prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 59, godina X, veljača/ožujak 2016.

issn

: 184

8-29

29

tema brojaEU fondovi

posebni prilozi

intervjuKrešimir Jung

Financijske uslugeAvioprijevozniciKongresni turizamEnergija i zaštita okoliša

32 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

Sadržaj

11 tema broja: EU fondoviU fokusu trenutačno otvorenih EU natječaja: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo, turizam, kultu-ra, infrastruktura, promet, zaštita prirode i okoliša, energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije, poljoprivreda i šumarstvo.

38 Avioprijevoznici

58 Energija i zaštita okoliša

24 Financijske usluge

44 Kongresni turizam

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Krešimir Jung, osnivač i direktor tvrtke Jung Sky

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Maroko

Investicijski vodičBuđenje poduzetništva iz ulagačke hibernacije

Strateško upravljanje prodajomMetamorfoza prodajnog procesa u suvremenom svijetu

Transport i logistikaIntermodalnost je prioritet

Mobilno poslovanje Tehnologija ruši granice mobilnosti

Poslovna edukacijaPolaznici od dodatnih edukacija očekuju praktično znanje

Poslovni kalendar

54 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir ŠimacIzvršni urednik Ante VekićSuradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar, mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Da-

niela Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman PeterkaRedaktorica-lektorica Aleksandra ZrinušićGrafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hrGrafička urednica Jasna DelačZamjenica grafičke urednice Darija LalićFotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato ĆorićIzdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hrDirektorica Bojana ŠimacMarketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hrDistribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hrTisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hrNaklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Koliki vam je rok trajanja?

Ubrzane tehnološke promjene kojima smo svjedočili posljednjih dvadesetak godina, od početka masovnijeg korištenja Interneta, bile su samo uvod u poslovne promjene i nove poslovne modele koji još drastičnije mijenjaju svijet oko nas i nepovratno utječu na način kako živimo. I dok je tehnologija, ma koliko jednima otežala život zbog novih znanja i vještina koje su morali steći, značajno unaprijedila živote većine ljudi, među kojima i većine poduzetnika, poslovna revolucija koja se upravo događa prijeti da će istim tim poduzetnicima zagorčati život. Naime, nove tehnologije bile su namijenjene svi-ma, i pomoću njih je svoje poslovanje mogao unaprijediti kako poduzetnik u Americi, tako i poduzetnik u Hrvatskoj ili Bosni. Jedina razlika bila je u eventualnim različitim brzinama pristupa Internetu, izostanku lokaliziranih po-slovnih aplikacija i sl., ali to u pravilu nije činilo veliku razliku u konkurentnosti poduzetnika u različito razvije-nim državama. Međutim, novi poslovni modeli, poput Google usluga, Facebooka i ostalih društvenih mreža, Bookinga i Airbnba, Ubera, Netflixa te nekih najnovijih, strahovito globaliziraju svijet te, iako određenim skupi-nama poduzetnika pomažu, negativno utječu na doslovce milijune malih poduzetnika i obrtnika (medija, agencija, taksi prijevoznika, videotekara i sl.), pa čak i na neke vrlo velike (Viber i WhatsApp nanose veliku štetu telekomima, koji se zahvaljujući svojoj veličini ipak nekako uspijevaju boriti s njima kroz lobiranje na najvišim razinama). Na taj se način ogromna financijska moć koncentrira na vrlo uski krug novih tehnoloških giganata, u većem omjeru i većom brzinom nego ikada ranije.

Naravno da nove usluge nama, krajnjim potrošačima, značajno olakšavaju život, i da je npr. rezervacija smještaja ili naručivanje taksija postalo daleko ugodnije i jeftinije nego ikada prije, ali je ujedno mnogima zadalo velike gla-vobolje. A uskoro će im zadati još i više. Što mislite kako će Google Translate usluge, kada se kroz nekoliko godina dovedu do savršenstva, utjecati na tisuće prevoditeljskih tvrtaka po svijetu? Što će se dogoditi s taxi vozačima kad kroz desetak godina autonomna vožnja postane posve uobičajena? Kakve će promjene u građevinsku industriju unijeti 3D strojevi koji već danas mogu „isprintati“ kuće i zgrade? Što kad kućni 3D printeri budu u mogućnosti printati igračke jednake kvalitete kao kupovne? Ili pripre-mati hranu prema receptima najboljih svjetskih kuhara – kako će to utjecati na restorane i, posebice, dostavu hrane? Promjene u svim segmentima poslovanja veće su i brže nego ikada, i ako se još niste počeli prilagođavati, sada bi moglo biti krajnje vrijeme. A za sve buduće poduzetni-ke koji još uvijek razmišljaju ili testiraju svoju poslovnu ideju, savjet je da prvo istraže što nas sve čeka u bližoj budućnosti, i onda prilagode svoju ponudu tome. Na primjer, 3D pisači za hranu trebat će neku vrstu tonera, što netko treba proizvesti i dostaviti, zar ne?

76 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

BIZ vijesti BIZ vijesti

naći neki od lokalnih brandova na ljestvici najsnažnijih, u onim kategorijama za koje je značajno da njima domi-niraju upravo nacionalni brandovi, poput kategorija piva, kave, mineralne vode, mliječnih proizvoda, sladoleda...

Smještajni objekti iz Hrvatske među najboljima u svijetu na Booking.com-u

Booking.com, globalni lider u povezivanju putnika s najširim izborom nevjerojatnih mjesta za boravak diljem svijeta, krajem siječnja objavio je rezultate „2015 Guest Review Award“ - godišnjeg priznanja za partnere kojim se potiče važnost pružanja izvrsnog iskustva gostima i putni-cima diljem svijeta. U sklopu „2015 Guest Review Award“ priznanja, Booking.com je odao posebno priznanje za 10 vodećih svjetskih smještajnih objekata koji nude iznimno iskustvo borav-ka u pet kategorija – „Doručak šampiona“, „Dome slatki dome“, „Izvanredna vrijednost“, „Najbolji domaćin“ i „Najtoplija dobrodošlica“. Među ovim smještajnim objektima, tri partnera portala Booking.com iz Hrvatske osvojila su priznanje. Aparthotel Bellevue Trogir nagrađen je u kategoriji „Najtoplija dobrodošlica“, apartmani Villa Harmonie u kategoriji „Doručak šampiona“, a kuća za od-mor Ankora u kategoriji „Najbolji domaćin“, što ih čini jednima od najatraktivnijih smještajnih objekata za sve svjetske putnike.

Vipnet nastavlja s Vip alumni programom

Nakon uspješno provedenog prvog izdanja programa Vip alumni, koji je za većinu od 11 polaznika rezultirao za-poslenjem u Vipnetu i drugim kompanijama, Vipnet je pokrenuo natječaj za drugu generaciju. Ove godine tako će čak 24 mladih visokoobrazovanih kandidata koji su di-plomirali u 2015. dobiti priliku steći prvo radno iskustvo kroz dodatno proširen jednogodišnji program plaćenog profesionalnog i poslovnog razvoja u Vipnetu.Koliko je ovo pitanje i dalje važno za mlade, ali i gospo-darstvo Hrvatske i EU u cjelini, potvrđuju podatci Eu-rostata za studeni 2015. godine objavljeni u siječnju ove godine, koji pokazuju da je nezaposlenost mladih u Hr-vatskoj i dalje među najvišima u Europskoj uniji. Hrvatska s 45,1% drži treće mjesto u EU po nezaposlenosti mladih, na razini EU stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosi 20%, dok se, primjerice, u Njemačkoj, Danskoj i Austriji kreću u rasponu od 7 do 10,9%.

U Zagrebu održan Startup Europe Week

U Zagrebu je početkom veljače u Kući Europe održan Startup Europe Week, inicijativa pokrenuta od strane Eu-ropske komisije te organizacije Startup Europe koja u cilju ima promoviranje startup kulture širom Europe. Okupile su se brojne hrvatske i europske organizacije i institucije koje pomažu razvoju poduzetništva i nastupu poduzetnika u EU, kao i brojni hrvatski poduzetnici kojima je Europa ciljano tržište. Dan prije zagrebačke inačice održala su se okupljanja u Šibeniku i Rijeci. Inicijator ovog projekta, Europska komisija, nastoji kroz 200 lokalnih događanja u 40 europskih zemalja pokazati da u Europi postoji ekosu-stav za poticanje tehnološkog poduzetništva.

Kreditna linija EBRD-a Privrednoj banci Zagreb d.d. za podršku ženama poduzetnicama

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zaključila je u siječnju s Privrednom bankom Zagreb d.d. (PBZ) kreditnu liniju u iznosu od 10 milijuna eura, namijenjenu podu-piranju mikro, malih i srednjih poduzeća koja vode žene ili su u vlasništvu žena. Linija je podržana EBRD-ovim programom „Žene u poduzetništvu“ (Women in Business Programme) koji promovira poduzetništvo žena, kao i sudjelovanje žena u gospodarstvu.Uz financiranje poslovanja tvrtaka, pod programom se nude i usluge savjetovanja. S obzirom da mikro, mala i srednja poduzeća čine temelj hrvatskog gospodarstva, osi-guravanje financiranja, kao i profesionalna savjetodavna podrška od iznimne su važnosti za poticanje ponovnog rasta tog sektora.

Valicon TOP25 regionalna lista brandova za 2015. godinu

Već 13. godinu zaredom Valicon prati snagu brandova u regiji: Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Makedoniji. Prva tri mjesta ostaju ista: Milka, Coca Cola i Vegeta. Slijede Cedevita, Smoki i Argeta, brandovi Atlantic grupe, pa Orbit, Cockta i Nivea. Nastavljen je rast srpskih brando-va (Smoki i Plazma), govorimo o trendu koji je prvi put primijećen 2013. godine i ponovni rast Jane, koja je ušla u top 10.Iz liste se može prepoznati određeno „pravilo“ po kojem neki brand može naći svoje mjesto na Valicon TOP25 re-gionalnoj listi brandova. Radi se o brandovima prisutnima u pet najvećih tržišta regije. Na taj se način teško može

PRINT.Fest 2016. u ožujku

Ovogodišnji PRINT.Fest, središnje regionalno okupljanje tiskarske industrije, održat će se 3. i 4. ožujka, u Hotelu Sheraton u Zagrebu. Posjetitelje očekuju međunarodni stručni skup „Tisak novog doba“ te regionalni tiskarski forum „Tisak novog doba - primjenjivost u regiji“. Tu je i dodjela nagrada za najbolji tiskarski proizvod u Hrvatskoj CROprint, kao i dodjela nagrada za najbolji tiskarski proizvod u regiji REGprint, te nezaobilazni after party.PRINT.Fest će i ove godine pružiti jedinstvenu priliku za nove spoznaje, druženje i razmjenu iskustava sa svima onima kojima je kvalitetni tiskarski proizvod na prvom mjestu – tiskarima, ponuđačima opreme, dizajnerima te krajnjim korisnicima.

