„Moja karijera“ – informatički sustav ne

psihologijskih upitnika Hrvatske zajednice pučkih

otvorenih učilišta

Vjeran Bušelić* i Zoran Jančić **

* Visoka škola za primijenjeno računarstvo/Centar karijera, Zagreb, Hrvatska

** Visoka škola za primijenjeno računarstvo/Odjel razvoja, Zagreb, Hrvatska

vjeran.buselic@racunarstvo.hr

Sažetak – Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta je

IPA projektom „Karijera i obrazovanje u skladu – za sve“,

sufinanciranim od strane Europske unije, pokrenula

uvođenje modernog pristupa karijernom savjetovanju ili

profesionalnom usmjeravanju u svoju strukovnu zajednicu.

Tijekom projekta pokrenuto je osnivanje karijernih

savjetovališta u većini od 15 pučkih otvorenih učilišta

sudionika projekta. Osim inicijalnog osposobljavanja

budućih karijernih savjetnika dio projekta posvećen je i

radu na informatičkoj podršci cijelog sustava.

U okviru Pučkog otvorenog učilišta Algebra, a pod

vodstvom stručnjaka Visoke škole za primijenjeno

računarstvo i njenog Centra karijera, razvijena je inicijalna

verzija informatičkog sustava Hrvatske zajednice pučkih

otvorenih učilišta „Moja karijera“ koja će biti prikazana u

ovom radu. Uz računalni program „Moj izbor“, Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje, namijenjen prvenstveno

profesionalnom usmjeravanju; sustavom „Moja karijera“

karijerni savjetnici dobivaju jedan o rijetkih informatičkih

sustava primarno usmjeren na ne psihologijska testiranja

kandidata kojima se značajno olakšava i ubrzava

prikupljanje i procjena različitih tipova informacija o

polazniku. Time je proces procjene osobina polaznika

gotovo u potpunosti automatiziran, polaznici i ne moraju

dolaziti u ustanovu radi testiranja, nego sve vrijeme s

karijernim savjetnikom mogu posvetiti planiranju svoje

budućnosti.

I. UVOD

Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta je neprofitna, nevladina, nacionalna krovna zajednica ustanova za trajnu naobrazbu i kulturu. Osnovana je još 1954. godine sa zadaćom razmjene iskustava i programa te objedinjavanja kadrovskih potencijala. Članstvo je dobrovoljno, a same članice u lokalnom okruženju prvenstveno pružaju usluge podizanja općeg znanja i to pretežito odraslim osobama kako bi ih aktualnim znanjima i vještinama osvježili i pomogli im u kvalitetnom radnom uklapanju u današnji, bitno brži i zahtjevniji svijet od onog u kojem su se inicijalno školovali. Pučka otvorena učilišta u potpunosti provode koncept cjeloživotnog učenja – (LLL - Lifelong Learning [1]) sustavnog obrazovanja u svim životnim razdobljima i u svim oblicima: formalnim, neformalnim i informalnim.

Hrvatska od 2011. godine aktivno sudjeluje u Europskoj mreži politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (skr. ELGPN - European lifelong guidance policy network) kroz koju sustavno usklađuje nacionalnu politiku cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, zapošljavanja, cjeloživotnog učenja i socijalnog uključivanja u skladu s EU rezolucijama vezanim uz cjeloživotno učenje [2]. Kao konkretnu aktivnost i direktan doprinos upravo temeljem vlastitih iskustava na osnovu bazičnog modela pučkih otvorenih učilišta [3] Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta je uz partnere SELECTIO d.o.o. i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) područna služba Šibenik, te portal MojPosao; pokrenula projekt s ciljem usklađenja obrazovne ponude s potrebama lokalnog tržišta rada.

II. PROJEKT KARIJERA I OBRAZOVANJE U

SKLADU – ZA SVE

Projekt „Karijera i obrazovanje u skladu – za sve“, za cilj ima razvoj kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih u svrhu uspostave nove usluge karijernog savjetovanja namijenjene pojedincima (nezaposlenima i zaposlenima) kao i poslodavcima.

