Informacijska i komunikacijska tehnologija u

obrazovanju: projekti i usluge u Hrvatskoj

Slobodan Beliga, Martina Holenko Dlab

Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku

Omladinska 14, 51 000 Rijeka, Hrvatska

sbeliga@uniri.hr, mholenko@inf.uniri.hr

Sažetak - U proteklih nekoliko godina je hrvatsko

informacijsko društvo napredovalo, kako generalno, tako i

u obrazovnoj domeni. Kako bi se u današnje digitalno doba

ostvario napredak, javlja se potreba za uvođenjem

tehnologije u procese učenja i poučavanja. Digitalna, tj.

e-infrastruktura predstavlja temeljnu komponentu koja je

svim učenicima, studentima, profesorima i znanstvenicima

potrebna za rad. U tom procesu veliku ulogu imaju

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) i

Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet) kao

nosioci brojnih projekata u okviru kojih se koriste

informacijske i komunikacijske tehnologije s ciljem

unaprjeđenja hrvatskog školstva.

U radu je dan detaljni pregled i klasifikacija dostupnih

informacijsko-komunikacijskih resursa koji su potencijalno

korisni za učenike, studente, nastavnike i roditelje. Rad

sadrži osvrt na stanje u hrvatskom školstvu po pitanju

dostupnih usluga i projekata u odnosu na potrebe života u

informacijskom društvu.

I. UVOD

U vrijeme svjetske krize i recesije, znanje je resurs kojeg treba mudro iskoristiti. Često se koristi fraza „Hrvatska – zemlja znanja!“ kojom se naglašava cilj kojemu se teži. Kako bismo u međunarodnim okvirima bili prepoznati kao zemlja znanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) je u posljednjih nekoliko godina pokrenulo niz reformi obrazovnog sustava. Među njima valja spomenuti donošenje Nacionalnog okvirnog kurikuluma (NOK) kao temeljnog dokumenta u kontekstu obrazovanja na predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini, zatim provođenje nacionalnih ispita i državne mature kako bi se učenička postignuća objektivno vrednovala na državnoj razini, uvođenje Bolonjskog procesa na sveučilišta kojim se Hrvatska pridružuje u Europski prostor visokog obrazovanja, te uključivanje u programe cjeloživotnog učenja kojim se potiče suradnja i mobilnost s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i sposobnosti na svim razinama obrazovanja. Ukoliko se navedenim promjenama pridruže nastojanja Ministarstva da razvije i skup popratne informacijsko-komunikacijske infrastrukture, može se zaključiti kako hrvatska obrazovna vertikala postaje sustav u kojem je svjetsko znanje dostupno svakom učeniku, studentu ili znanstveniku, gdje god on bio.

Ne ulazeći u samu kvalitetu provedbe spomenutih reformi hrvatskoga školstva, već govoreći isključivo o tehnologiji kao tehničkoj potpori takvim procesima promjena, cilj ovoga rada je analizirati jesu li

informacijsko-komunikacijske pretpostavke za Hrvatsku kao zemlju znanja ostvarene.

Rad je organiziran kako slijedi. U drugom poglavlju su identificirane opće potrebe informacijskog društva. Analizirano je trenutno stanje informatizacije sustava obrazovanja u Hrvatskoj, kao i buduće pretpostavke za ulaganje u projekte informatizacije obrazovanja. U trećem poglavlju dana je klasifikacija postojećih projekata i usluga, a u četvrtom su detaljnije opisani projekti iz pojedinih skupina navedene klasifikacije. Posljednje poglavlje donosi zaključak.

II. INFORMACIJSKO DRUŠTVO

Vodeća uloga u razvoju i održavanju infrastrukture za primjenu novih tehnologija koje se uz potporu MZOS-a koriste u obrazovnom sustavu povjerena je Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži - CARNetu (engl. Croatian Academic and Research Network) [1]. CARNet je obilježio 20 godina od pokretanja prvog projekta kojim je krenuo u stvaranje napredne komunikacijske mreže za osiguranje servisa i usluga koje su raspoložive obrazovnoj, akademskoj i znanstvenoj zajednici Hrvatske. Uz CARNet, svakako valja naglasiti i doprinos Sveučilišnog računskog centra (SRCE) koji također pridonosi pouzdanom i kvalitetnom radu postojeće nacionalne e-infrastrukture [2].

