HIGIJENA I SANITACIJA U PROIZVODNJI HRANE

• HIGIJENA JE ZNANSTVENA DISCIPLINA KOJA PROUČAVA KAKO OČUVATI ZDRAVLJE I SPRIJEČITI BOLEST

• DOBIVANJE KVALITETNIH I ODRŽIVIH PROIZVODA MOŽE BITI JEDINO AKO PROVODIMO HIGIJENSKE I SANITARNE MJERE U KOMPLETNOM PROCESU PROIZVODNJE HRANE

• JEDNOM RIJEČI REČENO HIGIJENA ZNAČI BITI ZDRAV

• SANITACIJA U SVOJOJ BITI RIJEĆI ZNAĆI UKLANJANJE MIKROORGANIZAMA SA PRIBORA I POVRŠINA NA KOJIMA SE PROIZVODI HRANA ŠTO ZNAČI ODRŽAVANJE SVIH POVRŠINA I MATERIJALA U STANJU KOJE JE SLOBODNO OD PATOGENIH ORGANIZAMA.

VRSTE HIGIJENE

• INDIVIDUALNA ILI OSOBNA HIGIJENA• HIGIJENA DOJENČADI ILI MALE DJECE• ŠKOLSKA HIGIJENA• HIGIJENA RADA• SOCIJALNA HIGIJENA• MENTALNA HIGIJENA

• HIGIJENA ZDRAVLJA

• HIGIJENA HRANE I PREHRANE

• HIGIJENA OKOLINE

• HIGIJENA ZRAKA

• HIGIJENA VODE I OTPADNIH VODA

• HIGIJENA ZEMLJIŠTA

• KOMUNALNA HIGIJENA

OSOBNA HIGIJENA U PROCESU PROIZVODNJE HRANE

• HIGIJENA ZDRAVLJA SVAKOG RADNIKA IMA ZA CILJ DA SE RACIONALNO I ADEKVATNO KORISTE ODREDBE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE A U FUNKCIJI POVEČANJA ZDRAVSTVENOG I PRODUKTIVNOG STANJA POJEDINCA.

• SVAKO POJEDINO RADNO MJESTO ZAHTJEVA DA RADNIK BUDE U TAKOVOM ZDRAVSTVENOM STANJU DA MOŽE ZADOVOLJITI POSTAVLJENE RADNE UVJETE.

• RADNIK NE SMIJE UGROŽAVATI PROCES PROIZVODNJE AKO IMA EVENTUALNOG UZROČNIKA BOLESTI (SALMONELA ILI SLIČANI UZROČNIK BOLESTI) KOJI PRENESEN U MANIPULACIJI SA PROIZVODOM KOJI ĆE KONZUMIRATI OSTALI POTROŠAČI MOŽE IZAZVATI BOLEST KOD OSTALOG STANOVNIŠTVA.

ZAGAĐIVANJE PREHRAMBENIH PROIZVODA LJUDSKIM FAKTOROM

• Čovjek nositelj bolesti

• Nosi i otpušta patogene mikroorganizme bez simptoma bolesti

• Stalni ili rezistentni M – O (Staphylococcus epidermidis, Bacilus subtilisi druge)

• Prolazni ili tranzitni M – O (bilo koja vrsta saprofitskih ali i patogenih bakterija)

DOMINANTNI IZVORI ZAGAĐIVANJA

HRANE

NOSITELJI LJUDI PREKO:

• KOŽE,SEKRETA I EKSKRETA

• ODJEČE

• OBUĆE

KOŽA ODBACUJE

• ZNOJ PRAŠINA

• MRTVE STANICE +• MASNOĆA PRLJAVŠTINA

• SPOJEM OVIH FAKTORA KOŽA POSTAJE IDEALNO MJESTO ZA RAST MIKROORGANIZAMA

OSTALI FAKTORI ŠIRENJA MIKROORGANIZAMA

• PRSTI– M - O SE MOGU POKUPITI U KONTAKTU SA PRLJAVOM

OPREMOM, ODJEĆOM ILI DIJELOVIMA TIJELA

• NOKTI -ŠIRENJE M - O SA PRLJAVŠTINOM ISPOD NOKTIJU

• KOSA -ČESTO NOSI M - O OSOBITO STAFILOKOKE

ŠIRENJE M O PUTEM SEKRETA

• USNA ŠUPLJINA

- BAKTERIJE, VIRUSI MOGU SE PRENIJETI NA HRANU KIHANJEM, PUŠENJEM, PLJUVANJEM

• NOSNA ŠUPLJINA

- PREHLADA ILI DRUGA BOLEST GDJE MO PUTEM SEKRETA MOGU DOĆI U DODIR SA HRANOM

ŠIRENJE M O PUTEM EKSKRETA

• PROBAVNI TRAKT

-OBOLJENJA I KONTAKT M O SA DIJELOVIMA TIJELA POSLIJE VELIKE NUŽDE

• UROGENITALNI TRAKT

-ŠIRENJE M O NAKON DODIRA RUKU SA DIJELOVIMA TIJELA TE KASNIJE U

KONTAKT RUKU SA HRANOM

METODE PRIJENOSA BOLESTI

• DIREKTNO - SA JEDNE OSOBE NA DRUGU IZRAVNIM KONTAKTOM

• IDIREKTNO

- INFICIRANA OSOBA ZARAZNU BOLEST PRENOSI U VODU, HRANU, OBJEKTE

STVARI KOJE ZARAŽENA OSOBA DIRA (SALMONELOZA,DIFTERIJA,DIZANTERIJA I DR )

PROVOĐENJE UVJETA ZA HIGIJENU

• SISTEMATSKI PREGLEDI RADNIKA

• IMAJU ZA CILJ RANO OTKRIVANJE OŠTEČENOSTI ZDRAVLJA RADNIKA UZROKOVANOG BOLESTI

KOJA JE OPASNOST ZA PROIZVODNJU HIGIJENSKI ISPRAVNE HRANE (BAKTERIJE, GLJIVICE,VIRUSI,

PROTOZOE, HELMINTI I DR.)

ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE

• NJEGOVATI DOBRO FIZIČKO ZDRAVLJE (PREHRANA,ODMOR,ČISTOĆA I DR.)

• PRIJAVLJIVANJE BOLESTI POSLODAVCIMA I SPRIJEČAVANJE DA RADNIK KONTAMINIRA HRANU

U PROIZVODNJI

• PRAVILNA OSOBNA HIGIJENA - PRANJE RUKU U VRIJEME RADNOG VREMENA NAKON

TOALETA, PRENOŠENJA SMEĆA, RADA SA SIROVINAMA KOJE SU PRLJAVE, PUŠENJA,

DIRANJA NOVCA, KIHANJA, KAŠLJANJA I DR.

ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE KROZ:

• PRANJE KOSE • ČIŠČENJE NOKTIJU

• KORIŠTENJE KAPE ILI MREŽICE ZA KOSU• KORIŠČENJE ČISTE ODJEĆE PO PRAVILIMA

INSPEKCIJE • UPOTREBA UDOBNE I PRIKLADNE OBUĆE ZA

RAD U POGONIMA ZA PROIZVODNJU HRANE

HIGIJENA ODJEĆE

• ODJEĆA ZNAČAJAN ČIMBENIK U HIGIJENI RADNIKA

• ODJEĆA MORA BITI KOMOTNA DA BI OMOGUĆILA LAKO POKRETANJE TIJELA I DOBRU CIRKULACIJU

• ZAŠTITNA VRIJEDNOST MATERIJALA ZA ODJEĆU IZRAŽAVA SE JEDINICOM “CLO”(CLOTHING –

ODJEĆA)

• JEDAN “CLO” EKVIVALENT TOPLINSKE PROVODLJIVOSTI OD 5,55 kcal/m2/h

IZOLACIONE VRIJEDNOSTI U “CLO” ZA ODJEĆU

• OBIČNO RADNO ODIJELO 1 CLO

• NAJBOLJA ZAŠTITNA ODJEĆA 4 CLO

• NAJTOPLIJA ODJEĆA 4,5 CLO

• NAJTOPLIJA OBUĆA 2,5 CLO

• SVE OVE VRIJEDNOSTI ODNOSE SE NA IZLOŽENOST DJELATNIKA KOD 0 STUPNJEVA C BEZ

FIZIČKIH AKTIVNOSTI

HIGIJENA OBUĆE

• OBUĆA SLUŽI U RADU ZA ZAŠTITU

• OD MEHANIČKIH UTJECAJA I POVREDA

• OD FIZIČKIH I KEMIJSKIH OŠTEĆENJA

• OD NISKIH I VISOKIH TEMPERATURA

• OD VLAGE I PRLJAVŠTINE

NORMALNA OBUĆA OMOGUĆUJE

• CIRKULAVIJU I OSIGURANU SLOBODU KRETANJA

• ULOGU OSLONCA KOD STAJANJA – PETA 2-3 CM, NAJVIŠE 5 CM

• VISOKA I USKA POTPETICA TOČKU OSLONCA PRENOSI NA METATARZALNE KOSTI I IZAZIVA

NESTABILNOST U HODU

TIJESNA OBUĆA IZAZIVA

• SMANJENJE CIRKULACIJE STOPALA

• PROVJETRAVANJE STOPALA

• POJAČAVA ZNOJENJE STOPALA

• MATERIJALI ZA IZRADU OBUĆE MORAJU BITI PROPUSTLJIVI ZA ZRAK,TE NESMIJU PROPUŠTATI

HLADNOĆU I VODU I DA SU ELASTIČNI

HIGIJENA ZRAKA

• ATMOSFERA – PLINOVITI OMOTAČ KOJI OBAVIJA ZEMLJU

• OBLIK ATMOSFERE SLIČAN OBLIKU ZEMLJE I S NJOM SE OKREĆE

• ATMOSFERA SE PROSTIRE U INTERPLANETARNI PROSTOR

• POLA KOLIČINE ZRAKA KOJA OBAVIJA NAŠU ZEMLJU NALAZI SE NA VISINI MANJOJ OD 5,5 KM

PODJELA ATMOSFERE• TROPOSFERA ( 11 DO 13 KM )

