korak 04/2011

04 NE PROPUSTITE

04 Projekt INTENSE od Estonije do Hrvatske

06 4. Dani pasivne kuće u Hrvatskoj - Zagreb

08 Durban – 17. konferencija stranaka Kyotskog protokola

09 Sajam SASO - Split

10 Tečaj gradnja drvom

13 Kongres u Rimu na temu sandwich panelaM-profil d.o.o.

14 Varaždin - CEEE 2001 – 3. Sajam obnovljivih izvora energije

15 Međunarodna ESCO konferencija - Koprivnica

16 Sajam AMBIENTA - Zagreb

17 Hrvatska udruga izvođača suhe gradnje

HODAM

18 Sanacija poplavljenoga parketaprof.dr.sc. Hrvoje Turkulin

20 Prirodni kamen ... i betonVolker Friedrich

28 Ispitivanje tekstilnih podnih obloga – 19. dioizv.prof. Urška Stanković Elesini

32 Materijali za popločavanje vanjskih površinaJožica Curk, dipl.ing.arh.

34 Keramičke pločice – klase protukliznosti

36 Fermacell elementi na podnim grijaćim sustavimaFermacell GmbH

37 Kaindl Wood FLOORING premiumKaindl flooring

38 100.000 m2 hidroizolacije na jednom gradilištuBüsscher Hoffmann d.o.o.

39 Vanjske drvene terase nove generacijeParketi Sabljo d.o.o.

40 Sika noviteti: evolucija u lijepljenju drvenih podnih obloga; Sika® Primer MR FastSika Croatia d.o.o.

42 Obrada parketa u zimskom perioduChromos boje i lakovi d.d.

43 Chromostone & terazzo sistemi podovaDulex d.o.o.

VIDIM

45 EU-CHIC: Osobna iskaznica europske kulturne baštine dr.sc. Vlatka Rajčić, dipl.ing.građ.

50 Mitra trade – prvo ime za protuprovalnu zaštituMitra trade d.o.o.

51 Europska tehnologija obrade lima te čeličnih konstrukcijaMegaprofil d.o.o.

53 Dimnjačarski priručnik – 1. diomr.sc. Zdenko Meczner, dipl.ing.stroj.

OSJEĆAM

58 Pričvrsni vijci za drvene gredeRotho Blaas Srl

59 Izolacijske ploče od poliizocijanurata (PIR)Karl Bachl d.o.o.

60 Gealan premium profil i s premium „acrylcolor” površinom za prozore u bojiGealan d.o.o.

61 Boje stvaraju raspoloženjeIKS Pavić d.o.o.

62 Prvo terensko mjerenje toplinskih svojstava tla u Hrvatskoj u svrhu projektiranja toplinskog sustava s dizalicom toplinedoc.dr.sc. Vladimir Soldo, dipl.ing.stroj.doc.dr.sc. Miroslav Ruševljan, dipl.ing.stroj.

66 Solarni sustav za PTV auroSTEP plusVaillant GmbH

68 Materijali, učinkovita potrošnja energije i “zelena nabava”mr. Miha Tomšič, dipl.ing.građ.

73 Pasivna kućaURSA Uralita

75 BLUEGREEN Petra – kraljica među ostakljenim fiksnim zidnim stijenamaTroha-Dil d.o.o.

ARHITEKTURA I PODNE OBLOGE

76 Druga polovina dvadesetog stoljeća – arhitekt kao nositelj kulture društvadr.sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh.

izdavač:TEHNO-MAR-COMMERCE d.o.o.

direktor:Dubravko Martinić

uredništvo:Dubravko Martinić

(glavni urednik)Marica Martinić

stručni suradnici:prof.dr.sc. Hrvoje Turkulin

prof. Ljubomir Miščević, dipl.ing.arh.dr.sc. Vlatka Rajčić, dipl.ing.građ.

doc.dr.sc. Vladimir Soldo, dipl.ing.stroj.Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.

marketing:TEHNO-MAR-commerce d.o.o.

adresa uredništva:TEHNO-MAR-commerce d.o.o.

14. Podbrežje 19, Zagrebtel: ++ 385 1 6555 277

fax: ++ 385 1 6555 278e-mail: [email protected]

www.korak.com.hr

prijevod stručnih članaka:MICOM V.V. d.o.o., Zagreb

grafičko uređenje ipriprema za tisak:

TEHNO-MAR-commerce d.o.o.

tisak:Denona d.o.o., Zagreb

ISSN 1334-1340

Časopis izlazi tromjesečno.Rukopisi, slike i ostala

dokumentacija se ne vraćaju.Članci i oglasi objavljeni u časopisu

vlasništvo su uredništva i smiju sekoristiti u druge svrhe samo uz

dozvolu izdavača.

Cijena časopisa - 42,00 Kn. Časopis se ne nalazi u slobodnoj prodaji nego se distribuira na bazi naručene godišnje

pretplate (4 broja – 168,00 Kn). U navedenim cijenama uračunat je PDV.

ne p

ropu

stit

estručni časopis o podnim oblogama, ambijentu i vanjskom uređenju

4 prosinac 2011

Razvoj tržišta zgradarstva u zemljama Srednje i Istočne Europe, kao izravna po-sljedica ubrzanog rasta ekonomija te želje za većim životnim standardom, potaknuo je i neke negativne trendove, kao što su povećana potrošnja energije, porast troškova investicija te izravna ugroženost ekološke ravnoteže. Ušteda energije postala je stoga goruće pitanje daljnjeg rasta i razvoja moder-nih urbanih i ruralnih sredina.

• pomoć u uspostavljanju i pro-vođenju EU legislative (Direktiva 2006/32/EZ o korištenju energije i 2002/91/EZ o energetskim svoj-stvima zgrada) u novim i budućim članicama EU;

• integriranje energetske učinko-vitosti kao ključnog elementa u gradsko planiranje u partnerskim općinama/gradovima;

• odabir najboljih praksi i tehničkih rješenja u smislu mjera energetske učinkovitosti zgradarstva, razvoj scenarija prilagodbe i provedbenih smjernica.

• procjena strukture potrošnje ener-gije, razvoj gradskih strategija po-dizanja svijesti javnosti i priprema programskih alata za informiranje javnosti;

• unaprjeđenje znanja i vještina različitih dionika kroz treninge i materijale koji su prilagođeni uvje-tima u Srednjoj i Istočnoj Europi;

• razvoj međunarodne mreže dionika iz starih i novih EU članica; podiza-nje svijesti javnosti o mjerama ušte-de energije u stanovanju; širenje informacija o rezultatima projekta kroz internet, medije, nacionalna i međunarodna događanja.

O niskoenergetskim i pasivnim kućama U većini domaćinstava, računi za po-trošnju energije predstavljaju značajan dio mjesečnih izdataka, a vjerojatno je da će se taj udio i povećati uslijed stal-nog rasta cijena plina i nafte. Godišnja potrošnja topline ovisi o brojnim čim-benicima, uključujući vrstu i starost zgrade i kakvoću izolacije te navike stanara u smislu potrošnje energije. Ipak, poznato je kako odgovarajući pri-stup grijanju i ventilaciji može dovesti do financijskih ušteda, kao i do uštede energije. Sama potrošnja energije u kućanstvu može se izraziti na različite načine. Najčešće se navodi brojka kojom se izražava godišnja toplinska potreba grijanja, mjerena u kWh/m2a. Ova vri-jednost ima širok raspon: najučinkovi-tijim, tzv. pasivnim kućama, potrebno je samo 10 do 15 kWh/m2a, dok starim zgradama bez izolacije može trebati čak 400 kWh/m2a. Primjerice, za zagrijavanje 100m2 u učinkovitoj pasivnoj kući potrebno je 100 litara loživog ulja, dok je za istu površinu u staroj, loše izoliranoj zgradi potrebno čak 3.000 litara loživog ulja!

Prema njihovoj potražnji toplinske energije, zgrade se mogu vrednovati na ljestvici od A do G (ili u nekim ze-mljama, od zelene do crvene oznake). Energetska putovnica ili energetski certifikat izdaje se nakon provedene energetske ocjene zgrade. Investitor

nove zgrade dužan je osigurati ener-getski certifikat zgrade prije obavljanja tehničkog pregleda, odnosno priložiti ga zahtjevu za izdavanje uporabne do-zvole. Već postojeće zgrade, odnosno nekretnine koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing, moraju imati ener-getski certifikat dostupan na uvid kup-cu ili najmoprimcu najkasnije danom pristupanja Hrvatske u članstvo EU.

Pasivne kuće

Pasivne kuće trenutačno su najučinko-vitije građevine na tržištu. U Europi ih je izgrađeno nekoliko tisuća, a još mnogo njih uslijedit će u narednim godinama. Ideja pasivne kuće jest osigurati nepro-pusnu, dobro izoliranu omotnicu zgra-de koja sprječava neželjene gubitke to-pline kroz zidove i krov. Brojka koja se često navodi u kontekstu pasivnih kuća jest godišnja potreba topline grijanja, koja može iznositi najviše 15 kWh/m2a (ili 1,5 litara loživog ulja po četvornom metru). Ova brojka je izvorno izračuna-ta za klimatske uvjete u Njemačkoj. Definicija pasivne kuće je, međutim, ne-ovisna od klimatskih uvjeta: “Pasivna je kuća građevina u kojoj toplinsku udobnost isključivo jamči ponovno za-grijavanje (ili ponovno rashlađivanje) volumena svježeg zraka potrebnoga za zadovoljavajuću kakvoću zraka, bez korištenja cirkulirajućeg zraka.” Zbog svojih dobro izoliranih zidova i krova, pasivnoj kući nije potreban konvencio-nalni sustav grijanja. Toplina dobivena od sunca, ljudi koji u njoj borave i elek-tričnih uređaja, već osigurava velik dio energije potrebne za zagrijavanje unu-trašnjosti. Zrak unutar pasivne kuće izmjenjuje se putem ventilacijskoga su-stava s kombiniranim izmjenjivačem to-pline. Na taj način, unutrašnjost zgrade

Projekt INTENSEOd Estonije do Hrvatske:Mjere uštede energije u stambenim objektima na lokalnoj razini u Srednjoj i Istočnoj Europi

Regionalni centar zaštiteokoliša HrvatskePetra Brandelek

voditeljica projekata

Kako bi se potaknuo razvoj i unapre-đenje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, posebice na lokalnoj razini, u listopadu 2008. godine pokre-nut je trogodišnji međunarodni projekt INTENSE, kao mreža 28 partnera u 12 zemalja, između kojih je 10 novih članica EU (Latvija, Estonija, Litva, Mađarska, Slovačka, Češka, Slovenija, Hrvatska, Rumunjska, Bugarska, Njemačka, Poljska). Spomenuti pro-jekt, do svog službenog završetka u rujnu 2011. godine, u Hrvatskoj se provodio u suradnji međunarodne organizacije Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu s gradovima Koprivnicom i Samoborom.

Glavni cilj projekta INTENSE bio je utjecati na sektor zgradarstva na lokalnoj razini kroz ponašanje samih građana, pravni okvir te planske i teh-ničke podloge gradskih planera, kroz:

Primjer pasivnih kuća - Hannover, Njemačka, studijski posjet sudionika projekta INTENSE

s razmjenom znanja, iskustva i ideja do rješenja za vaše: podove, ambijent i vanjsko uređenje

ne p

ropu

stit

e

prosinac 2011 5

stalno se opskrbljuje svježim zrakom izvana, koji se kroz izmjenjivač topline zagrijava zahvaljujući izlazećem zraku.

Međutim, niske energetske potrebe pasivnih kuća ne ostvaruju se samo su-vremenim tehničkim rješenjima. Same građevine trebale bi biti kompaktne i jednostavne, bez prevelikog broja povr-šina, jer je omjer vanjske površine pre-ma grijanom volumenu važan čimbenik u sprječavanju gubitaka energije. Što je kompaktnija struktura, gubi se manje energije. Orijentacija zgrade jednako je važna. Najveća površina prozora treba biti okrenuta prema jugu, dok bi na sje-vernoj fasadi prozori trebali biti manji. Dnevne sobe trebale bi biti smještene na južnoj strani kako bi se u najvećoj mjeri iskoristili solarni dobici. Kuhinju i kupaonicu treba smjestiti na sjevernoj strani objekta. U hladnijim podnebljima južna fasada ne smije biti u sjeni staba-la. Ljeti se pregrijavanje može spriječiti izbočenim krovom, koji stvara sjenu kada je sunce visoko. U toplijim podne-bljima, pak, bjelogorično drveće može stvoriti dodatan hlad u vrućim ljetnim danima.

Izgled građevine jednako je važan kao i njezina orijentacija. Arhitekt ili inženjer trebali bi temeljito provjeriti objekt zbog mogućih propuštanja zraka i toplinskih mostova. Slabe su točke u izgradnji mjesta gdje se susreću dvije struktur-ne površine ili gdje u dodir dolaze mate-rijali koji su loši izolatori, što dovodi do povećanja toplinskog toka.

Troškovi i prednosti

Niskoenergetske kuće postaju norma u novogradnji. U mnogim zemljama, građevni dijelovi za pasivne kuće do-stupni su na tržištu u gotovom obliku, bez potrebe za posebnu prilagodbu.

Još traju rasprave o dodatnim troško-vima pri izgradnji pasivnih kuća, no općenito, može se pretpostaviti da su pasivne kuće oko 10 posto skuplje od izgradnje “prosječne” kuće. S druge strane, kako će se svi novi objekti u budućnosti morati graditi u standardu pasivne kuće, a imajući u vidu izgledni daljnji rast cijena energije, ima smisla što je prije moguće kao rješenje oda-brati pasivnu kuću.

Projekt INTENSE - iskustvom i znanjem do mjerodavnih rezultata Osnovna ideja projekta INTENSE o očuvanju energije u zgradarstvu naišla je na velik odaziv u Hrvatskoj, gdje više od 40 posto ukupnih energetskih potreba otpada na zgradarstvo, što upravo taj sektor čini najvećim po-tencijalom za uštede. Održiva gradnja novih zgrada pokazala se jednim od odgovora na ove izazove - nizom mjera, od korištenja dodatne termoizolacije prilikom građenja do ugradnje poseb-nih sustava grijanja i hlađenja i napaja-nja energijom, u Hrvatskoj su stvoreni preduvjeti za novi, drugačiji pristup pla-niranju energetski optimalnih zgrada.

Glavni rezultati koje je projekt INTENSE zabilježio u protekle tri godine svakako

su po-većanje kompe-tencija partnera i dionika vezano uz strateško planiranje i proved-bu mjera energet-ske učin-

kovitosti u zgradarstvu na lokalnoj razini. Kroz sinergiju znanja i iskusta-va naprednih europskih zemalja, par-tneri su ukazali na primjere najbolje prakse i osvješćivali javnost o moguć-nostima i načinima uštede energije u zgradarstvu na lokalnoj razini. Također

razvijen je i trening program namije-njen arhitektima, građevinskim inže-njerima i obrtnicima u graditeljstvu, a šira javnost postala je uvelike svjesnija potencijala za štednju energije u novim zgradama.

Što su gradovi partne-ri dobili projektom Koprivnica i Samobor, kao gradovi partneri projekta INTENSE, prvotno su odabrani zbog prethodnih isku-stava u provedbi projekata zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Kroz sudjelovanje u projektu ova dva grada su, osim međunarodne razmje-ne iskustava, kroz razvoj koncepta i provedbu mini projekata učinkovito

promicali energetsku učinkovitost iz-gradnjom novih objekata ili renovira-njem postojećih. Tako je nedavno u Koprivnici otvorena i prva niskoenergetska višestambena zgradu u Hrvatskoj, “Šparna hiža”, a gradski su čelnici najavili i skoro “ener-getsko osamostaljivanje” Koprivnice kao energetski neovisnog grada.

slika gore: predstavljanje završnih rezultata projekta - HGK, zagreb

slika desno: Predsjednik RH Ivo Josipović na predstavljanju projekta INTENSE u Koprivnici

slika desno dolje: Samobor - radionica u sklopu INTENSE programa

Šparna hiža - Koprivnica

Primjer kataloga proizvedenog tijekom projekta INTENSE

ne p

ropu

stit


6 prosinac 2011

Sudjelovanje na predavanjima, radioni-cama i stručnim obilascima bodovalo se u sustavu Stalnog usavršavanja (SSU) Hrvatske komore arhitekata (HKA) s ukupno 9 bodova, a od toga s 2 boda iz tehničke regulative. Skup je predvodio naš uvaženi redovni profesor s Arhitektonskog fakulteta Ljubomir Miščević koji je naglasio da se u Njemačkoj danas pasivne kuće grade kao standardne, a EU Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) i u Hrvatskoj se dobro implementira. Također je naglasio da je energetska sanacija zgrada, kako bi se postigao ‘faktor 10’, odnosno obnova zgrada tako da troše i do 10 puta manje ener-gije za zagrijavanje, u ovom trenutku puno veći izazov čak i od gradnje no-vih niskoenergetskih i pasivnih kuća. Uz brojne uzvanike na predavanjima, radionicama i stručnim obilascima uz zainteresirane građane, arhitekte, sve inženjerske graditeljske i komplemen-tarne struke, izvođače, proizvođače, investitore, trgovce, zastupnike tvrtki, edukacijske institucije, menadžere, bankare, profesionalce i studente bili su prisutni i predavači i izlagači iz desetak država. Uz izložbeno i prezen-tacijsko predstavljanje najnovijih proi-zvoda: materijala, građevinskih susta-

va i instalacijske opreme u okviru EU programa Inteliligent Energy Europe (IEE), energetskog certificiranja, zele-ne gradnje, energetske neovisnosti, učinkovitosti i održivosti poticalo se na podizanje svijesti o važnostima finan-cijskih tijela kao i na podršku lokalnih zajednica koje trebaju podržati ovakve projekte. “Za energetsku sanaciju zgrada Ministarstvo zaštite okoliša, prostor-nog uređenja i graditeljstva izdvojit će 35 milijuna kuna putem pilot projekta kojeg pripremamo u suradnji sa zagre-bačkim Arhitektonskim fakultetom”, najavila je Borka Bobovec, ravnatelji-ca Uprave za stanovanje i komunalno gospodarstvo MZOPUG. Taj novac, rekla je, namjeravaju utrošiti za sana-ciju oko 50.000 stambenih jedinica.

Podršku energetskoj efikasnosti i održivosti daje i Grad Zagreb kroz pro-vođenje Akcijskog plana energetski održivog razvitka Zagreba, kazala je pročelnica zagrebačkog Gradskog ure-da za strategijsko planiranje Jadranka Veselić Bruvo izražavajući uvjerenje da će kroz zajedničku suradnju brže ostvariti zacrtane ciljeve energetske politike.Tijekom Četvrtih dana pasivne kuće u

Zagrebu sudionicima se putem skype-a obratio i autor energetskog modela pa-sivne kuće, njemački fizičar Wolfgang Feist iz Darmstadta gdje je 1990. sagrađena prva pasivna stambena zgrada.Sudionici skupa su se mogli upoznati s projektom zgrade u Nacionalnom par-ku British Columbia s LEED Platinum certifikatom za okoliš i načinima kako su iskoristili toplinu oceana, energiju sunca i kišnicu. O projektu je govorio arhitekt Peter Levar iz Vancouvera rekavši da su za 61 posto smanji-li potrošnju pitke vode, a 20 posto potreba zgrade za energijom zado-voljili su kroz fotonaponski sustav.

Bečki inženjer Alexander Lehmden je govorio o projektu “Brickhouse 2020”,

a inženjer Marko Umberger iz Slovenije pohvalio se obnovom Mercatorovih tr-govačkih centara u niskoenergetskom standardu.Ako biste htjeli izgraditi kuću u Austriji od države biste dobili poticaj od 201 Eura po metru kvadratnom, Austrija trenutno ima 4600 pasivnih kuća. Prema njihovim studijama 2015. go-dine godišnje će se graditi 48.000 pasivnih kuća, odnosno smatraju da će gotovo sve zgrade koje se budu gradile biti pasivne, a Austrija, iako je jedna od manjih europskih zemalja koja ima tek osam milijuna ljudi, predvodnik je po pasivnim kućama u Europi i svijetu.U Hrvatskoj samo su se neke županije pozitivno orijentirale i ozbiljno shvatile nove Europske i svjetske tendencije, a najbolji primjer iz prakse je grad Koprivnica koji je na lokalnoj razini od-lučio pokloniti troškove vezane uz ko-munalnu infrastrukturu za projekte ni-skoenergetske i pasivne gradnje. Tako je ostvarena i gradnja prve „Šparne Hiže“ koja je imala predstavljanje na 4. Danima pasivne kuće i oduševila sve prisutne, a uvrštena je u A+energetski razred prema Pravilniku o energet-skom certificiranju zgrada. Riječ je vi-šestambenoj niskoenergetskoj zgradi

4. Dani pasivne kuće u HrvatskojZagreb, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 04.-06. studenog, 2011. godine

Trodnevni međunarodni stručni skup, četvrti po redu, održavao se pod visokim pokrovi-teljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ive Josipovića, gradova Zagreba, Koprivnice i Svete Nedelje, ministarstava i drugih državnih institucija te stručnih organi-zacija i udruga.


ne p

ropu

stit

e

prosinac 2011 7

s 28 stanova u kojoj se u projektiranju i izvedbi rukovodilo mišlju o energetskoj učinkovitosti i korištenju novih tehno-logija i materijala koji su u konačnici dokazali u praksi zadovoljstvo projekta-nata, investitora, rukovodećih struktura i stanara koji su postigli cijenu od 987 eura po metru kvadratnom. Gradnja je trajala 269 dana, tj. nešto manje od de-vet mjeseci. Troškovi grijanja će u zim-skim mjesecima biti oko 100 kuna po stanu, a grijanje tople vode je besplat-no jer su na krovu instalirani solarni ko-lektori za pripremu tople vode. Važno je također znati da se takvim građenjem automatski podrazumijeva uspostav-ljanje sustava hlađenja u ljetnim mje-secima, pa je boravak u tim stanovima izuzetno ugodan. Idejno rješenje, pro-jektiranje i građenje povjereni su hrvat-skim tvrtkama. Investicija za prvu ‘špar-nu hižu’ vrijedna je točno 11.288.720 kuna. Od toga je grad Koprivnica kroz zemljište i infrastrukturu osigurao 1,53 milijuna kuna kreditnih sredstava, a po-ticajna stanogradnja (POS) iz državnog je proračuna osigurala 2,23 milijuna kuna. Preostali iznos osigurali su kupci stanova na javni poziv Grada za kup-nju stana u ‘šparnoj hiži’ po cijeni od 7349,45 kuna po metru četvornom. Ravnatelj Agencije za društveno poti-cajnu stanogradnju grada Koprivnice, gospodin Ledinski koji je vodio projekt, (agencija je osigurala novac, projekt i gradnju) i koprivnički gradonačelnik Zvonko Mršić obećali su da cijena kva-drata neće prelaziti 1000 eura, mogao se javiti bilo koji hrvatski državljanin koji ne posjeduje nekretninu ili ona nije

primjerena za život.U Koprivnici su u pripremi projekti za izgradnju još šest „Šparnih Hiža“ te desetak niskoenergetskih kuća, a na-javljena je i energetska neovisnost gra-da Koprivnice do 2025. godine, što će poslužiti za izvrstan primjer kako se uz dobru i poštenu volju, mladih i pamet-nih ljudi može učinititi da i drugi dijelovi Hrvatske krenu tim putem. Osigurani su i stambeni krediti u sedam banaka koje

su potpisale suradnju s Koprivnicom te građanima omogućile kupnju stana po najpovoljnim uvjetima na tržištu.

Drugi novorealizirani projekt u Hrvatskoj bila je pasivna obiteljska kuća iz Buzeta, certificirana po metodi PHPP, Blower door testom od IGH in-stituta, te po njihovoj vjerodostojnosti uspješno položila. Očekuje se još potvr-da od instituta iz Darmstadta po kojem će ova kuća iako nije prva pasivno gra-đena u Hrvatskoj, dobiti prva potvrdu o pasivnosti.

Na ovim izuzetno bogatim danima pred-stavljeni su i brojni drugi uspješni pro-jekti niskoenergetske i pasivne gradnje od višestambene zgrade na otoku Krku, pasivne obiteljske kuće“L2“ u Čazmi, početak gradnje obiteljske pa-sivne kuće “M6“ u Stupniku i drugih. Važnost ovakvih predstavljanja je činje-nica da stručnjaci i investitori uvide mo-gućnost upotrebe različitih materijala prilikom gradnje objekata te da svatko za sebe izabere optimalan materijal. Uvid u širinu konstrukcijskih, građe-vinskih, strojarskih i elektronskih ele-menata je velik što je poseban izazov za dodatno educiranje u predstojećim vremenima koja dolaze i zahtijevaju multidisciplinarnu suradnju stručnjaka iz više područja od arhitekata, strojara, električara, građevinara s posebnim naglaskom na ral montažu prozora i vrata, za koje će vam trebati majstori s iskustvom. Kao što se i na ovim četvr-tim Danima pasivne kuće moglo vidjeti da smo u Hrvatskoj svi pripremljeni za pasivnu gradnju i obnovu, od specijal-nih materijala za izolaciju, dizalica topli-ne, građevinskih proizvoda, zračno-so-larnih sistema s rekuperacijom zraka za grijanje, hlađenje, ventilaciju i pro-čišćavanje zraka, gotovih niskoener-getskih kuća, hrvatski pasivni prozori i vrata, mnogobrojnih projekata koji su izazvani sviješću o ekologiji, zaštiti pri-rode te u konačnici manjim računima za grijanje, hlađenje i energente, me-đutim bilo bi mnogo svrsishodnije kad bi se u Hrvatskoj pokrenule inicijative za sufinanciranjem takvih projekata jer je interes velik. U pozitivnom ozračju 4. Dana pasivne kuće prof. Miščević dipl. ing. arh. najavio je slijedeće, 5. Dane pasivne kuće koji će se održati počet-kom studenog 2012. godine.

prof. Ljubomir Miščević, dipl.ing.arh. organizator 4. dana pasivne kuće, ujedno i idejni začetnik izrade Milenijskih fotografija (dolje u dvorani, te desno ispred zgrade Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)autor Milenijskih fotografija izrađenih termovizijskom kamerom:Bojan Milovanović, dipl.ing.građ.

ne p

ropu

stit


8 prosinac 2011

Voditelj izaslanstva Republike Hrvatske na Konferenciji stranaka Okvirne kon-vencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, koja je okupila brojne predstav-nike svjetskih vlada, međunarodnih organizacija i civilnog društva bio je dr. Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostor-nog uređenja i graditeljstva. Na konfe-rencijama je nastavljeno razmatranje režima smanjenja emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 2013 - 2020., te je tražen uravnotežen način pro-vedbe Konvencije i Protokola iz Kyota, kao i plan djelovanja dogovoren na 13. konferencija stranaka na Baliju (COP

13) i na 16. konferenciji stranaka (COP 16) održanoj u prosincu prošle godine u Meksiku. Sudionici Međunarodne konferencije UN-a o klimatskim pro-mjenama koja se održavala u Durbanu, usvojili su smjernice djelovanja koje bi trebale dovesti do postizanja općeg sporazuma svih zemalja na našem planetu do 2015. o smanjenju emisije štetnih plinova. Cilj je da sporazum, či-ja pravna strana još nije definirana, na snagu stupi do 2020. Međunarodna zajednica pokušava ograničiti porast temperature na plane-tu na dva Celzijeva stupnja, no prazna obećanja nekih zemalja da će se anga-žirati na smanjenju emisije štetnih pli-nova ne pridonosi ostvarenju toga cilja. Istraživanje predstavljeno sudionicima ovogodišnje konferencije pokazalo je

da je planet na dobru putu da se suoči s rastom globalne temperature od 3,5 posto.

Na skupu je odlučeno i da se pokrene druga obvezujuća faza protokola od 2013. do 2017. godine. Ona bi se od-nosila na zemlje EU-a. Kanada, Japan i Rusija već ranije su se izjasnile da se ne žele ponovno obvezati na taj način.»Uspjeli smo postići da se SAD,

Indija i Kina priključe smjernicama djelovanja, što će zajam-čiti globalni sporazum«, izjavio je britanski ministar energetike i klimatskih promjena

Christ Huhne.Dogovoreno je i osnivanje Globalnog zelenog fonda, u koji bi se do 2020. trebalo sliti 100 milijarda dolara na-mijenjenih siromašnim zemljama koje trebaju financijsku pomoć prilagodbi svojih industrija za smanjenje štetnih emisija.EU je pozdravila »povijesni napre-dak« ostvaren tijekom pregovora o klimatskim promjenama završenim u Durbanu, tijekom kojih su usvojene smjernice djelovanja koje bi trebale omogućiti postizanje općeg sporazu-ma svih zemalja na našem planetu do 2015. o smanjenju emisije štetnih pli-nova, koji bi potom stupio na snagu naj-kasnije do 2020. godine. “EU pozdrav-lja sporazum postignut na UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama te smatra kako je riječ o povijesnom napretku u borbi protiv klimatskih pro-mjena”, stoji u priopćenju Europske ko-misije objavljenom u Bruxellesu.

17. konferencija stranaka Kyotskog protokola

U razdoblju od 28. studenoga do 9. prosinca 2011. godine u Durbanu u Južnoafričkoj Republici održana je 17. konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i 7. konferencija stranaka Kyotskog protokola.


ne p

ropu

stit

e

prosinac 2011 9

16. međunarodnu manifestaciju SASO otvorio je župan Ante Sanader. Otvarajući sajam istako je kako svako u svojoj domeni rada može pomoći oživljavanju gospodarstva.

Splitsko-dalmatinska županija to čini dajući povoljne kredite, kao i stvarajući povoljne uvjete za ulaganje u gospo-darske zone. Otvaraju se i povoljni uvjeti za razvoj al-ternativnih izvora energije, pa je tako u tu svrhu Županija krenula sa sloganom: „Mi ne možemo smanjiti poreze i mije-njati zakone, ali ovakvim poticajima pomažemo privrednicima“, zaključio je župan.Ovogodišnji Sajam SASO održan je pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,

Ministarstva zaštite okoliša, prostor-nog uređenja i graditeljstva, Splitsko-dalmatinske županije, te Grada Splita. 16. međunarodni sajam SASO obuhva-ća u sebi niz međunarodnih specijali-ziranih sajmova: Sajam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sajam metalne industrije, Sajam alata, strojeva i opre-me, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, Sajam elektrotehnike,

energetike i telekomuni-kacija, SAFIR – Sajam financija, investicija i razvoja, te sajam ekolo-gije, SEKO.

U okviru sajma održa-no je puno tematskih susreta.

Izdvojiti ćemo Dan ekologije na kojem je predstavljen Jadranski projekt - re-zultati, tijek i smjernice za nastavak provedbe projekta zaštite od oneči-šćenja mora u priobalnom području, vrijednog 280 milijuna Eura putem izlaganja predstavnika Hrvatskih voda, Jedinice za provedbu vodnogospodar-skih projekata Jadranski projekt. Uz primjere uspješno odrađenih projeka-ta, instrumente financiranja, uputili su poziv svim komunalnim vodovodnim društvima i jedinicama lokalne uprave i samouprave na institucionalno jačanje i prilagođavanje vodno-gospodarskog s potrebama cjelokupnog gospodar-

skog razvitka.Dana 22. 10.2011.g., u organizaciji Javne ustanove RERA S.D. u okviru projekta “Kamen” koji se financira iz IPA CBC HR-BIH, održan je struč-ni program na temu eksploatacija i obrada kamena. Program kojem su prisustvovali brojni poduzetnici, pred-stavnici županija, potpornih institucija i partnera na projektu, službeno je otvorio pročelnik županijskog odjela za gospodarstvo, razvoj i EU integra-cije Splitsko-dalmatinske županije.

U prvom dijelu programa, prezentirani su od strane stručnjaka angažiranih na projektu, preliminarni nalazi analize problema i mogući pravci djelovanja prepoznati kao ključni od strane samih poduzetnika. Prikazan je i sažeti pre-gled preporuka za poboljšanje prilika u sektoru, te prikaz geoloških potencijala

na području šest županija u Dalmaciji i Hercegovini. Naglašeno je kako će se kompletni rezultati analize i obrađene teme učiniti dostupnim na web strani-cama projekta, te dodatno i u tiskanim materijalima “Knjige o kamenu” koja će biti dostupna polovicom 2012. godine.

Gđe vesna Friedl iz HGK ŽK Split naglasila je važnost prezentacija na međunarodnim sajmovima i pred-stavila program HGK , te izvjestila o netom održanom izlaganju dal-matinskih “kamenara” na Sajmu u Veroni. U nastavku su prezentirane daljnje projektne aktivnosti koje će se provoditi do listopada 2012. Mogućnosti financiranja MSP kroz dostupne programe EU prezentira-la je Gđa Anita Trbuščić iz odjela za programe i projekte EU Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

SASO 2011.

ne p

ropu

stit


10 prosinac 2011

18. i 19. listopada ove godine održan je u Zagrebu tečaj prvenstveno namijenjen građe-vinskim inženjerima i arhitektima za razmjenu iskustava i stečenih znanja o modernoj gradnji drvom, a nastao je kao rezultat uspješne suradnje između:• Tehničkog Sveučilišta Graz/Instituta za

drvne tehnologije i gradnju drvom,• Sveučilišta u Zagrebu/Građevinskog i

Šumarskog fakulteta i• Sveučilišta u Rijeci/Građevinskog fakulteta.

sljednjih tridesetak godina izuzetno je važno shvatiti da primjena drva, kako u svom obimu primjene, tako i u dugo-vječnosti proizvoda, ima važnu ulogu u očuvanju okoliša putem kontrole količi-ne ugljičnog dioksida u atmosferi: to je bitno za smanjenje globalnog zagrija-

vanja i atmosferskih onečišćenja. Dva su načina redukcije CO2; smanjenjem njegove emisije ili njegovim uklanja-njem iz atmosfere i pohranom. Drvo ima jedinstvenu sposobnost da djeluje na oboje, očuvanjem šumskih i drvnih resursa, te pohranom CO2 u drvu.Zahvaljujući fotosintezi, stabla mogu pohraniti CO2 iz zraka, jer ga kroz lišće uzimaju iz zraka, pa zajedno s vodom i mineralima tvore vlastiti organski grad-beni materijal, drvo. Proces fotosinteze dodatno proizvodi kisik, tako da sav kisik koji udišemo, o kojem ovisi živi svijet planeta, potječe od fotosintetičke

aktivnosti biljaka i stabala.U ukupnim energetskim potrebama kuće (u cijelom vijeku trajanja) najveći dio otpada na grijanje (70%), no i ener-gija proizvodnje gradbenih materijala tvori 22% ukupne investicije. Stoga je izuzetno važno posvetiti pažnju izboru

gradbenih materijala. Niti jedan komer-cijalni građevni materijal ne zahtijeva tako malo energije u proizvodnji kao drvo. Svaki kubični metar drva upora-bljen u graditeljstvu, umjesto nekog supstitucijskog materijala, smanjuje emisiju ugljičnog dioksida u atmosferi u prosjeku za 1,1 tonu. Ako uzmemo u obzir da drvo u svojoj građi veže 0,9 t ugljičnog dioksida u m3, ispada da svaki kubični metar drva uštedi oko 2 t ugljičnog dioksida. Što je veća traj-nost drvnih proizvoda, to je bolji učinak pohrane CO2. Prema tim brojkama, 10%-tno povećanje udjela drvenih ku-

ća u graditeljstvu u Europi dovelo bi do 25%-tnih ušteda CO2 prema propisima Kyoto protokola.Drvo je i toplinski učinkovitije od kon-kurentnih građevnih materijala, pa time čuva energiju tijekom životnoga vijeka zgrade. Toplinsko-izolacijska svojstva drva oko 15 su puta bolja od onih u be-tonu, 400 puta bolja od čelika i 1700 puta bolja od aluminija. Drvena stijenka od 5 cm izolira približno kao i 25 cm debeo zid od opeke. Rezultat toga je sve konkurentniji položaj drvene grad-nje u doba povećanih energetskih za-htjeva europske građevne regulative.

