louise hay-kako iscjeliti duh i telo

7/27/2019 Louise Hay-kako Iscjeliti Duh i Telo

1/169

K A K O IS C IJ E L IT I

D U H I T IJ E L O

Digitalizacija knjige: Equilibrium2007

PosvetaNeka vam ova knjiga pomogne pronai svoje mjesto

u kojem ete spoznati sebe i dio sebe koji je preplavljen

ljubavlju, i gdje ete prihvatiti sebe u potpunosti.

Louise L. Hay


2/169

Zahvalnost

S radou i zadovoljstvom zahvaljujem:

svojim studentima i pacijentima, od kojih sam puno nauila i

koji su me ohrabrili da napiem ovuknjigu;Juliji Webster, koja me je usmjeravala i hrabrila ka poetkupisanja;Daveu Braunu, kojime uioprocesuureivanja knjige;Charliu Gehrku, koji mi je pomogao u osnivanju Novogcentra, pruiomi svesrdnu podrku i osiguraomi vrijeme da sebavimovim stvaralakim radom.


3/169

...4

..5

..6

..7

..14

..14

..24

..30

..36

..41

..54

..65

..74

..82

..82

.85

.88

.90

.98

116

149

150

156

158

159

159

Sadraj

Predgovor

Prvi dioPrijedlozimojim itateljimaNeketokemojefilozofije

Poglavlje1 UtovjerujemDrugi dio Naterapiji kod LouisePoglavljeII U emujeproblem?

Poglavlje III Odakleproblemdolazi?Poglavlje IV Jelito istina?PoglavljeV toemosada?PoglavljeVI OtporpromjenamaPoglavljeVII Kakosepromijeniti?PoglavljeVIII IzgradnjanovogaPoglavljeIX Svakodnevni radTrei dio Provoenje ideja u djeloPoglavljeX EmocionalnevezePoglavljeXI PosaoPoglavljeXII Uspjeh

PoglavljeXIII BlagostanjePoglavljeXIV TijeloPoglavljeXV PopisNovinainrazmiljanjaPoseban odjeljak - Iskrivljenost kraljeniceJoneto

Lijeenje ljubavljuetvrti dioPoglavlje XVIMojapria

150


4/169

PREDGOVOR

Kada bih trebao samo jednu knjigu ponijeti sa sobom napusti otok, najvjerovatnije bih odabrao knjigu Louise L. Hay"Kako iscijeliti duh i tijelo". Ona nije samo veliki uitelj, vesnanaivelikadama.U ovoj prekrasnoj knjizi Louise dijeli s nama neka od svojih

iskustava. Osjeam divljenje i suosjeanje s njenom ivotnompriom, ovdje ukratko iznesenu, iako bi to moda ipak moglabiti druga knjiga.

U ovojje knjizi sadrano sveto trebateznatioivotu, u njojsu temeljne poduke kako raditi na sebi. Takoer je prikazan iLouisin vodi kroz vjerojatne mentalne uzroke odreenihzdrastvenih problema, to je, prema mom iskustvu, vrloznaajno i jedinstveno. Osoba koja bi pronala ovaj tekst napustom otoku mogla bi nauiti sve to joj je potrebno da ivotuinionakvimkakavbi trebaobiti.Akostevi, sluajno, pronalisvoj put do Louise Hay, bilo to na pustom otoku ili negdjedrugdje, na dobrom ste putu. Louisina knjiga, njene izuzetnevrpce lijeenja i radionice koje nadahnjuju prekrasan su darovome svijetu problema. Prilikom rada s osobama oboljelimod AIDS-a upoznao sam se s Luisinim radom i koristio senjenim idejama pri lijeenju. Svaka osoba s kojom sam radio ikoja je sluala Louisine vrpce "Pozitivan pristup AIDS-u" primila

je Louisinu poruku ve pri prvom sluanju - i veina ih koristikao dio svog dnevnog rituala iscjeljivanja. Moj pacijent Andrewrekao mi je: "Idem u krevet s Louise i ustajem s njom svakidan." Moje potovanje i ljubav za Louise porasli su kada samprimjetio da su osobe oboljele od AIDS-a ubrzale svojepozitivnepromjene i uz Louisepronalevie ljubavi i opratanjaza sebe. Zatovas ipozivam da ivi ovuknjigunapravite dijelomsvojeg ivota. Vi ste tozasluili i tojevrijednovaeg truda.

Dave Braun , istraiva iz Dana Point,Kalifornija, rujan 1984.


5/169

Prijedlozi mojim itateljima

Napisala sam ovu knjigu, dragi itatelji, da bih s vamapodijelila sve toznam i to poduavam u svojim ordinacijama.Moja plava knjiica "Kako iscijeliti svoje tijelo" postala jeopenito prihvaena kao mjerodavna za mentalne uzroke kojistvaraju bolesti u tijelu. Dobivam tisue pisama od itatelja kojiele jovie informacija odmene. Napisala sam ovu knjigu kaoda vas vodim kroz pravu psihijatrijsku seansu, ba kao to bihuinilakadabiste dolikmeni, ujednuodmojihordinacija kaoprivatni pacijent. Ako budete vjebali postupno, kao to jepokazano u knjizi, kada dovrite itanje - va e se ivot poetimijenjati.

Predlaem vam da knjigu jednom proitate bez zadravanja.Onda je ponovo polako itajte, istovremeno radei svakuvjebu. Uzmite si vremena od poglavlja do poglavlja. Akomoete, vjebajte s prijateljem ili s nekim lanom svoje obitelji.Svako poglavlje poinje ivotnim uvjerenjem. Svako se od njihkoristi kada radite na odreenom podruju svog ivota. Nasvakom se poglavlju zadrite bar dva ili tri dana. Stalnoponavljajte i zapisujte miljenja koja se nalaze na poetkusvakog poglavlja. Poglavlja zavravaju postupkom. To supozitivne ideje koje imaju cilj promijeniti svijest. itajte tepostupkenekolikoputadnevno.

Na kraju ove knjige ispriala sam svoju vlastitu priu. Znamda e vam ona pokazati da nema toga to je jae od nas, da,bezobzirakoliko smoniskopali, potpunomoemo promijenitisvoje ivote nabolje.

Dokbudete radilinaovim idejama, mojajepotpora svama.


6/169

Neke toke moje filozofije

Mismo stopostoodgovorniza sva svoja iskustva.

Svakamisaokojumislimo, kreiranaubudunost.Polazite svegajest uvijek u sadanjem trenutku.Svatko ponekad pati od grinje savjesti, ak imrnje prema

samom sebi.Najgorije stav: "Ja nisamdovoljnodobar."Toje samomisao, a misao semoe mijenjati.Za ovjekovoje zdravlje najopasnija ogorenost, kriticizam i

grinja savjesti.Opratanje svojih i tuih greaka put je uozdravljenje, ak i u sluaju raka. Kada stvarno volimo sebe,svenamuivotuboljeide.Moramonauitivoljetisebe.

Klju pozitivnih promjena jest u prihvaanju i potivanjusamoga sebe. Stanje naega duha odgovorno je za bolesti unaem tijelu.


7/169

Poglavlje I.

U T O V J E R U J E M

"Nikada nije kasno krenuti putevima mudrosti i znanja."

ivot je, zapravo, vrlo jednostavan:

koliko dajemo, toliko i dobivamoto mislimo o sebi, postaje istina za nas. Vjerujem da je

svatko, ukljuujui i mene, sto postoodgovoran za sve tomuseuivotudogaa-dobroililoe.Svakanaamisaokreiranaubudunost. Svojimnainom razmiljanja i osjeajima stvaramosvoja iskustva.Misli i rijeikoje danas izgovaramo, kreirajunaa

budua iskustva.Mi kreiramo to e nam se dogoditi, a onda,da bi nam bilolake,okrivljujemodrugeza svoje frustracije. Nitijednaosoba, nitimjesto ili stvar nemanikakvumo nadnamajer smo mi jedini koji koristimo svoj um. Mi kreiramo svojaiskustva, svoju stvarnost i odreujemo odnose drugih premasebi. Ako stvorimomir i harmoniju u svojimmislima, pronaiemoihiusvojimivotima.

Koja od slijedeih izjava zvui kao vaa izjava?

"Svi menapadaju."

"Svimi uvijekpomau."

Svaka ova izjava stvorit e sasvim razliita iskustva. tovjerujemoosebi ioivotu, postaje istinazanas.

Svemir potpuno podrava svaku nau misaokoju odaberemo i u koju vjerujemo.

Drugim rijeima, naa podsvijest prihvatit e sve u to misami vjerujemo. Svatko ima svoju ivotnu istinu, a izbor je u

PRVI DIO Uvod


8/169

tom smislu beskrajno irok. Ako to znamo, mnogo je boljeizabrati stav

"Svimi uvijekpomau", nego "Svimenapadaju."Svemirska nas sila nikad ne procjenjuje ili kritizira.Ona nas samo prihvaa po naim vlastitim vjerovanjima,

koje odraava na nae ivote. Ako elim vjerovati da samosamljenaidamenitkonevoli, takoe ibiti.

Meutim, ako sam spremna rijeiti se tog uvjerenja i sebeuvjeriti da "ljubavi ima posvuda, da sam voljena i da moguvoljeti", i ako taj novi stav esto ponavljam, to e postati istinaza mene. Ljudi koju su sposobni voljeti, ui e u moj ivot, aljudi koji su ve uz mene, vie e me voljeti. U takvimokolnostima i sama u lake iskazivati svoje osjeaje prema

drugima.

Mnogi od nas imaju glupe predrasudeo tome tko su i imaju brojna stroga pravila ivota

To nije za osudu jer u ovom trenutku svatko od nas ini toje najbolje mogue. Gradili biste drukije kad biste znali bolje i

kad biste imali vie razumijevanja i svjesnosti. Molim vas, neosuujte se zbog pozicije u kojoj se sada nalazite. Samainjenica da ste uzeli ovu knjigu za itanje i da ste menepronali, dokazjeda stespremni zapozitivnepromjene u svomivotu. Budite zbog toga zadovoljni. "Mukarci ne plau!" ili"eneneznajusnovcem"predrasudesuskojimamnogiive.

Dok smo maleni, nauimo doivljavati sebe i ivot okosebe prema reakcijama odraslih

koji nas okruuju

Prema tome, ako ste ivjeli s ljudima koji su bili nesretni,uplaeni, uvijek ljutiti na sebe i druge, s onima koje razdiregrinja savjesti, nauili ste mnogo negativnog o sebi i o svom

svijetu. " Nikadami nita ne polazi za rukom", ili" Za sve samja kriv", ili" Ako se svaam, lo sam ovjek". Predrasude poputovih stvaraju ivot prepun frustracija.


9/169

Kada odrastemo, nesvjesno u svojem domukreiramo emocionalnu atmosferu u

kakvoj smo kao djeca ivjeli

Ovo razmiljanje ne poznaje to je dobro, a to loe,pogrenoilipravo;zanasjenainivotaonotosmoponijeliiz

svojeg doma. Takoer smo skloni da u svoje emocionalneodnose prenosimo odnose kakve smo imali s majkom iliocem, ili ono to je vladalo izmeu njih. Razmislite koliko steputa imali ljubavnika ili efa koji je bio ba kao va otac ilimajka. Takoer se i odnosimo prema sebi kao to su se nairoditelji odnosili prema nama. Grdimo i kanjavamo sebe najednak nain. Gotovo moete uti rijei kojima su vas oni

prekoravali. Ma jednak nain volimo i ohrabrujemo sebe akosmo bilivoljeni iohrabrivanikaodjeca. "Nitanikadaneuinikako valja." " Sve je tvoja krivica." Koliko ste puta ovo uli udjetinjstvu i koliko puta i sada to govorite sebi? " Ti siprekrasna.""Ja tevolim."Akolikoputa ovo govorite sebi?

Meutim, ne krivite roditelje

Mi smo svi rtve rtava. Nai nas roditelji nisu mogli nauitiniemu to sami nisu znali. Ako vaa majka ili va otac nisuznali kako bi voljeli sami sebe, bilo je nemogue da vas oninaue kako da vi volite sami sebe. Nauili su vas najbolje tosumogli, sputanionim to su nauilikaodjeca. Akoeliteboljerazumjeti svoje roditelje, potaknite ih da priaju o svomdjetinjstvu. Sluate li paljivo, otkrit ete otkuda dolaze njihovi

strahovi i stroge ivotne sheme. Ti ljudi, koji su vas tolikoizmuili, bili sujednakotako izmueniiuplaeni.

vjerujem da mi biramo svoje roditelje

Svatko od nas odluuje da se inkarnira na ovaj planet uodreenom trenutku i na odreenom mjestu. Odabrali smo

doi ovamo da bismo nauili odreenu lekciju koja eunaprijediti na duhovni i evolucijski razvoj. Mi smo odabralina spol, boju koe, zemlju i onda traimo odreeni parroditelja koji e na najbolji nain ostvariti svoju uloguneophodnu u ovom trenutku svoje reinkarnacije. Aonda, kadaodrastemo, najee upiremo prst u roditelje i cvilimo: "Vi stemi to uinili, vi ste krivi za to!" Ali, istina je da smo ih mi


10/169

odabrali jer su savreno odgovarali za nae sadanje iskustvo.Kao sasvim maleni, mi steknemo uvjerenja i onda idemo krozivot kreirajui iskustva u koja se ta naa uvjerenja uklapaju.Pogledajte unazad i razmislite: zar vam se u ivotu neponavljaju uvijekjednaka iskustva? Prema tome, ja vjerujem daihvisamiponovokreirate,jeronaodslikavajuonotovimislite

o sebi.Tovrijediza svaki problem, biomalen ilivelik, bezobziranatokolikonasdugomuiiugroavalinamsamivot.

