naŠ zaviČaj: primorsko-goranska županijaos-gelsi-ri.skole.hr/upload/os-gelsi-ri/images/...sneana...

NAŠ ZAVIČAJ: Primorsko-goranska županija

Snežana Kranjec, ožujak 2016. godine Lektorirala: Dijana Jakovac, magistra edukacije hrvatskog jezika i

književnosti i engleskog jezika i književnosti (18. veljače 2020. godine)

NAŠ ZAVIČAJ

Snežana Kranjec

NAŠ ZAVIČAJ: PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

2

Sadržaj

1 Županija ............................................................................................................................. 3

2 Položaj, izgled i prirodna obilježja zavičaja .................................................................. 7

2.1 Primorsko i otočno područje ................................................................................... 8

2.2 Gorsko područje ........................................................................................................ 9

2.3 Klima.......................................................................................................................... 14

2.4 Biljke i životinje ........................................................................................................ 18

2.4.1 Biljni i životinjski svijet primorskog dijela županije ..................................... 18

2.4.2 Biljke i životinje gorskog dijela županije ....................................................... 22

2.4.3 Zaštićena priroda i zaštita okoliša .................................................................. 28

2.5 Vode .......................................................................................................................... 32

2.5.1 Vode stajaćice ................................................................................................... 32

2.5.2 Vode tekućice ................................................................................................... 32

2.5.3 Jadransko more ................................................................................................ 32

2.5.4 Vode u zavičaju ................................................................................................ 32

2.6 Važnost i značenje vode za život ljudi .................................................................. 32

3 Prošlost našega grada ................................................................................................... 36

3.1 Kulturno-povijesni spomenici ................................................................................ 41

3.2 Znamenite osobe..................................................................................................... 45

4 Gospodarstvo i prometna povezanost ........................................................................ 49

4.1 Promet ...................................................................................................................... 49

4.1.1 Promet u zavičaju ............................................................................................. 49

4.2 Gospodarstvo ........................................................................................................... 53

4.2.1 Gospodarstvo u gorskom dijelu županije ..................................................... 53

4.2.2 Gospodarstvo u primorskom dijelu županije ............................................... 53

4.3 Stanovništvo, gradovi, općine i naselja ................................................................ 59

4.3.1 Stanovništvo ..................................................................................................... 59

4.3.2 Gradovi, općine i naselja ................................................................................. 59

5 Dodatni materijal koji ti može pomoći u učenju i upoznavanju zavičaja ............... 61

5.1 Plan središta grada .................................................................................................. 61

5.2 Karta županije .......................................................................................................... 62

Na razrednoj mrežnoj stranici imaš internetsku verziju u kojoj ćeš naći

još razne zanimljivosti.

Posjećuj razrednu mrežnu stranicu redovito. Očekuju te internetski

sadržaji i igre kako bi što bolje upoznao/upoznala svoju županiju.

Snežana Kranjec


3

1 Županija

Udžbenik Pogled u svijet 3, str. 52./53.

Radna bilježnica Pogled u svijet 3, str. 67. –70.

U našoj domovini nalazi se 21 županija. Mi živimo u Primorsko-goranskoj županiji.

Županijsko središte naše županije je grad Rijeka.

Županijsko središte je:

• kulturno središte

• prosvjetno središte

• sportsko središte

• zdravstveno središte

• gospodarsko središte

• prometno središte

Županijom upravlja župan, a gradom gradonačelnik. Svaka županija ima svoju zastavu

i grb.

Naša županija ima svoju zastavu, grb i himnu (svečana pjesma).

Grb Primorsko-goranske županije Grad Rijeka

Zastava Županije je dvobojna sa županijskim grbom u sredini. Na plavom polju

zastave, s gornje i donje strane, nalazi se po jedna bijela traka (pruga).

Zastava Primorsko-goranske županije:

Snežana Kranjec


4

Autor teksta i glazbe Svečane pjesme Primorsko-goranske županije je Ante Pecotić.

Posjeti razrednu mrežnu stranicu 3b-Gelsi-Rijeka, pročitaj tekst i poslušaj Svečanu

pjesmu naše županije.