Drvo nije prirodan građevni materijal ?Ono dolazi iz prirode, ali nije prirodno kao primjerice kamen. Ovu provokativ-nu izjavu, suprotno sintagmi kojom se drvo promovira kao prirodan materijal, potkrepljuju znanja o svojstvima drva u prirodi: drvo živoga stabla je mokro, a ne suho kakvim ga mi koristimo, jer mu je osnovna funkcija provođenje vode do krošnje i natrag, omogućujući izmje-nu tvari u fotosintezi. U prirodi je drvo korom zaštićeno od djelovanja gljiva i insekata, od sunca, te od isušivanja, dok mi koristimo drvo bez prirodne zaštite. Naposlijetu, drvo u prirodi ima svrhu – nakon ispunjavanja životnih za-daća – čim prije strunuti, dok mi želimo

Tečaj gradnja drvom u HrvatskojOsnovni tečaj o novim drvnim proizvodima i projektiranju drvenih konstrukcija

Organizator tečaja je u suradnji s go-re navedenim institucijama, pro-Holz, udruga austrijskih šumara i drvoprera-đivača. Cilj udruge je povećati primje-nu drva u graditeljstvu te prezentirati vrijednosti moderne drvne gradnje u Europi i šire. Na ovaj način udruga pro-Holz doprinosi ne samo razvoju drvne industrije već i napretku u arhitekton-skom i graditeljskom sektoru.

Tijekom dva dana trajanja tečaja, pred-viđeno je pregršt stručnih predavanja i radionica realiziranih od strane naših eminentnih stručnjaka koji provjereno svoja znanja i iskustvo prenose pola-znicima. Uredništvo Koraka je, radi in-teresantnosti tema odlučilo jedan mali segment predavanja i razmišljanja pre-davača podijeliti sa svojim čitateljima.

Ekološki značaj pri-mjene i trajnosti drva u gradnjiJedno od vrlo interesantnih predavanja je i izlaganje dr.sc. Hrvoje Turkulina, ujedno i moderatora cijelog skupa, koji se osvrnuo na situaciju u Hrvatskoj u pogledu bogatstva šumom i drvom, na našu tradiciju u šumarstvu i drvnoj teh-nologiji. Skoro polovica teritorija (48%) kopnenog područja naše zemlje pokri-vena je šumom i šumskim zemljištem.U svjetlu saznanja koja smo stekli u po-


ne p

ropu

stit

e

prosinac 2011 11

da drvo čim kasnije, a po mogućnosti nikada, ne strune. Iz ovih prirodnih da-tosti naravi drva proizlaze svi problemi gradnje drvom – dimenzijska nestabil-nost, prirodna netrajnost, estetska ne-postojanost. Onaj tko ih dobro poznaje, znade načine da ih kontrolira.

Projektiranje drvenih konstrukcija u slučaju potresaCilj projektiranja koji vodi računa o potresu jest izbjeći koncepcijske i kon-strukcijske slabe točke, naglasila je dr.sc. Vlatka Rajčić.Ako se uzmu u obzir načela projek-tiranja koje vodi računa o potresu, smanjuju se vibracije tijekom potresa i neusklađenosti između računskog mo-dela i realnog ponašanja nosive kon-strukcije. Ponašanje u potresu može se pouzdanije izračunati.Jačina potresa ne može se sa sigurno-šću predvidjeti. Može se pretpostaviti da konstrukcije koje su otporne na po-tres pokazuju prihvatljivo ponašanje i kod veće jačine potresa od one koja je predviđena. Upravo kad je riječ o niskoj i srednjoj seizmološkoj aktivnosti, koja prevladava u srednjoj Europi, može se vidjeti razlika između računske jačine potresa i maksimalne moguće jačine potresa. Stoga se upravo ovdje prepo-ruča pridržavanje načela projektiranja konstrukcija otpornih na potres.

Uska suradnja između arhitekta i inženjera

Pogreške i nedostaci u konceptualnom projektiranju ne mogu se jednakovri-jedno nadomjestiti iscrpnim proraču-nima i izmjerama inženjera. Arhitekt

i inženjer stoga trebaju zajednički stvarati zgradu i već u samoj početnoj fazi projektiranja paziti na zajedničku koncepciju, konstrukcijsko oblikovanje kao i na odabir građevnog materijala nosivih i nenosivih dijelova imajuću u vidu otpornost na potres.Pod jednostavnošću nosive konstruk-cije podrazumijeva se postojanje jed-noznačnih i direktnih načina prijenosa potresnih sila do temelja. Stvaranje modela, mjerenje dimenzioniranje i konstrukcijska izgradnja jednostavnih nosivih konstrukcija manje su optere-ćeni nesigurnošću. Time se poboljša-va mogućnost proračuna i smanjuje opasnost od prevelikih opterećenja na određenoj lokaciji.Višekatne drvene građevine sastoje se od više pojedinačnih dijelova koji su čvrsto ili manje čvrsto povezani. Masivne drvene građevine koje se sa-stoje od masivnih, višeslojnih drvenih ploča su čvršće i imaju manja područ-ja koja mogu postati rastezljiva, kako je to slučaj kod okvirnih konstrukcija. Nosivost i deformiranje pojedinih dr-venih konstrukcija te njihovo povezi-vanje moraju biti usklađeni kako bi se cjelokupni sustav optimalno ponašao prilikom potresa.

Centar krutosti što je moguće bliže centru maseSvaka zgrada ima u promatranoj tlo-crtnoj ravnini centar mase (težište svih masa koje leže poviše toga) i centar krutosti (težište krutosti svih vertikal-nih nosivih elemenata koji sudjeluju pri horizontalnom ukrućenju). Raspored nosivih elemenata za prijenos horizon-talnih sila potresa u tlocrtu mora imati za cilj da je centar krutosti što je mogu-

će više usklađen s centrom mase kako bi se postiglo nisko iskorištenje torzije cjelokupnog sustava.

Ploče stropova

Neovisno o sustavu stropova u drvenoj gradnji pozornost valja pokloniti spoje-vima između stropova i nosivih ploča zidova. Spojeve treba proračunati u odnosu na horizontalne sile potresa, a vertikalni prijenos opterećenja treba osigurati na konstruktivan način.Stropovi od armiranog betona vrlo su kruti u svojoj ravnini. Stoga je u zgra-dama uobičajen proračun vezan za potres pod pretpostavkom krutih stro-pova. Stropovi od drva i betona slično se ponašaju i pomiču kao stropovi od armiranog betona pa ih stoga analogno tomu treba i proračunati.Čisti drveni stropovi su u svojoj ravni-ni već prema izvedbi manje kruti od stropova od armiranog betona. U pra-vilu nije dobro ni primjereno rabiti krute stropove. U skladu s tim za raspodjelu horizontalnih zamjenskih sila na nosive ploče zidova valja uzeti u obzir popust-ljivost stropova.

Utjecaj požara na drvo i drvene konstrukcijeDr.sc. Adriana Bjelanović je jedno od svojih predavanja posvetila utjecaju požara na drvo i drvene konstrukcije.

Naime, predrasude o povećanoj opa-snosti od požara pri primjeni drva kao građevinskog materijala i slabijoj požarnoj otpornosti drva u usporedbi s drugim materijalima uvriježene su u našem mentalitetu, stoga je predavač donio pregled prirodnih svojstava i

najvažnijih činitelja presudnih za otpor-nost drva na požar, kao i objašnjenja potrebna za opisivanje i razumijevanje ponašanja drva u požaru.Ponašanje bilo kojeg materijala u poža-ru vrlo je teško opisati na jednostavan način. Europske zemlje razvile su vla-stite metode ispitivanja za ocjenjivanje ponašanja materijala u požaru pa ne postoje jedinstveni europski postupci kojima se vrednuje ponašanje drva u uvjetima požara u nastanku. Međutim, činjenica da sve ove zemlje dopuštaju uporabu drva u mnogim područjima primjene u graditeljstvu pokazuje da se ponašanje drva ne ocjenjuje kao posebno opasno.Uvođenjem novih konstruktivnih rješe-nja zasnovanih na dostupnosti novih materijala (posebno sintetičkih ljepila) vratila je drvo u zonu interesa projekta-nata i konstruktora te potaknulo obno-vu i novi zamah istraživanja u području:• mehanizama sagorijevanja drva i

ponašanja drva u požaru• tehnika za sprečavanje tih meha-

nizama, odnosno tehnika “pobolj-šavanje” ponašanja drva u požaru.

Rezultati tih istraživanja usmjereni su na zakonodavne sustave i norme koji reguliraju primjenu drva u raznim po-dručjima graditeljstva.

Fenomen požara

Sam događaj “požara” čija vjerojatnost pojavljivanja s obzirom na zapaljivost drva predstavlja najveću kočnicu za primjenu ovog materijala u graditelj-stvu (pogotovo stanogradnji), zaslužu-je objašnjenje.Požar je fenomen silovitog zapaljenja koji se ne može kontrolirati i koji:• nije željen ni kontroliran od strane

čovjeka,

dr.sc. Hrvoje Turkulin

dr.sc. Vlatka Rajčić mr.sc. Vladimir Šimetin

ne p

ropu

stit


12 prosinac 2011

• događa se na nepredvidivim lokacijama i zahvaća sva zapaljiva sredstva,

• prouzročen je potpuno slučajnim doprinosom energije.

Sagorijevanje zahtijeva odgovarajuću koncentraciju podrživača gorenja u zraku (npr. kisik) koja varira ovisno o vrsti goriva, ali nije manja od 14%. Molekule različitih tvari (eksplozivi, celuloza) sadrže količinu kisika dovolj-nu za gorenje bez vanjskih utjecaja pa samim tim mogu goriti i bez dodatnog utjecaja zraka.Razvijanje plamena osnovni je način ši-renja požara kroz četiri faze “stvarnog požara”:1. požar u nastanku (zapaljenje i pr-

vo širenje)2. Flash-over (vatreni skok)3. puni ili totalni požar4. gašenje

1. i 3. faza (požar u nastanku i puni požar) dvije su presudne faze požara, a materijal se u svakoj od njih ponaša sasvim drugačije.

Kod požara u nastanku:• temperatura raste polako i gotovo

linearno napreduje• prisutne zapaljive tvari uključene su

u malim i ograničenim postocima• usporeno je zagrijavanje okoline

jer zidovi, stropovi i plafoni koji su još hladni pojačano upijaju toplinu i vlaga isparava iz svih prisutnih materijala (čak i zapaljivih).

Na dijelu (Flash-over) plinovi koji se proizvode stvaraju sa zrakom zapaljivu mješavinu, a toplina proizvedena do tog trenutka dovodi temperaturu oko-line na vrijednosti dovoljne za zapalje-

nje. Temperatura počinje ubrzano rasti dostižući 500/600 °C u 5/25 minuta ovisno o gorivu i dostupnoj količini po-drživača gorenja.

Kod totalnog požara dolazi do:• zapaljenja svega zapaljivog materi-

jala: temperatura raste zbog velike proizvedene topline

• disperzija vlage u okolini je ograni-čena, dolazi do snažne transmisije topline u okolinu zbog visoke tem-perature koju postižu pregrade (zidovi i stropovi)

• trajanje ove faze funkcija je mase pristupnog goriva i doprinosa podr-živača gorenja.

Razvijaju se temperature veće čak i od 900°C čiji je porast konstantan do tre-nutka dostizanja toplinske ravnoteže između vanjskog i nutarnjeg okruženja (opožarenog). Ključan je uvijek dopri-nos podrživača gorenja izvana jer on, s jedne strane, potiče gorenje, a s druge strane, doprinosi zahlađenju unosom značajno hladnijih plinova u odnosu na okolinu.

Ova faza donosi najveće opasnosti zbog:• mogućeg oštećenja (nekonstrukcij-

ski elementi), otkazivanja (elementi i dijelovi konstrukcije) ili rušenja cijele opožarene konstrukcije

• mogućeg prijenosa požara u susjedna područja zbog širenja pla-mena kroz otvore, nastajanja iskri i užarenih dijelova koji prenošeni vjetrom mogu napasti nova goriva.

Naposljetku kod hlađenja ili gašenja:• zapaljivi materijal počinje se trošiti,

a važnost preuzima disperzija (pre-ko pregrada i otvora)

• temperatura se počinje smanjivati,

isprva polako, a zatim sve brže do 200/300°C i više ovisno o učinku isijavanja iz vrućih površina nego o novim sagorijevanjima

• faza konačnog hlađenja (od 300°C do temperature okoline) jako je spora i opasna: hladni materijal s površine skriva mjesta gdje vatra “tinja” i na kojima je moguće novo zapaljenje.

Građevni dijelovi toplinske ovojnice zgradeU segmentu građevinske toplinske zaštite zgrada mr.sc. Vladimir Šimetin je između ostalog obradio pojedine segmente građevine, a nastavno ćemo dati uvod o vanjskim zidovima od drva.Nosivi elementi u vanjskim zidovima drvene gradnje mogu biti od štapnih drvenih proizvoda (drveni skelet, rešet-ka, okvir), pločastih drvenih proizvoda (ploče od debljinski uslojenih dasaka, ploče od križno lameliranih uslojenih dasaka, ...) ili zid od brvana, polubrvana ili greda.Kod vanjskog zida od štapnih drvenih proizvoda toplinsko-izolacijski materijal umeće se kao ispuna u prazna polja iz-među nosivih elemenata. Ako su nosivi elementi vanjskih zidova dimenzionira-ni samo prema zahtjevima statike, on-da debljina te nosive strukture obično nije dovoljna da se zadovolje zahtjevi u vezi s potrebnom toplinskom izolaci-jom zida. U tom slučaju potrebno je s vanjske, unutarnje ili s obje strane sloja nosive konstrukcije izvesti dodatne slo-jeve toplinsko-izolacijskog materijala. Isto rješenje je potrebno i kod zidova s pločastim drvenim proizvodima i kod zidova od brvana. Kod toga je uvijek nužno provesti proračun difuzije vode-ne pare i po potrebi s unutarnje strane predvidjeti odgovarajuću parnu kočni-cu / branu.Vanjski zidovi drvene gradnje ponašaju se uglavnom povoljno u odnosu na uo-bičajene potencijalne toplinske mosto-ve. Kritičan detalj je područje ugradnje prozora u vanjski zid te ugradnja kutija za rolete (relativno mala debljina zida).Kod zidova sa štapnim drvenim ele-mentima moguća je pojava zazora na spoju toplinske izolacije i drvenog ele-menta. Ovi zazori su linijski toplinski mostovi, koji mogu osjetno povećati toplinske gubitke, pa zato kod izvedbe zgrade treba poduzeti potrebne mjere da se izbjegne njihovo nastajanje.

Kod drvene gradnje toplinski mostovi koji se javljaju na spoju balkona i zida nisu tako veliki problem kao kod ar-mirano-betonskih konstrukcija. Zbog male toplinske provodljivosti drva linij-ski gubici u slučaju pločastog nosivog drvenog elementa nisu toliko izraženi, a kod skeletne gradnje situacija je još povoljnija jer toplinski most nije linijski već točkast.Kod drvenih vanjskih zidova posebno je značajno osigurati potrebnu zrako-tjesnost zida. Ako topli, vlažni zrak iz prostorije može ući u vanjski zid, onda ne samo da se povećavaju ventilacijski gubici topline (konvekcijski toplinski mostovi), već se povećava i rizik kon-denzacije vodene pare unutar vanjskog zida. Mnogo više vodene pare uđe u zid konvekcijom nego difuzijom, ako neza-brtvljena mjesta omogućuju zraku iz prostorije pristup u vanjski zid. Zato je potrebno kod projektiranja i izvođenja vanjskih zidova postići potpunu zra-kotjesnost predviđanjem i izvođenjem ciljanih slojeva zračnih brana s unu-tarnje strane vanjskog zida, uključivo s rješenjem odgovarajućih priključaka (spojnica). Obično funkciju parne bra-ne i funciju zračne brane preuzme isti sloj vanjskog zida. Često se kod na-knadne izvedbe električnih instalacija (ugradnja kutija za prekidače, utični-ce, ...) mjestimično probijaju parne / zračne brane zbog čega mogu nastati spomenute štete od kondenzacije i gubici topline ventilacijom. To svakako treba izbjeći na način da s mjesta pro-dora brižljivo zabrtve ili projektiranjem instalacijskog prostora ispred parne / zračne brane.

U dva dana tečaja obrađeno je mnoš-tvo interesantnih tema te smo naveli samo mali uzorak onog što su preda-vači svesrdno prenosili polaznicima. Ukoliko Vas zanimaju detalji pojedinih predavanja ili imate neki problem iz Vaše prakse, sigurno ćete odgovore na Vaša pitanja pronaći kod stručnjaka kojima se možete obratiti na adresama fakulteta na kojima djeluju.

Dr.sc. Adriana Bjelanović na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (www.gradri.hr), dr.sc. Vlatka Rajčić i mr.sc. Vladimir Šimetin na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (info.grad.hr) te dr.sc.Hrvoje Turkulin na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (www.sumfak.hr).

dr.sc. Adriana Bjelanović


ne p

ropu

stit

e

prosinac 2011 13

Usmjerenje projekta je prevladavanje ovih problema i razvoj rješenja te teh-ničkih pravila spremnih kako bi ih mo-gli implementirati u reviziju standarda EN 14509.

Na dvodnevnom kongresu, od 22.-23. rujna, u bogatom programu izmjenji-vali su se predavači iz raznih zemalja. Poseban gost kongresa bio je Jörg P.A. Thomsen iz iso-técnica (Urugvaj) koji je ispred prijavljenih polaznika kongresa iz 17 zemalja, prenio svoja zapažanja na tržištu sandwich panela u Južnoj Americi.

Hrvatske u EU, poput obnovljivih izvora energije, između ostalog i kako mak-simalno iskoristiti sunčevu energiju, radionica je izazvala veliku pozornost i interes. M-Profil je imao za zadatak i kontinuirano mjeriti vlažnost zraka u mikrookruženju te utjecaj na fasadne sustave u obliku sandwich panela, kao i dostaviti određeni broj uzoraka na ko-jima su se vršila dodatna ispitivanja me-haničkih svojstava sandwich panela.Institucionalne članice konzorcija projekta EASIE, odličnom suradnjom s partnerima iz proizvodnje, rezultate istraživanja primjenile su na praksu i na taj način potakle unapređenje san-dwich panela, energetski učinkovitog proizvoda.

Sljedeći kongres predviđen je u Danzigu od 25.-26. listopada 2012. godine.

Kongres u Rimu na temu sandwich panela

M-Profi l d.o.o.

M-Profil je aktivnim angažmanom u pro-jektnim zadacima, dobio poziv za izla-ganje ispred preko 110 sudionika, od dobavljača sirovine do vodećih europ-skih projektnih kuća, na temu „Važnost istraživačkog rada u industriji sandwi-ch panela“. To je ujedno bila i prilika za odličnom promocijom poduzeća M-Profil, pred najrelevantnijim akterima industrije sandwich panela u Europi.Jedan od zaključaka kongresa je važ-nost povezivanja istraživačkih institu-cija s gospodarstvenicima, naročito malim i srednjim poduzetnicima, što je među glavnim ciljevima europskog Sedmog okvirnog programa (FP7) za financiranje.M-Profil je, u okviru projekta bio do-maćin prve radionice za područje JI Europe, tijekom koje se skupilo više od 150 sudionika. Temama koje će tek postati aktualne, naročito nakon ulaska

Odlična promocija poduzeća M-Profi l, pred najrelevantnijim akterima industrije sandwich panela u Europi

Uporaba sandwich panela je u stalnom rastu i svakodnevno se otvaraju nova područja primjene kako u industriji, ta-ko i u rezidencijalnoj i nerezidencijalnoj gradnji.Europski standard za sandwich panele EN 14509 ima dosta nedorečenosti u pogledu mnogih važnih područja kao što su povezivanje panela, otvori u pa-nelima, aksijalno opterećeni paneli te učvršćenje konstrukcija. Unatoč činjenici da postoji puno sa-znanja u različitim zemljama vezano uz navedene teme, pravila u pogledu njih nisu definirana čime se ometa standar-dizacija nekih primjena.

22.-23.09.2011.

„Ostati konkurentan na tržištu, primarni je zadatak svakog proizvodnog poduzeća, a povezujući teoriju i praksu, odnosno istraživanje i proizvodnju, doprinosi se gospodarskom rastu kroz učinkovito korištenje novih tehnologija“, zaključak je izlaganja poduzeća M-Profi l, direktorice prodaje i marketinga Sandre Bojić, na kongresu EPAQ-a u Rimu u rujnu 2011.

ne p

ropu

stit


14 prosinac 2011

kao što su vjetrenjače, te elektromobi-li, elektrobicikli itd., koji su se probno mogli i voziti.Na panel događanjima sudionici iz različitih područja od gospodarstva, elektroinžinjerstva, državnih, financij-skih, međunarodnih te drugih instituci-ja mogli su razmijeniti ideje, inicijative te tehnologije s ciljem unapređenja i efikasne eksploatacije novih energija. Stoga je i glavni cilj sajma ukazati na sve realizirane primjere OIE u praksi, administrativne probleme, ali i popula-rizirati korištenje OIE. Ujedno je bitno naglasiti kako je u Varaždinu osnovan i Centar kompetencije OIE, koji će ra-

diti na projektima razvoja i inovacija u domeni OIE.Što se programa događanja tiče, u odnosu prema lani evidentan je napredak u pogle-du novih projekata te povećane i svje-snosti i investicija u OIE. Prva tematska cjelina na sajmu bila je zakonodavni okvir - promjene koje su nastupile te planovi za budućnost, a dana je i uspo-redba domaće zakonodavne regulative s inozemnim sustavom. Druga prikaza cjelina su bila projektna rješenja OIE te projekti vezani uz energetiku.Treća su cjelina financijski aspekti - predstavljanje mogućnosti financiranja putem banaka, domaćih i stranih fondo-va, a naglasak je bio na primjere dobre prakse, kojih je sve više. Postavljene su radionice za djecu s igračkama poveza-

nim s OIE kao i tehničke radionice za učenike srednjih škola koji su se na licu mjesta mogli upoznati s tehnologijom i prednostima istih.Sudionicima je pripremljen kvalitetan program s detaljnijim analizama tre-nutne situacije na tržištu obnovljivih izvora energije što čini idealnu priliku za interakciju i umrežavanje gospodar-stvenika, poduzetnika i ostalih vodećih lidera tog sektora.

Podrobnije informacije o Sajmu dostu-pne su na internetskoj stranici http://www.cro-eee.com

CEEE 20113. Sajam obnovljivih izvora energije “Cro Eco Energy Expo 2011” - Varaždin

Sajam je održan u organizaciji grada Varaždina te u suradnji s Varaždinskom županijom, Hrvatskom gospodarskom komorom, Energetskim institutom Hrvoje Požar i Tehnološkim parkom Varaždin.Održan je po treći put te je namjera da postane tradicionalan. Ove je godine nastupilo oko 30 izlagača, što je više nego lani, a to je i respektabilan broj za ovu sajamsku priredbu, naglasio je mr. sc. Slobodan Mikac dodavši kako je ulaz na sajam i sudjelovanje na pa-nel raspravama besplatno. Sajam je započeo video uradkom interesantnog sadržaja, a predstavljeni su i eksponati

Program i ciljeve 3. Sajma obnovljivih izvora energije „Cro Eco Energy Expo 2011.“, koji su održani od 9. do 11. stude-noga u Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu, predstavili su na konferenciji za medije 27. listopada u Vijećnici Grada Varaždina, predsjednik Organizacijskog odbora sajma mr. sc. Slobodan Mikac te izvršna direktorica sajma mr. sc. Jasmina Novak.


ne p

ropu

stit

e

prosinac 2011 15

Regionalna energetska agencija Sjever u suor-ganizaciji Grada Koprivnice i HGK - Županijske komore Koprivnice organizira je međuna-rodnu ESCo konferenciju koja se održala 23. studenog, u velikoj dvorani, Frankopanska ulica 3 u Koprivnici.

se infrastruktura obnavlja na temelju energetske efikasnosti, koji su dobici, a koji rizici za vlasnike objekata, koje su faze u procesu financiranja i slično.Cilj konferencije je podizanje razine svijesti o mogućnostima financiranja projekata kroz ESCo model i potaknuti lokalne vlasti i tvrtke na iskorištavanje potencijala ovog modela. Bilo je osigu-rano simultano prevođenje na hrvatski jezik.O konkretnim primjerima gdje se finan-ciralo ESCO modelom, govorili su gosti iz danske općine Middelfart, Thorbjorn Sorensen i Johanne Lundsfryd Jensen, Željko Rudan iz Rudan d.o.o. i Ivan Zubčić iz HEP ESCO d.o.o. .Ukratko o ESCO modeluESCO model označava poslovni model

gdje tvrtka – partner, ulaže vlastita sredstva, radnu snagu i tehnologiju, a naplaćuje se isključivo iz dijela ostvare-ne uštede. Naziv ESCO dolazi od engle-skog naziva Energy Service Company. Prve ESCO kompanije javljaju se u SAD-u 70-ih godina za vrijeme velike naftne krize. Pored ESCO kompanija, pojavljuju se i kompanije specijalizi-rane za uštede vode, koje se nazivaju WASCO (Water Service Company). S vremenom se uvriježio naziv ESCO za sve takve modele poslovanja, bez obzira da li se radi o uštedama vode, struje ili drugih energenta. U Hrvatskoj je naziv ESCO definiran u članku 4., sta-vak 7. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08). Područja poslovanja mogu se podijeliti na javni i privatni sektor, odnosno zgradarstvo, javnu rasvjetu, industriju i sustave opskrbe energijom.Primjerice poduzeće Rudan d.o.o. sa-mo je jednom domaćem brodogradi-lištu uštedio više od 32 milijuna kuna godišnje! ESCO projekt uštede vode znači preuzimanje brige oko održava-

nja kompletnog vodovodnog i hidrant-skog sustava u skladu sa međunarod-nim IPM&V protokolom (International Performance Measurement & Verification Protocol). Tvrtke vlastitim ulaganjima, inovativnim rješenjima i s vlastitom radnom snagom preuzimaju kompletnu brigu oko održavanja susta-va kroz određeni broj godina. Zauzvrat se naplaćuju isključivo iz dijela ostvare-ne uštede.

Drugim riječima – klijent bez uložene kune ostvaruje milijunsku godišnju uštedu, rješava se brige oko održava-nja sustava te dobiva kompletno sani-ranu infrastrukturu!.

Međunarodna ESCO konferencija

Konferenciju je otvorio zamjenik gra-donačelnika, gospodin Dražen Pros, naglasivši: “Grad Koprivnica ponovo se pokazuje kao jedan od lidera energet-ske efikasnosti, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji.”Ravnatelj Regionalne Energetske Agencije, gospodin Ivan Šimić, napo-menuo je kako je ESCO model koji je zaživio u npr. Njemačkoj i Danskoj, a Hrvatskoj odgovara jer još uvijek nema-mo potpuni pristup europskim fondovi-ma. Pohvalio je i Koprivnicu koju sma-tra primjerom dobre prakse vezano uz energetsku efikasnost.Sam ESCO (Energy Service Company) model predstavio je gost iz Danske, Thore Aslak iz kompanije Schneider Electric. Mogli smo čuti na koji način

ne p

ropu

stit


16 prosinac 2011

Zagrebački velesajmu (ZV), 38. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta, s prisutnih 391 izlagača iz Hrvatske, ukupno 28 zemalja, otvo-rila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

štaj, proizvode i opremu za unutarnje i vanjsko uređenje te repromaterijal i strojeve kao i alate za drvnu industriju.

Na AMBIENTI ugledni stručnjaci i znanstvenici prenose svoja isku-stva i znanja sudionicima stručnih skupova koje organizira Zagrebački velesajam u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskom gospodarskom komorom.

MOBIL OPTIMUM - stručno ocje-njivanje kvalitete proizvoda

Kategorije: oprema za unutarnje i vanj-sko uređenje i namještaj za opremanje stanova i javnih prostorija Ove godine nagrađeni su sljedeći izlagači:ZLATNA PLAKETA I DIPLOMA MOBIL OPTIMUM 2011 - AZELIJA - Kupa d.o.o., Zagrebza inovativnu primjenu cjelovitog drva u eksterijeru - proizvod OAZA MEDITERAN - Dizajn: Razvojni tim Azelija, STILLES d.d., Sevnica, Slovenijaza visoku kvalitetu i uspješan

razvoj programa namještaja MEMENTO - Dizajn: Bojan Novšak i razvojni tim, SVEA Lesna industri-ja d.d., Zagorje ob Savi, Slovenijaza uspješan razvoj progra-ma kuhinjskog namještaja MOREA - Dizajn: Darko ŠurinaSREBRNA PLAKETA I DIPLOMA MOBIL OPTIMUM 2011 - SPIN VALIS d.d., Požegaza postojanu kvalitetu namje-štaja od hrastovine - kreve-ta i noćnog ormarića JupiterDizajn: Sanja Horvat, dipl. ing., Valentina Zrnc, dipl. ing., Robert Del Vechio, Studio za dizajn i dizajn interijera Ada Kezićza uspješno oblikovanje i konceptual-no rješenje proizvoda PIAZZA LUCE - Dizajn: Ada Kezić, magistar dizajnaBRONČANA PLAKETA I DIPLOMA MOBIL OPTIMUM 2011 - INKEA d.o.o., Zagreb

za inovativno oblikovno - tehnološko rje-šenje stola LIR - Dizajn: Darko Špiljarić, d.i.a., SIGMA PLUS d.o.o., Makarskaza kvalitetu i funkcionalnost pro-grama Farmacija- Stup sa ladica-ma PHS 002 - Dizajn: Ivan VučkoPOSEBNO PRIZNANJE I KRISTALNA SKULPTURA ZA NAJVIŠU RAZINU UKUPNOG NASTUPAHrvatska gospodarska komora, ZagrebPOSEBNO PRIZNANJE I KRISTALNA SKULPTURA ZA NAJUSPJEŠNIJE AMBIJENTALNO IZLAGANJE - Perfecta d.o.o., Sveti Križ Začretje PRIZNANJE ZA VISOKU RAZINU UKUPNOG NASTUPA - Bruno-Hal d.o.o., Sveta Nedelja, Klizi d.o.o., Zagreb, Himolla Polstermőbel GmbH, Taufkirchen, Germany, Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Oprema A.L.T. d.o.o., Zagreb, SG Forma d.o.o.,Zagreb

AmbientaZagrebački velesajam od 19.-23. listopada, 2011.

Izložbena površina: 38 000 metara kva-dratnih te 12 novih zemalja sudionika u odnosu na prošlu godinu

Ostvarajući sajam premijerka Kosor je čestitala proizvođačima koji uspješno rade u vrijeme krize. Istaknula je da prodaje šuma i voda neće biti jer, kako je rekla, to su bogatstva o kojima svi ovisimo. Naglasila je pozitivna kretanja u gospodarstvu pri čemu je podsjetila na rast BDP-a u drugom tromjesečju, što se očekuje i u trećem tromjeseč-ju. Spomenula je rast trgovine na ma-lo za 5 posto u prvih osam mjeseci u odnosu na isto prošlogodišnje raz-doblje, smanjenje nezaposlenosti u rujnu, kao i najbolju turističku sezonu dosad. Kazala je kako je važan i rast izravnih stranih ulaganja koja su u pr-vih šest mjeseci ove godine dvostru-ko veća nego u cijeloj prošloj godini.Ovogodišnja Ambienta objedinjava tri osnovne tematske cjeline - namje-


ne p

ropu

stit

e

prosinac 2011 17

Hrvatska udruga izvođača suhe gradnje je osnovana 2007. g. u cilju strukovnog i neprofi tnog udruživanja svih pravnih i fi zičkih osoba koje proizvode ili ugrađuju sisteme suhe gradnje od gipsa, te dopunske sisteme za unutarnje građenje, osobito industrijaliziranu unutarnju gradnju.

komore stručnu knjigu „Normativi, troš-kovnici i opisi za suhu gradnju“.Autori ovih publikacija su Ceh usluž-nog obrta, Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Tehnički odbor Hrvatske udru-ge izvođača suhe gradnje (HUISG).Ova publikacija sadrži normizirane po-pise radova za suhomontažnu gradnju, načine mjerenja i obračun te normative utroška materijala i vremena za pojedi-ne izvedbene sustave.Cilj nam je bio upoznati sve sudionike iz procesa gradnje s primjenom nor-

mativa i troškovnika koji su priznati u poslovnoj praksi u zemljama članica-ma EU. Kroz aktivnosti svojih članova uočava-mo, da popisi radova u troškovnicima često nisu u skladu sa stvarnim zahtje-vima projekata ili su napisani površno. Takvi troškovnici ponuđače za izvođe-nje radova dovode u zabludu i pružaju im mogućnost nuđenja neadekvatnih

ponuda sa često upitnom kvalitetom izvedbe.Striktnom primjenom popisnih teksto-va iz navedene publikacije uveliko bi se izbjegle nelojalne ponude, a posljedič-no bi se povećala kvaliteta izvedenih radova.Svi članovi HUISG-a koriste ovu knjigu kao podlogu za izradu troškovnika, na-čin mjerenja i obračuna.

Hrvatska komora arhitekata, u suradnji s Hrvatskom udrugom izvođača suhe gradnje, a pod pokroviteljstvom HGK i HOK-a priprema seminar na temu suhe gradnje 21.02.2012. godine u Zagrebu, , na kojem će svi sudionici dobiti tiskano

izdanje Normativa. Elektronsko izdanje knjige možete

preuzeti na www.huisg.hr

Hrvatska udruga izvođača suhe gradnje

Hrvatska udruga izvođača suhe grad-nje kroz 5 godina djelovanja kontinu-irano kroz svoju aktivnost prati tehno-loška i inovativna dostignuća na tom području gradnje, poglavito na razini Europske unije, a u skladu s tim i pri-mjenu normativa. Slijedom iskustava europskih zema-lja, a s namjerom da se primjeri dobre prakse u tom segmentu standardiziraju i u hrvatskom građevinarstvu i ugrade u prateću legislativu, objavili smo u su-radnji i uz potporu Hrvatske obrtničke

hoda

m

18 prosinac 2011

stručni časopis o podnim oblogama, ambijentu i vanjskom uređenju

Sanacija poplavljenoga parketa

Prof.dr.sc. Hrvoje Turkulin

Često se postavlja pitanje načina, postupaka i troškova sanacije podne obloge nakon kućne poplave (puknuće vodovodne cijevi, curenje stroja za pranje rublja ili posu-đa i slično) tijekom nekoliko sati. Razmotrit ćemo najčešće tehničko rješenje u našoj stanogradnji, tj. primjenu klasičnog masivnog parketa nalijepljenog na cementnu podlogu (glazuru ili estrih), te predvidjeti opseg poslova potreban za sanaciju različitih stupnjeva oštećenja.

Opis nastale štete

Kod pojave poplave na lakiranom, klasičnom 21 ili 22mm debelom parketu od hrastovine ili jasenovine, značaj štete jako ovisi o trajanju izloženosti vodom. Kod kraćih trajanja (do pola sata) voda ulazi samo u površinski sloj parketa kroz puko-tine na laku. Nijedan sloj laka, naime, ne predstavlja neprekinutu branu za prodor vode, nego slijedom bubrenja i utezanja u godišnjim oscilacijama sadržaja vode ugrađenoga drva nastaju male pukotine, pogotovo na dužim bridovima daščica, koje se zimi u centralnom grijanju malo prošire, a ljeti se zatvaraju. Ove pukotine kod dobro položenoga i kvalitetnoga parketa budu jedva vidljive, ali dovoljne da tekuća voda prodre u drvo, pogotovo na čelnim presjecima drva. Kod starijega parketa ove se pukotine povećaju s godinama u uporabi, i onda je čak i kratkotraj-na izloženost tekućoj vodi (nekoliko minuta) dovoljna da tekućina prodre u reške među daščicama.

Posljedica izloženosti parketne plohe vodi u kraćem trajanju najčešće će biti tzv. markiranje rubova daščica (lak i drvo na bridovima nabubre i malo se izdignu). Moguće je i tamnjenje drva (naročito izraženo kod hrastovine) tamo gdje se voda dulje zadržala i dublje upila u drvo (slika 1). Manje markiranje rubova, koje može nastati čak i kao posljedica čišćenja parketa tekućim sredstvima, može se smatra-ti normalnim funkcijskim nedostatkom i ne bi zahtijevalo popravak. Kod natapanja poda vodom, ukoliko bridovi jače nabubre i potamne, potrebno je izvršiti popravak brušenjem površinskoga sloja, isušivanjem navlaženoga drva, te ponovnim nano-šenjem sustava površinske obrade (laka).Kod izloženosti podne obloge većoj količini tekuće vode u duljem trajanju (npr. voda u tekućem sloju stoji ili teče preko parketa u trajanju od nekoliko sati, slike 2 i 3) drvena podna obloga je najčešće uništena. Neki korisnici dozvoljavaju samo da se lak obrusi i parket posuši, međutim oštećenje drva predstavlja preveliku i nedozvoljivu grešku. Navlaživanje drva je intenzivno, naročito na čelnim dijelovima daščica, pa parket poprimi mnogo veći sadržaj vode od onog predviđenog za drvo na podovima (7 – 11%). Pri tome parket jako nabubri i više se ne može prirodno osušiti na početni sadržaj vode, osim u uvjetima industrijskog isušivanja ili nakon nekoliko mjeseci centralnoga grijanja. Uobičajena pojava je da parket nabubri do

Fotografije je ustupio g. Josip Lisak iz tvrtke JOLI PARKET

Slika 1. Kratkotrajno curenje iz sifona umivaonika prouzročilo je tamnjenje reški, blagu koritavost daščica i promjenu boje hrastovine. Moguća je loklana sanacija brušenjem i novom površinskom obradom.

