Broj 2.

Vlasnik izdavatelj: Marko Stojić

•

Na.jbjelodaniji pnmJer sudbine, koja čeka :svaku silu, jest ilhelm II. itko nije bio bo on pomislio i ostvario, pa i u prak i proYeo najpogibeljniji pojam sile. Cijela ogromna znanost njemačkog naroda, sva njegova i dobra i zla svojstva bila su upotrebljena za ostvarenje svjetske vladavine sile. Kad je \il­heim n. koncem srpnja 1914. dao znak borbe proglasom <Domovina je u pogibelji) bio je siguran, da će sila pobjediti, da će on na­metnuti svoju volju svim drugim narodima na svijetu. I pobijedLo jr, pobijedio je na ve strane svijeta ; sila je bila razbacala s oje valove kao nikad prije. Mislio je Vilhelm i u svibnju prošle godine, da je pobjeda njegova.

U malo je mjeseci cijela ova sila pro­pala kao da. se rasplinula i on je danas gost u tuđoj kući , u tuđoj zemlj i, potišten bez do­stojanstva, nemajući ni toliko snage, da am sebi sudi, već čelca izreku pravice, koja će ga kazniti za počinjeno zlodjelo.

Pre naša j u ći ova razmatranja na dalnji razvoj događaja,

tvrdimo, da je pravo svakog naroda sloboda i jedinstvo. To nam neće nitko osporiti, jer su aksiomi narodnog prava, pa su uopće aksiomi najapstraktnijeg pravnog poJma.

~t' l, J

15. veljače )

Pod z<J. ta\ om .lobode naroda pri. tu pile su 'jedinjcnjene države u rai, tc je onda borba entcnte poprimila na osobiti način ka­rakter borbe pravice proti sili· borbe vijetla proti tmini, borbe Ormuz:1 proti Arirnanu. Krv je amerikanskih gradana. un ištila, svaku impe­rijali. tičku težnju, svaki imperijalistički ugovor.

Možemo li mi i časak dvojiti o n:tvoj . lo bodi u voj eri slobode?

Ne, za talno mi već vidimo nedvojbeno našu slobodu i jedinstvo u volji \\ ilsona i njegovih suradnik a, u volji cijele ntente; pa i ako ima jo~ danas trzaja tanh sistema, to mo taJni, da će pobjediti pravica nad silom; da

Ć" tll'l'n .• m~rika i Antanta dati potpunu, ne­ohnjenu lobodu, koja je na~e pravo kao i pravo vakog drugog naroda.

eće namrt počet novt srednji Yij('k .

loboda je najbolje jam­tvo mira pak je iskrivljeni pojam, pogibeljan

sofizam tražiti u krvenju pra\·a \'lastiti mir.

Wilsonova načela tajni ugovori.

• l

Ovo je d~nas predmet o kojemu ra pra­vlja cijeli svijet uopć n napose oni n~rodi,

koji su došli usljed r :1t~ do p1·o tivnosti i ne­suglasja u najvažnijim na1·oduim inter sima. Pred mirovnu konf ren ·u doći će to pitanj e u više slu čajeva pa sc svn k pita lcako će ga konfer nca riješi li.

čemu faktično sa toji to pilanje ili bolje kako glasi. Tko će pob~jcditi u onim spornim pitanjima izm edu susjednih narocl ~l,

koja bi se mogla ur diti ili na temelju Wilso­novih n ačela ili na temelju tajnih ngovor:1 skloplj enih za vrijeme ra tu izmectu poj edinih vlada Antante, kad s li tajni ugovori naluze u prolivnosti s \Vilsonovim načelima .

t / ' ..... IL:

God. l.

IZLAZI RIJEDO~I T UBOTO l

POSLljl~ POJ ~E

POJEDINI BROJ 30 PARA

H K PL l 'E ~E VRA 'AJU

GLASJ PO CIJE IPC

Odgovorni urednik: Ivo Ani čin.

D:1 li \Vilson ili dotična vlada sa . vojim pisanim ugovorom'? To je pilanje svj etskog zna-: nj a, a iZl'avna posljedica rala i s loga mora da ispitamo u7.rolc da nam on sam o -vjetli voje posljedice.