Snaga je uvijek u sadanjem trenutku

Sve to ste dosad doivjeli, odredili ste svojim mislima iuvjerenjima iz prolosti. Odredili ste ih mislima i rijeima koje

ste imalijuer, proli tjedan, prolimjesec, prolegodine, prije10, 20, 30, 40 ili vie godina, ovisno o tome koliko ste stari.Meutim, tojevaa prolost. Tojegotovo, itozauvijek.Jedinoto je vano jest ovaj trenutak i ono to ste sada odabrali damislite i vjerujete. Jer, ovo sada odredit e vau budunost.Vaaje snaga uvijek u sadanjem trenutku.Na tome se temeljustvara vae sutra, idui tjedan, idui mjesec, idua godina itd.Budite svjesni ovoga to mislite u ovom trenutku. Jesu li vae

misli negativne ili pozitivne? elite li da te misli odrede vaubudunost?Razmisliteotomeibuditesvjesnitoga.

U biti svega jest misao, a misao se moe mijenjati

Bez obzira na to kakav je na problem, sva n a ai skustva van jske su pos lj edice na ih unutarn jih misli.

I mrnja prema sebi znai da ne volimo ono tomisl imo da j e smo . Na primjer, ako mislite: "Ja s amloa o soba " stvorit et e osjeaj manje vrijednosti it onut e te u njega. Meutim, ako nema te misli,nema ni osjeaja manje vri jednosti. A, misli se mogumijenjati.Promijenite misli i nes ta t e osjeaj .Prolost n ema nikakve moi nad nama . Nije vano

koliko traje na negativan period. Promjena je us ada n jem t renutku. Kako j e to p rek rasno! Moemose poet i os lobaat i svega to nas pritie, i toodmah .


11/169

Vjerovali ili ne, mi moemo mijenjati svoje misli

Moda smove navikli na odreeni nain razmiljanja, pa ine primjeujemo da je to na izbor. Ali, u biti, sami smoodabrali svoj nain razmiljanja. Mi moemo odbiti razmiljatinaodreeninain. Razmislitekolikosteputaodbili razmiljatio

sebi pozitivno. Isto tako, moete odbiti razmiljati negativno.ini mi se da nema osobe na ovom svijetu koja nije ponekadmrzila samu sebe ili osjeala grinju savjesti u veoj ili manjojmjeri. to viemrzimo sebe i tovie osjeamo grinju savjesti,to nam u ivotu ide gore. I obratno, to su manji ti osjeaji,imaemovieuspjehanasvimivotnimrazinama.

Najintimnije vjerovanje svih ljudi s kojima sam radila uvijek

je: "Janisamdovoljnodobar."esto tome dodajemo: "Me inim dovoljno" ili "Nezasluujem nita bolje."Je li ovo slinovama?esto kaete, ilinatuknete, iliosjeate da niste dovoljnodobri. Ali, za koga? 1,prema ijim standardimavi to tvrdite?Ako ste duboko obuzetitakvim vjerovanjem, kako onda moete stvoriti ivot punljubavi, radosti, uspjeha i zdravlja? Vae podsvijesno vjerovanjeuvijek e se protiviti svemu lijepom to vam se dogaa. I,nikadaneetebitisretnijereteuvijekvidjetisamoonotojeuvaemivotu loe, a toga uvijekima.

Ogorenost, kriticizam, grinja savjesti i strahuzrok su svih naih problema

Ovakva osjeanja uzrokuju glavne probleme u naimtijelima i ivotima, a stvaraju se zato to druge okrivljujemo zaonotonamsedogaaizatotonepreuzimamoodgovornostza svoja vlastita iskustva. Ako smo mi sto posto odgovorni zasve u svojim ivotima, ne moemo traiti krivca u nekomdrugom. Sve to se dogaa tamo "vani" odraz je naegunutarnjeg stanja. Ne tvrdim da nema ljudi koji se loeponaaju prema nama i da im treba oprostiti, ve samo da

naa vjerovanja privlae takvu vrstu ljudi, koji nas, jer su takvi,loe tretiraju. Ako uhvatite sebe da esto ovako razmiljate: "Mene svi kritiziraju, uvijek mi ine to i to, nema ih kad ihtrebam, koriste me kao otira i zloupotrebljavaju me", ondajeto vaa ivotna shema. Postoji neto u vama to privlai takveljude. Kada prestanete razmiljati na taj nain o sebi, takvi eljudiotiinekamodrugamoimaltretiratinekogadrugoga.Viih


12/169

vieneete privlaiti.Sada u vam pokazati kako se odreena mentalna stanja

manifestiraju na fizikoj razini. Npr., ogorenost koju dugodrimo u sebi moe "pojesti" nae tijelo i stvoriti bolest kao toje rak. Kritiziranje kao stalan oblik razmiljanja esto donosiartritis. Osjeaj krivice trai kaznu, a kazna donosi bol. (Kada

mi doe pacijent s bolovima, znam da osjea grinju savijesti.)Strah i psihike napetosti mogu stvoriti elavost, ireve i "bolne " noge. Uvjerila sam se da osoba koja se oslobodiogorenosti i zaboravi kako su je drugi povrijedili, moe sebeizlijeiti ak i od raka. Moda e vam ovo zvuati previepojednostavljeno, alije sam u praksi imalavie takvih iskustava,a i sama sam doivjela neto slino.

Moemo promijeniti svoj stav prema prolosti

Prolost je prolost, i nju treba zaboraviti. Mi je vie nemoemo promijeniti. Ali moemo promijeniti svoje shvaanjeonoga to nam se dogodilo u prolosti. Kako je ludokanjavati sebe u ovom trenutku zbog toga to nas je netkodavno povrijedio! esto ljudima koji su prepuni ogorenjakaem: "Molimvas, ponite seoslobaati ogorenja sada, dokje to jo relativno lako. Nemojte ekati da doe do situacijekada je nuan kirurki zahvat ili kada ste na samrtnoj postelji.Tada ete biti u panici i zaboravljanje prolosti biti e punotee. Kada smo u panici, vrlo je teko usmjeriti svoj um naizlaz iz krize. Prvo, se moramo osloboditi strahova. Akoizaberemo ulogu bespomonertve i ako se uvjerimo da je sve

beznadno, Svemir e nas podrati u tom vjerovanju i tadaemo ii samo nizbrdo. Od ivotneje vanosti oslobodit se tihsuludih, nadienih, negativnih ideja i vjerovanja koja nas nepodravaju i koja nas vuku dolje. ak i naa koncepcija Bogamorabiti takvada radizanas, aneprotivnas.

Da bi smo se oslobodili prolosti,

moramo biti spremni oprostiti

Trebamo odabrati da se oslobodimo prolosti i daoprostimo svakome, pa i sebi, akoelimo promijeniti svoj ivotnabolje. Moda i ne znamo kako se prata, moda i ne elimooprostiti, ali im smo spremni oprostiti zapoinje procesiscjeljenja. Nae je iscjeljenje ovisno o imperativu da se


13/169

oslobodimo prolosti i oprostimo svima. " Opratam ti to nisibio onakav kakav samja eljela da bude. Oslobaam te krivicei opratamti."Takve nas izjaveoslobaaju.

Sve bolesti dolaze od nemogunosti da se oprosti

Kada god smo bolesni, potraimo u sebi kome trebaoprostiti.U knjizi "Teaj uda" pie: "Sve bolesti dolaze od

nemogunostidaseoprosti" i "Kadagod smobolesni, trebamorazmisliti kome trebamo oprostiti." Ja mogu ovome dodati datreba oprostiti upravo onoj osobi za koju vam se ini da

joj je najtee oprostiti. Oprostiti znai dignuti ruke i pustiti.

Nema potrebe za raspravama. Treba, jednostavno, pustiti dacijela stvar ode. Mi ne trebamo znati kako oprostiti. Sve totrebamojest elja da zaboravimo. O svemu ostalom pobrinute se svemir.

Mi dobro razumijemo svojvlastiti bol. Veinije teko shvatitida i oni drugi, kojima trebamo oprostiti, takoer imaju svojevlastite bolove. Trebamo prihvatiti da su uinili najbolje to su

mogli u okviru svog tadanjeg znanja, razumijevanja iosjeanja. Kada mi ljudi dou s problemom, za mene nijevano kakvim - loim zdravljem, besparicom, neostvarenimljubavima ili promaajimana poslu -ja ih uim samojednome:da vole sami sebe.

Ustanovila sam da, ako stvarno volimo sebe i ako seprihvaamo tu gdje se nalazimo, sve nam polazi od ruke.Na svakom koraku dogaaju nam se mala uda. Nae sezdravlje poboljava, zaradimo vie novca, imamo vie sree uljubavi i iskazujemo sebe na kreativniji nain. Sve nam se todogaa bez mnogo napora. Ljubav prema sebi i prihvaanjesebe, stvaranje osjeaja sigurnosti, povjerenja i zasluge privui ek nama vie sree - iskrenije ljubavi, novi posao, novo i boljemjesto za ivljenje, ak e normalizirati i nau tjelesnu teinu.Ljudi koji vole sebe i svoja tijela nikada ne zloupotrebljavaju sebe

ili druge. Samopotovanje i sigurnost preduvjet su za pozitivnepromjene i uspjeh u budunosti. Da bismo voljeli sebe, prijesvega, nikada se ne smijemo kritizirati. Kritiziranje nas dri uivotnoj shemi koje se elimo osloboditi. Razumijevanje kojeimamo prema sebi pomie nas dalje. Razmislite: kritizirali stesebegodinama i dokle ste stigli?Pokuajte suprotno: odobravajtesebeigledajtetoesedogoditi.


14/169

Poglavlje II.

Uemujeproblem?

"Lako je pogledati u sebe"

Moje tijelo nije u redu

Osjeajem bolove, imam krvarenja, esto se ozlijeujem,znojim se, patim od uganua, nadutosti i slabosti, starim, nevidim i ne ujem dobro, svakog dana sve vie propadam itd.Svetovammoepastinapamet,jasamveula.

Imam loe meuljudske odnose

Gue me, odsutni su, previe su zahtijevni, ne podravajume, uvijek me kritiziraju, ne vole me, nikada me ne ostavljajuna miru, stalno mi prigovaraju, tvrde da im dosaujem,naputaju me, nikada me ne sluaju itd. 1 sve to moetesmisliti. Da, sve samveto ula.

Financijska mi je situacija loa

Nemam novca, rijetko ga imam, nikada dovoljno, uvijekmiIzmakne, bre ga potroim nego to ga zaradim, sastavljamkraj s krajem, curi mi novac kroz prste itd. 1 sve ostalo tomoetesmisliti. Naravno, svesamtoveula.

U ivotu mi nita ne ide od ruke

Nikada ne dobijem to elim. Nikoga ne mogu zadovoljiti.Ne znam to elim. Nikada nemam vremena za sebe. Mojeelje i potrebe uvijek su na zadnjem mjestu. Sve to radim,radimda bih zadovoljila druge. Ja sam samo otira. Nikomenije stalo do onoga to ja elim. Nemam talenta i nita nenapravim kako treba. Uvijek odgaam stvari. Nikada mi nita

DRUGI DIONa Terapiji kod Louise


15/169

ne polazi za rukom. I jo mnogo toga to bi ste mogli rei osebi. Sve sam to ula, i mnogovie. Kada god upitam novogpacijenta to se dogaa s njegovim ivotom, obino dobijemjednu od gore navedenih fraza ili ak nekoliko istovremeno.Oni stvarno misle da znaju u emu je problem. Ali ja znam dasu te pritube samo vanjski efekti unutarnjih misli. Duboko u

ovjeku nalazi se temelj za sve vanjske efekte.Sluam to govore i postavljam neka temeljna pitanja:to se dogaa uvaem ivotu?

Kakvo je vae zdravlje?

ime se bavite?

Volite li svoj posao?

Kakve su vam financije?Kako ljubav?