Grbovi ostalih gradova PGŽ-a:

Bakar Cres Crikvenica Čabar Delnice

Kastav Kraljevica Krk Mali Lošinj Novi Vinodolski

Opatija Rab Vrbovsko

Grbovi općina PGŽ-a:

Baška Brod Moravice Čavle Dobrinj Fužine

https://sites.google.com/site/3bgelsi/

Snežana Kranjec


5

Jelenje Klana Kostrena Lokve Lopar

Lovran Malinska-Dubašnica Matulji Mošćenička Draga Mrkopalj

Omišalj Punat Ravna Gora Skrad Vinodolska

Viškovo Vrbnik

Tko želi znati više:

Posjeti razrednu mrežnu stranicu 3b-Gelsi-Rijeka i:

• pročitaj tekst neslužbene himne našega grada,

• poslušaj skladbu „Najdraža Rijeko“,

• poslušaj himnu navijačke skupine Hrvatskog nogometnog kluba „Rijeka“,

• poslušaj navijačku pjesmu „Ti znaj da Rijeku volim ja“.

Posjeti službenu stranicu PGŽ-a http://www.pgz.hr/ i prouči zanimljivosti naše

županije.

https://sites.google.com/site/3bgelsi/

http://www.pgz.hr/

Snežana Kranjec


6

Zadaci:

Istraži i riješi zadatke.

a) Nacrtaj grb svoje županije i grada koji je središte te županije.

Grb Rijeke: Grb Primorsko-goranske županije:

b) Kako se zove naš župan?

c) Kako se zove gradonačelnik Rijeke?

d) Koja je neslužbena himna grada Rijeke?

e) Tko je zaštitnik našega grada?

Snežana Kranjec


7

f) Spoji.

KULTURNO SREDIŠTE

Knjižnice, kina,

muzeji,… PROSVJETNO SREDIŠTE

Bolnica, ambulante,

ljekarne,…

SPORTSKO SREDIŠTE

Škole, fakulteti

i vrtići

ZDRAVSTVENO

SREDIŠTE

Sportske dvorane

i tereni

GOSPODARSKO

SREDIŠTE

Tvornice, trgovine,

banke,… PROMETNO SREDIŠTE Ceste, pruge,…

2 Položaj, izgled i prirodna obilježja zavičaja

Udžbenik Pogled u svijet 3, str.16., 22. i 24.

Radna bilježnica Pogled u svijet 3, str. 16., 25. i 28.

Mi živimo u primorskom kraju.

Prostor naše županije dijeli se na primorsko, otočno i gorsko područje.

S

Z I

J

• Na zapadu Republike

Hrvatske

• Jedna od 21 županije

• Okružena s četiri

županije

• Graniči s jednom

državom kopnom

• Graniči s jednom

državom morem

• Ima primorski i gorski

dio

Snežana Kranjec


8

2.1 Primorsko i otočno područje

Udžbenik Pogled u svijet 3, str. 28.

Radna bilježnica Pogled u svijet 3, str. 24.

▪ Prostor županije uz Jadransko more

▪ Sjeverno hrvatsko primorje RH

▪ Razvedena obala

▪ Ima puno naselja koja su smještena uz obalu

▪ Zaljevi: Riječki zaljev, Kvarnerski zaljev, Kvarnerić, Bakarski zaljev

▪ Otoci: Krk, Cres, Rab

▪ Planine: Učka (vrh Vojak), Obruč i Hahlić (Grobničke Alpe)

Kvarnerić

Kvarner

Bakarski

zaljev

Riječki

zaljev Krk

Cres

Rab

Snežana Kranjec


9

2.2 Gorsko područje



▪ Smeđe boje na zemljopisnoj karti

▪ Gorski kotar

▪ Najviše gora

▪ Kraj bogat šumama

▪ Gradova je malo i nisu veliki

▪ Sela su mala i raštrkana po uzvisinama ili uz prometnice

▪ Planine: Platak, Snježnik, Risnjak

Prošećimo od nizine do vrha planine!

PLANINA GORA BREŽULJAK NIZINA

Snežana Kranjec


10

Zadaci:

a) Na obalama kojeg zaljeva je smještena Rijeka?

b) Po čemu je Primorsko-goranska županija dobila ime? Objasni.

c) Pronađi i zalijepi fotografiju svog zavičaja.

Snežana Kranjec


11

d) Na zemljovidu potraži planine, zaljeve i otoke naše županije i popuni tablicu.

Planine:

Zaljevi:

Otoci:

e) Zašto se gorski dio naše županije naziva Gorski kotar?

f) Jesi li ikada bio/bila na nekoj od planina u našoj županiji?

g) Na kojoj visini gora postaje planina?

h) Kako se zove tvoj grad i u kojem se zavičaju nalazi?

Snežana Kranjec


12

i) Istraži izgled kuća u primorskom i gorskom dijelu zavičaja.

