HRVATSKA VINA I ALKOHOLNA PIĆA ZAŠTIĆENA U EUROPSKOJ UNIJI

Dubrovnik

europedirect

Dubrovnik

europedirect

Europe Direct Dubrovnik: Vaš korak bliže Europskoj unijiEurope Direct Dubrovnik informacijski je centar o Europskoj uniji za Dubrovačko-neretvansku županiju. Otvoren je u stu-denom 2013. u okviru informativnih aktivnosti Europskoga doma Dubrovnik.

Što radi Europe Direct Dubrovnik?• informira i savjetuje građane i pravne osobe o svim temama

koje se odnose na Europsku uniju;• distribuira besplatne publikacije na hrvatskom i engleskom

jeziku o različitim aspektima života u Europskoj uniji; • služi kao posrednik i omogućuje slanje pitanja, mišljenja i

prijedloga institucijama Europske unije;• organizira edukativna događanja kojima se politike Europ-

ske unije približavaju građanima Dubrovačko-neretvanske županije.

Što Europe Direct Dubrovnik ne može napraviti?• ne prosljeđuje žalbe ni u čije ime, ali daje informacije o tome

koga treba kontaktirati;• ne daje pravne savjete i ne tumači zakone EU;• ne daje informacije o nacionalnim politikama koje ne podli-

ježu zakonima Europske unije (npr. vanjska ili obrambena politika, visina poreznih stopa u pojedinih državama).

HRVATSKA VINA I ALKOHOLNA PIĆA ZAŠTIĆENA U EUROPSKOJ UNIJI

Na razini Europske unije uspostavljena je jedinstvena zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za vina još 1970., za alkoholna pića 1989., a za aromatizirana vina 1991. godine. Zaštićena vina, žestoka alkoholna pića i aromatizirana vina upisana su u posebne baze podataka Europske komisije. Baza E-Bacchus sadrži registar zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza za vina. U ovu je bazu upisano preko 3000 oznaka zemljopisnog podrijetla, od čega oko 1750 iz država članica EU, a ostale su iz država koje nisu članice, ali su s Unijom sklopile bilateralne sporazume o trgovini vinom. Dosad je u bazu E-Bacchus uvršteno 16 zaštićenih oznaka izvornosti vina iz Hrvatske koje obuhvaćaju tri vinske regije i trinaest podregija. U postupku su trenutno još dvije podregi-je: Muškat momjanski/Moscato di Momiano i Ponikve. U bazu E-Spirit-Drinks upisane su oznake zemljopisnog podri-jetla za žestoka alkoholna pića. U bazi se nalazi oko 340 ozna-ka, uglavnom iz država članica EU. Među njima je i šest oznaka za hrvatska žestoka alkoholna pića. Europski registar zemljopisnih oznaka aromatiziranih pića na bazi proizvoda od vina (Register of geographical designations of Aromatized drinks based on wine products ) trenutačno sa-drži samo pet zaštićenih proizvoda. Među njima je i jedan hr-vatski – samoborski bermet.Uvrštavanje u spomenute registre omogućuje podizanje i po-stizanje stalne kvalitete zaštićenih proizvoda. Zaštićene ozna-ke tako štite proizvode od svake zlouporabe, oponašanja ili uporabe neovlaštenih korisnika tih oznaka. Zbog dodatne vri-jednosti ti proizvodi spadaju u višu cjenovnu kategoriju te pri-donose povećanju dohotka proizvođača, stvaranju identiteta i prepoznatljivosti područja iz kojeg potječu te ruralnom razvi-tku Europske unije, posebice udaljenijih područja.

HRVATSKE VINSKE REGIJE U BAZI E-BACCHUS

A1B1

B2

B3

A2

B4

B5

C1 C2

C3

C4

C5

A. ISTOČNA KONTINENTALNA HRVATSKAA1 - Hrvatsko Podunavlje A2 - Slavonija

B. ZAPADNA KONTINENTALNA HRVATSKAB1 - Moslavina B2 - Prigorje-BIlogoraB3 - Zagorje-Međimurje B4 - Plešivica B5 - Pokuplje

C. PRIMORSKA HRVATSKAC1 - Istra C2 - Hrvatsko primorjeC3 - Sjeverna Dalmacija C4 - Srednja i južna DalmacijaC5 - Dalmatinska zagora C6 - Dingač

C6

A. ISTOČNA KONTINENTALNA HRVATSKA

Zaštićena oznaka izvornosti „Istočna kontinentalna Hrvatska“ sastoji se od dvije podregije: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija.

A1 - Hrvatsko Podunavlje

Najzastupljenije bijele sorte: Graševina, Rajnski rizling, Char-donnay, Traminac crveni, Pinot sivi i Pinot bijeli.Najzastupljenije crne sorte: Frankovka, Cabernet sauvignon, Merlot i Pinot crni.

A2 - Slavonija

Najzastupljenije bijele sorte: Graševina, Rajnski rizling, Char-donnay, Pinot sivi, Sauvignon, Ružica crvena i Rizvanac.Najzastupljenije crne sorte: Frankovka, Cabernet sauvignon, Zweigelt, Pinot crni i Merlot.