Projektom su obuhvaćeni polaznici 15 ustanova za obrazovanje odraslih u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj, Šibensko-kninskoj i Karlovačkoj županiji.

U projektu je prije svega obavljena temeljita analiza postojeće prakse procjene obrazovnih potreba putem intervjua i upitnika u ustanovama za obrazovanje odraslih i područnim službama HZZ-a, te su izvršena opsežna (900 upitnika) on-line ispitivanja javnosti i korisnika na portalima Mojposao i Educentar.net.

Drugi dio projekta je uključio sustavnu procjenu kapaciteta - prostornih, materijalnih i kadrovskih u ustanovama za obrazovanje i za većinu je održana specijalistička edukacija u kojoj je sudjelovalo 20 karijernih savjetnika s ciljem osposobljavanja za samostalno provođenje karijernog savjetovanja na visokoj profesionalnoj razini.

U završnoj fazi održana su četiri okrugla stola za poslodavce u Šibeniku, Kninu, Velikoj Gorici i Zagrebu, te su napravljene i distribuirane informativne brošure i za poslodavce i posloprimce o mogućnostima obrazovanja odraslih i njihovoj novoj mogućoj karijeri.

MIPRO 2012/CE 1695

III. KARIJERNO SAVJETOVANJE

Današnje doba karakterizirano je neočekivanim i brzim promjenama kako u tehnologiji, tako i na tržištu rada. Stupanj i intenzitet promjena često nas toliko šokira da nas sve više preplavljuje osjećaj opće nesigurnosti i zabrinutosti. Pogotovo je to slučaj kod starije populacije koja je odrasla u uvjerenju da školovanje završava u ranim dvadesetim i da je stalan posao nemoguće izgubiti. Upravo da bi se kvalitetno uhvatili u koštac s tim vrlo neugodnim egzistencijalnim problemima sve se više u društvu razumije kako upravljanje karijerama nije luksuz već potreba. Životni plan polako postaje okosnica i osobnog i profesionalnog usmjerenja. Osobni razvoj, kvalitetne informacije, osvješćivanje, postavljanje ciljeva, odlučivanje i provođenje odluka, nerijetke promjene karijera – sve su to osnovni koraci današnjeg modernog karijernog savjetovanja. Sažeto u dvije riječi ono osigurava prilagodljivost i fleksibilnost u novim, promjenjivim uvjetima današnjice [4].

Definicija karijernog savjetovanja koju daje OECD [5] kaže da karijerno savjetovanje uključuje usluge (karijerno informiranje, usmjeravanje i savjetovanje) usmjerene pružanju podrške osobama u bilo kojoj dobi i u bilo kojem trenutku života za donošenje odluka u obrazovanju, usavršavanju i odabiru zanimanja, te za upravljanje njihovom karijerom.

Moderna kretanja u području karijernog savjetovanja ili profesionalnog usmjeravanja pomiču se od psihološkog modela (savjetnici psiholozi, te značajno oslanjanje na psihološka testiranja) prema pedagoškom modelu (savjetnici su različitih profila, naglasak na pedagoškim aspektima u procesu savjetovanja – učenje o vještinama upravljanja karijerom, stjecanje praktičnog iskustva itd.), koji i dalje u sebi ima elemente psihološkog modela (npr. korištenje psiholoških testova).

Obzirom da u pučkim otvorenim učilištima nedostaje stalno zaposlenih stručnjaka psihologa, upravo ovi novi trendovi promjene težišta karijernog savjetovanja s naglaskom na pedagošku komponentu uz kvalitetno psihologijski vođeno obrazovanje u svrhu razumijevanja primjene ne-psihologijskih testova i upitnika osnove su uspješnosti cijelog projekta. U nizu radionica i savjetovanja, uz stručni nadzor u praktičnom radu, svih dvadeset polaznika kvalitetno se obučilo i omogućilo svojim učilištima ponuditi novi nivo usluge.