Informacijska infrastruktura sustava obrazovanja nužna je kako bi se ostvarili preduvjeti za stjecanje osnovne informatičke i informacijske pismenosti kao nužne sastavnice pismenosti suvremenog čovjeka [3, 4]. Osim toga, informacijska infrastruktura je potrebna kako bi cjelokupno školovanje bilo kvalitetno, moderno i usklađeno sa stvarnim potrebama i uvjetima života u informacijskom društvu [1]. Nužno je osigurati da tehnologije informacijskog društva budu dostupne i društvenim skupinama van obrazovnog sustava.

U proteklih nekoliko godina, hrvatsko je informatičko društvo znatno napredovalo kako generalno, tako i u obrazovnoj domeni. Program e-Hrvatska, čiji je plan provedbe dostupan na [5, 6], predstavlja skup aktivnosti s ciljem podizanja razine svijesti i potrebe procesa informatizacije hrvatskog društva. Obuhvaća skupinu projekata, među kojima su e-Poslovanje, e-Porezna, e-Carina, e-Pravosuđe, e-Zdravstvo, e-Kultura te naravno e-Obrazovanje koji se odnosi na kompletnu informacijsku infrastrukturu sustava obrazovanja.

1620 MIPRO 2012/CE

Graf 1. Planirana ulaganja u informatizaciju u 2011. po projektima

Financijski pokazatelji ulaganja u informatizaciju za

2011. godinu, koji su dostupni na [6] pokazuju da je u projekte e-Obrazovanja bilo uloženo nešto više od 160 milijuna kuna. To je također vidljivo na grafu 1 [5]. E-obrazovanje je drugi po redu od projekata informatizacije prema visini sredstava koji su uloženi u njega, odmah nakon projekta za informatizaciju tijela državne uprave.

Glavna je misao vodilja da primjena informacijske i komunikacijske tehnologije može doprinijeti poboljšanju svih segmenata poslovanja i života općenito, stoga ulaganje u e-Obrazovanje osigurava siguran daljnji napredak u stvarnim potrebama modernog informacijskog društva. Takva bi ulaganja trebala biti trajna i kontinuirana te ostati na toj razini, ili se eventualno povećati, kako bi napredna komunikacijska mreža s brojnim servisima i uslugama bila usuglašena s novim uvjetima i stvarnim potrebama društva te bila raspoloživa cjelokupnoj obrazovnoj, ali i društvenoj zajednici.

Središnji državni ured Vlade Republike Hrvatske za e-Hrvatsku koji koordinira provedbama mjera i aktivnosti u poticanju i praćenju razvitka informacijskog društva donio je okvirne proračune za buduća ulaganja. Naime, planirana sredstva za daljnja ulaganja u informacijsku infrastrukturu znanosti, obrazovanja i sporta (CARNet i SRCE) kreću se u iznosima od oko 160 milijuna kuna, kako za 2012. tako i za 2013. godinu [5]. Kontinuiranost ulaganja, tj. proračuna za informatizaciju svih spomenutih projekata e-Hrvatske od 2007. do danas i planirana ulaganja za 2013. godinu prikazana su, prema [6] na grafu 2 .

III. KLASIFIKACIJA PROJEKTA I USLUGA

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pokrenulo je niz projekata kojima je, osim kvalitetnijeg obrazovanja i izjednačavanja uvjeta učenja bez obzira na udaljenost učenika i studenata od obrazovnih ustanova, cilj ostvariti i sljedeće pretpostavke [5]:

osposobiti obrazovne kadrove da aktivno i učinkovito koriste IKT u obrazovanju,

prilagoditi nastavne programe i materijale tako da IKT bude primjenjiv na njih i

voditi brigu o potrebama informacijskog društva s aspekta dostupnosti infrastrukture.

Graf 2. Ulaganja u informatizaciju u razdoblju 2007. –2013.

Prema tome, uz informacijsku infrastrukturu, važnu ulogu u realizaciji zahtjeva koje nameće informacijsko društvo imaju djelatnici u obrazovnom sustavu koji provode obrazovne planove u djelo.