Nacrtaj primorsku kuću:

Nacrtaj kuću gorskog kraja:

Objasni po čemu se razlikuju i zbog čega.

Snežana Kranjec


13

j) Objasni zašto u primorskom dijelu naše županije ima više naselja i gradova, a u

gorskom dijelu manje.

Snežana Kranjec


14

2.3 Klima

Udžbenik Pogled u svijet 3, str. 26. i 28.

Radna bilježnica Pogled u svijet 3, str. 31. i 33.

Klima ili podneblje uobičajena su vremenska obilježja godišnjih doba određenog

zavičaja.

Vremenske pojave su:

a) Temperatura zraka (mjeri se termometrom)

b) Naoblaka (oblačno, poluoblačno, vedro)

c) Oborine (kiša, snijeg, tuča, magla, rosa, mraz i inje)

d) Vjetar (strujanje zraka)

Primorski dio (otočni dio i obala)

▪ Topla i vruća ljeta s malo kiše

▪ Zime blage, kišovite i vjetrovite

▪ Primorska ili sredozemna klima

▪ Najčešći vjetrovi su bura i jugo

▪ Ljeti pušu burin i maestral

Gorski dio

▪ Ljeta svježa i kratka s mnogo kiše

▪ Duge zime s obiljem snijega i jakim vjetrovima

▪ Planinska klima

Bura:

• hladan vjetar velike snage,

• puše s kopna prema moru.

• postoji izreka „bura hladi do kosti“.

Jugo:

• puše s mora prema kopnu,

• vlažan je i topao,

• donosi oblake i kišu.

Meteorološka stanica/postaja: proučava vrijeme i klimu i tada nastaje vremenska

prognoza.

Meteorolog: čovjek koji se bavi proučavanjem vremena.

Snežana Kranjec


15

Zadaci:

a) Koje su opasnosti bure na moru, a koje na kopnu?

b) Za koga je snijeg velika radost i veselje, a za koga velika briga?

c) Uz željezničku prugu u Gorskom kotaru podignuti su kameni zidovi zvani

„burobrani“. Čemu služe ti zidovi?

d) Magla često prekrije ceste i putove u Gorskom kotaru, a katkad i u primorskom

dijelu naše županije. U čemu je njezina opasnost?

Snežana Kranjec


16

Pjesnik Kvarnera Drago Gervais u lijepoj čakavštini opisuje olujno more i vjetar

jugo. Pažljivo pročitaj stihove. Ne razumiješ li neku riječ, pročitaj objašnjenja.

Jugo na Kvarnere breg za bregom vaja

hita ga na groti nazada prihaja

kako div se peni, svo va jade velen

vajaju se bregi po Kvarnere celen.

Objašnjenja:

Vaja: valja

Hita: baca

Nazada: natrag

Prihaja: dolazi

Kako: kao

Peni: pjeni

Jade: ljutnji

Velen: velik

Vajaju: valjaju

Celen: cijelom

e) Koje ptice selice dolaze u naše krajeve? Nacrtaj ih i pored crteža zapiši njihov

naziv.

Snežana Kranjec


17

f) Koji vjetrovi pušu u našem kraju? U nacrtanom obliku označi glavne i sporedne

strane svijeta. Upiši imena vjetrova pazeći na smjer iz kojega pušu. Strelicom

označi smjer puhanja.

g) Napiši koje ti je godišnje doba u tvome kraju najljepše i zbog čega.

Snežana Kranjec


18

2.4 Biljke i životinje

Udžbenik Pogled u svijet 3, str. 16., 22. i 24.

Radna bilježnica Pogled u svijet 3, str. 16., 25. i 28.

2.4.1 Biljni i životinjski svijet primorskog dijela županije

Biljni svijet primorskog dijela županije

▪ Uz obalu i dio otoka okrenut kopnu prevladava krš, kamen i makija

▪ Malo plodnog tla

▪ Lavanda, ružmarin, vinova loza, maslina

▪ Primorske šume: crnika, lovor, hrast medunac, pitomi kesten („lovranski

maroni“), primorski bor

Životinjski svijet primorskog dijela županije

▪ Na stijenama: gušter, sljepić, poskok

▪ Cvrčci

▪ Uz more: galebovi, gnjurci, bjeloglavi sup

▪ U primorskim šumama: zec, jež, vjeverica, miš, sjenica, kos, sova, šojka,

▪ U moru: srdela, plavica, tuna, zubatac, oslić, škarpina, lignja, sipa, hobotnica,

rakovi, spužve, morski ježevi

Snežana Kranjec


19

Zadaci:

a) Zbog čega je na našoj obali i dijelu otoka okrenutog prema kopnu ogoljeli

kamenjar?

b) Rab se često spominje kao „zeleni otok“. Što misliš, zbog čega?

c) Znaš li koji je naš otok poznat kao lječilište zbog očuvanih šuma?

d) Što je makija?