• TROPOPAUZA ( 2 DO 3 KM )

• STRATOSFERA ( DO 50 KM )

• MEZOSFERA (OD 50 DO 100 KM )

• PODRUČJE SLOJ U KOJEM NASTAJE SLOJ OZONA KOJI NAS ŠTITI OD SUNČEVOG ZRAČENJA (OZONSKE RUPE)

• IONOSFERA ( 100 DO 700 KM )

• EGZOSFERA ( 700 DO 3000 KM )

KOLIČINA ZRAKA I SASTAV

• ČOVJEK KORISTI KOLIČINU ZRAKA OVISNO O SASTAVU I VRSTI RADA

• UDAHNE: 1 SAT -1 DO 1,5

(GODIŠNJE 7200 DO 10800 m3)

• ČOVJEK UDAHNE 25 l kisika U 1 SAT IZDAHNE 22,6 l UGLJ.DIOKS

SASTAV ZRAKA

• DUŠIK 78,09 %• KISIK 20,95 %• ARGON 0,93 %• UGLJ.DIOKSID 0,O3 %• NEON 0, 0018 %• HELIJ 0,0005 %• KRIPTON 0,0001 %• VODIK 0,00005 %• OZON 0,00001 %

ZAGAĐIVANJE ZRAKA

PRIRODNO :• MAGLA• BAKTERIJE,SPORE,GLJIVICE• SOL I PRAŠINA• AROMATSKI MIRISI• ŠUMSKI POŽARI• RADIOAKTIVNE MATERIJE

UMJETNO : • ČOVJEK I NJGOV RAD

VODENA PARA• VLAGA ZRAKA PREDSTAVLJA SVU KOLIČINU

VODENE PARE U ATMOSFERI

• APSOLUTNA VLAŽNOST ZRAKA

• MAKSIMALNA VLAŽNOST ZRAKA

• RELATIVNA VLAŽNOST ZRAKA

• TOČKA OROŠAVANJA

• DEFICIT ZASIČENJA

ONEČIŠĆENJE RADNE ATMOSFERE

• PRIRODNI :

PLIN, PEPEO, PRAŠINA, NEUGODNI MIRISI, BAKTERIJE, VIRUSI, SPORE GLJIVICE…

• LJUDSKE AKTIVNOSTI:

LOŽIŠTA BEZ ZAŠTITE, MOTORNA VOZILA, NEZAŠTIČENO ISPUŠTANJE NUSPRODUKATA U PROIZVODNJI I DR.

OSNOVNO OBLICI ONEČIŠĆENJA

• PLIN –AGREGATNO STANJE SUPSTANCE IZNAD TOĆKE VRENJA

• PARA -PLINSKA FAZA SUPSTANCER KOJA NIJE UGRIJANA IZNAD TOČKE VRENJA

• AEROSOLI –DISPERZIRANI SISTEMI GDJE SU KRUTE ČESTICE RASPRŠENE U ZRAKU ILI NEKOM DRUGOM PLINU

PRAŠINA

DJELOVANJE OVISI :

• OD PORIJEKLA I KEMIJSKOG SASTAVA• OD TRAJANJA KONTAKTA• OD MJESTA DJELOVANJA• OD VELIČINE I OBLIKA ČESTICE• OD OTPORNOSTI TIJELA• OD BIOLOŠKOG SVOJSTVA (MIKROORGANIZMI)

PORIJEKLO PRAŠINE

• ORGANSKO – BILJNO ILI ŽIVOTINJSKO ILI UMJETNO PORIJEKLO

• ANORGANSKO – METALI,MINERALI ILI RAZLIČITOG NEORGANSKOG SASTAVA IZ INDUSTRIJE

• MJEŠOVITO – SUSREĆE SE ČESTO PRI RADU

PODJELA PO VELIČINI

• MANJE OD 5 MIKRONA PRODIRE U ALVEOLE

• VEĆE OD 5 MIKRONA ZADRŽAVA SE U BRONHIOLAMA

• VEĆE OD 50 MIKRONA ZADRŽAVA SE U SLUŽOKOŽI NOSA

OBLIK PRAŠINE

• IGLIČASTI ILI ŠILJATI

• POVREDA KOŽE ILI SLUZNICE

• PRODOR MIKROORGANIZAMA U ORGANIZAM NA MJESTU POVREDE

( ČESTICE AZBESTA,VLAKNASTA STRUKTURA

ČESTICE TEKSTILA I DR. )

MJESTO DJELOVANJA PRAŠINE

• RESPIRATORNI ORGANI ( NAJOSJETLJIVIJE MJESTO SA NAJVEĆIM

POSLJEDICAMA )

• KOŽA ( DJELUJE FIZIČKI, KEMIJSKI BIOLOŠKI ILI

KOMBINIRANO)

• SLUZNICA (DJELOVANJE ISTO KAO I NA RESP.ORGANE )

OTROVI

• SUPSTANCE KOJE DJELUJU : IZRAVNO I PRODIRU U ORGANIZAM

• STVARAJU SE U ORGANIZMU

• STUPAJU U ODNOS SA TKIVIMA ORGANIZMA

• REMETE RAD TKIVA ORGANIZMA TE MOGU DOVESTI I DO SMRTI

OTROVI PO PORIJEKLU

• ORGANSKO

• NEORGANSKO

• ŽIVOTINJSKO

• BILJNO

• MINERALNO

• MJEŠOVITO

MIRISI

• LOŠI MIRISI I NEPRIRODNI ZADAH SIGNAL JE ANTISANITARNOG ODRŽAVANJA OBJEKTA

ČOVJEK OSJETI MIRIS U KONC.

• CAMPHOR 0,005 mg/l

• ETHER 0,004 – 0,005 mg/l

• SUMPOROVODIK 0,0005 mg/l

OCJENA KVALITETE ZRAKA

• ODNOSI SE NA IZMJERENE VRIJEDNOSTI GLAVNIH ONEČIŠĆIVAČA ZRAKA U NEKOM PODRUČJU U ODNOSU S ODGOVARAJUČIM GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA .

VENTILACIJA

ODSTRANJIVANJE SUVIŠNIH KOLIČINA:

• UGLJIČNOG DIOKSIDA IZBAČENOG IZ ORGANIZMA• NEPRIJATNIH MIRISA• PRAŠINE I BAKTERIJA• SNIŽAVANJA RELATIVNE VLAŽNOSTI• OSIGURANJE NORMAL.TJELESNE TEMPERATURE

ORGANIZMA• OTKLON DIMA OD PUŠENJA• OSIG.DOVOLJNIH KOLIČINA ČISTOG ZRAKA

VENTILACIJA PO NASTANKU

1) PRIRODNA 2) UMJETNA DIJELI SE NA:

• OPĆU VENTILACIJU• LOKALNU VENTILACIJU

BRZINA STRUJANJA:• NULTA 30 m/min.• MALA 30 DO 60 m/min.• OSREDNJA 60 DO 150 m/min.• VELIKA 700 m/min.