Prije rala imali smo u Europi dvije sim­pin velikih država , koje su ·tajale jedna proli drugoj naime trojni savez i trojni spo­razum. Prvi su sačinja\'ale Njemačka, Aus trija i Italija a drugi Englesku. Francuska i Rusija.

Do rata je clo'·Io tako. što je Njemačka i Aus trij a napala rbiju a to je izazvalo odmah istup Ru ·ije, Fnm ·uske i Englesk proli njima na obranu Srbij . Italij a sc je naprotiv odmah u početku rala proglasila neu tra ln om jer ;nije htj la da ide skupa centralnim ·via ·tima na lom barbarskom pulu proli jednoj maloj dr­žwvi kojoj se je divio cijeli kulturni svijet zbog nj ezine h rojske borbe proli Turskoj.

Ila lij a j e lim svoj im korakom zaslužila op~ priznanje, koje je kašnje prešlo u prava udivljenje kad je stupil a u ral na Iran i An­tante pro li cen~i'< Inim vlastima. Pošto je o tom istupu odlucila u glamome diplomacija u svojim tajnim dogovorima to nije nitko ni mogao da doznade za cijeli onaj rad koji je do loga doveo . ' početku nije se ni znalo. ela je n lom poslu sklopljen kakov ugovor. To je tek ka v nje izbilo na javu, a za sadržaj log u­govora za ·Iranke, koje su ga potpi ale i za nj 'gov dr~tum doznalo s je tek, kad su bolj­sevici u I\usiji došli na vlad u i objelodanili sve tajn · ugovore Tuj u ugovor klopile je­dn Irane Hu ·ija, Engleska i Francuska, a s druge · trane Ita lij:1. O adržaju tog ugovora iznijeti ćemo amo to, ela s I\u ija, Engle ka i Francu ka obvezuju da će sretnim svršetkom r a ta osigurali Italiji osim drugih krajeva Trst, cijelu Istru i ovaj dio Dalmacije, koji oni da­ua dr~e kao okupaciona vlas l u svojim rukama. Taj j ugovor sklopljen 25 Aprila 191- .

Hat je tekao dalje raznom src 'om do 191G, kad je lakotter na 'temelju j dnog slič­nog L<:~jnog ugo vo ra izme(tu Antante i Rumunj­ske ova pristupila u ral proti cen tra lnim vla­stim:1 . Humunjska je u tom ugovoru dobila osigurnnj od ntanle, da :e je u slučaju po­hj de zapasti izmedu o taloga cijeli Bauat.

dof)a , kad j e ru ka rc olu ij a 1917 dobrim dij lom oslabila nusiju lako ela je izgledalo , da će b z pomoći Ame1·ik Antante jedva moći ela izvofti po bj edu , pristupi i ona u rat i ral je bio zapecaćen . li ni Amerika nije ušla u rat be;r, nekih prizna nj a koj a j oj j e Antenta ucinila. \\'ilson je tražio da se pri­sla ne na njegova na._ la u pogledu ureuenja svijeta nakon pobjede. a n:1 la su njegova na­čel~ pristali svi - - ., ilav svije t osim ondn-:nje Njen1<1tkc i Austrije.

Hoć mo da ispitamo jedan od tih ugovora i njegove posljedice kao i po­teškoće, pred kojima će sc naći konferenca kad bude rijesavala jadransko pitanje, sadr­žano u londonskom ugovoru od 25 Aprila 191-. Italija tt-aži na temelju tog ugovora, da joj e dosudi osim Treuta Tnta, Gorice i ci­jele Isl!·ije još i čitava sjeverna i srednja Dal­macija od Lisarice i pod Velebita pa do rta Planke juzno od Rogoznice a odatle kroz srednju Dalmaciju do Dinarskih planina. a su­više skoro sve otoke dalmatinske. Italija u

' tom pogledu traži da sc Engleska i Francu-ska založe na konferenci za taj njezin zahtjev jer da one odgovaraju za londonski ugovor potpisom.

Ako se pnm1 ugovor, vrije­đaju se" ilsonova načela. Ako se pak primjene ta načela, ukida se vrijednost jednog pisanog ugovora, koji nosi potpis dviju vlada najmo­ćnijih država u svijetu. U najtežem se položaju prema tome nalaze vlade talijanska engleska i francuska. jer su najpr~je sklopile ugovor i utvrdile u njemu stanovita prava i obveze, a kašnje prihvatile načela koja ta prava uki­daju a obveza rij eša vaj u.