Grupacija pokrenutih projekata prikazana je shematski na slici 3, prema informacijama dostupnim u [1]. Elementima tamnosive i crne boje (tlo i stabljika cvijeta) simbolički je predstavljena okosnica IKT tehnologije (računalno-komunikacijski resursi i osnovni programski resursi), svijetlosivi elementi (latice cvijeta) su razni projekti i usluge kao nadgradnja donjih (tamnosivo i crno) elemenata, dok u veliki krug nacrtan isprekidanom linijom spadaju službe i agencije vezane uz sigurnosne aspekte IKT-a i obrazovnog sustava generalno. Kohezijom svih spomenutih elemenata ostvaruje se cjelokupna informacijska infrastruktura sustava obrazovanja koja učinkovito povezuje i osigurava pristup globalnim informacijskim resursima. Osim toga, promjene odnosa između učenika, odnosno studenata i nastavnika te pedagoškog osoblja opravdano iskazuju potrebu za što boljom integracijom tehnologije u obrazovanje, i to u vidu:

Slika 3. Grupacija usluga i projekata pri uvođenju ICT-a u obrazovanje

MIPRO 2012/CE 1621

korištenja IKT-a kao instrumenta (pomagala) u suvremenim strategijama podučavanja temeljenim na suvremenim tehnikama podučavanja,

unaprjeđenja komunikacije obrazovnog i znanstvenog kadra,

povezivanja mozgova u vidu povećanja inovacijskog potencijala zajednice te

dostupnosti tehnologije talentima koji mogu doprinijeti znanosti i razvoju društva.

Klasifikacija projekata, usluga i proizvoda iz [1] je prema njihovoj namjeni sistematizirana u tablici 1. Navedeni projekti osiguravaju moderan pristup učenju i podučavanju kroz sedam aspekata prisutnosti informacijsko komunikacijske tehnologije u obrazovanju. To su: računalno-komunikacijski resursi, programski resursi, pristup Internetu, informacijski servisi, informacijski sustavi i e-obrazovanje te sustav sigurnosti.

Kroz svih sedam aspekata zapravo je strojnom i programskom opremom omogućeno efikasno prikupljanje i pretraživanje podataka i informacija, koje predstavljaju temelj svake hijerarhijske strukture za donošenje kvalitetnih odluka te ono najvažnije za obrazovanje: upravljanje i izgradnju novog znanja.

IV. OPIS IZDVOJENI HPROJEKATA

Kako bi se prikazala raznovrsnost usluga zasnovanih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji kojima se podržava vertikala obrazovnog sustava Republike Hrvatske u nastavku su opisani izdvojeni projekti iz različitih kategorija klasifikacije dane tablicom 1.

A. AAI@EduHr

Za korištenje informacijsko-komunikacijske infrastrukture važan je pristup Internetu, pa time i sustav AAI@EduHr jer omogućuje autentikaciju i autorizaciju korisnika prilikom rada s dostupnim uslugama. Svaka ustanova koja je uključena u sustav AAI@EduHr ima vlastiti LDAP (engl. Lightweight Directory Access Protocol) imenik u kojemu su pohranjeni elektronički identiteti korisnika iz te ustanove [8]. Naime, njime se želi osigurati da sve matične ustanove imaju nadležnost nad imeničkim podacima o fizičkim i pravnim osobama koje koriste njihove usluge. Osim toga, kako se navodi u [8], jedan od ciljeva projekta AAI@EduHr je i osigurati funkcionalnu kompatibilnost sa sličnim sustavima koji nastaju ili će nastati kako u RH tako i u svijetu, posebice europskoj akademskoj i istraživačkoj zajednici.

Ova usluga je značajna za kompletnu obrazovnu, akademsku i znanstvenu domenu. Svaki učenik, student ili profesor dobiva u svojoj matičnoj ustanovi AAI identitet koji mu omogućuje korištenje svih sedam aspekata uključenosti IKT-a u obrazovanju, klasificiranih u tablici 1. Jedan od primjera korištenja navedenog sustava je portal eLektire [9] u okviru kojeg je korisnicima s AAI identitetom omogućen pristup knjigama i časopisima u digitalnom obliku.