PwC-ova godišnja konferencija „Trendovi u telekomunikacijama u 2016. godini - Snaga digitalizacije“

Početkom veljače održana je, šesta po redu, konferencija „Trendovi u telekomunikacijama u 2016. godini – Snaga digitalizacije“. Stručnjaci PwC-a predstavili su očekivane trendove u telekomunikacijama u 2016. godini i promjene koje digitalizacija svakodnevno donosi u svim sektorima poslovanja. Dejan Ljuština, član Uprave i partner za usluge poslovnog savjetovanja u PwC Hrvatska te lider za savjetodavne usluge u sektoru telekomunikacija i energetike u regiji jugoistočne Europe, koji je ujedno i glavni nositelj kon-ferencije, u svojoj uvodnoj prezentaciji je predstavljajući i analizirajući nove trende istaknuo da će samo oni teleko-mi koji se digitaliziraju preživjeti na tržištu te da mediji više nego ikad do sada u fokus trebaju staviti svog kori-snika s kojim će razviti i njegovati besprijekorne odnose pružajući im vrhunsku uslugu bilo kada, bilo gdje i na bilo kojem mediju. Digitalna transformacija se širi u valovima i obuhvaća sve industrije i vrijednosne lance: tako smo od 2000. do 2005. svjedočili digitalizaciji procesa (Amazon), od 2005. do 2010. digitalizaciji distribucije (booking.com), od 2010. do 2015. digitalizaciji usluga (Uber, Airbnb), a od 2015. do 2020. bit ćemo svjedoci digitalizacije proizvodnje.Digitalno oglašavanje će stoga u 2016. godini posta-ti dominantna platforma, dok bi glavni pokretači rasta elektronskog kućnog videa trebali biti OTT igrači pr-

venstveno s TVOD – videom na zahtjev. Digitalni strea-ming glazbe će preuzeti primat od digitalnog preuzimanja u 2017.Medijsku scenu obilježavaju sljedeći trendovi: tradicio-nalni mediji pomalo gube bitku sa streaming uslugama; mobilni i digitalni mediji preuzimaju primat; korisnici žele usluge prilagođene njihovim potrebama i željama; programski paketi nisu uvijek percipirani kao visoka vrijednost; korisnici su spremni gledati reklame na be-splatnim platformama; a prihvatljiva cijena i jednosta-van pristup sadržaju pomažu u naporima smanjivanja piratstva.

HT pokrenuo program za ICT Premium Business partnere

Hrvatski Telekom predstavio je partnerski program ICT Premium Business Partner, namijenjen poslovnim kori-snicima svih veličina, iz svih industrija i iz svih područja Hrvatske. Osnova je programa da partneri Hrvatskog Te-lekoma pružaju profesionalnu podršku za HT ICT usluge prema sistemu „ključ u ruke“.Hrvatski Telekom putem partnerske mreže nudi podršku za pasivnu i aktivnu mrežu, desktop usluge, virtualiza-cijske usluge, cloud usluge, sistemske usluge i sigurnost. Upravo će ta podrška korisnicima olakšati korištenje po-najprije cloud usluga.Hrvatski Telekom je model partnerskog programa posta-vio na način da se obje strane bave onim što najbolje rade te zajedničkim nastupom kreiraju najbolju zaokruženu ponudu za poslovne korisnike.

Financial Industry Day 2016 - financijske institucije postaju digitalne

Kompanija Microsoft Hrvatska održala je 3. veljače u Zagrebu poslovnu konferenciju Financial Industry Day, na kojoj su sudionici iz financijske industrije iz Hrvats-ke, Slovenije i BiH mogli od međunarodnih i domaćih stručnjaka doznati o svjetskim trendovima u finan-cijskoj industriji, korištenjem tehnoloških rješenja za građenje kvalitetnijih odnosa s klijentima te općenito za unaprjeđenje poslovanja. Digitalna tehnologija zaslužna je za svojevrsnu revoluciju u financijskim uslugama; danas korisnici imaju sve veća očekivanja, a transparentnost, brzina i efikasna usluga po-stali su primarni faktori u osvajanju i zadržavanju njihove lojalnosti. Čak 43% financijskih institucija povećat će ulaganja u IT i poslovnu mobilnost do sredine 2016., dok bi do tada udio „mobilnih zaposlenika“ u financijskoj industriji trebao porasti od 35% do 46%. Istraživanje koje je pro-vedeno u 114 europskih financijskih institucija, između ostalog je pokazalo i kako je najveći trend u financijskim organizacijama upravo poslovna mobilnost, a kao najveće pogodnosti od nje 18% ispitanika navodi povećanje pro-duktivnosti, a njih 15% veću prodaju i dobit.

98 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Naši napori da upoznamo hrvatsko tržište s prednostima poslovne avijacije daju dobre rezultateUvidjeli smo da se pozitivnim pristupom, temeljitim poznavanjem problematike kojom se bavite te konstruktivnim razgovorima većina zapreka u poslovanju može riješiti bez većih problema. Kod nas su klijent i sigurnost uvijek na prvom mjestu, a naglasak je na kvaliteti usluge koja kontinuirano raste.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

Samo je nebo granica. Krilatica koja se u poduzetnič-kom svijetu često koristi, za Jung Sky vrijedi dvostru-ko - u doslovnom i u prenesenom smislu. Krešimir Jung, jedan od osnivača i suvlasnik aviokom-panije Jung Sky, iskusni pilot i poduzetnik s više od 5.000 sati leta i 15 godina iskustva kao profesionalni pilot, kroz razgovor nam je otkrio sve prednosti po-slovne avijacije i trendove koje Jung Sky postavlja na domaćem tržištu. Vežite se, polijećemo.

Velik je izazov bio od nove i nepoznate aviokompanije steći status pouzdanog i sigurnog operatora.

Kako je započela uspješna poduzetnička priča tvrtke Jung Sky d.o.o.?Nakon godina rada u drugim zrakoplovnim kompani-jama, kao instruktor letenja i kapetan putničkih avi-ona, osjetio sam da je vrijeme da napravim vlastitu kompaniju, koja će biti u skladu s mojim viđenjem avijacije. To smo i ostvarili prije šest godina kada sam s bratom Vedranom osnovao Jung Sky.

Kako ste došli na ideju osnovati privatnu aviokompani-ju, što je, priznat ćete, vrlo hrabar potez s obzirom na naše/europsko turbulentno poslovno okruženje?Od malih sam nogu zaokupljen avijacijom - oduvijek sam volio avione i sanjao o tome da postanem pilot. S obzirom na moje dugogodišnje iskustvo, te brojna istraživanja tržišta koja smo proveli, smatrali smo da je pravo vrijeme za taj potez. Danas se u poslovnom svijetu živi i radi vrlo brzo, a takav tempo života nije lišen stresa. Sve više poslovnih ljudi uviđa prednost putovanja u skladu s vlastitim potrebama, te u ugod-noj i opuštenoj atmosferi.

Kada ste shvatili da postoji velik potencijal europskog tržišta poslovne avijacije?Do 2009. godine poslovna avijacija imala je izraziti rast, zbog čega su mnoge aviokompanije imale strelo-vit i nerealan uspon. Dolaskom svjetske krize mnoge su od tih kompanija upale u velike teškoće u svom poslovanju te se našao velik broj kvalitetnih aviona po povoljnim cijenama na svjetskom tržištu. Godine 2010. bili smo uvjerenja da je kriza dosegla dno te da će poslovna avijacija ponovo ući u pozitivan trend. Srećom, bili smo u pravu.

U kojoj Vam je mjeri dugogodišnje iskustvo dobiveno radom u zrakoplovnoj industriji pomoglo u ovom po-duzetničkom pothvatu? Ako se želite kvalitetno baviti zrakoplovstvom, morate ga jako dobro poznavati. Iskustva stečena dugogodiš-njim radom u toj branši omogućila su nam da usposta-vimo sustav koji udovoljava svim najrigoroznijim avi-jacijskim propisima. Uz to, poseban naglasak stavljamo na pažljivi odabir posada i svih zaposlenika naše firme

kako bismo okupili tim iskusnih i stručnih ljudi. Sve to omogućilo je da stvorimo zrakoplovnu kompaniju vr-hunske sigurnosti i kvalitete koju su prepoznali mnogi ugledni klijenti širom Europe i svijeta.

Koji su bili najveći problemi s kojima ste se susretali u samom početku poslovanja? Kao startup kompaniji bilo nam je izuzetno teško dobiti inicijalno financiranje za kupovinu i stavlja-nje u operaciju prvog mlažnjaka, zbog relativno ve-likog iznosa koji je potrebno uložiti da bi se sustav pokrenuo. Zahvaljujući izuzetno stručno izrađenom i obrazloženom poslovnom planu te spremnosti da preuzmemo mnoge rizike tog financiranja, uspjeli smo ishoditi financiranje i staviti u pogon naš prvi mla-žnjak. Također, velik je izazov bio od nove i nepoznate aviokompanije steći status pouzdanog i sigurnog ope-ratora.

Jung Sky u studenom bilježi šest godina poslovanja. Osjetite li napredak proteklih godina?Napredak je svakako osjetan i postupno širimo poslo-vanje, a posebno smo ponosni na rast u 2015. godini, pri čemu su nam prihodi u 2015. više nego dvostruko veći u odnosu na godinu ranije.

Kod nas je klijent uvijek na prvom mjestu, a naglasak je na sigurnosti i kvaliteti usluge koja kontinuirano raste. Unatoč činjenici da najvećim dijelom poslujemo s inozemstvom, svjedoci smo da i u Hrvatskoj ima sve više firmi koje napreduju i imaju pozitivan stav prema poslovanju s Europom i svijetom te da se poštenim i kvalitetnim radom dugoročno mogu ostvariti dobri re-zultati. Raduje nas što u Hrvatskoj sve više ljudi shva-ća da nema zarade na brzinu, površnim poznavanjem posla, te da je sve više onih koji, unatoč krizi koja nas je sve pogodila na ovaj ili onaj način, gledaju pozitivno u budućnost i, ulažući velike napore i znanje, s entuzi-jazmom obavljaju svoj posao. S takvim stavom uspjeh teško može izostati te se nadamo da će takav pozitivan trend biti sve izraženiji.

Tijekom vašeg postupnog, ali sigurnog uspona sigur-no ste se susretali s brojnim zaprekama. Jeste li ikad razmišljali o preseljenju poslovanja u inozemstvo?Istina, susretali smo se s brojnim zaprekama, pogotovo zbog toga što je naša usluga u doba njenog pokretanja bila relativno nova na našem tržištu. Ipak, uvidjeli smo i da se pozitivnim pristupom, temeljitim poznavanjem problematike kojom se bavite te konstruktivnim raz-govorima većina zapreka može riješiti bez većih pro-blema.

O preseljenju u inozemstvo nismo nikada razmišljali, a obzirom na to da jako puno radimo po gotovo svim zemljama Europe, uvidjeli smo da se i tamo tvrtke su-sreću s brojnim administrativnim i financijskim zapre-

kama te da ni tamo nije jednostavno pokrenuti vlastito poslovanje i da treba uložiti barem istu, ako ne i veću, količinu truda da se to postigne.

Tko su danas Vaši najveći i najčešći klijenti? Osim poslovnih ljudi, naše prednosti prepoznali su i ljudi iz javnog života, politike, sporta i showbusinessa, poput Bena Stillera i Josea Carrerasa. Ponosni smo na činjenicu da većina onih koji iskuse našu uslugu po-staju stalni klijenti i preporučuju je drugima - poslov-na avijacija više nije dostupna samo eliti, nego svima koji često putuju, poslovno ili privatno.

Koliko su zastupljeni klijenti iz Hrvatske i regije? Ko-liko radite na razvoju poslovne avijacije u Hrvatskoj?Na području Hrvatske i regije imamo određene stalne klijente, ali većinu poslovanja obavljamo s inozemnim firmama i pojedincima. Kod nas još uvijek vlada odre-đena predrasuda o ovakvoj vrsti putovanja, dok su u inozemstvu općenito puno bolje prepoznate prednosti poslovne avijacije. Raduje nas činjenica da uspijevamo kontinuirano povećavati broj hrvatskih klijenata, što znači da naši napori da upoznamo hrvatsko tržište s prednostima poslovne avijacije daju dobre rezultate.