Wilson nij e naprotiv vezan na nijednu stranu. On hoće, da se ispila i pregleda svaki tajni ugovor, jer ne nosi njegov potpis. On dakle ima pravo ela preuzme ulogu sudije, koji ne trllži nikakve nagrade za sebe osim moralne zadovolj~line da je baš on snagom svog uma i plemenitog srca najviše doprinio, da se svijet postavi na temelj prava i pravice i da se tako ovo izmučeno čovječanstvo riješi ove strašne more, a po veli mirnom radu i gospodarskom natjecanju. Stranke su uvijek pristrane - uvijek nepravedne, jer ih vodi vlastiti interes. udac stoji nacl strankama -on jedini može da lJude pravedan. Mi vjeru­jemo u nj!

Iz talij anskih • novtna.

/

nC01·riere della sera u od 6 ov. mj. donaša izvještaj jedne sjednice sa socijalističke konfc­rence, koja se ovih dana obdržava u švicar­skom gradu Bernu, a prisustvuju svi europski ~ocijalisti osim ruskih. Ta je sjednica bila od velike vrijednosti, jer se je usljed predloga engleskog socijaliste Thomas-a, raspravljalo o lome, tko je skrivio rat i kako su sc drzali socijalisti pojedinih zemaljn, a osobito njemački, koji su sada nakom sloma pruskog militarizma došli na vlad u.

Osim njemačkih socijalista, koji bi htjeli ela se pitanje o krivcima rata raspravi pred jednom neutralnom komisijom, svi su drugi o tom na l:istu i jednakog mišljenja, da su cen-

tralne vlasti skrivile i izazvale rat i da krivci rala moraju biti kažnjeni. Tom prilikom iznio je austrijski socijalista Fridrik Adler, koga mi inače svi dobro poznajemo iz atentata p~~ti zloglasnom Sturgthu, svoje uvjerenje, da je Austrija spremala rat i prije umorstva u Sara­jevu, a da je 5 srpnja 1914 dan, u kojemu je bio odlučen i zaključen rat. Tog dana da je bio došao posebni vlak s pismom Franje Jo­sipa u Berlin k Vilimu i da je ovaj tog dana sa svojim kancelarom Bethmannom zaključio rat l

Dne 7 srpnja odobrava Austrijatu odluku i od tada ~;e je radilo sistematski na spre­manju rata. nUltimatumu Srbiji da je bio u dogovoru " Njemačkom sastavljen navlaš tako, da ga Srbija ne uzmogne prihvatili, a rok odre(ten tako kratko, da neulralci ne bi mo­gli posredovati.

Neki au socijalisti predlagali, da se obje­lodane svi tajni spisi u tom poslu pa se na­damo, da ee i ova konferenca svojim radom doprinjeli važnih dokumenata za pročišćenje tog pitanja.

Čudnovata priznanja. Nijemci u nekim svojim novinama priznavaju Talijanima pravo na D::.lmaciju, jer da Jugoslavena i nema u u gradovima dalmatinskim, da je sva kultura talijanska iz mletačkog doba, i da geografski položaj Dalmacije očito pokazuje, kako ona pripada Italiji.

O profesorima njemačkim znamo samo to, da su u politici bili jedino na smetnju svojim državnicima, a da je većina njih s naočalima pa da obično vide - dvostruko -osobito u politici. Taj je "učenjak" sigurno do zadnjeg časa vjerovao, da će Njemačka pobi- . jediti i skupa s mnogim drugima bio mišljenja, da je bolje, ako se Ameriku prisili da stupi u rat, jer da u tom slučaju - neće moći više da liferuje Antanti municiju i topove l Hvala još jedan put l Hvala svima - onima, koji priznavaju i onima, koji primaju.