MJERE SPREČAVANJA I ČIŠČENJA RADNE ATMOSFERE

• REDUKCIJA EMISIJA IZVORA ONEČIŠĆENJA

• NAJVEĆE KONC.ONEČIŠĆENJA KOJE SE EMITIRAJU

• UPOTREBA GORIVA SA NISKIM SADRŽAJEM SUMPORA

• IZGRADNJA OBJEKATA U ODREĐENIM ZONAMA

• FILTERI I PREINAKA LOŽIŠTA

• KONTROLA ISPUŠNIH PLINOVA

PROČIŠČAVANJE RADNOG PROSTORA

• OD ONEČIŠĆENJA KOJA DOLAZE IZ VANJSKIH PROSTORA

• OD ONEČIŠĆENJA KOJA NASTAJU U ZATVORENIM RADNIM PROSTORIMA

HIGIJENA ZEMLJIŠTA

• ZEMLJIŠTE ILI TLO PODRAZUMJEVA POVRŠINSKI SLOJ ZEMLJINE KORE

ČIMBENICI KOJI FORMIRAJU ZEMLJIŠTE :

• BILJKE, MIKROORGANIZMI I ŽIVA BIĆA• KLIMA, TEMPERATURA ,VODENI TALOZI• RELJEF, UZVISINE, DOLINE

DJELATNOSTI ČOVJEKA NA ZEMLJIŠTE

• ISUŠIVANJE I NAVODNJAVANJE• IZGRADNJA OBJEKATA• IZGRADNJA UMJETNIH JEZERA• POŠUMLJAVANJE ILI SJEČA ŠUMA• IZGRADNJA HIDROCENTRALA• KEMIJSKO FIZIČKI SASTAV PLUS

SANITARNO STANJE ODREĐUJU HIGIJENSKE UVJETE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA

GLAVNI UZROCI ONEČIŠĆENJA ZEMLJIŠTA

• NEHIGIJENSKI NAČIN SKUPLJANJA I ČUVANJA OTPADNIH TVARI

• ONEČIŠČAVANJE POVRŠINSKOG SLOJA ZEMLJIŠTA FEKALNIM TVARIMA ZBOG NEDOSTATKA HIGIJENSKO SANITARNIH OBJEKATA

ZEMLJIŠTA –DEFINICIJA

• ZDRAVO ZEMLJIŠTE – TLO KROZ KOJE LAKO PRODIRE ZRAK I VODA

• NEZDRAVO ZEMLJIŠTE – SLABO PROPUSTLJIVO ZA VODU I ZRAK

ZEMLJIŠTE SA SANITARNOG GLEDIŠTA

• TOPOGRAFSKI UVJETI I GEOLOŠKI SKLOP TERENA

• MEHANIČKA STRUKTURA ZEMLJIŠTA I NJENA FIZIKALNA SVOJSTVA

• ZRAČNI KAPACITET ZEMLJIŠTA

• PROPUSTLJIVOST ZEMLJIŠTA ZA VODU I NJEGOV VODENI KAPACITET

• ONEČIŠČAVANJE I ZAGAĐIVANJE TERENA OTPADNIM VODAMA

• PROCES SAMOPROČIŠČAVANJA ZEMLJIŠTA

• MIKROORGANIZMI ZEMLJIŠTA NAROČITO PATOGENI

TOPOGRAFSKI UVJETI

• ODGOVARAJUĆI PODACI O RELJEFU (RAVNICA,UDUBLJENA,BRDA I DR.)

• POVRŠINSKI POKRIVAČ (ŠUMA, LIVADA, ORANICA VOĆNJAK)

• HIDRODINAMIČKI PROCESI (RUŠENJE, ODRONJAVANJE )

MEHANIČKA STRUKTURA ZEMLJIŠTA

• KAMENITO ILI TVRDO TLO, ŠKRILJATO, GLINOVITO, PJESKOVITO, KREČNO

• ZASLANJENO ZEMLJIŠTE

• LES - VRLOSITAN PJESAK SA KREČNOM GLINOM

• CRNICA SA 20 % HUMUSA

STRUKTURA ZEMLJIŠTA

• ŠLJUNAK – ČESTICE VEĆE OD 5 mm

• FINI ŠLJUNAK – ČESTICE OD 2 – 5 mm

• KRUPNI PIJESAK – ČESTICE OD 1 – 2 mm

• PIJESAK – ČESTICE ISPOD 1 – 0,1 mm

• HUMUS ILI ILOVAČA – ČESTICE ISPOD 1 mm

PROPUSTLJIVOST ZEMLJIŠTA

• VEOMA VAŽNA OSOBINA ZA ODVODNJAVANJE ZEMLJIŠTA KOD IND.PREHRAMBENIH OBJEKATA

• KRUPNA ZRNATA STRUKTURA – VELIKA FILTRACIJSKA MOĆ

• SITNA ZRNATA STRUKTURA – LOŠA FILTRACIJSKA MOĆ

ZRAČNI I VODENI KAPACITET

• ZRAČNI KAPACITET ZEMLJIŠTA PODRAZUMIJEVA KOLIČINU ZRAKA KOJU SADRŽI ZEMLJA ZASIĆENA VODOM DO GRANICE SVOG KAPACITETA VODNOG ZASIČENJA

• VODENI KAPACITET ZEMLJIŠTA JE SPOSOBNOST DA ZEMLJIŠTE MOŽE ZADRŽATI VEĆE ILI MANJE KOLIČINE VODE

KAPILARNOST ZEMLJIŠTA

• OSOBINA KOJA OMOGUČAVA DIZANJE VODE IZNAD NJENOG SLOBODNOG NIVOA

• TRESET 4 – 6 m

• LES 2 m

• SITNOG ZRNATOG PJESKA 0,3 m

• ŠLJUNAK NEMA KAPILARNOST

HIDROSKOPIČNOST I TEMPERATURA ZEMLJIŠTA

• SPOSOBNOST POVRŠINSKIH ZRNACA DA PRIVLAČE VODENU PARU IZ ZRAKA I KONDENZIRAJU U PORAMA ZEMLJE ILI TLA

• DNEVNA TEMP.ZEMLJIŠTA 1,5 – 1,7 m

• ZONA SMRZAVANJA ZIMI ZEMLJIŠTA OD 0,3 -1,2 m

ODREĐIVANJE STUPNJA ONEČIŠĆENOSTI ZEMLJIŠTA

• KEMIJSKE METODE

• BAKTERIOLOŠKE METODE

• HELMINTOLOŠKE METODE

KEMIJSKA METODA

• ZNAČI ODREĐIVANJE SANITARNOG BROJA KOJI PREDSTAVLJA ODNOS DUŠIKA U HUMUSU PREMA ORGANSKOM DUŠIKU U ZEMLJIŠTU

• TLO SE SAMO PROČIŠĆAVA KAD SE POVEĆA KOLIČINA DUŠIKA U HUMUSU I SANITARNI BROJ SE PRIBLIŽAVA JEDINICI

KEMIJSKA OCJENA ZAGAĐENOSTI ZEMLJIŠTA

• ZAGAĐENOST ZEMLJIŠTA U 100 mg

SANTARNI BROJ:

- VEOMA ZAGAĐENO – ISPOD 0,70

- UMJERENO ZAGAĐENO – OD 0,70 – 0,89

- RELATIVNO ČISTO IZNAD 0,89

BAKTERIOLOŠKA METODA

• ISPITUJE KOLIČINU BAKTERIJA I KOLI TITAR KOJI GOVORI O STUPNJU ONEČIŠČENOSTI FEKALNIM TVARIMA

• CRIJEVNE BAKTERIJE – ZAGAĐENJE MANJE OD JEDNE GODINE

• NALAZ SPORA - STARO FEKALNO ONEČIŠĆENJE PREKO JEDNE GODINE

BAKTERIOLOŠKO –KOLIČINA BAKTERIJA I KOLI TITAR(0,25 CM) I

( 1 GR ZEMLJE)

• NEZAGAĐENO -150 000 BAKTERIJA I 0,01 –0,001

• ZAGAĐENO – VIŠE OD 150 000 BAKTERIJA I 0,001

• RELATIVNO ČISTO MANJE OD 150 000 BAKTERIJA I 1,0

HELMINTOLOŠKA METODA

• ODREĐUJE SE KOLIČINA I BROJ JAJAŠACA HELMINTA ASKARISA I TRIHOCEFALUSA

• NA POVRŠINI IH NEMA (SUNČEVE ZRAKE)

• NAJVIŠE NA 5 cm, A NA 10 cm ZEMLJIŠTA NESTAJU

• ČISTO ZEMLJIŠTE MANJE OD 10 NA 1 gr

• ONEČIŠČENO ZEMLJIŠTE PREKO 100 NA 1 gr HELMINTA

MJERE HIGIJENE ZEMLJIŠTA

• ASANACIJA SANITARNIH ODLAGALIŠTA OTPADA

• UREĐENJE OKOLIŠA• OSIGURANJE INDUSTRIJSKIH PROSTORA

OD POPLAVA• PRANJE POGONA I PROSTORA OKOLO SA

ODVOĐENJEM ZEMLJIŠNOG OTPADA SA SIROVINA

HIGIJENA VODE

• VODA NEOPHODNA ZA ODRŽANJE ŽIVOTA

• ZEMLJU NAZIVAMO PLAVIM PLANETOM

• 70 % ZEMLJE PREKRIVENA VODOM

• 97 % SLANA VODA, 3 % SLATKA

• SLATKA VODA JE “OKOVANA” U LEDENJACIMA,DOK JE MANJI DIO U RIJEKAMA,JEZERIMA,PODZEMLJU

• DANAS VODU ZOVU “PLAVO ZLATO”