Brojna poduzeća u sklopu smanjenja troškova tijekom krize srezali su ulaganja u marketing. Ulažete li u mar-keting? Ako ulažete, je li vam se to ulaganje do sada pokazalo uspješnim? U marketing ulažemo od samih početaka poslovanja, kako bismo što bolje upoznali tržište s našom firmom i prednostima koje nudimo, a ulažemo na način da uvi-jek tražimo najpovoljniji omjer uloženog u odnosu na rezultate, što nam se, s obzirom na količinu posla koju danas imamo, pokazalo vrlo uspješnim. Smatramo da kriza sama po sebi ne bi trebala biti razlog rezanja ulaganja u marketing, ako se pronađe dobar model. Osim klasičnih kanala oglašavanja, dosta smo ulagali i u online marketing, što je također dalo dobre rezul-tate, a bili smo prepoznati čak i od strane Googlea koji nas je više puta uvrstio u vlastito promoviranje svojih AdWords i Growth Engine kampanja. Upravo počinje-mo i postupni redizajn naših web stranica, s ciljem da što bolje predstavimo prednosti naše aviokompanije i poslovne avijacije općenito.

Korištenje poslovnih aviona u svijetu u stalnom je po-rastu. Koje su glavne prednosti ovakvog načina puto-vanja?Prednost ovakvog načina putovanja je daleko produk-tivnije i racionalnije korištenje vremenskih i novčanih resursa, što i tržište uviđa u sve većoj mjeri. Naša je velika prednost što možemo sletjeti na kraće piste te pokriti odredišta za koja nema redovnih letova, klijent se ne mora prilagođavati redu letenja, mi se prilago-đavamo njemu. Poslovni ljudi oduševljeni su time što nam od inicijalnog poziva klijenta do polijetanja avio-

Poslovna avijacija više nije dostupna samo eliti, nego svima koji često putuju, poslovno ili privatno.

Krešimir Jung, osnivač i direktor tvrtke Jung Sky

1110 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Kao kompanija uvijek postavljamo

sigurnosne standarde iznad propisanih zahtjeva i ažurno

pratimo najviše standarde koji se stalno mijenjaju.

ona treba manje od dva sata, dok se na let dolazi tek desetak minuta ranije. Ušteda vremena je osigurana jer nema presjedanja, check-ina, čekanja u redovima u zračnoj luci i rizika od gubitka prtljage. Sve poslov-ne obaveze u inozemstvu moguće je obaviti u istom danu, čak i na nekoliko odredišta, te time izbjeći nepo-trebne troškove smještaja.

Koji avioni čine flotu Jung Skya? Koliki su im kapaci-teti? Naša flota sastoji se od dva aviona - Cessna 525A CJ2 i Cessna 525 CJ. Letimo na većim visinama od komer-cijalnih putničkih aviona te su turbulencije i zvuk mo-tora, suprotno svim očekivanjima, znatno smanjeni u odnosu na veće avione, što putnicima omogućuje tiho i udobno putovanje bez stresa. Broj od 5-7 putnič-kih mjesta također doprinosi opuštenoj i prijateljskoj atmosferi na letu.

Uz poslovne letove nudite turističke letove i aranžma-ne. Koja destinacije pritom pokrivate? Što se tiče turističkih letova, pokrivamo većinu desti-nacija u Europi i sjevernoj Africi. Većina takvih letova odvija se ljeti, kada mnogi ljudi iz cijelog svijeta dola-ze u Europu na odmor te ne žele provoditi dragocjeno vrijeme u čekaonicama na aerodromima, već efikasno iskorištavaju mogućnost posjećivanja većeg broja in-teresantnih lokacija i događaja bez zamornih check-inova i presjedanja.

Nudite li još neke usluge prijevoza uz poslovne i turi-stičke letove?Povremeno obavljamo žurne medicinske usluge poput prijevoza organa. Osim toga, ukoliko se nekoj većoj

aviokompaniji pokvari avion, angažiraju nas za prije-voz avio dijelova, čime izbjegavaju milijunske štete.Nadalje, nekoliko puta su se naši avioni i posade ko-ristili kao 'statisti' prilikom snimanja filmova, serija, promotivnih materijala, za modne časopise, itd.

Zračni prijevoz najsigurniji je oblik prometa. Koliko je zahtjevno ispunjavanje propisanih sigurnosnih stan-darda?Zračni je prijevoz najsigurniji oblik prometa upravo zato što se ne temelji na pokušajima i slučajnostima, nego na čvrstim znanstvenim osnovama, visokoj i provjerenoj tehnologiji te vrhunskoj naobrazbi svih koji sudjeluju u provođenju i podršci svakog pojedi-nog leta. Kao kompanija uvijek postavljamo sigur-nosne standarde iznad propisanih zahtjeva i ažurno pratimo najviše standarde koji se stalno mijenjaju. Od svih regulativa, Europska regulativa zračnog prometa najrigoroznija je po pitanju sigurnosti, što je vrlo za-htjevno, no svjesni toga od samog smo početka uspo-stavili sustav koji je to u stanju na efikasan način pra-titi i implementirati. Kako bi standard kompanije bio na maksimalnoj razini, svi naši mlažnjaci održavaju se isključivo u pažljivo odabranim ovlaštenim servisnim organizacijama diljem Europe. Osim toga, Jung Sky, kao komercijalni operator, poštuje najviše zrakoplov-ne standarde, što je uz vrhunsku edukaciju i iskustvo osoblja, ključ za postizanje najviše razine sigurnosti.

Koji su Vaši dugoročni planovi i vidite li potencijal u širenju poslovanja na područje jugoistočne Europe?Dugoročni planovi su nam postupno i kontinuirano širenje, zbog toga što bi prebrzi rast negativno utje-cao na kvalitetu naše usluge, što ne želimo dopustiti. Apsolutno ćemo se prilagođavati kretanjima na tržištu i nastojati što racionalnije i kvalitetnije poslovati jer ažurno i efikasno pratimo sve nove trendove u europ-skim i svjetskim avijacijskim kretanjima. Naša strate-gija je visoka kvaliteta usluge uz konkurentnu cijenu i što veći promet, što je samo po sebi vrlo uspješan vid marketinga i sveobuhvatne prisutnosti na širokom po-dručju, te odlična osnova za financijsku stabilnost jer je na taj način osiguran kontinuitet prihoda i smanje-nje pojedinih troškova.

Već i sada dosta radimo po jugoistočnoj Europi, gdje pojedine zemlje pokazuju pozitivne pomake te su nam vrlo zanimljiva tržišta. Naša iskustva pokazuju da se u tim zemljama budi želja dostizanja standarda zapadne Europe, što postupno podiže razinu kvalitete usluge, i dalje s relativno niskim troškovima poslovanja, što se odlično uklapa u našu poslovnu politiku.Na kraju bih dodao da se od osnivanja Jung Skya čvrsto držimo načela: ako ne budemo u stanju držati najvišu razinu sigurnosti i kvalitete, nećemo se bavi-ti ovim poslom. Ponosni smo što smo već šest godina svake godine sve kvalitetniji i prihvaćeniji.

Tema broja

EU fondovi U fokusu trenutačno otvorenih EU natječaja: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo, turizam, kultura, infrastruktura, promet, zaštita prirode i okoliša, energetska učinkovitost,

obnovljivi izvori energije, poljoprivreda i šumarstvo.

Pripremila: Marija Slijepčević

1312 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

Tema broja

EU fondovi već su godinama u samoj srži gospodarskog razvoja Hrvatske i, zahvaljujući brojnim projektima i akumuliranom iskustvu, i treću godinu zaredom u pro-račun Europske unije uplaćeno je manje sredstava nego što nam je dodijeljeno. U 2015. Republika Hrvatska upla-tila je nešto više od 3 milijarde kuna, dok su istodobno Hrvatskoj iz EU proračuna doznačena sredstva u iznosu višem od 4 milijarde kuna, objavilo je na kraju godine Mi-nistarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Strategijski plan je okretanje Europskim strukturnim i investicijskim (ESI) fondovima, tj. bespovratnim sredstvima za financi-ranje investicijskih i gospodarskih aktivnost. U planu su i projekti iz energetskog sektora i digitalne infrastrukture za Europski fond za strateška ulaganja (EFSU).

-Smatramo kako će se u 2016. godini zasigurno pove-ćati broj prijavitelja na nacionalne i europske natječaje, posebice jer je u proteklim godinama puno energije bilo uloženo u informiranje šire javnosti o mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava - smatra Tea Marko-tić, voditeljica projekata u konzultantskoj tvrtki Tiko pro, specijaliziranoj za EU projekte. -Hrvatska je mlada članica Europske unije te stoga nudi puno opcija za infrastruktur-ne greenfield investicije. Sličan se trend očekuje i u 2016. godini. Do iskorištenja sredstava otvoreni će biti natječaji u sklopu programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. za izgradnju novih objekata i nabavu nove opreme. Uz to, očekujemo nekoliko natječaja za razvojno-istraživačke aktivnosti. Kao i obično, Fond za energetsku učinkovitost poticat će energetske projekte - obnove, rekonstrukcije, preglede i certificiranje - zaključuje Markotić.

-EU fondovi za Hrvatsku su se udvostručili nakon pri-stupanja, a dodjela ERDF i CF za razdoblje 2014.-2020. pomnožila se s devet i to predstavlja velik izazov za na-cionalna tijela u smislu kapaciteta za pripremu dobrih projekata i upravljanje programima. U tom smislu, službe Europske komisije spremne su pomoći, kako bi se osnažili kapaciteti za upravljanje EU projektima. Do kraja 2016. godine, Hrvatska ima vremena implementirati sredstva iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. i tek će se tada moći napraviti kvalitetna usporedba s drugim državama članicama u pogledu iskorištavanja sredstava iz fondova Europske unije u tom razdoblju - kazala nam je Rima Joujou-Deljkić u ime Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Najveće prilike za razvoj hrvatskoga gospodarstva kroz aktualne EU natječaje-Kroz aktualne natječaje u 2016. godini hrvatsko gospodarstvo ima priliku iskoristiti bespovratna EU sredstva u područjima poboljšanja infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije, promicanja po-duzetništva, poboljšanja inovativnosti, poticanja stva-ranja novih poduzeća i poslovnih inkubatora, podupi-ranja rasta malih i srednjih poduzetnika na domaćim i stranim tržištima, promicanja energetske učinkovi-

tosti i obnovljivih izvora energije, razvoja prometne infrastrukture, zaštite kulturne i prirodne baštine, izgradnje prometne infrastrukture te potporama ra-zvoju turističke ponude - istaknula je glasnogovornica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ana Odak.

Rast hrvatskoga gospodarstva očekuju i u delegaciji Eu-ropske komisije: -Očekuje se da će u narednom razdoblju operativni programi ostvariti potencijal rasta hrvatskoga gospodarstva te unaprijediti socio-ekonomsko okruženje kroz različite investicije i ciljeve u poduzetništvu, istra-živanju i razvoju, ICT sektoru, prometu, energiji, zaštiti okoliša. Očekuje se i razvoj socijalnih investicija u zdrav-stvu i obrazovanju - ističe Rima Joujou-Deljkić te dodaje: -Cilj je ostvariti načelo dodane vrijednosti prema kojem će se dodijeljena projektna sredstva koristiti za poticanje gospodarske aktivnosti, a efekti projekata financiranih iz fondova Europske unije disperzirati, ne samo na direktne korisnike projekata, već i na druge aktere koji mogu imati koristi od pojedinog projekta.

Za očekivanja od EU natječaja u 2016. pitali smo i rav-natelje razvojnih agencija. Tomislav Petric, ravnatelj VIDRA-Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, istaknuo je da su im očekivanja izuzetno velika: -Planiramo prijaviti projekte u javnom sektoru, tj. za Županiju u ukupnom iznosu od 250 mili-juna kuna. Veliki projekti planirani za prijavu i početak realizacije u 2016. su Tehnološko-inovacijski centar u Virovitici, Centar za razvoj mliječnih proizvoda, Mreža inkubatora, Geoinfo centar u PP Papuk i Centar zdravlja Cabuni. Projekte Studentski dom, u vrijednost od 20 mi-lijuna kuna, i Centar posjetitelja Janković u Suhopolju, od 40 milijuna kuna, prijavili smo u posljednja dva mjeseca.