Amerika priznala jugoslaviju. Corriere della sera od 9 o. mj. donaša slijedeću vijest iz Pariza: Amerikanski je ministar vanjskih posala Lansing poslao ministru vanjskih po­sala Kraljevine Srba, Hrnta i Slovenaca, Trum­biću slijedeće pismo:

"29 Svibnja 1918 izrazila je vlada Ujedi­njenih drzava svoju simpatiju za narodne že­lje jugoslavenskih plemena, a 28 Lipnja izja­vila je, da svi slavenski narodi moraju biti oslobođeni od gospodstva njemačkog i austrij­skoga. Nakon što su upotpunili svoje oslobo­đenje od tucteg gospodstva Jugoslaveni, koji su nekada bili pod gospodstvom austro-ugar­skim, izrazise u raznim prilikama želju da se sjedine s kraljevinom rbijom. Vlada je srpska sa svoje strane javno i sluzbeno prihvatila ujedinjenje nm·oda srpskog, hrvatskog i slo­ven kog. Vlada dakle ujedinjenih Država po­zdravlja to ujedinjenje priz!lavajući, da kona­čno ure<tenje granica mora biti prepušteno mirovnoj konferenci, a da se ima provesti premn želji interesiranih narodnu.

ji

u

feren! o koj Jja, a pojedi

cNe11

jepoj pot p da će

\\ iJsd te kk urede svi n upra bog& •tatu njemt tn ga kona

Mirovna konferenca u Parizu.

Pretresajući razna pitanja došla je kon­ferenca i do spora izmedu Italije i Jugoslavije, o kojem se službeno na konferenci ne raspra v­lja, ali se tim više radi na dogovorima izmedu pojedinih vlada.

Prema nekim vijestima amerikanskog li ta <New Jork Heralda izgleda , da pregovori li­jepo napreduju i da bi e brzo moglo doć i do potpunog sporazuma. S druge se trane javlja, da će taj por o ta ti neriješen S\ e, dok se Wilson ne povrati iz Amerike a to bi bilo tek koncem marča l O obitu se važnost dava uređenju turskih teritorUa u Maloj Aziji, gdje svi narodi za sebe traže, da im sc dade na upravljanje po koji komad tih zemalja, jer u bogate l Konferenca ima već pred sobom i štatut o Savezu naroda. Za sada nećemo o njemu raspravljati , jer će e igurno mnogo toga promijeniti. D,J> nijeti ćemo ga, kad bude konačno redigiran l

se

Politički pregled. U Francuskoj su izbile u j avnos t teške

sumnje u pilnnju željeznih rudnika u Briey-u Kroz cijelo vrij e m e ra ta n i je se d ozvo Uavalo francuskim avij a ti carima, el a b ombardi raju te rudnike, koji su bili u rukam a Nijemaca. J e­dan je francuski lis t bi o po takao to p itanj , ali mu je vlast odmah d a la razu mije ti d a e o tom e ne smije d a piše. On nij e sus tao tako da su se svi konačno pit a li š ta z nači la zag ne tka da se ne smije bo m bardira ti o ne rudn ike u Briey, bez kojih bi Nj ema čka bila prisilj ena kroz 6 mj eseci, da se poklo n i An lan ti . J o'- i dan as j e to osta la za gonetka, a li frc1n cuski par­lamen a t će v eć s tva r ispita ti !

U Engleskoj ima m o d a za hil jež im o d va jaka štrajka u Glasgowu i Belfns tu , koj i toj e donekl e u vezi s dem o uil izacij o m. RadQi i se naime boje, dn će se uslj ed otpusta vojnici naći bez posla na pulu . Vlad a na proti v tvrdi , da se otpuštaju s::uno oni vojnic i, koji su za­traženi i osigurani unapred od poj ediniu tvor­nica. Na tom tem elju nas loji. d a d od j do izra vnanja.

·-Vijesti iz grada i okolice.

U fond lista doprin ijcšc : Veselo d n 1štvo sa prija teljske zabave kod g. (~ :Al e fvise K 8 1: tvrtka braća t. faka te d a počas t i uspomenu pok. Drag i šić Da n ila iz Skradina K 1 OO, n te Be la­mari{ (Hi ) nu (·ast uspomene po k. Tonkc Skaricn K 10, :\{a rko S tojić na čast uspo men e pok . Dragiši ~ D~ni l a K 20. a p ok. Ton ke ~ ka­rica K 20. Do b ro t<l Damjan Bra tiskovci K 30, na čas t u ·pomen pok. Da n ila Drug i š i ća.