Kako je zavrila vaa posljednja ljubavna veza?

A kako su zavrile one prije nje?

Recitemi ukratkonetoo svomedjetinjstvu.

Dok ih sluam, promatram njihovepokrete i izraze lica. Ali,uglavnom, sluam to govore. Misli i rijei stvaraju naabudua iskustva. Dok govore, brzo otkrivam zbog ega imajuodreene probleme. Rijei koje izgovaramo pokazatelj su naihunutarnjih misli. Ponekad rijei koje koriste ne odgovarajuiskustvima koje opisuju. Tada znam da ili nisu svjesni to im sestvarnodogaa ili lau.Odatletrebapoeti.

Vjeba: Ja trebam

Onda im dam komad papira i olovku i zamolim ih da navrhu napiu:

JATREBAM

Traim od njih da reenicu zavre na pet ili est naina.

_______________________________________________________

______________________________________________________________________________________________________________

_______________________________________________________

_______________________________________________________

_______________________________________________________


16/169

Nekim je ljudima teko poeti, a neki imaju toliko toga da mi ihje teko zaustaviti. Onda ih zamolim da mi proitaju to sunapisali i da svaku reenicu zaponu sa "Ja trebam..." Nakonsvake reenice postavim pitanje: "Zato?"

Odgovori su karakteristini i otkrivaju mnogo, kao:

Moja je majka govorila da to trebam uiniti.Jer se bojim da to ne uinim.

Jer moram ispuniti oekivanja.

Pa, zato to svatko to mora uiniti.

Jer sam previe lijen, prenizak, previsok, predebeo,

premrav, glup, preruan, bezvrijedan itd.

Ovi mi odgovori otkrivaju predrasude pacijenata i to svesmatraju svojim ivotnim ogranienjima.

Ne komentiram odgovore. Kada zavre popis, razgovaram snjima o glagolu trebati.

Vjerujem da je ovo jedan od najopasnijih glagola u naem

jeziku. Svaki put kada izgovorimo "trebati", u naoj podsvijestikao da odzvanja rije "pogreno". Ili grijeimo, ili smo pogrijeiliili emo pogrijeiti. Mislim da ne treba vie pogreaka u ivotunego to ih imamo. Treba nam vea mogunost izbora. eljelabih zauvijek iz rijenika ukloniti rije "trebati" i zamijeniti je s"mogao bih". Izraz "mogao bih" daje nam mogunost izbora ine podrazumijeva pogreku.

Onda ih zamolim da ponovo sve ispiu, ali da ovaj put svakureenicu ponu sa " Da sam stvarno eljela, mogla sam." To svemu daje sasvim drugi smisao. Kada to

uine, paljivo ih upitam: "Zato niste?" Onda dobijem razliiteodgovore:

Nisam eljela.

Bojim se.Ne znam kako.

Jer nisam dovoljno dobra.

Itd.

Pokae se da neki ljudi godinama sebe kinje zato to nisu


17/169

uinili neto to u stvari i nisu eljeli uiniti. Ili kritiziraju sebezbog neobavljena posla koji i nije bio njihova ideja. esto je tobiloneto toje netko drugi rekaoda bi trebali napraviti. Kadato uvide, jedna je stvar manje na njihovoj listi "trebam ". To jeveliko olakanje. Pogledajte ljude koji su se godinama trudiliostvariti karijeru koju u stvari i nisueljeli, ali njihovi su roditelji

rekli da trebaju biti zubari ili nastavnici. Koliko smo se estoosjetili inferiorno samo zato to su nam rekli da trebamo bitipametniji, ilibogatiji, ilikreativnijikaonekinai roaci!

to moete s olakanjem odbaciti sa svoje liste "trebam"?im seneega sove listeoslobode, moji pacijentipoinjuivotgledati drugim oima. Uoavaju da kojeta to su mislili datrebaju uiniti, ustvari nikada nisu ni eljeli, nego su samo

pokuavalizadovoljiti druge ljude. Najeezato to su se bojaliili su osjeali da nisu dovoljno dobri ako ne zadovoljeoekivanja drugih ljudi. Sada problem sagledavamo iz drugogugla. Pokrenula sam proces oslobaanja osjeaja da s namanetonije u redu jer ne ispunjavamo standarde drugih. Ondaim objasnim svoju filozofiju ivota kao to sam uinila u prvompoglavlju. Vjerujem da je ivotvrlojednostavan. to dajemo, toi dobijemo nazad. Svemir u potpunosti podrava svaku nau

misao ili uvjerenje. Dok smo maleni, nauimo to osjeatiprema sebi i prema ivotu iz reakcija odraslih oko sebe. Kakvagod da su naa uvjerenja, ona e se ostvariti kada odrastemo.Meutim, to su samomisli,a snaga je u sadanjem trenutku.Promjenemogupoetioddanas.

Voljeti sebe

Bez obzira kakav je pacijentov problem, ono od egapoinjem u radu sa svakim jest: voljeti sebe. Ljubavje udesanlijek.Akovolimosebe, dogaaju namseudauivotu.

Pritom, ne mislim na sujetu, aroganciju, niti nauobraenost, jer to nije ljubav. To je samo strah. Onoo emuja govorim jest da sebe treba visoko cijeniti i biti zahvalan na

uduivota.Ljubavje, zamene, prihvaanje sebedo tog stupnja da srceispune ipreplave osjeanja. Ljubavmoe iiubilokompravcu.Moete osjeati ljubavprema:

samomprocesuivota,


18/169

radosti da ivite,

ljepoti koja vas okruuje,

drugoj osobi,

znanju,

procesu razmiljanja,

svojim tijelima i nainu njihova funkcioniranja,

ivotinjama, pticama i ribama,

vegetaciji u svim njenim oblicima,

svemiru i njegovim putevima,

to vi moete dodati na ovu listu?

Pogledajmo neke od naina koji pokazuju da ne volimosebe:

Beskrajno se grdimo i kritiziramo.

Maltretiramo svoja tijela loom ishranom, alkoholom i

drogama.Odabiremo vjerovati da nas nitko ne voli.

Bojimo se naplatiti pravu cijenu za ono to radimo.

Stvaramo bolesti i bol u naim tijelima.

Odugovlaimo sa stvarima koje bi nam donijele dobro.

ivimo u kaosu i neredu.Zaduujemo se i preuzimamo previe obveza.

Privlaimo prijatelje i ljubavnike koji nas poniavaju.

to biste ovoj listi vi mogli dodati?

Ako na bilo koji nain radimo protiv sebe, to je zato tosebe ne volimo dovoljno. Prisjeam se svoje pacijentice koja jenosila naoale. Jednog dana oslobodile smo je njezinog starogstraha iz djetinjstva. Sljedeeg dana lee su je poele tolikosmetati da ih nije mogla vie nositi. Pogledala je oko sebe iotkrila da jako dobro vidi. Ali, u sebi je cijeli dan ponavljala: "Me

vjerujem da je to mogue." Sljedei je dan ponovo nosila lee.


19/169


20/169

osmijeh ozari cijelu sobu. Bebe su pune ljubavi.Sitne bi bebe umrle da ih nitko ne voli. Jednom, kada

odrastemo, nauimo ivjeti bez ljubavi, to bebe ne bi moglepodnijeti. Bebe vole svaki dio svojega tijela, ak i svoj izmet.One su nevjerojatno hrabre. I vi stebili takvi. Svi smo mi bilitakvi.Aondasmopoelisluatiodrasleokosebekojisunauili

da se svega boje, i odrekli smo se svoje vlastitevelianstvenosti. Nikada ne vjerujem pacijentima koji mepokuavaju uvjeriti da su grozni i da ih nitko ne voli. Moj jeposao da ih vratim u stanje duha kada su znali kako voljetisebe.

Vjeba: Ogledalo

Zamolim pacijenta da uzmemaloogledalo, pogleda se uoi, izgovori svoje ime i kae: "Volim te i prihvaam tetono takvog kakavjesi."

Mnogimaje tovrloteko. Rijetkonaiemnamirnu reakciju,a jo rjee da netko uiva u ovoj vjebi. Neki plau ili su blizusuza, neki se razljute, neki omalovaavaju izgled svog lica ilikarakterno svojstvo, a neki uporno tvrde da to ne moguuiniti. Imala sam pacijenta koji je ak bacio ogledalo u drugikraj sobe i pokuao pobjei. Trebalo mu je nekoliko mjesecida uspostavi vezu sa sobom u ogledalu. Ja sam se godinamagledala u ogledalo samo s kritikom na usnama prema onometo sam vidjela u njemu. Prisjeam se beskrajnih sati koje samprovela upajui svoje obrve da bih izgledala prihvatljivije. Sadami se to ini smijenim. Sjeam se, takoer da sam se plaila

pogledati sebi u oi. Ova jednostavna vjeba s ogledalom iotkriva mi mnogo. Za manje od sat vremena mogu otkritikakavjeproblemosobekojakoristiogledalo.

Stvaranje problema tamo gdje ga nema

Bila je zaokupljena svojim izgledom, posebno svojim

zubima. Ila je od zubara do zubara uvjerena da je svaki uinioda izgleda jo loije. Operirala je nos, ali ni ovaj put nije bilazadovoljna. U svakom profesionalcu traila je potvrdu da jeruna. Njenproblemnijebiounjenom izgledu, veutome toje bilauvjerena da neto nijeu redu snjom.

Sjeam se jedne druge ene koja je imala straan zadah iz


21/169

usta. Nije bilo ugodno u njezinoj blizini. Studirala je pravo.Njeno je vanjsko ponaanje bilo puno plemenitosti iuravnoteenosti. Ispod toga krio se bijes i ljubomora, to bipokazivala istog trenutka kada bi joj se uinilo da netkougroavanjenu karijeru. Njeni unutarnjiproblemibili su izraenizadahom. ak i kada se trudila biti ljupka, bila je neugodna.

Najvea opasnost svojoj karijeri bilaje ona sama.Imaoje samo 15 godina kada ga je majka dovela k meni sdijagnozom Hodgkinove bolesti i prognozom za samo trimjeseca ivota. Majkaje, razumljivo, bila histerina i teko se snjom radilo, ali je zato djeak bio bistar, pametan i elio jeivjeti. Bio je spreman uiniti sve to bih mu savjetovala,ukljuujui i promjenu naina razmiljanja i izraavanja. Njegovi

razvedeni roditelji uvijek su se svaali i nikada nije imao sreenobiteljski ivot. Oajniki je elio postati glumac. elja zaslavom i novcem dalekoje nadmaivala njegovu sposobnost dadoivi radost. Mislio je da e biti prihvaen i cijenjen samo akobude slavan. Nauila samga davoli i potuje samog sebe i bilomu je puno bolje. Sada je odrastao ovjek i redovito sepojavljuje na kazalinim predstavama na Broadwayu. Kada jenauio dobro se osjeati u vlastitoj koi, dobio je kazaline

uloge.Prekomjerna teina drugi je dobar primjer kako moemo

gubiti puno energije pokuavajui rijeiti problem koji, u stvari, inije pravi problem. Obino se ljudi godinama bore s debljinomi uvijek su predebeli. U svojoj debljini vide razlog za sve to imse runo dogodi. A, prekomjerna teina samo je vanjski efektdubljeg, unutarnjeg problema. Drim da se iza debljine uvijek

krije strah i potreba za zatitom. Kada se osjetimouplaenima,ili nesigurnima, ili "nedovoljno dobrima", mnogi od nas dobiteviakkilograma-radizatite.

Provoditi vrijeme u omalovaavanju sebe zbog pretjeraneteine, ili u osjeaju grinje savjesti zbog svakog pojedenogzalogaja, ili u preziranju sebe zbog svakog dobivenog zalogajagubitak je vremena. I nakon 20 godina bit emo u jednakoj

situaciji ako se ne suoimo s pravim problemom.A, sve tomiradimo jest da postajemo jo uplaeniji i nesigurniji, a ondatrebamojoviekilogramaradizatite.

Prema tome, odbijam usredotoenost na dijete. One nedaju nikakve rezultate. Jedina dijeta koja pokazuje nekakveefekte jest mentalna dijeta i izbjegavanje negativnih misli.Uvijek kaem pacijentima: "Ostavimo sada sa strane problem


22/169

debljine i pozabavimo se neim drugim." Ali pacijentimi estogovore da ne mogu voljeti sebe dok su predebeli ili, kao tokae jedna djevojka, "prezaobljeni". Objanjavam im da sudebeli, jer nevole sebe. Kada ponemovoljeti ipotivati sebe,nevjerojatno je kako kilogrami jednostavno nestaju s naegtijela.