Slika 2. Intenzivno plavljenje podne plohe prouzroči veliko bubrenje i odizanje parketa, te odizanje rubnih letvica

Slika 3. „Otvaranje“ poda propiljivanjem reški a zatim njegovo jako isušivanje nije zadovoljavajuće rješenje, jer kasnije nastaje veliko lokalno rasjedanje parketa.

hoda

m

prosinac 2011 19


zapunjavanja dilatacijskih reški uza zidove, pa s ob-zirom da se ne može dalje širiti, odigne se u velikim valovima u sredini prostorije. Ukoliko se podna obloga nakon kraće poplave ne odigne, pa se ostavi na podu, parket pokazuje jako velike reške kada se isuši (slika 3). Reške se, naime, ireverzibilno tj. nepovratno otvaraju nakon sušenja, a razlogom tome je plastična deformacija drva kod bubrenja većega od 3% sadržaja vode. Godišnja kole-banja sadržaja vode do 3% prouzroče povratne defor-macije, a ne prouzroče nikakve promjene na parketu osim ranije spomenutih manjih pukotina. Kod većih oscilacija od 3% sadržaja vode, međutim, nastaje trajna plastična deformacija u poprečnom smjeru na vlakanca, koja vrlo uopćeno govoreći iznosi 0,18 %/%, tj. sa svakim postotkom povećanja sadržaja vo-de iznad 3%, nastat će trajna deformacija od 0,18% dimenzija. Ove deformacije se nakon isušivanja iska-zuju kao reške među parketnim daščicama. Možemo izračunati da kod bubrenja drva sa 9% na sadržaj vode od 16% (povećanje od 7%) nastaje povratna deformacija bubrenja od 3% i trajna, nepovratna de-formacija od 4%. Čak i da se parket isuši natrag na početnih 9%, ovo nepovratno bubrenje rezultirat će utezanjem u iznosu (4*0,18) = 0,72% dimenzija, tj. svaki metar širine parketa iskazat će reške u ukupnoj veličini od 7,2mm. Ukoliko se podna ploha nakon poplave odignula, onda je načešće u parket ušlo toliko vode da je ona kroz spojeve daščica prodrla i u sloj ispod parketa, te navlažila nosivu podlogu. U ovom bi slučaju isušivanje trajalo mjesecima, pa čak i godinama, uz neminovni razvoj plijesni i smrada u doljnjim slojevima poda, pa je sanaciju nemoguće provesti bez uklanjanja parket-ne plohe. Odignuti parket se više ne može iskoristiti jer su daščice nabubrile i deformirale, a struganje ostataka ljepila i cementne podloge je prekomplicira-no i preskupo. Kod izlaganja poda tekućoj vodi u trajanju od nekoli-ko sati (npr. kod puknuća vodovodnih cijevi za vrije-me godišnjih odmora, kada se poplava primijeti tek kada voda počne vlažiti doljnje zidove i strop ili kapati u doljnje prostorije) problem nije samo u vodi koja bi se zadržala ispod parketa, nego u onoj koja se zadrži ispod nosive podloge („estriha“). Naša načešća prak-sa u stanogradnji podrazumijeva da se na betonsku ploču stavi sloj stiropora i politetilenska folija, a onda

se izradi ca 4cm debeli nosivi cementni nasip (estrih). Ukoliko se voda podvuče pod estrih, isušivanje je moguće samo uklanjanjem parketa i strojnim isuši-vanjem cijele konstrukcije. Jedna mogućnost je da se u prostoriju postave isušivači i uređaji za prisilno strujanje zraka koji smanjuju površinski sadržaj vode estriha, pa voda iz dubljih slojeva polako migrira na površinu i u prostor. Ovakvo isušivanje, uz grijanje i cirkulaciju zraka ventilatorima, traje najmanje 2 tjed-na, a uobičajeno je isušivati 3 tjedna. Druga moguć-nost je da se pod estrih, kroz pravilno razmještene rupe izbušene u betonu, upuhuje vrući i suhi zrak iz posebnih turbina, koji istjeruje vlagu iz estriha u pro-stor. Pri tome se moraju otvoriti dilatacijske reške uza zidove (najčešće zapunjene stiroporom). Nakon isušivanja podne plohe popravak podrazumi-jeva obaveznu sanaciju površine cementnog nasipa.

To je obavezno zbog uklanjanja razmrvljenog po-vršinskog sloja i ostvarenja čvrste površine za lije-pljenje novoga parketa, te zbog uklanjanja tragova staroga ljepila na neotrgnutim dijelovima podloge.

Zaključak

Nakon kratkotrajnog poplavljanja lakiranog masiv-nog parketa, pri čemu je došlo do bubrenja na bri-dovima daščica i deformacija lica parketa, potrebno je podnu plohu obrusiti, isušiti i ponovno površinski obraditi.Nakon dugotrajnog plavljenja (u trajanju od nekoliko sati) i odizanja podne plohe potrebno je sav parket ukloniti, cementu podlogu dobro isušiti, sanirati, na-lijepiti novi parket i završiti podnu plohu odgovaraju-ćom površinskom obradom.

OPIS POSLA / MATERIJAL CIJENA

Uklanjanje staroga parketa i odvoz na deponiju 150,00 kn/m3

Trošak deponije Jakuševec 450,00 kn/m3

Isušivanje klasiènim ureðajima, 60 kn/danu po prostoriji, 14 dana 840,00 kn/prostoriji

Èišæenje, strojno struganje i sanacija glazure (masa za izravnavanje) 75,00 kn/m2

Predpremaz, ukoliko nije provedeno isušivanje glazure (opcionalno) 30,00 kn/m2

Parket jasen, natur klasa, 400-600x70-90x22 mm 340,00 kn/m2

Ljepilo, dvokomponentno za klasièni parket 33,00 kn/m2

Lak, temelj i dvokomponentni PU završni lak u dva sloja 33,00 kn/m2

Posao postavljanja, kitanja, brušenja, meðubrušenja i lakiranja parketa 110 kn/m2

Kutne letvice i postava 18 kn/m’

Ukupni predvidivi trošak za dvije prostorije u stanu, ca 30 m2 parketa 20.000,00 kn

Cijene su vrlo približne, prema autorovim općim saznanjima i procjeni srednjih vrijednosti trenutno važećih cijena na tržištu. Sve su cijene iskazane s uključenim PDV-om.

Procjena potrebnih radova i troškova

hoda

m

20 prosinac 2011


Izvor: Knjiga “Uređenjeprirodnim kamenom”, autor

Volker Friedrich

Slika 1 Kombinacija prirodnog i betonskog kamena može biti kvalitetna, kao i funkcionalno vrlo skladna, a s druge strane suprotnost od dobrog učinka, kao što se i prikazalo. Samo pravi odabir betonskih elemenata, bez obzira na to radi Ii se o opločnicima, pločama, rubnom kamenju, različitim dijelovima zida ili stepenicama za najrazličitije vrtne konstrukcije, spajajuća igra boja, ali i usklađenost različitog oblikovanja materijala prema prirodnom kamenom terenu može dovesti do uspjeha. Tako će u ovom poglavlju uslijediti predstavljanje betonskih kamenih elemenata u redoslijedu kao što je to bio slučaj i s do sada opisanim različitim područjima uređenja s prirodnim kamenom.

Betonski opločnikTemelji i pravila za postavljanje betonskog opločnika

Betonski opločnik upotrebljava se za terase, kućne ulaze, garažne prilaze, kućne prilaze, prostore za roštilj, sjedaće prostore najrazličitijih kategorija, vrtne putove u raznim uzorcima i oblicima, parkirna mjesta, mjesta za stajanje, prohodna i vozna područja velike površine, rubove, stepenice i ulice.

Dobar plan i priprema površina preduvjeti su za pravilno postavljanje betonskog opločnika. Valja obratiti pažnju na postojeće danosti. Postojeći izgrađeni dijelovi, vegetacijske površine itd. Kompleksi koji se ne mogu obrađivati uklanjaju se, pregrađuju ili zasipavaju. Odabir betonskog materijala trebao bi odgovarati potrebnim građevnim mjerama. Usklađivanje s opločnikom od prirodnog kamena ili oblogama od ploča od prirodnog kamena trebalo bi savjesno uslijediti prema obliku i boji.Betonski opločnik može se postaviti u različitim veličinama, oblicima i time sukladnim uzorcima.

Kod površina od opločnika naglasak je na stabilnosti. Potpuna izgradnja sastoji se od podloge, gornje gradnje, sloja izravnavanja / posteljice i obloge.

Postojeća podloga mora biti sposobna za nanošenje u slojevima. Kod “obraslog” tla čija je čvrstoća prisutna već godinama nastaje manje problema nego kod nanošene površine. Kod nanošene površine odabrano područje valja provjeriti dinamičkim ispitivanjem, često poboljšavati, mijenjati i/ili utabati da nakon samo kratkog vremena ne bi došlo do lomljenja ili uleknuća.

Ponekad se kod terasa, gdje u neposrednoj blizini kuće mogu nastati uleknuća, preporuča gradnja s”plutajućom” betonskom pločom.U gornjoj gradnji naglasak je na stabilnosti građevnih dijelova / obložnih površina.

Gornja gradnja sastoji se od:a) zaštitnog sloja od smrzavanja, mješavine šljunčanog pijeska ili šljunka uglavnom zrnatosti 0/32, sprječava rast kapilarne vode u gornje slojeve, ostale funkcije su: filtracijski sloj za primanje vode iz nanosnog sloja i odvodnja preko tla te sloj za pročišćavanje kako bi se spriječilo uništavanje tla zbog prodiranja nanosnog sloja u dubinski sloj gradnje.b) nanosnog sloja koji služi primanju prometnog tereta, naziva se mineralnom mješavinom iii mineralnim betonom, što odgovara mješavini šljunka / usitnjenog kamenja zrnatosti 0/32, 0/45 i 0/56c) izravnanog sloja.

Za vrtne putove i terase odabire se manji nanosni sloj nego za garažne prilaze i mjesta za stajanje kamiona.Zaštitni sloj od smrzavanja i nanosni sloj utabaju se vibracijskim valjkom. Pritom valja uvažiti kompresijski faktor od 1,3, što znači da se mora nanijeti 30% više materijala da bi se postigla točna krajnja

visina (na 10 cm gradnje treba nanijeti 13 cm materijala). Za opločavanje planirane površine valja izmjeriti i utvrditi odgovarajuće visine, uključujući nagib. Pojedinačne kutne točke označavaju se letvama za označavanje te se učvršćuju vrpce na “visinu za tabanje” (visina za skidanje sloja). Visina za tabanje materijala iznosi u području s betonskim opločnikom izmedu 1,0 i 1,5 cm, a nagib 2,0-2,5%. Ograničenja, granice i okvire od betonskih rubova ili rubova od prirodnog kamena, odnosno opločnika od prirodnog kamena te eventualne zidne elemente od betona i/ili prirodnog kamena za putove, terase, prilaze itd. valjalo bi planirati i postavljati u beton ili mješavinu morta prije postavljanja opločnika.

Materijal za posteljicu (odgovara sloju za izravnavanje) nanosi se u obliku pijeska zrnatosti 0/4 - 0/8, šljunka zrnatosti 0/4 - 0/8, mješavine usitnjenog kamenja i šljunka zrnatosti 0/5 ili suhe mješavine morta u omjeru 1:3 - 1:5. Visina posteljice / visina sloja za izravnavanje, ovisno o jačini betonskog opločnika, u kompaktnom stanju iznosi izmedu 3 i 5 cm. Poluge za izvlačenje od metala ili glatke drvene letve podlažu se ispod vrpci željenog utabanog sloja u područje posteljice, što znači da se kod jačine

Prirodni kamen ... Prirodni kamen ... … i beton… i beton

hoda

m

prosinac 2011 21


opločnika od 8 cm poluge postavljaju na razmak prema vrpci od 6,5 ili 7,0 cm. To odgovara visini za izravnavanje od 1,5, odnosno 1,0 cm. Nakon polaganja materijala za posteljicu (sloja za izravnavanje) materijal se ravnomjerno prevlači preko poluga, sve dok ne dobijemo glatku površinu. Poluge se izvade pa nastala udubljenja pažljivo ispunimo materijalom za podlogu i izravnamo zidarskom žlicom. Kod betonskog opločnika postavlja se prema “naprijed”, što znači sjedeći na već položenim betonskim opločnicima, a da se ne ošteti pješčana podloga

i kamenje, postavlja se jedan ispred drugoga.

Za vožnju po neučvršćenoj podlozi postavljaju se drvene letve ili grede. Ovisno o oblicima kamena ili uzorcima popločajte odgovarajuće redove. Popločava se jednoredno, dvoredno, u blokovima, prema uzorku riblje kosti ili u križnom dvostrukom redu, pri čemu treba postići što je moguće manje križnih fuga. Kod predviđenih krugova na mjeru oblikovanog betonskog kamenja prema planu postavljanja isključuju se križne fuge. Širina fuga može primjerice kod betonskog opločnika veličine 20/10/8 iznositi, usko prianjajući, do 2 mm. I ovdje vaIja uvažavati utjecaj poprečne sile. Kod mnogih vrsta betonskih opločnika propisane su širine fuga ili su razmaci između fuga dopušteni zbog ispupčenja na “nosovima” kamenja.

Zbog poprečne sile kod uzoraka s lukovima i krugovima valja se točno pridržavati proizvođačevih planova za postavljanje i primjenjivati ih. U kombinaciji s opločnikom od prirodnog kamena valja uvažavati

različite visine podloge kod polaganja, odnosno postavljanja. Prije fugiranja materijalom za fuge površina se nakon postavljanja provjerava kako bi se uočile pogreške. Redovi se poravnavaju postavljanjem ili nivelira / gladilice ili pravokutno namještene vrpce te se provjerava pravocrtnost i pravokutnost. Osim toga, kod spajanja s opločnikom od prirodnog kamena ili nekom drugom površinom provjerava se je Ii konstrukcija izravnata prema prijelazu. Odabir materijala za fuge određuje se prema širini fuga. Materijal za fuge uglavnom je identičan

materijalu za podloge. On se umetne, uvuče i na kraju postavi na visinu. To se radi vibracijskim valjkom koji bi za osjetljivo betonsko kamenje, na primjer s glatkom površinom ili slojem boje, dodatno trebao biti opremljen kotačičima ili gumiranom prevlakom.

Potreban alat za popločavanje:vrpce, poluge, čekić, čekić za kalanje, bat za lomljenje kamena, nivelir (metar za mjerenje visine), vrpca za mjerenje, složivi metar (pokretni sklopivi metar), libela, nivelir / aluminijski nivelir, tačke, štihača, lopata (za korigiranje redova), metla, kantica za zalijevanje (s kotačičima), letve za izvlačenje, daska za izvlačenje i za vlastitu sigurnost: štitnici za koljena, zaštitne cipele, zaštitne rukavice.

Narudžba materijala za površinu opločnika od prirodnog kamena određuje se prema izmjerenoj površini i još se naručuje mala dodatna količina za rezna područja. Kod polaganja kamena s uzorcima dobavljač može izračunati točnu količinu, odnosno broj opločnika. Kod veličine opločnika od 20/10/8 cm potrebno je 50 kamena / m.

Primjeri betonskih opločnika

Slika 1 Opločnici od prirodnog kamena i betonski opločnici imaju veliku važnost u vrtu. Jeftinija i tehnički brza metoda postavljanja je uporaba betonskog opločnika. Pojam jeftinija odnosi se pritom samo na utrošeno radno vrijeme, izglađivanje površine i postavljanje kamenja u suprotnosti s postavljanjem pojedinačnog opločnika od prirodnog kamena. S obzirom na cijenu obje vrste kamenja razlike su vrlo male. Zbog toga je većina gradskih površina prema pojedinačnim

stambenim objektima zbog troškova popločana betonskim opločnikom, dok je kod privatnih stambenih objekata ulazna površina napravljena individualno i neovisno o tome. Krugovi i ornamenti ovog kućnog prilaza u izrazitom su kontrastu. Boje opločnika od prirodnog kamena osvježavaju ulazno područje nasuprot sivoj “stvarnosti” prilaza.

Slika 2 Naravno da se i betonskim opločnikom može postići lijepa igra boja. Ovaj put nije efektan samo zbog boja već i zbog zanimljive podjele koja ističe zid što graniči s putom. Opločnik od prirodnog kamena poprečno položen u smjeru kretanja zbog utjecaja poprečne sile izjednačen je u području zavoja pomoću betonskog opločnika položenog po duljini u produljene redove tako da poprečni redovi leže gotovo pravokutno prema putu. Tako se put može uvijek nanovo zaobliti.

Slika 3 Kombinacija sa šljunkom od prirodnog kamena uz boju unosi

“živost” u konstrukciju. Opuštene šljunčane površine na primjer pokazuju otvaranje puta, promjenu smjera puta ili skreću pogled na privlačnu skulpturu ili posebnu biljku. Za opločnik od šljunka valja tijekom planiranja predvidjeti džepove u površini za polaganje. Prirodno kamenje nakon završetka radova istiskuje malu količinu vlažne posteljice od mješavine morta u koju je utisnuta i tada višak morta valja odstraniti spužvom. Ovakvim polaganjem mogu se postići privlačni, umjetnički vrijedni putovi, terase, garažni prilazi, prilazi i ulazna područja.

Slika 4 Ovdje se može duže zadržati. Put vodi od terase prema jedinom području za sjedenje i ležanje u vrtu i pritom je upravljen granitnim stepenicama preko površine koja se penje. Rub koji se sastoji od granitnog opločnika daje betonu drugom bojom povišen okvir i tako ga ističe. Uporabom različitih duljina betona kod polaganja se s jedne strane mogu izbjeći križne fuge, a s druge se strane tako mogu postaviti krugovi.

hoda

m

prosinac 2011 23


Betonski opločnik

Slika 1 Put od opeke najprije je obrubljen, a površina s opločnikom od prirodnog kamena tek je kasnije postavljena.

Slika 2 Rad s tri različite vrste kamena nije bilno teži od rada s dva materijala. U osnovi se najprije postavlja put, neovisno o kamenom materijalu.

Slika 3 Krugovi od najrazličitijih materijala koji sežu jedan u drugi pružaju zanimljivu sliku.

Slika 4 Ulazna iii vozna područja velikih površina često su izrađena u krugovima od prirodnog kamena, a ostali dio prilaza popločan je betonskim kamenom.

Slika 5 Mnogobrojnost kamenih materijala kojima se mogu popločavati putovi i terase moraju se, naravno, dobro kombinirati jedni s drugima da bi nastala skladna slika. Iz puta koji je obložen opločnikom od prirodnog kamena otvara se područje prema raskošno položenoj terasi u kojoj

put ostaje vidljiv kao prolaz. Prijelaz prema opeci lagan je i otvoren, kružno postavljeni spojevi opeke cjelokupnoj slici daju atraktivan karakter. Površina s minijaturnim biljkama okružena granitnim opločnikom nudi vizuru koja predstavlja samostalnu oazu u odnosu na prolazno područje.

Slika 6 Ovdje dolazi do izražaja da kocke od opeke nisu postavljene u pravilnoj formaciji kruga oko biljne površine, već se nastavljaju putem novih krugova, odnosno kružnih putanja. To se jasnije može opisati “valovitim kretanjem”.

hoda

m

24 prosinac 2011


Različiti putovi od betonskog opločnika

Slika 1 Put u kombinaciji betonskog opločnika, ploča od prirodnog kamena i drvenog poda za terasu vodi ravno do jezerca za plivanje. Redoslijed materijala vrlo je dobro zamišljen. Opločnik od betonskog kamena ima svojstvo da je zbog svoje veličine ojačan s mnogo fuga, što opet mnogostrukost grube zrnatosti šljunka može dovesti u prvi plan. Površina se zbog toga u neposrednoj blizini jezerca za plivanje uvijek održava čistom.

Dakle, posljednja dva metra popločana su pločama od prirodnog kamena u širini puta.

Ploče od prirodnog kamena imaju ravan i čist rub kojim prianjaju uz drveni pod što prijelaz čini lako prohodnim, čak i bez obuće. Dok betonski kamen može ležati u podlozi od pijeska ili šljunka, ploče od prirodnog kamena moraju dobiti na čvrstoći polaganjem u mješavinu morta. Dekorativno djeluju šljunčani kameni samci u blizini staze, odnosno puta.

Slika 2 Svejedno je radi Ii se o konstrukciji velike površine ili malom vrtu, redoslijed radova za izgradnju površine isti je. U ovom slučaju najprije se postavlja površina od prirodnog kamena. Dvoredni traci od malog opločnika umeću se prema prethodno točno izračunatom i po mogućnosti nacrtanom planu (da se osigura pravokutnost i ravnomjernost) u beton ili mješavinu morta u omjeru 1:3. Pritom valja uvažavati reguliranje križnih fuga.

Kamenje se nabija nabijačem za ploče. Pažnja: prije toga se postavljaju vrpce za označavanje, uz uvažavanje odgovarajućeg nagiba. Nakon postavljanja traka od malog opločnika spajaju se lukovi, ornamenti ili redovi prema pravilima s mozaičnim opločnikom sve do traka, pri čemu se i ovdje zbog stabilnosti umeće u mješavinu morta.

Prazne pravokutne površine “ispunjavaju se” betonskim opločnikom. Pritom te površine dobivaju vlastiti gornji sloj, neovisno o opločniku

od prirodnog kamena. Podloga se može sastojati od šljunka ili pijeska. Kod utvrđivanja betonske površine taj gornji sloj dobiva putem već gotove površine od prirodnog kamena odgovarajuću čvrstoću i ne može se više micati. Tako se mogu izraditi različiti dijelovi površine koji se takoder mogu sastaviti u određeni uzorak.

Slika 3 Na površine parkirališnih mjesta, garažnih dvorišta, prilaza i ulaznih područja često se, pogrešno smatrano, zbog veće stabilnosti postavIja betonski opločnik. No kada se promotri rustikalni šljunčani zid u odnosu prema površini od betonskog opločnika, ostaje samo mlak dojam. Prirodan izgled u usporedbi s velikom betonskom površinom nema šanse.Slika 4 Znatno bolje smješteno djeluje, suprotno tomu, ovaj kućni prilaz. Uokvirenašljunčanim zidovima, živicom Rosa rugosa i drvenim vratima u pozadini ova betonska površina ne djeluje upadljivo. Ovdje je crvenkast i sivi betonski kamen u skladu s crvenkastim i svijetlim kamenom samcem u zidu od prirodnog kamena.

Slika 5 Vrlo kontrastno i općenito neusklađeno s veselom igrom boja zida od prirodnog kamena djeluje napadna “šarena” podloga od betonskog opločnika.

hoda

m

prosinac 2011 25


Betonski zidovi

Temelji i pravila za gradnju betonskog zida s mješavinom morta i betoniranjem pozadine

Betonski zidovi traže stabiIan temelj od betona nazivne jačine C 12/15 na dubini smrzavanja od 80 cm. Kod dugih zidova svakih 5-8 m planirajte rastezljivu fugu preko temelja, zida i/ili betonirane pozadine. Odaberite odgovarajuće elemente kao što su blokovi, kutni kamen / L-kamen, elementi za ispunjavanje ili oplatni zidovi (dvoplatni zid). Isplanirajte konstrukciju vrta, izmjerite i označite. Imajte na umu funkciju zidova. Da biste ukrotili visoku strminu ili nagib, upotrijebite kutni kamen. L-dijelovi oblikovani su tako da donji dio u L-obliku pokazuje prema nagibu, stoji na betonskom temelju, ispunjen je betonom zbog stabilnosti i po potrebi armiran metalnim šipkama u gornjoj trećini. Zbog veličine i težine L-dijelova, koji se također postavljaju u duljini od 2m, nužna je upotreba teškog alata (bagera iii kipera).

Ravnomjerno obrađeni blokovi slični prirodnom kamenu često se upotrebljavaju za zidove nalik na zidove od opeke. Oni se umeću u izbušene rupe s armaturom, ispunjavaju betonom i postavljaju na mješavinu morta.Postavite okvir od vrpce izvan granica predviđenog zida. Vrpca služi označavanju visine i smjera. Po mogućnosti uredite oplatu; kod lijevanog zida napravite dvostruku oplatu. Kod fuga s izdubljenim rubom i vodoravnih fuga blokovi ili kutno kamenje moraju točno sjesti jedan na drugoga i jedan uz drugoga. Ovdje također možete napraviti oplatu prema mogućnostima.

Gradnja će uslijediti mješavinom morta u omjeru 1:3 - 1:4. Počnite s kutnim i oblim kamenjem i gradite preklapanjem. Kod vodoravnih zidova postavljajte vrpcu na visinu red po red. Kod mješovitog zida odaberite visine kamena koje međusobno odgovaraju.Gradnja počinje od kutnog kamena ili rubnog kamena, a visine se ili mjere vrpcom ili se na odgovarajućem mjestu počinje najnižim kamenom i zida se kontinuirano red po red. Betonski zidovi uglavnom se zidaju okomito. Pritom vaIja libelom stalno provjeravati okomiti smjer. Visina i širina fuga iznose ili 1 cm ili valja slijediti podatke proizvodača.

Mješavina morta treba biti udaljena otprilike 1-2 cm od ruba fuge (zbog čistoće). Preklapanje / preslojavanje trebalo bi kod blokova betonskog zida iznositi najmanje 10 cm. Ne bi smjele nastati okomito izmjenjive fuge. One bi doduše držale u mješavini morta i betona, no štetile bi cjelokupnoj slici. Kod potpornih zidova za ispunu pozadine upotrijebite beton C 12/15 i istodobno ga podižite zajedno s betonskim elementima. Obloga od ploča kao završetak i zaštita može se postaviti prema mogućnostima.Prividne fuge optički su efektne budući da ističu

obrađeno rubno kamenje. Fugira se konzistentnom mješavinom morta u omjeru 1:3 . Kod betonskih zidova koji imaju jednu glatku prevlaku ili stražnju stranu zbog čega loše prianjaju uz betonski zid ili ne nalaze uporište u kamenu koji leži ispod preporuča se u mješavinu morta umiješati sredstvo za povezivanje ili raditi s Ijepilom za pločice otpornim na smrzavanje.

Betonski zidovi grade se sljedećim alatom i opremom: čekićem, nabijačem za ploče, odnosno gumenim čekićem, malim i velikim klinovima, konstrukcijom od letvi, vrpcom za mjerenje, složivim metrom (pokretnim sklopivim metrom), vrpcama, lopatom, tačkama, libelom, nivelirom, zidarskom žlicom, željezom za fuge, ručnim nabijačem, po mogućnosti vibracijskim valjkom, stolom za vodeno rezanje, drvenom gredom, mješalicom, bagerom ili kiperom (za postavljanje teških L-dijelova) i za vlastitu sigurnost: rukavicama, zaštitnim cipelama i zaštitnim naočalama. Vidljiva površina betonskog zida računa se prema: duIjina zida x visina zida x dubina.

Primjeri betonskih zidova

Slika 1 Betonski zidovi alternativa su zidovima od prirodnog kamena. Oni zauzimaju malo prostora, brže se grade i koštaju manje, iako je ulaganje otprilike isto. No, kada se na ovoj slici promotri razlika izmedu lijevog i desnog zida, i laik može dati prednost lijevom, zidu od prirodnog kamena. Ovdje se može prepoznati još jedan tipičan problem. Betonske palisade koje bi za najmanje svoju trećinu trebale biti u tlu, stoje u jednom redu, no zornije promatrajući gornji rub, primjećuju se odstupanja. To je mana koja je kod zida od prirodnog kamena nevažna jer određena odstupanja u ravnini gornjeg ruba jednostavno pripadaju takvom zidu. Zid od prirodnog kamena seže iza zida od palisada i završava točno na visini terena. Čak i gledajući na tehničku stranu sadnje, zidom od prirodnog kamena može se mnogo više postići.

Slika 2 Kada je kuća naslonjena na strminu, strmina se može prekriti različitim elementima. Mogu se izliti betonske stijene ili betonski zidovi, a strmina se čak može pomaknuti unatrag. No ovdje je pronađeno bolje rješenje. Široko prema van povučen zid naslanja se na zgradu. Da bi se doseglo gornje područje (prvi kat) s donje terase, izgrađen je vrlo lijepo složen suhozid

nasuprot strmini s uskim vrtom s jednom stepenicom. Međuodmorišta pozivaju na odmor, a tijekom penjanja neće biti dosadno. Tamo gdje stepenice iza lavande skreću desno gore, vode prema daljnjim dvama vijugavim područjima do gornje ravni.

Slika 3 Nešto manji je ovaj “umjetni zid od prirodnog kamena”. Ravnomjerni rustikalni dijelovi, ista duljina kamenja, nešto različitija boja i blago zaobljeno “obrađeni” kamen - svi bi ti čimbenici trebali pružiti prirodan karakter koji za ovu vrtnu konstrukciju nije nimalo nesretan. Ona poziva posjetitelja na odmaranje i uživanje u sjeni i svježini. Razaznaje se da zbog stabilnosti najdonji red počinje ispod razine opločnika. Stoga se i ovdje spominje: obrubi, rubovi, palisade, zidovi, svi stabilizirajući elementi postavljaju se ili grade prije površina za oblaganje kao što su opločnici, ploče ili rasipni materijali.

Slika 4 Naravno da je moguće izliti betonsku stijenu ili izgraditi betonski zid, obložiti ga i onda na početku obrubiti prirodnim kamenom samcem. Vjerojatno je to nešto na što se valja priviknuti, no pogled automatski skreće prema prirodnom kamenu.

hoda

m

26 prosinac 2011


Stepenice od betonskog kamena

Prije negoli se na ovom mjestu ponove temelji i pravila za izgradnju stepenica, valjalo bi uvažiti temelje i pravila za blok-stepenice. Počevši od principa, oni se također odnose na daljnju izgradnju.

Slika 1 Skriven iza visoke živice, reprezentativan je vrt u kojem na svakoj odmorišnoj razini svaki član obitelji može oblikovati vlastito, malo carstvo. Beton također ima svoja karakteristična svojstva i može u svojem visokopoliranom obliku biti efektna alternativa prirodnom kamenu. Nagib je prevladan ravnomjernim ravninama. Redovi blok-stepenica predstavljaju vezu s odmorištima. Oni ublažavaju nagib sve do područja s biljkama. Betonske stepenice antracitne boje jasno se ističu u odnosu na sive ploče. Odabranom visinom stepenica u ovom se vrtu korača s isčekivanjem prema gore.

Slika 2 U ovoj konstrukciji ne odgovara samo formula za mjeru koraka već i gradnja stepenica. Blok-stepenice postavljene su iza drvenog poda budući da se ne mogu nastavljati na posljednju stepenicu, kao što je to uobičajeno. Gornji silazni put zadržava se na ravnini dokle god sežu stepenice. Betonski opločnik u osnovi se nastavlja na put.

Slika 3 Betonsko rubno kamenje u ovom primjeru obuhvaća različite nagibe. Tako nastaje djelomično prohodni, a djelomično vozni prilaz.

Slika 4 Granitne sastavne stepenice s betonskim opločnikom postavljenim u međuprostore, promatran odozgora.

Održavanje betonskog kamenaU principu se održavanje, s neznatnim razlikama, sastoji od istih mjera, odnosno radova kao i kod prirodnog kamena. Obično je dovoljno čišćenje fuga, odnosno vlažno brisanje. Nakupljena prljavština mora

Prirodni kamen u vrtu – temeljne upute za

korištenje prirodnog

upotrebe.

saznajte više na www.stanek.hr saznajte više na www.stanek.hr saznajte više na www.stanek.hr

se nešto snažnije isčetkati iz pora i udubina.

Ako to nije dovoljno, upotrijebite visokotlačni čistač. No, oprez: upravo kod umjetno strukturiranih betonskih ploča mogu se odlomiti dijelovi ploče, a u novim se udubljenjima voda jos više zadržava i uzrokuje štete smrzavanja, krhanja, pucanja i razgradnje.

Budući da su fuge kod betonskih opločnika i obloga od ploča uglavnom uže postavljene nego kod odgovarajućih radova s prirodnim kamenom, obnavljanje fuga rijetko je potrebno. Kod stvaranja mahovine na površini pobrinite se za dostatan odvod vode i uklonite eventualne mrlje.

Kod stvaranja korova u većim fugama jednostavno ga počupajte ili upotrijebite strugalicu za fuge. Kod poliranog ili “glaziranog” materijala ne stružite preko površine. Proizvođači osim navedenog nude veliku paletu čistača betona.

Chromoden aquaPrirodan odabir

hoda

m

28 prosinac 2011


Neodgovarajuća elektrostatička svojstva tekstilnih podnih obloga osjećamo kao neugodan »električni udar«. Svatko od nas različito je osjetljiv na njega. Najmanja napetost kod koje osjećamo neugodu kreće se između 2 i 3 kilovolta.

Ispitivanje tekstilnih Ispitivanje tekstilnih podnih obloga podnih obloga 19. dio: Ocjena elektrostatičkog ponašanja

traka za pritezanje

podloga

potplat

šupljina (aluminijska zakovica)

kožni uložak ljepilo

traka za pritezanjeSlika 1: Ispitna obuća – shematski prikaz i primjerak ispitne obuće, koju nudi American Association of Textile Chemists and Colorist (AATCC).

Naboj nastaje kada se prilikom hodanja potplati obuće odvajaju od podne obloge. Taj se naboj indukcijom prenosi na tijelo osobe koja hoda po oblogi. Količina naboja ovisi o:

• relativnom položaju potplata s obzirom na materijal kojim je prekriveno tlo,

• električnim svojstvima osobe koja hoda po podnoj oblozi,

• brzini hodanja,• razmaku između osobe i zida, • brzini kojom se naboj odvodi.

Statički elektricitet pojavljuje se kod svih vrsta vlakana osim kod viskoze, ako je relativna vlažnost manja od 40 posto.

Sirovinski sastavi obloge i potplata utječu na količinu nastalog statičkog elektriciteta. Postoji više postupaka kojima možemo mjeriti elektrostatička svojstva tekstilnih podnih obloga. U ovom članku ograničit ćemo se na dva standardizirana postupka koji su najomiljeniji među proizvođačima podnih obloga:

• postupak za ocjenjivanje elektrostatičkog ponašanja podnih obloga (mjerenje statičkog električnog naboja) po standardu HRN EN 1815 (ekvivalentno ISO 6356) jako je omiljen među proizvođačima podnih obloga; on propisuje da

testirana osoba u posebno odabranoj obući

korača podnom oblogom na propisani način. Rezultati ovog ispitivanja obično su vrlo subjektivni, a ovise o testiranoj osobi i njezinom načinu koračanja po podnoj oblozi te o uvjetima u kojima se ispitivanje obavlja. Slijedom toga, korelacija rezultata između pojedinih laboratorija je – vrlo loša;

• postupak mjerenja električnog otpora podnih obloga prema standardu ISO 10965 također je omiljen kod proizvođača podnih obloga; on propisuje uporabu dviju elektroda, koje se postavljaju na uzorak podne obloge. Elektrode su povezane s mjeračem otpora. Ova su mjerenja znatno objektivnija, a mogućnost ponavljanja rezultata je dobra.

hoda

m

prosinac 2011 29


Ocjena elektrostatičkog ponašanja podnih obloga (HRN EN 1815)

Standard navodi dvije ispitne metode mjerenja statičkog električnog naboja, koji testirana osoba izaziva svojim hodanjem po netekstilnoj ili tekstilnoj podnoj oblozi:• metoda A: mjerenje statičkog električnog naboja

u laboratorijskim uvjetima; • metoda B: mjerenje statičkog električnog naboja

u prirodnoj okolini (in situ).

U oba slučaja testirana osoba mora obuti odgovarajuću, standardiziranu ispitnu obuću, opisanu u nastavku. Cjelokupna metoda uključuje sljedeću ispitnu opremu:

• uzemljena metalna podložna ploča: primjerice aluminijska, dimenzija približno 100 x 200 centimetara, debljine 1 milimetar;

• ispitna obuća (slika 1): sandale veličine 42, bez peta i s trakama za pritezanje, koje pružaju mogućnost da ih nose različite osobe. Potplat je izrađen od dva materijala – provodne prirodne gume i polivinilklorida. Električni otpor između metalne ploče i testirane osobe, koja stoji na njoj, mora kod gumenog potplata iznositi od 108 do 109

Ω, a kod polivinilkloridnog od 1011 do 1012 Ω.