VODA NEPRESUŠNO ZLATO

• GOLEMA POTROŠNJA VODE I SVE VEĆA ONEČIŠĆENJA

• HRVATSKA PO ZALIHAMA TREĆA U EUROPI I TRIDESETA U SVIJETU

• 1,5 MILIJARDI LJUDI NEMA ČISTU VODU ZA PIĆE,ZA 25 GODINA 5,4 MILIJARDE

• 4 MILIONA LJUDI GODIŠNJE UMIRE OD KORIŠTENJA PRLJAVE VODE

• 80 % OBOLJENJA U ZEMLJAMA TREĆEG SVIJETA

KOLIKO VODE TREBA ČOVJEKU

• NOVOROĐENČE U TIJELU IMA 77% VODE,S GODINAMA ŽIVOTA POSTOTAK SE SMANJUJE

• U NAŠEM TIJELU IMA PROSJEČNO 40 LITARA VODE DNEVNA POTREBA JE 2 DO 2,5 LITRE ZA PIĆE

• DNEVNA POTROŠNJA VODE MINIMALNO 20 LITARA A PROSJEČNO U RAZVIJENIM ZEMLJAMA 140 DO 200 LITARA

POTROŠNJA VODE ZA OSTALE POTREBE

• KUHANJE 2 DO 2,5 LITRE

• PRANJE POSUĐA 4 DO 7 LITARA

• ČIŠĆENJE U STANU 5 DO 10 LITARA

• PRANJE RUBLJA 20 DO 40 LITARA

• KUPANJE I TUŠIRANJE 20 DO 40 L

• TJ.HIGIJENA BEZ KUPANJA 10 DO 15 L

• ISPIRANJE WC-a 20 DO 40 LITARA

POTROŠNJA VODE U GOSPODARSTVU

• INDUSTRIJA 1500 L/DNEVNO PO OSOBI• POLJOPRIVREDA NEKOLIKO TISUĆA LITARA

DNEVNO PO OSOBI• ZA SVE VRSTE POTROŠNJE 8 000 DO 10 000

L DNEVNO PO OSOBI• KILOGRAM NOVOG PAPIRA 100 L VODE A

RECIKLIRANOG 10 LITARA

ŠTO UGROŽAVA VODE

• ŠTETNE TVARI IZ INDUSTRIJE

• NEPROČIŠĆENE VODE IZ KUĆANSTVA

• PREKOMJERNO KORIŠTENJE OTROVA I GNOJIVA U POLJOPRIVREDI

• BETONIRANJE I ASVALTIRANJE KRAJOLIKA

• SJEČA ŠUMA I KISELE KIŠE

• IZGRADNJA PUTEVA I CESTA

RASPORED PITKE VODE

• RIJEČNE VODE 27000 L DNEVNO PO OSOBI A TO JE U ODNOSU NA VODE U BIOSFERI TEK 0,00009 % UKUPNE KOLIČINE VODE NA ZEMLJI

• NERAVNOMJERNA RASPOREĐENOST U SVIJETU (OBILJE KANADA ILI JE NEMA SAHARA)

• KOLIČINA VODE OVISI O GODIŠNJEM DOBU (ILI JE IMA PREMALO ILI PREVIŠE)

KAKO OSIGURATI DOVOLJNE KOLIČINE KVALITETNE VODE

• SPRIJEČITI ONEČIŠĆENJE VODE REGULIRANJEM DISPOZICIJE OTPADNIH TVARI

• OSIGURATI DOVOLJNE KOLIČINE VODE KUMULIRANJEM VODE NA POVRŠINI ILI U PODZEMLJU

• ŠTEDNJA NA LOKALNO RASPOLOŽIVOJ VODI VIŠEKRATNOM UPOTREBOM

UZIMANJE VODE I GUBITAK

• TEKUĆE VODE I NAPICI

• KRUTA HRANA (VOĆE POVRĆE, MESO)

• NASTANKOM U TKIVU

• EKSKRECIJOM PREKO PLUĆA (DISANJE) I KOŽE (ZNOJENJEM)

• MOKRENJEM I FECESOM ILI NA BILO KOJI NAČIN IZLUČIVANJEM TEKUĆINE

OVISNOST POTROŠNJE VODE

• BLIZINI VODO CRPNOG IZVORA• OBIČAJIMA POTROŠAĆA• ZDRAVSTVENOJ KULTURI• KLIMATSKIM PRILIKAMA• URBANIZIRANOSTI NASELJA• RAZVOJU INDUSTRIJE• RAZVOJU POLJOPRIVREDE

VRSTE VODE

• ATMOSFERSKA ILI OBORINSKA

• POVRŠINSKA VODA

• PODZEMNE VODE

A) PUKOTINSKA

B) VODE TEMELJNICE

SVOJSTVA VODE

• FIZIKALNA

• KEMIJSKA

• BAKTERIOLOŠKA

FIZIKALNA SVOJSTVA VODE

• TEMPERATURA

• BOJA

• MUTNOĆA

• MIRIS

• OKUS

KEMIJSKA SVOJSTVA VODE

• MIKROELEMENTI - METALI U VODI

• pH VODE

• PLINOVI U VODI

• FEKALNI INDIKATORI

• TVRDOĆA VODE

• PESTICIDI U VODI

FEKALNI INDIKATORI

• DUŠIČNI SPOJEVI

-AMONIJAK

-NITRITI

-NITRATI

• KLORIDI

• SUMPOROVODIK

• ORGANSKE TVARI

TVRDOĆA VODE

• KARBONATI SOLI KALCIJA, MAGNEZIJA, ŽELJEZA I ALUMINIJA ČINE PROLAZNU ILI TEMPORALNU TVRDOĆU KOJA SE GUBI KUHANJEM

• NEPROLAZNA ILI NEKARBONATNA TVRDOĆA POTIĆE OD SULFATA, FOSFATA, KLORIDA, KALCIJA I MAGNEZIJA I NAZIVA SE STALNA TVRDOĆA I NE GUBI SE KUHANJEM.

IZRAŽAVANJE TVRDOĆE

• NJEMAČKI STUPANJ – 1 NJ °= 10 mg CaO/ 1 L

• FRANCUSKI STUPANJ – 1 F ° = 10 mg CaCO3/ 1 L

• ENGLESKI STUPANJ – 1 E ° = 10 mg CaCO3/0,7 L

BAKTERIOLOŠKA SVOJSTVA VODE

• SADRŽAJ BAKTERIJA U VODI PREDSTAVLJA NAJVAŽNIJI HIGIJENSKI KVALITET VODE

• ONEČIŠĆENJE VODE ZA PIĆE JE NAJČEŠĆE PATOGENIM I DRUGIM MO I TO PUTEM OTPADNIH KANALIZACIJSKIH VODA LJUDSKIH I ŽIVOTINJSKIH EKSKRETA

BAKTERIOLOŠKI PREGLED VODE

• ISPITIVANJE ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE

-VODA NA IZVORIŠTU

-VODA NAKON PROCESA PRERADE-DEZINFEKCIJE

-VODA U SPREMNIKU VODE ZA PIĆE

-VODA U RAZVODNOJ MREŽI

CILJ BAKTERIOLOŠKOG PREGLEDA

• UTVRDITI DA LI JE VODA ZA PIĆE ONEČIŠĆENA FEKALIJIMA

• ODREDITI STANJE ZAŠTITNOG VODONOSNOG SLOJA OD VANJSKOG BAKTERIJSKOG ONEČIŠĆENJA

• USTANOVITI KAKVA JE EFIKASNOST TEHNOLOŠKOG PROCESA PROČIŠĆAVANJA VODE ZA PIĆE

BROJ KLICA INDIKATORA FEKALNOG ONEČIŠĆENJA

• PRIRODNA VODA – U 100 ml VODE NE SMIJE BITI VIŠE OD 10 KOLIFORMNIH BAKTERIJA

• PROČIŠĆENA VODA – U 100 ml VODE NE SMIJE BITI NIŠTA KOLIFORMNIH BAKTERIJA KAO I FEKALNIH (STREPTOCOCUS FECALIS, PROTEUS, E COLI COLIFORMNE BAKTERIJE)

BOLESTI I SMETNJE IZAZVANE HIGIJENSKI NEISPRAVNOM

VODOM

UZROK - LJUDSKA DJELATNOST• BIOLOŠKI• KEMIJSKI

UZROK - PRIRODNOG PODRIJEKLA• MIKROFLORA I MIKROFAUNA I NJIHOVE

RAZGRADBE

BIOLOŠKI UZROK

A) KONZUMIRANJE VODE ONEČIŠĆENE FEKALIJIMA I URINOM LJUDI ,GLODAVACA I DOMAĆIH ŽIVOTINJA (CRIJEVNE KLASIČNE HIDRIČNE INFEKCIJE)