Snežana Kranjec


20

e) Znaš li po čemu je bio poznat Bakarski zaljev?

f) Zbog čega galebovi i gnjurci žive uz more?

g) Nacrtaj galeba i gnjurca ili nalijepi sliku/fotografiju. Ne znaš li kako izgledaju,

prouči na razrednoj mrežnoj stranici 3b-gelsi-2016

Galeb Gnjurac

https://sites.google.com/site/3bgelsi/uciti-je-lako/priroda-i-drustvo/mojzavicaj

Snežana Kranjec


21

h) Nacrtaj „tunolovku“ i tunu ili nalijepi sliku/fotografiju. Ne znaš li kako izgledaju,

prouči na razrednoj mrežnoj stranici 3b-gelsi-2016

Tunolovka Tuna

i) Koju si ribu/ribe što žive u našem moru imao/la prilike jesti?

https://sites.google.com/site/3bgelsi/uciti-je-lako/priroda-i-drustvo/mojzavicaj

Snežana Kranjec


22

2.4.2 Biljke i životinje gorskog dijela županije

Biljni svijet gorskog dijela županije

▪ Šumama najbogatiji dio naše županije

▪ U nižim predjelima: listopadne ili bjelogorične šume (bukva, hrast, lipa, bazga,

lijeska)

▪ U višim predjelima: vazdazelene ili crnogorične šume (jela, smreka, bor)

▪ Jestivi plodovi: borovnica, malina, kupina, šipak, šumska jagoda

▪ Gljive: vrganj, sunčanica, lisičarka, otrovna gljiva muhara…

▪ Livadne biljke: šafran, maslačak, trputac, stolisnik…

▪ Uz stajaćice: rogoz, perunika, lopoč, lokvanj

Životinjski svijet gorskog dijela županije

▪ Krda divljih svinja, medvjedi, divokoza, jelen, lisica, vuk, vjeverica, puh, zec

▪ Ptice: sova, kukavica, jastreb

▪ U čistim rijekama: pastrva (sportski ribolov)

▪ Uz stajaćice: divlja patka, žaba, puž, vodeni pauk, vretence

Snežana Kranjec


23

Zadaci:

a) U čemu je „tajna“ izreke „Šuma je zdravlje“?

b) Zašto je požar najveći neprijatelj šuma?

c) Može li čovjek biti neprijatelj šuma? Na koji način?

d) Po čemu se listopadne šume razlikuju od vazdazelenih?

Snežana Kranjec


24

e) Koje životinjske vrste nazivamo divljač?

f) Tko zimi brine o šumskim životinjama?

g) Koja šumska životinja našega zavičaja spava zimski san?

h) Nacrtaj ili nalijepi fotografije jestivih šumskih plodova našega kraja i napiši

njihove nazive (najmanje tri).

Snežana Kranjec


25

i) Prisjeti se škole u prirodi i nacrtaj hranilicu za divlje životinje.

j) Doznaj koje ljekovite biljke rastu u tvom zavičaju i čemu služe. Nacrtaj ih ili

nalijepi sliku/fotografiju (najmanje tri) i napiši što liječe.

Snežana Kranjec


26

Snežana Kranjec


27

k) Istraži i zapiši za što možemo upotrijebiti jestive šumske plodove i kako ih

pripremiti.

Snežana Kranjec


28

2.4.3 Zaštićena priroda i zaštita okoliša

Čovjek zbog svojih potreba mijenja okoliš:

• Isušuje močvare

• Gradi sela i gradove

• Gradi prometnice, tunele, mostove

• Iz zemlje vadi naftu i plin

• Proizvodi električnu energiju ili struju

Svoj okoliš moramo čuvati i pažljivo koristiti!

Naša županija ima mnogo prirodnih ljepota. Neka su područja zaštićena.

Nacionalni park:

▪ Šumsko područje planine Risnjak

Park prirode:

▪ Učka

Strogi rezervat:

▪ Bijele i Samarske stijene

Posebni rezervati:

▪ Zeleni vir i Vražji prolaz

▪ Dundo (šuma na Rabu)…

Spomenici prirode:

▪ Špilja Lokvarka i izvor Kupe

Nacionalni park je područje u kojem je zabranjeno sjeći stabla, oštećivati ili brati

biljke, uznemiravati ili ubijati životinje.