Prije svake serije ispitivanja i nakon svakog pojedinog ispitivanja potrebno je ispitnu obuću očistiti na odgovarajući način pamučnom krpom i etanolom;

• ionizirajući izvor za deelektriziranje uzorka;• sustav za mjerenje napetosti na tijelu, koji je

sastavljen od DC statičnog voltmetra, snimača i ručne elektrode;

• termometar i vlagomjer.

Postupak ispitivanja

Metoda A – mjerenje statičkog električnog naboja u laboratorijskim uvjetima

Uzemljenu metalnu podložnu ploču položimo na pod u prethodno kondicioniranoj ispitnoj sobi.

Uzorak podne obloge koju ispitujemo trebamo deelektrizirati. Ispitnu obuću položimo na podnu oblogu. Testirana osoba namjesti obuću, pritegne je na odgovarajući način i uzme u ruku ručnu elektrodu, koja je povezana sa sustavom za mjerenje. Osobu uzemljimo, čime zapravo obavljamo početak

ispitivanja uz napon od 0 volta. Testirana osoba se zatim počinje kretati po podnoj oblozi brzinom od 2 koraka u sekundi; osoba pritom hoda naprijed i nazad, pri čemu se ne smije okretati ili vrtjeti, već uvijek gledati u istom smjeru. Kod svakog koraka podiže ispitnu obuću 50 do 80 milimetara od poda te tako prolazi što je moguće većom površinom podne obloge. Ispitivanje se okončava kada napetost na tijelu više ne raste, odnosno nakon 60 sekundi. Testirana osoba tada izuva obuću na podnoj oblozi. Ispitivanje se ponavlja tri puta s gumenim potplatima i tri puta s potplatima od polivinilklorida.

Metoda B – mjerenje statičkog električnog naboja u prirodnoj okolini

Prije ispitivanja trebamo izmjeriti temperaturu i relativnu vlažnost u okolini, u kojoj se nalazi ispitivana podna obloga. Ispitnu obuću polažemo na podnu oblogu i ispitivanje izvodimo kako je opisano u prethodnoj metodi A.

Predstavljanje rezultata i zahtjevi za pojedine tekstilne podne obloge

Rezultat ispitivanja je dijagram, koji prikazuje napetost na tijelu osobe u kilovoltima (slika 2).

Na dijagramu trebamo očitati pet najvećih padova napetosti i izračunati njihov prosjek. Rezultat prikazujemo u točnosti do 0,1 kilovolta, pri čemu uvijek treba navesti i vrstu korištene metode (A ili B; kod metode B treba navesti još i

temperaturu te relativnu vlažnost okoline).

Metoda A bila je opisana još u međunarodnom standardu ISO 6356, i to pod nazivom »Walking test«. Spomenuti standard obuhvaća i priloge u kojima su navedeni točni podaci za ispitnu obuću,

prosjek napetosti

vrijeme u sek.

nape

tost

na

tijel

u u

kV

Slika 2: Dijagram napetosti na tijelu u kilovoltima

hoda

m

30 prosinac 2011


dok tih podataka u europskom standardu nema. Za vlaknaste sagove (HRN EN 1307) napetost na tijelu trebala bi biti manja ili jednaka 2 kilovolta. Isto važi i za igličane podne obloge (HRN EN 1470) i igličane vlaknaste podne obloge (HRN EN 1307).

Određivanje električnog otpora podnih obloga (ISO 10965)Standard opisuje laboratorijsku metodu za određivanje električnog otpora tekstilnih podnih obloga. Metoda uključuje vodoravno i okomito mjerenje, pri čemu je:

• vodoravni (površinski) električni otpor izmjeren između dviju elektroda, namještenih na površinu podne obloge;

• okomit električni otpor, izmjeren između površine i donje strane podne obloge.

Da bismo izmjerili vodoravni odnosno okomiti otpor, trebat će nam:

• mjerač otpora, kojemu je područje mjerenja od 1 x 103 do 1 x 109 Ω uz točnost ± 5% te iznad 1 x 109 Ω uz točnost ± 10%;

• dvije metalne elektrode (najbolje od nerđajućeg čelika - slika 3), koje su povezane s mjeračem otpora. Kontaktna površina pojedine elektrode koju namještamo na podnu oblogu ima promjer od 65 ± 1,5 milimetara;

• neprovodna ploča dimenzija 600 ± 10 x 600 ± 10 x 5 ± 1 milimetar.

Postupak ispitivanja

Prije ispitivanja trebamo iz podne obloge izrezati tri ispitna uzorka veličine 500 ± 50 x 500 ± 50 milimetara. Sva tri zatim kondicioniramo:

• 24 sata u standardnoj atmosferi (temperatura 20 ± 1 °C, relativna vlažnost 65 ± 2%),

• nakon toga još sedam dana na temperaturi 23 ± 1 °C i relativnoj vlažnosti 25 ± 3%.

Ispitivanje radi određivanja vodoravnog odnosno okomitog električnog otpora obavljamo u ovim potonjim uvjetima.

Određivanje vodoravnog električnog otpora: Na uzemljenu metalnu ploču namještamo neprovodnu ploču, a na nju ispitni uzorak podne obloge, okrenut hodnom površinom prema gore. Elektrode postavljamo dijagonalno na uzorak (slika 3) i povezujemo ih s mjeračem otpora (slika 4). Nakon

15 sekundi počinjemo očitavati vrijednost otpora. Iz rezultata dobivenih na tri uzorka izračunavamo srednju vrijednost.

Određivanje okomitog električnog otpora: Na uzemljenu metalnu ploču namještamo neprovodnu ploču, a na nju ispitni uzorak podne obloge, okrenut hodnom površinom prema gore. Jednu od elektroda namještamo na ispitni uzorak (barem 100 milimetara od njegovog ruba). Elektrodu i metalnu ploču povezujemo s mjeračem otpora. Nakon 15 sekundi počinjemo očitavati vrijednost otpora. Iz rezultata dobivenih na tri uzorka izračunavamo srednju vrijednost.

Zahtjevi za pojedine tekstilne podne obloge

Za vlaknaste sagove (HRN EN 1307) navodi se okomiti električni otpor pri 25-postotnoj relativnoj vlažnosti, i to kao ≤ 1010 ili > 1010 Ω. Isto vrijedi i za igličane podne obloge (HRN EN 1470) te za igličane vlaknaste podne obloge (HRN EN 1307).

izvanr. prof. Urška Stankovič ElesiniPrirodoslovno- tehnički fakultet, Odsjek za tekstilFotografi je: arhiv autorice i tvrtke IMC, d. o. o.

IzvoriHRN EN 1815 : 2004 Netekstilne i tekstilne podne obloge – Ocjena elektrostatičnog ponašanja

HRN EN 1307 : 2008 Tekstilne podne obloge – Razvrstavanje vlaknastih sagova

HRN EN 1470 : 2003 Tekstilne podne obloge – Razvrstavanje igličanih podnih obloga, osim igličanih vlaknastih podnih obloga

HRN EN 13297 : 2000 Tekstilne podne obloge – Razvrstavanje igličanih vlaknastih podnih obloga

ISO 6356:2000 Textile floor coverings – Assessment of static electrical propensity – Walking test

Electrostatic properties [online]. University of Gent, Department od Textiles, 2007. [citirano 01.08.2008.]; dostupno na internetu: <http://textiles.ugent.be/IndServ_Tests.asp?ProefTypeID=10>

ISO 10965 : 1998 Textile floor coverings – Determination of electrical resistance

Carpet testing [online]. American Association of Textile Chemists and Colorist (AATCC) [citirano 01.08. 2008.]; dostupno na internetu: https://www.aatcc.org/eseries/Source/Orders/index.cfm

Slika 3: Metalne elektrode

Slika 4: Mjerenje vodoravnog električnog otpora podnih obloga

hoda

m

32 prosinac 2011


Približavanje proljeća već nas pomalo mami na otvoreno i stoga je ovaj broj časopisa »Korak u prostor« posvećen vanjskom prostoru: trgovima gradova i sela, parkovima, skrivenim putovima i cestama te zasebnim vrtovima, koji su još nedavno bili samotni i prekriveni sniježnim pokrovom. Proljetno doba pravo je vrijeme za obnovu ili izvedbu novih uređenja i stoga ćemo u nastavku nabrojiti one materijale, koji su prikladni za popločavanje vanjskih površina.

Pregled materijala Pregled materijala za popločavanje za popločavanje vanjskih površina vanjskih površina

KAMENKamen je zasigurno materijal koji je najizdržljiviji. Prikladan je za izradu pločnika i rubova različitih površina na npr. javnim trgovima i ulicama, terasama, putovima, stubama, itd. Premda je i u prethodnim brojevima časopisa bilo već mnogo toga napisano o kamenu, nije na odmet upozoriti da su za vanjska popločenja najprikladniji graniti i porfiri, a pod određenim uvjetima pješčenjaci i vapnenci. Uz odgovarajuću debljinu kamena i pravilnu ugradnju, po kamenim kolnicima može se i voziti.

Kamen se najčešće ugrađuje u obliku ploča različitih veličina, u obliku gotovih kocki i rubnika, ali se može koristiti i za nasipavanje u obliku šljunka, manjih kocki ili u sastavu ploča od škriljca. Sve se to zajedno s pijeskom može koristiti i pri nasipavanju suvremenih vrtova ili poput rubnika oko građevinskog objekta.

Pješčane površine su prije svega prikladne kod izvedbe pješačkih staza, u parkovima i na šumskim cestama. U posljednje vrijeme one su česti element suvremenih vrtova, a izvrsno se uklapaju i oko obnovljenih starih zdanja. Nedostatak pješčanih površina je u tome, što njihovo održavanje zahtijeva redovito čišćenje i uređivanje pijeska grabljama.

TERACOTeraco popločenja podosta nalikuju onima od kamena. Izrađuju se od betonske žbuke, kamenog brašna i utisnutih uglatih kamenčića, koji se kasnije nakon stvrdnjavanja bruse i poliraju. Takva su popločenja manje otporna na atmosferske utjecaje od kamenih, premda su radi svoje polirane površine svejedno dosta otporna. U prošlosti su bili prikladna zamjena za kamen,

jer su se najčešće izrađivali na samom mjestu ugradnje ili pripremali kao pločice za oblaganje. Na teraco popločenja danas možemo naići samo rijetko, jer je njihova izrada zahtjevna, a izvođača takvih radova ima malo.

BETONKako je popločavanje kamenom mnogo skuplje od izrade onih betonskih popločenja, vanjska popločenja najčešće su upravo - betonska. To su, na primjer, popločenja izvedena od glatkih ili pranih betonskih ploča, betonskih pločica, izlivena betonska popločenja s utisnutim

uzorkom (bomanite) ili jednostavno četkama obrađene izlivene betonske površine. Betonska popločenja međusobno se razlikuju po obliku, boji, ali i po kakvoći. U inozemstvu se javni prostori manjih gradova i sela često popločavaju betonskim pločnicima.

DRVODrvo je materijal, koji tijekom posljednjih godina sve više dobiva na značaju. Koristi se ne samo za podove u unutrašnjim dijelovima zdanja, nego i za oblaganje fasada te vanjskih stuba i pločnika. Drvo može biti - uz odgovarajuću njegu - dosta postojan materijal i u vanjskim uvjetima, iako se po izdržljivosti ne može uspoređivati s ranije spomenutim materijalima. Drvo je cijenjeno zbog osjećaja topline koji pruža, i stoga se sve češće koristi za popločavanje pojedinih terasa. Pritom je od velikog značaja odabir drva, koje treba biti postojano, ali i način njegove ugradnje te odabir sredstava za njegu i održavanje.

UMJETNE MASE Tartan i druge umjetne mase za popločavanje koriste se za oblaganje vanjskih površina u odgojno – zdravstvenim ustanovama. Njihova površina je meka i izdržljiva pa su to stoga naročito prikladna rješenja za podloge u vrtićima i popločenja na raznim sportskim igralištima.

1

2

hoda

m

prosinac 2011 33


ASFALTAsfaltne površine su prikladne za dostavne ceste, manipulativna dvorišta, parkirališta i sve druge vrste cesta. One su jednostavne za čišćenje i održavanje (pa i tijekom zime) te udovoljavaju cestovnim propisima za odvodnju meteorske vode s kolnih površina.

DRUGOOstali materijali za popločavanje i oblaganje vanjskih površina mogu još biti i opeka, metal, staklo ili drugo. Uporaba ovih materijala ovisi o kreativnosti pojedinca. Čelične ili inoks trake koriste se za razdvajanje pojedinih materijala (npr. zemlje od pijeska) na vrtu ili u parku. Takve razdjelne trake su manje vidljive od kamenih rubnika ili granitnih kocaka, a njihova je prednost i u tome što omogućuju izvedbu zakrivljenih oblika.

Na kraju ćemo još spomenuti i zelene površine. Prilikom izvedbe vanjskog uređenja ne može se zaboraviti na zelenilo: travu, grmlje, drveće, ... No, to je već druga pripovijest.

Jožica Curk, dipl. ing. arh.Fotografi je: arhiva autorice

slika 1: Ljutomer, Slovenija: kameni pločnik sa komunalnom opremom

slika 2: Weiz, Austrija: pod u atriju poslovne zgrade

slika 3: Brugge, Belgija: masivno kameno stubište

slika 4: Wildon, Austrija: školsko dvorište

slika 5: Plovdiv, Bugarska: kameni rustikalni pločnik u jezgri staroga grada

slika 6: Gent, Belgija: masivne kamene stube, pod od betonskih pločica i metalna rampa

slika 7: Luxemburg: detalj dječjeg igrališta sa pješčanikom

slika 8: Passail, Austrija: hostel za mlade, sve u drvu

slika 9: Sulztal, Austrija: spoj objekta sa tlom, detalj

slika 10: Graz, Austrija: kameni rezani pločnik

3

4

5

6

7

8

9

10

hoda

m

34 prosinac 2011


Za razliku od neglaziranih keramičkih pločica koje imaju čvrstu , protukliznu površinu, glazirane pločice svrstavaju se u različite klase protukliznosti već prema njihovoj otpornosti i mogućnostima primjene.

Klasa 1;

Za prostorije s manjim naprezanjem primjerice stam-beno područje u kupaoni ili spavaćoj sobi gdje može-te hodati bosi ili u kućnim papučama, ali i kao zidna obloga.

Klasa 2;

Za prostorije sa srednjim naprezanjem primjerice kao zajednički dnevni boravak ili blagovaonica.

Klasa 3;

Za prostorije srednje jakih naprezanja recimo u hod-nicima, predvorjima, na terasama i balkonima

Klasa 4;

Za prostorije s velikim naprezanjem, primjerice ula-zno kućno područje, kuhinje, radno i gospodarsko područje

Klasa 5;

Za najveća naprezanja u svim prostorijama i na svim površinama koje su ekstremno opterećene kao reci-mo garaže, industrijski laboratoriji i slično.

Protukliznost pločica

U industrijskom području arhitekti moraju strogo voditi računa da se već prema području primjene prostorija popločanih keramičkim pločicama koriste isključivo one pločice koje odgovaraju kako propisi-ma strukovne udruge, tako i različitim propisima na razini EU.U industrijskom i javnom području polažu se isklju-čivo keramičke pločice dokazanih proizvođača i od strane vrhunskih profesionalnih izvođača. Svaki maj-stor svog zanata glasno će kriknuti ako netko recimo dođe na ideju polagati obične keramičke pločice u kupalištima i bazenima.U privatnom području situacija je drugačija. I ovdje se pločice uglavnom polažu “u vlastitom aranžmanu”

iako tu cvate uvelike rad na crno. Pločice se uglav-nom kupuju prema optici (“ah, ove su baš krasne“!), a kućni majstor ne razmišlja o tome da postoje različite grupe protukliznosti i sigurnosti koračanja. Radnik na crno, čak i ako je iz struke, ne želi previše objašnjavati jer on radi samo ono što mu je zadao investitor ili vla-snik stana. Nije rijedak slučaj da se tako zidne pločice postavljaju na pod – naročito u privatnim kupaonica-ma. I to je temeljna pogreška!

Većinu padova prouzročila je premala protukliznost podne obloge.

Sigurnost koračanja – klasifi -kacijske grupeU industrijskom području podne pločice propisane su u klasifikacijskim grupama R9, R10, R11, R12 i R13. Pod tim se podrazumijeva da pločice imaju nagibni kut (kosina) od 3° do 10° (R9), 10° do 19° (R10), 19° do 27° (R11), 27° do 35° (R12) i preko 35° (R13) te malu, normalnu, povećanu, veliku pa čak i izrazito veliku vrijednost statičkog trenja, dakle da su već prema području primjene sigurne za koračanje.

Savjet: U privatnom stambenom području stavite podne pločice najmanje klasifikacijske grupe R9.Vratimo se opet industrijskom spektru: Samo R-grupama još ništa nije napravljeno. Na benzinskim postajama ili klaonicama gdje na pod dospijevaju masne, pastozne odnosno viskozne supstance, plo-čice moraju imati prostor za istiskivanje koji se opet klasificira u četiri V- grupe.

Keramičke pločice– klase protukliznosti

www.gradimo.hr

hoda

m

prosinac 2011 35


Klasifi kacijska grupa za po-dručje bosih noguPrivatni vlasnik koji sebi želi urediti kupaonicu iz sno-va ili onaj koji želi u podrumu ili vrtu ugraditi bazen za plivanje mora ove tekstove detaljno pročitati i prouči-ti. Jer ono što je u javnom području sauna, kupališta i bazena propis, u pravilu nije ništa drugačije ni za privatno područje. Područja opterećena vlagom u kojima se hoda bosih nogu podijeljena su od strane savezne udruge nosi-telja osiguranja od nesreća javnog sektora (BAGUV) u tri klasifikacijske skupine već prema opasnosti od klizanja. Praktično sve podne keramičke pločice koje se u Njemačkoj nalaze na tržištu ispitane su na protu-kliznost te svrstane u klasifikacijske skupine. Prilikom testa osoba se kreće preko podne obloge naprijed i natrag. Podna obloga se tijekom testa sve više nagi-nje dok se remenima osigurana osoba ne posklizne hodajući oprezno malim koracima. Postignuti nagibni kut jeste mjera protukliznosti i vodi ka svrstavanju podne obloge u klasifikacijsku grupu A (najmanji nagibni kut 12°), B (najmanji nagibni kut 18°) ili C (najmanji nagibni kut 24°). Klasifikacijske grupe vrije-de unatoč definiciji nagibnog kuta samo za ravne po-dove. Dakle onaj tko želi postaviti pločice u vlažnom području s nagibom mora postaviti velike zahtjeve u pogledu protukliznosti podloge.Uglavnom suhi hodnici u kojima se hoda bosih nogu, prostorije za presvlačenje, uglavnom suha područja sauna i prostorija za odmor i njima slične prostorije moraju biti opremljene podnim pločicama klasifika-cijske skupine A. Klasifikacijska skupina B koristi se uglavnom u područjima opterećenim vlagom, mokri hodnici, dna bazena i sl. Klasifikacijska skupina C jeste propis za stepenice za ulazak u vodu ili kod higi-jenskih bazenčića za pranje nogu.

Savjet svim korisnicima: možete dospjeti u komplicirane procese za naknadu štete ako susjedovo dijete padne u Vašem bazenu i slomi nogu ili još gore što se može dogoditi da se prilikom ugodnog druženja na večeri saune jedan od gostiju posklizne pod mlaznim tušem i padne; rezultat napukla baza lubanje što često ima i smrtne poslje-dice. Vaše obvezno osiguranje od odgovornosti neće

Vam isplatiti naknadu štete uz obrazloženje da ste Vi skrivili nesreću nemarnim postupanjem.

Područja primjene pločica

Naravno da su keramičke pločice stvar ukusa, ali ipak prilikom kupnje treba voditi računa o nekim bitnim točkama.Kupaonica;Izbor boja ne ovisi samo o veličini prostorije već i o boji kupaonskog namještaja. U malim kupaonicama svakako treba izbjegavati velike formate pločica. Što se tiče protukliznosti i sigurnosti koračanja uzmite u obzir prethodno poglavlje.Balkoni i terasePločice u ovom području nisu izlo-žene samo velikim opterećenjima uslijed izraženih UV-zračenja, temperaturnih oscilacija i utjecaja atmosferilija, već moraju biti po-stojane na mraz. Uz to se balkoni i terase svrstavaju u vlažna područ-ja. Zato vodite računa o prethod-nom poglavlju.

StepeništaZa oblaganje stepeništa koriste se različiti materijali. Iznimno je važna sigurnost koračanja koja se postiže uporabom standardnih elemenata. Svejedno o kojoj vrsti se radi, stepenice uvijek predstavljaju izvor opa-snosti. Zato molimo Vas uzmite u obzir činjenice iz prethodnog poglavlja o zahtjevima u pogledu pločica za stepenice u vlažnom području i području gdje se hoda bosih nogu.

podu

zeća

o s

truc

i

36 prosinac 2011


Sustave podnog grijanja te općenito sustave s toplom vodom za kombinaciju sa suhim estrih podlogama podova mora odobriti proizvođač. Izvedbenih smjernica, kao smjernica za rad, proizvođača podnog grijanja, valja se pri tome obvezno pridržavati.Sljedeći Fermacell estrih elementi mogu se nanositi na položeno podno grijanje:

ili za temperiranje podnog grijanja. FERMACELL estrih elementi Powerpanel TE su na osnovu svojih svojstava materijala izuzetno prikladna za električne sustave podnog grijanja.Na FERMACELL estrih elementima s gips-vlaknima 2 E 22 ili Powerpanel TE na FERMACELL gips-vlaknastim estrih elementima su električni sustavi podnog gri-janja koji su samo uvjetno prikladni na osnovu eventualne opasnosti toplinskog zastoja. Ovi sustavi se mogu koristiti samo uz dogovor s proizvođačem grijanja Toplinski zastoj kroz prekrivanje ogrjevne plohe nastaje npr. uslijed namještaja ili drugih toplinski izolirajućih slojeva (npr. debelih prostirača, tekstila ili strunjača) ne smije se pojaviti. Temperatura ne smije prekoračiti 50 °C ni na kojem mjestu gips-vlaknastih estrih elemenata!

Propisi za polaganje

Nakon dosezanja prohodnosti estrih elemenata valja provesti funkcijsko grijanje prema BEB (Savezna udruga za estrih i obloge e.V.) modulskoj koordinaciji za sustave sa zagrijavanjem površina u postojećim zgradama (siječanj 2009.).Ukoliko se iz građevinsko-fizikalnih razloga ispod sustava podnog grijanja polažu izolacijski slojevi, oni moraju imati dovoljnu tlačnu čvrstoću. Ako su sustavi podnog grijanja predviđeni na FERMACELL nasipima za izravna-vanje, tada treba predvidjeti labavo položene 10 mm FERMACELL gips-vlaknaste ploče kao ploče odvajanja opterećenja (pomak fuga min. 400 mm) između nasipa za izravnavanje i profilne ploče podnog grijanja (vidi detalj 1).Kod primjene dozvoljenih izolacijskih ploča od mineralne vune ispod podnog grija-nja, postaviti labavo položene 10 mm FERMACELL gips-vlaknaste ploče kao ploče odvajanja opterećenja (pomak fuga min. 400 mm) između izolacijske ploče od mineralne vune i površine ploče podnog grijanja (vidi detalj 2).Kod većih prostora sa šupljinama, kao što su skupovi cijevi u području razdjelni-ka cirkulacijskog kruga grijanja, zbog premale površine nalijeganja su potrebne dodatne mjere, npr. polaganje lima. Pri tome obratite pozornost na podatke pro-izvođača podnog grijanja. Limeni toplinski vodiči tj. grijaći elementi ne smiju se savijati, kako bi estrih elemenati mogli nalijegatiPrije polaganja estrih elemenata preporučljivo je, na profilne ploče podnog gri-janja postaviti odvojni sloj (npr. PE-foliju min. 0,2 mm ili čvrsti papir), kako bi se spriječilo lijepljenje estrih elemenata za podni sustav grijanja.

Fermacell estrih elementi na podnim grijaćim sustavima

Michael Mišo Bulummanager za Hrvatsku

Fermacell GmbH

Sustavi zagrijavanjaSustavi grijanja s toplom vodom za suhi estrih

Sustavi grijanja s toplom vodom sastoje se općenito iz cijevi za grijanje u zato predviđenim profilnim pločama, kao npr. polistirolnim profilnim pločama iliizolacijskim pločama od mekih drvenih vlakana.Vodoravna raspodjela topline se jamči kroz posebni limeni toplinski vodič. Estrih elementi naliježu punom površinom na limeni toplinski vodič.Sljedeći toplovodni sustavi grijanja su tzv. klimatski podovi. Ovaj sustav sastoji se od grijaćeg medija koji prolazi kroz ploče, npr. iz rezbarenih FERMACELL gips-vlaknastih ploča. Kod FERMACELL gips-vlaknastih estrih elemenata, polazna temperatura od 55 °C ne smije biti prekoračena! Za Fermacell estrih elemente Powerpanel TE ne postavljaju nikakve ograničenja temperature polaznog voda na osnovu svojih svojstava materijala.

Električni sustavi podnog grijanjaElektrično pogonjeni sustavi grijanja, npr. tankoslojne grijaće prostirke, općenito se postavljaju izravno ispod podnih obloga. Služe pretežito kao dopunsko grijanje

Gips-vlaknasti estrih elementi Powerpanel TE

Opis 2 x 12,5 mm gips-vlakna-ste ploèe

2 x 12,5 mm Powerpanel ploèe

Debljina (mm) 25 25

Dimenzija (mm) 500 x 1500 500 x 1250

Težina (kN/m2) 0,30 0,25

Otpor toplinske provodlji-vosti (m2K/W)

0,07 0,15

Preporuke za primjenu podna grijanja s toplom vodomkuæanski vlažni prostoritemperature polaznog voda max. 55°C

podno grijanje s toplom vodom ili elektriènovlažni prostorinema ogranièenja temperatura polaznog voda

gore: detalj 1; dolje: detalj 2

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011 37


Kod drvenih podova, indivi-dualnost i prirodnost pred-stavljaju sve značajniju ulogu. Salzburška tvrtka s tradicijom, Kaindl, već je prije nekog vremena prihvatila ovaj trend i dosljedno ga nastavlja.

“Pitali smo se što možemo ponuditi ljudima koji tra-že nešto neobično, koji znaju cijeniti individualan stil”, objasnila je ovaj kreativan proces direktorica Doris Buchmesser. Stvorena je nova serija Wood FLOORING Premium, koja povezuje ekskluzivan di-zajn, optiku visoke kvalitete i impresivne površinske strukture na svakoj pojedinoj dasci.

Tri premijere u jednojNova elegancija, nove površine, novi format: U ka-tegoriji Wood FLOORING “Premium” istovremeno slavimo tri premijere. Upotrebom drveta visoke kva-litete i tradicionalne obrade nastaje klasični kolorit, koji istovremeno zrači prirodnošću i ekskluzivnošću. K tome se, s novim površinskim strukturama “Rough Brushed” i “Rough Cut”, pojavljuju i nove mogućnosti dizajna. Kod “Rough Brushed” se inovativnim nači-nom četkanja još više razrađuje struktura drveta, što naglašava ekskluzivan dizajn i samostalnost daske. Metoda obrade “Rough Cut” čini hrapav karakter drveta jasno vidljivim i opipljivim. Kada se koristi na podu, ova hrapava površina dobivena piljenjem djelu-je vrlo autentično, pruža izražajnost i oduševljava čak i one koji su oduvijek bili naviknuti na ekskluzivitet. Kao posljednjeg, iako ne i manje važnog, spomenut ćemo novi format dasaka (1380 x 159 mm), zbog kojega svi Premium drveni podovi, poput “Prirodnog hrasta” ili “Termo jasena”, djeluju skladnije i koji prije svega u velikim prostorima stvara jedinstveni doživljaj.

Inspiracija iz cijeloga svijetaFilozofija kolekcije Kaindl Wood Flooring od samog je početka bila povezivanje prirodne ljepote klasičnih drvenih podova s inovativnim tehnologijama u potpu-nu individualnost. U međuvremenu kolekcija sadrži četiri kategorije proizvoda Classic, Authentic Oak i no-vu Premium, te svojom raznolikošću drveta i dizajna iz cijeloga svijeta nudi neslućene mogućnosti uređenja prostora.Stoga su u izbor jednako uključeni domaći klasici poput javora, trešnje ili oraha, kao i egzotične vrste drveta sa zvučnim imenima poput sapellija ili palisandera.

100 godina tradicije, 100 godina inovacija.Ono što je započelo 1897. godine kao mala pilana, razvilo se u globalnog aktera na području podova i dizajna interijera.S proizvodima koji su oduvijek korak ispred. S pogo-nima i postrojenjima visoke tehnologije koja postav-ljaju nove standarde u drvno-prerađivačkoj industriji. I s podovima koji su čvrst temelj modernog uređenja prostora. U pravom smislu riječi.

Novi vrhunac na podu:Kaindl Wood FLOORING Premium• Novo na području Wood FLOORING-a: Premium

drveni podovi visoke kvalitete• Impresivne, opipljive površinske strukture: „Rough

Brushed“ i „Rough Cut“• Nov, skladan format dasaka

www.kaindl.com

slika:Elegantno, visoke kvalitete, jednostavno Premium: “Hrast Vulkan Rough Brushed”

podu

zeća

o s

truc

i

38 prosinac 2011


KV E 55 KBÜSSCHER BARUPLAN

BÜSSCHER HOFFMANN norma U.M3.300

uložak poliesterski filc 250 g/m2 poliesterski filc 250

udio bitumena 5800 (±200) g/m2 najmanje 3200

debljina trake 5 (±0,2) mm min 4,5

udio punila 15 % max 30

izduženjeuzdužno/popreèno cca 50/50 % min 40/40

prekidna silauzdužno/popreèno 1050 / 800 N/5 cm 400 / 400

postojanost na hladnoæi ne puca na - 20°C °C ne smije pucati na 0°C

postojanost na toplini ne curi na +100°C °C ne smije curiti pri + 80°C

vodonepropusnost vodonepropusna 4 bara/24 sata

bar/h vodonepropusna 2 bara/24 sata

vatrootpornost KLASA E -

zaštita trakegornja strana/donja strana fini pijesak/tanka folija materijal pogodan za

ugraðivanje zavarivanjem

Navedene vrijednosti su standardne i temelje se na statističkoj i kvalitativnoj kontroli. Preporučena područja primjene su izrađena na temelju iskustava, normi, propisa i pravila struke, te nisu obvezujuća.

Pri odabiru materijala za hidroizolaciju, mudro je izabrati proizvođača s dugogodišnjom tradicijom, s velikim brojem referenci, s među-narodnim iskustvom, drugim riječima, obratiti se stručnjacima.Tvrtka Büsscher Hoffmann ima takvu reputaciju. Riječ je o više od sto godina tradicije proizvođača bitumenskih i polimerbitumenskih hidroizolacijskih traka.

menske mase te tanke zaštitne folije. Polaže se punoplošnim zavariva-njem, a primjenjuje kod hidroizolacija ravnih i kosih krovova, betonskih

i zidanih konstrukcija, a može se koristiti i kao završni sloj.Navedene vrijednosti su standardne i temelje se na statističkoj i kvalitativnoj kon-troli. Preporučena područja primjene su izrađena na temelju iskustava, normi, pro-pisa i pravila struke, te nisu obvezujuća.

100.000 m2 hidroizolacije na jednom gradilištu

Büsscher Hoff mann d.o.o.

Prednost u odnosu na PVC folije je nemogućnost zbrinjavanja potonjih, te je i to razlog zbog kojeg Europa sve više ponovno zagovara bitumenske hidroizolacije.

U graditeljstvu jedan od bitnih čimbenika kvalitetne gradnje je svakako pažnja koju posvećujemo hidroizolaciji. Moderno arhitektonsko rješenje, precizno izračunatu statiku, fiziku koja je u obzir uzela sve pa i najsitnije parametre, zasjeniti će propu-štanje vlage makar samo na jednom detalju, na koji nismo dovoljno obratili pažnju.

Jedna od naših brojnih referenci je isporuka 100.000 m2 hidroizolacijske trake za Eurovea Centar u Bratislavi što je respektabilan broj kvadrata, čime se potvrđuje činjenica kako investitori i izvođači priznaju kvalitetu naših proizvoda.

KV E 55 K Büsscher BARUPLAN SUPER

Polimerbitumenska elastomerna hidroizolacijska traka za zavarivanje s uloškom od poliesterskog filca, sastoji se od finog pijeska, elastomerne bitumenske ma-se, poliesterskog filca impregniranog bitumenskom masom, elastomerne bitu-

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011 39


Topao izgled drvene terase oko doma ili ugosti-teljskog objekta koji se stapa s drugim prirodnim materijalima (kamenom, travom), terasa na kojoj ćete predahnuti kako bi užurbanim tempom na-stavili obavljati svoje obaveze ili ćete u ugodnom društvu popiti Vašu jutarnju kavu je detalj koji će Vas sigurno privući. K tome, ukoliko je terasa postavljena profesionalno, doživljaj je sigurno jači. Iz tog razloga, predstavljamo Vam revolucio-narni sustav postavljanja terasa koji nepogrešivo ostavlja dojam profesionalnog pristupa.

• osiguravaju slobodno strujanje zraka• pojačavaju opći aspekt zahvaljujući drvenom

okviru fiksiranom bez vidljivih vijaka• omogućava vertikalnu instalaciju bez vidljivih

vijaka

Drvo:• klasa1 otpornosti na truljenje,• vrlo stabilno, sušeno u sušarama kao garancija

minimalnih iskrivljenja,• daske precizno rezane fiksnih dužina, • glatka protuklizna površina, bez uzdignutih

krhotina• nepotrebna bilo kakva obrada prije ugradnje• probrano visoko kvalitetno drvo• ugodan materijal, nikada prevruć, niti prehladan

Poduzeće Parketi Sabljo preporuča sistem softline® vanjske terase svima koji imaju zahtjeve za vanjske terase kao trenutno najmoderniji i najkvalitetniji si-stem. Sistem softline® je revolucionarni sistem bu-dućnosti koji je potpuno razrađen do svih detalja.

Korisnicima nudimo podršku i ugradnju sistema na sve podloge.

Revolucionarni sustav- sistem Softline®

Vanjske drvene terase nove generacije

Parketi Sabljo d.o.o.

Sistem Softline® je revolucionarni sustav koji omogućuje:• instalaciju terase bez ikakvih vidljivih vijaka,• poboljšan otpor strukture (nema više slabih toča-

ka u daskama i napadnih vijaka na spojevima)• savršeno homogenu estetiku.• izmjenu bilo koje daske u sustavu pojedinačno

Ovaj sustav je naprav-ljen od vrlo otpornih kompozitnih materijala čime se osigurava njegova dugotrajnost.Fiksacija sustava omogućava slobodnu cirkulaciju zraka te njegovo kreta-nje između dasaka.Sustav softline® objedi-njuje sve zahtjeve koji se odnose na pouzdanost i estetiku.

Naše iznimne vrste drva: Afromosiu, ipe, merbau, pa-duk i tikovinu smo odabrali zbog njihovih tehničkih svojstava koja savršeno odgovaraju najrazličitijim i većinom promjenjivim klimatskim uvjetima.Naši proizvodi su sušeni na prosječan sadržaj vlage

tel: 043 220 025fax: 043 220 026

[email protected]

sistem Softline®:- drvena podkonstrukcija- kopča- drvena obloga

sistem Softline® - revolucionarna kopča od kompozitnog materijala

Upravo završena terasa u Bjelovaru revolucionarnim sistemom Softline®

13% ±2%, te su i bez kemijske obrade vrlo stabilni, bez obzira na vanjske uvjete.

Profil drva se nudi u raznim dužinama: 1600, 2000 i 2400 mm. Debljina je 20 mm , a širina 100mm. 20x96x1600-2000-2400 za tikovinu.

