnika psihologa (7 odgojnih skupina - srednje, starije i

mješovite vrtićke skupine): Poticanje razvoja emocionalne inteligencije kroz PATHS

program jačanja socijalno emocionalnih kompetencija, primjenu Kutije osjećaja za rad sa

djecom rane i predškolske dobi u poticanju i razvoju socio-emocionalnih vještina i

kompetencija, izradu osobne karte osjećaja svakog djeteta, razne tematske priče i izrade

poticaja na temu emocionalnog opismenjivanja.

Izrada individualiziranih odgojno-obrazovnih programa rada za djecu s ciljem poticanja

cjelovitog razvoja u skladu s trenutnim mogućnostima djeteta

Suradnja s Centrom za socijalnu skrb:

a) Prilikom upisa djece koja žive u teškim socijalnim i zdravstvenim prilikama

b) Kod zanemarivanja i ugrožavanja dječjih prava

c) Prilikom slanja djece na dodatnu obradu u vanjske institucije a sve u svrhu dobrobiti

djeteta i njegovog razvoja

Međunarodni program odgoja i obrazovanja za okoliš- promicanje zdravih stilova života

Panoi za roditelje i radionice za roditelje - educiranje o zdravim stilovima života.

(zdravstvena voditeljica i odgojitelji)

Program sa svojim ciljevim i zadaćama u potpunosti korespondira i nadopunjuje Program sigurnosti

i zaštite kroz sve mjere sigurnosti.

Nositelji programa su odgojitelji i stručni suradnici, a koordinatori su zdravstvena voditeljica i stručni

suradnik psiholog.

86

4. OSIGURANJE KVALITETE

Jedno od temeljnih obilježja kvalitete je njezin stalni rast, pa u DV „En ten tini“ stalno

promišljamo, diskutiramo i evaluiramo kvalitetu odgojno-obrazovne prakse i djelujemo u smjeru

njezina stalnog unapređivanja.

U našemu Vrtiću kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa sustavno unapređujemo unutarnjom i

vanjskom procjenom kvalitete.

a) UNUTARNJA PROCJENA KVALITETE

ČIMBENICI

VREDNOVANJA :

INDIKATORI KVALITETE

Odgojitelji

Stručno razvojna služba

Refleksije

Samorefleksije

analize postignuća i zajedničke rasprave i diskusije

informacije s individualnih savjetodavnih sastanaka s

roditeljima i s odgojiteljima

diskusije i zapisnici s radnih dogovora

razmjena informacija i zapisnici s odgojiteljskih vijeća

analize čestine održavanja roditeljskih sastanaka,

odaziva roditelja, raznolikosti ponuđenih tema...

analize i zapisi sa sastanaka stručnog tima

Djeca etnografski prikazi (različiti dječji uradci , izjave djece,

fotografije i video zapisi)

praćenje i procjena razvoja djece

87

Roditelji zapisi s individualnih savjetodavnih

sastanaka s odgojiteljima i članovima

stručno razvojne

službe

dokumentiranje roditeljskih

sastanaka i radionica za roditelje

evaluacije odgojno-obrazovnog procesa od

strane roditelja putem anketa

b) VANJSKA PROCJENA

KVALITETE

ČIMBENICI VREDNOVANJA INDIKATORI KVALITETE

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Unaprijed određeni kriteriji

Agencija za odgoj i obrazovanje Unaprijed određeni kriteriji

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba Unaprijed određeni kriteriji

88

5. PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA

VRTIĆA

Kontinuirano profesionalno usavršavanje odgojitelja i drugih stručnih djelatnika našeg vrtića

nezaobilazna je pretpostavka za osiguranje i unapređenje kvalitete našeg odgojno-obrazovnog

procesa. Profesionalni razvoj odgojitelja treba rezultirati ne samo pomacima u znanju, nego i

promjenama u njegovim uvjerenjima i djelovanju. Praksa je pokazala da je u radu s odgojiteljima

primjereniji onaj oblik profesionalnog usavršavanja koji ima transformacijski potencijal, odnosno

istraživačko obilježje te mogućnost propitivanja uvjerenja, iskustava i svakodnevne prakse. Razlog

je tome što uvjerenja filtriraju znanje i upravljaju ponašanjem odgojitelja, pa se unapređenje prakse

neće dogoditi ako nije povezano s propitivanjem i mijenjanjem tih uvjerenja i cjelokupne odgojne

filozofije odgojitelja.