B) KONTAKT ČOVJEKA S VODOM PUTEM KOŽE I SLUZNICE TE UZROČNICI BOLESTI KOJI DIO ŽIVOTA PROVODE U VODI

C) UBOD INSEKTA KOJI ŽIVI U VODI STAJAČICI(KOMARAC)

D) FEKALNI ORALNI PUT(SLABA HIGIJENA PRANJA RUKU

E) LEGIONARSKA BOLEST AEROGENIM PUTEM

BOLESTI GRUPE A

• TRBUŠNI TIFUS• PARATIFUS• DIZENTERIJA• GASTROENTERITISI• INFEKTIVNI HEPATITIS• MJERE SPREČAVANJA ČESTI NADZORI

VODOOPSKRBNOG OBJEKTA TE DEZINFEKCIJA I FILTRACIJA VODE

BOLESTI GRUPE B

• LEPTOSPIROZA• SHISTOSOMIJAZA BOLEST AFRIKE,BLISKOG

ISTOKA,JUŽNE AZIJE I LATINSKE AMERIKE• MJERE PREVENTIVE IZBJEGAVANJE ZARAŽENIH

VODA I VODOVODI SA UREĐAJIMA ZA ČIŠĆENJE

BOLESTI GRUPE C

• MALARIJA

• BOLEST JE KOD NAS ERADICIRANA POSLIJE 2 SVJETSKOG RATA

• MJERE PREVENTIVE ISUŠIVANJE MOČVARA,UNIŠTAVANJE GNJEZDA INSEKATA I DEZINSEKCIJA.

BOLESTI GRUPE D

• CRIJEVNE BOLESTI

• OČNE BOLESTI

• KOŽNE BOLESTI

• MJERE PREVENTIVE POVEČANJE OSOBNE I KUĆNE HIGIJENE U PODRUČIMA GDJE IMA DOVOLJNO VODE

BOLESTI GRUPE E

• LEGIONARSKA BOLEST

• ŠIRI SE AEROGENIM PUTEM AEROSOLIMA IZ UREĐAJA ZA KONDICIONIRANJE ZRAKA

• MJERE PREVENTIVE REDOVITO ČIŠĆENJE UREĐAJA ZA KLIMATIZACIJU UZ KONTINUIRANU DEZINFEKCIJU VODE

KEMIJSKI UZROK

• BOLESTI SE OBIČNO JAVLJAJU U KRONIČNOM RJEĐE AKUTNOM OBLIKU

• GEOLOŠKO PORIJEKLO

• SEKUNDARNA ONEČIŠĆENJA

BOLESTI GEOLOŠKOG PODRIJETLA

• FLUOR – KARIES, FLUOROZA

• ARSEN – KRONIČNO OTROVANJE

• NATRIJEVE SOLI – POVŠEN KRVNI TLAK

• TVRDOČA VODE – KARDIOVASKULARNE BOLESTI

• SULFATI – DJEČIJI PROLJEV

SEKUNDARNO ONEČIŠĆENJE

• IDUSTRIJA, POLJPPRIVREDA, KOMUNALNE DJELATNOSTI, ENERGETIKA

• VODOVODNE INSTALACIJE

• PROCESI KONDICIONIRANJA VODE

• MJERE PREVENCIJE SU PROVOĐENJE PROPISANIH KONCENTRACIJA NAVEDENIH TVARI KOJE NISU ŠTETNE ZA ZDRAVLJE

TVARI KOJE IZAZIVAJU ORGANOLEPTIČKE SMETNJE

• NISU OPASNE PO ZDRAVLJE ALI IZAZIVAJU LOŠ OKUS VODE TE JU LJUDI I ŽIVOTINJE NE PIJU

• PRIRODNI SASTOJCI BILJNE VEGETACIJE

• MUTNOĆA VODE RAZNOG PODRIJEKLA

• NEKI INDUSTRIJSKI PROIZVODI KAO ŠTO SU NAFTA ILI NAFTNI DERIVATI

PROČIŠČAVANJE VODE

• PROČIŠČAVANJE ILI KONDICIONIRANJE VODE ZA PIĆE PREDSTAVLJA NIZ POSTUPAKA SA CILJEM DA SE DOBIJE HIGIJENSKI ISPRAVNA VODA ZA PIĆE

FIZIKALNA ILI PRIRODNA PROČIŠČAVANJA

• SEDIMENTACIJA

• FILTRIRANJE

• SKLADIŠTENJE

• PROVJETRAVANJE

DEZINFEKCIJA VODE

• DEZINFEKCIJA VODE ZA PIĆE JE NIZ POSTUPAKA KOJIMA JE CILJ UNIŠTAVANJE I ELIMINACIJA PATOGENIH I SAPROFITSKIH MO.

• STERILIZACIJA JE UNIŠTAVANJE SVIH ŽIVIH MO,NE SAMO VEGETATIVNIH VEĆ I SPOROGENIH A TAKOĐER I VIRUSA.

POSTUPCI DEZINFEKCIJE VODE FIZIKALNI

• TOPLINA

• ULTRAZVUK

• ULTRALJUBIČASTO ZRAČENJE

POSTUPCI DEZINFEKCIJE VODE - KEMIJSKI

• KLOR KLORIRANJE

• JOD

• OZON

• KALIJEV HIPERMANGAN

KEMIJSKE METODE TREBAJU ZADOVOLJAVATI

• SREDSTVO TREBA BITI SPOSOBNO UNIŠTITI BAKTERIJE U VODI

• OSIGURATI BAKTERIJSKU ISPRAVNOST VODE KROZ DUŽI VREMENSKI PERIOD

• KONCENTRACIJA KOJA DEZINFICIRA VODU NE SMIJE BITI TOKSIČNA

• DEZINFICIRATI VODU BRZO I PRI RAZLIČITOJ TEMPERATURI

• BRZO I LAKO ODREDITI KONCENTRACIJU SREDSTVA U VODI

• SREDSTVO MORA BITI JEFTINO

• TREBA BITI LAKO ZA RUKOVANJE

• DA SE MOŽE NABAVITI U PRODAJI

KLORIRANJE VODE

• DEZINFEKCIJA VODE KLOROM JE NEJRASPROSRANJENIJA METODA

• KLOR POSJEDUJE JAKO BAKTEROCIDNO SVOJSTVO, NE UTJEČE NEPOVOLJNO NA LJUDE, POSTOJAN JE U VODI, LAKO SE DOZIRA, KONTROLA KONCENTRACIJE JEFTINA I BRZA, JEFTIN I LAKO SE MOŽE NABAVITI I JEDNOSTAVNO JE SA NJIM RADITI.

KEMIZAM KLORIRANJA VODE

KLOR I HIPOKLORITI OTAPAJU SE U VODI I NASTAJE HIPOKLORNA KISELINA

Cl2 + HOH HOH + HCl

NaOCl + HOH HOCl + NaOH

• NAJJAČE BAKTERICIDNO I VIRUCIDNO DJELOVANJE IMAJU NEDISOCIRANA HIPOKLORNA KISELINA I ZNATNO SLABIJE HIPOKLORNI IONI

HOCl H( +) + OCl (-)

DEZINFEKCIONI EFEKAT KLORA OVISI O :

•PH VODE

• TEMPERATURI VODE

• MUTNOĆI VODE

• KEMIJSKIM TVARIMA U VODI

• OTPORNOSTI MO U VODI

• METEROLOŠKIM UVJETIMA

DEZINFEKCIONI EFEKAT U ODNOSU NA PH VODE

PH DEZ.EFEKAT % 6,8 100 7,2 84 8,0 55 9,0 0

• POVEČANJEM PH VODE RASTE DISOCIJACIJA HIPOKLORNE KISELINE I SMANJUJE SE DEZINFEKCINO DJELOVANJE PREPARATA

DEZINFEKCIONI EFEKAT U ODNOSU NA TEMPERATURU I

MUTNOĆU

• DEZINFEKCIJA VODE NA 10 °C POTREBNA JE DVAPUT VEĆA KOLIČINA KLORA NEGO NA 20 °C

• MUTNOĆA VODE ZNATNO SMANJUJE EFEKAT KLORIRANJA PA JE POTREBNO IZBISTRAVANJE VODE PRIJE KLORIRANJA

DEZ. EFEKAT U ODNOSU NA KEMIJSKE, MB I METROLOŠKE UVJETE

• KEMIJSKE TVARI PARALIZIRAJU BAKTERICIDNI EFEKAT JER BRZO REAGIRAJU SA KLOROM

• RAZLIČITA OTPORNOST MO NA DJELOVANJE KLORA ZAVISI OD VRSTE BAKTERIJE (ZA KLICE TRBUŠNOG TIFUSA I DIZENTERIJE MANJE DOZE IH UBIJAJU, A SPORE I NEKI VIRUSI SU MNOGO OTPORNIJI)

• MET.UVJETI SUNČANA SVJETLOST UBRZAVA PROCES, A VJETAR SMANJUJE

DOZIRANJE KLORA

• KLORNI BROJ JE KOLIČINA KLORA KOJA SE UTROŠI ZA OKSIDACIJU SVIH PRISUTNIH MATERIJA

• SAV KLOR U OBLIKU HOCl (hipokolrna kiselina) I OCl (hipoklorni ion) NAZIVA SE SLOBODNIM REZIDUALNIM KLOROM ( SRK) TE DJELUJE NA BAKTERIJE U MALIM KOLIČINAMA

• MJEŠAVINA KLORAMINA I KLOR ORGANSKIH SPOJEVA JE VEZANI REZIDUALNI KLOR (VRK )TE DJELUJE SLABO I SPORO UZ VELIKE KOLIČINE.