Sustav i njegove

prednosti:Općenito:

• nevidljiva fiksacija potpore,• izmjenjive daske

• eliminira fazu pred-bušenja i izvijanja s čeone strane

• kompozitni materijal, visoke mehaničke čvrstoće, jamči sustav visoke kvalitete

• fleksibilnost u utezanju i/ili proširenju, što omo-gućava repozicioniranje nakon stresa (za razliku od čelika)

• omogućuje bočno kretanje između dasaka bez posljedica odnosno pogoršanja svojstava drva

Kopče :• omogućavaju izoliranje gornjeg sloja elemenata

od podkonstrukcije • daju jamstvo velike trajnosti • skraćuju vrijeme instalacije• omogućavaju jednak razmak između elemenata i

spajanje između redova

ava vertikalnu instalaciju bez vidljjjjjjjjjjjjjivvvvvvvihhhhhhhhhhihhhhihhhihhiihhhiiihih

podu

zeća

o s

truc

i

40 prosinac 2011


Sika® - novitetiSika Croatia d.o.o.Josip Tomljenović

Sikabond® Dispenser - 1800 Power je novi revoluci-onaran baterijski uređaj za nanošenje ljepila koji radi s ljepilom Sikabond® T-52 FC + T-45 u jedinstvenom pakiranju od 1800 ml.

Prateći najstrože ekološke standarde kao i potrebe majstora parketara Sika® je na tržište plasirala novu generaciju primera za pripremu podloge prije lijepljenja parketa. Sika® Primer MR FAST je 2K epoksidni premaz.

Njegove prednosti su:• vodena baza• bez otapala• vrlo mala emisija (EC 1)• lagano se čisti s alata i opreme

Nastojanje Sika®-e, zadovoljstvo kupaca provjerenim proizvodima i rješenjima, te permanentnom ponudom novih proizvoda s poboljšanim svojstvima koje krasi jednostav-nija priprema i uporaba, još jednom je urodilo

Evolucija u lijepljenju drvenih podnih oblogaSika® je svoju dosadašnju ponudu opreme za nanošenje ljepila za lijepljenje drvenih podnih obloga nadopunila novim proi-zvodom, Sikabond® Dispenser - 1800 Power. Riječ je o uređaju vrlo velike mobilnosti koji se koristi bez kompresora i crijeva, a dolazi u kompletu s dvije izmjenjive baterije.

• Štedi zglobove (uspravna pozicija tijela pri radu)• Brza upotreba (ušteda vremena polaganja)• Jednostavna i čista upotreba• Siguran i stabilan nanos• CE odobreno• Precizno doziranje• Brzo i jednostavno čišćenje• Upotreba bez edukacije• Bez otapala, maksimalna iskoristivost ljepila• Idealno za sve veličine prostorija

Dokazano je da je nanošenje ljepila upotrebom Dispensera brže do 10 puta od klasičnog, što u ko-načnici ubrzava čitav posao 4 puta i time štedi Vaš novac i vrijeme.Najekonomičniji i najzdraviji način lijepljenja drvenog poda, pri čemu nema dodira s ljepilom, prljanja ruku, odjeće ili drvenih elemenata za ugradnju.S jednim punjenjenm baterije može se postaviti do 200 m2 parketa.

Sika® Primer MR FastNovo rješenje za pripremu podloge prije parketa

plodom te u ovom broju predstavljamo novi proizvod iz segmenta opreme kao i novi proizvod za pripremu podloge prije polaganja parketa.

Na ovaj način upravo se ugrađuje 7.500 m2 parketa na projektu Cvjetni trg, o

čemu ćemo podrobnije pi-sati u prvom broju Koraka

sljedeće godine.

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011 41


Sika Croatia d.o.o.Puškariæeva 77a, Luèko - ZagrebTel: 01/6594 240Faks: 01/6594 [email protected]

Sika® Primer MB Sika® Primer MR Fast

Upotreba1. Blokada vlage2. Uèvršæuje podlogu3. Pospješuje prionjivost

1. Blokada vlage2. Uèvršæuje podlogu3. Pospješuje prionjivost

Kemijska baza 2-komponentniepoksid s utvrðivaèem

2-komponentna smolana bazi vode

Miris Jak (kiselo) Skoro bez mirisa

Egzotermièko zagrijavanje DA NE

Korozija DA NE

Pakiranje Metalna kanta Plast. karnister u kart. kutiji

Vezanje+ 10°C 18 sati+ 23°C 11 sati+ 30°C 6 sati

+ 15°C / 35% r.h. < 6 sati+ 23°C / 50% r.h. < 5 sati+ 30°C / 75% r.h. < 4 sata

Potrošnja Ovisnost o poroznosti:~ 500 g/m2 (20 m2 / pak.)

Ovisnost o poroznosti:~ 200 g/m2 (21 m2 / pak.)

Max. vlažnost podloge 4,0 % CM 4,0 % CM

Težinski omjer 3:1 (7,5 : 2,5 kg) 2:1 (2,8 : 1,4 kg)

Proces miješanja Izmiješati s mikserom pri niskim okretajima oko 3 min

Uliti komp. B u A u karnisteru i dobro promuækati

vrijeme ugradnje ~ 0,5 sati (23°C / 50% r.h.) ~ 2 sata (23°C / 50% r.h.)

• lako miješanje bez dodatnog alata• mala potrošnja u odnosu na proizvode na bazi

otapala• trostruka uloga

Rad 3 u 1:

1. Blokada vlage2. Učvršćuje podlogu3. Pospješuje prionjivost

Prednosti na gradilištu:• brzo miješanje - 1 minuta • brza ugradnja - direktno iz karnistera• brzo sušenje – 4 sata (23°C/50% r.h.) • lagano čišćenje alata - ponovno upotrebljiv• reciklirajući - manje otpada• malo pakiranje - manje za transport • isto penetriranje kao i Sika® Primer MB-20 –22m2

Primjena Sika® Primer MR Fast:1. Otvoriti kutiju i izvaditi oba karnistera2. Uliti komponentu B u A-karnister komponente3. Promućkati 1 min.4. Izliti materijal direktno na podlogu!5. Razmazati ujednačeno križanjem koristeći najlonski valjak.6. Nanesen proizvod mijenja boju (svježe nanešen – bijeli, kada se osuši, postaje proziran)7. Nakon upotrebe očistiti alat s vodom. Očišćen alat može se koristiti višestruko !

Usporedba Sika® Primer MB prema Sika® Primer MR Fast

Koristite Sika® Primer MR Fast samo sa SikaBond® sistemima za lijepljenje drvenih podova

Sika® Primer MR FastBlokada vlageZa cementne podloge sasadržajem do 4% CM(<6% Tramex) vlage

Za cementne anhidridne i starepodloge koje moraju biti suhe

Kao temeljni premaz naasfalt-podloge (unutra) ina ostatke starog ljepila

Sika® Primer MR FastUčvršćuje podlogu

Sika® Primer MR FastPospješuje prionljivost

Podloga je previše vlažna i pritišću rokovi radova?

Nesigurni ste oko ostataka starog ljepila ili su podloge na bazi asfalta?

Da li je podlogadovoljno čvrsta?

podu

zeća

o s

truc

i

42 prosinac 2011


Za lakiranje parketa u zimskom periodu preporučuje-mo lakiranje Chromoden Aqua lakovima za parkete iz više razloga:

Brzi međuslojni razmaci

Za razliku od klasičnih otapalnih CHROMODEN lako-va za parkete koji imaju međuslojni vremenski interval cca 24 sata, Chromoden Aqua lakovi za parkete ima-ju maksimalni razmak od 4 sata. To znači, da upravo u zimskim mjesecima kada vremenski uvjeti pred-stavljaju najveći problem, nudimo proizvode za brzu i kvalitetnu obnovu, odnosno zaštitu Vašeg parketa. Chromoden Aqua temeljni lak je suh za brušenje na-kon maksimalno 2 sata nakon čega slijedi nanošenje bilo kojeg Chromoden Aqua laka (Chromoden Aqua 1K PUR ili Chromoden Aqua 2K PUR). Lakove koji se lakiraju na temeljni lak dovoljno je nanijeti u 2 do 3 sloja ovisno o vrsti parketa i izgledu površine koji želi-te postići. Ako je Vaša želja da parket ima naglašenu strukturu drva odnosno pora onda je na osnovni lak dovoljno aplicirati 2 sloja završnog laka. Ako želite više zapunjenu površinu, izuzetno otpornu u prostorima koji to zahtijevaju kao što su uredi, re-storani, muzeji odnosno većina javnih prostora onda je preporuka 3 sloja završnog laka.Chromoden Aqua 1K lakovi imaju međuslojni razmak od 2 do 3 sata, a Chromoden Aqua 2K lakovi imaju međuslojni razmak 4 sata.

Rad bez mirisaChromoden Aqua lakovi i proizvodi koji upotpunjuju ovaj asortiman nemaju mirisa, pa je rad s njima idea-lan u zimskim mjesecima kada su prostori zatvoreni i

kada je zbog hladnoće nemoguće raditi uz otvorene prostore. Ovo je njihova velika prednost u odnosu na otapalne Chromoden lakove jer nije potrebno provje-travanje prostora koji se lakiraju.

Međutim, važno je paziti na ograničenja koja nam do-nosi zimsko vrijeme tijekom lakiranja u tom periodu. U zimskim mjesecima u prostorima koji se griju zrak je izrazito suh, dok je temperatura u zadovoljavajućim granicama od 18-23°C. U takvim je uvjetima nedosta-tak vlage problem, jer vodeni lakovi zahtijevaju mini-malnu količinu vlage u zraku kako bi se što bolje ra-zlijevali i da bi površina izgledala beskprijekorno. No, ukoliko se nađete u situaciji da ipak morate lakirati, a niste u mogućnosti povisiti vlagu, nudimo Chromoden Aqua Usporivač koji pospješuje razlijevanje laka.

Ukoliko lakirate prostor u zimskim mjesecima koji se ne grije, tada je temperatura zraka niska, kao i tempe-ratura parketa koja ne smije biti ispod 12°C, vlaga je u tom slučaju nešto viša što opet pogoduje razlijevanju.

Površina će izgledom biti zadovoljavajuća, ali lakira-noj površini trebat će nešto više vremena da se pro-suši kako bi se mogla površinski obrusiti i ponovo la-kirati. U tom se slučaju vremenski interval između dva sloja, bilo osnovnog i završnog ili dva završna laka, produljuje. Ipak, to je brži postupak obnove parketa nego s klasičnim otapalnim Chromoden lakovima.Na kraju navodimo kako je Chromos uspio sa svojim Chromoden lakovima za parkete omogućiti za Vas la-kiranje u svim vremenskim uvjetima i svim godišnjim dobima.

Obrada parketa u zimskom periodu

Chromos boje i lakovi d.d.

Sezona obnove i lakiranja parketa uglavnom se odvija od 3. do 9. mjeseca, međutim sve češće se parketi obnavljaju i u zimskim mjesecima. Parket daje posebnu toplinu doma, kao i konač-ni izgled prostora u kojem stanujemo.

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011 43


Chromostone ili prani kulir ponovno se izvodi na našem tržištu, ovog puta sa znatno većim brojem rješenja i mogućnostima dizajniranja. Chromostone nam omoguća-

va izvođenje novih podloga ili obnavljanje starih što mu posebno daje prednost zbog mogućnosti nanošenja u tankim presjecima.

Koristi se pretežno za vanjske površine no primjenjiv je i u interijerima. Idealan je za šetnice, gradske trgo-ve ili okoliše bazena zbog protukliznosti i prirodnog izgleda. Također, često se izvodi u vrtovima i okućni-cama te parkiralištima. Uz upotrebu malih prirodnih kamenčića postižemo različite arhitektonske i kro-matske efekte te dobivamo proizvod koji se uklapa u sve potrebne ekološke zahtjeve za uređenjem okoliša.Sam materijal sadrži vlakna, pigment, disperzive i aditive koji se miješaju sa cementom, kamenčićima i pijeskom. Kao rezultat ima različito dizajnirane i željene podloge u debljinama od 2 do 5cm s izved-

već pustimo da se podloga osuši. Nakon svega 24 sata možemo početi s brušenjem podloge. Brusimo sve dok ne dobijemo izložene kamenčiće, a tada se prelazi na brušenje s finijim dijamantima sve do im-pregnacije Ashford formulom. Iza toga se prelazi na poliranje specijalnim brusevima do željenog sjaja. Poliranu površinu možemo dodatno impregnirati premazima kako ne bi upijala tekućinu te se lakše održavala. Održavanje samog terazzo poda na većim površinama vrši se uz redovito pranje strojem uz upo-trebu impregniranih filceva ili padova dijamantima uz upotrebu čiste vode. Time opet dobivamo proizvod ekološki apsolutno prihvatljiv za okoliš. Terazzo se upotrebljava pretežno u interijerima te dokazuje svo-ju trajnost na davno izvedenim objektima gdje i danas služi svojoj svrsi. Nude se razne mogućnosti dizajnira-nja gdje dobivamo boje od samog pigmenta u veziv-nom materijalu do kamenčića u različitim bojama pro-izvedenim u Italiji, a čiji je Dulex eksluzivni zastupnik.

Detaljnije informacije o opisanim sistemima kao i mo-gućim rješenjima za vaš pod bilo koje vrste možete potražiti kod uvoznika i eksluzivnog izvođača tvrtki Dulex iz Ludbrega.

Chromostone & terrazzo sistemi podova

Dulex d.o.o.

U Hrvatskoj skoro izumrli sistemi podova, ponovno se vraćaju na tržište putem tvrtke Dulex d.o.o. iz Ludbrega.

Frankopanska 81, 42230 Ludbregtel: 042 306 365; 042 306 366

www.dulex.hr e-mail: [email protected]

bom na svježu ili posto-jeću cementnu podlogu. Sistem se izvodi vrlo jed-nostavno te uz upotrebu retardera, površina ne stvrdnjava, lako se pe-re, a agregat se izloži ovisno o tome koji smo retarder upotrebljavali. Gotova površina laki-ra se transparentnim lakom radi lakšeg odr-žavanja koje se izvodi s vodom pod pritiskom.

Terrazzo

Terazzo je samo nasta-vak prethodno opisa-nog proizvoda. Naime, koristeći potpuno istu tehnologiju izvedbe kao i za Chromostone do-lazimo do faze gdje ne špricamo retarder

vidi

m

prosinac 2011 45


EU-CHIC: Osobna iskaznica europske kulturne baštine Prema integralnom pristupu dokumentiranja kulturne baštine

dr.sc. Vlatka Rajčić, Sveučilište u Zagrebumr.sc. Barbara Vodopivec, Sveučilište u Ljubljaniprof.dr. Roko Žarnić, Sveučilište u Ljubljanidi.dr. Wolfgang Kippes, Kultur und Betriebsges.m.b.H, Austria

SAŽETAKProjekt FP7 (EU-CHIC European Cultural Heritage Identity Card) “ Osobna iskaznica europske kulturne baštine “ predložit će strategiju i sustave za najučinkovitije metode i alate usklađivanja kriterija i indikatora za praćenje promjena i intervencija na materijalnoj kulturnoj baštini širom Europe i susjednih zemalja. Rezultati projekta će pokazati značajne prednosti u smislu cijena-korist, za vlasnike, menadžere, vlasti i konzervatore zadužene za zaštitu takvih nepokretnih kulturnih dobara. To će također stvoriti mogućnost za praćenje i sustavno izvješće o raznim ljudskim i prirodnim utjecajima na fizičko stanje baštine, te pomoći u pružanju najvažnije i ekonomski učinkovite preventivne zaštite.

1. Ciljevi EU-CHIC projektaGlavni cilj projekta EU-CHIC je razvoj i testiranje smjernica potrebnih za učinkovito prikupljanje i pohranu podataka relevantnih za svaki spomenik kulturne baštine. EU-CHIC sustav će podržati racionalno održavanje, preventivnu konzervaciju i rehabilitaciju povijesnih znamenitosti i spomenika. U tome će pomoći primjena novorazvijene strategije za procjenu učinkovitosti, te vrlo jednostavno okružje za korištenje svih računalnih pomoćnih programa.

Tijekom vremena, bit će prikazano i praćenje progresivne promjene baštine u fizičkom smislu kao posljedica ljudskih intervencija te njihovog utjecaja na okoliš. Projektni partneri će promicati ideju te pomagati pri uvođenju EU-CHIC sustava u svojim zemljama, te će dodatno olakšati njegovo korištenje u susjednim državama preko razvijene veze s državnim i drugim tijelima odgovornim za zaštitu i očuvanje baštine.

2. Utjecaj EU-CHIC projekta

EU-CHIC projektni konzorcij sastoji se od 12 partnera iz 11 zemalja - Slovenije, Austrije, Belgije, Hrvatska, Češka Republika, Njemačka, Grčka, Izrael, Italija, Poljska i Španjolska - koji koordinira njihove aktivnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Na način sličan onome kojeg provodi “Monumentenwacht” organizacija u Nizozemskoj i u Flandriji, Regiji Belgije, značajan cilj EU-CHIC projekta je potaknuti i pomoći u stvaranju novih inicijativa za redovito praćenje i inspekciju povijesnih građevina i spomenika. Uz vodstvo i potporu članova Savjetodavne mreže (Advisory

Network) i Savjetodavnog odbora (Advisory Board), ta inicijativa bit će

provedena kao projekt zemalja korisnica i regija u Europskoj uniji i šire.

Članovi EU-CHIC Savjetodavnog odbora dolaze iz pet zemalja - Egipta, Francuske, Norveške, Velike Britanije (Škotska) i Nizozemske. Ovaj odbor vodi uz EU-CHIC Savjetodavnu mrežu (Advisory Network) te pomaže svojim članovima da razviju neophodnu suradnju s lokalnim vlastima i nizom drugih sudionika u zaštiti baštine. Savjetodavni odbor sudjelovanjem na projektnim sastancima uvelike pridonosi prilagodbi i razvoju projektnih ciljeva i postignuća zadovoljavanja stvarnih potreba krajnjih korisnika. Svi projektni partneri uspostavit će, održavati i razvijati kooperativne veze s tijelima nadležnim za zaštitu kulturne baštine.

Široko rasprostranjena mreža članova u cijeloj Europi te aktivno sudjelovanje svih sudionika značajno će utjecati na primjenu rezultata projekta. Članovi Savjetodavne mreže će se poticati da izravno s ostalim korisnicima i partnerima usvoje EU-CHIC metodologiju dokumentacije i praćenja u drugim lokalnim sredinama. Značajan uspjeh u ovom području uvelike će pomoći u ostvarenju rasprostranjenog usvajanja univerzalne metodologije i usklađivanje kriterija i pokazatelja, kao što je navedeno u općim ciljevima projekta.

EU- CHIC projekt će izvršiti široki društveni utjecaj na ključne čimbenike u polju kulturne baštine u EU i susjednih Mediteranskih zemalja kroz formiranje Savjetodavne mreže. To je proces koji se gradi kroz »Pismo potpore”, potpisano od strane koordinatora projekta. Svi zainteresirani u javnim tijelima za očuvanje baštine u svim sferama vlasti najviše su dobrodošli kao članovi Savjetodavne mreže i kao potpisnici pisma namjere. Javne web stranice projekta su www.eu-chic.eu i www.chiceu.net.

3. Očekivani ishodi EU-CHIC projektaOčekivani konačni rezultati projekta su:• pregled sustava dokumentacije i trenutne

metodologije i alati za prikupljanje podataka i procjenu;

• razvijanje kriterija i pokazatelje za procjenu rizika;

• izrada smjernice za buduće poboljšanje metoda i alata za prikupljanje i pohranu podataka potrebnih za procjenu promjena na baštini i imovine tijekom vremena i

• objedinjavanje preporuka i strategija prilagođenih posebnim potrebama strategija očuvanja baštine različitih europskih i susjednih zemalja.

Slika 1: Grafička prezentacija EU-CHIC koncepta

vidi

m

46 prosinac 2011


Znanstveni ciljevi projekta su:• identificirati prošle i sadašnje inicijative u vezi

istraživanja i tehnološkog razvoja metodologije za izradu osobne iskaznice u cilju procjene najvrednije inicijative u tom području;

• identificirati i analizirati kriterije i pokazatelje za procjenu rizika u odnosu na politiku i načela za zaštitu baštine koja bi se mogla smatrati i modelima osobne iskaznice;

• identificirati i procijeniti metode i tehnike koje se koriste za prikupljanje podataka i procjenu najprikladnije i odgovarajući alat ili sustav za prikupljanje i pohranu podataka, identifikaciju ključnih čimbenika koji sudjeluju u skupljanju i skladištenju podataka.

4. Srednjoročni rezultati EU-CHIC projektaRazvoj projekta se postiže kroz aktivnosti četiri radne grupe koje čine jezgru projekta, uz potporu koordinacije i redne grupe za diseminaciju rezultata.Glavni rezultati postignuti su do sada u okviru WP2, WP3, WP4 i WP6, a to su:

• prikupljanje informacija o postojećim modelima usmjerenim na očuvanje kulturne baštine i identifikacija ključnih čimbenika u upravljanju kulturnom baštinom;

• identifikacija ključnih institucija kulturne baštine za upravljanje u različitim zemljama EU;

• procjena najviše korištenih i zanimljivih strategija za razvoj modela osobne iskaznice

• prepoznavanje budućih potreba za razvoj istraživačkih i razvojnih djelatnosti za provedbu koncepta osobne iskaznice objekta kulturne baštine;

• prikupljanje i procjenu rizika za opisane metodologije;

• postavljanje kriterija za kritičko analiziranje i prioritete rizika;

• uspostava kriterija koji će biti uključeni u konačni model EU-CHIC kartice.

• utvrđivanje metoda, tehnika i alata (Methods Techniques Tools) za prikupljanje podataka i prezentacije;

• procjena, vrednovanje i prezentacija (MTT);• uspostava kriterija za odabir učinkovitog MTT

kako bi se oblikovali predloženi pokazatelji;• pokretanje web portala projekata i objavljivanje

informativnog letka.• osmišljavanje strategije širenja informacija i

širenja svijesti.

Radni paket projekta WP5 započeo je u 18- tom mjesecu, a vrlo je bitan za preuzimanje i daljnje korištenje projektnih rezultata i zaključaka. Informacije prikupljene iz radnih paketa WP 2, 3 i 4 će se ocjenjivati i usporediti kroz postupke razvijene unutar projekta. Kriteriji, indikatori i protokoli će biti razvijani kako bi se došlo do zajedničke metodologije u cijeloj Europi, te kako bi se razvila i potaknula razmjena dokumentacije među

europskim državama. Kriteriji će obuhvatiti sve potencijalne opasnosti za izgradnju konstruktivnih, nekonstruktivnih elemenata, arhitektonskih vrijednosti i drugih aspekata, od funkcionalnosti do povijesne vrijednosti.

Ciljevi koji moraju biti ispunjeni su:• Razvoj integriranih dokumentacijskih

protokola;• Procesi odlučivanja zasnovani na znanju

(knowledge-based);• Strateško planiranje za provedbu i vrednovanje

EU-CHIC.

Slika 2: Stupnjevanje prisutnosti u obradi pojedinih čimbenika uključenih u metode dokumentacije, sastavljen na temelju upitnika, ispunjen od strane EU-CHIC konzorcija

Slika 3 : EU-chic portal s javnim dijelom i restriktivnim područjem samo za članove projekta

vidi

m

prosinac 2011 47


5. Klaster (udruživanje) projekata iz područja kulturne baštineNa sastanku u Beču udruženih projekata (travanj 2010) skup projekata povezanih tematikom preventivne zaštite i upravljanjem kulturnom baštinom – (Climate for culture) Utjecaj klime na objekte kulturne baštine, SMooHS (Smart Monitoring of Historic Structures) i EU-CHIC - osnovan je prvi klaster te 3ENCULT projekt koji se pridružio nešto kasnije klasteru prosljeđivanjem pisma namjere. Sastanak je održan u okviru EU-CHIC sastanka u Olimia, Slovenija (svibanj 2011).Povezani projekti koji su zainteresirani za ulazak u klaster koriste međusobno informacije. Projekti sličnog sadržaja mogu postati članovi klastera tako da se izjasne putem pisma namjere EU-CHIC koordinatoru.

6. Osmišljavanje i širenje plana EU-CHIC projektaGlavni ciljevi definirani na početku projekta u vezi širenja ideje koncepta su slijedeći:• razvoj i implementacija svijesti i širenja plana;• uspostava komunikacijskih alata;• organizacija širenje aktivnosti (radionice,

publikacije, diskusije).

6.1. EU-CHIC portal - postavljanje i održavanje

Portal (www.eu-chic.eu) pokrenut je u ožujku 2010, a tijekom svibnja 2010 dodan je forum za raspravu. Koordinatori portala i foruma su hrvatski partner Z-Z, voditelj radne grupe WP6, i Univerza v Ljubljani, koordinator projekta. Nakon toga, Z-Z je pokrenuo dodatni portal s restriktivnim područjem samo za partnere u projektu. Korisnici mogu smjestiti

sve dokumente, nacrte dokumenata i materijale potrebne za rad partnera u okviru projekta na (http://www.chiceu.net). EU-CHIC portal omogućuje interne komunikacije među svim EU-CHIC partnerima (kroz restriktivno područje) i vidljivost napretka projekta i komunikaciju među zainteresiranim stranama. Dio rada na projektu koji nije povjerljive prirode, postavlja se na javni dio web stranice, koja bilo kojoj zainteresiranoj osobi prikazuje relevantne dokumente i detalje događaja unutar projekta ili vezane za projekt. Osim toga, otvoren je forum za savjetovanje za članove Savjetodavne mreže (Advisory network) kao način za razmjenu informacija i kriterija o EU-CHIC konceptu osobne iskaznice objekata.

U travnju 2010 letak i mape s općim podacima o projeku s informacijama o ciljevima i metodama te o planu rada pripremili su koordinator UL i partner iz Hrvatske Z-Z. Letak je objavljen i razdjeljen preko mreže partnera te kroz Savjetodavnu mrežu članova i drugih zainteresiranih strana. Na slici 4 vidi se prepoznatljivo grafičko rješenje logo-a projekta.

6.2. Zbornik radova s Radionice 1 metodama dokumentacije

U skladu s planom rada na projektu EU-CHIC , prva radionica projekta održana je u Beču, Austrija, 29. travnja 2010. Bila je usmjerena na prezentacije te detaljne opise nacionalnih metoda dokumentiranja kulturne baštine s pitanjima, kao što je predviđeno za relevantne organizacije i krajnje korisnike. Drugi dio radionice bio je provođenje zadatka 2.1 radne grupe 2, Collection and assessment on current Identity Card directives koju su pripremili voditelji radne grupe 2 Tehnološki part “Tecnalia” iz Španjolske, a sudjelovali su i svi partneri.

Zbornik sadržava vrlo detaljne opise relevantnih nacionalnih dokumentacijskih sustava / metodologija zemalja partnera. Zbornik radova bit će distribuiran velikom broju zainteresiranih sudionika. Šesnaest stručnjaka sudjelovalo je na radionici. Svi materijali s radionice su prikupljeni i čine osnovu teksta rasprave o pregledu trenutnog stanja dokumentacijskih sustava kulturne baštine objekata u 9 zemalja (Hrvatska, Češka Republika, Grčka, Izrael, Italija, Nizozemska, Poljska, Slovenija i Španjolska).

Izbor dobrih primjera metodologija u tim zemljama, s njihovim prednostima i nedostacima, opisani su vrlo detaljno i predstavljaju temelj za daljnje aktivnosti u vezi radne grupe 2 u smislu utvrđivanja budućih potreba na R&D razvoju za uspostavu metodološkog koncepta, koji bi bio prihvaćen i dobrodošao te bi se potencijalno harmonizirano koristio u cijeloj EU-a, ali i kao osnova za radnu grupu 3 koja ima niz zadaća (Zadatak 3.1 Istraživanje i analiza postojećih smjernica za procjenu rizika u vezi s očuvanjem spomenika kulture, Zadatak 3.2 Kritička analiza rizika i uspostavljanje kriterija za ocjenjivanje), te radnu grupu 4 (Zadatak 4.1. Identifikacija MTT

Slika 4 EU-CHIC brošura

vidi

m

48 prosinac 2011


za prikupljanje podataka i prezentaciju, Zadatak 4.2. Procjena, vrednovanje i prezentacija metoda i tehnika) i radna grupa 5 (Zadatak 5.1. Integrirani dokumentacijski protokol).

Umjesto tiskanja Zbornika 1. radionice, dogovoreno je staviti trenutnu verziju postupka na web stranicu projekta s namjerom dobivanja više informacija od partnera u vezi metodologije za prikupljanje podataka, dokumentacije i prezentacije, ne samo od partnera ‘zemljama podrijetla, nego i iz susjednih zemalja ili zemalja koje su u bliskom kontaktu. Trenutno je Zbornik 1. Radionice samostojni elektronski dokument, ali se ne želi propustiti prilika da se prikupe dalje metodologije iz zemalja koje ne sudjeluju u projektu.

6.3. Razvoj i implementacija plana koncepta diseminacijeOsmišljavanje i širenje koncepta sadrži različite vrste aktivnosti u pripremi i razvoju unutar projekta i izvan njega. Postoje četiri cilja širenja plana: osigurati maksimalni učinak u EU-CHIC unutar i izvan projektnog konzorcija, obavijestiti istraživačke zajednice o rezultatima, širenje rezultata projekta i koncepta osobne iskaznice objekata kulturne baštine među ključnim europskim čimbenima na polju zaštite, kako bi se doprinjelo svijesti o važnosti očuvanja kulturne baštine u društvu.

Trebalo je utvrditi i izvršiti detaljnu identifikaciju sudionika izvan konzorcija, te općih i posebnih

poruka za svaki od kolektiva na nacionalnoj,

europskoj i razini trećih zemalja. Glavne skupine sudionika su: vlasnici i menadžeri kulturne baštine zgrade, arhitekti i druga tijela; restauratorska poduzeća (posebno mala i srednja ), znanstvene udruge, laboratoriji i tehnička tijela, europske i međunarodne udruge mreža vezane uz kulturnu baštinu, FACH Europske tehnološke građevinske platforme, ERANET, standardizacijski odbori, uglavnom CEN / TC 346.

Druga faza biti će plan za širenje informacije o implementaciji koncepta i metode te

aktivnost na nacionalnoj,

europskoj i razini trećih zemalja, kao i rad na uspostavi komplementarnosti. Do sada, informacije o projektu prenjete su do korisnika na

nacionalnim razinama, kao i na međunarodnoj razini (Egipat, Izrael).

Širenje plana diseminacije je rezultat ideja projektnih partnera te

savjetodavnog odbora. Nakon vrlo intenzivnih rasprava od početka projekta u rujnu 2009., a osobito na kraju siječnja 2011, što je rezultiralo trenutnom verzijom diseminacijskog plana projekta.

Grafički prikaz diseminacijskog plana dan je na Slici 6.

Predloženo je da bi novi pristup trebao značiti uključenje Europske komisije i povezivanje s projektom European cultural heritage label (ECHL) i s novim turističkim strategijama EU te inicijativama o održivost u europskoj politici.

EU-CHIC planove ima za plan pristup vlasti ‘odozgo’, što znači da u EU-CHIC treba identificirati relevantne tekuće političke inicijative EU i koristiti ih. Na primjer,

spone između EU-CHIC i Foruma europske kulturne baštine

(ECHHF) mogle bi lako biti uspostavljene putem

metapodataka, i iz ove perspektive, što se u

EU-CHIC projektu pokušava

ostvariti,

projekt bi se mogao pojaviti na ECHL kao vrlo atraktivn, vrlo relevantan, primjenjiv i ekonomski opravdan koncept, od kojeg obje strane imaju korist.Projekti partneri također bi trebali istražiti buduće mogućnosti uključenja EU-CHIC rezultata u tijek Joint

vidi

m

prosinac 2011 49


Program Initiative projekta financiranog od strane EU. Ostali potencijalno mogući i strateški ciljevi dani su na Slici 6 , a to je povezivanje s Eurostat programom kao i Europskom turističkom strategijom.

7. Što je USP oznaka europske baštine?USP - jedinstvena prodajna propozicija: U smislu marketinga USP je posebna stavka ili osobina proizvoda što ga čini izvanrednim i konkurentnim u odnosu na konkurente na tržištu. USP je razlog zašto bi kupac kupio određeni proizvod.

Može se postaviti pitanje kako najbolje iskoristiti rezultate EU-CHIC projekta. Zašto bi kupac iz globaliziranog svijeta odlučio posjetiti objekte kulturne baštine s oznakom ECHL kada postoji već dugačak popis svjetskih UNESCO-vih objekata ili područja? Zašto bi se za spomenik kulture odlučilo podnijeti zahtjev za ECHL (oznaka za objekat europske kulturne baštine)? U slučaju da mogućnost da objekat bude na popisu UNESCO-a nije visoka, ECHL je drugi najbolji način promicanja spomenika na turističkom tržištu.ECHL će trebati dobro znati kako će se USP nositi s izazovom natječući se s UNESCO-vim objektima.

U odgovoru na pitanja je gore spomenuto, klasične marketinške institucije će isporučiti analizu prednosti i slabosti konkurentskih proizvoda. Cilj će biti da se smanji vidljivost slabosti i promicati prednosti.

Nakon toga, snaga mjesta označenih kao ECHL-u smislu turističkog značaja bit će veća i postojat će mehanizam za praćenje stanja očuvanosti. No, ovaj mehanizam ovisi o pojedinačnim procjenama stručnjaka iz područja baštine (obično predstavnika ICOMOS-a). Slabost koncepta je da nema alate za trajno praćenje stanja i izravne

veze za održivost kulturne i prirodne baštine. Rizici za kulturnu baštinu su isti u cijelom svijetu. Zato bi europska snaga bila u tome da odgovori na rizike u svezi održivosti te da ih temelji na najsuvremenijim rezultatima istraživanja i razvoja kojeg je dio i FP7 projekt EU - Cultural Heritage Identity Card.

8. Zahvale

Projekt EU-CHIC je financiran od strane Europske komisije unutar 7. okvirnog programa.

Slika 6 Grafički prikaz EU-CHIC diseminacijskog plana

podu

zeća

o s

truc

i

50 prosinac 2011


Stan s protuprovalnim vrati-ma u Hrvatskoj možemo reći da je unazad nekoliko godina dosegnut standard ugradnje u novoizgrađene stanove. Sve smo više svjesni činjenice da sebe i svoju imovinu moramo zaštititi, kao vlasnici stanova i kuća te se odlučujemo u takvom slučaju za ugradnju protuprovalnih vrata, a tu su potrebu prepoznali i građe-vinari koji nude stanove na tržištu, pa sve češće nailazimo na stanove s već ugrađenim protuprovalnim vratima.

Međutim, graditelji stanova obično se rukovode logikom profita, kupuju najjeftinije, a to što jeftino kupe nastoje što skuplje naplatiti. Oni neće živjeti u stanovima koje su izgradili tako da ih ne brine puno sigurnost tih stanova. Svjesni su da prosječni Kupac nema dovoljno znanja da prepozna kvalite-tu ugrađenih ulaznih vrata, a i ne obraća pozornost na detalje kojih je kod kupnje stana jako puno.Nepostojanje odgovarajuće zakonske regulative omogućilo je da se na tržištu nađe puno proizvoda upitne kakvoće, bez odgovarajućih potvrda o kvaliteti.

Kada kupujete stan od prodavatelja tražite dokumeta-ciju za ugrađena protuprovalna vrata:ugrađena vrata trebaju imati certifikat o kvaliteti važe-ći za Hrvatsku i EU (često se nude certifikati za tržišta koja imaju niže građevinske standarde od naših)ugradnju vrata treba obaviti tvrtka ovlaštena za ugradnju tehničke zaštiteobratite pozornost na to da jamstvo pokriva i proizvod i ugradnju, jer jedino tada možete biti sigurni da ćete

realizirati jamstvo u slučaju potrebe.

Pri odabiru protuprovalnih vrata tvrtka Mitra trade koja posluje već 20 godina, ima veliko iskustvo, a kod njih ćete dobiti vrhunsku kvalitetu s europskim i hrvatskim certifikatima. Tvrtka Mitra trade nudi potpunu mehaničku zaštitu od provale što uključuje protuprovalna vrata, protuprovalna-protupožarna vrata, protuprovalne brave, protuprovalne cilindre te opremu za ključare (strojeve, sirove ključeve, alat i potrošni materijal).

Ugradnju obavljaju ovlaštene osobe, a koriste se vr-hunski materijali i proizvodi što je kod protuprovalnih proizvoda vrlo bitno. Tvrtka surađuje samo s proi-zvođačima koji predstavljaju vrh kvalitete u svojim područjima i koji neprestano rade na unaprijeđenju proizvoda.Mitra trade neprekidno prati tehnološke novosti i po-nudu proizvoda koji su i u Europi zadnja riječ tehnike. Tako na primjer nude protuprovalna vrata s bravom

koja koristi čeljusti za zatvaranje te cilindre s potpuno zaštićenom mogućnošću kopiranja ključeva.