B. Tour de Matour

Jedan zanimljiv, ali svakako i koristan projekt koji su ubraja u skupinu informacijskih servisa je Tour de Matour

- portal o državnoj maturi [10]. Cilj portala je informirati učenike i sve ostale zainteresirane o tome što je državna matura, kako se provodi i zašto je važna. Put do uspješno položene državne mature vizualizira se biciklističkom utrkom, od kuda i naziv portala. U okviru portala dostupna je i demo verzija državne mature kojom je maturantima putem mrežne aplikacije omogućeno rješavanje probnih ispita iz svih obaveznih, ali i izbornih predmeta koji se pojavljuju na državnoj maturi. Kako stoji u [7], pitanja na koje učenici odgovaraju pripremio je stručni tim iz određenog predmeta, a raspoloživo vrijeme rješavanja zadataka mature prilagođeno je predmetu koji se polaže i razini mature, upravo onako kako se to odvija i kod stvarne državne mature. Uz to, prilikom rješavanja zadataka iz prirodne i matematičke skupine predmeta učenicima su dostupne formule koje je dozvoljeno imati, dok su kod jezičnih predmeta u sustavu priloženi i zvučni zapisi kakvi se preslušavaju i na stvarnoj državnoj maturi.

Cilj ovog projekta je što detaljnije upoznati učenike sa principima i pravilima odvijanja državne mature (upoznavanje sa vremenskim ograničenjima, uvjetima, dostupnim pomagalima i tipovima zadataka kakve mogu očekivati na ispitu) kako bi bili što spremniji. Korištenjem aplikacije Demo verzija državne mature može se smanjiti učenikova predispitna anksioznost, ali i dobiti uvid u razinu njegova znanja (vlastiti miljokaz uspješnosti), obzirom da su učenicima dostupni postignuti rezultati i povratne informacije o uspješnosti neposredno po završetku rješavanja demo ispita. Dodatno, portal nudi nastavnicima informacije o vrednovanju, uz primjere iz obrazovnih sustava ostalih zemalja.

Državna matura za svakog maturanta predstavlja važan korak prema upisu na željeni fakultet iz čega proizlazi velika vrijednost projekta Tour de Matour. Sve potrebne informacije organizirane su na jednom mjestu i lako su dostupne, a informacijska i komunikacijska tehnologija iskorištena je i kako bi se simuliralo ispite državne mature. Osim korisnosti za neposredne sudionike - učenike i nastavnike, važno je naglasiti korisnost ovog i sličnih portala i za roditelje, za koje oni predstavljaju odličan izvor informacija.

C. E-dnevnik

Osim informacijskih servisa, e-infrastrukturu čine i različiti informacijski sustavi kojima se informatiziraju pojedini procesi u svrhu osiguravanja različitih usluga. Informacijski sustavi su uglavnom razvijeni za potrebe visokog obrazovanja, no pilot projekt E-Dnevnik, razvijen je za potrebe škola. Radi se o informacijskom sustavu za vođenje razredne knjige u elektroničkom obliku koji je trenutno pokusno uveden u tri hrvatske srednje škole [11]. Nastavnici zapisuju nastavne sate, izostanke i ocjene koristeći tablet prijenosna računala i mrežnu aplikaciju e-Dnevnik.

Digitalizirana razredna knjiga uz klasične funkcionalnosti analogne knjige pruža dodatne mogućnosti obrade informacija posredstvom informacijske-komunikacijske tehnologije kojom je implementirana. Pedagoškom je osoblju pružena mogućnost automatskog generiranja izvještaja za analizu na temelju dostupnih podataka o učenicima (npr. automatsko generiranje izvještaja za sjednice

1622 MIPRO 2012/CE

nastavničkog vijeća, generiranje izvještaja o ocjenama za roditeljske sastanke) što znatno skraćuje vrijeme pripreme i statističke obrade podataka.

Aplikacija sadrži i komponentu ekspertnog sustava za automatsko zaključivanje jer na osnovu dostupnih podataka o broju izostanka učenika ili broju negativnih ocjena, alarmira razrednika da postoji potreba za izricanjem određenih mjera. Također, aplikacija alarmira ravnatelja škole ukoliko postoji zaostataka u izvođenju nastavnih planova profesora.