B. ZAPADNA KONTINENTALNA HRVATSKA

Zaštićena oznaka izvornosti „Zapadna kontinentalna Hrvat-ska“ sastoji se od pet podregija: Moslavina, Prigorje-Bilogora, Zagorje-Međimurje, Plešivica i Pokuplje.

B1 - Moslavina

Najzastupljenije bijele sorte: Gra-ševina, Škrlet, Chardonnay, Pinot bijeli, Rajnski rizling i Moslavac.Najzastupljenije crne sorte: Fran-kovka, Cabernet sauvignon i Pinot crni.

B2 - Prigorje-Bilogora

Najzastupljenije bijele sorte: Graševina, Kraljevina, Rajnski ri-zling, Chardonnay, Ranfol, Sauvignon, Pinot sivi, Pinot bijeli i Silvanac zeleni.Najzastupljenije crne sorte: Frankovka, Pinot crni i Cabernet sauvignon.

B3 - Zagorje-Međimurje

Najzastupljenije bijele sorte: Graševina, Rajnski rizling, Mosla-vac, Sauvignon, Ranfol, Chardonnay, Silvanac zeleni, Kraljevi-na, Pinot bijeli, Pinot sivi i Muškat žuti. Najzastupljenije crne sorte: Pinot crni, Cabernet sauvignon i Frankovka.

B4 - Plešivica

Najzastupljenije bijele sorte: Graševina, Rajnski rizling, Kraljevi-na, Chardonnay, Ranfol, Silvanac zeleni, Pinot sivi i Sauvignon.Najzastupljenije crne sorte: Portugizac, Frankovka, Pinot crni i Cabernet sauvignon.

B5 - Pokuplje

Najzastupljenije bijele sorte su Škrlet, Graševina i Chardonnay. Od crnih sorata najzastupljenija je Frankovka.

C - PRIMORSKA HRVATSKA

Vinogradarska regija Primorska Hrvatska dijeli se na sljedeće podregije: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje, Sjeverna Dalma-cija, Dalmatinska zagora, Srednja i Južna Dalmacija i Dingač.

C1 - Hrvatska Istra

Najvažnija i najzastupljenija bijela sorta je Malvazija istarska. Od crnih sorata najznačajniji su Merlot, Teran, Cabernet sau-vignon, Refošk i Frankovka.

C2 - Hrvatsko primorje

Najzastupljenija bijela sorta koja se uzgaja na području Hrvat-skog primorja je Žlahtina, a od crnih sorata najzastupljeniji su Cabernet sauvignon i Plavina.

C3 - Sjeverna Dalmacija

Najzastupljenije bijele sorte: Debit, Maraština, Pošip bijeli i Trbljan. Najzastupljenije crne sorte: Babić, Plavina, Plavac mali crni, Cabernet sauvignon, Merlot i Tribidrag.

C4 - Srednja i Južna Dalmacija

Najzastupljenije bijele sorte: Pošip bijeli, Trbljan bijeli, Mara-ština, Trebbiano Toscano, Bogdanuša i Vugava. Najzastupljenije crne sorte: Plavac mali crni, Plavina, Merlot, Vranac i Babić.

C5 - Dalmatinska zagora

Najzastupljenije bijele sorte: Debit i Kujundžuša.Najzastupljenije crne sorte: Plavina, Merlot, Syrah, Grenache noir, Cabernet sauvignon i Babić .

C6 - Dingač

Dingač je vinogradarska regija na poluotoku Pelješcu u kojoj se uzgaja autohtona hrvatska vinova loza Plavac Mali crni.

U POSTUPKU ZAŠTITE:

Muškat momjanski/Moscato di Momiano

Ponikve

Hrvatska loza

Hrvatska loza je tradicionalno bezbojno jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom zgnječeno-smečenoga grožđa (masulj), prevrelog na 60-75% vol. alkohola. Posebna svojstva ovoga pića proizlaze iz specifičnih svojstava grožđa koje se koristi u proizvodnji.

Hrvatska stara šljivovica

Hrvatska stara šljivovica jako je alkoholno piće dobiveno is-ključivo destilacijom masulja šljive, prevrelog na 60-75% vol. alkohola. Šljivovica odležava najmanje dvanaest mjeseci u ba-čvama od slavonskog hrasta.

HRVATSKA ŽESTOKA ALKOHOLNA PIĆA U BAZI E-SPIRIT-DRINKS

Slavonska šljivovica

Slavonska šljivovica jako je al-koholno piće koje se proizvo-di jednostrukom destilacijom prevrelih plodova autohtonih i udomaćenih sorti šljive, od kojih je najznačajnija Bistrica. Rakija se dodatno opleme-njuje odležavanjem u bačva-ma od slavonskog hrasta te tako dobiva karakterističnu boju i poseban miris i okus.

Hrvatski pelinkovac

Hrvatski pelinkovac je liker koji se dobiva aromatizira-njem etilnog alkohola poljo-privrednog podrijetla mace-ratima (pripravcima koji se dobivaju potapanjem raznih dijelova biljaka u alkoholu). Najčešće su to pelin, komo-rač, kadulja i menta, koji proi-zvodu daju posebna organo-leptična svojstva.