Direktor Razvojne agencije Zagreb - TPZ Frano Šesnić potvrdio je da su očekivanja za iskorištavanje sredstava velika, s obzirom na to da je Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014-2020. iz ESI fondova na raspolaganju 10 milijardi eura: -Od trenutno aktualnih poziva za prijavu projekata izdvojio bih Poziv u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija - Hrvatska i Program transnacio-nalne suradnje Interreg ADRION 2014. -2020. S aspekta Razvojne agencije Zagreb kao prijavitelja projekata, ove godine bit ćemo fokusirani na dva natječaja usmjerena na razvoj usluga poduzetničkih potpornih institucija u sklo-pu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Riječ je o natječajima usmjerenim na pružanje boljeg pristupa visokokvalitetnim uslugama poslovne podrške za MSP-e koji teže razvoju, inovativnosti i rastu.

Projekti iz područja poduzetništva i inovativnih ideja - temelj strateškog razvojaHrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG-BICRO) zadužena je za prioritete ulaganja koji su vezani uz promicanje poduzetništva. -Isto se odnosi

Operativni programi unaprijedit će socio-

ekonomsko okruženje kroz različite

investicije i ciljeve u poduzetništvu,

istraživanju i razvoju, ICT sektoru...

Tema broja

U fokusu većine natječaja je poduzetništvo, dok je fokus ESF-a poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva.

na poticanje poslovnih ulaganja u inovacije i istraži-vanje, poticanje stvaranja novih poduzeća, provođenje inovacijskih procesa te podupiranje kapaciteta malih i srednjih poduzeća za rast na regionalnom, nacional-nom i međunarodnom tržištu - pojasnio je zamjenik predsjednika Uprave Boris Guina, opisujući aktivnosti Agencije: -U okviru Poduzetničkog impulsa, vrijednog 4,37 milijardi kuna, HAMAG-BICRO proveo je mjere Jačanja konkurentnosti prerađivačke industrije i Jača-nja konkurentnosti uslužnih djelatnosti. U sklopu na-vedenih mjera dodijeljeno je 177 potpora ukupne vri-jednosti gotovo 37 milijuna kuna. Ukupna vrijednost financiranih projekata je 53 milijuna kuna, a očekivani broj novih radnih mjesta je 472. Boris Guina podsjetio je i kako je u okviru Drugog projekta tehnologijskog razvoja Ministarstva znanosti, obrazovanja i spor-ta kroz zajam Svjetske banke osigurano 48 milijuna kuna potpore za programe RAZUM, IRCRO i UTT, a za Program Provjere inovativnog programa (PoC6) 16 milijuna kuna.

U Zagrebu je razvijen projekt Postani/ostani poduzetnik, koji se bavi senzibiliziranjem javnosti i start-up poduzet-nika iz programa samozapošljavanja te potencijalnih po-duzetnika unutar studentske populacije o mogućnostima za ulazak i ostanak u poduzetništvu, istaknuo je Šesnić, podsjećajući i na inicijativu Living lab-ova kojima je cilj kreiranje Smart City rješenja, projekata usmjerenih na razvoj društvenog poduzetništva i novih mehanizama za povezivanje investitora i poduzetnika.

U konzultantskoj kući Sense Consulting kažu kako su po-nosni na infrastrukturne natječaje za poduzetnike iz EU fondova: -S klijentima se aktivno pripremamo na natječaj u najavi „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koje proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“, gdje će po-duzetnici moći dobiti i do 57 milijuna kuna potpore. Riječ je o visoko inovativnim, kompleksnim i povjerljivim pro-jektima koji će imati značajan utjecaj na poslovanje naših klijenata - istaknula je izvršna direktorica Dragana Raić.Dobra iskustva s nama je podijelio i direktor osječkog BIOS-a Jean-Pierre Maričić, koji iza sebe ima niz pro-jekata izgradnje i adaptacije poduzetničkih zona i po-slovnih inkubatora.

-Dvije zgrade Inkubatora izgradili smo sredstvima koja su sufinancirana iz EU fondova, a zadnji projekt bio je adaptacija prostora u jednoj zgradi Inkubatora. Kao partneri i suradnici sudjelovali smo u projektima poslovne infrastrukture drugih potpornih institucija (Poduzetnički inkubator Virovitica, Co-working Zadar, Poljoprivredni inkubator Drenovci). U ovim projek-tima uz aktivnosti izgradnje i/ili adaptacija prostora postoje i aktivnosti koje su vezane uz pomoć malim i srednjim poduzetnicima, kao što su priprema i odr-žavanje radionica i edukacija vezanih uz teme koje su poduzetnicima zanimljive, umrežavanje poduzetnika i

sl. - ističe Maričić i dodaje: -U zadnjem projektu koji smo provodili, nekoliko IT tvrtaka iz inkubatora, ali i IT tvrtke koje nisu stanari inkubatora, sudjelovali su kao izlagači na najvećem IT sajmu u Europi - CeBit 2015 u Hannoveru i na start-up konferenciji Heureka 2015 Berlin. Svi troškovi sudjelovanja ovih tvrtaka bili su podmireni iz proračuna projekta.

Direktor konzultantske tvrtke Ravecon, Robert Ra-venšćak, na pitanje koji projekt iz područja poduzet-ništva i inovativnih ideja bi izdvojio iz vlastitog dje-lokruga, odgovara: -Svaki projekt i svako ulaganje za poduzetnika ima dimenziju inovativnosti. Izdvojio bih projekt u kojem je inovativnim pristupom poboljšana procedura korištenja recikliranog asfalta kod rekon-strukcije cesta.

Na isto pitanje Tea Markotić odgovara: -Izdvojili bi je-dan zanimljivi projekt iz sektora izolacijskih materijala koji se prijavljivao na EU natječaj. Naš klijent zapa-zio je tržišnu nišu i iskoristio ju je ne samo u vlastitu korist, nego i u korist naše prirode, veće učinkovitosti hladnjaka i smanjenja potrošnje električne energije u kućanstvima. Ovaj produkt je trenutačno jedinstven na svijetu, a uz to je i zaštićen europskim patentom.

Koji su sektori u fokusu natječaja otvorenih u 2016. godini? Razvoj poduzetništva, turizma, promet, poljoprivreda, energetika… sektori su koji imaju sve više prilika u

Ciljevi u financijskoj perspektivi 2014. - 2020.

U financijskoj perspektivi 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukup-no 10.742.121.414 eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a navedena sredstva planiraju se iskoristiti, između ostalog, za ostvarenje sljedećih ciljeva:

1. Bespovratne potpore iz EU fondova dobit će 6.880 poduzeća.2. Objekte prirodne i kulturne baštine koji će se izgraditi, obnoviti ili unaprijediti

kroz EU fondove posjetit će 310.000 novih posjetitelja godišnje.3. Pristup širokopojasnoj mreži s brzinom od najmanje 30 Mbps imat će dodatnih

315.000 kućanstava.4. Obnovit će se 78 kilometara željezničke pruge.5. Izgradit će se 72 kilometra novih cesta.6. Unaprijedit će se ili izgraditi ukupno 247 kilometara unutarnjih plovnih puteva.7. Kapacitet za recikliranje otpada povećat će se za dodatnih 30.000 tona godišnje.8. Poboljšat će se sustav vodoopskrbe za 1.000.000 korisnika.9. Poboljšat će se sustav odvodnje otpadnih voda za 1.000.000 korisnika.10. Ulaganja u mjere smanjenja rizika i zaštite od poplava obuhvatit će najmanje

10.000 stanovnika.11. Višu kategoriju energetske učinkovitosti kroz ulaganja u povećanje energetske

učinkovitosti ostvarit će 10.451 kućanstvo.12. Potrošnja energije u javnim zgradama kroz ulaganja u poboljšanje energetske

učinkovitosti u javnim zgradama smanjit će se za 55.100.000 kWh/godišnje.13. Obnovit će se školske zgrade i infrastruktura za ukupno 61.000 učenika.

Izvor: Ana Odak, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

1514 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

Tema broja

Za većinu EU projekata posebice

je bitna inovativnost, ako proizvod

prijavitelja nije inovativan, nikada ne

zaintrigira europske ocjenjivače.

aktualnim natječajima. -U fokusu natječaja Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda za sada je poduzetništvo, dok je fokus ESF-a poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva - istaknula nam je Rima Joujou-Deljkić iz Europske komisije.

U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europ-ske unije ističu: -U fokusu trenutačno otvorenih EU natječaja su: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo, turizam, kultura, infrastruktura, promet, zaštita priro-de i okoliša, energetska učinkovitost, obnovljivi izvo-ri energije, poljoprivreda i šumarstvo - kazala je Ana Odak.

Do kraja godine aktualna su i sredstva Europskog fon-da za regionalni razvoj u području podrške razvoja MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponu-de hotela, namijenjen malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima, za što su rezervirana bespovratna sred-stva u vrijednosti 304 milijuna kuna. Cilj je poticanje investicija u početna ulaganja povezana s izgradnjom novih, proširenjem kapaciteta i/ili povećanjem kvali-tete postojećih hotela.

Tea Markotić podsjeća i na natječaje koji potiču part-nerske suradnje među različitim europskim zemljama, u sklopu programa Horizon 2020 i Interreg: -Za ve-ćinu EU projekata posebice je bitna inovativnost, ako proizvod prijavitelja nije inovativan, nikada ne zaintri-gira europske ocjenjivače.

Iskustva i pogreške kod pripreme i provedbe projekta iz programa razvoja poduzetničke infrastrukturePorazni su podatci o količini projekata koji ne prolaze natječaje, a koji su razlozi i što se može učiniti bolje pitali smo Borisa Guinu: -Osim čestih nezadovolje-nih uvjeta administrativne provjere, kod prijavitelja je vidljivo i nedovoljno razumijevanje pravila i uvjeta natječaja te traženje prevelikog intenziteta potpore. S obzirom na isto, HAMAG-BICRO će u provedbi ESIF natječaja, zajedno s ostalim institucijama, organizira-ti brojne edukacije za poduzetnike koje će im pomo-ći bolje pripremiti projekte prijedloge. Određeni EU natječaji za dostavu projektnih prijedloga, u kojem je HAMAG-BICRO odgovoran za provođenje admini-

strativne provjere, imaju ‘otvorene’ javne pozive. To znači da će odbijeni prijavitelji manje čekati na povrat-nu informaciju o statusu prijave. Po primitku obavije-sti, prijavitelji će moći doraditi svoj projektni prijedlog i, čim nedostatci budu uklonjeni, ponovo ga prijaviti.Konzultantska iskustva i probleme s kojima su suoče-ni prokomentirao je i Robert Ravenšćak iz Ravecona: -Pravo je zadovoljstvo i poštovanje raditi s poduzetni-cima. Ako govorimo o poduzetničkoj strukturi koja je u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samoupra-ve, situacija je manje ružičasta. Gradonačelnici i načel-nici imaju drugi fokus. Čim je politika u igri, posao je manje važan.

-Proces pripreme projekata je izazovan jer je doku-mentacija vrlo kompleksna. Prijava se sastoji od in-vesticijske studije, marketinške strategije i popratne dokumentacije, tako da iza svake prijave stoji 500 sati rada stručnog tima različitih kompeticija u segmentu potpora, financija, marketinga, a po potrebi i građe-vine. Klijentima također pomažemo da ishode pismo namjere banke, koje je najčešće potrebno za zatvara-nje financijske konstrukcije. Po odobrenju sredstava pružamo podršku u provedbi projekata, koja uključu-je i provođenje postupaka nabave, što poduzetnicima predstavlja poseban izazov. Provedba zahtijeva speci-fične kompetencije, tako da je podrška konzultanata neophodna i poduzetnicima i institucijama kako bi se povukla dostupna EU sredstva - opisuje proces Dra-gana Raić.