Ponekad se pacijenti i naljute namene dok im objanjavamkako je jednostavno promijeniti ivot. ini im se da nerazumijem njihove probleme. Jednom se jedna ena uzrujala irekla mi: "Dola sam ovamo da mi pomognete oko mojedisertacije, a ne da me nauite kako voljeti sebe." Bilo mi jeoito da njen glavni problem dolazi od osjeaja mrnje premasebi, to je odreivalo svaki dio njenog ivota. Mije mogla

uspjeti ni u emu, pa ni i u pisanju disertacije, sve dok seosjeala tako bezvrijednom.Nije me htjela sluati. Otila je u suzama da bi se vratila

godinu dana kasnije s istim problemom, umnoenim novim.Neki ljudi jednostavno nisu spremni, to nije za osudu. Svi semi poinjemo mijenjati onda kada to sami odluimo, tj. uonom trenutku i na onommjestu koje je najpovoljnije za nas.

Ja osobno nisam zapoela svoje promjene sve dok nisamprelaetrdesete.

Pravi problem

Vratimo se sada pacijentu koji se ogleda u bezopasnomogledalcu i sav je uznemiren. Ja mu se nasmijeim i kaem:"Sada, kada gledamo u pravi problem, moemo poetiuklanjati sve to nam stoji na putu." Tada im govorim o tomekako sebe treba voljeti i nikada se ne kritizirati ni zbog ega.Promatram njihova lica dok ih pitam kritiziraju li se ikada.Njihovemireakcijemnogootkrivaju:

Pa,naravnodakritiziramsebe.

Cijelo vrijeme.Netakomnogokaoprije.Zarnekritiziraju svi sebe?

Na posljednje pitanjeodgovaram: "Mi ovdjene razgovaramoo svima, ve ovama. Zatovi kritiziratesebe?tonijeu redu svama?" Dok govore, ja zapisujem. esto se ono to govore


23/169

podudara s njihovom listom "ja trebam". Osjeaju seprevisokima, preniskima, predebelima, premravima, glupima,previe starima, previemladima, runima. (ake to rei ioninajljepi ili zgodni). Ili ih mui to uvijek kasne, to dolazeprerano, ili su suvie lijeni i tako dalje. Jeste li zamijetili da jeuvijek rije o neemu "pretjeranom"? Na kraju uvijek doemo

do reenice: "Nisam dovoljno dobar."Hura! Hura! Konano smo pronali glavni problem. Oni

uvijek kritiziraju sebe jer su nauili vjerovati da nisu dovoljnodobri. Pacijenti su uvijek zapanjeni kako brzo dolazimo do ovetoke. Tadavie nemamo potrebe baviti se vanjskim efektima,kao to su tjelesni problemi, emocionalni problemi, problemi snovcem ili nedostatak kreativnosti. Moemo usmjeriti svu

energiju na rjeavanje uzroka svih svojih problema:nedostatak ljubavi prema sebi.


24/169


25/169


26/169

Upravo se odvikao od droge i alkohola i bio je uvjeren da jegrozan. Otkrila sam da mu je majka umrla dok je bio vrlomalen i da ga je odgojila tetka, koja je rijetko s njimrazgovarala, osim kada bi izdavala naredbe, pa je odrastao usamoi. akje sam i jeo provodei dane i dane u tiini svojesobe. Imao je ljubavnika koji je takoer bio utljiv ovjek.

Obino su provodili vrijeme sami, u tiini. Ljubavnikje umro aonjeponovoostaosam.

Vjeba: Negativne poruke

Sada uzmite list papira i zapiite sve to su vam roditeljigovorili dok suvas kritizirali. to nijebilo u redu svama?

Dajte sebi dovoljno vremena da se prisjetite svega tomoete. Obinojedovoljnopolasata.

to su govorili za novac? to su rekli za vae tijelo? tosu govorili o ljubavi i vezama? to su rekli o vaimsposobnostima? Kakve su vam ograniavajue inegativnemisli usadili?

Akomoete, razmisliteobjektivnootome tostezapisaliirecite sebi: "Znai, odatle dolazi moje uvjerenje."

Sadauzmimonovilistpapiraiponimokopatijodublje.Kojestedrugenegativneporukedobilikaodijete?

Odroaka

OdnastavnikaOd prijateljaOdljudi koji suzavasbiliautoritetiOdsvojecrkvePolaganoihsvezapiite.

Budite svjesni misli koje vas preplavljuju. Sve to stezapisali na ova dva komada papira jesu misli koje trebaukloniti iz svoje podsvijesti. Upravo zbog tih uvjerenjaosjeate se nedovoljno dobri.


27/169

Zamislite sebe kao dijete

Zamislitedadijeteoddvijeilitrigodinestavimonasredsobepa onda zajedno ponemo vikati na njega: govoriti mu da jeglupo, danitanemoenapravitikakotreba, ilikakobi trebaloda uini ovo, a ne ono, da pogleda kakav je nered napravio,

moda, da ga jo udarimo koji put. Sve e zavriti time to ese dijete preplaeno povui u kut ili e se razbjesnjeti i unititisve okosebe. Dijetee reagirati najedan od ovihdvajunaina,aliminikadneemosaznatimogunostitogdjeteta.A, zamislite da uzmemo isto dijete i damu govorimo koliko

gavolimo, koliko namje stalo do njega, da nam se svia kakoono izgleda, da je bistro i pametno, da nam se dopada kakoono rjeava stvari i da je u redu da pravi pogreke dok ui, daemo mi uvijek biti uz njega. Tada e dijete lako iskazati svojepotencijale.

U svakom od nas krije se trogodinje dijete i mi punovremena provodimo viui na to dijete. I onda se jo pitamozatonamnitaneideuivotu!Ako imate prijatelja koji vas uvijekkritizira, elite li esto biti

u njegovoj blizini? Ako elite, onda su vas tako tretirali kaodijete. A to je vrlo tuno. Meutim, to je bilo jako davno i akosadaodabiretedavastako tretiraju, ondajetojotunije.

Sada ispred sebe imamo listu negativnih poruka koje smouli kao djeca. Ima li nekakveveze izmeu ove liste i onog tonam se ini da nije u redu s nama? Je li to gotovo jednako?Najvjerojatnije jest. Na se ivot zasniva na porukamadobivenim u djetinjstvu. Svi smo bili dobra mala djeca, koja suposluno prihvatila to su im odrasli rekli da je istina. Najlakeje za sve okriviti roditelje i ostati rtva do krajaivota. Ali to nijenimalo zabavno, a pogotovo nas nee izvui iz ivotnogorsokaka.

Okrivljavanje porodice

Okrivljavanje nekog drugog najsigurniji je nain da seostane u problemu. Okrivljujui drugog, samo gubimo svojuenergiju. Razumijevanje drugih omoguuje nam da seuzdignemo iznad problema i da preuzmemo kontrolu nadsvojombudunosti.

Prolost se ne moe promijeniti. Budunost odreuje nae


28/169

sadanje razmiljanje. Veoma je vano, radi nae slobode,shvatiti da su nai roditelji uinili najbolje to su mogli srazumijevanjem, svjesnocu i znanjem koje su imali. Kada godkrivimo nekog drugog, prebacujemo odgovornost sa sebe.

Svi ti ljudi koji su nam uinili sve te grozne stvari, bili sujednako tako uplaeni kao i mi. Osjeali su se isto tako

bespomonokao imi. Jedinoto su nasmogli nauitijest onotosuinjihnauili.Koliko znate o djetinjstvu svojih roditelja, posebno o

vremenu prije njihove desete godine? Ako ga moete saznati,pitajte ih. Ako saznate neto o njihovom djetinjstvu, lake eterazumjeti zato su tako postupili. Razumijevanje e vamdonijeti suosjeanje.

Ako ne moete saznati ili sami otkriti, pokuajte zamislitikako je njihovo najranije djetinjstvo moglo izgledati. Kakvodjetinjstvomoe stvoriti takveodrasle osobe kao to su oni?

Potrebno vam je to saznanje radi vae slobode. Ne moeteosloboditi sebedokneoslobodite njih. Nemoeteoprostiti sebidok ne oprostite njima. Ako traite savrenstvo od njih, traitete iodsebe, ibitietenesretnicijeliivot.

Izbor roditelja

Slaem se s teorijom da mi biramo svoje roditelje. Lekcijekoje smo nauili izgleda da savreno odgovaraju slabostimanaih roditelja. Vjerujem da smo svi mi na beskrajnomputovanju do vjenosti. Doli smo na ovaj planet da nauimoodreenelekcijepotrebnezasvojduhovnirazvoj.Miodabiremosvoj spol, boju koe, zemlju i onda traimo savreni parroditelja koji e odslikati kao u ogledalu sve sheme koje elimoimatinatomputu.

Nai su posjeti ovom planetu kao pohaanje kole. Akoelite postati kozmetiar, ii ete u kolu za kozmetiare. Akoelite postati mehaniar, ii ete u kolu za mehaniare. Akoelite postati pravnik, studirat ete pravo. Roditelji koje steodabrali savreni su par za ono to oekujete nauiti na ovomplanetu.

Kada odrastemo, imamo naviku optuujue upirati prstomu svoje roditelje i govoriti: "Vi ste mi to uinili!" Ali, ja vjerujemdaihmibiramo.


29/169


30/169


31/169

Iliete imati drukija vjerovanja. A, moda niste ni svjesnisvojih uvjerenja, kao veina ljudi. Oni samo vide da se njihovivot rui kao kula od karata. Sve dok im netko ne pokaevezuizmeu unutarnjih misli, tj. vjerovanja, i onoga to im sedogaa, ostat ertve svogivota.

PROBLEM VJEROVANJEFinancijski pad Nisamvrijedan imati novca.

Nedostatakprijatelja Nitkomenevoli.

Probleminaposlu Nisam dovoljnodobar.

Neprestanougaanje Nikadanijepomome.

drugima

Kakav god da je problem, on proizlazi iz naina miljenja. Anain miljenja moe se promijeniti. Moda osjeate da suistiniti ili vam se samo ini da su istiniti svi ti problemi s kojimase boriteu ivotu.Meutim, bez obzira na to kakavje problem,on je samovanjski rezultat ili efekt naeg naina razmiljanja.

Ako neznate kojemisli uzrokuju vae probleme, sada stenapravome mjestu, jer je ova knjiga zamiljena tako da vam ihpomogne otkriti. Razmislite o svojim ivotnim problemima.Zapitajte se: "Kakve su to misli koje mi stvaraju takve

probleme?" Ako si dopustite sjesti u miru i postaviti si topitanje, va evam razum pokazatiodgovor.

Sve su to uvjerenja koja ste stekli kao dijeteNeka uvjerenja su pozitivna i podravajua. Ona nam dobro

slue cijeli ivot, kao na primjer, "Pogledaj na obje strane prijenego to prijee ulicu." Neka su uvjerenja vrlo korisna napoetku, ali kako odrastamo, vie nam ne odgovaraju. "Nerazgovaraj sa strancima" dobar je savjet zamalo dijete, ali akose odrastao ovjekdri toga, stvorit e usamljenost i izoliranost.

Zato se tako rijetko zapitam: "Je li to stvarno istina?" Naprimjer, zato jo uvijek vjerujem u ovakve stvari kao: "Tekouim."Je li to sada istina za mene? Odakle mi to? Vjerujem lijo u neto to mi je neprestano ponavljao uitelj u osnovnojkoli? Zar se ne bismo bolje osjeali da odbacimo takvo


32/169

uvjerenje?Uvjerenja kao to su "Djeaci ne plau" i "Djevojice se ne

penju na drvee" stvaraju mukarce koji sakrivaju svojeosjeaje i ene koje se boje svoje tjelesnosti. Ako su nas kaodijete nauili daje svijetzastraujuemjesto, sveto ujemo, ato odgovara takvom uvjerenju, prihvatit emo kao istinu za

sebe. Slino je i s mislima: "Ne vjeruj strancima", "Ne izlazinou" i "Ljudi te ele prevariti." S druge strane, ako su nas udjetinjstvu nauili da je svijet sigurno mjesto, imati emodrkija uvjerenja. Tada emo lake prihvatiti da se ljubav nalazisvuda oko nas, da su ljudi uvijek prijateljski raspoloeni premanamaidauvijekimamototrebamo.Ali, ako su vas kao dijete nauili da ste za sve vi krivi, uvijek

ete imati osjeaj krivnje ma to se dogodilo. Takvo e vasuvjerenje pretvoriti u nekoga tko stalno govori: "ao mi je."Ako ste kao dijete nauili da na vas nitko ne obraa panju, toe vas drati na kraju svakog dogaanja. Takvo je i mojeiskustvo iz djetinjstva: kada doem na red, za mene nemakolaa. Ponekad imate osjeaj da ste nevidljivijer vas drugi neprimjeuju. Je li vas djetinjstvo nauilo da vjerujete: "Nitko menevoli?"Ondaste sigurnousamljeni. akiondakada stekneteprijatelja ilizaponete ljubavnuvezu, to ekratko trajati. Jesu livas u obitelji nauili da nikada nema dovoljno novca? Sigurnasam da ste onda uvijek u dugu i da esto imate osjeaj da suvas dobre prilikemimoile ili ih nije ni bilo za vas. Imala sampacijenta kojije odrastao u obitelji u kojoj sevjerovalo da je sveloe u ivotu i da moe postati jo gore. Njegova je najvearadost bila igranje tenisa, ali onda je ozlijedio koljeno. Obiao

je sve doktore, alije s koljenom bilo sve gore i gore. Konanovienijemogao igrati.Drugipacijent, kojijeodrastaokao sveenikovsin, nauioje

da svi dolaze prije njega. Sveenikova je obitelj uvijek bilazadnja. Danas je divan dok pomae svojim pacijentima, ali jeuvijek u dugovima. Njegovo uvjerenje jo ga dri zadnjim uredu.