IV. MODEL KARIJERNOG SAVJETOVANJA

PUČKIH OTVORENIH UČILIŠTA

Sam model karijernog savjetovanja razvijen u sklopu

projekta sastoji se od pet faza i prikazan je na Slici 1:

Sl.1. Model Karijernog savjetovanja Pučkih otvorenih učilišta

1. Inicijacija:

Ostvaruje se prvi kontakt, obostrano upoznavanje i

razmjena osnovnih podataka, upoznavanje s motivacijom

polaznika i postavljanje očekivanja savjetovanja.

Obavezno je upoznavanje s životopisom kandidata i/ili

najava njegove izrade odnosno revizije u skladu s

ciljevima.

2. Formalna procjena vještina, stavova,

vrijednosti, osobnosti

Provode se testovi i upitnici za prikupljanje informacija

(snage, slabosti, vještine, sposobnosti, stavovi, interesi,

vrijednosti i osobnost) temeljem kojih ćemo postaviti

individualne ciljeve. Veliki dio testova se može obaviti

unaprijed korištenjem računala, tako da se tijekom

sastanka bavimo interpretacijom i razumijevanjem.

3. Istraživanje mogućnosti

U ovom se dijelu uključuju i podaci s lokalnog tržišta

rada, tako da se savjetovanje usmjerava na prepoznavanje

karijernih interesa, postojećih vještina i mogućnosti

primarno usmjerenih prema realnom stanju na tržištu.

4. Donošenje odluka

U ovoj je fazi bitan i naglasak na osobnom preuzimanju

odgovornosti za vlastitu karijeru, uz pomoć savjetnika u

identificiranju, prioritiziranju i postavljanju alternativnih

putova.

5. Planiranje i tranzicija

U ovoj, završnoj fazi je bitno da se postavljeni ciljevi

pretvore u realne, vremenski usklađene planove. Posebno

se identificiraju svi neophodni resursi i rizici kako bi

tranzicija bila operativna, a ne samo lista želja na papiru.

Kroz ovako postavljen proces karijernog savjetovanja

korisnik će korištenjem različitih alata i uz stručnu potporu karijernog savjetnika analizirati mogućnosti za razvoj vlastite karijere, aktivno odabrati obrazovne programe kojima će učinkovito iskoristiti svoje potencijale u skladu s potrebama lokalnog tržišta rada, a time osigurati vlastitu zapošljivost [6].

Tijekom karijernog savjetovanja korisnik će sustavno:

1696 MIPRO 2012/CE

- obraditi ključne teme vezane za proakivno traženje posla/razvoj karijere (pisanje CV-a, intervju za posao i dr.),

- osvijestiti vlastite stavove i ponašanja te otpore u (ne)traženju posla/razvoju karijere,

- osvijestiti vlastitu ulogu i odgovornost u (ne)traženju posla/razvoju karijere,

- osvijestiti kapacitete i osnažiti ih u smjeru jačanja samopouzdanja, samopoštovanja i proaktivnosti u traženju posla/razvoju karijere,

- osvijestiti, razviti i ojačati kompetencija (osobne i profesionalne), i na kraju obučiti se za

- puno lakše podnošenje psihološki i materijalno neugodne situacije nezaposlenosti/razvoja karijere.

V. INFORMATČKA PODRŠKA

Kako danas na hrvatskom tržištu za karijerna savjetovanja još uvijek ne postoje standardni sustavi informatičke podrške, to je dio projekta posvećen i olakšanju rada karijernih savjetnika ali i samih polaznika. Od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nabavljen je računalni program „Moj izbor“ [7] namijenjen prvenstveno informiranju i profesionalnom usmjeravanju, a za osnovne poslove evidencije polaznika, pripremu i diseminaciju ne psihologijskih upitnika i Internet pristup u sustav pod vodstvom stručnjaka Visoke škole za primijenjeno računarstvo razvijena je inicijalna verzija informatičkog sustava Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta „Moja karijera“ [8].

Inicijalna, jer je obzirom na kratkoću vremena razvoja i nedostatna financijska sredstava iskorištena myQtest osnova Algebrine kompetencije u razvoju sustava ATES za automatizirani sustav provjere znanja ECDL (European Computer Driving Licence) školovanja.