Do sredstava iz fondova učinkovitije uz konzultantske uslugeOvisno o natječaju, 30-50% prijava pada zbog admini-strativnih provjera, dok ostatak često ne prolazi zbog krivog pristupa, kvalitete i kvantitete dokumentacije. S druge pak strane, preko 95% svih projekata koji su prošli, radili su konzultanti.

Mali i srednji poduzetnici koji se žele prijaviti na ove natječaje, a nemaju iskustva u pripremi i provedbi projekata, vrlo će teško sami pripremiti natječajnu dokumentaciju i sami provesti projekt, smatra Jean-Pierre Maričić. -Potrebno je imati praktična znanja o pripremi projekata kako bi se formulari koji se nala-ze u natječajnoj dokumentaciji pravilno popunili, ali i određena stručna znanja kako bi se pravilno pripremile investicijske studije, proračuni projekata i druga natje-čajna dokumentacija. Kod provedbe projekata mali i srednji poduzetnici koji nisu provodili slične projek-te prvi se put susreću s metodologijom javne nabave, procedurama vidljivosti i drugim aktivnostima u pro-vedbi, i vrlo je važno sve ove procedure pravilno pro-vesti kako bi troškovi bili prihvatljivi, jer u suprotnom može doći do djelomične ili potpune obustave sufinan-ciranja projekta bespovratnim sredstvima. Zbog toga je u određenim situacijama sigurnije angažirati konzul-

ESI fond Alokacija (EUR)

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) 4.321.588

Kohezijski fond 2.559.545.971

Europski socijalni fond (ESF) 1.516.033.073

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) 2.026.222.500

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) 252.643.138

UKUPNO 10.675.944.270

Izvor: https://razvoj.gov.hr/istaknute-teme/hrvatskoj-na-raspolaganju-10-7-milijardi-eura-iz-eu-fondova/1917

1716 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

Tema broja

tante, stručnjake u određenim područjima, i sigurno provesti prijavu i sam projekt, nego na kraju provedbe saznati da određene aktivnosti nisu provedene isprav-no i ostati bez planiranih bespovratnih sredstava - za-ključuje Maričić.

-Natječajna procedura nije ista u svim natječajima. Postoje specifičnosti, koje su često i nelogične. Mi konzultanti smo upoznati s njima. Natječajna se do-kumentacija, osim toga, često mijenja, pa su potenci-jalni prijavitelji u opasnosti iz neznanja koristiti do-kumentaciju i obrasce koji više ne vrijede. U takvim se slučajevima prijave odbacuju - napominje Ravenšćak. On smatra i da je temelj uspjeha činjenica da u kon-zultantskim kućama na projektima rade cijeli timovi stručnjaka: -Prije nego što se projekt predaje, naša kuća inzistira na formiranju projektnog tima. To znači da se u samoj proceduri izrade projekta konzultiraju svi članovi tima, što doprinosi kvaliteti projekta.Slični su stavovi i Dragane Raić: -Uspješna prijava na EU fondove podrazumijeva duboko i široko razumije-vanje potpora na nacionalnoj i EU razini. I najmanja greška, krivi dokument, pečat na krivom mjestu, mi-nimalni porezni dug ili neusklađenost podataka, mogu rezultirati padom prijave. Prije slanja ponude klijentu napravimo detaljnu analizu prihvatljivosti projekta na natječaj, a s pripremom projekta, odnosno prijave, započinjemo tek kada procijenimo da klijent ima real-nu mogućnost da ostvari potporu. Svojim klijentima garantiramo administrativnu prolaznost prijave te u svaku prijavu ulažemo puno truda. Ovisno o komplek-snosti dokumentacije, za prijavu je potrebno između 50 i 500 radnih sati.

Tea Markotić još dodaje: -Podatci u prijavnim obras-cima moraju biti usklađeni s godišnjim financijskim izvještajima i javno dostupnim podatcima o poduzeću. Sastavnica svake prijave je i poslovni plan, odnosno in-vesticijska studija. Ovaj dokument mora biti privlačan ne samo sadržajno, nego i vizualno, što znači da mora nuditi relevantne informacije o prijavitelju, glavnim proizvodima, rezultatima poslovanja u proteklim godi-nama i sl. Projekt treba predstaviti; u što će investirati, kako će financirati investiciju, kako će investicija po-boljšati poslovanje poduzeća i kako će pozitivno utje-cati na cijelo poduzetničko okruženje. Smatramo kako je, posebice u posljednje vrijeme, sve važnija i komerci-jalna održivost projekta, potrebno je pripremiti analizu tržišta, kupaca i konkurencije te marketinšku strategi-ju provedbe projekta. Prema našem iskustvu, poduze-ćima obično nedostaju osobe koje bi vodile cijeli proces prijave na natječaje, a upravo to je naša specijalnost. Naše iskustvo ubrzava proces prijave, jer znamo dobro definirati terminski plan aktivnosti u sklopu same pri-jave na natječaj, provedbe aktivnosti nakon dobivanja pozitivnog odgovara sa strane nadležnog tijela i izrade konačnih izvještaja. Svaka prijava na natječaj znači da

Tema broja

prijavitelj mora, uz sve redovne aktivnosti poslovanja, pripremati i prijavu. Kao konzultanti, umjesto klijena-ta ispunimo sve prijavne obrasce, personalizirano na-pišemo cjelokupni poslovni plan, investicijsku studiju i marketinšku strategiju te izradimo kvalitetne finan-cijske projekcije.

Projektni know how - kako iskoristiti iskustva najboljih hrvatskih projekataSvi koji su uspješno realizirali projekte iz fondova osjećaju veliku dozu osobnog ponosa. A kako i ne bi, kada svaki projekt obogati znanjima i iskustvima te ohrabruje na nove poslovne iskorake.EU projekti sa sobom nose veliku i zahtjevnu admi-nistraciju, napominje Frano Šesnić: -Svaki uspješno proveden projekt nas motivira i ohrabrenje je za da-lje. Iskustva iz prethodnih EU projekta koristimo kao multiplikacijsku matricu za prijenos ekspertize u pri-javi i provedbi EU projekta na MSP-ove i opću jav-nost. Do sada smo uspješno proveli preko 15 projekata sufinanciranih iz EU fondova, što nam daje potvrdu da radimo dobar posao.

Tomislav Petric iz VIDRA-e ističe kako svaki realizira-ni projekt donosi novo iskustvo: -Upravo je naše iskustvo proteklih godina i doprini-jelo da smo među prvima prijavili i kapitalni projekt izgradnje studentskog doma i obnove dvorca Janković u Suhopolju. Također, na iskustvu Drvnog centra pri-premili smo Centar za razvoj mliječnih proizvoda te širimo usluge za poduzetništvo kroz izgradnju mreže inkubatora koju ćemo prijaviti na najavljen natječaj.-Iz svakog projekta, pa i onog koji nije prošao, može se naučiti nešto novo. Ako me pitate za preporuke bu-dućim korisnicima, jedna od prvih je da se priprema projekta ne može kvalitetno odraditi za tjedan dana - napominje Robert Ravenšćak.

Potpore za mala i srednja poduzeća i obrtnike S obzirom na to da se nekada čini kako postoji nepre-gledna količina podataka i natječaja te da je možda i teško shvatiti što odabrati, naše sugovornike upitali smo koje bi oni potpore za mala i srednja poduzeća i obrtnike preporučili svojim korisnicima.

Ravnatelj VIDRA-e Petric detaljno analizira „što se isplati“: -Kada govorimo o MSP, preporučio bih Struk-turni fond za izgradnju i opremanje u kojem uistinu ima dovoljno novca. To je po meni jedini poziv u ko-jem ima realno sredstava i šanse za prolazak su veli-ke. Dosta je zahtjevniji natječaj, ali kad se uzme što se može dobiti, isplati se. Bespovratna sredstva su prema modelu regionalnih potpora, odnosno potpora je 35-45%. Također, natječaj za obnovu hotela je za pohvalu. Ostale male natječaje, tipa IKT tehnologije, gdje ima novca za 25 projekata, a prijaviti će se 300 iz cijele RH, za zaborav je ili za poništenje. Nastavno na MSP, u

Ovisno o natječaju, 30-50% prijava pada

zbog administrativnih provjera, a preko 95%

svih projekata koji su prošli, radili su

konzultanti.

poljoprivredi se svakako vrijedi prijaviti na Mjere ru-ralnog razvoja 4.1.i 4.2. jer se tu otvaraju nova radna mjesta.

Jean-Pierre Maričić dodaje: -Ove godine otvoreno je nekoliko programa za sufinanciranje projekata malih i srednjih poduzetnika (Izgradnja proizvodnih kapaci-teta MSP i ulaganje u opremu; Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP; Povećanje konkurentnosti i učin-kovitosti kroz IKT; Podrška razvoju MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatna ponude hotela). Osim toga u najavi je i otvaranje drugih programa (istraži-vanje i razvoj i sl.).

Potencijalnim klijentima Tiko pro bi savjetovao da, s jedne strane vizionarski, a s druge strane realno, ocijene planove za naredne godine te razmisle načinima diver-sifikacije postojećeg programa. -Svakako bismo svim malim i srednjim poduzećima htjeli skrenuti pažnju na Program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Program nudi puno prilika za dobivanje bespovratnih sredstava na svim područjima poslovanja te je postao važni dio mno-gih hrvatskih poduzeća. A za velike investicije koje imaju snažan pozitivni utjecaj na okolinu i koje bitno pridonose poboljšanju hrvatske gospodarske situacije (putem ino-vacija, razvoja, zapošljavanja velikog broja radnika) pred-ložili bismo prijavu za dobivanje poticaja putem Zakona za poticanje ulaganja. Ovaj je Zakon prikladan i za velika poduzeća koja su izuzeta u većini natječaja - ističe Tea Markotić.Frano Šesnić podsjeća i na nezaposlene: -Od potpora koje su namijenjene malim i srednjim poduzećima te obrtima istaknuo bih potporu za samozapošljavanje, namijenjenu nezaposlenim osobama koje su odlučile osnovati svoje poslovne subjekte i zaposliti se u njima. Sredstva je mo-guće dobiti za registraciju obrta, trgovačkog društva ili

samostalne djelatnosti, a radi se o bespovratnoj potpori od 25.000 kuna namijenjenoj pokretanju vlastitog posla.

Bankarske novosti u financiranju EU projekataNovi sporazum o suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) Hrvatska banka za obnovu i razvoj potpi-sala je u siječnju, s ciljem podržavanja procesa provođenja mjera za povećanje zaposlenosti, rasta i investicija, u okvi-ru Plana ulaganja za Europu. Sporazum podrazumijeva osiguravanje pristupa širokom nizu savjetodavnih usluga Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU) koji svoje usluge pruža na razini EU i lokalnoj razini kroz ra-zvojne banke.

Glavna je svrha ESCU-a pružanje savjeta ulagačima, pri-vatnim i javnim nositeljima projekata s ciljem pripreme i praćenja projekata. Sporazumom se predviđa da HBOR zajedno s EIB-om i Europskom komisijom sudjeluje u ini-cijativama za dijeljenje znanja i najboljih praksi u okviru ESCU-ovog opsega djelovanja kako bi uspješno primijenio njegove savjetodavne usluge na lokalnoj razini, priopćili su iz HBOR-a.

A kreditne programe HBOR-a nudi i PBZ, koji uspostav-lja i usluge pripreme projekata (informativno-tehnička pomoć u pripremi investicijskih studija i prijavi), financi-ranje i međufinanciranje (ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava u pravilu zahtijevaju da prijavitelj sudjeluje u financiranju projekta; iznosi sufinanciranja definiraju se u svakom pojedinom pozivu za dostavu projektnih prijedlo-ga, a kreću se 10-25% za npr. nevladine organizacije, do 50% za npr. malo i srednje poduzetništvo) te pomoć pri provedbi projekta (izdavanje bankarskih garancija, pisma namjere, potvrde o stanju na računu potrebnih za dokazi-vanje da je osigurano financiranje projekta, savjete o pro-vođenju javne nabave i sl.).