Park prirode je područje u kojem su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i

radnje kojima se ne ugrožavaju biljke i životinje.

Neke zaštićene biljke:

Runolist Alpski jaglac

Snežana Kranjec


29

Neke zaštićene životinje:

▪ sve vrste šišmiša

▪ sredozemna medvjedica

▪ vidra

▪ bjeloglavi sup

▪ dupin

▪ macaklin

▪ daždevnjak

▪ ris

Snežana Kranjec


30

Cijeli jedan nastavni dan posvetit ćemo istraživanju i proučavanju jedne

zaštićene životinje našega kraja. Pažljivo prati i sudjeluj u radu. Po

završetku projekta zapiši na idućoj stranici što si sve naučio/naučila o toj

životinji.

Snežana Kranjec


31

Zadaci:

a) Objasni razliku između gorskog i primorskog dijela županije.

b) Objasni pojam „razvedena obala“.

Ponovi naučeno jer pišemo 1. ISPIT o našem zavičaju:

Moja županija; Izgled zavičaja; Podneblje i vremenska obilježja

Snežana Kranjec


32

2.5 Vode

Udžbenik Pogled u svijet 3, str. 54. – 66.

Radna bilježnica Pogled u svijet 3, str. 71. – 81.

2.5.1 Vode stajaćice

• Vode koje ne teku

• Lokve, bare, močvare, ribnjaci i jezera

2.5.2 Vode tekućice

• Vode koje teku

• Rijeke i potoci

• Gorske rijeke su hladne i brze (teku nizvodno)

2.5.3 Jadransko more

• Velika i duboka voda

• Slanog je okusa

• Obala, otok i poluotok

2.5.4 Vode u zavičaju

▪ Plave boje na zemljopisnoj karti

▪ Jadransko more – naše veliko bogatstvo

▪ Rijeke: Rječina, Dubračina, Kupa, Čabranka, Kupica, Dobra, Lokvarka i Ličanka

▪ Jezera: Vransko jezero (Cres) i umjetna jezera Lokvarsko, Valići, Bajer i Lepenice

2.6 Važnost i značenje vode za život ljudi

U udžbeniku Prirode i društva pronađi naslov „Značenje vode za život ljudi“.

Pažljivo pročitaj tekst, zapiši i nauči:

a) Što je voda?

Snežana Kranjec


33

b) Gdje se voda nalazi?

c) Čemu i kome služi voda?

d) Kako voda dolazi do naših domova?

e) Kako ljudi onečišćuju vodu i na koji način ti možeš štedjeti i čuvati vodu?

Snežana Kranjec


34

Zadaci:

a) Znaš li kako se zovu brodovi koji čiste onečišćeno more?

b) Koja je najveća važnost vode za ljude?

c) Čemu služe hidroelektrane?

d) Znaš li koje su hidroelektrane u tvojoj županiji?

e) Znaš li koja je najstarija hidroelektrana u tvojoj županiji?

f) Objasni zašto je Jadransko more naše najveće bogatstvo?

Snežana Kranjec


35

g) Nacrtaj koje su koristi od Jadranskog mora.

Snežana Kranjec


36

3 Prošlost našega grada



Prije našeg putovanja u prošlost ponovi naučeno o vremenskoj lenti, desetljeću,

stoljeću i tisućljeću.

Rijeka je uvijek bila privlačno mjesto za život raznim narodima zbog povoljnog

položaja – na ušću Rječine uz Jadransko more.

Nekoliko stoljeća prije rođenja Krista

Najstariji poznati stanovnici su LIBURNI, pleme Ilira.

Bili su dobri pomorci i trgovci. Gradili su lijepe (ratne) brodove. Utjecali su na

iščezavanje Japoda.

Prije oko 2000 godina

Dolaze RIMLJANI. Sagradili su naselje TARSATIKA uz rijeku Rječinu

(današnji Stari grad).

Rimljani su bili veliki osvajači.

Amfore

Snežana Kranjec


37

VII. stoljeće

Dolaze Hrvati. Puno su naučili od Liburna i Rimljana. U IX. stoljeću prihvaćaju

kršćanstvo. Bili su dobri pomorci i graditelji. Uzgajali su vinovu lozu i masline. Imali su

svoje pismo – GLAGOLJICU.

Bašćanska ploča (otok Krk) Valunska ploča (otok Cres)

Na desnoj obali Rječine Hrvati grade gradić koji se širi i napreduje.