Osim ubrzanja administrativnih poslova koje osigurava uspješnije i jednostavnije „poslovanje“ obrazovne institucije, digitalni dnevnik pruža veliku sigurnost podataka. Mogućnost neovlaštenog unosa

podataka u dnevnik je spriječena tako što je pristup dozvoljen samo ovlaštenim osobama (nastavnicima, pedagogu, ravnatelju,…) i kontrolira se putem korisničkog imena i lozinke (tako da se u svakom trenutku zna tko je i što je zapisao u dnevnik).

Nadalje, mogućnost krađe razredne knjige i gubitka podataka je također spriječena jer su podaci zapisani u jedinstvenu bazu podataka.

Iako je E-dnevnik kao projekt namijenjen u prvom redu nastavnicima, školskim psiholozima i pedagozima, te ravnatelju, omogućuje pružanje pravovremenih informacija i roditeljima, budući da se stolna ili mobilna inačica aplikacije može koristiti i za obavještavanje roditelja.

Domena Opis Usluge i/ili projekti

PRISTUP

INTERNETU

Ovo je svakako najbogatija domena. Obuhvaća internetizaciju škola te studentskih i učeničkih domova diljem Hrvatske, unaprjeđenje obrazovnog

procesa na otocima, usluge pojedinačnog pristupa Internetu za učenike, studente i profesore, autentikacijska i autorizacijska infrastruktura sustava

znanosti i visokog obrazovanja, usluga udomljavanja osnovnih internetskih

servisa, itd.

Mreža CARNet, NET u školi, e-Otoci, StuDOM, Mobile CARNet

i XCARNet, Međunarodni pristup

internetu - GEANT 2, CIX, AAI@EDUHR, HUSO, DOMUS.

INFORMACIJSKI

SERVISI

Portali za škole na kojima učenici, profesori i roditelji izmjenjuju iskustva,

isto tako portal namijenjen isključivo državnoj maturi.

Tu su i portali namijenjen za hrvatsku znanost koji objedinjuju informacije o hrvatskim znanstvenicima i njihovom radu.

Centar za on-line baze podataka. Svim članovima akademske i znanstvene zajednice omogućen je mrežni pristup komercijalnim bibliografskim bazama

podataka pod uvjetom da korisnik može pristupiti samo onim bazama

podataka s kojima njegova matična ustanova ima dogovorenu suradnju

(licencu).

Forumi na Portalu za škole, Tour

de Matour, Portal Tko je tko u

hrvatskoj znanosti?, Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI

te portal hrvatskih časopisa Hrčak,

baze podataka: Web of Science, Academic Search Premier, GeoRef,

Evidence Based Medicine

Reviews, Google Scholar, OAIster, PLoS, …

INFORMACIJSKI

SUSTAVI

Informacijski sustav studentske prehrane koji ima za cilj pružiti uslugu

kvalitetnije i jednostavnije subvencioniranje studentske prehrane.

Informacijski sustav SmartX-ica, ostvaruje potrebe upravljanja raznim

oblicima usluga u akademskoj okolini, praćenje financiranja, evidenciju ocjena, e-Indeks, razne popuste, studentske aktivnosti, praćenje mobilnosti

studenta i sl.

Informacijski sustav visokih učilišta, omogućuje informatizaciju rada studentskih službi.

X-ica ili Smart X-ica, ISVU

mrežna aplikacija, ISVU studomat,

e-Dnevnik.

e-OBRAZOVANJE

Portal razvijen za učenje na daljinu, prvenstveno namijenjen za učenike osnovnih i srednjih škola te studente. Obogaćen sadržajima koji su priklani

njihovom uzrastu.

Certifikacija osnovnih informatičkih znanja i vještina prema europskim standardima. Ponajprije izobrazba nastavnika informatike da postanu

kompetentni u širenju znanja na ostale profesore drugih struka.

Modernizacija izobrazbe korištenjem ICT-a (posebno u svrhe cijelo životnog

učenja).

Nacionalni portal za učenje na

daljinu "Nikola Tesla", izobrazba zaposlenika u školstvu za stjecanje

"europske računalne diplome"

(ECDL), korištenje e-obrazovanja u pripremi zaposlenika za ECDL,

ICT edu.

RAČUNALNO-

KOMUNIKACIJSKI

RESURSI

Strojna oprema. Sva javna visoka učilišta, javni instituti, studentski domovi, matične osnovne i sve srednje škole opremljene su barem jednom

umreženom računalnom učionicom.