Za prijavu projekta potrebno je između 50 i 500 radnih sati.

POKAZATElJ OpIS

Privatna ulaganja koja odgovaraju javnoj potpori u projektima inovacije ili istraživanja i razvoja (I&R) (CO27)

Iznos privatnog ulaganja kao dopuna javnoj potpori poduzećima u projektima inovacije ili istraživanja i razvoja (I&R)

Broj novih poduzeća koja primaju potporu (CO 05) Broj potpomognutih novoosnovanih poduzeća koja posluju manje od tri godine (MSP-ovi)

Poduzeća primaju potporu kako bi uvela proizvode koji su novost na tržištu (CO28)

Broj potpomognutih novoosnovanih poduzeća koja uvode proizvode koji su novost na tržištu. Proizvod je novi na tržištu ukoliko na tržištu nema drugog proizvoda koji nudi istu funkcionalnost ili ukoliko je tehnologija koju novi proizvod koristi fundamentalno različita od tehnologije postojećeg proizvoda.

Poduzeća primaju potporu kako bi uvela proizvode koji su novost u ponudi poduzeća (CO 29)

Broj potpomognutih novoosnovanih poduzeća koja uvode proizvode koji su novost u ponudi poduzeća. Proizvod je novost u ponudi poduzeća ukoliko isto nije proizvelo proizvod koji nudi istu funkcionalnost ili ukoliko je tehnologija proizvodnje fundamentalno različita od tehnologije postojećeg proizvoda.

Izvor: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=2506#_Toc439076547

Pokazatelji za „Inovacije novoosnovanih MSP“

1918 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

Tema broja Tema broja

Erasmus+ i Obzor 2020. - mogućnosti programa EU za tvrtke, jedinice lokalne i regionalne samouprave te javne ustanoveAgencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) u Republici Hrvatskoj zadužena je za najveće programe Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta (Erasmus+) te istraživanja i znanosti (Obzor 2020.).

Program Erasmus+ potiče projekte mobilnosti u svrhu učenja i osposobljavanja, te aktivnosti partnerstava, kroz suradnju odgojno-obrazovnih ustanova, organizacija mladih, poslovnog i javnog sektora, a u svrhu modernizacije sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih, razvoja vještina i kompetencija su-dionika te posljedično povećanje zapošljivosti.

Program Obzor 2020. potiče projekte u području istraživanja i znanosti, prema trima prioritetima: Izvrsna znanost, Indu-strijsko vodstvo i Društveni izazovi te kroz dvije horizontal-ne aktivnosti: Širenje izvrsnosti i sudjelovanja te Znanost za društvo i u društvu.

Mogućnosti sudjelovanja u programu Erasmus+ • Predavanja/podučavanja stručnjaka iz poduzeća/znanstve-

nih instituta na visokim učilištima u inozemstvu te sudje-lovanje stručnjaka iz poduzeća i javnog sektora u aktivno-stima mobilnosti i podučavanja u organizaciji vezanoj za strukovno obrazovanje u inozemstvu.

• Primanje inozemnih studenata ili vježbenika na stručnu praksu; primanje nastavnog i nenastavnog osoblja iz ino-zemstva na usavršavanje u bilo koju javnu ili privatnu or-ganizaciju aktivnu na tržištu rada.

• Sudjelovanje jedinica lokalne i regionalne samouprave nadležnih za škole kao koordinatora konzorcija u aktivno-stima mobilnosti školskog osoblja i stručnjaka u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

• Uključivanje predstavnika tržišta rada u konzorcije visokih učilišta u okviru Erasmus Mundus združenih diplomskih studija.

• Sudjelovanje obrazovnih ustanova te jedinica lokalne i regionalne samouprave, javnih ustanova te poduzeća u Strateškim partnerstvima u svrhu modernizacije obra-zovanja, osposobljavanja i sektora mladih, povezivanja s tržištem rada te priznavanja neformalnog učenja.

• Sudjelovanje poduzeća u aktivnosti Udruživanje znanja (Knowledge Alliances) usmjerenoj na suradnju između visokog obrazovanja i poduzeća, odnosno Udruživanje sektorskih vještina (Sector Skills Alliances) za suradnju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poduzeća.

• Sudjelovanje javnih ili privatnih organizacija aktivnih na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih u projektima Jačanje kapaciteta u području visokog obrazovanja (suradnja s trećim zemljama) i području mla-dih radi poboljšanja veza s društvom i poslovnim sektorom

te jačanja sustavnog učinka projekata.• Sudjelovanje neprofitnih organizacija, udruga, nevladinih

udruga i javnih tijela na lokalnoj ili regionalnoj razini u aktivnosti Strukturiranog dijalog za interakcije mladih i donositelja odluka.

Mogućnosti sudjelovanja u programu Obzor 2020. • Poduzeća mogu sudjelovati u projektima u okviru priori-

teta Društveni izazov. • Sveučilišta, istraživačke institucije, kompanije, javne usta-

nove i druge pravne osobe mogu sudjelovati u kolabora-tivnim projektima, zajedno s poduzećima kao projektnim partnerima.

• Mala i srednja poduzeća mogu se također samostalno prijaviti na Instrument za mala i srednja poduzeća (dio prioriteta Industrijsko vodstvo).

• Mogućnost mobilnosti istraživača, administrativnog, tehničkog i upravljačkog osoblja te povezivanje aka-demskog i neakademskog sektora postoji u sklopu akcije Marie Sklodowska Curie.

Više o EU programima Erasmus+ i Obzor 2020. potražite na: www.mobilnost.hr.

Program Erasmus+u 2016. godini narazini cijele Europeosigurava više od1,8 milijardi eura, odkojih se za Hrvatskupredviđa više od15 milijuna eura.

Osijek - kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2020.Europska prijestolnica kulture najveći je kulturni projekt na svijetu. Započeo je na inicijativu grčke ministrice kulture Meline Mercouri prije trideset godina. Iako su u početku projekta prijestolnicama kulture proglašavani glavni gradovi europskih zemalja, danas je to rijetka iznimka. Projekt se danas smatra ujedno i prilikom za poticanje sveobuhvatnog razvoja regije u kojoj se grad, koji je u toj godini prijestolnica kulture, nalazi.

S Vladimirom Hamom, dogradonačelnikom grada Osije-ka, razgovarali smo upravo o važnosti kandidature Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture te o prilikama koje se otvaraju.

Koji su gradovi, uz Osijek, kandidati iz Hrvatske?Svake godine dvije su zemlje 'domaćini' prijestolnice kulture, pa je tako Hrvatska prvi put na redu 2020. go-dine u paru s Irskom, koja je domaćin već treći put. U prvom krugu izbora za prijestolnicu kulture u Hrvatskoj se kandidiralo ukupno devet gradova: Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb. U svibnju je dvanaesteročlani panel nezavisnih stručnjaka odlučio da gradovi Dubrovnik, Osijek, Pula i Rijeka za-dovoljavaju uvjete za ulazak u drugu fazu natjecanja, te će se konačna odluka donijeti 24. ožujka ove godine. To gradu koji ponese ovu laskavu titulu ostavlja nešto manje od četiri godine za pripremu projekta.

Ukoliko bude došlo do pripreme projekta, što bi to donijelo Osijeku?Iskustva dosadašnjih prijestolnica kulture pokazala su da, ukoliko se projekt odradi mudro, gospodarski efekti mogu potrajati i godinama nakon projekta, te kultura u ovom smislu doista može biti zamašnjak sveobuhvatnog razvitka. To se osobito odnosi na gradove koji velik po-tencijal imaju u kreativnom sektoru - što je slučaj Osije-ka. Rastuća ICT industrija svakako svoju priliku može pronaći u projektu poput Europske prijestolnice kulture, a

da ne govorimo o potencijalima turističkog sektora, koji se i proteklih godina u našem kraju počeo razvijati u smjeru kulturnog turizma.

Što zapravo podrazumijeva projekt 'Europska prijestolnica kulture'? Kulturu u ovome treba promatrati u najširem mogućem smislu kao kulturu življenja, kao spoj svih tradicija, znanja i životnih navika. Pri tome je važan aspekt upozna-vanja Europe s domicilnom kulturom, ali i domaćeg stanovništva sa zajedničkom europskom kulturom, kao i svim kulturama koje ju pomažu tkati. Vjerujem kako je Osijek tu u velikoj prednosti, s obzirom na činjenicu da se nalazi na tisućljetnom sjecištu puteva, kultura i re-ligija. Sve to učinilo je Osijek Europom u malom. Naša kultura mira i suživota, urbani život u ruralnoj regiji, sinergija s prirodom (u smislu ekologije, poljoprivrede i prehrambene industrije), rastući ICT sektor, kao i tradicija visokoškolskog obrazovanja, važan su adut u ovom na-stojanju da na godinu dana budemo prijestolnica kulture u Europi.U financijskom smislu, projekt je težak 39 milijuna eura, što se ne odnosi na infrastrukturna ulaganja, već samo na programske i operativne troškove projekta kroz ukupno pet godina (pripreme i izvedbe). U osječkoj kandidaturi, na kojoj su radili desetci domaćih stručnjaka, a inspirira-noj razgovorima s više stotina kulturnih dionika, nema izgradnje novih velebnih zdanja koje bi potencijalno ugro-zili financijsku stabilnost i likvidnost Grada u narednom razdoblju, već obnove postojeće infrastrukture i pre-namjena industrijske arhitektonske baštine za kulturne namjene. Zasigurno će jedan od 'highlighta' u ovom smi-slu biti planirani 'kreativni kvart' na području areala HŽ infrastrukture istočno od glavnog kolodvora, a koji je grad od istoimene državne tvrtke dobio na upravljanje na dva-deset godina. U tom su području planirani sadržaji poput IT inkubatora, off kazališne scene, prostori za udruge u kulturi i sl. Vjerujem kako će se kroz nekoliko godina ovaj dio grada, smješten uz budući studentski dom u bivšem Hotelu Mursa, pretvoriti u najživlji i najživopisniji dio grada.Tijekom posjeta članova spomenutog panela Osijeku 17. ožujka, te prezentacije 23. ožujka, važno je dokazati da Osijek zamišljeno doista može i provesti u djelo. Ja u to ne sumnjam!

Vladimir Ham, dogradonačelnik Grada Osijeka i voditelj projekta 'Osijek - Europska prijestolnica kulture 2020.'

2120 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Kraljevina MarokoGlavni grad:

Rabatpovršina:

446.550 km²Stanovništvo:

33.000.000Službeni jezik:

arapski, berberski, poslovni francuski

Valuta:

marokanski dirham (1 EUR =10,8 MAD)

Robna razmjena s Marokom (2014.)

Izvoz Hrvatske u Maroko Uvoz Hrvatske iz Maroka

Drvo, jednostavno obrađeno 49% Gnojiva (osim sirovih) 71%

El. pogonski strojevi i dijelovi 30% Ribe, pripremljena ili konzervirana 24%

Oprema za el. krugove 4,33% Parfumerijski i kozmetički pripravci 3,68%

Riba, sušena, soljena ili dimljena 4,16% Nerazvrstana roba 0,37%

UKUpNI IZVOZ13,9

milijuna EUR

UKUpNI UVOZ6,7

milijuna EUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

VElEPOSlANSTVO REPUBlIKE HRVATSKE U KRAlJEVINI MAROKU

Izvanredni i opunomoćeni velepo-slanik: Zvonimir Frka PetešićAdresa: 73, rue Marnissa, Rabat (Souissi), Morocco Tel: 00 212 537 63 88 Fax: 00 212 537 63 88 27E-mail: vrhrabat@mvep.hr; http://ma.mvep.hr/

VElEPOSlANSTVO KRAlJEVINEMAROKO U REPUBlICI HRVATSKOJ

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik: Nj.E.g. MoulayAbbés el KadiriAdresa: Frana Kršinića 5, 10000 ZagrebTel:+385 1 457 82 89Fax: +385 1 457 82 67E-mail: embassy.morocco.zg@gmail.com

Maroko - zemlja koja je uspješno pružila otpor kriziMaroko je dobro iskoristio blizinu Europe, te ima izrazito otvoreno i tržišno orijentirano gospodarstvo. Imaju poljoprivrednu tradiciju, izvozno su orijentirani, te sve veći naglasak stavljaju na turizam zbog blage klime, što dodatno utječe na ekonomski rast.