Često mijenja ime: Sv. Vid, Rika, Reka, Flumen, Flumen Sancti Viti,…

Gradovi su imali bedeme i kule radi zaštite. Pomoću njih grad se očuvao od Mlečana i

Turaka.

XV., XVI. i XVII. stoljeće

Vlasnici Trsata tada su bili krčki plemići Frankopani.

Grb obitelji Frankopan

Snežana Kranjec


38

XVIII. i XIX. stoljeće

Našim krajevima vladaju Austrijanci i Mađari. To je vrijeme velikog napretka za grad.

Rijeka postaje veliki lučki grad. Izgrađene su ceste i željeznička pruga. Otvoreno je

mnogo tvornica i brodogradilišta.

▪ Karolinska cesta Bakar – Karlovac

▪ Šećerana

▪ Tiskara

▪ Sagrađena Guvernerova palača

▪ Gradnja Korza

▪ Brodogradilište u Rijeci

▪ Brodogradilište u Martinšćici

▪ Dovršena je „Lujzinska cesta” kao nova veza Rĳeke i Karlovca

▪ Tvornica papira

▪ Pogon za preradu pšenice

▪ Sagrađena riječka rafinerija

▪ Tvornica duhana

▪ Sagrađena riječka plinara

▪ Ljevaonica metala

▪ Tri tvornice konopa (užarije)

▪ Izgradnja željezničke pruge Budimpešta – Zagreb – Karlovac – Rijeka

▪ Tvornica Torpedo,…

XX. stoljeće

Izbija Prvi svjetski rat.

Po završetku rata grad biva podijeljen na dva dijela: Fiume (pod Italijom) i Sušak

(Kraljevina Jugoslavija).

Granica je bila na Rječini.

Izbija i Drugi svjetski rat. Nakon ovog rata, dva su se dijela ujedinila u grad Rijeku.

Rijeka postaje dio Republike Hrvatske koja je bila dio Jugoslavije (SFRJ).

Oslobođenje našega grada dogodilo se 3. svibnja 1945. godine. U spomen na taj dan

naše riječko brodogradilište nosi naziv „3. maj“.

1990. godine Jugoslavija (SFRJ) se raspada i dolazi do Domovinskog rata koji traje do

1995. godine.

Snežana Kranjec


39

1991. godine Hrvatska postaje samostalna država, a njezin prvi predsjednik je Franjo

Tuđman.

Snežana Kranjec


40

Zadaci:

a) Prouči kartu Rijeke i pronađi rijeku Rječinu. Pronađi ulicu u kojoj živiš. Da si

živio/živjela u vrijeme završetka Prvog svjetskog rata, gdje bi to bilo, u Italiji ili

Kraljevini Jugoslaviji?

b) Istraži pa zapiši što si doznao/doznala. Je li unutar tvoje obitelji netko

sudjelovao u Drugom svjetskom ratu?

c) Istraži pa zapiši što si doznao/doznala. Je li unutar tvoje obitelji netko

sudjelovao u Domovinskom ratu?

Snežana Kranjec


41

3.1 Kulturno-povijesni spomenici



Kulturno-povijesni spomenici su predmeti i građevine nastali u prošlosti.

Čuvaju se u muzejima, knjižnicama i arhivima, a stare građevine nalaze se u prostoru

oko nas.

Predmeti: posuđe, namještaj, novac, oružje, odjeća, alat, nakit, knjige, crteži,

fotografije, pisani dokumenti (rukopisi i zemljovidi).

Stare građevine: crkve, utvrde, dvorci, palače, spomenici (kipovi).

U županiji:

• BAŠĆANSKA PLOČA – najstariji pisani spomenik na hrvatskom jeziku. Pisan je

na glagoljici. Nađen je u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru

• VINODOLSKI ZAKON – napisan glagoljicom na hrvatskom jeziku. Dokument

koji govori o životu, običajima i pravima naših predaka

• VALUNSKA PLOČA – nadgrobna ploča pronađena na groblju u Valunu na

otoku Cresu

U našem gradu:

ZASTAVNI STUP (STENDARAC) • Stup na kojem se podizala zastava.

• Na stupu je uklesan lik zaštitnika Rijeke sv. Vid.

CRKVA SVETOG JERONIMA

• Sagrađena je u 14. st.

• Više puta je obnavljana

• Stradala je u potresu 1750. godine

• Ponovo obnovljena i poprima današnji izgled

GRADSKI TORANJ

• Nekada je bio ulaz u grad s pokretnim mostom.