U standardnoj izvedbi je zvučna izolacija vrata od 43 dB.

U ponudi su i modeli vrata koji su prvi put prikazani na sajmu u Milanu početkom listopada. Riječ je o novim modelima protuprovalnih vrata LION, ROCK i TENAX.Mitra trade nudi 3D vizualizaciju za eksterijere, interi-jere i pojedinačne proizvode.

Nakon kupnje i ugradnje protuprovalnih vrata, poželj-no je povremeno (svakih 2-3 godine) pozvati ovlašteni servis da obavi kontrolni pregled, podmaže pokretne dijelove i provjeri stanje vrata ili brave. Tvrtka MITRA TRADE nudi vam kompletnu uslugu od projektiranja i izbora zaštitne opreme, isporuke i ugradnje te odr-žavanje u jamstvenom i izvanjamstvenom roku. Osim ovih usluga tvrtka MITRA TRADE ima organizirano dežurstvo od 0-24 sata za hitne intervencije.

Mitra trade - prvo ime za protuprovalnu zaštitu

Mitra trade d.o.o.

Model protuprovalnih vrata - ROCK Model protuprovalnih vrata - TENAX

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011 51


Megaprofil u svom programu ima više segmenata proizvodnje, ugradnje i prodaje:• čelične konstrukcije i potkonstrukcije• visoko profilirani limovi• limeni pokrov u obliku crijepa• profilirani ravni i lučni krovno-fasadni limovi• krovni i zidni sendvič paneli• građevinska limarija i sve vrste opšava

Čelične konstrukcije i potkonstrukcijeNa prvom mjestu treba istaknuti čelične konstruk-cije i potkonstrukcije za sanaciju ravnih krovova, te lagane čelične konstrukcije za proizvodno-skladišne hale, koje se rade na temelju projekta naručitelja. U posljednje vrijeme izgradnja ovakvih konstrukcija (te oblaganje fasada i krova sendvič panelima) uzima sve više maha zbog mogućnosti izrade atraktivnih oblika fasada, brze montaže koju možemo zahvaliti standardiziranim spojevima, tako da dobijemo vrlo ekonomičan objekt.

Nadalje, tu su visoko profilirani samonosivi limovi, bojani i nebojani debljina od 0,75; 0,88; 1,00 i 1,25 mm, sljedećih dimenzija:T85/280/1120T106/250/750T135/310/930T153/280/840T158/250/750sa i bez perforacije.

Limeni pokrov u obliku crijepa

Zbog svojeg izgleda vrlo je interesantan proizvod, nezamjenljiv kada je potrebna lagana konstrukcija, te mala težina krova. Estetski vrlo prihvatljiv zbog svoje strukture, izvedbe u raznim bojama po RAL-u, a nudi se s kompletnim priborom za montažu.Prednosti limenog pokrova u obliku crijepa:• atraktivan dizajn koji daje izgled tradicionalnog

crijepa• isporuka po narudžbi, bazirana na projektu inve-

stitora (projektanta) za sve modele krova, duljine ploča do 8,40 m, s pokrivenošću 1,10 m

• sav potreban pribor dobavljiv je odmah sa skladišta

• otpornost na smrzavanje, visoku temperaturu u ljetnim mjesecima, oborine u obliku leda te velike nalete vjetra, 100%-tna vodonepropusnost, za-hvaljujući bočnom “run-off” žlijebu na svakoj ploči.

• brza i jednostavna postava• kod obnavljanja krova, u većini slučajeva nije

potrebno skidati stari pokrov• zahvaljujući maloj težini od 5 kg/m2 smanjena je

potrebna jačina krovne konstrukcije• dulji vijek trajanja zahvaljujući korištenju savršene

zaštite te korištenja visoko kvalitetnog čelika

Sendvič paneli

Za industrijske hale, u ponudi su krovni i zidni sen-dvič paneli s ispunom od kamene vune i poliuretana.

Osnovne značajke sendvič panel konstrukcije su ma-la težina, visoka čvrstoća, odlična izolacijska svojstva i dugovječnost.Prednosti izgradnje sendvič panelima su:• izvrstan odnos cijena-kvaliteta• visokokvalitetna izolacija• prikladni kako za nove objekte, tako i za sanaciju

postojećih• brza i jednostavna montaža• kratko vrijeme isporuke

Proizvodi su u osnovi od čelika koji je izrazito pogo-dan za gradnju jer je jak, lagan, te je moguća flek-sibilna gradnja, nudi velike mogućnosti za estetski dojmljive konstrukcije, lagano se kombinira s drugim materijalima, a može se reciklirati te ponovno upotri-jebiti, čime je ekološki prihvatljiv.Jezgra panela sastoji se od PIR, PUR ili kamene vune, proizvoda koji imaju odlične ocjene toplinske vodlji-vosti U (W/m2K).

Također, sendvič paneli zadovoljavaju i širokom spek-tru zahtjeva vezanih uz protupožarnu sigurnost, jer su testirani na vatru u skladu s Europskim standardima. Ovisno o svrsi za koju trebate panele, iz široke palete proizvoda, izabrati ćemo Vam najprikladniju izolaciju s obzirom na debljinu ploče i težinu.U pogledu akustike, s obzirom na namjenu prostora koji se oblažu sendvič panelima, ponekad je potrebno buku proizvedenu unutar zgrade zadržati da ne izađe van, tako da naši paneli u potpunosti zadovoljavaju u pogledu zahtjeva za prosječno dozvoljenom razinom buke.

Europska tehnologija obrade lima te čeličnih konstrukcija

Megaprofi l d.o.o.

Na poslovima izrade profi liranih limova, čeličnih konstrukcija, svih vrsta opšava, građevinske limarije te limenih pokrova, vodeća hrvatska tvrtka, Megaprofi l, izrasla je iz dugogodišnjeg iskustva djelatnika. Posluje po novoj tehnologiji, usvojenoj na nivou JORIS IDE GROUP, poslovne grupacije od 33 tvrtke diljem Europe, sa sje-dištem u Belgiji. Grupa zauzima vodeće mjesto na tržištu Europske unije za krovne i zidne materijale.

vidi

m

prosinac 2011 53


Dimnjačarski priručnik- 1. dio

mr.sc. Zdenko Meczner, dipl.ing.stroj.

Dimnjačarski stručnjak, bilo majstor, inženjer, ili inspektor, svakodnevno se susreće s mnogobrojnim podacima vezanim uz pojam dimnja-čarstva. Kod nas smo dosad upotrebljavali stranu literatu-ru, uglavnom pravilnike, no njihova je upotreba ograniče-na zbog visoke cijene i nedo-voljnog znanja stranih jezika. Posebno valja napomenuti da ti priručnici ili pravila struke ne pružaju materiju na takav način, kakav bi bio potreban za našu praksu.

Da bih barem djelomično popunio tu prazninu, odlu-čio sam se da sastavim ovaj priručnik. Poseban dio priručnika posvećen je ispitivanju materijala sanira-nih dimovodnih cijevi koju sam razvio osobno, i pred-stavlja moj doprinos dimnjačarstvu u cjelini. Koristeći normirani postupak za sumpor test i za statički vlačni pokus, došao sam do toga da na brz i pouzdan na-čin ispitam kvalitetu materijala dimovodne cijevi, bez skupih i dugotrajnih tehnoloških ispitivanja. Brojni su razlozi koji su me ponukali za izradu ovakvog proto-kola kakav je prikazan u priručniku, za izbor i inspek-ciju materijala uvučenih cijevi pri sanaciji dimnjaka. Svake godine uslijed neispravnih dimnjaka dolazi prosječno do pet smrtnih slučajeva i stotinjak požara, a koje možemo spriječiti ispravnim odvođenjem pro-dukata sagorijevanja putem pravilnog izbora materi-jala za sanaciju dimnjaka. Naime, neispravne dimnja-ke koji zbog svoje nesposobnosti odvođenja dimnih plinova nastalih uslijed triboloških razloga, dovode do trovanja korisnika, moguće je srušiti i izgraditi na nji-hovo mjesto nove, moguće je s vanjske strane zgra-de postaviti ispravan montažni dimnjak ili kao treća mogućnost sanirati postojeći neispravni dimnjak na način uvlačenja cijevi iz odgovarajućeg materijala u postojeći funkcionalno neispravni, ali statički ispra-van dimnjak. Kako su prve dvije mogućnosti najčešće nemoguće za izvesti iz praktičnih ali i financijskih ra-zloga, kao mogućnost upotrebe ispravnog dimnjaka nameće se sanacija dimnjaka uvlačenjem cijevi, ali isključivo iz odgovarajućeg materijala.Posebno je zanimljivo i prema mojim spoznajama do sada neistraženo, upravo izbor odgovarajućeg materijala cijevi prilikom izvođenje sanacija dimnjaka uvlačenjem cijevi. Na našem tržištu pojavljuju se ra-

znorazni materijali, različitih sastava i različitih deblji-na stjenke koji se upotrebljavaju u tu svrhu. Postoje dokazi o sanacijama dimnjaka koji su funkcionalno jednako neispravni, zbog krivo izabranog materijala, kao i prije sanacije, pa i o trovanjima kod tek sanira-nih dimnjaka (npr. kod kemijskih čistionica i sl.).

Slika 1: Sanacija: korozija tek montirane dimovodne cijevi iz inox-a

Svaki pregled dimnjaka mora započeti na mjestu izgaranja kako bi nedvosmisleno ustanovili sastav dima koji moramo odvesti putem dimnjaka u atmos-feru. Razlog je taj što opasnost od trovanja kod dim-njaka vreba od dima odnosno ugljičnog monoksida, tihog ubojice koji nastaje nepotpunim izgaranjem ugljikovodika.Nakon utvrđivanja dovoljne količine zraka potrebne za izgaranje treba izvršiti temeljitu analizu uvjeta rada dimovodnog kanala. Slijedeći korak u ovome radu bio je ispitati sastave materijala i mehanička svojstva elemenata montažnih dimnjaka, vlačnu čvr-stoću i otpornost na koroziju uvučenih cijevi saniranih dimnjaka, usporediti europske norme sa dobivenim rezultatima, kod neispravno saniranih dimnjaka utvr-diti razloge neispravnosti , te napokon definirati pro-tokol za izbor materijala koji jena brz i dovoljno pouzdan način odredio ispravnost izabranog materijala, a koji je neophodan za ispravno

izvedenu sanaciju dimnjaka.Na osnovi rezultata ispitivanih materijala izveo sam zaključke o uzrocima i primjeni registriranog ponaša-nja, te posljedicama značajnim za primjenu odabra-nih materijala u uvjetima djelovanja dimnih plinova koji nastaju izgaranjem u uređajima za grijanje.Tehnološko ispitivanje dimnjaka usporedbom europ-skih normi provedeno je u Njemačkoj, dok su ispitiva-nja sastava materijala te mehanička i kemijska svoj-stva materijala izvedena na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu.

UVOD Povijest ložištaLožište je mjesto na kojem se ložila vatra. Ložište je nastalo u vremenu kada je naš predak prenio vatru iz prirodnog izvora u svoje prirodno obitavalište, pećinu ili neki drugi prirodni zaklon ( slika 1). Prvo ložište na-lazilo se na središnjem mjestu obitavališta na kojem se vatra mogla održavati. To je svakako trebalo biti mjesto gdje je bilo omogućeno dovođenje zraka i pri-rodno odvođenje dima.

vidi

m

54 prosinac 2011


Slika 2. Prvo ložište prije cca. 800.000 godina

Po svom povijesnom razvoju prvo su se pojavila otvo-rena ložišta koja su se koristila do vremena kada je pračovjek napustio prirodno obitavalište i počeo graditi objekte za obitavanje do vremena kada je u objektima koje je gradio za stanovanje počeo koristiti zatvorena ložišta.Otvorena ložišta vrlo su dugo bila u upotrebi, čak i dan danas, naročito u primitivnim i seoskim doma-ćinstvima. Ta su ložišta istovremeno služila kao izvor grijanja, mjesto za pripremanje hrane i za osvjetljenje, sve do pojave prvih peći za grijanje i štednjaka za pri-premanje hrane.Zapaliti i koristiti vatru bio je i ostao najvažniji korak u civilizaciji čovječanstva. Kako čovjek nije mogao započeti evoluciju bez ložišta, možemo procijeniti prema najstarijem pronađenom ložištu na svijetu iz

nalazišta Desher Benot Yalagov u Izraelu, starog oko 800.000 godina.Čovjek bez vatre ne bi mogao živjeti jer bi to zna-čilo da bi živio bez topline i svjetlosti.

Oblici i način grijanjaOtvorena ložištaOtvorena vatra kontro-lirana u kamenom ili zemljanom ložištu bila

je tisućama godina glavni oblik grijanja u pećinama neandertalaca, kao i u zemunicama ranog srednjeg vijeka (vidi sliku 3).

Hypokaustovo grijanje

Prije više od 2000 godina , kako bi rimski legionari mogli prezimiti u Galiji, rimski trgovac Gaius Sergius Orata razvio je sustav grijanja koji je i za današnju tehniku grijanja interesantan. Hypokaustovo grijanje sastojalo se od zagrijavanja zraka opekama grijanih vatrom u posebnoj komori i odvođenja toplog zraka kroz međuprostor do poda prostorije koju treba gri-jati. Jednu primitivniju verziju ovakvog grijanja znamo susresti i dan danas u gradu Zagrebu u svojoj opa-snoj izvedbi, a to je zagrijavanje opečnih ili limenih elemenata putem otvorenog plinskog ložišta tipa A koji redovito završi trovanjem a nerijetko i smrću (vidi sliku 4).

Grijanje kaminima i pećima

Peći predstavljaju zatvorena ložišta pa je takvo gri-janje funkcionalno efikasnije nego kod otvorenih ložišta.Prve peći pojavile su se u 8. stoljeću i bile su zidane od kamena, gline ili opeke. Sobne peći pojavljuju se u 15.stoljeću dok se zidane kaljeve peći počinju javljati u 16.stoljeću.

Prednost zatvorenih ložišta u odnosu na otvorena lo-žišta sastojala se u odstranjenju dima iz prostorije, ali i bolje iskorištenje topline jer je kod otvorenog ložišta iskoristivost toplinske energije oko 30%, dok je kod zatvorenog ložišta puno veća.Kad su ljudi upotrebom vatre utvrdili koju opasnost vatra može učiniti, nastojali su je ukrotiti i razmišljali o stvaranju zatvorenih ložišta. Tim razmišljanjem nasta-le su i pojavile se peći. Peći su omogućile korištenje dviju prednosti vatre: grijanje i mogućnost priprema-nja hrane posredstvom topline ( slika 5).

Arheološka istraživanja koja su obavljena 2006.go-dine za vrijeme gradnje poslovnog Centra Kaptol u Zagrebu, pokazala su da je tijekom 15. stoljeća grad Zagreb bio značajan centar izrade keramičkih peći, te da pronađeni primjerci kvalitetom izrade i glazurom, bitno ne odudaraju od proizvoda iz kraljevske radioni-ce u Budimu, što svjedoči o visokoj kulturi stanovanja u srednjovjekovnom Zagrebu (vidi sliku 6).

Centralno grijanje

Prvo centralno grijanje pojavilo se u 18.stoljeću i ra-zvio ga je Šveđanin Marten Trifvald 1716. godine. To je najstarije poznato centralno grijanje na kruta gori-va s korištenjem tople vode iako je kao i sva ostala

Slika 3. Otvoreno ložište

Slika 4. Hypokaustovo grijanje Slika 5. Zidana peć za grijanje i pripremu hrane

Slika 6. Kaljeva peć iz 17. stoljeća

vidi

m

prosinac 2011 55


velika otkrića bio zamišljen za sasvim drugu namje-nu, nego za što se danas koristi, jer je Trifvald dobio zadatak proizvesti toplinu za staklenik u engleskom Newcastleu.

Slika 7. Prvo centralno grijanje (Trifvald)

Kotlovi koji koriste plin i lož ulje pojavljuju se tek po-četkom 20.stoljeća. Pionirima u razvoj centralnog grijanja smatraju se braća Buderus koja su 1920.godine proizvela prve pumpe za provođenje tople vode u sustavu grijanja i time uveli centralno grijanje u višekatne zgrade. Sve do polovice prošlog stoljeća centralno grijanje imalo je svega 12% kućanstava.. U današnje vrijeme velika se važnost daje sunčevoj energiji i bio energiji te je sav razvoj usmjeren na cen-tralna grijanja pokretana tim energentom.

Povijest dimnjaka

Nastanak dimnjaka u direktnoj je vezi s otkrićem vatre u povijesnom razvoju ljudskog društva. Korištenjem vatre u prirodnim obitavalištima pojavio se pojam dimnjaka, budući da vatra nije gorjela bez prisutno-sti zraka i bez odvođenja dima nastalog izgaranjem. Prema tome, ako se vatra ložila u pećinama, morala je imati prirodni dotok svježeg zraka i mogućnost od-vođenja dima i čađe.

Kada su naši preci počeli graditi objekte za stano-vanje, prenijeli su i vatru u te objekte, a sa njom i problem odvođenja di-ma i čađe. Pjesnik Horacije (65.- 8. god.pr.Kr.) pisao je o su-znim večerima provede-nim uz toplinu otvorene vatre.Prethodnikom dimnjaka možemo smatrati otvor na najvišem dijelu čovje-kova prebivališta. Otvor u krovu nije bio potpuno rješenje, pa su prostorije i oprema za loženje i ku-hanje bili crni. Zbog toga

Zbog opasnosti od požara, Hrvatsko kraljevsko vijeće donijelo je 25. lipnja 1771. godine u Varaždinu, pro-pis sa snagom naredbe, da se kuće grade od opeke i da im dimnjaci moraju biti iznad krova kuće, izvedeni od nesagorivog materijala.

Zidani dimnjaci

Opasnost od zapaljenja drvenih dimnjaka dovela je do primjene i početka građenja zidanih dimnjaka (slika 9.).

Početno su se zidani dimnjaci izvodili od kamena, a kasnije od opeke i pečene gline.I zidani su dimnjaci predstavljali opasnost za objekte od zapaljenja čađe, koja se nakupljala na unutarnjim stjenkama dimnjaka. Čađa je zapaljiva kada se naku

Slika 8. Drveni dimnjak

je glavna prostorija rimskih kuća dobila ime Atrium, jer «atrium» znači «čađava prostorija».Tisuće godina u povijesti čovjeka trebalo je proći oko poboljšanja odvoda dima. Postoji stara izreka iz 11. stoljeća vezana za tadašnje uvjete života čovjeka, ko-ja kao najveće zlo ili štetu navodi krov koji prokišnja-va, lošu ženu i dim u kući.Pojava i otkriće vatre iskonski je začetak potrebe ot-krića dimnjaka s ciljem ovladavanja te prirodne poja-ve za korištenje u življenju ljudi.

Drveni dimnjaci

Da se dim ne bi širio po prostorijama, trebalo ga je provesti kanalom u zrak izvan kuće. Tako su nasta-li prvi drveni dimnjaci koji su se kasnije premazivali ilovačom. Drveni dimnjaci pojavljuju se u gradovima oko 1500. godine i zadržavaju se u gradovima sve do kraja 19. stoljeća, a u selima i dulje (vidi sliku 8).

Drveni su dimnjaci imali veliki poprečni presjek, da bi se smanjio uzgon i spriječilo da iskre zajedno sa dimom ulaze u dimnjak, a s unutarnje strane oblagani su ilovačom. Početno su drveni dimnjaci bili izvedeni nisko iznad krovne površine, a tek kasnije su se izvodili viši prema naputku Gustava Brachmanna iz Neukirchena kod Altm Unstera u Njemačkoj.Visina drvenih dimnjaka trebala je biti, prema navede-nom naputku, najmanje 4 m iznad ložišta, a unutarnja širina 80 do 120 cm.Početkom 18.stoljeća pomalo se isključuju drveni dimnjaci zbog čestih zapaljenja i zamjenjuju masiv-nim dimnjacima. Pod pojmom masivni dimnjak sma-tra se dimnjak načinjen od teško zapaljivog materijala ( cigla, beton, šamot, keramika,…).

Hof Decret od 12. srpnja 1752. godine, te austrij-ski propis od 28. srpnja 1753. i kasnije 04.travnja 1754. godine zabranjuje izvedbu drvenih dimnjaka. Propisano je da se dimnjaci grade od opeke ili kame-na s obvezom obrade žbukanjem s unutarnje i vanj-ske strane.

Slika 9. Zidani dimnjaci

vidi

m

56 prosinac 2011


pi u debljem sloju na stjenkama dimnjaka i vrlo dugo izgara, pri čemu se stvara visoka temperatura u unu-trašnjosti dimnjaka. Kada se zapali, čađa osam puta povećava svoj volumen. Uslijed visoke temperature na dimnjaku se pojavljuju pukotine, pa zapaljena ča-đa prodire kroz te pukotine i otvore priključka ložišta te ulazi u prostorije objekta.

Slika 10. Dimnjak pun smole i čađe

Kurfirst von Sachsen ( Knez od Saksena) u Njemačkoj 1580.godine uvađa posao dimnjačara za čišćenje dimnjaka te propis kontinuiranog čišćenja svih zida-nih dimnjaka.

Karakteristika tih dimnjaka bila je veliki svijetli popreč-ni presjek dimnjaka, uz nisku temperaturu dima i mali propuh u dimnjaku, pa ostaje zabilježena krilatica pisca Lessinga Wolfenbuttlera iz 1778.godine»Tko želi uživati uz ložište i vatru mora živjeti u dimu i čađi»Pojavom zidanih peći i kamina problem odvoda dima postao je još značajniji, a na njegovo rješavanje poja-čano je utjecala gradnja višekatnih građevina.Ovi prvi veliki dimnjaci omogućavali su ulazak dimnja-čara u dimnjak za njegovo čišćenje. Takvi dimnjaci zvali su se švedski dimnjaci (prolazni dimnjaci) i zbog velikog presjeka imali su slabiji uzgon.Po ruskom uzoru dimnjaka (uski dimnjak), krajem 19.stoljeća počinju se graditi dimnjaci manjeg otvo-

ra koji omogućavaju pojačani uzgon izlaznih dimnih plinova.Dimnjaci izvedeni od nezapaljivih materijala, tj. građe-ni od kamena, opeke, a kasnije djelomično i betona nazivaju se masivni dimnjaci.Da bi dimnjak bio cjelovita konstrukcija mora se sa-stojati od slijedećih dijelova:

• priključeno ložište na konstrukciju dimnjaka• dimovodna cijev za odvod dima koji nastaje izgaranjem• otvor s vratašcima za reviziju i čišćenje dimovodne cijevi na najni-žem dijelu dimnjaka i na najvišem dijelu građevine na tavanu ili krovu• završetak dimnjaka iznad krova, odnosno na samom krovu

Najupečatljiviji dio dim-njaka uvijek je bio nje-gov vidljivi završetak na krovu građevine. Taj dio dimnjaka uvijek je pratio

arhitektonsko i oblikovno rješenje građevine i stvarao graditeljski sklad ukupnog korpusa zdanja (slika 11.).

Masivni dim-njaci novijeg vremenaDimnjaci građevina viso-kogradnje razvijali su se sukladno s razvojem teh-nologije grijanja, tehnolo-gije građenja, vrstom gori-va i ljudskim standardom.Polovicom 20.stoljeća gra-đevinarstvo je prešlo od tradicijskog sustava zida-nja dimnjaka na montažni sustav, ugradnju prethod-no fabriciranih dimnjačkih elemenata (slika 12.).

Neovisno o razvoju gradnje dimnjaka i tipova, njego-va osnovna funkcija ostala je kroz povijest stalno ista. Funkcija dimnjaka je odvodnja izgaranja iz priključe-nog izvora topline u zrak izvan mjesta prebivanja.

Dimnjak zajedno sa spojnom dimnjačkom cijevi koje zovemo dimovodna instalacija ima slijedeću zadaću:• nesmetano odvođenje dimnih plinova u atmosfe-

ru, uz zadovoljavanje uvjeta okoliša• sprečavanje ulaza dima u prostorije• stvaranje dovoljnog podtlaka za savladavanje

otpora u ložištu, priključku i dimnjaku• onemogućavanje nekontroliranog procjeđivanja

kondenzata

Slika 12. Prethodno fabricirani dimnjački elementi

Slika 11. Graditeljski sklad ukupnog korpusa zdanja

Knjigu možete naručiti:Hrvatska stručna udruga za sanacije dimnjaka

Samobor, Ćirilometodska 1tel/fax: 01 3363 493

[email protected]

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011


58

Tvrtku rothoblaas već smo predstavili u prošlom broju Koraka. Nastavno navodimo prednosti korištenja njihovih proizvoda te mogućnosti dobijanja komplet-nih informacija o proizvodima na njihovim internet stranicama www.rothoblaas.com

rothoblaas se već odavno odlikuje inovativnim, certificiranim rješenjima visoke tehnologije, i to zahvaljujući dugogodišnjem prikupljenom iskustvu i širokom asor-timanu ponude. Stručnjacima (profesionalcima) nudi čitavu paletu proizvoda viso-ke kvalitete koji mogu ispuniti sve zahtjeve vezane uz tesarske radove.

Na www.rothoblaas.com ćete pronaći pravi sustav informacija, pregled komplet-nog pribora koji je predviđen uz pojedine proizvode, ali i razne tehničke savjete te važne statičke podatke, razjašnjene odgovarajućim napomenama. Rezultat svega je jasno i jednostavno predstavljanje samog proizvoda, i to od njegovih geometrij-skih osobina pa do nužnih tehničkih informacija koje vam pomažu u radu s njim.

Zahvaljujući jednostavnom grafičkom oblikovanju, očitavanje vrijednosti uspjet će vam od prve zahvaljujući kratkom razjašnjenju, iznijetom kroz ključne riječi.

Kod segmenta rothofixing, proizvoda za pričvršćivanje i pričvrsnih sistema za drve-ne ograde te strojeve i alate za tesare, na raspolaganju vam je slobodno preuzima-nje programa koji nadopunjuje ponudu rothoblaas proizvoda – uvijek usmjerenu na potrebe i zahtjeve naših kupaca – pretvarajući je u vrijedno pomoćno sredstvo i kvalificiranu podršku tijekom rada.

Pričvrsni vijci za drvene gredeDo tehničkih podataka i informacija - samo jednim “klikom”

Rotho Blaas Srl

Koristeći se web stranicom sami mo-žete brzo i jednostavno preuzeti sve podatke u pdf- formatu.

Načini učvršćenja gredaNačini

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011


59

Izolacijske ploče od poliizocijanurata (PIR)

KARL BACHL d.o.o.Kaninska 6, 10090 [email protected]: +385 1 3733 761fax: +385 1 3733 782

Tvrtka KARL BACHL GmbH & Co KG jedna je od vodećih proizvođača toplinske izolacije u ovo dijelu Europe, s bogatim iskustvom kako u proizvodnji tako i u primjeni izolacijskih materijala.Na temelju toga razvila je široku paletu proizvoda sa specijalnom primjenom od-nosno mjestom ugradnje, da se postignu maksimalni učinci uz što jednostavnije, brže i kvalitetnije postavljanje i bolju iskoristivost izolacija i prostora.Iz proizvodnog asortimana u ponudi su sljedeći proizvodi:EPS – ekspandirani polistirenPIR – tvrda pjena od poliizocijanurataXPS – ekstrudirani polistirenPerlit – kao prirodni izolacijski materijal

te kroz takvu široku paletu termoizolacijskih proizvoda možemo ponuditi optimal-no rješenje toplinske izolacije prema zahtjevu građevine i načinu primjene.

U ovom broju časopisa Korak stavit ćemo naglasak na naš izolacijski materijal s najboljim izolacijskim svojstvima – PIR - = 0,021 W/mK• toplinsko-izolacijska vrijednost bolja od zraka• ploče su kaširane AL-folijom ili mineralnim flisom• pri debljini izolacijskog materijala od 12 cm, koeficijent toplinske propusnosti

je čak U = 0,175 W/m2K• ugradnjom tanjeg izolacijskog sloja dobiva se veći koristan prostor• ploče se mogu spajati tehnikom pero-utor ili falcem čime se sprječava pojavlji-

vanje toplinskih mostova• materijal za toplinsku izolaciju (tvrda pjena) s više od 90% zatvorenih ćelija• minimalna apsorpcija vode (u 28 dana 1,3 vol.%)• visoka mehanička čvrstoća (otpornost na tlak, savijanje i kidanje)• mala težina: 33 kg/m3

• otporan na vremenske prilike• dugotrajno zadržavanje prvobitnog oblika – 50 godina• lagano se obrađuje i reže, brzo i jednostavno postavljanje• otporan na gljivice, truljenje, plijesan, propadanje• otporan na gamad i glodavce• biološki i fiziološki neutralan• otporan na kiseline i lužine• ekološki neškodljiv proizvod, bez zabranjenog plina FKCW

Izolacija kosih krovova iznad rogova sustavom BACHL tecta-PUR® (kro-vovi s vidljivom krovnom konstrukcijom obiteljskih kuća, montažnih kuća, kupaonica, galerija, restorana, hala, studija, hala za prezentaciju, ured-skih prostora, spomenika, lugarnica, hotela, čekaonica, pasivnih kuća, itd.)

Izolacija kosih krovova između i ispod rogova, izolacija ravnih krovova.

Naknadna izolacija kosih krovova iznutra. PIR izolacijske ploče s dodat-nim kaširanjem s GK pločama mogu se jednostavno ugrađivati s donje stra-ne rogova čime se sprečavaju toplinski mostovi i (ili) ugrađivati u prostor između rogova, što omogućuje brzo i jednostavno izvođenje. Na osnovu izvanrednih izolacijskih svojstava PIR ploča, moguće je korištenje tanjih plo-ča, pri čemu se može povećati iskoristiv prostor. Kod rezanja ploča ne jav-ljaju se neugodne posljedice (svrbež kože i ostale iritacije ili nadraženja).

Kod izolacija podova i ostalih površina unutar građevina, zahvaljujući izvan-rednim izolacijskim svojstvima postiže se najmanja debljina izolacije u odno-su na druge izolacijske materijale, a da se pri tome ostvaruju isti izolacijski efekti, tako se može npr. napraviti da pod u kući bude u ravnini s balkonom.

Izolacija sistema za podno grijanje. Cijevi podnog grijanja mogu se s „U” spojnicama direktno pričvrstiti na PIR izolacijski materijal, ta-ko da nije potrebna mreža za pričvršćivanje i mogu se koristiti različi-ti promjeri cijevi i različiti razmaci između cijevi (u suprotnosti na već fiksne sisteme koje se koriste). Mogu se izabrati dimenzije između 2-24cm. Zahvaljujući visokoj čvrstoći, materijal se prilikom montaže na oštećuje.

Izolacija višeslojnih drvenih konstrukcija (lakih montažnih kuća, hala, itd.) Na osnovu izvanrednih izolacijskih svojstava ( = 0,021 W/mK ) može se ugrađiva-ti 40-50% tanji izolacijski materijal. Težina nosive konstrukcije očituje se samo kroz statiku, što pridonosi povećanju korisnog prostora i uštedu u troškovima.

Ostala primjena: Toplinska izolacija vozila s rashladnim uređajima, hladnjača, prozora/vrata, itd. na osnovu povoljnih tehničkih svojstava i obostranog kaširanja AL-folijom, može se napraviti s tanjim pločama, pri čemu unutra ostaje veći kori-stan prostor.

= 0,021 W/mKIzolacijske ploče od poliizocijanurata (PIR)

Karl Bachl d.o.o.

Usporedba toplinskih vodljivosti kod različitih izolacijskih materijala:

vrsta materijala (W/mK)

vlaknasti materijali 0,040

EPS 0,040

XPS 0,035

PIR 0,021

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011


60

GEALAN PREMIUM PROFIL „S 7000 IQ PLUS”

Sustav profila S 7000 IQ plus u acrylcolor RAL 7015 boji

www.gealan.hr PROZORE S IKD PROFILIMAPOTRAŽITE KOD NAŠIH PARTNERA

* najbližeg partnera potražite na www.gealan.hr

Proizvođač sustava za prozore i vrata GEALAN je u svoj PREMIUM sustav za energetski učinkovite i protuprovalne prozore S 7000 IQ plus uvrstio i svoju PREMIUM površinu za boju acrylcolor.

za energetski učinkovite prozore od sada i s premium „acrylcolor” površinom za prozore u boji

Gealan d.o.o.

Tako je sada sustav sa središnjim MD brtvljenjem, 83 mm ugradbene dubine i 6 zračnih izolacijskih komora s koeficijentom prolaska topline kroz profil Uf=1,0W/m2K dostupan u očaravajućim acrylcolor bojama i najkvalitetnijom površinom PVC profila koja je otporna na mehanička oštećenja, atmosferske utjecaje i vrlo lagana za održavanje.

PREDNOSTI SUSTAVA S 7000 IQ plus:• sustav sa središnjim (trostrukim) brtvljenjem radi

poboljšane toplinske i zvučne izolacije• pregrada za srednju brtvu služi i kao dodatna

protuprovalna zaštita• 83 mm dubine profila i 6 zračnih komora omogućuju

izrazitu toplinsku izolaciju od Uf=1,0 W/m2K sa standardnim čeličnim ojačanjem

• široki falc za staklo omogućuje ugradnju stakla do 54mm dubine

• u kombinaciji s izolacijskim staklom Ug=0,6 W/m2K moguće je postići izolacijski standard za pasivne kuće od Uw=0,8 W/m2K

• mogućnost punjenja IKD izolacijske pjene unutar sustava za ekstremnu izolacijsku moć profila od Uf= 0,78 W/m2K

PREDNOSTI acrylcolor POVRŠINE BOJA:• akrilno staklo neraskidivo spojeno s tijelom PVC profila• potpuno glatka površina bez sitnih pora i udubljenja• vrlo lagano za održavanje i čišćenje te postojano dugi niz

godina• otporno na mehanička oštećenja i vremenske utjecaje• visoka refleksija sunčevih zraka = manje zagrijavanje

profila i bolja statika• mogućnost odabira između 12 standardnih boja

uključujući i bijelu RAL 9010• postojanost boje na dugi niz godina bez posebnog

održavanja osim čišćenja

S 7000 IQ plus punjen dodatnom IKD izolacijskom pjenom

Proizvodnja (koekstruzija) acrylcolor PVC profila

Visoka refleksija sunčevih zraka omogućuje manje zagrijavanje acrylcolor prozora i time bolju statiku materijala

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011


61

Arhitektonski projekti postižu svoju estetsku osobnost kroz potpunu ujednačenost forme, materijala i boja. Profi li u boji pomoći će Vam da izrazite svoj osobni stil i individualnost.

zvoja boja, već stalno unapređuje svoje procese pro-izvodnje što rezultira još lakšom, bržom i isplativijom realizacijom najzahtjevnijih arhitektonskih rješenja.

Najveća ponuda stolarije u boji IKS Pavić d.o.o. čini prvim partnerom na hrvatskom tržištu za sve one koji žele oblikovati maštovite i jedinstvene objekte. Potrebno je naglasiti da profili u acrylcoloru nisu po-sebni samo po svojoj estetici već ih odlikuju dodatna svojstva:

Postupak koekstruzije

Kod postupka nanošenja boje, tzv. koekstruzije, ne-odvojivo se povezuje bijelo PVC osnovno tijelo i obo-jeno akrilno staklo. Obojena akrilna otopina nanosi se na sve površineprofila. Rezultat je taj da je takva stolarija izuzetno ot-porna na sve vanjske utjecaje, visokog su sjaja, lako ih se čisti i moguće ih je 100% reciklirati.

NOVOMogućnost kombiniranja različitih boja i dekora pro-zora izvana i iznutra

Novost u proizvodnom programu IKS Pavić d.o.o. je mogućnost kombiniranja različitih boja na pro-zorima s unutarnje i vanjske strane.

Što to zapravo znači?