Ako vjerujete u neto, to e se ostvariti

Koliko ste puta rekli: "tomogu kada sam takav?" ili "Takavje ivot"?Ove specifine rijei pokazujudaje ono tovjerujemoza nas i istina. Ali, ono tovjerujemo obinojemiljenje nekogdrugog, koje smo ukljuili u svoj sustav vjerovanja. Nema


33/169

sumnjeda se to uklapa u ostala naa uvjerenja.Jeste li vi od onih ljudi koji ujutro ustanu i, ugledavi kini

dan,kau:"Oh,kakavgrozandan!"To nije grozan, ve samo kini dan. Ako obuemo

odgovarajuu odjeu i promijenimo svoj stav, moemo uivatiu mnogim kinim danima. Ako stvarno vjerujete da su kinidani grozni, svaki ete kini dan doivjeti klonula duha. Radijeemo se boriti protivvremena, nego ga prihvatiti takvo kakvojeuovomtrenutku.

Nema dobrog ili loeg vremena, ve samo dobrih ili loihnaih reakcija na njega. Ako elimo ivot prepun radosti,moramo imati radosne misli. Ako elimo imati poslovneuspjehe, moramo ambiciozno razmiljati. Ako elimo ivot

prepun ljubavi, moramo matati o ljubavi. Sve to mislimo iizgovaramo, odreuje na ivot.

Svaki trenutak jest i novi poetak

Ponavljam: naa je snaga u sadanjem trenutku. Nemojtemisliti da stojite na mrtvoj toki. Promjene poinju u ovom

trenutku, iz naeg uma. Nije vano koliko ste se dugo dralinegativne sheme, ili ste bili bolesni, ili niste imali sree uljubavi, ili vas jemuio nedostataknovca i osjeaj samoprezira.Sve tomoemo poeti mijenjative danas.Va problemnemoraviezavasbiti istina. Onmoe nestati

kaotojenastao. Navamajedatouinite.Zapamtite: vi ste jedina osoba koja odreuje svoje misli.Vi

stepokreta iautoritetu svomsvijetu!Vae misli i uvjerenja iz prolosti odredili su ovaj trenutak ukojem sadaivite, a i sve to vam se prethodno dogaalo. Sveto sadaodabirete davjerujete, mislite igovorite, odredit evasljedei trenutak, sljedeidan, mjesec igodinu.

Da, to je tako, dragi moji! Ja vam, na temelju svogdugogodinjeg iskustva, mogu dati najdivniji savjet koji vam

moe pomoi, a vi moete nastaviti razmiljati na isti nain,moeteodbitidasepromijeniteitakozadratisvesvojemisli.Vi ste pokreta u ovome svome svijetu! Dobit ete sve to

odaberete misliti. U ovom trenutku poinje novi ivot. Svakitrenutakmoebiti i novipoetak Zato, pustimodaovaj trenutakodmah i ovdje bude poetak za vas. Zar nije prekrasno kada toznamo!Uovomjetrenutku poetak!Odsadapoinjepromjena.


34/169

Je li istina?

Zaustavite se na trenutak i uhvatite svoju misao. torazmiljate sada?Akoje istina da naemisli odreuju na ivot,biste li eljeli da ovo to sada mislite postane vaa istina? Akostezabrinuti, ljutiti, povrijeeni ili osjeate strah i potrebu da seosvetite, tomislite kakoevam se tovratiti iodrediti vaivot?Nijeuvijeklako uhvatiti svojemislijeronevrlo brzo prolaze krozglavu.Meutim,mimoemoodmahpoetizapaati isluatitogovorimo. Ako ujete sebe da izgovarate negativne rijei bilokoje vrste, zaustavite se na pola reenice. Ili prepravitereenicu, ili je zaboravite. Moete ak izgovoriti: "Dosta je stime!" Zamislite sebe da stojite u redu u kafiu ili moda ubuffetu luksuznog hotela gdje se ne posluuju posude s

hranom, ve posude s uvjerenjima. Moete odabrati misli kojegod elite. Misli koje odaberete odrediti e vaa buduaiskustva. Ako to znate, glupo bi bilo odabrati misli koje

stvaraju probleme i bol.

To je kao da uvijek birate hranu od koje se osjeate loe.Moete to initi jednom ili dvaput ali im shvatimo koja namhrana ne prija, klonimo se je. Jednako je tako i s mislima.

Drimo se to dalje od misli koje nam stvaraju probleme i bol.Moj profesor, dr. Raymond Charles Barker znao je ponavljati:"Kada netko ima problem, nije stvar u tomeda se neto uini,ve da se netonaui."

Nae misli oblikuju nau budunost. Kada postoji netonepoeljno u naem ivotu, moramo koristiti svoje misli dabismo to promijenili. A, s promjenom moemo poeti ove

sekunde.Moja je najdublja elja da prvi predmet u kolama bude"Kako vae misli djeluju". Nikada nisam razumjelavanost togada djeca pamte datume bitaka. To mi izgleda kao gubitakmentalne energije. Umjesto toga moemo ih uiti vanimstvarima, kao to su: "Kako radi na um", "Kako upravljatifinancijama", "Kako uloiti novac radi financijske sigurnosti",

"Kako biti dobar roditelj", "Kako stvoriti dobre ljubavne veze" i"Kako stei i zadrati samopotovanje i samopouzdanje".Moete li zamisliti kako bi izgledala jedna generacija odraslihkojubi poduavali timpredmetima u koli?Zamislite kakobi seodrazila ta saznanja na njihoveivote. Imali bismo sretne ljude,koji su zadovoljni sobom. Ljude koji imaju dobre financije i kojisvojim pametnim ulaganjem novca koriste drutvu u cjelini.


35/169

Oni bi imali dobre odnose sa svima, snalazili bi se u uloziroditelja i stvarali bi novu generaciju djece, takoer zadovoljnesobom. O svemu tome svaka bi osoba izraavala svojukreativnost.

Nemamovremenazagubljenje. Nastavimosvoj rad.


36/169

Poglavlje V.

toemosada?

"Ja vidim u emu je problem i elim se promijeniti."

Odluka za promjenom

Mnogi ljudi na promaaje u svom ivotu reagiraju tako dadignu ruke od svega, odustanu i prepuste se sudbini. Drugi senaljute na sebe ili na svijetoko sebe i takoerodustanu.

Pod odustajanjem ja smatram odluku: "Beznadno je inemogue bilo to promijeniti, pa zato onda uope netopokuavati?" Za tim obino slijedi: "Najbolje je da ostane ovakokako jest. Barem znam kako se nositi s ovim bolom. Ne sviami se kako mi je, ali sam se navikao i nadam se da nee bitigore." Neprestano osjeanje bijesa za mene je kao sjedenje ukutu sa klaunovskom kapom na glavi. Zvui li vam ovopoznato? Neto se dogodi i vi se naljutite. Ponovo se netodogodi i vi se ponovo naljutite. Onda se jo neto drugodogodi i vi ste ponovo ljutiti. Ali, nikada ne pokuate netopromijeniti da nadmaite svoju ljutnju.

emu vam to koristi? Glupa je reakcija gubiti vrijemeizraavajui ljutnju. To je samo odbijanje da sagledate ivot nanov i drukiji nain. Mnogo bi korisnije bilo zapitati sebe kakovam se uope dogaaju takve situacije koje vas ljute. to vimislite da uzrokuje sve te frustracije? ime to zraite kadaprivlaite one koji vas ljute? Zato mislite da ljutnjom moeteneto postii?

Sve to dajete drugima, vraa vam se. to vie ljutnjepokazujete, biti e sve vie situacija koje e vas ljutiti. Osjeatete se kao da sjedite u uglu sa klaunovskom kapom i nemiete se s mjesta. Je li vas ovaj odlomak razljutio? Odlino!Izgleda da sam pogodila metu. To je neto to biste trebalipromijeniti.


37/169


38/169


39/169


40/169

Slino je i s odstranjivanjem zastarjelih i okorjelih uvjerenja.Kada ih potopimo novim mislima, sva prljavtina izae napovrinu. Samo nastavite ponavljati nove stavove i uskoro eteseoistitiodstarihzabluda.

Vjeba: Spremnost da se promijenimo

Ako smo odluili bitispremni da se promijenimo, koristitiemo neke od metoda pomou kojih emo uspjeti.Dopustite davam opiemjednu odmetodakoju koristimnasebiinadrugima.

Prvo: pogledajte se u ogledalo i recite sebi: "Ja samspremna promijeniti se". Obratite panju na to kako seosjeate. Ako oklijevate, ili se opirete, ili se ne elitepromijeniti, zapitajte se zato. Kojeg se starog uvjerenjatako grevito drite? Nemojte se prekoravati zbog toga,nego zapazite to se dogaa. Mogu se kladiti da vam touvjerenje stvara mnogo problema. Pitam se odakle vam.Znate li vi?

Bez obzira znamo li ili ne znamo odakle nam touvjerenje, hajde, rijeimo ga se . Pogledajte se ponovo uogledalo, zagledajte se duboko u svoje oi, dodirnite grloi recite glasno deset puta: "Ja sam spremna uklonitiotporpromjenama."

Rad s ogledalom vrlo je djelotvoran. Kao djeca dobili smoveinu negativnih poruka od drugih koji su nas gledali ravno uoi i moda nam prijetili prstom. Kada god se danaspogledamo u ogledalo, veina nas rei e sebi netonegativno. Kritiziramo svoj izgled ili prigovaramo sebi zbogneega. Moje je miljenje da je najbri nain promjene da sepogledamoravnouoiikaemonetopozitivnoosebi.


41/169

PoglavljeVI.

Otpor promjenama

"Ja sam u skladu s ritmomi tokom ivota, koji se uvijek mijenja."

Svjesnost je prvi korak u lijeenja i promjeniAko nas mui neto to je duboko pokopano u nama,

moramo toga postati svjesni da bismo se iscijelili. Modaponemo spominjui to to nas mui ili poalivi se na to, iliprimjetivi taj isti problem u drugih. 1 a taj nain postajemosvjesni problema koji je isplivao na povrinu i zauzmemo stavprema njemu. esto otkrijemo nastavnika, prijatelja, teaj ili

knjigu koji nam pokau nove naine rjeavanja problema.Moje "buenje" zapoelo je sluajnom napomenom

prijateljice o odlasku na tribinu. Ona nije otila, ali neto je umeni odgovorilo ija sam se tamo pojavila. Ta kratka tribinabilaje moj prvi korak na stazi razvoja. Nisam u tom trenutku nishvatila znaaj toga, sve do nekog vremena kasnije.

Na poetku nam se esto ini da je na pristup smijean ilida to nema smisla. Moda nam se ini prelagano ilineprihvatljivo za na utvreni nain razmiljanja. Mi se neelimo mijenjati. Na otpor moe biti vrlo snaan. ak semoemo i naljutiti na sebe zato to smo se upustili u netotakvo.

Takvaje reakcija sasvim u redu ako uzmemou obzir daje toprvi korak u naem iscjeljivanju. Napominjem ljudima da

reakcija koju osjeaju pokazuje da su poeli procesiscjeljivanja, ali potpuno iscjeljenje jo nije postignuto. Istina jeda proces zapoinje onog trenutka kada ponemo razmiljati opromjenama. Nestrpljivost je samo drugi oblik otpora. To jeotpor uenju novoga o promjenama. Ako zahtijevamo od sebeda se promijenimo odmah, ne dajemo sebi vremena nauitilekciju iz problema koji smo stvorili. Ako elite prijei u drugu


42/169

sobu, prvo trebate ustati i napraviti korak po korak u tompravcu, a ako samo sjedite u svojoj stolici i zahtijevate da senaete u drugoj sobi, to tako nee ii. Slino je i s naimproblemima. Svi seelimorijeitiproblema, alineelimouinitione male korake koji bi nas doveli do rjeenja. Sadaje vrijemeda postanemo svjesni svoje odgovornosti u stvaranju situacija

ili stanja u kojem se nalazimo. 1e mislim da pritom trebateosjeati krivLFu ili misliti da ste loa osoba zbog situacije u kojojse nalazite. elim samo da u sebi prepoznate snagu koja vaemisli pretvara u vaa iskustva. U prolosti smo nesvjesnokoristili tu snagu i stvarali iskustva koja nismoeljeli. Nismo bilisvjesni to radimo. Sada, kada prihvatimo svoju odgovornostza ono to nam se dogaa, prepoznajemo tu snagu postojanjau sebi i nauimoje svjesno koristiti na pozitivan nain, u svojukorist.