Jamaa el Fna – glavni trg u Marrakechu

Važni linkoviUlaganje u Maroko

www.invest.gov.maMinistarstvo vanjskih poslova i suradnje

www.diplomatie.maMinistarstvo industrije, trgovine, ulaganja i digital-ne ekonomije

www.mcinet.gov.maGospodarska komora Maroka

www.iccmaroc.ma

Maroko je zemlja koja pripada kategoriji zemalja u razvoju te je peto najveće gospodarstvo Afrike. Ma-roko je dobro iskoristio blizinu Europe i ima izrazito otvoreno i tržišno orijentirano gospodarstvo. Još 1980. godine Maroko je bio jako zadužen, no uz mjere šted-nje, a i nakon dolaska kralja, gospodarstvo bilježi pad nezaposlenosti, nisku inflaciju te stalni rast i stabilnost gospodarstva. Unatoč gospodarskom napretku, zemlja ipak pati od visoke nezaposlenosti, posebno u ruralnim područjima. Maroko je politički stabilna zemlja, što može zahvaliti činjenici da nema naftu. Imaju poljo-privrednu tradiciju, izvozno su orijentirani, te sve veći naglasak stavljaju na turizam zbog blage klime, što do-datno utječe na ekonomski rast. Prednosti ove zemlje su relativno jeftina radna snaga i niska razina vanjskog duga (23% BDP-a). Ključni gospodarski izazovi za Maroko uključuju reformu obrazovnog sustava i pra-vosuđa, veću konkurentnost privatnog sektora, borbu protiv korupcije te Vladine programe subvencije.

Struktura gospodarstvaMaroko ovisi o poljoprivredi. S obzirom na to da je zemlja koja ima stepsku klimu, teško je kontinuirano

osigurati dostatne poljoprivredne proizvode. U godi-nama s normalnim padalinama, proizvodnja žitarica, poput ječma, pšenice i kukuruza, može zadovoljiti 2/3 domaće potrošnje. Poljoprivredni sektor zapo-šljava oko 45% marokanske populacije, a čini samo 15% BDP-a. S oko 85.000 km² obradivog zemljišta Maroko je jedna od rijetkih arapskih zemalja koje imaju potencijal da budu samodostatne u proizvodnji hrane. Maroko također nastoji proširiti svoje kapa-citete obnovljivih izvora energije s ciljem stvaranja više od 40% proizvodnje električne energije do 2020. godine. Ključni sektori gospodarstva su poljoprivreda, turizam, zrakoplovna i tekstilna industrija, odjeća i proizvodnja fosfata (treći su proizvođači i izvoznici fosfata u svijetu). Tekstilna industrija je razvijena, u kojoj je zaposlena čak trećina stanovništva. Sve se više ulaže u infrastrukturu (luke i slobodne trgovin-ske zone), što im osigurava dodatnu konkurentnost.

Mogućnosti poslovne suradnjeMaroko ima dug i tradicionalan odnos s Europskom unijom, te su upoznati sa svim regulativama i stan-dardima koje je postavila Europska unija. Ulaskom

Hrvatske u Europsku uniju olakšava se i otvara put ka boljoj i intenzivnijoj suradnji. Kraljevina Maroko priznala je Hrvatsku 27. travnja 1992., a diplomatski odnosi uspostavljeni su 26. lipnja 1992. godine. Hr-vatska je otvorila Veleposlanstvo u Rabatu 1996., dok je Maroko otvorio veleposlanstvo u Zagrebu 2013. godine. Početkom 2011. godine potpisan je sporazum o suradnji u području morskog ribarstva. Marokanci su zainteresirani za motore za manje ribarske brodo-ve, a kako Hrvatsku i Maroko povezuje Sredozemno more, što olakšava pomorski promet, stvara se dodat-ni razlog za ovu suradnju. Suradnja se još ogleda u zdravstvu, tehnologiji, obnovljivim izvorima energi-je, kulturi i znanosti.

Postupak uvoza roba i usluga u MarokoMarokansko carinsko tijelo regulira svu robu uveze-nu u Maroko. Prilikom uvoza robe u Maroko za robu koja podliježe uvoznim dozvolama uvoznik treba pot-pisati Obvezu za uvoz koja sadržava jediničnu cijenu, FOB, FAS, količinu i trgovački opis robe. Uvozne do-zvole vrijede najviše šest mjeseci. Porezne stope ovise o brojnim čimbenicima, uključujući i vrstu robe i ze-mlju porijekla. Većina proizvoda može se uvoziti bez uvozne dozvole. Porez na dodanu vrijednost je 20% (stopa od 7% i 14% primjenjuje se na određene proizvo-de i usluge). Carinske uvozne tarife mogu se smanji-ti ukoliko se uvozi iz zemalja s kojima su potpisani

Rabat

2322 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

je konkurentska platforma za izvoz s obzirom na jeftinu radnu snagu i niske porezne stope. Maroko ima snažnu i stabilnu makroekonomsku performan-su, pružili su otpor krizi, kontroliraju inflaciju, te je reduciran vanjski dug. U zadnjem desetljeću kre-nuli su s velikim infrastrukturnim projektima pre-ma međunarodnim standardima. Iako imaju jeftinu radnu snagu, ljudski resursi su im kompetentni i konkurentni svjetskom tržištu. Pokrenuli su broje strateške sektorske planove koji osiguravaju snažan i održiv gospodarski rast te unapređuju ostale stra-teške sektore.

Poslovni običajiMarokanci radije posluju s onima koje poznaju i po-štuju, stoga je vrlo bitno provesti neko vrijeme nje-gujući odnos prije nego se prione na posao. Poslovna praksa im je pod francuskim utjecajem, što se vidi kroz njihovu ljubaznost i formalnost. Sastanak se tre-ba dogovoriti unaprijed, te potvrditi dan ili dva prije. Izbjegavajte sastanke tijekom ramazana ili u vrijeme molitve i pokušajte doći na vrijeme, ali budite spremni čekati jer je to dio njihove kulture. Marokanci imaju politiku otvorenih vrata, čak i tijekom sastanka, što znači da može doći do čestih prekida. Jezik poslova-nja uglavnom je francuski, iako se u nekim poslovnim subjektima koristi i engleski. Očekujte dosta cjenka-nja, odluke se donose hijerarhijski i sporo, društvo je vrlo birokratsko te se nemojte iznenaditi - Marokanci znaju biti izrazito tvrdi pregovarači. Poslovna odjeća je formalna i konzervativna.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Maroka

BDp: 109,2 mlrd USD

BDp per capita: 7.600 USD

Stopa rasta BDp-a: 2,9%

BDp prema sektorima: usluge (53,2%), industrija (31,7%), poljoprivreda (15,1%)

Izvoz (2014.): 19,56 mlrd USD

Izvozni proizvodi: odjeća i tekstil, el. komponente, anorganske kemikalije, minerali,

gnojiva

Zemlje izvoza: Španjolska (22%), Francuska (20,7%), Brazil (4,6%), Italija (4,3%)

Uvoz (2014.): 40,04 mlrd USD

Uvozni proizvodi: sirova nafta, tekstilna tkanina, telekomunikacijska oprema,

pšenica

Zemlje uvoza: Španjolska (13,4%), Francuska (13,3%), Kina (7,6%), SAD (7%)

Nezaposlenost: 9,1%

Inflacija: 0,6%

Internetski kod zemlje: .ma

Pozivni broj: +212

Maroko se smjestio samo 14 km južno

od Europe, što mu omogućuje

izvrsnu povezanost i velike potencijalne

mogućnosti europskih ulaganja.

Casablanca

sporazumi o slobodnoj trgovini ili drugi bilateralni i multilateralni sporazumi koji reduciraju carinske uvozne stope.

UlaganjaMaroko se smjestio samo 14 km južno od Europe, što mu omogućuje izvrsnu povezanost i velike po-tencijalne mogućnosti europskih ulaganja. Izvrsna

Posebna ponuda za BMW serije 3Tijekom dosadašnjih legendarnih šest generacija modela, BMW serije 3 postavio je standard za dinamičku izvrsnost, učinkovitost i dizajn, stvarajući emocionalno bogatu poveznicu između sportskog iskustva vožnje i nenadmašne svakodnevne praktičnosti. Otprilike jedan od svaka četiri prodana BMW-ova modela upravo je BMW serije 3 Sedan ili BMW serije 3 Touring, što ovaj model čini najuspješnijim automobilom u BMW-ovoj ponudi.

Oštrije linije dizajna, dodatno unaprijeđena tehnologija i najsuvremeniji motori čine BMW serije 3 Sedan i BMW serije 3 Touring još atraktivnijima nego prije. Aktualni modeli BMW serije 3 dostupni su sa širokom ponudom motora - četiri benzinska i sedam dizelskih motora, uz klasični stražnji pogon ili BMW xDrive inteligentni pogon na sve kotače, ovisno o modelu.

Dizajn BMW-a serije 3 ističe se još većom preciznošću i raznim poboljšanjima detalja. Prednji branik s dorađenim otvorima za zrak naglašava dojam širine, dok je senzor za opcijski aktivni tempomat skladno uklopljen u središnji otvor za zrak. Istesan oblik stražnjeg branika, uz detalj specifičan za odabranu liniju opreme i standardna LED stražnja svjetla također naglašavaju širinu vozila i njegov sportski karakter. Unutrašnjost ostavlja još profinjeniji dojam zahvaljujući vrhunskim materijalima i dodatnim kromiranim detaljima na kontrolama, otvorima za zrak i središnjoj kontrolnoj ploči te novo-oblikovanoj središnjoj konzoli. Svi motori temelje se na novo-razvijenoj platformi mo-dularnih BMW EfficientDynamics motora. Detalji po-put dorađenog turbopunjača omogućuju izvrsnim četverocilindričnim dizelskim motorima još oštriju reakci-ju na gas, dok je trocilindrični benzinski motor novost u BMW-u serije 3 i cijelom segmentu. Unatoč povećanoj snazi novih motora, dodatna poboljšanja načinjena su i u učinkovitosti motora - potrošnja goriva i emisija CO2 smanjeni su za 11 posto. Povećanoj učinkovitosti svih do-stupnih modela svakako pridonose i novi mjenjači.

BMW je vodeći proizvođač u povezivanju vozača, vozila i okoline. BMW-ov ConnectedDrive raspon proizvoda i usluga nudi jedinstven izbor internetskih usluga i inova-tivnih sustava za pomoć u vožnji razvijenih za povećanje udobnosti i sigurnosti. Primjerice, BMW Head-up zaslon u boji omogućuje da sve važne informacije budu prikaza-ne u vozačevom vidnom polju, što vozaču dopušta da se potpuno koncentrira na vožnju. Uz to, važno je istaknu-

ti i navigacijski sustav Professional te Parking Assistant, koji sada omogućuje automatsko paralelno parkiranje, dok funkcija Auto PDC omogućuje automatsko aktiviranje prednjih parkirnih senzora pri manevriranju.