Sve srednje škole dobivaju pametne ploče.

Tu spadaju i resursi potrebni za zahtjevnu procesorsku obradu namijenjeni znanstveno-istraživačkom radu te sustavi videokonferencija za udaljene

lokacije.

Računalna oprema, Klaster ''Isabella'' i Grid, videokonferencije

i Internet prijenos.

PROGRAMSKI

RESURSI

Platforme za primjenu e-učenja u visokom školstvu.

Sustavi za upravljanje sadržajem mrežnih stranica škola (nude se gotovi

forumi, razne ankete, RSS), uz to svaka škola dobiva domenu i prostor za

smještanje mrežne stranica.

Referentni centri koje je oformilo Ministarstvo, za programsku podršku

korisnicima iz akademske zajednice pruža usluge poput komunikacije s korisnicima, savjetovanja pri korištenju, programske nadogradnje i sl.

CMS, HUSO, Merlin, MudRi,

Referentni centri za programsku potporu, primjerice: RC

MICROSOFT, RC MATLAB, RC

MATHEMATICA i dr.

SIGURNOST

Promicanje i osiguranje informacijske sigurnosti u RH (poseban naglasak na

filtriranje sadržaja koji su dostupni djeci).

Uvođenje zakonodavstva za praćenje razvoja informacijskog društva.

Rad na prevenciji sigurnosnih identiteta.

EU program SaferInternet te CERT

i CARNetova Abuse služba.

TABLICA I. KLASIFIKACIJA USLUGA I PROJEKATA

MIPRO 2012/CE 1623

D. Nacionalni portal za učenje na daljinu „Nikola

Tesla“

Nacionalni portal za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ [12] prema klasifikaciji danoj u tablici 1 spada u grupu e-Obrazovanje. Portal omogućuje samostalno učenje putem računala te se može koristiti kao nadopuna klasičnoj nastavi, ali i u cjeloživotnom obrazovanju.

Dostupni sadržaji uključuju sadržaji iz matematike, fizike, biologije, kemije i engleskoga jezika za srednje škole, e-tečajeve programiranja za škole, ECDL module koji obuhvaćaju sadržaje potrebne za stjecanje diplome osnovne informatičke pismenosti te tečajeve o primjeni i upotrebi Interneta i alata za izradu sadržaja za Internet. Za pristup sadržajima potreban je AAI identitet.

Portal je izuzetno koristan za nastavnike koji digitalnim sadržajima iz navedenih predmeta mogu obogatiti izlaganje pojedinih dijelova gradiva, ali i za sve ostale korisnike koji su zainteresirani za teme prezentirane dostupnim e-tečajevima. Korištenje ovog portala podrazumijeva iskorištavanje prednosti e-obrazovanja. Korisnici mogu pregledavati sadržaje neovisno o vremenu i mjestu. Također, mogu pregledavati sadržaje redoslijedom i brzinom kojom žele. Informacijska i komunikacijska tehnologija je u ovom slučaju, osim za dostavljanje materijala za učenje, iskorištena i za izradu nastavnih sadržaja koji su prožeti multimedijskim elementima i interaktivnim simulacijama.

E. Videokonferencije

Računalno-komunikacijski resursi također su važan aspekt e-infrastrukture koji pružaju podršku novim mogućnostima u obrazovanju. Jedan od primjera iz te skupine su videokonferencije. Jedinstven sustav videokonferencija koji omogućuje uspostavljanje videokonferencijske veze između dvije ili više lokacija uključenih u sustav je razvio CARNet [13]. Iako potencijalno vrlo korisne, na temelju dostupnih informacija stječe se dojam da bi se mogle više koristiti u kontekstu visokog i srednjeg obrazovanja.

Jedan od primjera njihove izuzetne koristi je poduka studenata medicine. Tako na primjer, videokonferencije omogućuju praćenje tijeka izvođenja operacije uživo, što znači da veliki broj studenata može istovremeno biti prisutno za operacijskim stolom. Na taj način studenti mogu steći dodatna znanja koja im ne može prenijeti profesor u predavaonici.