• SRK + VRK = REZIDUALNI KLOR OSTATAK KLORA U VODI PO ZAVRŠENOJ OKSIDACIJI ŠTITI VODU OD SEKUNDARNOG ONEČIŠĆENJA (O,2 – O,5 mg/L)

NAČINI KLORIRANJA VODE

• STANDARDNO KLORIRANJE

• HIPERKLORIRANJE

• FRAKCIONO KLORIRANJE

• KLORIRANJE NA TOČKI PRIJELOMA

STANDARDNO KLORIRANJE

• ODVIJA SE NA PROČIŠĆENIM VODAMA, A DOZIRA SE PREMA KLORNOM BROJU I REZIDUALNOM KLORU

• 1mg aktivnog klora na 1/ L VODE

• 30 MINTA UBIJENE SVE PATOGENE BAKTERIJE (RK 0,1 DO 0,5 %)

HIPERKLORIRANJE

• KOD VODA U ELEMENTARNIM NEPOGODAMA

• DESETEROSTRUKE DOZE KLORA OD STANDARDNE (5 DO 10 mg/l)

• RK POSLIJE 10 MINUTA JE 1 mg/l

• POSLIJE 30 MINUTA VIŠAK RK MORA SE ODSTRANITI DEKLORIRANJEM

FRAKCIONO KLORIRANJE

• ODVIJA SE U DVIJE FRAKCIJE

• KLORIRANJE VODE

• FILTRACIJA VODE I PONOVO KLORIRANJE

• POGODNA ZA DEZINFEKCIJU VODE KOJA DUŽE STOJI

KLORIRANJE NA PRIJELOMNOJ TOČKI

• VRŠI SE KOD VRLO NEČISTIH VODA

• SUŠTINA METODE TEMELJI SE NA PRINCIPU BAKTERICIDNOG DJELOVANJA UKUPNOG REZIDUALNOG KLORA

• KOD VODA SA ZNATNIM ORGANSKIM ONEČIŠČENJIMA SADRŽAJ REZIDUALNOG KLORA NE POVEČAVA SE U SRAZMJERU SA DODANIM

KOLIČINAMA KLORA.

• KONCENTRACIJA RK PADA DO ODREĐENE TOČKE, A ZATIM POČINJE RASTI

• TA TOČKA PREDSTAVLJA POTPUNU OKSIDACIJU I POSLIJE PRIJELOMA OKO 90% KLORA JAVLJA SE KAO RK, A SAMO MANJA KOLIČINA OSTAJE U VIDU VEZANOG RK

PREPARATI KLORA

• ELEMENTARNI KLOR

• KLORNO VAPNO

• NATRIJEV HIPOKLORIT ( 3 DO 4 % VARIKINA,10 DO 15 % OTOPINA NATRIJEVA HIPOKLORITA)

• IZOCIJANURATI (NATRIJEVE SOLI IZACIJANUARNE KISELINE – IZOSAN)

• KLORDIOKSID (SAMO DEZINFEKCIJA VODOVODNE VODE)

SANACIJA KLOROM U PRAKSI

• VODE ZA PIĆE

• KLORIRANJE VODA U BAZENIMA ZA PLIVANJE I KUPANJE

• KLORIRANJE LEDA ZA LJUDSKU UPOTREBU

INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE

• RAZLIČITOG KEMIJSKOG SASTAVA OVISNO OD TEHNOLOŠKOG PROCESA OD KOJEG SU NASTALE

MORAJU SE PROČISTITI JER UTJEČU NA :

• KANALIZACIJSKU MREŽU

• ŽIVI SVIJET VODOTOKA

• DIREKTNO ILI INDIREKTNO NA ČOVJEKA

FEKALNE OTPADNE VODE

SADRŽE RAZLIČITA BIOLOŠKA ZAGAĐENJA:

• SAPROFITSKE I PATOGENE BAKTERIJE

• VIRUSE I JAJAŠCA CRIJEVNIH PARAZITA

MORAJU SE KONTROLIRATI JER DIREKTNO UTJEČU NA ČOVJEKA I ŽIVOTINJE U NJIHOVOM

OBOLJEVANJU

PROČIŠČAVANJE OTPADNIH VODA

PROCES JE NAMJENJEN ZA UKLANJANJE ČVRSTIH,TEKUČIH I DRUGIH NEPOŽELJNIH

SASTOJAKA OTPADNIH VODA

• MEHANIČKO (KRUPNA I PLIVAJUĆA MATERIJA)

• FIZIČKO (MATERIJE KOJE SEDIMENTIRAJU)

• BIOLOŠKO (KOLOIDNE ORGANSKE MATERIJE)

• KEMIJSKO (OTOPLJENE I PLIVAJUĆE MATERIJE KOJE SE NE MOGU BRZO SEDIMENTIRATI PRIRODNIM PUTEM)

HIGIJENSKA IZGRADNJA I UREĐENJE POGONA ZA PRERADU

HRANE

• IZGRADNJI OBJEKTA ZA PRERADU HRANE PREDSTOJI IZRADA PROJEKTNOG ZADATKA

• ISPITIVANJE UVJETA POD KOJIMA ĆE SE OBJEKT GRADITI

• DEFINIRANJE TEHNOLOŠKOG POSTUPKA• DEFINIRANJE TEHNOLOŠKOG PROIZVODA • DINAMIKA I KOLIČINA PROIZVODA

TEHNOLOŠKI PROJEKT

• GRAĐEVINSKI I STROJNO ENERGETSKI

• TEHNOLOŠKI

• PO SVOJIM KARAKTERISTIKAMA NA OBA PROJEKTA TREBA OSIGURATI 50 : 50% AKTIVNOSTI

• ČESTO PUTA TO IDE NA UŠTRB TEHNOLOŠKOG ŠTO REZULTIRA VELEBNIM OBJEKTIMA SA SLABOM TEHNOLOGIJOM

OPĆI ELEMENTI SANITACIJE OBJEKTA U IZGRADNJI

• LOKACIJA OBJEKTA

• GRAĐEVINSKO TEHNIČKE KARAKTERISTIKE KRUGA OKO OBJEKTA

• GRAĐEVINSKE KARAKTERISTIKE OBJEKTA

• OSIGURANJE OBJEKTA VODOM

• UKLANJANJE OTPADNIH VODA

• OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM I OSVJETLJENJE

• OPREMA I UREĐAJI ZA RAD

• SANITARNI BLOK ZA OSOBLJE

LOKACIJA OBJEKTA

• PROIZVODNJA NE SMIJE UGROŽAVATI OKOLIŠ ALI NI OKOLIŠ HIGIJENSKU ISPRAVNOST PROIZVODA

• LOCIRATI U NAJČISTIJEM DIJELU INDISTRIJSKE ZONE

• VODITI RAČUNA O “ RUŽI “ VJETROVA

• ZEMLJIŠTE ZA IZGRADNJU MORA BITI SUHO,OCJEĐENO SA NISKIM PODZEMNIM VODAMA

• LOKACIJA MORA BITI DOBRO POVEZANA PUTEVIMA

• MOGUĆNOST DOTOKA DOVOLJNO VODE I ENERGIJE

• VODITI RAČUNA O UDALJENOSTI OD NASELJA (PEKARE UNUTAR NASELJA, KLAONICE VAN NASELJA)

GRAĐ. TEH. KARAKTERISTIKE KRUGA OKO OBJEKTA

• OGRADA KRUGA OBJEKTA BAREM 2 METRA VISINE

• “NEČISTI “ I “ČISTI “ DIO KRUGA

• POPLOČENOST I ZELENILO U KRUGU

• DOSTA HIDRANATA I PRIKLJUČAKA ZA KANALIZACIJU

GRAĐEVINSKE KARAKTERISTIKE OBJEKTA

• KRIŽANJE PUTEVA PROIZVODNJE I ODVAJANJE ČISTOG OD NEČISTOG DIJELA PROIZVODNJE

• NEČISTI DIO: PRIJEM I SKLADIŠTENJE SIROVINE, PRIPREMA SIROVINE ZA TEHNOLOŠKI PROCES, SANITARNI BLOK ZA ZAPOSLENE (JEDAN DIO )