U fo nd "jug. Sokola" u S ibeniku daro­vaše na uspomenu p. Tonke Sk:.lrica r. I ljad ica: Svirčić J O\'O K 10, Ka ra<tol :\ [ ~lrlW K 2 Bla­ž •v i ~ Vlade K 10, Kronja D1m ko K 2 Žepina Tv K 10 Škalic ~iko K 10

Doznajemo, la sc nn ~ gradjanin Dr. Grgo Bogić. uči t elj Stc,·o Bct:· kcr iz Knina, savjetn ik ;\liov i ć iz Benkov a kao i mnogi drugi nralni zarobljenici " odvedeni po okupatornoj vlasti u Italij u, n alaze sada n a o to ku a rdinij i.

Večeras u knza liš tu :\Iazzo leni krabulj ni p l d el nFnscio d ei g iova ni . Čuj emo da će e p ri redili i ma la tombola. :\le er Giovani

že li ela dobije nmo jedan bone t nFlo ttenve­reina . Da n a m ga je vidi ti kako će ga po­gladi ti. A tko zna hoće li ga i dobiti'? Darovano je i vive onih nekih šuškarija, šta e je do bi­valo n a - o '· i. Ako h ude pnl\' ice mogla bi koj a d o pas ti i našeg Keka- t rkača!

Opet slučaj ospica u gradu. Na k ~ eri

\ uk o av e Gjurica. koja eć bo luj e od o pien, pojavit i su e znakovi is te bolesti !

Umrli su u gradu: Vrbo la Du m ilo pok. T ome u 73.oj i :\ Iilka Gru b i -:ić-Rašo u 13.oj go d ini zivota.

t Dragi š i ć Danilo. nedjelju u 7 sa ti ju trom ugasnuo s tragicoom smrću ovuj ple­meni ti život, u vijc tu m lndo · ti od ne p u ne 22 godi ne. l_1 ponedj ljnk po lij' podne b io nJu je prckra an sprovod. kom je uzom u očim:.t i tu rom u srcu sudjelovao '-ita ,· lu·adin. Dok i mi %alimo gubitak ovog mladog bra la 'rbina, s kojim padaju u grob toliko n ad e i

želje izrazujcmo duboko uc ,·iljenoj n jego yoj cc ·titoj obitelji na'·e nnji kl-cnij sauccšće. \'je '- n n mu pn mj nl !

cvijetu m lnclo · ti preminula j e u kra-di nu Vjera Dragi'- i ~ nakon dugog b lovanj a.

·viljenoj obi telj i iskr no blonmje!

Tisa! PUČKE T ISKARE - ŠIBENIK.

~~~~~.~~~~~~~~~~~~~~~~G ~Jr~R .. ......-a .... ~~ra !QUi! dlll'tl

l J A l . ~ • podružnica š l .8 E N I l(

A - ~ Središnjica TR S T. ~ ~

~ ~

Podružnice: Beč, Dubrovnik, Kotor, Ljubljana, Metković, Opatija, Split i Zadar. Ispostava: Kranj

l ~ ~"·~··.~.onička glavnica i pričuve l ~~ Bavi se svim bankovnim i mjenjačkim poslovima.

,o K 33,6

Marko Stojić prodaje:

Veću partiju višnjaka od 11:2°

-- alkohola od ljetine 1918. -­

Nekoliko kvintali žice debljine

br. 16.

m. cijevi od kaučuka za štr­

caljke ili slične rađe. ::==:=

<e JOSI JADRONJA sL~!:~~ Trgovačko pomorski poveljeni mešetarski Ured

Otpremnička i agenturna poslovnica utemeljena

God. 1906.

nabavlja trgovcima jestvenu, tkanenu i ostalu

svakovrsnu robu, preuzlmlje razprodaju svih

dalmatinskih proizvoda, posjeduje zastupstva za

poslove u svim većim mjestima tu i

inozemstvu.

(DALMACIJA)

Ve1iko skladište cipela, odijela, rublja i parfima.

wem::=.==:JIIE~3I3M.I!illl!iliM~~~~~~il~jmEJE! ==::31MIIl•=-==:~ll ,, i§iiHIM

PUČKA TISKARA ŠIBENIK Izradjuje se u -- Skladište tiska- Naručbe izvršuje Cijene su vrlo

ovu struku zasje- nica za općine . se vrlo brzo. umjerene

ct~juće poslove. 5~

Najuspješnije se oglašuje u " a".

J k li

\'

č

n h