Kada pacijentu predloim rjeenje problema - novi nainopratanja osobi koja ga je povrijedila - esto ugledam kako sebrada izbacuje prema van i ruke steu u ake. Otpor je uzamahu,patadaznamdasampogodilapravouonototrebapromijeniti. Svi mi trebamo nauiti neke lekcije. Stvari kojenam teko padaju zapravo su lekcije koje smomi odabrali. A,

ako su one za nas lagane, onda to nisu lekcije ve stvari kojeznamo.

Lekcije se ue svjesnou o njima

Ako razmiljate o onom to vam je najtee uiniti i o tomekako se tome odupirete, suoili ste se sa najznaajnijom

lekcijom koju trebate nauiti u ovom trenutku. Predavanje,odbacivanjeotpora idoputanje da nauite to trebate nauiti,olakat e va idui korak do promjene. Nemojte se odupiratipromjenama!Moemoraditinadvijerazine:

1)Suoavanjesotporimai2)Nastavljanje smentalnim promjenama.Promatrati sebe, zapaati kako se odupiremo i samo

nastaviti dalje.

Postupci koji nas otkrivajuNaipostupciestopokazujunaeotpore. Naprimjer:

naglo mijenjanje teme,


43/169

naputanje prostorije,

esto odlaenje u toalet,

kanjenje,

osjeajdavamjezlo,

odugovlaenje promjena tako da:radimonetodrugo,

previe smo zaposleni,

gubimo vrijeme,

lutamopogledom ilizurimokrozprozor,

prelistavamo asopise,odbijamo obratiti panju,

jedemo, pijemoili puimo,

nabrzinuupadamouvezeiliraskidamostare,

estonapravimotetu:naautu,ukuiilinaraznimureajima.

Pretpostavkeesto pretpostavljamo neke stvari da bismo opravdali svoj

otpor. Na primjer, dajemoizjave kao to su:To nije vrijedno pokuaja.

Mojmuilienaneerazumjeti.

Morat u se sasvim promijeniti.Samo luaci idu psihijatru.

Oniminebimoglipomoiokomogproblema.

Oni me ne bi mogli rijeiti mog bijesa.

Moj je sluaj drukiji od drugih.

Neelim ih gnjaviti sobom.

Rijeit e se samo od sebe.

Nitkotoneradizadruge.


44/169

Uvjerenja

Odrastemo uz uvjerenja koja nas kasnije spreavaju da sepromijenimo.

Neke od naih ideja koje nas ograniavaju:To se ne radi.

To nije uope u redu.Nije dobro za mene da ja to uinim.

To ne bi bilo duhovno.

Produhovljeni ljudi nikada se ne razbjesne.

Mukarci i ene to ne rade.

O mojoj obitelji to se nikada nije radilo.Ljubav nije za mene.

To je ba smijeno.

Predaleko je voziti do tamo.

To zahtijeva previe posla.

Preskupo je.

Oduzima previe vremena.

Ja ne vjerujem u to.

Ja nisam takva osoba.

Drugi

Prenosimo svoju snagu na druge i koristimo to kao izgovorda se odupremo promjenama. Imamo ideje kao to su:Bog to ne odobrava.

ekam da zvijezde budu na mojoj strani.

Sada nisu prave okolnosti za to.

Ne bi mi dopustili da se promijenim.

Nemam pravog nastavnika, knjigu, teaj ili alat.Moj mi doktor ne doputa.

Ne mogu izostati s posla.

Ne elim biti opinjena njima.

To je sve njihova krivica. Prvo se oni trebaju promijeniti.


45/169

imdobijem ,uradituto.

Tinerazumije.Oninerazumiju.

Toseprotivimomodgoju,religijiifilozofiji.

Koncepti koje imamo o sebi

Imamoneke idejeo sebi samima kojekoristimokaobarijeredasepromijenimo.Atosu:

prestari,

premladi,

predebeli,

premravi,preniski,

previsoki,

previe lijeni,

previesnani,

previe slabi,previe glupi,

previesiromani,

previe bezvrijedni,

previe frivolni,

previe ozbiljni,previe umrtvljeni,

Modasamusvemupretjerao.

Taktike odgaanjaesto se na otpor iskazuje u obliku metode odgaanja

promjena. Koristimoizgovorekaotosu:

Napravitutokasnije.

Nemogusadarazmiljatiotome.Nemamsadavremena.


46/169

Odvui eme od posla.

Da, tojedobra ideja.

Uinitujatouskoro.

Imam previe drugih stvarikoje moram obaviti.

Sutraumislitiotome.imse rijeim .

im sevratim s puta.

Sada nijevrijemeza to.

Prekasnojeilijeprerano.

OdbijanjeOvaj oblik otpora pojavljuje se kao odbijanje potrebe da se

promijenimo. Izgovori su:Svejeuredusamnom.

Nitanemogu u:initi.

Prolije put sve bilou redu.

Kakvoemi dobro donijetipromjena?Ako ga ignoriram, moda e se problem sam rijeiti.

StrahNajuestalija kategorija otpora jest strah - strah pred

nepoznatim.

Posluajte ovo:Nisamjospreman.

Mogao bih ne uspjeti.

Moglibimeodbaciti.

to e susjedi misliti?

Tema je previe zapetljana da bih ponovo raspravljao otome. Bojim se rei svomemuu ilieni.

Neznamdovoljno.

Mogao bih biti povrijeen.

Morao bih semijenjati.


47/169

Moglobimepunostajati.

Prijebih umro ili seprije razveo.

Meelimdaitkoznadaimamproblem.

Bojim se pokazati svoje osjeaje.

Meelimotomerazgovarati.Memamja tu energiju.

Tkoznagdjebitomoglozavriti?

Moda izgubim svoju slobodu.

To je previe teko.

Memamdovoljnonovcazato.

Mogao bih seozlijediti.

Nebihbiosavren.

Mogao bih izgubiti prijatelje.

Nevjerujem nikome.

Tobimoglosruitimojimid.

Nisamdovoljnodobar.

1 tako dalje i dalje. Prepoznajete li neki od svojih otpora?Potraiteih.

Jednom me posjetila pacijentica kojaje bila sva u bolovima.

Slomila je kraljenicu, kljunu kost i nogu u koljenu - u trimarazliitim prometnim nestreama . Osim toga zakasnila j e ,izgubila se i zaglavila u prometnoj guvi dokje dolazila kmeni.Sasvim mi je smireno izloila svoje probleme, ali im sam jaizgovorila: "Dajte da vam ja neto kaem", poeli su nemiri.Smetale su je kontaktne lee, htjela je sjesti na drugu stolicu,pa je htjela u toalet. Nakon svega toga morala je izvaditi lee.

Nisam uope mogla privui njenu panju do kraja seanse. Toje sve bio otpor. Ona nijebila spremna zaboraviti i iscijeliti se.Otkrila sam da je njena sestra takoer slomila kraljenicu dvaputa,kaoinjezinamajka.

Drugimoj pacijentbiojejakodobarglumac, imitatoriuliniizvoa. Hvalio se kako moe prevariti svakoga, a posebnodravne institucije. Biojeveoma snalaljiv, ali unato tomenije


48/169

imao nigdje nita. Uvijek je bio bez novca, s neplaenomstanarinom barem mjesec dana unatrag i s iskopanimtelefonom. Odjea mu je bila neuredna, radio je samopovremeno, imao je puno bolova u tijelu i nije imao ljubavnogivota.

Njegova je teorija bila da nee prestati varati sve dok se

neto lijepo ne dogodi u njegovom ivotu. Naravno, nijeshvaao da onim to je pokazivao prema van, nije mogaonitadobro privui. Prvoje trebao prestativarati.

Njegov ga je otpor spreavao da se promijeni i zaboravi sve.

Ostavite svoje prijatelje na miru

Vrlo esto, umjesto da mijenjamo sebe, mi odluimo da seneki od naih prijatelja trebaju promijeniti. To je takoer otpor.Na poetku rada imala sam pacijenticu koja me slala pobolnicama da obilazim njene prijatelje. Umjesto da im je slalacvijee, poslala bi mene da rijeim sve njihove probleme.Odlazila bih u bolnicu s kazetofonom u ruci i obino u krevetupronalazila nekog tko uope nije znao tko sam ja i to toradim. To je bilo prije nego to sam nauila da nikada neradim snekim tko nije samzatraio pomo.

Ponekad mi dou pacijenti kojima su prijatelji platili tretmankao poklon. Ni to obino ne ispadne dobro i ti pacijenti rijetkoponovodoudadaljeradimo.

Kada nam neto dobro krene, obino to elimo podijeliti sprijateljima. Ali, moda oni nisu spremni da se promijene ba u

ovom trenutku. Dovoljno je teko da se mijenjamo i kada toelimo, ali je gotovo nemogue da promijenimo nekoga tko tone eli. Osim toga, to moe upropastiti prijateljstvo. Ja sebavim samo pacijentima koji su me potraili. A svoje prijateljeostavljam na miru.

Rad s ogledalom

Ogledala odraavaju to osjeamo prema sebi. Ona namsasvim jasno pokazuju to trebamo promijeniti, ako elimoimati sretan i ispunjavajui ivot.

Zamolim pacijente da se svaki put kada prou poredogledala, pogledaju pravo u oi i izgovore neto lijepo o sebi.Dok radite na tome promijeniti se, najbolji je nain da se


49/169

pogledate u ogledalo i izgovarate glasno pozitivne tvrdnje.Odmah postajete svjesni otpora, ali ga se brzo moete rijeiti.Bilo bi dobro da imateogledalo kraj sebedokitateovu knjigu.Koristite ga dok sebi govorite neto lijepo i provjerite gdjepokazujete otpor i kada ste dovoljno spremni promijeniti se.Pogledajte se sada u ogledalo i recite sebi:" Ja sam spremna

promijeniti se."Kako se osjeate poto ste to izgovorili? Oklijevate li ,

pruate li otpor ili se, jednostavno, ne elite promijeniti?Zapitajte se zato. Kojih se starih uvjerenja drite? Sada nijetrenutak da se grdite. Samo ostanite svjesni toga to sedogaa i koja uvjerenja izbijaju na povrinu. Ta uvjerenjastvaraju vam mnogo problema. Moete li prepoznati odakle

vam?Kada sebi izgovorimo neto lijepo i ne osjetimo da se netopromijenilo, lakoje rei: "Oh, tonepomae!"Nijedanevrijedi,ve mi moramo uiniti jo mnogo toga prije nego tozaponemo pozitivne afirmacije.

Sheme koje stalno ponavljamo

pokazuju nae potrebe

Za svaku naviku koju imamo, za svako iskustvo kroz kojeneprestano prolazimo, za svaku shemu koju neprestanoponavljamo postoji potreba u nama. Potrebe se poklapaju suvjerenjima koje imamo. Da nema potrebe, ne bismo imalitakve navike, doivljavali takva iskustva ili neprestano ponavljali

jednu te istu shemu. Postoji neto u nama to nas tjera da sedebljamo, da imamo loe ljubavne veze, da doivljavamoneuspjehe, da puimo, da se ljutimo, da smo bez novca, danas ljudi iskoritavaju...

Koliko smo si puta rekli:"Neu to vie nikada uiniti." Aonda, prije nego to proe jedan dan, pojedemo zabranjenikomadi kolaa, popuimo cigaretu ili kaemo neke runestvari onima koje volimo. Cijeli emo problem nakon togapogorati kada gnjevno izjavimo:"Oh, ja nemam dovoljnosnage izdrati, nemam discipline. Tako sam slab!" To jo vieuvea grinju savjesti, koju ve osjeamo.


50/169

To nema nikakve veze sa snagom voljeili disciplinom

Sve ega se pokuavamo osloboditi u svojim ivotima samoje simptom i vanjski efekt. Besmisleno je pokuavati uklonitisimptom ako ne radite na tome da se prvo rijeite uzroka. im

popusti naa snaga volje ili disciplina, simptom se odmahpojavljuje.

Spremnost da se oslobodimo potrebe

Pacijentima govorim :"Mora postojati potreba u vama zatakvim stanjem ili vi ne biste bili u tome". Vratimo se korak

unazad i poradimo na oslobaanju od potrebe. Kada nemapotrebe, nee biti ni elje za cigaretom ili uzimanjem previehrane, ilizabilokojom negativnom shemom.