• ČISTI DIO : TEHNOLOŠKA PRERADA POLUPROIZVODA I FINALNIH PROIZVODA, SKLADIŠTENJE GOTOVIH PROIZVODA I ČISTI DIO SANITARNOG BLOKA

• ZA USPJEŠNO ODRŽAVANJE HIGIJENE PREHRAMBENOG POGONA ZNAČAJNO JE U IZGRADNJI KORISTITI KVALITETNE I ODRŽIVE MATERIJALE

RASPORED PROSTORIJA

• PROIZVODNE, POMOĆNE I SPOREDNE PROSTORIJE BOLJE RADITI U JEDNOM NIVOU

• RADNE PROSTORE RADITI BEZ STUPOVA

• PRIZEMNA GRAĐEVINSKA RJEŠENJA OLAKŠAVAJU OSVJETLJENJA I VENTILACIJU

PROSTOR POGONA ZA PROIZVODNJU HRANE

TREBA BITI IZGRAĐEN OD KVALITETNOG MATERIJALA UZ POSEBNE UVJETE ZA :

• IZRADU RAVNIH ZIDOVA

• IZRADU KVALITETNIH PODOVA

• IZRADU STROPOVA

• UGRADNJU PROZORA ZA OSIGURANJE MIKROKLIMATSKIH UVJETA

ZIDOVI POGONA

• MORAJU BITI RAVNI I GLATKI

• 40 cm OD PODA JE ZAOBLJEN I MORA BITI PRESVUČEN VODOOTPORNIM MATERIJALOM

• OD TE VISINE NAJMANJE 2 METRA ZIDA TREBA BITI OBLOŽENO KERAMIČKIM PLOČICAMA ILI BOJOM OTPORNOM NA VODU

MATERIJALI KOJIMA OBLAŽEMO ZIDOVE

- SVIJETLI TONOVI OTPORNI NA UDARCE

OTPORNI NA KISELINE I LUŽINE I LAKO SE ČISTE

- HIDROLIZACIJA 40 CM OD PODA

- IVIČNJACI NA ZIDOVIMA,VRATIMA I STUPOVIMA OD NEHRĐAJUČEG ČELIKA

- FUGE PREMAZANE FUNGICIDNIM MATERIJALIMA

PODOVI POGONA

• IZGRAĐENI OD ČVRSTOG NEPOROZNOG KISELO OTPORNOG MATERIJALA

• OTPORNI NA SVA MEHANIČKA OPTEREČENJA PRILIKOM TRANSPORTA I SKLADIŠTENJA

• IZGRAĐENI OD MATERIJALA KOJI SE MOGU LAKO ČISTITI,PRATI I DEZINFICIRATI

• IMAJU ODGOVARAJUĆU TERMO I HIDRO IZOLACIJU

• NAPRAVLJENI SU OD PROTUKLIZNOG MATERIJALA

• IZVEDBA JE U VIDU KERAMIČKIH PLOČICA ILI NEKIH SUVREMENIH ESTRIHA

• OKO SLIVNIKA MORAJU BITI ZAOBLJENI A NE RAVNI

• U PRINCIPU TREBALI BI BITI SVIJETLE BOJE

• SPOJEVI PODA I ZIDA TREBAJU BITI ISPUNJENI KISELO OTPORNIM MATERIJALOM

• NE KORISTITI DRVO KOJE JE “ŽIVO “, VEĆ ČELIK ILI PLASTIKU

STROP POGONA• MORAJU BITI GLATKIH POVRŠINA

• NAJMANJA VISINA STROPA OVISI O PROIZVODNJI U POGONU (MLJEKARA, KLAONICA, SKLADIŠTE )

• STROPOVI SE MORAJU LAKO PRATI, ČISTITI I DEZINFICIRATI

• NE SMIJE SE LJUŠTITI BOJA I KONDENZIRATI VODA

• DODAJU IM SE I FUNGICIDNI PREMAZI

PROZORI POGONA

• PROZORI SU U GRAĐEVINSKOM SMISLU DIO VENTILACIJE POGONA

• MORAJU BITI OD MATERIJALA OTPORNOG NA VLAGU

• MORAJU SE LAGANO OTVARATI I ODRŽAVATI

• BOJAJU SE SVIJETLIM TONOVIMA ILI ZAŠTITOM OD KOROZIJE (METALNI)

• AKO SE OTVARAJU TREBAJU IMATI ZAŠTITU OD INSEKATA

• DONJI RUB PROZORA MORA BITI NAGNUT PREMA PODU 25 % RADI LAKŠEG ČIŠĆENJA

• VENTILACIJA KROZ PROZORE JE PRIRODNA

• CILJ JE ODSTRANITI NEPRIJATNE MIRISE I OSIGURATI DOVOLJNE KOLIČINE KISIKA U POGONU

OSIGURANJE OBJEKTA VODOM

• POGON OSIGURAVAMO U IZGRADNJI BESPRIJEKORNE HIGIJENSKE KVALITETE

• PITKA VODA IZ VODOVODA ILI VLASTITIH BUNARA

• U TEHNOLOŠKOM PROCESU KORISTE SE TRI SISTEMA VODE:

• TEHNOLOŠKA VODA OD + 15 C

• TEHNOLOŠKA VODA OD + 45 C

• TEHNOLOŠKA VODA OD + 85 C

• ZA SVAKU VODU POTREBAN JE POSEBNI PRIKLJUČAK – GUMENA ILI PLASTIČNA CIJEV

• CIJEVI ZA DOVOD TOPLE I HLADNE VODE MORAJU BITI DOVOLJNO ODMAKNUTE OD ZIDOVA I PODOVA

UVJETI ZA DOBAR SISTEM OPSKRBE VODE

• KONSTANTNA TEMPERATURA VODE

• STERILIZATORI – TERMOSTATI

• UMIVAONICI ,FOTOČELIJA, NOGOM LAKTOM

• PROTUPOVRATNI SIFONI

• PROTUPOŽARNI HIDRANTI

OPSKRBA PAROM

• OSIGURANJE DOVOLJNIH KOLIČINA PARE OVISI O VRSTI PROIZVODNJE

• NA MJESTIMA ODVOJAKA ZA NAPAJANJE PAROM POTREBNO JE POSTAVITI MANOMETRE

• NAPAJANJE POSTROJENJA PAROM OD TRI ATMOSFERE

• NAPAJANJE POSTROJENJA PAROM OD ŠEST ATMOSFERA

UKLANJANJE OTPADNIH VODA

• OTPADNE VODE POGONA PREHRAMBENE INDUSTRIJE BOGATE SU ORGANSKIM TVARIMA

• POTREBA ELIMINIRANJA IZ TIH VODA ORGANSKIH TVARI

• PUTEM BIOLOŠKIH FILTERA

• UNIŠTENJEM PATOGENIH KLICA DEZINFEKCIJOM

SISTEMI KANALIZACIJE

• SISTEM ZA OBORINSKE VODE (DIREKTNO SE MOGU SLIJEVATI U KANALIZACIJU)

• SISTEM ZA OTPADNE VODE (PUTEM SLIVNIKA ODVODE SE U KANALIZACIJU)

• SISTEM ZA FEKALNE VODE (ULIJEVAJU SE U KANALIZACIJU IZA PRIMARNOG

PROČIŠČAVANJA)

OPSKRBA ENERGIJOM I OSVJETLJENJE

• ELEKTRIČNA ENERGIJA OSIGURAVA SE IZGRADNJOM TRAFOSTANICE

• EL.ENERGIJA MORA BITI U KOLIČINI DA ZADOVOLJI POTROŠAČE – STROJEVE I OSIGURA OSVJETLJENJE

• OSVJETLJENJE JE POTREBNO ZA NESMETANI RAD I PREGLED GOTOVIH PROIZVODA

PODJELA OSVJETLJENJA

• VANJSKO OSVJETLJENJE

• IMA ZA CILJ OSVJETLJENJE ŠIREG PODRUČJA OBJEKTA

• UNUTRAŠNJE OSVJETLJENJE

• PRIRODNO (NEOBOJENO STAKLO)

• UMJETNO (DIFUZNO UJEDNAČENA RASVJETA)