Ova novost omogućuje Vam potpunu prilagodbu boje stolarije s vanjskim izgledom objekta i unu-tarnjim uređenjem prostora. Prozori mogu biti odabrane boje izvana i druge željene boje iznutra. Možete kombirati acrylcolor boje s vanjske i drvo dekore s unutarnje strane kako bi prilagodili vašu stolariju eksterijeru a istovremeno i interijeru.

zvvvvvvzvvvzvzvzzzzzvzzvvzzvvzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzv jojojoojoooojjjojooojoojoojooojooojoooojojjojojojoooojooojjojoojjoojjjjjjjjaaaa aaa aaaa aaa a bbobobobooboboobobobobbbobbooobbobobboboobboobobobbboboojajajaaajajajajajajjajajjajaajjaj ,, ,,,,, vvevevveveeeevvevevvveveććććććććć ććć ć stststssts alnno unizizizzzzzizzizzzzizzvvvvvvoooooooooovvovvvoovvoodddddddnndddddnndndddnnjjjjeeejjejeejjjeeeejj ššš šš ššššššššššššštttttotoootttto rrrr eezzeezuulltiraa još rrrereeeeeerrereereererrreeaaaalaaaaaaallaaaaaaaalaaaaaaallalaaaalaaaa izizizizzzzzzzzzzzzzzizzzzizaacaccccccccacccijji ooooomoomommommmoomm nn aajzzzazazahtjjevnij

NNNaNaNaaaaaaNaNaNNaNaaaNNNNNNNaNaNNaNNNaNaNNNaNaNaaaaNNaNaaNaNNNNaNNaaNaaNaNaaajjjjjvjvjjvjjjvjjvjjjjjvjvjvvvvvvvjvvvvvvjjvjjvvvjvjvvvvvvjjj ćeććććććććećććećećeećeećećećeeećećećećećećećećaaaaaaaa a aaaa aa pppopoppopopopoooppppppp nnnuunnunnnuddaaaaa s totolarijeppprrrrrpprpppprrppprpppprrppppppprppp vvvvvvvvviivvvvvivvvvivivivvvvviv mmm m mmmmmmm m mmmmmmmmm ppapapapaaapapaappaapppappaaaaapp rtrtrttrtrtrtrttrrtrrrrtnennneennenenn roroooooooroooroommmm mmmmmm nana hrvkkkkkkkkkkooooooookkokokkkokkkkkkojjjjjijiijiiiijijjjiijijjj žžžžžžžžžž ž žžžžžžžžžeellleeleeeeeeeleeee e eeeeee ooooooobbbobobbbbboobobbbbbbliliiikokokokoooookkokovvavavav titi maštPPPPPPPPoooooooPPoooooPooPPPPPPPPooPPPPottrttrtrtrttttrtrtrtttrtttrebebebebeeeeebbbeebebebeeebbbebbebbeebnononnnnnnnnnnnononnonon j jj j jjee e ee eeeee ee nannnaaaaaaaggglgllg aassititi da sessssessesssseeseeeeeessseseessssesseeessssseseeeeeesseeseeeseeseseeesssebnbbnbnbnbnbbnbbnbnbnbnbbbbbbbnbbnnbnnbbnnbnbbnbbnbnbnbbnbnbnbnniii iii iiii iiii i i i ssassasassassasaaaaasaasasaass mmmomomomooomomommommom ppppp p po oo oo ooo sssvvojjooj estssvsvsvsvsvsssvvsvvvss ojojojojojojjjjojjjojojojojojjjsstsststststtstststsstsststsssttvvavavavavaa::::

PPPPPPPPPPPPPPoooooooooooooosssssstttttttttttuuuuuuppppppppppppaaakkk kooek

Boje stvaraju Boje stvaraju raspoloženjeraspoloženje

IKS Pavić d.o.o.

Bez obzira odabirete li drvo deko-re, akrilne boje ili njihovu kombina-ciju, osigurane su Vam ogromne mogućnosti na području kreacije, mašte i radosti eksperimentiranja.

IKS Pavić d.o.o. u korak s vreme-nom ne ide samo što se tiče ra-

osje

ćam

prosinac 2011


62

Pasivna kuća – 12. dioPrvo terensko mjerenje toplinskih svojstava tla u Hrvatskoj u svrhu projektiranja toplinskog sustava s dizalicom topline

prof.dr.sc. Vladimir SOLDO, dipl.ing.stroj.

doc.dr.sc. MIROSLAV RUŠEVLJAN, dipl.ing.stroj.

Sažetak

U sklopu znanstvenog projekta “Dizalice topline s korištenjem tla kao obnovljivog toplinskog spremnika”, u Laboratoriju za toplinu i toplinske uređaje Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu izveden je prvi pokretni uređaj za ispitivanje toplinskih svojstava tla.

Prvi put u Hrvatskoj na lokaciji Rugvica, na kojoj su izvedene tri probne bušotine dubine 100 m, provedena su terenska ispitivanja toplinskih svojstava tla (eng: Thermal Response Test - TRT).

U svrhu terenskih mjerenja korišten je pokretni uređaj koji je posebno razvijen za takvu namjenu. Takva mjerenja se u pravilu sastoje od višednevnog grijanja bušotinskog izmjenjivača topline s konstantnom snagom grijača. Iz dobivenih rezultata vremenske promjene temperature vode na ulazu i izlazu toplinske sonde te protoka vode i snage grijača izračunava se efektivna toplinska vodljivost tla koje okružuje bušotinski izmjenjivač topline te efektivni toplinski otpor unutar bušotinskog izmjenjivača topline. Metoda se temelji na matematičkom modelu linijskog izvora topline.

Poznavanje toplinskih svojstava tla koristi se za projektiranje dizalica topline povezanih s tlom, tehnologije koja bilježi jedan od najbržih porasta u području primjene obnovljivih izvora energije mjereno brojem instaliranih jedinica u svijetu.

Uvod

Na lokaciji budućeg trgovačkog centra planirana je izvedba polja bušotina koje bi se koristile za grijanje i hlađenje objekata uz pomoć dizalica topline (u daljem tekstu DTPT – dizalice topline povezane s tlom, prema engleskom, GCHP – ground coupled heat pumps).

Da bi se omogućilo projektiranje polja bušotina potrebno je izvesti terenska ispitivanja mjerenjem

toplinskog odziva (MTO), prema engleskom thermal response test (TRT), bušotinskih izmjenjivača topline. U engleskom jeziku se često koristi i precizniji naziv geothermal response test (GRT). Takva mjerenja u pravilu se sastoje od višednevnog grijanja bušotinskih izmjenjivača topline, uz održavanje konstantne snage grijača [1-3]. Kao odziv mjeri se vremenska promjena temperature vode koja se održava u prisilnoj cirkulaciji. U svrhu terenskih mjerenja koriste se pokretni uređaji koji su posebno razvijeni za takvu namjenu.

Iz dobivenih rezultata vremenske promjene temperature vode izračunava se efektivna (prosječna, integralna) toplinska vodljivost tla koje okružuje bušotinski izmjenjivač topline i efektivni toplinski otpor unutar bušotinskog izmjenjivača topline. Metoda se temelji na modificiranom matematičkom modelu linijskog izvora topline.

Nakon utvrđivanja toplinske vodljivosti tla i otpora prolazu topline unutar bušotinskog izmjenjivača topline uz korištenje prikladnog softvera, moguće je proračunavati dugoročne promjene temperature tla, koje se mogu očekivati pri eksploataciji polja bušotina zadane konfiguracije. Unutar polja bušotina dugoročno raste negativni međuutjecaj pojedinih bušotina. Taj je međuutjecaj manji ako se trajno koristi u ljetnom i zimskom razdoblju, te opada sa smanjivanjem razlike između ukupno godišnje crpljene i utisnute topline. Načelno, polja s većim razmacima između bušotina imaju veću dugoročnu iskoristivost, a također su povoljnija izdužena polja (s većim opsegom) u odnosu na kompaktna polja jednake tlocrtne površine.

U fazi predprojekta i izrade studije izvodljivosti, za procjenu očekivanog

toplinskog učinka izračunavaju se dugoročne promjene toplinske izdašnosti polja do kojih će doći u razdoblju od približno dvadeset godina. Rezultati se računaju korištenjem baza podataka koje sadrže bezdimenzijske karakteristike polja, izražene u obliku tzv. g-funkcija, koje predstavljaju toplinski odziv polja bušotina na tzv. odskočno opterećenje s konstantnim toplinskim tokom (engl. heat pulse, matematički definirano Heavisideovom funkcijom). U fazi razrade projekta u proračun se mogu uključiti i mjesečne promjene opterećenja s posebno izraženim vrijednostima i trajanjem vršnih opterećenja.

1: Testiranje TRT uređaja u Laboratoriju za toplinu i toplinske uređaje FSB

osje

ćam

prosinac 2011


63

Provedba in situ mjerenja

Na lokaciji budućeg trgovačkog centra IKEA izvedene su tri probne bušotine dubine 100 m, promjera 152 mm, s ciljem utvrđivanja toplinskih svojstava tla. U radu će biti prikazani rezultati mjerenja toplinske vodljivosti tla i toplinskog otpora bušotine na jednoj od tri ispitne bušotine.

Nakon bušenja u bušotinu je postavljena sonda, koja predstavlja izmjenjivač topline u obliku dvostruke U cijevi (Slika 2). Dvostruka U cijev izrađena je iz polietilena visoke gustoće PE 100 i promjera je 32 mm.

Slika 2 prikazuje litološki profil uzduž bušotine do dubine 100 m. Litološki profil ukazuje na značajan udio vodonosnika u strukturi tla u prvih 100 metara bušotine.

Ispitivanje termodinamičkih svojstava tla i bušotinskih izmjenjivača topline provedeno je na tri pokusne bušotine snimanjem njihovog toplinskog

odziva pri grijanju, uz održavanje konstantnog i stabilnog toplinskog toka između sonde i tla tijekom cijelog ispitivanja. Mjerenje toplinskog odziva tla sastoji se u snimanju temperature vode na ulazu i izlazu iz bušotinskog izmjenjivača topline, te narinute konstantne snage električnog grijača (u ovom slučaju napajane uz pomoć diesel-agregata).

Kontrola toplinskog toka predavanog tlu obavlja se prilikom obrade podataka nakon provedenih mjerenja, a na temelju kontinuiranog mjerenja protoka recirkulirane vode. Za svaku je bušotinu mjerenje trajalo tri dana, pri čemu su mjerene veličine automatski bilježene svakih pet minuta. Iako dulje ukupno trajanje mjerenja osigurava preciznije podatke, smatra se da je za komercijalnu

primjenu dovoljno ako mjerenje traje oko 50 sati.Vrijeme tb koje je potrebno za uspostavljanje kvazistacionarnog stanja unutar bušotine određeno je jednadžbom

u kojoj je rb polumjer bušotine, dok α predstavlja difuzivnost temperature tla, koja je određena jednadžbom

u kojoj brojnik predstavlja toplinsku vodljivost tla, a nazivnik volumni specifični toplinski kapacitet tla. Za određivanje toplinske vodljivosti tla i toplinskog otpora bušotine mjerodavni su samo podaci registrirani nakon isteka vremena tb.

Slika 2: Dvostruka U cijev s utegom;

b) Poprečni presjek bušotine s izmjenjivačem topline i ispunom

Slika 3: Kvalitativni litološki profil bušotine

osje

ćam

prosinac 2011


64

Rezultati mjerenjaPrije provedbe MTO izvršeno je mjerenje prosječne neometane temperature tla uzduž sonde. Cirkulacijom vode kroz sondu utvrđena je u intervalu od 15. i 30. minute prosječna temperatura vode od 13,5 °C. Ulazni parametri testa termičkog odziva tla na bušotini br. 2 dani su u Tablici 1. Ispitivanje (Slika 4a i 4b) je trajalo 71 sat.

Na Slici 5 prikazani su rezultati mjerenja temperature optočne vode, a na Slici 6 je prikaz istih rezultata s vremenom u logaritamskom mjerilu. Regresijskom analizom dobiven je nagib pravca k, pa je na temelju toga utvrđen koeficijent toplinske vodljivosti tla iz sljedeće jednadžbe:

Zatim su izračunavane vrijednosti efektivnog otpora unutar BIT, tako da je za vremenski interval dobivena prosječna vrijednost = 0,074 (m·K)/W.

Opis Parametar

Dubina sonde H 100 m

Promjer bušotine Db 152 mm

Tip sonde dvostruka U-cijev, PE 100

Vanjski promjer cijevi 32 mm

Debljina stijenke cijevi 2,9 mm

Osni razmak cijevi 83 mm

Ispuna bentonit, cement 1/1

ρ• cp tla 2,4 MJ/(m3K)

Cirkulacijski medij voda

Prosječni protok vode 1410 l/h

Prosječna snaga grijača 4,26 kW

ZaključakNa lokaciji budućeg trgovačkog centra IKEA u Rugvici i mogućeg budućeg polja bušotina provedeno je in situ ispitivanje svojstava tla i unutarnjeg toplinskog otpora na tri pokusne bušotine. Mjerenja su izvršena korištenjem pokretnog mjernog uređaja izrađenog na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Budući da se nije moglo osigurati priključak na električnu mrežu, mjerenje je provedeno tako da je trofazni električni grijač optočne vode napajan uz pomoć diesel-agregata. Iako je cijena električne energije iz agregata višestruko veća, stabilnost napona pri takvom napajanju pokretnih mjernih uređaja, kako to pokazuju i brojna svjetska iskustva, osjetno je smanjena. Stabilnost napona, a time i snage grijača, predstavlja preduvjet za dobivanje pouzdanih podataka u mjerenju toplinskog odziva tla i bušotinskih izmjenjivača topline.

Pokazalo se da se tijekom mjerenja napon agregata mijenjao ovisno o vanjskoj temperaturi, tako da je pri velikim temperaturnim razlikama između dana i noći došlo do nedopuštenih fluktuacija snage grijača. Zbog toga su se, unatoč „lijepom“ vremenu, rezultati mjerenja na bušotini br. 1 pokazali neupotrebljivi, jer su razlike između noćnih i dnevnih temperatura bile i preko 24 °C.

Za vrijeme mjerenja na bušotini br. 2 je, zahvaljujući oblačnom vremenu, fluktuacija temperature bila je unutar intervala od 8 °C, pa su ostvarena i najpouzdanija mjerenja. Izmjerene su vrijednosti toplinske vodljivosti tla od 1,69 W/(m . K), te toplinskog otpora bušotine od 0,074 (m . K)/W.

Tablica 1: Ulazni parametri za bušotinu

Slika 5: Rezultati mjerenja temperature optočne vode i okoliša

Slika 6: Rezultati mjerenja temperature optočne vode s rezultatom regresijske analize

osje

ćam

prosinac 2011


65

Literatura

1. M. Ruševljan, V. Soldo, T. Ćurko 2009., Optimal sizing of borehole heat exchangers, Strojarstvo, pp. 473-480

2. Acuna J, Palm B. 2010, Comprehensive summary of borehole heat exchanger research at KTH, Sustainable Refrigeration and Heat Pump Technology Conference, VCH-1, Stockholm

3. Acuna J, Palm B. 2008, Characterization of boreholes – results from a U pipe borehole heat exchanger installation, 9th IEA Heat Pump Conference, Zurich

Slika 4a: Mjerni uređaj u radu (26.04.2011.)

Slika 4b: Mjerni uređaj u radu (28.04.2011.)

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011


66

Ako pogledamo sliku Hrvatske najviše ugrađenih sustava koji koriste OIE su solarni termalni sustavi koji koriste sunčevu energiju za zagrijavanje potrošne tople vode (PTV), a ujedno i najviše potencijalnih investitora je zainteresirano za navedene sustave. Jedna od „problematika“ koje

se javljaju tijekom eksploatacije je „višak“ sunčeve energije u periodu velikih prinosa a smanjene potrošnje PTV te dolazi do čestih stagnacijskih perioda unutar kojih dolazi do isparavanja solarne tekućine, dok se kolektori zagrijavaju na visoke temperature (u nekim slučajevima i do 300°C).

Vaillant kao vodeći europski proizvođač u sustavima grijanja i pripreme PTV je oduvijek nudio tržištu inovativne sustave koji su svojim tehničkim rješenjima i kvalitetom uvijek bili korak ispred konkurencije te su korisnici dobivali dodatnu vrijednost za uložena sredstva.

Vaillant solarni sustav auroSTEP plus za pripremu PTV ima integriranu tzv. „drain back“ tehnologiju čija se prednost očituje u činjenici da solarna instalacija nije pod tlakom i nema isparavanja solarne tekućine jer je u zatvorenom hidrauličkom sustavu „mješavina“ zraka i solarne tekućine. Prilikom pogonskog rada zrak se nalazi u gornjem dijelu solarnog izmjenjivača topline, dok kroz doljnji dio izmjenjivača, solarnu crpku, kolektore i spojne cijevi cirkulira samo solarna tekućina.

U trenutku kada nema dovoljno solarnog prinosa solarna crpka staje sa svojim radom, a samim time i solarna tekućina se gravitacijskim putem vraća prema solarnom izmjenjivaču topline, dok se zrak vraća u kolektore. Iz opisanog funkcionalnog rada možemo zaključiti da je sustav idealno rješenje za vikendice ili objekte koji nemaju konstantnu potrošnju PTV tijekom cijele godine. Također je sustav interesantan i za obiteljske kuće jer je investicija niža u odnosu na konvencionalan sustav.

Sustav auroSTEP plus se proizvodi u tri osnovne izvedbe.

auroSTEP plus 1.150 se sastoji od monovalentne spremničke jedinice volumena 150 litara i jednog horizontalnog kolektora VFK 135 D. Mogućnost odabira paketa je između montaže na ravan odnosno kosi krov. Spremnik već ima integriran

Solarni sustav za PTV auroSTEP plus

Vaillant GmbH

Danas kada je energija sve skuplja svi razmišljamo o mogućnostima uštede ali da se pri tome zadrži odgovarajući komfor življenja. Dodatna problematika se javlja i u obliku emisije štetnih tvari u atmosferu (staklenički plinovi) a zadaća svake države je da se emisija kontinuirano smanjuje kako bi sačuvali okoliš u kojem živimo. Korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) je od primarnog globalnog značaja te je i Hrvatska u zadnjih nekoliko godina na razini županija raspisivala natječaje za različite sustave (solarne, geotermalne i dr.) koji su subvencionirani u određenom postotku ukupne investicije ili do određenog maksimalnog iznosa.

Spremničke jedinice auroSTEP plus sustava

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011


67

električni grijač kao potporu za grijanje PTV. Spremnik ima integriranu solarnu regulaciju, solarnu crpku i potrebne ventile, a u solarnom izmjenjivaču se već nalazi solarna tekućina.

auroSTEP plus 2.250 se sastoji od monovalentne ili bivalentne spremničke (dva izmjenjivača topline) jedinice volumena 250 litara i dva horizontalna kolektora VFK 135 D. Mogućnost odabira paketa je između montaže na ravan odnosno kosi krov. Spremnik već ima integriran električni grijač kod monovalentne izvedbe kao potporu za grijanje PTV. Spremnička jedinica također ima integrirane sve potrebne komponente za rad.

auroSTEP plus 3.350 se sastoji od monovalentne ili bivalentne spremničke jedinice (dva izmjenjivača topline) volumena 390 litara i tri horizontalna kolektora VFK 135 D (verzija za montažu na ravan krov se isporučuje s dva kolektora i

ima oznaku auroSTEP plus 2.350). Mogućnost odabira paketa je između montaže na ravan odnosno kosi krov. Spremnik već ima integriran otvor za čišćenje i električni grijač u monovalentnoj izvedbi kao potporu za zagrijavanje PTV.

Velika prednost sustava se očituje u smanjenom broju komponenti dok je vrijeme postavljanja gotovo dvostruko kraće od konvencionalnog solarnog sustava. Osim unutarnjeg promjera cijevi od 8,4 mm potrebno je voditi računa o visinskoj razlici kao i činjenici da maksimalna dužina polaznog i povratnog voda solarnog kruga smije iznositi 40m. Ako se izvodi vodoravni dio cjevovoda potreban je minimalan nagib od 4% kako bi „drain back“ princip funkcionirao.

Jednostavnost, inovativnost te visoka kvaliteta su odlike ovog sustava što je do sada prepoznao veliki broj krajnjih korisnika u Hrvatskoj.

Zbog brze i jednostavne montaže.

Zašto Vaillant auroSTEP plus?www.vaillant.hr

Funkcionalni shematski prikaz sustava auroSTEP plus i

kondenzacijskog zidnog uređaja ecoTEC plus

osje

ćam

prosinac 2011


68

Na energetske tokove u zgradi i kroz nju utječu različiti čimbenici: njezin smještaj odnosno zemljopisni položaj i podneblje, arhitektonska, konstrukcijska i tehnička osnova, korišteni materijali, proizvodi i sustavi, način uporabe zgrade,... Sve ove elemente nastojimo poštovati, povećati im vrijednost i uskladiti radi postizanja optimalnih rezultata.

Energetsku učinkovitost zgrade izražavamo izračunavanjem vrijednosti topline potrebne za grijanje i rashlađivanje, kao i drugih komponenata uporabe energije, ili pak vrijednošću cjelokupne energije dovedene u zgradu. Pritom moramo znati da ove karakteristike same po sebi još ne određuju cjelokupnu kakvoću zgrade u smislu odgovarajućeg boravišnog i radnog okruženja, odnosno ugodnog i zdravog boravka uz poželjno niske troškove. Da bi se postigao ovaj cilj, moraju biti ispunjeni još i brojni drugi uvjeti.

Naravno, pritom je odgovarajuće i nužno polazište - energetska učinkovitost. I građevinski materijali su dio cijele ove opsežne priče. Jer, čak ni jako dobar (energetski siguran ili energetski učinkovit) materijal ne može baš mnogo doprinijeti niskoj potrošnji energije potrebne za djelovanje zgrade ako je, primjerice, osnovna namjena te zgrade neodgovarajuća, ako ne poštujemo prirodne

zadatosti i ograničenja određene lokacije (npr. mogućnost iskorištavanja pasivnog pritjecanja sunčeve energije, zaštitu od vjetra i padalina), ako ugradimo pogrešno dimenzionirane ili neučinkovite naprave, i tome slično. Rezultat će biti daleko od poželjnog i ako koristimo vrhunske materijale, ali onih vrsta koje su međusobno nespojive ili su pogrešno ugrađene.

Materijali i učinkovita uporaba energijeU kontekstu UUE, obično prvo pomislimo na materijale s funkcijom toplinske zaštite, odnosno na toplinsku izolaciju. Njihovom uporabom možemo postići najzamjetljivije učinke, iako to nije jedina razina energetske učinkovitosti.

Ona se može pronaći i u samoj energiji koja je potrebna za izradu, prijevoz i ugradnju određenog materijala odnosno građevinskog proizvoda,

kojima se inače u uobičajenim računskim dokazima pri procjenjivanju kakvoće zgrada i njihovih konstrukcija - ne bavimo.

Može se dogoditi da ugradnjom određenih materijala i proizvoda osiguramo malu potrošnju energije i mala ispuštanja zračenja u okolinu, da bi potom cijelu ovu sliku pokvarili učinci njihove energetski skupe i za okoliš štetne proizvodnje, ili nesrazmjerno visoki troškovi prijevoza sirovina ili gotovih proizvoda, jer stižu iz vrlo udaljenih lokacija. Važno je i to, gdje ćemo zacrtati granicu upravljanja sustavom, da bismo s pravom mogli govoriti o odgovornoj i trajnoj izgradnji te cjelokupnom planiranju izvedbe zgrada.

Pozitivni učinci toplinske izolacije, naravno, povećavaju se što je debljina te izolacije veća. Što je više izolacije ugrađeno, veći je toplinski otpor konstrukcije, a manji je gubitak topline i njezin prijelaz iz grijanih u vanjske prostore. Tako,

Materijali, učinkovita potrošnja energije i ‘zelena nabava’

Smanjivanje negativnih učinaka na okoliš jedna je od središnjih tema suvremenog razvijenog svijeta. Ona uključuje i učinkovitu uporabu energije (UUE), kao i uporabu obnovljivih izvora energije (UOIE). Na području izvedbe zgrada, o UUE govorimo prilikom same izgradnje, uporabe, održavanja, rekonstrukcije, uklanjanja i razgradnje.

osje

ćam

prosinac 2011


69

uz toplinu, štedimo još i na troškovima grijanja. Pravilno odabranim zasjenjenjima na prozorskim površinama utječemo i na toplinsku stabilnost zgrade, a i na smanjivanje potrebe za hlađenjem u toplim razdobljima godine. Ipak, povećavanje debljine izolacije u nedogled nema smisla, kako zbog tehničko- izvedbenih razloga, tako i zbog sporijeg poboljšavanja toplinskog otpora, do čega dolazi porastom debljine korištenog materijala.

Dodatni element o kojemu treba razmisliti je ekonomska učinkovitost odabira i ugradnje materijala određene debljine. Ovdje se ne radi o trenutnim investicijskim troškovima, već o provjeri dugoročnih učinaka pojedinih poduzetih mjera uz više ili manje dobro pogođene pretpostavke o kretanju cijena energije, i tome slično. Danas ne bismo smjeli prihvaćati nikakve odluke o istinskoj investiciji na području građevinarstva bez prethodno obavljenih analiza svih troškova života (LCC ili life-cycle-cost) za različite scenarije novogradnje, održavanja ili rekonstrukcije.

Aktualno je prije svega pitanje, gdje se kod materijala još mogu naći raspoložive rezerve energetske učinkovitosti, odnosno osigurati ušteda energije. Tu i tamo proizvođači toplinskih izolacija znaju razviti poboljšanu inačicu postojećeg materijala - nešto niže toplinske provodljivosti ili možda poboljšane paropropusnosti, jer su radikalne izmjene ipak iznimno rijetke.

Unatoč tome, povremeno se pojavljuju toplinsko- izolacijski materijali koji imaju toplinsku provodljivost znatno nižu od onih »standardnih«; ove se vrijednosti npr. kreću između 0,20 i 0,25 W/m2K. Kod uporabe novih materijala potrebno je pridržavati se uputstava proizvođača o načinu ugradnje (polaganju, lijepljenju, mehaničkom učvrščivanju, kombinacijama, ...) te o prikladnim završnim, odnosno zaštitnim slojevima.

S druge strane, istina je i to, da kod niskoenergetskih kuća, kod kojih je potreba za toplinom grijanja već u polazištu vrlo mala, čak i manja promjena svojstava nekog materijala može izazvati zamjetnije rezultate. Možda su - u smislu cjelovitog pogleda na zgradu i njezine komponente - ponekad stvarno znatno važnije neke druge promjene i poboljšanja, koje npr. utječu na trajnost i dimenzijsku stabilnost materijala, a time i na cjelokupnu konstrukciju, ili recimo – na njegova svojstva vezana uz provodnost vodene pare.

Da bi materijal obavio svoju funkciju na zadovoljavajući način te doveo do ispunjenja postavljenog cilja - učinkovite potrošnje energije, potrebno je obaviti sljedećih nekoliko koraka: pravilno planiranje te odabir odgovarajućeg materijala, pravilnu ugradnju i pravilno održavanje.

Nacionalna radionica o zelenoj javnoj nabavipreneseno s www.mzopu.hr

U sklopu inicijative „Horizon 2020“ u prostorijama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva održala se, 12. i 13. travnja 2011. godine, nacionalna radionica o zelenoj javnoj nabavi. Na dvodnevnoj radionici sudjelovali su predstavnici Ureda za središnju javnu nabavu, službenici pojedinih ministarstava koji obavljaju poslove javne nabave, treneri javne nabave te predstavnici Hrvatske gospodarske komore i poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj.

Temeljni cilj ovog seminara održanog u okviru Programa izgradnja kapaciteta Mediteranskog programa za okoliš (H2020 CB/MEP) uz tehničku pomoć UNEP/MAP CP/RAC bio je jačanje kapaciteta hrvatskih institucija za prelazak na zelenu javnu nabavu. Sudionici su upoznati s brojnim praktičnim pitanjima vezanim uz taj proces, te su im predstavljeni primjeri najbolje prakse u državama članicama Europske unije, što će svim nazočnima olakšati rad na razvoju nacionalne strategije Zelene javne nabave.

Naime, u procesu javne nabave bitno je obratiti pozornost na cijenu nekog proizvoda ili usluge ali istovremeno je potrebno razmotriti i troškove koji nastaju tijekom njihovog životnog ciklusa. Pristup određivanja troškova tijekom životnog ciklusa sagledava nabavu i sve povezane troškove (dostava, postavljanje i sl.), troškove djelovanja uključujući energiju i održavanje, te troškove kraja životnog ciklusa, kao što su rastavljanje i odvoz.Primjena sustava zelene javne nabave znači primjenu pristupa životnog ciklusa u javnoj nabavi i omogućava nabavu proizvoda s manjim opterećenjem na okoliš. Ovakva analiza otkrit će troškove korištenja i odlaganja resursa, koji

možda u nekom drugom procesu javne nabave neće dobiti odgovarajuću pažnju, što predstavlja priliku da se uštedi novac i zaštiti okoliš.

Inicijativu „H2020“ pokrenuli su ministri zaštite okoliša Euro-mediteranskog partnerstva na sastanku u Kairu 2006. godine s ciljem čišćenja Mediterana do 2020. godine, usmjeravajući se pritom na izvore onečišćenja koji su zaslužni za 80% ukupnog onečišćenja Mediterana: komunalni otpad, otpadne vode i industrijsko zagađenje.

U sklopu ove inicijative izrađen je i Plan djelovanja za razdoblje 2007.-2013. koji je usredotočen na sljedeća četiri područja rada:• Projekti kojima se smanjuju najznačajniji

izvori onečišćenja• Korištenje sredstava EU za istraživanje

kako bi ojačala znanja o pitanjima zaštite okoliša na Mediteranu i kako bi se potaknula razmjena znanja

• Rad na jačanju kapaciteta kako bi se ojačale kompetencije u zaštiti okoliša nacionalnih administracija

• Razvoj pokazatelja kojima bi se mjerio uspjeh inicijative ‘H2020’

osje

ćam

prosinac 2011


70

Neki materijal možda doista za određeni konkretan slučaj - iz konstrukcijskih, građevinsko- fizikalnih ili drugih razloga – ne dolazi u obzir, pa si njime ne možemo nikako pomoći. Ipak je dodatni uvjet za postizanje energetske učinkovitosti i taj, da se dopusti načelo izjednačavanja ispunjavanja osnovnih propisanih zahtjeva i dobre građevinske prakse. To u praksi znači »samo takvu debljinu izolacije, koja je nužno potrebna za udovoljavanje propisima«. Ovakvo stanje djelomično popravlja povremeno zaoštravanje propisanih zahtjeva, u skladu s predmetnim europskim direktivama.

Ako, slično pojedinim materijalima, obradimo i neke naprave i sustave, možemo utvrditi da i energetska učinkovitost odnosno ušteda energije ima svoje granice. Obično govorimo o iskoristivosti, koja se u mnogim slučajevima već jako približila gornjoj (tehnološkoj) granici. U praksi je ona ovisna o uporabi naprave te stvarne radne snage.

Računski gledano, bitne je promjene moguće postići uvođenjem kontroliranog mehaničkog prozračivanja s izmjenom topline, koje je alternativa prirodnom prozračivanju. I pri tome važi, da sve faze moraju biti pravilno izvedene i međusobno usklađene – od planiranja, ugradnje i uporabe do održavanja sustava. Poneko i unatoč računski dokazanim uštedama energije ima dvojbi s obzirom na dugotrajnu higijensku odnosno zdravstvenu ispravnost čitavog sustava umjetnog prozračivanja, a naročito centraliziranih sustava koji imaju veće dužine razvodnih kanala.

Građevinski materijali koji se mogu nabaviti na tržištu trebali bi biti usklađeni sa namjeravanom uporabom. Ovo važi i za područje takozvanih energetski štedljivih građevinskih materijala. U načelu nas zapravo ne bi trebalo brinuti hoćemo li kupovinom ovog ili onoga građevinskog materijala učiniti nekakvu veliku pogrešku, ukoliko poznajemo njihovu funkciju i osnovna svojstva.

Za trenutno postojeće stanje značajno je da su individualni kupci i investitori gotovo zahtjevniji i kritičniji prilikom naručivanja materijala od nekih investitora izgradnje za tržište; kod potonjih se češće može zapaziti praksa traganja za kompromisnim rješenjima i naručivanja što jeftinijih materijala (slabije kakvoće, ali takvih da još uvijek udovoljavaju postavljenim zahtjevima), kako bi smanjili cijenu cjelokupne investicije, a time ostvarili i veću zaradu. Investitori bi trebali shvatiti da nije sve u cijeni početne investicije, već da treba uračunati i troškove uporabe, održavanja, itd. tijekom čitavog predviđenog životnog vijeka zgrade. Možda skuplji materijal – uz jednaki osnovni učinak (manju potrošnju energije) – ima i neke druge, dalekosežnije prednosti (a dugoročno gledano - i troškovne); ipak, istina je da su svijest o tome više razvili oni investitori, koji će na kraju izgradnje sami biti korisnici nekretnine o kojoj je riječ, dakle – oni, koji će i plaćati sve troškove vezane uz objekt.

U zaoštrenim gospodarskim i financijskim

okolnostima te u želji da se investicija što prije uspije povratiti (isplatiti) – npr. kada postoji pritisak vanjskih vlasnika investitora – ovakva logika nažalost i prečesto pada, premda je u svakom slučaju mnogo smislenija. Nije nevažno spomenuti i to, da su se i vladina ministarstva te različite javne ustanove, koje bi svojim djelovanjem trebale podupirati osviještenost o značaju očuvanja okoline, dosad tek rijetko i same pridržavale ovih načela. I one su ustrajale na najnižoj ponuđenoj cijeni kao jedinom mjerodavnom kriteriju.

Zelena nabava je mudro donijeta odlukaPod izrazom ‘zelena’, a ponekad i ‘trajna nabava’ podrazumijevamo nabavljanje proizvoda i usluga kod kojih se zahtjevi, odnosno tehničke specifikacije oblikuju pomoću različitih

znakova za okoliš (energetske, okolišne, zelene oznake). U okvirima prosudbe o - ekonomski gledano - najpovoljnijoj ponudi, pazi se na sljedeće: energetska svojstva (stupanj energetske učinkovitosti) proizvoda ili usluge, utjecaje na okolinu (emisije, ugrađenu energiju, otpad, ...) i utjecaje na korisnika (zdravlje, troškove uslijed potrošnje, prikladnost i ugodnost uporabe, ...).

Gore spominjana Uredba osnažila je osviještenost o obvezama koje ima javni sektor; međutim, sva načela, postupci i kriteriji mogu se iskoristiti i za narudžbe do kojih dolazi u privatnom sektoru, budući da se tu radi o uštedama energije, uštedama na troškovima uporabe i održavanja, o smanjenju emisije u okoliš, utjecajima na zdravlje i opće zdravstveno stanje, te o drugim mjerljivim i nemjerljivim koristima.

Zelene zahtjeve i kriterije stoga možemo postaviti već na razini projektiranja neke novogradnje, na razini izgradnje ili na razini obnavljanja i uporabe neke već postojeće zgrade. Pritom se mogu lako oblikovati opći zahtjevi vezani uz zaštitu okoline, zahtjevi vezani uz UUE i UOIE, zahtjevi za građevinske materijale i proizvode, a i još mnogi drugi zahtjevi.

Uzimanje u obzir svojstava koja se zahtijevaju za dodjelu i dobivanje određenog znaka za okoliš je temelj ispostavljanja zelenih narudžbi već prilikom pripreme tehničkih specifikacija za narudžbe i ima višeslojne učinke. To je suvremeni i učinkovit

osje

ćam

prosinac 2011


71

instrument energetske politike koji znatno doprinosi informiranosti i osvještavanju korisnika. To nikako ne znači da se ostale specifikacije potiskuju u pozadinu – primjerice, cijena i kakvoća proizvoda, odnosno njegova prikladnost za određenu primjenu. Upravo je uravnoteženost svih značajnih kriterija, koji za pojedina područja naručivanja mogu biti vrlo specifični, pravi ključ do uspjeha u postupku ispostavljanja narudžbi.

Naručitelj odnosno investitor može već i jednostavnim računskim alatima doći do informacija o ekonomskoj djelotvornosti pojedine donijete odluke; on može koristiti i složenije analize za područje izgradnje, primjerice – metode procjene troškova tijekom čitavog životnog vijeka neke zgrade. Na taj način može se lako utvrditi je li kriterij najniže ponuđene cijene uistinu i najbolji, ili bi možda kombinacija različitih zahtijevanih parametara prije osigurala niže tekuće troškove i druge koristi kroz cijeli vijek uporabe određenog proizvoda.

Oznake za zaštitu okoliša koje su prihvaćene u velikom broju zemalja (možemo ih nazvati nadnacionalnima) – kakve su npr. u EU Eco-label, Energy Star i slične - znatno olakšavaju pripremu (javnih) narudžbi. Budući da su njihove sheme usklađene sa zakonodavstvom EU i važećim propisima u državama članicama, one su javne, transparentne i nediskriminatorne.

Zato kriterije koji važe za njih možemo izravno prenijeti u tehničke specifikacije narudžbi koje se pripremaju (zahtijevana oznaka za zaštitu okoliša za neki proizvod ili uslugu ne smije se zahtijevati sama po sebi). Naravno, važi i obrnuto – za proizvode kojima je već dodijeljena odgovarajuća oznaka pretpostavlja se, da su izrađeni u skladu sa zahtijevanim tehničkim specifikacijama; zato za njih nije potrebno zahtijevati posebne dokaze o tome.