Zadarski maraschino

Zadarski maraschino jako je alkohol-no piće iz kategorije maraschino, čija aroma potječe od destilata višnje maraske. Za njegovu se proizvodnju koristi višnja maraska, uzgojena u Dalmaciji, koja zbog klimatskih uvje-ta ima posebna organoleptična svoj-stva.

Hrvatska travarica

Hrvatska travarica tradicionalno je jako alkoholno piće koje se proizvodi aromatiziranjem vinskog destilata i/ili rakije od grožđa i/ili rakije od grož-đanog koma i/ili rakije od voća ljeko-vitim biljem ili njihovim maceratima (pripravcima koji se dobivaju pota-panjem raznih dijelova biljaka u alko-holu). Najčešće su to matičnjak, anis i kadulja.

Samoborski bermet

Samoborski bermet autohtono je aromatizirano vino s po-dručja grada Samobora. Glavni su sastojci vina portugizac i frankovka, uz dodatak aromatizirajućih sastojaka poput suše-nih smokava, rogača, pelina i gorušice. Bermet u prosjeku sa-drži 15 do 16 posto alkohola, a u hrastovim bačvama dozrijeva najmanje tri mjeseca.

EUROPSKI REGISTAR ZEMLJOPISNIH OZNAKA AROMATI-ZIRANIH PIĆA NA BAZI PROIZVODA OD VINA

Dubrovnik

europedirect

Dubrovnik

europedirect

Dubrovnik

europedirect

Dubrovnik

europedirect

O IZDAVAČU

EUROPSKI DOM DUBROVNIK je nevladina, nestranačka i neprofitna udruga. Osnivački ugovor potpisali su u ožujku 1995. godine predstavnici 24 pravne osobe s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Ciljevi djelovanja udruge su: afirmacija ideje europ-skoga jedinstva i informiranje hrvatskih građana o procesu europskoga ujedinjenja, po-ticanje njihova razumijevanja, tolerancije i dijaloga s drugim narodima i državama te promidžba Hrvatske kroz suradnju s inozemnim vladinim i nevladinim organizacijama. U studenom 2013. Europski dom Dubrovnik otvorio je Europe Direct Dubrovnik, infor-macijski centar o Europskoj uniji za Dubrovačko-neretvansku županiju.

Izdavač: EUROPSKI DOM DUBROVNIK NIKOLE TESLE 9, HR-20000 DUBROVNIK

+385 20 488 621 & +385 98 345 140 | info@edd.hr | www.edd.hrInformacijski centar EUROPE DIRECT DUBROVNIK

Vukovarska 2, HR-20000 Dubrovnik+385 20 311 989 & +385 99 433 9631

edic@edd.hr | www.dubrovnik-europa.euTekstove pripremile: Julija Klapirić i Katarina Mikjel

Urednica: Adriana Kremenjaš-DaničićDizajn: MEC DIZAJN, Dubrovnik

Izvori / autori fotografija: Crowine: Karta; Vina Belje: Istočna kontinentalna Hrvat-ska; Suhi u čaši: Hrvatsko Podunavlje, Slavonija, Zagorje-Međimurje, Plešivica; Taste of Croatia: Zapadna kontinentalna Hrvatska; Andrs.kovacs/Wikimedia Commons: Moslavina; Silverije: Međimurske gorice; Vinarija Coner: Prigorje-Bilogora; Pronk Pictures Photography/Žumberak Tours: Pokuplje; Vina Terra Madre d.o.o.: Pri-morska Hrvatska; Pizzeria Restoran Rondo Buje: Hrvatska Istra; Po putu i azimu-tu: Hrvatsko primorje; Wines of Croatia: Sjeverna Dalmacija; Wines of Dalmatia: Srednja i Južna Dalmacija; Croatia Holiday Travel: Dalmatinska zagora; Cliff Rames/Wines of Croatia: Dingač; Regional Express: Muškat Momjanski; Frano Miloš/Suhi u čaši: Ponikve; Carsten Tolkmit: Hrvatska loza; Njuškalo: Hrvatska stara šljivovica; Slavonski ponos: Slavonska šljivovica; Touristar: Hrvatski pelinkovac; AIMare: Za-darski maraschino; Domaća web tržnica: Hrvatska travarica; Portfolio: Samoborski bermet

Dubrovnik, 2016.

Izdavanje ove publikacije financijski je poduprla Europska komisija. Odgovornost za sadržaj snose izdavači, a Komisija nije odgovorna za bilo kakvo korištenje informacija sadržanih u njoj.

Uz potporu Europske unije

Dubrovnik

europedirect

Europe Direct Dubrovnik, Vukovarska 2 (aula FINE), HR-20000 Dubrovniktelefon/fax: 020/311-989 • mobitel: 099/433-9631 • e-mail: edic@edd.hr

www.dubrovnik-europa.eu • www.facebook.com/europedirectdbk radno vrijeme za građane:

ponedjeljak–srijeda–petak 10:00 – 14:00, utorak–četvrtak 14:00 – 18:00