• Nad ulaznim vratima je dvoglavi orao i sat.

CRKVA SVETOG NIKOLE

• Sagrađena je u 18. st.

• Sredstva za izgradnju dala je zajednica Srba (bogatih trgovaca) iz Bosne i

Vojvodine

• Uz njezinu izgradnju postoji legenda (kamen)

Snežana Kranjec


42

STARA VRATA / RIMSKA VRATA

• Pretpostavlja se da su ga izgradili Rimljani.

• najstariji spomenik u Rijeci

KATEDRALA SVETOG VIDA

• Sagrađena na mjestu srušene crkvice.

• Gradnja je trajala oko 100 godina.

• Legenda o Petru Lončariću

CRKVA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

• Nekoć Vela crikva. Bila je najvažnija crkva u gradu.

• Uz crkvu je zvonik koji je nagnut pa ga Riječani zovu Kosi toranj

CRKVA SVETOG FABIJANA I SEBASTIJANA

• Sagrađena u 16. stoljeću kao zavjet nestanku kuge

PALAČA MODELLO

• Krajem 19. st. bankari grade današnju Palaču Modello

• Danas su u zgradi smještene Zajednica Talijana i Gradska knjižnica Rijeka

GUVERNEROVA PALAČA

• Gradnja je započela u 19. stoljeću

• U palači je danas smješten Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja

KAPUCINSKA CRKVA GOSPE LURDSKE

• Sagrađena početkom 20. stoljeća

GRADSKA ŠKOLA ZA DJEČAKE – SCUOLA CITTADINA MASCHILE

• Današnja zgrada Srednje talijanske škole

• Sagrađena u 19. stoljeću

TRSATSKE STUBE

• Povezuju Trsat sa središtem grada.

• Ima ih više od 500.

TRSATSKA GRADINA

• Bila je u vlasništvu knezova Frankopana.

• Frankopani su izgradili kaštel (utvrdu sa zatvorenim dvorištem i kulama)

CRKVA GOSPE TRSATSKE I MARIJANSKO SVETIŠTE

• Crkva, samostan i kapela puni su umjetničkih djela te zavjetnih darova.

• Najstarije marijansko svetište u RH

Snežana Kranjec


43

Fotografije/slike:

Bašćanska ploča Valunska ploča Vinodolski zakonik

¸

Zastavni stup (Stendarac) Crkva svetog Jeronima Katedrala svetog Vida

Rimski luk ili Stara vrata Crkva Uznesenja Blažene Palača Modello

Djevice Marije i Kosi toranj

Crkva svetog Nikole Gradski toranj Crkva svetog Sebastijana

(Gradska ura)

Guvernerova palača Kapucinska crkva Gradska škola za dječake

Snežana Kranjec


44

Svetište Majke Božje Trsatske (marijansko Trsatska gradina

svetište)

Crkva Gospe Trsatske Trsatske stube

Snežana Kranjec


45

3.2 Znamenite osobe

LJUDEVIT ANDRIJA ADAMIĆ

IVAN pl. ZAJC

IVAN MATETIĆ RONJGOV

• Riječki dobrotvor

• Pomogao u izgradnji Tvornice papira i

prvog riječkog kazališta

• Skladatelj i sakupljač narodnih

pjesama

• Najpoznatije skladbe su „Čale moj“ i

„Roženice“

• Skladatelj i dirigent

• Najpoznatija opera je „Nikola Šubić

Zrinski“

Snežana Kranjec


46

IVAN GORAN KOVAČIĆ

IVAN LUPPIS

GIOVANNI de CIOTTA

• Veliki hrvatski književnik i pjesnik

• Poginuo u Drugom svjetskom ratu

• Jedan od dvojice izumitelja torpeda

• Najuspješniji gradonačelnik Rijeke

• Za vrijeme njegova mandata izgradilo

se mnogo novih zgrada i industrija se

vrlo brzo razvijala

Snežana Kranjec


47

Zadaci:

a) Prouči detaljnije jednu znamenitu osobu našega kraja i napiši sastav.

Pomoć: Sastav treba sadržavati podatke rođenja i smrti osobe, čime se bavio/bavila,

zbog čega je važan/važna za naš kraj.

Snežana Kranjec


48

b) Razmisli što bi promijenio/promijenila u svom gradu/naselju/mjestu. Napiši

pismo sa svojim prijedlozima poboljšanja gradonačelniku (ako živiš u gradu) ili

načelniku (ako živiš u mjestu). Uspješnija pisma poslat ćemo

gradonačelniku/načelniku i čekati odgovor.