STANDARDI ZA OSVJETLJAVANJE PROSTORIJA

• PROSTORIJE ZA PRIHVAT ROBE -110 LUXA

• RADNE PROSTORIJE -220 LUXA

• PROSTORIJE ZA INSPEKCIJSKE PREGLEDE – 550 LUXA

OPREMA I UREĐAJI ZA RAD

• OPREMA,UREĐAJI I STROJEVI RADE SE OD MATERIJALA KOJI NE ŠKODE NAMIRNICAMA KOJE SE PROIZVODE

• STROJEVI TREBAJU BITI OD GLATKIH POVRŠINA, BEZOPASNI, DOSTUPNI PRANJU I DEZINFEKCIJI

• RADNIK TREBA IMATI KONTROLU NAD NJIMA

• PUMPE TREBAJU BITI LAKO RASKLOPIVE I PODESNE ZA PRANJE

• VENTILI MJESTO MOGUČIH SKUPLJANJA ORGANSKIH TVARI

• PODMAZIVANJE STROJEVA MOGUĆI IZVOR KONTAMINACIJE, BOJA NA STROJEVIMA MORA BITI TERMOSTABILNA

• POSTOLJE STROJEVA ZATVORENO ILI DOSTUPNO ZA ČIŠĆENJE

• DRVO NE SMIJE BITI ZASTUPLJENO U POGONU PREHRAMBENE INDUSTRIJE

• SADRŽAJ PUKOTINE DRVENE DASKE NA KOJOJ SE OBRAĐIVALO MESO U 1cm2 IMALO JE 700 MILIONA BAKTERIJA

• MATERIJALI ZA IZRADU STROJEVA POSEBNO SU VAŽNI

• BAKAR I ŽELJEZO MOGU PROMJENITI BOJU I OKUS PROIZVODA

• NEHRĐAJUĆI ČELIK NAJVIŠE JE U UPOTREBI

• PLASTIČNE MASE SVE SE VIŠE KORISTE

• OTPORNI SU PREMA VODI, MASTIMA I KEMIKALIJAMA

• LAKO SE PERU, ČISTE I DEZINFICIRAJU TE SE MOGU DRŽATI U HIGIJENSKI ISPRAVNOM STANJU

• NEDOSTATAK VISOKE ILI PRENISKE TEMPERATURE ,GUBE ČVRSTOĆU ILI POSTAJU LOMLJIVE

• POSEBNO MJESTO U MONTIRANJU OPREME IMAJU CJEVOVODI

• MORA POSTOJATI MOGUČNOST ISPRAŽNJAVANJA – NAGIB KOJI OMOGUČAVA CIJEĐENJE POSLIJE PRANJA I DEZINFEKCIJE

SANITARNI BLOK POGONA

• SASTOJI SE IZ GARDEROBE, TOALETA, KUPATILA I UMIVAONIKA

• ZAPOČINJE U NEČISTOM A ZAVRŠAVA U ČISTOM DIJELU POGONA

DIJELOVI SANITARNOG ČVORA

• GARDEROBE ZA OSOBNU ODJEĆU

• SISTEM TUŠEVA

• GARDEROBE ZA RADNU ODJEĆU

• TOALETI U PREDPROSTORU GDJE SU UMIVAONICI SA TEČNIM SAPUNOM PAPIRNATIM UBRUSOM I APARATOM ZA SUŠENJE RUKU

• JEDNA KABINA DOLAZI NA 10 RADNIKA

• JEDAN TUŠ DOLAZI NA OSAM RADNIKA

KRUG PREGRAMBENOG POGONA

• DRŽANJE HIGIJENE POGONA (NE SMIJE LIČITI NA SKLADIŠTE OTPADNOG MATERIJALA)

• SVAKA NEUREDNOST U KRUGU POGONA POTPOMAŽE NASELJAVANJU I RAZMNOŽAVANJU GLODAVACA I INSEKATA

• SVU NEUPOTREBLJIVU OPREMU UKLONITI IZ KRUGA

SPECIFIČNOSTI PREHRAMBENIH POGONA

• SVAKA PROIZVODNJA IMA SVOJU SPECIFIČNOST A TIME I PRIMJENU OPĆIH ELEMENATA SANITACIJE

• MLJEKARA PO SVOJIM SPECIFIČNOSTIMA MORA IMATI SIGURAN PUT SIROVINE OD PROIZVODNJE I SABIRANJA MLIJEKA DO OBRADE U SAMOJ MLJEKARI

• BROJ PROSTORIJA I FUNKCIONALNA POVEZANOST TREBA DA ODGOVARA TEHNOLOŠKOM PROCESU PRERADE MLIJEKA

• SANITARNI NADZOR TEHNOLOŠKOG PROCESA JE POSEBNO VEZAN ZA ISPRAVNOST I HIGIJENU INSTALACIJA I REDOVITOST ČIŠĆENJA CJEVOVODA

• ZA SVAKIH 1000 L PRERAĐENOG MLIJEKA KORISTI SE 1,5 DO 3 m2 VODE.

• KLAONICE ZBOG SPECIFIČNOSTI PROIZVODNJE MORAJU IMATI DOVOLJAN BROJ PROSTORIJA I POGONA KOJE TREBAJU ZADOVOLJITI GRAĐEVINSKO TEHNOČKE ZAHTJEVE

• POSEBNO JE POTREBNO IZDVOJITI “ NEČISTI” DIO (PRIJEM, STOKE, KLANJE, OBRADA UNUTRAŠNJIH ORGANA, KOŽE I DR.)

• POSEBNO SU ZNAČAJNA MJESTA OBRADE MESA UZ STALNU KONTROLU VETERINATA, A U KONTEKSU PROVOĐENJA HACCP PROGRAMA

• ZBOG PRIRODE POSLA POTREBNE SU TAKOĐER VELIKE KOLIČINE HIGIJENSKI ISPRAVNE VODE

• PEKARE PO SVOJIM TEHNOLOŠKIM PROCESIMA ZAHTJEVAJU VIŠE PROSTORIJA OD ČUVANJA SIROVINA, PRERADE DO PRODAJE

• POSEBNU PAŽNJU TREBA OBRATITI NA OSIGURANJE OD GLODAVACA I INSEKATA, TE DOBRE VENTILACIJE PROSTORA I KVALITETE RADA

• OPĆI I SPECIFIČNI GRAĐEVINSKO TEHNIČKI UVJETI KOJE POGON ZADOVOLJAVA NE MORAJU ZNAČITI I SIGURNOST U HIGIJENSKO SANITARNOM SMISLU.

• ZATO JE POTREBNA STALNA KONTROLA U TIJEKU TEHNOLOŠKOG PROCESA OD UNUTRAŠNJIH DO VANJSKIH KONTROLA

DA BI SE ODRŽAVALA HIGIJENA POGONA PREHRAMBENE INDUSTRIJE MORA SE

PROVODITI:

• ČIŠČENJE POGONA

• DEZINFEKCIJA POGONA

KAKO OBAVITI DOBRO ČIŠČENJE

• OSIGURATI DOSTUPNOST POVRŠINA DA SE MOGU REDOVITO I TEMELJITO ČISTITI

• OSIGURATI OSOBLJE ZA PROVOĐENJE ČIŠČENJA

• IZUČITI NAJPOVOLJNIJE NAČINE ČIŠČENJA I OSIGURATI ODGOVARAJUĆU OPREMU (SAPUNE, KRPE, ČETKE, METLE, USISAVAČE I DR.)

KAKO OBAVITI DOBRO DEZINFEKCIJU

• SMANJITI BROJ MO KVALITETNIM ČIŠĆENJEM

• POZNAVANJE MEHANIZMA DJELOVANJA DEZINFEKCIJSKOG SREDSTVA

• DOBRO DJELOVANJE NA ŠTO VEĆI SPEKTAR MO, TE UNIŠTAVANJE MO U VRLO MALIM KONCENTRACIJAMA

• POTREBNA BAKTERICIDNA SPOSOBNOST DEZINFICIJENSA U PRISUSTVU ORGANSKIH MATERIJALA I ŠIREM RASPONU PH

• TOKSIČNOST DEZINFICIJENSA NE SMIJE BITI U KONCENTRACIJAMA U KOJIMA SE UPOTREBLJVA, TE NE SMIJE NADRAŽIVATI KOŽU I IZAZIVATI KOROZIJU

• OSOBNA HIGIJENA I HIGIJENA POGONA NEIZBJEŽAN SU FAKTOR U PROIZVODNJI HRANE

• LJUDI KOJI RUKUJU SA HRANOM SAMI SU ODGOVORNI ZA SVOJE ZDRAVLJE I OSOBNU ČISTOĆU

• POSLODAVCI SU ODGOVORNI DA SE ZAŠTITI STANOVNIŠTVO OD UPOTREBE HRANE PROIZVEDENE NA NEHIGIJENSKI NAĆIN

• OSOBNA HIGIJENA JE OSNOVA ZA PROIZVODNJU BILO KOJE HRANE

• HIGIJENA POGONA PREHRAMBENE INDUSTRIJE MORA BITI DA BI SE OSTVARILA MIKROBIOLOŠKA ISPRAVNOST HRANE KOJA SE MOŽE ZAGADITI OD POTENCIJALNIH MO KOJI SE NALAZE U POGONU, TE BI MOGLA UGROZITI ZDRAVLJE LJUDI KOJI BI JE KONZUMIRALI.

• OSOBNA HIGIJENA I HIGIJENA POGONA SU PREDUVJET PROVOĐENJA HACCP SUSTAVA, JER SU USTVARI DIO DOBROVOLJNE KONTROLE I SPRIJEČAVANJA ZAGAĐIVANJA PROIZVODNJE HRANE OD MIKROBIOLOŠKIH OPASNOSTI