Videokonferencije su također potencijalno korisne za škole stranih jezika koje mogu organizirati predavanja stranih nastavnika kojima je jezik podučavanja materinji. Osim usvajanja izvornog naglaska stranog jezika, prednost je i mogućnost komunikacije s vršnjacima iz strane zemlje. Financijska ušteda između provođenja nabave opreme za videokonferencije i odlaska velikog broja učenika u inozemstvo je neusporediva, posebno dugoročno gledano. Osim u nastavi, video konferencije mogu biti vrlo korisne i kod prezentacija namijenjenih široj obrazovnoj zajednici. Primjer korištenja videokonferencije u te svrhe je promocija projekta E-Obrazovanje održana na Fakultetu elektrotehnike i računarstva 2007. godine. Dodatni primjeri korištenja videokonferencija mogu se naći na [13].

F. Sustav za e-učenje MudRi

Uz razvoj računalno-komunikacijskih resursa, važan je i razvoj programskih resursa koji potpomažu primjenu prednosti informacijsko-komunikacijske tehnologije u praksi. U ovu kategoriju ubrajaju se sustavi za upravljanjem sadržajem i centri za programsku podršku.

Sustav MudRi [14] za upravljanje e-učenjem je jedan primjer računalno-komunikacijskog resursa. MudRi se može ubrojiti i u kategoriju e-obrazovanje, no za razliku od gore opisanog portala za učenje na daljinu, ova usluga obuhvaća platformu za primjenu e-učenja koja je prilagođena okruženju i potrebama korisnika u nastavi na Sveučilištu u Rijeci. MudRi se temelji na programskom rješenju Moodle koje je otvorenog koda.

Osim dostavljanja sadržaja, ovakav sustav omogućuje komunikaciju i realizaciju (suradničkih) nastavnih aktivnosti internetskim alatima poput foruma, ćaskanja i wikija. Neizostavan dio sustava za e-učenje je i podsustav pomoću kojeg se koristeći testove (kvizove) nizom pitanja procjenjuje usvojenost gradiva. Uz navedeno, omogućeno je predavanje izrađenih (domaćih) zadataka u elektronskom obliku te anketiranje studenata.

Sustavi za e-učenje imaju brojne prednosti za studente i nastavnike obzirom da omogućavaju organizaciju potrebnih resursa i komunikaciju u okviru zatvorenog sustava. U okviru kolegija sustav MudRi moguće je koristiti samo kao nadopunu klasičnoj nastavi u učionici, ali i kao programsko rješenje za mješovito ili čisto e-obrazovanje pri čemu je osobni kontakt nastavnika i studenata zastupljen u manjoj mjeri, a korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije na najvišoj razini. Primjena takvih programskih rješenja je stoga karakteristična za kontekst visokog obrazovanja gdje se podrazumijeva veća samostalnost studenata.

Važan dio e-infrastrukture vezane za ovaj aspekt je podrška korisnicima. Osim tehničke podrške učenicima i nastavnicima ne smiju se zanemariti niti preporuke i savjeti za korištenje ove vrste programskih resursa.

G. Abuse služba

Posljednji, no ne i najmanje važan aspekt prikazan u tablici 1 jest sigurnost. CARNetova Abuse služba bavi se slučajevima zloupotrebe usluga i pitanjima sigurnosti te nastoji ukazati na potrebu za određenim pravilima i normama ponašanja u informacijskom društvu [15]. Cilj osnivanja ove službe je zaprimanje i obrađivanje prijava vezanih uz računalno sigurnosne incidente i zloupotrebu CARNetovih resursa među kojima su na primjer virusi, povreda autorskih prava, neovlašteni pristup, kršenje pravila ponašanja na Internetu i dr.

Broj prilika za neprihvatljivo i potencijalno opasno ponašanje proizlazi iz velikog broja dostupnih usluga. Stoga je nužno osigurati mehanizme za njihovo sprječavanje. Prema [15], broj incidenata raste iz godine u godinu, a već je tijekom siječnja 2012. zabilježeno gotovo 1500 incidenata.