Jedna od prvih izjava koju treba koristiti jest:" Spremna samosloboditi se potrebe za otporom, za glavoboljom ili tvrdomstolicom, za pretjeranom teinom, za nedostatkom novca ilibilo im drugim." Izgovorite: "Spremna sam osloboditi se

potrebe za" Ako osjeate otpor u tom trenutku, ni druge izjavenee koristiti. Mree koje ste stvorili oko sebe treba odmotati.Ako ste ikada pokuali razmotati klupko konca, onda znate danagli trzaji i potezanje mogu samo upropastiti stvar. Ako eliterasplesti uzlove, trebate to initi paljivo. Jednako tako , buditenjeni i strpljivi dok pokuavate rasplesti svoje mentalne uzlove.Potraite pomo ako je trebate. A, iznad svega: volite sebe.Klju je u tome da ste spremni promijeniti sve staro. U tome

je tajna. Kada kaem " potreba za problemom", tadamislim daza odreen nain razmiljanja imamo odreene vanjskeprobleme ili iskustva. Svaki vanjski efekt prirodan je izrazunutarnjeg razmiljanja. Borba s vanjskim efektom ilisimptomom gubitak je energije i esto jo vie poveavaproblem.

Odgaanje stvara izjava: "Ja sam bezvrijedan."Ako je jedno od naih unutarnjih uvjerenja ili naina

razmiljanja "Ja sam bezvrijedan", jedan od naih vanjskihefekata vjerojatno e biti odugovlaenje. Osim toga,odugovlaenje je jedan od naina da ne stignemo tamo kamostalno govorimo da bismo eljeli otii. Veina ljudi koja


51/169

odugovlai potroit e puno vremena i energije okrivljujuisebe zato to stalno odugovlai. Nazivat e sebe lijenima i,openito, uiniti e sve da seosjeaju loim osobama.

Zavist prema drugima

Imala sam pacijenta koji je volio privlaiti panju i obino jekasnio na predavanja da bi svima upao u oi. Bio je najmlaiod osamnaestoro brae i uvijek posljednji u nizu. Kao dijetepromatrao je druge kako dobivaju nove stvari, dokje on samoudioza njima. ak idanas, kadanetkodrugi ima sree, on senemoe radovati s njim. Umjestotoga rei e: "Voliobih kadabih ja to imao" ili "Oh, zato se to nikada meni ne dogodi?"Njegova zavist koila ga je u njegovom osobnom razvoju ipromjeni.

Samopouzdanje otvara mnoga vrata

Jednom mi je dola pacijentica koja je imala 79 godina.Poduavala je pjevanje. Nekoliko njezinih studenata bavilo setelevizijskomreklamom. Ionajetoeljela raditi, ali sebojala. U

potpunosti sam je podravala i pokuala joj objasniti: "Nitkonije poput vas. Pokuajte biti ono to jeste. Uinite to zbogsebe. Postoje ljudi koji ba trae ono to vi moete ponuditi.Dajte im do znanja da postojite." Nazvala je nekolikoposrednika i redatelja i rekla:" Ja sam starija gospoa i eljelabihsebaviti reklamom."Uvrlokratkomvremenu ponudili sujojda napravi reklamu i od tada nije prestala raditi. esto je

gledam na TV ili u asopisima. Novu karijeru moete poetistvarati u bilo kojim godinama, a naruito ako to elite svimsrcem.

Beznaajnost samokritike

Samokritika moe samo pojaati odgaanje i lijenost.

Mentalnu energiju trebamousmjeriti na oslobaanje od starih istvaranje novih naina razmiljanja. Recite sebi:"Spremna samosloboditi se potrebe da se osjeam bezvrijednom. Ja

zavreujem najbolje u ivotu i s ljubavlju to prihvaam.""Ako provedem nekoliko dana ponavljajui ovu izjavu, moj

nain ponaanja u obliku odgaanja automatski e poetinestajati." "Ako u sebi stvorim samopouzdanje, vie neu


52/169

imati potrebu odgaati ono to je dobro za mene."Vidite li kako seovomoe odraziti naneke negativne sheme

koje imate ili na iskustva koja doivljavate? Prestanite gubitivrijeme i energiju kritizirajui sebe zbog neega to niste mogliizbjei uiniti, jer ste tada imali odreena unutarnja uvjerenjakoja su vas na to navela. Promijenite ta uvjerenja. Bez obzira

na tookakvom seproblemu radi ikakavpristup tomevi imate,napominjem vam da se ovdje radi samo o mislima koje semogu mijenjati. Ako elimo promijeniti situaciju u kojoj senalazimo, trebamo izgovoriti: "Spremna sam osloboditi senaina razmiljanja koji mi stvara takve situacije."

Tomoete govoriti sebi svaki put kadavasmui nekabolestili neki ivotni problem. Onog trenutka kada to izgovorite,

istupate iz grupe vjeitih rtava. I vie niste bespomoni jerpostajete svjesni svoje unutarnje snage. Takoer si moetegovoriti: "Poinjem razumijevati da sam sve ove situacije samastvorila i da sam jedino ja krivac za to. Uzimam svoju ivotnusnagu pod kontrolu. Oslobodit u se starih uvjerenja izaboraviti ih."

SamokritikaImam pacijenticu koja je u stanju pojesti pola kilograma

maslaca i sve ostalo ega se moe doepati kada ne moepodnijeti sebe samu i svoje negativne misli. Idui se dan ljutina sebe jer je debela. Dok je bila djevojica, znala je nakonveere obilaziti stol i jesti ostatke s tuih tanjura ili bi svaki putpojela paketi maslaca. Njenoj je obitelji to bilo smijeno i

dosjetljivo. Ali to je ujedno bilo i jedino odobravanje koje jedobila od nje. Ako se esto kritizirate ili omalovaavate, ili seborite sa samima sobom, to mislite koga to maltretirate?Cjelokupno nae mentalno razmiljanje, bilo ono negativno ilipozitivno, izgradili smo jo dok smo imali tri godine. Svaiskustva koja smo imali od tada, zasnovana su na onome tosmoprihvatili i poeli vjerovati o sebi iivotu dok smo imali tri

godine. Obino je nain na koji su se prema nama odnosilidok smo bili maleni, jednak nainu na koji se mi sadaodnosimo prema sebi. Osoba koju sada grdite trogodinje jedijete u vama. Ako ste vi osoba koja se zna naljutiti na sebezbog toga to se boji i stalnoje u strahu, pokuajtezamisliti daste trogodinje dijete. Da imate pred sobom trogodinje dijetekoje seboji, to biste uinili?Biste li se naljutili na njega ili biste


53/169

ga prigrlili i tjeili sve dok se ne bi poelo osjeati udobno isigurno? Moda odrasli koji su bili oko vas dok ste bili dijete,nisu znali kako bi vas utjeili. Sada ste vi odrasli i uistinu jetuno ako ne znate utjeiti dijete u sebi.

to je bilo, bilo je. Sada je s prolou gotovo. Sada jedrugo vrijeme i imate mogunost sebe tretirati na onaj nain

na koji biste se eljeli tretirati. Uplaeno dijete u vama trebautjehu, a ne grdnju. To to se neprestano kritizirate, ini vas jouplaenijima i dovodi u poziciju da ne znate kuda se okrenuti.

Ako se dijete u vama osjea nesigurno, to e vam stvoritimnogo problema. Prisjetite se kako ste se osjeali kao dijetedok su vas omalovaavali. Jednako se tako osjea i dijete u

vama.

Budite njeni prema sebi. Volite i odobravajte sebe. To jepotrebno i malom djetetu da bi moglo iskazati svoj najveipotencijal.


54/169

PoglavljeVII.

Kako se promijeniti

"Savladavam prepreke s radou i lakoom."

Oboavam "upute". Sve teorije na svijetu beskorisne su akone znamo kako ih koristiti da bismo se promijenili. Ja samuvijek bila vrlo pragmatina i praktina osoba, koja je eljelaznatikako netouiniti.

Principinakojimaemocijelovrijemeraditi:

njegovanje spremnosti da se oslobodimo prolosti,kontroliranje uma,

uenje naina kako nas opratanje sebi i drugima moeosloboditi.

Oslobaanje od potreba

Ponekad, kada se pokuavamoosloboditi odreenog nainarazmiljanja, cijela nam se situacija na trenutak uini jogorom. Ali to nije tako loe. To je znak da se neto poelokretati prema naprijed. Izgleda da nae izgovaranje pozitivnihizjavadjeluje i samo trebamonastaviti u tompravcu.

Primjeri

Radimo na poveanju naeg blagostanja i izgubimonovanik. Radimo na poboljanju naih ljubavnih veza iposvaamo se. Radimo na tome da postanemo zdraviji iprehladimose.

Radimo na tome da bismo pokazali to vie od svojih


55/169

talenataikreativnihmogunosti iubrzodobijemootkaz.Ponekad se problem kojeg se pokuavamo rijeiti prebaci na

drugi problem. I, tada uspijemo sagledati odakle, u stvari, naproblem dolazi. Na primjer, pretpostavimo da se eliteodviknuti od puenja i govorite sebi: "Spremna sam osloboditise potrebe za cigaretom."I, dok budete provodili tu vjebu,

primjetit ete da vas vaa ljubavna veza vie ne zadovoljava.Nemojte oajavati jer je to znak da je proces promjene

poeo. Modaete sipostavitipitanjakaotosuova: "Jesam lispremna odustati od nezadovoljavajue ljubavne veze?Stvaraju li moje cigarete dimnu zavjesu, pa ne vidim kolikosam, u stvari, nezadovoljna tom vezom? Zato uope imamtakve ljubavne veze?"

Primjeujete da su cigarete samo simptom, a ne uzrok.Sada razvijate pronicljivost i razumijevanje samih sebe. To evas osloboditi. Poet ete govoriti sebi: "Spremna samosloboditi se potrebe za nezadovoljavajuim ljubavnimvezama." I, onda uvidite da ste zapravo nezadovoljni jer vasdrugi ljudi neprestano kritiziraju. Ako ste svjesni da mistvaramo sva svoja iskustva, poet ete sebi govoriti: "Spremna

sam osloboditi se potrebe da me kritiziraju." Ako malorazmislite, shvatit ete da su vas kao dijete dosta kritizirali. Tomalodijete uvama osjea se dobro samo kada ga kritiziraju. Vibjeite od toga stvarajui "dimnu zavjesu", tj. puenjem.

Moda je va sljedei korak u novoj izjavi:"Spremna samoprostiti..." I, dok budete sebi govorili takve izjave, modaeteodjednom otkriti da vas cigarete vie ne privlae i da vas ljudi

sve manje kritiziraju. Tada ete znati da ste se oslobodili svojepotrebe. Ali, za to je potrebno odreeno vrijeme. Ako steuporni i spremni odvojiti nekoliko minuta svaki dan darazmislite o svom procesu promjene, pronai ete odgovorekoje traite. Inteligencija u vama ona je ista inteligencija kojajestvorila ovaj planet. Vjerujte svom unutarnjem osjeaju koji evampokazati sveto trebateznati.

Vjeba: Oslobaanje od potrebe

Da doete k meni na terapiju, dala bih vam da ovuvjebu radite s partnerom. Meutim, moete je isto takonapraviti i svelikimogledalom, akojemogue.

Razmislite na trenutak o neemu to biste htjeli


56/169

promijeniti u svom ivotu. Idite do ogledala, pogledajtese ravno u oi i recite glasno:"Ja sada razumijem da samsamu sebe dovela u ovakvu situaciju i spremna samosloboditi se takvog oblika misli, koji je u mojojpodsvjesti, a prouzroio je takvo stanje." Recite to

nekoliko puta, ali s osjeajem.Ako radite ovu vjebu s partnerom, on vam treba reikada ima osjeaj da govorite istinu. elim da probateuvjeriti svog partnera u ono to govorite.

Zapitajte i sebe mislite li to stvarno. Uvjerite sebe uogledalu da ste ovog puta spremni iupati se iz okova

prolosti. Na ovom dijelu terapije veina se ljudi uplai jerne zna kako bi se iupali. Boje se upustiti u sve to dokne saznaju sve odgovore. To je samo jedan oblik otpora.

Vi samo nastavite. Jedna je od najznaajnijih stvari zanas da ne moramo uope znati kako. Sve to trebamo

jest: imati volju. Univerzalna inteligencija ili vaapodsvijest ve e pronai nain kako e to obaviti. Svakamisao koju mislite i rijei koje izgovarate stvarajuposljedice i, prema tome, snaga promjene jest usadanjem trenutku. Misli i rijei koje imate u ovomtrenutku kreiraju vau budunost.

Va je um alat

Vi ste mnogo vie od svojeg uma. Moda vam se ini da vaum ima glavnu rije u vaem ivotu. To vam se ini samo zatoto ste istrenirali svoj um da misli samo na jedan nain.