Kako bi se mogla ostvarivati i razvijati kvalitetna praksa vrtića, odgojiteljima i drugim stručnim

djelatnicima potrebno je osigurati primjereno kontinuirano profesionalno učenje i razvoj. U DV

„En ten tini“ tu misiju ispunjavamo stručnim usavršavanjem djelatnika u dva aspekta : stručno

usavršavanje u ustanovi i izvan ustanove.

a) Stručno usavršavanje djelatnika u ustanovi

1.RADNI DOGOVORI I RAD U TIMU KOJI OMOGUĆUJE KONTINUIRANE

REFLEKSIJE I SAMOREFLEKSIJE, DISKUSIJE

2.STRUČNE RADIONICE ZA ODGOJITELJE

3.AKCIJSKA ISTRAŽIVANJA I PROGRAMI ZA UNAPREĐIVANJE ODGOJNO -

OBRAZOVNOG PROCESA

4.ODGOJITELJSKA VIJEĆA

b) Stručno usavršavanje djelatnika izvan ustanove

KONGRESI

PREDAVANJA

SEMINARI I RADIONICE

89

PROJEKTNI DANI / DANI OTVORENIH VRATA DRUGIH VRTIĆA

DV „En ten tini“ svake pedagoške godine, ovisno o prepoznatim potrebama procesa iz proteklih

godina i uočenim slabostima u odgojno-obrazovnom procesu kreiramo akcijska istraživanja i

stručne radionice. Teme akcijskih istraživanja uvijek povezujemo s temama individualnog i

kolektivnog stručnog usavršavanja odgojitelja. Na taj način osiguravamo kontinuirani rast kvalitete

odgojno-obrazovnog rada propitujući i analizirajući promjene u uvjerenjima i stavovima

odgojitelja, te konačno u samoj praksi. Odgojitelj tada zaista postaje refleksivni praktičar, odnosno

prepoznaje samoga sebe kao krucijalnu kariku u unapređenju odgojno-obrazovne prakse.

Osim navedenog, provodimo programe za unapređivanje odgojno-obrazovnog rada, poput:

• CAP programa i program PATHS – RASTEM u okviru kojih kontinuirano osiguravamo

prisustvovanje odgojitelja i stručnih suradnika edukacijama u svrhu dobivanja licence za

provođenje ovih programa.

• u sklopu provođenja programa za roditelje „Rastimo zajedno“ i "Rastimo zajedno Plus"

odgojitelji i stručni suradnici prolaze edukacije i superviziju u suradnji sa Centrom Rastimo

zajedno.

• Odgojiteljska vijeća također predstavljaju platformu za kontinuirano stručno usavršavanje

svih pedagoških djelatnika vrtića. U suradnji s vanjskim suradnicima koncipiraju se teme u

skladu s potrebama procesa, a pojedine stručne teme prezentiraju i članovi stručnoga tima

vrtića.

• Sustavnim poticanjem i informiranjem odgojitelja i stručnih suradnika o održavanju

edukacija i radionica za individualno stručno usavršavanje dodatno i se potiče na aktivitet

i rad na osobnom i profesionalnom rastu i razvoju.

90

6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Na temelju članka 39. Stavka 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine

br. 10/97, 107/07 i 94/13) i članka 42. Statuta Dječjeg vrtića „En ten tini“, Odgojiteljsko vijeće je

24.09.2020. raspravljalo i utvrdilo, a Upravno vijeće na 32. sjednici održanoj 29.09.2020. donijelo

Kurikulum Dječjeg vrtića „En ten tini“ za pedagošku godinu 2020./2021.

Sesvete, 29.09.2020.

Ravnateljica Predsjednica Upravnog vijeća

_________________________ ___________________________

/Mirjana Čuljak, dipl. pedagog/ / Jelena Korbar odg. pred. djece/

kurikulum djeČjeg vrtiĆa „en ten tini“ za pedagoŠku …

Documents