Kriterije, odnosno vrijednosti koje važe za određenu oznaku o zaštiti okoline možemo iskoristiti i kao referentne vrijednosti (»benchmark«) u postupku pregledavanja pristiglih ponuda prije no što odabranom dobavljaču ispostavimo narudžbu. Ovdje možemo odrediti da će se dodatni plusevi (bonusi) dodijeliti onim proizvodima, kod kojih specifikacije za određeni stupanj i premašuju zahtijevane referentne vrijednosti.

O tome, kakve nam koristi može donijeti uzimanje u obzir ovih oznaka za zaštitu okoliša govori podatak, iznijet 2005. godine u dokumentu Europske komisije pod naslovom »The use of the EU Eco label in Green Public Procurement approaches«, gdje se navodi: «... 5-postotni udio proizvoda sa spomenutom oznakom samo bi u državama članicama EU – u usporedbi s uporabom »standardnih« (dakle – manje učinkovitih ili okolišu manje sklonih) proizvoda značio godišnju uštedu od gotovo 15 milijuna kWh električne struje, uštedu od gotovo 13 milijuna litara vode, a usto i smanjenje emisije CO2 za gotovo 9 milijuna tona.«

Zaključak

Svaki građevinski materijal je dio određenog sustava odnosno konstrukcije. Djelovat će onoliko dobro, koliko će dobro djelovati i čitava konstrukcija (što još više važi u obrnutom smjeru). Nesumnjivo, ovo važi i za smanjivanje potrebe dovođenja energije. Pritom su važni i takozvani zaštitni slojevi, npr. zaštita od vlage i vjetra, posebni materijali kojima se postiže zabrtvljeost, nepropusnost za vodenu paru ili nepropusnost za vodu cjelokupnog sustava u koji je materijal ugrađen.

Ekološka osviještenost, općenito govoreći, dovodi do ocjenjivanja materijala prema širim kriterijima. Tako su već sada važni (a u budućnosti će postati

još i važniji) sljedeći: npr. ugrađena energija, mogućnost razgradnje te ponovne uporabe, i tome slično. Uzimanje u obzir ovih značajki važan je dio kojim se bavi takozvano niskougljično društvo – termin, koji se danas možda bolje cijeni u političkoj negoli u tehničkoj okolini.

Osvijestiti i obrazovati takozvane nositelje odluka i krajnje korisnike proizvoda i usluga predstavlja ključni element dugotrajnog razvitka. Ako se tome još pridruže i odgovarajući organi i institucije s najviše razine (državna i lokalna uprava, velika poduzeća, ...), lakše će se dospjeti do pozitivnih pomaka.

Važne korake u ostvarivanju gore spomenutih ciljeva i u jednako važnom ispunjavanju obveza koje je na sebe preuzela država na području zaštite okoliša i učinkovite potrošnje energije, moguće je postići i na području zelene nabave – kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Pritom se podrazumijeva da se poštuju oznake za utjecaj na okolinu odnosno važeći kriteriji kod pripremanja tehničkih specifikacija i ocjenjivanja prikupljenih ponuda.

mr. Miha Tomšič, dipl. ing. građ.

voditelj Službe razvitka na području građevinske fi zike

Centar za okoliš, građevinsku fi ziku i energijuGrađevinski institut ZRMK, d.o.o.

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011


73

Danas većina ljudi teži udobnom i kvalitetnom stambenom prostoru. Pri izboru načina gradnje sve se veća pozornost pridaje troškovima povezanim s uporabom stambenih prosto-ra (troškovi grijanja, troškovi potrošnje električne energije, troškovi hlađenja, troškovi potrošnje vode…). Sve više cijene energenata prisiljavaju korisnike i investitore na izbor gradnje odnosno obnove objekata koja će smanjiti ovisnost o energentima, zato se sve češće grade, odnosno obnovom postižu normativi za određivanje objekta kao ni-skoenergetskog ili pasivnog.

je tako zajamčena odgovarajuća nepropusnost uz otvore. Prozračivanje objekta uravnoteženo je putem prisilnoga prozračivanja. Pri izmjeni zraka, svježi zrak se djelomično zagrijava »istrošenim« zrakom koji od-nese dio topline pri izlasku iz objekta.

Za osiguranje odgovarajuće toplinske izolacije pasiv-nog objekta debljinu izolacije treba prilagoditi kvaliteti izolacije. Ukupna toplinska prohodnost (U vrijednost) za krovove zidove i podove mora biti u granicama od 0,10 do 0,15 W/m2K.

Danas je na tržištu mnoštvo različitih vrsta toplinske izolacije. Dijelimo ih na klasične izolacijske materijale i alternativne (BIO) izolacijske materijale. Klasične izolacije u načelu imaju nižu toplinsku provodljivost , što znači da možemo ugrađivati manje debljine toplin-ske izolacije. Kod alternativnih izolacija moguće je s manjom debljinom postići dulja fazna zaostajanja pri prijelazu topline kroz konstrukciju. Svaka toplinska izolacija tako ima svoje prednosti i slabosti. Koju iza-brati, za svakog je investitora teška odluka.

Na osnovi navedenih činjenica možemo zaključiti da je za izgradnju pasivnih objekata primjerena sva toplinska izolacija koja je na raspolaganju na tržištu. Pri ugradnji treba paziti da se odgovarajuća toplinska izolacija ugradi u odgovarajući sklop konstrukcije. Toplinske izolacije proizvedene su za namjenske konstrukcije i ne preporučuje ih se upotrebljavati u

drugim montažnim konstrukcijama jer izolacija nije potpuno iskorištena.

URSA u svom prodajnom programu ima proizvode od mineralne staklene vune (URSA GLASSWOOL i URSA TERRA) i proizvode od ekstrudiranog poli-stirena (URSA XPS) pogodne za ugradnju u krovne konstrukcije, vanjske zidove, pregradne zidove, me-đuetažne konstrukcije, podne konstrukcije, obloge podrumskih zidova i ispod temeljne ploče. Staklena vuna sa svojim izvrsnim svojstvima u području to-plinske izolacije ( je od 0,044 do 0,032 W/mK) i zvučne izolacije (udarni zvuk i zvuk, koji se slobodno širi prostorom) i URSA XPS (ekstrudiran polistiren) s visokotlačnom otpornošću, toplinskom izolacijom, otpornošću na vodu i naizmjenično zamrzavanje i od-mrzavanje svakom investitoru omogućuje da s URSA izolacijama uz odgovarajuću ugradnju izgradi objekt koji ispunjava kriterije za pasivne objekte.

Pasivna kuća URSA Uralita

Prvi ozbiljni pokušaji gradnje objekata nulte potroš-nje sežu u 1973. godinu, ali njihov se razvoj zausta-vio zbog previsokih troškova investicije u usporedbi s konačnom uštedom energije tijekom cjelokupnog trajanja objekta. Investicijski su povoljniji bili pasivni objekti, koji su se iskazali razmjerno velikom ušte-dom energenata. Postali su osnova za definiranje kriterija koji su bitni za određivanje pasivnih objeka-ta. Passivhaus Institut iz Darmstadta zbog svojeg je znanja i iskustva na području pasivne gradnje postao referentno certifikacijsko tijelo za dodjelu certifikata objektima koji ispunjavaju sljedeće kriterije:

• zahtjev za energijom za grijanje je manji od 15 kWh/m2a (u vezi sa stambenim prostorima) - ili snaga grijanja je niža od 10 W/m2

• potrošnja primarne energije ne prelazi 120 kWh/m2a

• postignuta nepropusnost je najmanje N50=0,6/h.

Kod projektiranja pasivnoga objekta potrebno je iskoristiti prirodne danosti pojedine parcele te uzeti u obzir raspored prostorija u objektu koje će iskori-stiti ponuđene danosti parcele. Gradnja pasivnoga objekta zahtijeva iznimnu detaljnost svih izvođača, jer potrebno je iznimno paziti na spojeve različitih mate-rijala da se osigura nepropusnost i dobra izoliranost objekta bez toplinskih mostova. Odgovarajuća gra-đevinska stolarija s niskom U vrijednošću mora biti ugrađena prema zahtjevima RALstandarda, jer samo

URSA ZAGREB d.o.o.Puškariæeva 1510250 Luèko, Hrvatskatel: 01 6526 [email protected]

podu

zeća

o s

truc

i

prosinac 2011


74

Petra je fiksni prozorski okvir za pasivne i niskoenergetske kuće s najboljom Uf vri-jednošću na svijetu u kategoriji fiksnih ostakljenja. Nastala je u razvoju cjelokupne Bluegreen linije Troha-Dil pasivnih prozora. Dizajniran je na otvoren i fleksibilan način u kojem je moguće zadovoljiti sve potrebe pasivnih solarnih građevina u pogledu izolacijskih i statičkih svojstava.

Inovativnim Troha-Dil spojnicama drvenih i aluminijskih dijelova omogućen je je-dinstven tok izotermi.Rezultat je izuzetan prozorski okvir s vrijednošću Uf=0.61 W/m2K. Ako u ovakav okvir ugradimo staklo Ug=0.60 W/m2K dobiti ćemo staklenu stijenu s izuzetnom simetrijom temperature po cijeloj površini. Kako stakla tako i okvira. Tek mala razlika pojaviti će se na rubnom djelu stakla.

Važnost simetrije temperature je u tome da ne dolazi do strujanja zraka od prozora prema unutrašnjosti objekta. Na taj način se povećava osjet topline u pasivnim kućama i na temperaturama nižim od temperatura zraka u klasično građenim objektima. Ovo je do sada najbolje fiksno ostakljenje ikada testirano u Passivhaus Institut-u.

U ovom dizajnu mogu se raditi fiksne stijene, fasade i okomite stijene zimskih vrto-va. Najviša energetska učinkovitost ove stijene garantira joj budućnost u pasivnom solarnom dizajnu. Petra se može kombinirati i sa prozorima Exclusive i Plus te jetako moguće dobiti velike staklene površine s mogućnošću mjestimičnog otvara-nja. Idealno za solarne pasivne kuće.Ovo je sustav koji ima i pasivnu fiksnu prečku, što je također posebnost ovih stijena.

U kombinaciji s troslojnim staklom Ug=0.6 W/m2K postiže najbolju ukupnu vrijed-nost referentnog prozora od: Uw=0.71 W/m2K.

BLUEGREEN Petrakraljica među ostakljenim fi ksnim zidnim stijenama

Troha-dil d.o.o.

Testiranja mehaničkih svojstava u if t Rosenheimu dokazala su još jednu senzaci-onalnu osobinu ovog proizvoda. Prema EN 12208 Petra je dobila klasu E 1950, što znači da ni pod pritiskom od 1950 paskala nije pustila ni kap vode. Također i ostala ispitivanja su pokazala najviše klase. Po normi EN 12210 postignuta je najviša klasa C5, otpornosti na vjetar. Po normi EN 12207 postignuta je također najviša zrakonepropusnost klase 4.

BluegreenPetra

Bluegreen Petra izoterme

arhi

tekt

ura

76 prosinac 2011


Nove spoznaje, novi putovi koji premošćuju odnose stvarane desetljećima u Europi kao i nove socijalne države nasuprot sistemu ustoličenom u zapadnom dijelu kontinenta dovode do niza kompromisa koji na-staju na sučelju poznatog, proživljenog i prepoznatog s potrebama koje stvara suvremeni način života. To je vrijeme u kojem isti arhitektonski rječnik susreće-mo širom svijeta, bez obzira na tradicionalnu, zemljo-pisnu i kulturološku pozadinu. Stvarnost nakon završetka Drugog svjetskog rata nametala je nužnost realne procjene složenosti posli-jeratnih urbanih problema koji su dijelom uvjetovani i tadašnjim društveno-političkim sistemom. Naglo se razvija industrija, promet, trgovina, što sve zajedno utječe na jačanje državnog aparata koji potiče novu gradnju, a ona mijenja dotadašnji razvoj i fizionomiju gradova, a samim time i države u cjelini. Građenje je postalo pokretač društveno ekonomskih aktivnosti koje su za cilj imale potaći ravnomjeran razvoj svih prostora. Graditeljskim zamahom nisu bili obuhvaćeni samo gradovi, već i ruralna područja te je na taj način građenje postalo imperativ stvaranja novih društvenih odnosa kroz jednostavnu, učinkovi-tu i modernu obnovu graditeljskog fonda. U relativno zatvorenoj arhitektonskoj kulturi, izrasloj na snažnim predratnim uzorima u stvaralaštvu se osjećao snažan zamah koji je u nadolazećim godinama i najmanji za-datak pretvarao u truda vrijednu zadaću na kojoj se moglo iskazati znanje i učenje koje nije zaboravljeno, već akumulirano i prilagođeno trenutku, premda gra-ditelji nisu mogli, ili nisu bili dorasli pratiti visoku kva-litetu arhitektonskih ostvarenja pojedinaca. Odnos između arhitekta - stvaraoca i graditelja - izvođača u to vrijeme dolazi u disproporciju, s jedne strane zbog nerazumijevanja misli i djela od strane struktura koje su odlučivale, a s druge strane zbog tehničkih poteš-koća u realizaciji koje su rezultat nepostojanja prave građevinske operative koja je tijekom rata u cijelosti nestala, a iza rata se polagano oporavljala i grupira-la u velike konglomerate, dok se sitno obrtništvo i graditeljski zanati održavaju u manjoj mjeri. Stoga u

tom razdoblju možemo govoriti o tome da stvaralač-ki napori pojedinaca u sferi teorije ostaju kao zapis i refleksija svjetskih zbivanja, dok investicijska po-litika građenja isto ne slijedi. U dijelu koji se odnosi na elementarna graditeljska dostignuća na područ-ju stambene i utilitarne gradnje vidljivi su pomaci u odnosu na prijeratni način uporabe konstruktivnih sistema i vrsta materijala koji se nalaze u širokoj upo-rabi. Započinje masovna uporaba betona u gradnji, a uporaba armiranog betona u međukatnim konstruk-cijama je postala uobičajena već od obiteljskih kuća pa sve do kompleksnih konstrukcija. Beton kao kon-struktivno, simbolički i estetski prihvatljiv materijal bio je za novi društveni poredak izuzetno zanimljiv bu-dući je svojim oblikovnim mogućnostima podcrtavao idejnu komponentu suvremene arhitekture.Nova situacija, u cijelosti drugačija od prijeratne, dovela je do promjena u stvaralačkoj imaginaciji ko-ja se u tom razdoblju morala boriti s elementarnim poteškoćama u graditeljstvu i početkom primarne rekonstrukcije i obnove ratom razorene zemlje. Novo društveno uređenje ukinulo je postojanje određenih društvenih slojeva, odnosno nestala je jedna klasa, a s njom i zahtjevi i stambene navike. Stvoren je novi sloj koji je imao drugačije stambene potrebe i navike, tako da su i arhitekti pred sobom imali za riješiti pot-puno drugačije probleme. Imajući u vidu da se radilo o zemlji koja je bila u biti ruralnog karaktera s nekoli-ko većih gradova prije rata, inzistiranje na razvoju in-dustrije kao osnovne odrednice razvoja zemlje dovelo je do nagle urbanizacije. U gradove i oko njih smješta se industrija koja potiče razvoj i ciljano participira u razvoju društva, a grupiranje industrije uz veća grad-ska središta privlači nove stanovnike. Kako je vrijeme prolazilo i zadovoljeni elementarni preduvjeti za funkcioniranje novog sistema ponovno se javljaju iskre i tragovi briljantne međuratne arhi-tektonske scene. Arhitekti se pojavljuju u najrazliči-tijim ulogama kojima daju aktivni doprinos obnovi i izgradnji svih struktura, od graditeljskih do socijalnih i društvenih.

Postupno otvaranje prema vanjskim utjecajima očito-valo se prvenstveno kroz otvaranje niza kulturnih cen-tara zapadnoeuropskih zemalja što je iniciralo dotok novih ideja. Kontrolirani diktat miješao se s trenutnim dosezima arhitekture publiciranima u francuskoj, ni-zozemskoj i američkoj literaturi[7] koji je uspio stvoriti inovativni pristup građenju obzirom na nedostatke ka-ko infrastrukturnih, tako stambenih i javnih građevina. Arhitektura se pokazala kao moćan pokretač kojeg je nosila snažna želja i grupni rad u kojem su pojedinci nalazili određenje i mjesto djelovanja. Poteškoće su bile sastavni dio svakog dana provedenog nad crta-ćim stolom, greške u komunikaciji i načinu prezenta-cije kako bi projekt dobio „zeleno svjetlo“ obilježile su to razdoblje. Praksa se upotpunjavala pisanom riječi koja je kroz strukovne časopise sistematski obrađiva-la trenutak i ulogu arhitekta kao jednog od osnovnih nositelja kulture u društvu u cjelini.„Vrijeme je zatvaralo, ali i otvaralo moguænosti – in-tenzivna izgradnja bila je dio politièkog programa.”[8]

Govoreći o kontinuitetu ili diskontinuitetu stvaralaštva i izgrađenog fonda nesporno je da blistavo međurat-no razdoblje nije istim intenzitetom nastavilo trajati, ali za to postoji niz objektivnih i drugih okolnosti. Bez obzira na sve poteškoće nit kontinuiteta, ma kako po-nekad tanka bila, proteže se do danas. Vrijeme nakon završetka rata bilo je opterećeno elementarnom obnovom, izgradnjom osnovne in-frastrukture, stanovanja i početnog programa indu-strijalizacije. Osim toga, sve je to trebalo postaviti u određene okvire, odnosno vezati na postojeću plan-sku dokumentaciju. Urbanističko planiranje bilo je suočeno s potpuno novim uvjetima koje je sa sobom nosilo novo vrijeme i odnosi, što je kao rezultat imalo nerazumijevanje principa mogućih izmjena bez zadi-ranja u bit postojećih planova. Grad Zagreb je u načelu pratio plan iz 1936. godine, ali ne kontinuirano, već u segmentima, što je rezultira-lo nizom prostornih nesuglasica koje su pratile stvara-nje socijalističkog grada. Poslijeratni planovi iz pede-setih godina ipak zadržavaju ono najvrjednije, a to je zelena osovina grada koje se nastavlja na Zrinjevac i otvara gradu pristup s južne strane širokom vizurom grada uz koju se nižu monumentalne građevine. Tada je stvorena i implementirana u tkivo novog grada da-našnja Ulica Grada Vukovara koja je imala biti novi gradski centar s nizom javnih objekata postavljenih s reprezentativnom i javnom funkcijom. Arhitektura je uvijek i svugdje usko vezana uz poli-tiku, a često zbog izvora financiranja pomiješana s

Druga polovina dvadesetog stoljeća

dr.sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh.

Druga polovina dvadesetog stoljeća vrijeme je turbulentnog stvaranja novih država, novih odnosa između istoka i zapa-da, drugačijeg, snažnog i prodornog gospodarstva s jedne strane i siromaštva s druge strane. To je vrijeme preispitivanja postavljenih arhitektonskih teorija u prvoj polovini stoljeća i ranije, vrijeme u kojem političke, ideološke i socijalne kompo-nente igraju sve veću ulogu u razumijevanju i stvaranju nove arhitekture.

Arhitekt kao nositelj kulture društva

arhi

tekt

ura

prosinac 2011 77


ideologijom koja trenutno vlada. Prilagođavala se trenutnom stanju koje je patilo od nedostataka ško-lovanih ljudi na svim razinama. Osim toga građevin-ska industrija bila je gotovo uništena što je rezultiralo skromnim građevinama u oblikovnom i konstruktiv-nom pogledu. Nova vlast prepoznaje obrazovane ljude i kontrolirano ih koristi u stvaranju kako utilitar-ne arhitekture, tako i razvoja provincijskih središta. Rješavale su se dvije paralelne razine zadatka, s jed-ne strane primarno stanovanje u tipskim stambenim zgradama, zatim škole, vrtići, tipski domovi kulture, kino dvorane i sl., dok je s druge strane zbog nužnosti afirmacije novog društvenog sistema započeta grad-nja reprezentativnih objekata, koji su se temeljili na iskustvima međuratne moderne. Također se sustav-no pristupa izradi prostorno planske dokumentacije, od generalnih do detaljnih planova. Sve to zahtjeva u praksi provjerena stručna znanja što je u konačnici omogućilo afirmaciju arhitekata koji su bili željni gra-đenja, odnosno implementacije svog znanja u oblik i formu koja će biti izgrađena.Ne možemo ovdje govoriti o uzletima hrvatske arhi-tekture već o znalačkom apliciranju znanja akumuli-ranog u razdoblju prije Drugog svjetskog rata budući su mnogi od sjajnih imena moderne ostali na ovim prostorima i svoje djelovanje na arhitektonskoj sceni nastavili u izmijenjenim uvjetima. Primjeri stambe-nih zgrada projektiranih od strane arhitekata Drage Galića, Marijana Haberlea, Božidara Rašice, Kazimira

Ostrogovića, Nevena Šegvića, Stanka Fabrisa i dru-gih, nijemi su svjedoci usamljenih pokušaja nastavlja-nja tradicije kvalitetne stambene građanske arhitek-ture[11]. Uvriježeni standardi u području stanovanja srednjeg građanskog sloja sada se primjenjuju samo u standardu stanovanja koje se projektira i gradi za političare i visoke vojne dužnosnike. Svakodnevni život tražio je snalažljivost i mudrost da se podigne svijest o potrebi djelovanja arhitekata u svim segmen-tima obnove. I onda i danas razni aspekti djelovanja arhitekata ovisili su o brzom i učinkovitom odgovoru na dnevno - politička zbivanja, a opet je trebalo zadr-žati svoju iskonsku zadaću, bit podizanja opće arhi-tektonske kulture širokih masa koje je trebalo podu-čiti kako i u kakvim prostorima treba živjeti i raditi. I ne samo raditi, nego i učiti kulturi i svemu što kultura znači. Tlocrti tipskih stambenih jedinica iz tog vremena[5]

(ilustracija 1), danas nakon pedeset godina izgledaju primamljivije za život od većine stambenih jedinica koje se projektiraju i grade za tržište. Stambena zgra-da Drage Galića projektirana 1953. godine i izvedena 1954. godine u Ulici Grada Vukovara 35a u Zagrebu koja kombinira stanovanje i ateliere na zadnjem katu s poslovnim prostorima na prvom katu i trgovinama u prizemlju[1] (ilustracije 2 i 3) ili iste godine izvedena zgrada na Svačićevom trgu 14[2] (ilustracije 4 i 5 - str 78) te stambene zgrade Drage Iblera na Iblerovom tr-gu 7 projektirane 1955. godine, a izvedene 1957. go-

dine biseri su stambene arhitekture u Hrvatskoj. Novi društveni poredak i protagonisti arhitektonske scene traže u tom vremenu adekvatne prostorne izraze otje-lovljene u konceptu otvorenog plana. Zgrade su re-zultat jasnih modernističkih postavki koje implemen-tiraju domaću graditeljsku tradiciju, a kao rezultat u nasljeđe nam je ostavljena jednostavna morfologija, čisti geometrijski oblici, funkcionalan program stano-vanja, interakcija s vanjskim prostorom koji postaje ekstenzija kuće. Dok Galićeva zgrada u Ulici Grada Vukovara odiše monumentalnim modernizmom, ona na Svačićevom trgu odgovara na izazov inter-polacije u donjogradski blok. Suvremena koncepcija uklopljena je u osnovnu matricu fino izbalansiranim pročeljem iza kojeg se protežu znalačka tlocrtna rje-šenja. Rezultat ovakvog pristupa čita se kao klasičan arhitektonski pristup prožet modernom koja prihvaća i implementira lokalno. Isto se može utvrditi i za višestambenu zgradu Ive Geršića u Ulici Grada Vukovara br. 238-240[4] (ilu-stracije 6 i 7 - str 78) za koju je projekt načinjen 1950. godine gdje su osnovne karakteristike jasnoća tlocrta, orijentacija sjever-jug, izbalansirani odnosi dnevnog i noćnog, dobro osvjetljenje, kontakt s priro-dom. Ovo je trebalo poslužiti kao prototip nove grad-nje i urbanističkog koncepta koji uvodi koncentriranu izgradnju unutar stambenog bloka u zelenom okruž-ju, koja slijedi ulicu. Iz perspektive izmučenih tlocrta kojih smo svjedoci gledajući svakodnevno kataloge stanova kojim je zasuto slobodno tržište postaje ja-sno koja je stvarna vrijednost ovih zgrada. Osim stam-benih zgrada koje ostaju na tragu onoga što je kao standard uspostavljeno u prvoj polovini dvadesetog stoljeća sve ostalo u djelu koji se odnosio na stanova-nje bilo je u okviru „društveno usmjerene izgradnje“ koja je u zadanim uvjetima na zadovoljavajući način odgovorila na stambeno zbrinjavanje velikog broja ljudi koji su iz ruralnih područja dolazili u gradove, a najviše u Zagreb. Od tvorničkih kompleksa potrebno je izdvojiti tvorni-cu „Rade Končar“ na Fallerovom šetalištu br. 22[6]

(ilustracija 8) koju 1949. godine projektiraju Stjepan Gomboš i Mladen Kauzlarić. Ostali su i nadalje vezani s ovim tvorničkim kompleksom te 1953. godine dobi-vaju prvu nagradu za projekt Upravne zgrade

ilustracija 1: tlocrt tipske stambene jedinice / Kazimir Ostrogović / - izvor: Gomboš, S., 1950/B:47

ilustracija 2 (lijevo): tlocrti III. i VI. kata, tlocrti II. i V. kata, tlocrti I. i IV. kata iilustracija 3 (desno): fotografija stambene zgrade Drage Galića u Ulici Grada Vukovara 35a, detalj unutrašnjosti / foto Roca / - izvor: Galić, D., 1957/A:6 i 10

arhi

tekt

ura

78 prosinac 2011


koja Mladenu Kauzlariću uz ostala ostvarenja donosi i Nagradu za životno djelo „Viktor Kovačić“ 1964. go-dine. Uz ovu za izdvojiti je i tvornica rublja „DTR“ koja je 1956. godine projektirana i izvedena po projektu Lavoslava Horvata[10], koji u svom opusu broji dvje-stotinjak projekata tvorničkih kompleksa. Tvornice su urbanistički, funkcionalno i sadržajno odgovorile na sve zahtjeve koje je pred projektante postavio naru-čitelj koji je radničku klasu pisao s velikim R. Radnik je imao unutar tvorničkog kruga na raspolaganju sav socijalni komfor koji je to vrijeme donosilo. Njegov zadatak je bio raditi. Da bi vrijeme i odnosi bili u cijelosti određeni ne smije se zaobići interes i nastojanje da se od najmlađih go-dina novi naraštaji odgajaju u što kvalitetnijim prosto-rima, što je rezultiralo briljantnim vrtićima i školama od kojih je za izdvojiti tipski projekt vrtića iz 1948. go-dine Daše Crnković[9] te osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“ u Mesićevoj 35 koju je 1953. godine teme-ljem pozivnog natječaja projektirao Božidar Rašica[10] (ilustracije 9 i 10). Tehnički muzej Marijana Haberlea iz 1949. godine u Savskoj cesti broj 18 još je jedan u nizu objekata koji je služio u edukativne svrhe, a iste namjene je i danas. U to vrijeme već možemo govoriti o građevinskoj operativi koja je prebrodila početničke muke i počela se okrupnjavati tako da može izvesti i sve složenije zadatke i projekte koji se pred njih po-stavljaju. Stadion F.D. „Akademičar“, danas stadion „Dinama“ u vrijeme kad je nicao od 1946. do 1954. godine bio je tada, a i danas, konstrukcija koju s zado-voljstvom gledate u svoj njenoj snazi i ljepoti. Stadion su 1946. godine projektirali Vladimir Turina, Franjo Neidhardt i Eugen Ehrlich. Društvo arhitekata Hrvatske, danas Udruženje hrvat-

akademski profiliran mjesečnik za arhitekturu, urbani-zam i primijenjenu umjetnost koji čini nezaobilazni dio u oblikovanju hrvatskog kulturnog identiteta. Prateći tekstove objavljivane u časopisu danas imamo povi-jesni pregled hrvatske arhitekture većeg dijela druge polovine dvadesetog stoljeća. Može se slijediti konti-nuitet novih promišljanja i situacije koje su uvjetova-le rad arhitekata ovisno o vremenu i mjestu gdje su djelovali. Važno je spomenuti i doprinos koji časopis ima u stvaranju ozračja europske arhitektonske misli kroz aktivno prenošenje tekstova iz stručnih časopisa koji su tiskani na području čitave zapadne Europe, a pratili su rad suvremenih arhitekata i njihova recentn-ta ostvarenja. Angažman uredništva vidljiv je i u obli-

naglasak je na tumačenju i refleksijama koje određe-ni prostori imaju i koji se mogu problematizirati kroz pera kritičara i teoretičara prostora u kojem živimo.Stvoreni su uvjeti za pokretanje časopisa za arhitek-turu, slikarstvo, kiparstvo i primjenjenu umjetnost „Čovjek i prostor“ koji od prvog broja izdanog 15. ve-ljače 1954. godine s kraćim prekidima, također više od pola stoljeća intonira arhitektonsku struku preno-seći sve važne i one malo manje važne informacije korisne za stručnu, a tako i širu javnost koja je zain-teresirana za djelovanje u kulturi. Na početku zami-šljan kao časopis koji informira i obrazuje iz područja kulture s najvećim uplivom arhitekata tijekom godina izmijenio je niz oblika i koncepcija, no kao konstan-

kovanju časopisa za koji 50-tih godina naslovnice oblikuju umjetnici grupe EXAT 51. U tom vreme-nu vlada izuzetna krea-tivna živost koja je prisut-na u svim segmentima vizualnih umjetnosti[3], a arhitektura je podložna promjenama kao i svaki drugi oblik umjetnosti. U časopisu koji se pr-venstveno bavi suvre-menom arhitekturom

ilustracija 4 (gore): tlocrt I., II., i III. kata i tlocrt IV. i V. kata iilustracija 5 (desno): fotografija stambene zgrade Drage Galića na Svačićevom trgu 14 / foto Roca / - izvor: Galić, D., 1957/B:14

skih arhitekata, kao dio Saveza Društva inže-njera i tehničara FNRJ, od 01. kolovoza 1947. godine izdaje stručni časopis „Arhitektura“ –

ilustracija 6 (gore): fotografija iilustracija 7 (dolje): tlocrt tipičnog kata stambene zgrade Ive Geršića u Ulici Grada Vukovara 6 i 8, pogled na galerije (sjever) / - izvor: Geršić, I., 1956:12

arhi

tekt

ura

prosinac 2011 79


ta ostao je izdavač – nekad Društvo arhitekata Hrvatske, a danas njegov slijednik Udruženje hrvatskih arhitekata. Bez obzira na mijene ko-je su se događale tijekom više od pedeset godina zadržana je osnovna koncepcija kri-tičkog sagledavanja i do-kumentiranja svih procesa koji čine kulturu prostora. Na njegovim stranicama zapi-sani su svi elementi koji su stvarali suvremenu arhitekturu druge po-lovine dvadesetog stoljeća. Od teorijskih postavki do stvaranja stručnog mišljenja, od objave natječaja do publiciranja njihovih rezultata, prikaza naslijeđene arhitekture i urbanističkih uvjeta do publiciranja arhitektonskih ostvarenja diljem svijeta. Tu su svoje mjesto našli i dizajn i likovna kritika, kao i suvremeni interijeri. Časopis je izvanredna podloga za sistematiziranje i kritički osvrt na hr-vatsku arhitekturu iza 1950. godine. Kroz njega je opisan slijed arhitektonskih zbivanja i svi protagonisti - a tekstove su pisali arhitekti, povjesničari umjetnosti i likovni kritičari koji su svjedočili vremenu u kome su živjeli i stvarali. Prve nazna-ke kritike i ocjene poslijeratnog stvaralaštva na području arhitekture nalazimo na stranicama ovog časopisa već početkom šezdesetih godina. Obzirom da je bio jedini stručni časopis koji je izlazio kao mjesečnik može zasigurno imati nazivnik kroničara hrvatske arhitekture druge polovine dvadesetog stoljeća, kroničara koji je vrijedno i ustrajno bilježio sva događanja ne samo na arhitektonskoj, već i na kulturnoj sceni, što mu je sigurno dalo određenu snagu kao i utjecaj na publiku koja ga je redovito pratila.

Literatura:1. Galić, Drago, (1957.)A, Stambena zgrada u Zagrebu, Proleterskih

brigada, „Arhitektura“, XI (1):5-11, Zagreb2. Galić, Drago, (1957.)B, Stambena zgrada u Zagrebu, Svačićev trg,

„Arhitektura“, XI (1):12-14, Zagreb3. Galjer, Jasna, (2000.), Likovna kritika u Hrvatskoj 1868-1951., Me-

andar, Zagreb4. Geršić, Ivo, (1956.), Stambena zgrada u Zagrebu, „Arhitektura“, X

(1):12-13, Zagreb 5. Gomboš, Stjepan, (1950.)A, Problemi projektiranja stanova od

oslobođenja do danas, „Arhitektura“, IV (5-6):47-54, Zagreb 6. Gomboš, Stjepan, (1950.)B, O projektiranju i realizaciji Tvornice

„Rade Končar“, „Arhitektura“, IV (11-12):40-41, Zagreb 7. Kolešnik, Ljiljana, (2006.), Između Istoka i Zapada,: hrvatska

umjetnost i likovna kritika 50-tih godina, knjiga 27, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

8. Magaš, Boris, (2005.), Svjetla u Kabinetima, predgovor knjizi „Ra-dovan Nikšić 1920.-1987.“, Arhiv arhitekta, HAZU i HMA, 2005:3-4, Zagreb

9. Odak, Tomislav, (1986.), Hrvatska arhitektonska alternativa 1945.-85., Arhitektura u Hrvatskoj 1945-1985, „Arhitektura“, XXIX(196-199):31-101, Zagreb

10. Šegvić, Neven, (1986.), Stanje stvari, Jedno viđenje 1945-1985, Arhitektura u Hrvatskoj 1945-1985, „Arhitektura“, Zagreb, XXXIX(196-199):118-280, Zagreb

11. Vukić, Feđa (1994.)A, Architecture of Collective Housing in Za-greb – A Sketch for the History, Europan Croatia – Building on the Borders, Association Europan Croatia, 1994:5–11, Zagreb

ilustracija 8: perspektiva tvornice „Rade Končar“ na Fallerovom šetalištu 22, Stjepan Gomboš i Mladen Kauzlarić / - izvor: Gomboš, S., 1950/B:47

ilustracija 9 (gore): fotografija iilustracija 10 (dolje): tlocrt prizemlja škole „Ivan Goran Kovačić“ u Mesićevoj 35 Božidara Rašice / - izvor: Šegvić, N., 1986:144

ACO DRAIN Eyeleeds- osvjetljenje kao lagana alternativa Odvodnja vode i osvjetljenje rješava s ejednostavnim sustavom Eyeleeds koji

je kompatibilan sa ACO Xtradrain i Multiline kanalicama.

ACO DRAIN Eyeleeds se pored dekorativnog efekta koristi i za oznaèavanje

smjernica te naglašavanje posebnih elemenata u prostoru. Zajednièkim

površina, te se pridonjelo sigurnosti na zonama u kojima se koristi Eyeleeds.

Savršen sklad odvodnje i svjetla

Jednostavan i optièki prihvatljiv sustav osvjetljenja i

odvodnje - kod sustava Eyeleeds za razred optereæenja

B125, LED svjetiljke su veæ ugraðene u rešetke od

visoko vrijednog kompozitnog polimera.

upeèatljivo istaknuti sve pješaèke zone, parkirališta,

ACO graðevinski elementi d.o.o.Radnièka cesta 177

10000 Zagreb

Tel.: +385 1 2700 140

Fax.: +385 1 2700 141

[email protected]

www.aco.hr

ACO DRAIN Lightline- osvjetljenje umjesto odvodnje ACO DRAIN Lightline daje novu dimenziju arhitekturi

na podruèju osvjetljenja vanjskih površina, prilaza,

cesta i trgova. kod projektiranja najviši prioritet imala

je funkcionalnost i dizajn kako bi se arhitektima dalo

nove ideje, a projektantima maksimalno olakšao njihov

posao. Sustav se sastoji od klasiènog kanala u koji se

montira LED napajanje s RGB kontrolerom i svijetlosna

linija s LED diodama - LED Floorline.

ACO Eyeleeds i Lightline

korak 04/2011

Documents