Jednako ga tako moete i odviknuti od onoga na to stenavikli i istrenirati ga na drukiji nain.

Va je um alat koji moete koristiti kako god elite. Nain na

koji sada koristite svoj um samo je navika, a sve se navikemogu promijeniti ako mi to elimo ili ako samo znamo da je tomogue.

Zaustavite brbljanje svog uma na trenutak i razmisliteozbiljno o ovom konceptu: Va je um alat koji moetekoristiti kako god elite. Misli koje ste odabrali mislitiodredila su vaa ivotna iskustva. Ako vjerujete da je teko ili


57/169

ak nemogue promijeniti naviku ili nain razmiljanja, takave va stav postati za vas istina. Ali, ako odaberete vjerovati:"Svemi je lakemijenjati se", to e postati istina zavas.

Kontroliranje uma

U vama postoji nevjerojatna snaga i inteligencija kojaodgovara na svaku vau misao ili rije. Kako uite kontroliratisvoj um da svjesno odabire misli koje mu odgovaraju, takopoveavate i tu unutarnju snagu. Nemojte misliti da vas vaumvodi. Vi ste ti koji kontrolirate svoj um. Vi koristite svoj um.Vimoete prestati misliti na stari nain. Kada seva stari nainrazmiljanja pokua vratiti, govorei vam da je "tako teko

promijeniti se", trebate preuzeti kontrolu. Recite svomeumu:"Sada odabirem vjerovati da meni postaje sve lake i lakeda se promijenim."Moda ete puno puta morati voditi takvukonverzaciju sa svojim umom prije nego to on prihvati da stevi sadapreuzeli kontrolu i da sadavaionotovikaete.

Jedino nad ime imate kontrolu jest

ono to sada misliteVae su stare misli prolost; vie nita ne moete uiniti

osim da proivite iskustva koja su vam ona prouzroila. Vaebudue misli jo nisu oblikovane i ne znate kakve e one biti.Jedine mislinad kojima imate kontrolu vae su sadanje misli,tj. misli koje sadamislite.

Primjer

Ako imate dijete kojem ste dopustili da naveer dugo budebudno i da ide u krevet kada samo hoe, to mislite kakva ebiti prva no kada donesete odluku da ono treba biti u krevetusvake veeri u 8:00? Dijete e se pobuniti protiv novog pravila imoda e udarati nogama, vritati i dati sve od sebe da ne ide

u krevet. Ako se smekate taj put, dijete je pobijedilo i pokuate vas zauvijek kontrolirati. Meutim, ako se smireno dritesvoje odluke i vrsto inzistirate na tome da je to novo vrijemeza odlazak u krevet, opiranje e biti sve slabije i slabije. Za dvijeili tri noi novi e redbiti uspostavljen.

Jednaka je stvar i s vaim umom. Naravno da e se prvopobuniti, jer ne eli da ga ponovo istrenirate. Ali vi imate


58/169

kontrolu u svojim rukama i, ako se usredotoite i ostanetevrsti, novi nain razmiljanja bit e uspostavljen u vrlokratkom vremenu. A, vi ete se tako dobro osjeati jer vieniste bespomona rtva svojih vlastitih misli, nego ste

gospodar svoga uma.

Vjeba: Oslobaanje

Dok ovo itate, udahnite duboko i polako izdiiteoslobaajui se sve napetosti u svojem tijelu. Oputajtesvoje tjeme, elo i lice. Nema potrebe da vam je glavanapeta dok itate. Polagano oputajte svoj jezik, grlo iramena. Knjigu moete drati i u oputenim rukama.Probajte! Opustite lea, trbuh i zdjelicu. Polagano diitedok oputate noge i stopala. Osjeate li nekakvupromjenu u svojem tijelu? Vidite koliko moete izdrati.Ako tomoete uiniti sa svojim tijelom, jednako moete isa svojim umom. U takvoj oputenoj i udobnoj pozicijirecite sebi:"Spremna sam osloboditi se. Dopustit u da

sve proe. Oslobaam se napetosti, straha, ljutnje,osjeaja krivnje i tuge. Oslobaam se starih ogranienja.Oslobodit u se svega i ivjeti u miru. Ja sam u miru sasamim sobom i sa ivotom oko sebe. Ja sam sigurna."

Uinite ovu vjebu dva ili tri puta. Osjetite lakou kojudonosi oputanje. Ponavljajteje svaki put kad vas ponu muititeke misli. Potrebno je malo prakse da bi vam to prelo unaviku. Ako se prvo opustite, lako ete moi ponavljati svojepozitivne izjave. Postajete otvoreniji i prijemiviji za njih. Nemapotrebe da se borite protiv novog naina ili da ste pod stresomi da se napreete. Samo se opustite i mislite odgovarajuemisli. Da, toje takolako.

Fiziko oslobaanje

Ponekad trebamo osjetiti fiziko oslobaanje. Doivljenaiskustva i emocije mogu se skupiti i ostati zatvoreni u naimtijelima.Akosmopotisnulineke verbalne izraze, vritanjeukolimasa sputenim staklima moe biti vrlo oputajue. Lupanje pokrevetu i jastucima bezopasan je nain oslobaanja priguenogbijesa.Moemotoizbaciti izsebe igranjem tenisa ili tranjem.


59/169

Prije nekog vremena osjetila sam bol u ramenu - prvi dan,drugi dan. Pokuala sam to ignorirati, ali bol nije odlazila. Nakraju sam sjelaumiru izapitala se: "to se ovdjedogaa?

to osjeam?" Osjeala sam dame pee. Pee...pee...a toje znailo da osjeam bijes. Zato sam bijesna?

Nisam nikako mogla pronai uzrok bijesu pa sam sirekla:"Hajde, pokuajmo otkriti." Stavila sam dva velika jastukana krevet i poela ih udarati s puno energije. Nakon dvanaestudaraca otkrila sam zbog ega sam bijesna. Bilo je jasno. Zatosam nastavila udarati jastuke sve jae i pritom vritati ioslobaati se emocija koje su se nakupile u mom tijelu. Kadasam zavrila, osjeala sam se puno bolje i idui me dan nijeboljelo rame.

Oslobaanje od prolosti

Veina ljudi dolazi k meni alei se da ne mogu uivati usadanjosti zbog neega to im se dogodilo u prolosti. Zbogneega to nisu uinili ili su uinili na pogrean nain uprolosti, danas ne mogu ivjeti punim ivotom. Zbog neega

to su imali u prolosti, a sada nemaju, danasnemogu uivati.Zbog toga to su bili povrijeeni u prolosti, danas neprihvaaju voljeti . Zbog toga to im sejednom dogodilo netoneugodno, uvjereni su da e im se to ponoviti. Zbog toga tosu jednom napravili neto zbog ega su zaalili, uvjereni su dasu loi ljudi. Zbog toga to im je netko uinio naao, okrivljujudruge ljude, jer njihov ivot nije onakav kakav bi oni eljeli dabude. Zbog toga to su pobjesnjeli u nekoj situaciji, oni e

ustrajati u svojoj pravinosti. Zbog jednog veoma starogiskustva kada su im uinili naao, oni nikada nee oprostiti izaboraviti.

Zboga toga to nisam bila pozvana na maturalni ples, janemogudanasuivatiuivotu.

Zbog toga to sam se pokazala loom na svojoj prvojaudiciji, zauvijeku se plaiti audicija.

Zbog toga to nisam vie udata, ne mogu danas ivjetipunimivotom.

Zbog toga to je moja prva ljubav zavrila loe, ne moguvie biti otvorenaza ljubav.


60/169

Zbog toga to me netko uvrijedio svojom primjedbom,vie nikome neu vjerovati.

Zbog toga to sam jednom neto ukrala, ispatat uzauvijek.Zbog toga to sam bila siromana kao dijete, nikada

nikamoneustii.esto odbijamo shvatiti da naszadravanje na prolosti, bez

obzira na to to je to bilo ili koliko je strano bilo, samo jovie povreuje. One koji su nas povrijedili, nije ni briga.Obino oni nisu toga ni svjesni. Mi sami sebe najviepovreujemo, jer odbijamo ivjeti u potpunosti u ovomtrenutku.

S prolou je gotovo i tu se nita ne moe promijeniti.Moemo iskusiti jedino ovaj sadanji trenutak. ak i kadapatimo zbog prolosti, to odreuje nau sadanjost, tj. miproivljavamo prola iskustva u ovom trenutku umjesto dadoivimo nova.

Vjeba: Oslobaanje

Hajde oistimo svoj um od prolosti! Oslobodimo seemocionalne povezanosti s njom i dopustimouspomenama da ostanu samo uspomene. Ako sepokuate prisjetiti to ste nosili kada ste pohaali treirazred osnovne kole, vidjet ete da pri tome nemaosjeaja emocionalne povezanosti. To je samouspomenazavas.

Tako moe biti sa svim prolim dogaajima u vaemivotu. Ako ih se oslobodimo, tada moemo koristiti svusvoju mentalnu snagu da bismo uivali u sadanjemtrenutku i kreirali bolju budunost. Napiite ega biste seeljeli osloboditi. Koliko ste spremni to uiniti? Zapazitesvoje reakcije. to trebate uiniti da ih se oslobodite?Kolikostespremni batouiniti? Kolikjevaotpor?

Opratanje

Na je sljedei korak opratanje. Opratanje sebi i drugima


61/169

oslobaa nas prolosti. U knjizi "Teaj uda" napominje senekoliko puta da je opratanje rjeenje za sve. Znam da utrenutku, kada nam se ini kako se nemiemo s mrtve toke,to obino znai da postoji jo neto to trebamo oprostiti. Akouovomtrenutku neivimoivotupotpunosti islobodno, znaida sejodrimoprolosti. To moe bitialjenjezbog onoga to

je prolo, tuga, osjeaj povrijeenosti, straha ili krivnje,optuivanje samog sebe, bijes ili ogorenost, a ponekad ak ielja za osvetom. Svaki od ovih osjeaja dolazi zbog toga tonismo u stanju oprostiti, zato to odbijamo osloboditi se

prolosti i okrenuti sadanjem trenutku.U bilo kakvom lijeenju ljubav je uvijek izlaz. A put do

ljubavi jest opratanje. Opratanjem se uklanja ogorenost. Ja

ovomepristupamnanekolikonaina.

Vjeba: Uklanjanje ogorenosti

Postoji stara vjeba psihoanalitiara Emmeta Foxa zauklanjanje ogorenosti, koja uvijek djeluje. On predlaedamirno sjednete, zatvoriteoi i dopustite svomeumu i

tijelu da se opuste. Tada zamislite sebe kako sjedite uzamraenom kazalitu, a ispred vas se nalazi malenapozornica. Na tu pozornicu smjestite osobu na koju stenajvie ogoreni. To moe biti osoba iz prolosti ilisadanjosti, iva ilimrtva. Kada budetemoglijasnovidjetitu osobu, zamislite da joj se dogaaju lijepe stvari. Stvari

koje e toj osobipunoznaiti. Pokuajte jezamisliti kakose smije i kakoje sretna.

Zadrite ovu sliku nekoliko minuta i onda dopustite daizblijedi. Ja volim dodati jo neto. Kada ta osobanestane s pozornice, zamislite sebe na njoj. Zamislite davam se dogaaju lijepe stvari i da ste sretni i nasmijani.

Budite svjesni da je obilje iz svemira oko vas dostupnosvima nama.Ova vjeba rastjeruje mrane oblake ogorenosti, koju

veina nas nosi duboko u sebi. Za neke e to biti vrlo teko.Svaki puta kada budete izvodili ovu vjebu, zamislite druguosobu. Radite ovu vjebu svakodnevno jedan mjesec, i zapazitete koliko se bolje osjeate.


62/169

Vjeba: Osveta

Koji su ve krenuli duhovnim putem znaju, koja jevanost opratanja. Za neke od nas postoji korak kojitrebamo uiniti da bismo oprostili. Ponekad je malomdjetetu u nama potrebno da se osveti prije nego topostane slobodno oprostiti. Za takve je ova vjeba vrlokorisna. Zatvorite oi i sjednite u miru i tiini.Razmiljajte o osobi kojoj teko moete oprostiti. Stobiste joj voljeli uiniti? to bi ta osoba trebala uiniti dabiste joj oprostili? Zamislite da se upravo to dogaa.Uite u detalje. Koliko dugo elite da ta osoba pati i

izdrava svoju kaznu?Kada se osjetite zadovoljeni, skratite vrijeme njihovepatnje i zaboravite sve zauvijek. Obino vam to donosiolakanje i tada je lake zapoeti opratanje. Nije dobrozavas da svaki dan raditeovu vjebu. Uinitejejednom ina tomezavrite jervas tomoe osloboditi.

louise hay-kako iscjeliti duh i telo

Documents