Sustav je izveden u Internet serversko-klijentskoj arhitekturi uz potpunu sigurnosnu zaštitu. Serverski dio sustava se zajedno sa pripadajućom bazom podataka nalazi na zajedničkom web serveru i koristi prvenstveno za administraciju. Korisnika, upitnika, pitanja i odgovora i naravno svu komunikaciju sa klijentskim dijelom aplikacije tijekom ispunjavanja i obrade upitnika, te njihovo individualno i statističko pregledavanje. Klijentski dio sustava je namijenjen je osobama koje ispunjavaju upitnike i funkcionira kao tzv. „thin client“ aplikacija koja se u cijelosti izvodi u web pregledniku korštenjem Flash tehnologije.

Korisnici sustava su podijeljeni u dvije osnovne skupine: kandidati – osobe koje ispunjavaju upitnike (Slika 2) i administratori – korisnici s većim privilegijama koje imaju pristup administratorskom sučelju (karijerni savjetnici (Slika 3), administratori ustanova).

Sl.2. Izbor ne psihologijskih upitnika odabrane grupe polaznika karijernog savjetovanja u Pučkim otvorenim učilištima (pogled korisnika)

Sl.3. Statistika upitnika odabrane grupe polaznika karijernog savjetovanja u Pučkim otvorenim učilištima (pogled karijernog savjetnika)

Važno je naglasiti kako svaka ustanova ima mogućnost vlastite organizacije savjetovanja, ovisno o broju i raspoloživosti svojih karijernih savjetnika i vlastite specijalizacije obzirom na mogućnost obrazovne ponude. Sva priprema i organizacija savjetovanja vodi se metodički kroz jedinstven sustav, a korisnicima koji imaju pristup Internet tehnologijama je omogućeno bitno bolje iskorištenje svog vremena. Njima je na raspolaganju sve: od općih informacija, mogućnosti direktnih upita, kao i same prijave za savjetovanje, a u postupku samog savjetovanja i ispunjavanja dijela upitnika od kuće: na taj je način i vrijeme provedeno uz savjetnika puno kvalitetnije, efikasnije i usmjerenije pogotovo u odnosu na dosadašnja iskustva gdje se veći dio vremena provede na prikupljanju podataka, a bitno manji na njihovoj interpretaciji, analizi i postavljanju ciljeva i osobnih planova.

ZAKLJUČAK

Moderna kretanja u području karijernog savjetovanja ili profesionalnog usmjeravanja pomiču se od psihološkog prema pedagoškom modelu. Naglasak savjetovanja je na pedagoškim aspektima u procesu savjetovanja – učenje o vještinama upravljanja karijerom uz stjecanje praktičnog iskustva. Naravno da su i dalje prisutni elementi psihološkog modela kao što su raznovrsni upitnici u svrhu procjene vještina, stavova, vrijednosti i osobnosti. Uz kvalitetnu obuku djelatnika pučkih otvorenih učilišta i uz pomoć modernih informacijskih sustava koji im olakšavaju i ubrzavaju rad, moguće je značajno

MIPRO 2012/CE 1697

unaprijediti rad s korisnicima i pomoći im učinkovito iskoristiti potencijale u skladu s potrebama lokalnog tržišta rada i uz kvalitetno odgovarajuće obrazovanje im pomoći da osiguraju bolju zapošljivost.

LITERATURA

[1] Areeya Rojvithee: Assuring Lifelong Learning for All, OECD

Global Forum on Education, 2005.

[2] EU Resolutions on Lifelong Guidance, 2004., 2008.

[3] Sava Bogdanović et al.: Razvojni model pučkog otvorenog učilišta, studija, Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta, 2001.

[4] Nora Gikopoulou et al.: Career Guidance in Europe, Conference proceedings, 2008.

[5] OECD: Career Guidance, A Handbook for Policy Makers, 2004.

[6] Tanja Prekodravac, Antonio Matković: Priručnik za karijerno savjetovanje „Karijera i obrazovanje u skladu – za sve“, Zagreb, 2012.

[7] Hrvatski zavod za zapošljavanje: Moj izbor, Priručnik s opisima zanimanja, Zagreb 2011.

[8] Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta: Moja karijera, Upute za korištenje, Zagreb 2012.

1698 MIPRO 2012/CE