Ključ u ruke za 1/3 cijene - odvezite novi BMW 318d već za 12.051€Ponuda uključuje model BMW 318d u bogato opremljenim izvedbama Unique, Unique Sport, Unique Luxury i Unique M. Posebna pogodnost kupnje ističe se putem financijskog leasinga kroz opciju da 1/3 cijene vozila platite odmah, trećinu cijene nakon 12 mjeseci, a preostali iznos nakon 24 mjeseca.Osnovni paket opreme UNIQUE za BMW 318d sadrži: tkaninu Move, uni boju, paket Advantage (paket za odlaganje, parkirni senzori stražnji, tempomat s funkcijom kočenja), servotronic, sportski kožni upravljač, runflat gume, naplatke od lake legure V-Spoke 390, indikator tlaka u gumama, podne prostirke od velura, trokut i prvu pomoć, paket za pušače, pojedinačno preklapanje stražnjeg naslona, podesivi naslon za ruku sprije-da, uređaj za pranje farova, senzor za kišu i automatsko uključenje svjetala, automatski 2-zonski klima uređaj, dodatnu utičnicu od 12V, LED svjetla za maglu, LED prednja svjetla, hands-free uređaj s USB priključkom, BSI te instrumentalnu ploču s proširenim sadržajem.

Novi BMW X1Druga generacija ovog uspješnog modela, koji je dosad prodan u više od 730.000 primjeraka širom svije-ta, izlazi na pozornicu s dizajnom karoserije BMW-ova modela X. Unutrašnjost novog BMW-a X1 sada nudi puno više mjesta za putnike i prtljagu, uz najmodernije, luksuzno uređenje te funkcionalnost koja se temelji na pouzdanom inženjeringu i tehnologiji. Motori s četiri cilindra najnovije BMW-ove generacije, verzija BMW-ovog xDrivea, inteligentnog sustava za pogon na sve kotače, opti-mizirana za efikasnu potrošnju goriva te tek razvijena, nova tehnologija podvozja, zajedno doprinose osjetnom povećanju sportskih performansi te udobnosti u vožnji u usporedbi s modelom na odlasku. Više informacija o BMW-u X1, ali i svim ostalim atraktivnim modelima, možete naći na web stranici www.tomic.hr.

Automobili

BMW X1 - Roadshow Generation X u Zagrebu

2524 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

Financijski savjetnici kao pomoć u svim fazama poslovanjaKako se poduzetnici ne bi izgubili u moru novih propisa, u nastavku vas upoznajemo s brojnim financijskim uslugama koje poduzetnicima mogu olakšati poslovanje i uštedjeti im dragocjeno vrijeme za fokusiranje na glavnu djelatnost.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Financijske usluge

Uz postojeće kategorije

poduzetnika, novi ZOR uvodi i novu

kategoriju poduzetnika - mikro poduzetnike.

Početkom nove godine na snagu je stupilo niz pro-mjena; tako se od 2016. uvodi oporezivanje kapitalne dobiti stopom od 12% (uvećano za prirez), uvedena je obaveza posjedovanja energetskog certifikata za sve zgrade stambene i poslovne namjene ukupne površi-ne veće od 50m2 ili njezinog posebnog dijela koji se iznajmljuje, daje u najam ili u leasing. Temeljem iz-mjena Zakona o porezu na dohodak ukidaju se pore-zne prijave, odnosno građani koji primaju dohodak od nesamostalne djelatnosti više ih neće morati ispunja-vati sami, već će to za njih vršiti Porezna uprava, dok obaveza predaje i dalje ostaje za osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti. Na snagu je stu-pio i Zakon o stečaju potrošača, poznatiji kao Zakon

o osobnom bankrotu, koji bi prezaduženim građanima mogao omogućiti novi početak i kontroliranu otplatu njihovih dugova i potraživanja. Stupio je na snagu i novi Zakon o osiguranju, koji propisuje nova pravila solventnosti, nadzora i upravljanja rizikom te uvodi novosti u izvještavanje. Ipak, jedna od najznačajnijih novina za poduzetnike je novi Zakon o računovodstvu.

Novi Zakon o računovodstvu (ZOR) - na što obratiti pažnju?Novi Zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine posljedica je dodatnog usklađivanja Hrvatske regulative s pravilima EU. Uz postojeće kategorije poduzetnika, novi ZOR uvodi i novu kategoriju po-duzetnika – mikro poduzetnike. Novim Zakonom poduzetnik je dužan odrediti odgovornu osobu za kontrolu vjerodostojnosti isprava, tzv. Likvidato-ra, koja će prije unosa podataka iz knjigovodstve-ne isprave u poslovne knjige provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave te istu potpisati, odnosno odobriti na način iz kojega se jednoznačno može utvrditi njezin identitet. Ujedno je odredbom čl. 9. st.3 novog ZOR-a ukinuta i obaveza potpisi-vanja računa od strane poduzetnika, ako je isprava sastavljena na način koji uređuju porezni propisi te sadržava ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje. Novost novoga ZOR-a je ta da financijske izvještaje potpisuju svi članovi uprave (odnosno direktori i izvršni direktori poduzetni-ka), a uz članove uprave i članovi nadzornog odbora odgovorni su u okviru svojih zakonom propisanih nadležnosti, dužne pažnje i odgovornosti za finan-cijske izvještaje poduzetnika. Prvim prijedlogom novog ZOR-a bila je predviđena primjena novog propisanog kontnog plana od 1.1.2016. godine, ali je nakon pritiska poduzetnika primjena odgođena do 1.1.2017. godine. U članku 20 novog ZOR-a propi-sani su i obveznici revizije, čime prestaje vrijediti članak 6.a Zakona o reviziji.

Novi ZOR nalaže da se dnevnik, glavne i pomoćne knjige, kao i knjigovodstvene isprave čuvaju najmanje 11 godina (u prethodnom ZOR-u rok je bio 7 godina), a isplatne liste, analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi - čuvaju se trajno.

Financijsko savjetovanje kao podrška investitorimaDa bi uspješno realizirali projekt te na vrijeme de-tektirali potencijalne probleme koji mogu nastati tije-kom procesa, poduzetnicima se prilikom investiranja preporučuje angažirati financijske savjetnike. Savjet-nici pomažu tvrtkama u svim fazama poslovanja, od razvoja i pripreme ideje do pronalaska sredstava za financiranje. Ovisno o kojoj se vrsti investicije radi, je li riječ o privlačenju svježeg vanjskog kapitala, do-kapitalizaciji tvrtke, promjeni vlasničke strukture ili investiranju u novi projekt, savjetnici sagledavaju efekte svake promjene te su u mogućnosti izraditi ra-zne studije isplativosti, predinvesticijske i investicij-ske studije, analize troškova i koristi, evaluaciju idej-ne ili projektne dokumentacije, istražiti i analizirati tržišta za investitore, razmotriti koji poticaji stoje na raspolaganju investicijama, izraditi plan financijskog restrukturiranja i konsolidacije, provesti ili organizi-rati dubinsko snimanje, izvršiti procjene vrijednosti tvrtke te niz drugih usluga.

Kako porezni savjetnici mogu pomoći tvrtkama?Prema dostupnim podatcima Hrvatske komore po-reznih savjetnika, u Republici Hrvatskoj registri-rana su 47 porezna savjetnika. Prednost korištenja usluge poreznog savjetnika, pogotovo onog s kojim je sklopljen ugovor o pružanju kontinuiranih usluga poreznog savjetništva je u tome što se koriste uslu-ge stručne osobe koja je specijalizirana u svom po-dručju te posljedično dobro informirana o svim ope-rativnim detaljima, radu poreznog tijela i suda po navedenom području, što teško da može znati osoba koja se time bavi sporadično u društvu, navodi Dia-na Antičić, porezna savjetnica, koja uslugu poreznog savjetovanja pruža kroz tvrtku Antičić-Jakovljević-Kušeta, te direktorica tvrtke Forenzika prima. Na taj način porezni savjetnik ulazi u sve poslovne procese, prati rad društava i signalizira porezno rizična po-dručja. Na taj način društvo se može usmjeriti na rast i razvoj poslovanja, ne opterećujući se stalnom promjenom zakonodavstva u poreznom području, uvođenja novih poreznih oblika, poreznoj optimi-zaciji i ostalim dijelovima posla koji čine svakod-nevnicu rada poreznog savjetnika. Usluge poreznog savjetovanja trebaju društva svih veličina, pri čemu su kontinuirani korisnici upravo velika društva, a zbog velike dinamike poslovanja i složenosti tran-sakcija. Vrlo važan aspekt našeg poslovanja upravo je porezno savjetovanje stranih društava koja u RH obavljaju svoje poslovanje putem stalnih poslovnih jedinica, jer je njima naš porezni sustav još složeniji i nejasniji, naglašava Antičić.

Računovodstvene usluge za male i srednje poduzetnikeMikro, mali i srednji poduzetnici često računovod-stvene poslove odlučuju prepustiti vanjskim tvrtka-ma. Na taj način ne moraju zapošljavati knjigovođu

Najzastupljenije konzultantske usluge u financijskom sektoruNajčešće korištene konzultantske usluge među poduzetnicima su: izrada projektne dokumentacije kod prijave na natječaje, izrada studije izvedivosti, financijsko savje-tovanje, edukacije, pravno savjetovanje, tehnička pomoć pri provedbi projekta i pri vođenju postupaka javne nabave te analiza tržišta i izrada poslovnog plana, navode iz Službe za komunikacije Hrvatske gospodarske komore.

2726 BIZdirekt � veljača/ožujak 2016. www.mirakul.hr

Financijske usluge Financijske usluge

s potrebnim znanjem za obavljanje računovodstve-nih poslova, nemaju troškove opremanja i održava-nja radnog mjesta, kao ni troškove plaća. Nedostatci angažiranja vanjskog servisa mogu biti ti što podu-zetnici nemaju direktan uvid u knjigovodstvene po-datke (ali to ovisi od programa koji knjigovodstveni ured koristi) i podatci nisu ažurni ukoliko doku-menti nisu ažurno dostavljeni knjigovođi, mišljenja je Agneš Šeregi Danić, direktorica tvrtke Exclusive Konto d.o.o., koja klijentima pruža cjelokupne ra-čunovodstveno-knjigovodstvene usluge, sastav-ljanje izvještaja, obračun plaća i kadrovske usluge, poslovno i porezno savjetovanje, korporativne uslu-ge (osnivanje poduzeća, administrativne usluge), a zakonske promjene prate na dnevnoj bazi i o tome pismeno obavještavaju svoje klijente.

Knjigovodstveni programi - koji odabrati?Na tržištu je mnoštvo knjigovodstvenih progra-ma. Mali poduzetnik ili poduzetnik početnik često se nađe u zabludi i pita se koji program odabrati. Čime se voditi, cijenom, preporukom ili nečim dru-gim? Kemil Kujundžić, direktor tvrtke IPOS d.o.o., smatra da korisnik treba pronaći program koji mu najviše odgovara, čak i da dobije program za 1 kn to može biti pogrešna odluka ako program nije pri-mjeren njegovom poslovanju. U odabiru kupac treba biti strpljiv i rezervirati za to primjereno vrijeme. Bez mogućnosti isprobavanja programa ne treba kupovati program. Svakako treba provjeriti refe-rentnu listu korisnika na webu. Program „Ipos knji-govodstvo“ ima velike mogućnosti prilagođavanja rada pojedinim korisnicima. U programu postoje automatizacije, ali korisnik može u bilo kojem ko-raku ručno intervenirati, kao da se radi u excelu za knjigovodstvo. Program prati školski udžbenik raču-novodstva i koristi se u preko 40 škola u nastavi, pa je samim time lako razumljiv svima iz struke.

ERP PANTHEON je moderni poslovni softver koji pokriva sve segmente poslovanja, bez obzira na ve-ličinu poduzeća. Veliki izbor funkcionalnosti omo-gućava da sustav koriste svi dijelovi organizacije i različiti zaposlenici - od vodstva, preko financija i kadrovske do nabave i logistike. Uz mogućnost vo-đenja računovodstvenog i financijskog poslovanja, kompletne proizvodnje, servisa, administriranja kad