Odgovornost za sigurnost i dolično ponašanje moraju preuzeti svi korisnici. Međutim, nastavnici koji potiču svoje učenike na korištenje dostupnih resursa trebaju ih educirati i o ovom aspektu korištenja informacijske i

1624 MIPRO 2012/CE

komunikacijske tehnologije. Primjerice, nužno je učenicima naglasiti važnost poštivanja autorskih prava prilikom korištenja izvora informacija te pravila komunikacije u virtualnom okruženju obzirom da učenici gotovo svakodnevno traže informacije i komuniciraju Internetom.

V. ZAKLJUČAK

U ovom radu dan je pregled i klasifikacija projekata, usluga i proizvoda u kojima se koristi informacijska i komunikacijska tehnologija, a koji su uvedeni u obrazovni sustav Republike Hrvatske. Opisani su i primjeri iz pojedinih kategorija uz analizu njihove korisnosti za sudionike u različitim segmentima sustava obrazovanja.

Glavni cilj korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovanju je uvođenje efikasnih promjena u skladu sa smjernicama koje nameće moderno informacijsko društvo. Sustavno uvođenje novih tehnologija nije i ne bi trebalo biti samo sebi svrhom, već dio šire promjene koje se događaju u sustavu obrazovanja. Na temelju dostupnih izvora informacija, uočena je velika količina projekata kroz razne aspekte korištenja tehnologije u obrazovanju, što prije desetak godina nije bio slučaj. Stoga se može zaključiti da su informacijsko-komunikacijske pretpostavke za Hrvatsku kao zemlju znanja ostvarene.

Uz projekte koji su pokrenuti na inicijativu MZOS-a te integrirani u obrazovne procese, postoji i niz manjih projekata koje pojedine obrazovne institucije samostalno razvijaju. Naravno da postoji potreba za njihovom konstantnom nadogradnjom, održavanjem i unaprjeđivanjem, kao i za provedbom novih projekata koja će nesumnjivo uslijediti s daljnjim razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije. Pritom je važno naglasiti ulogu nastavnika kao ključnih sudionika u svakoj promjeni u obrazovanju pa tako i u procesu

uvođenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanje.

LITERATURA

[1] Stranice Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta – informacijska infrastruktura, dostupno na: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=1961, (22.10.2011.)

[2] Stranice Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, dostupno na: http://www.srce.unizg.hr/, (22.10.2011.)

[3] Galešev, V.: „Stavovi budućih učitelja prema odgoju i obrazovanju u budućnosti“, MIPRO CE, Opatija, 2011.

[4] Hoić-Božić N.: “Razvoj informacijske pismenosti studenata kroz izradu seminarskih radova”, časopis Edupoint, Rujan 2003. / godište III / ISSN 1333-5987.

[5] Središnji državni ured za e-Hrvatsku, dostupno na: http://www.e-hrvatska.hr/hr/e-Hrvatska, (12.2.2012.)

[6] Pregled-ulaganja-ICT-Drzavni-proracun-2007-2013.pdf, dostupno na: http://www.e-hrvatska.hr/hr/e-Hrvatska/Proracun-za-informatizaciju-2007.-2013.-godine, (12.2.2012.)

[7] Maravić, J., Benat, G. i ost.: „Demo verzija državne mature, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, Hrvatska“, MIPRO – CE, Opatija, 2011.

[8] Autentikacijska i autorizacijska infrastruktura znanosti i visokog obrazovanja u RH, dostupno na: http://www.aaiedu.hr/index.html, (11.2.2012.)

[9] Stranice portala eLektire, dostupno na: http://lektire.skole.hr (11.2.2012.)

[10] Stranice portala Tour de Matour - sve o državnoj maturi, dostupno na: http://drzavnamatura.skole.hr (12.2.2012.)

[11] Stranice CARNeta o projektu e-Dnevnik, dostupno na: http://www.carnet.hr/e-dnevnik (12.2.2012.)

[12] Portal Nikola Tesla, dostupno na: https://lms.carnet.hr (12.2.2012.)

[13] Stranice CARNeta o videokonferencijskom sustavu, dostupno na http://www.carnet.hr/videokonferencije (12.2.2012.)

[14] MudRi - sustav za e-učenje Sveučilišta u Rijeci, dostupno na: http://mudri.uniri.hr (12.2.2012.)

[15] Stranice CARNeta o Abuse službi, dostupno na http://www.carnet.hr/abuse (12.2.2012.)

MIPRO 2012/CE 1625