Ponovi naučeno jer pišemo 2. ISPIT o zavičaju:

Vode zavičaja; Značenje vode za život ljudi; Moj zavičaj u prošlosti

Snežana Kranjec


49

4 Gospodarstvo i prometna povezanost

Ponovi naučeno o prometu, vrstama prometa, prometnim sredstvima.

4.1 Promet



Pronađi u udžbeniku Prirode i društva naslov „Vrste prometa“. Pažljivo pročitaj tekst,

prisjeti se naučenog o prometu u drugom i trećem razredu i zapiši/dopuni.

Zadaci:

a) Promet se dijeli na:

b) Kopneni promet dijeli se na:

c) Vodeni promet dijeli se na:

4.1.1 Promet u zavičaju

Promet je važan radi olakšavanja života, rada, putovanja i za gospodarske djelatnosti

Pomorstvo:

▪ putnički brod,

▪ trajekt (veća turistička mjesta imaju pristaništa)

▪ tanker (luka Omišalj na Krku)

▪ Jadrolinija, Lošinjska plovidba i Rapska plovidba

Luka: ukrcaj i iskrcaj robe i putnika (Riječka luka – najveća u RH)

Snežana Kranjec


50

Cestovni promet:

▪ Autocesta Rijeka – Zagreb,

▪ riječka zaobilaznica,

▪ Jadranska magistrala

▪ Autotrolej (gradski i prigradski promet)

▪ Autotrans (međugradski promet)

Željeznički promet:

▪ Željeznička pruga Rijeka – Zagreb

Zračni promet:

▪ Zračna luka Rijeka na otoku Krku

▪ Manje zračne luke su na Unijama i Lošinju

Ostalo:

▪ Tunel Učka,

▪ Krčki most

Snežana Kranjec


51

Zadaci:

Istraži i riješi zadane zadatke.

a) Odgovori punom rečenicom.

a) Kojim sve prometnim sredstvima možemo putovati?

b) Što se događa kada tanker ispusti naftu u more?

c) S kojom županijom nas povezuje tunel Učka?

d) S kojim otokom nas povezuje Krčki most?

e) Koliko je tunela probijeno na autocesti Rijeka – Zagreb? Koji je najdulji?

Snežana Kranjec


52

f) Nacrtaj brod s njegovim glavnim dijelovima: krma, pramac, paluba, jarbol,

sidro.

Snežana Kranjec


53

4.2 Gospodarstvo



Ljudi su oduvijek radili da bi preživjeli. Zanimanja i djelatnosti kojima se ljudi bave u

određenom dijelu naše domovine su najčešće povezani s prirodno-zemljopisnim

obilježjima kraja u kojem žive.

Cjelokupna ljudska djelatnost naziva se gospodarstvo.

4.2.1 Gospodarstvo u gorskom dijelu županije

Gorski dio ima puno šuma, planinskih pašnjaka i rijeka. Ljudi se najviše bave:

• stočarstvom

• šumarstvom

• drvnom industrijom

• zimskim turizmom

• uzgojem kupusa i krumpira

• pčelarstvom

• energetikom

4.2.2 Gospodarstvo u primorskom dijelu županije

Primorski dio ima puno otoka, poluotoka, zaljeva i uvala. Malo je obradivih površina.

Toplije je. Ljudi se najviše bave:

• turizmom i drugim uslužnim djelatnostima

• pomorstvom

• ribarstvom

• uzgojem ribe

• uzgojem maslina, vinove loze, lavande, smokve,…

• stočarstvom

Snežana Kranjec


54

Razne gospodarstvene djelatnosti i tvrtke zavičaja:

• Brodogradilište „3. maj“

• Vrbnička žlahtina (Krk)

• Pogoni za preradu drva (Čabar,

Ravna Gora, Vrbovsko, Delnice,

Klana)

• Poljoprivredno-industrijski

kombinat Rijeka (PIK)

• Radnik Opatija

• INA – Industrija nafte

• Jadran – Galenski laboratorij (JGL –

farmaceutska tvrtka)

• Termoelektrana (TE), Rijeka,

Vinodol, Zeleni vir

• Novi list

• Riječka industrija odjeće (RIO)

• Jadrolinija, Lošinjska i Rapska

plovidba

• Luka-Rijeka (kontejneri)

• Luka-Omišalj (sirova nafta)

• Luka-Bakar (rasuti teret)

• Marine u Ičićima, Puntu, Cresu,

Rabu,…

• Čistoća Rijeka

• Vodovod i kanalizacija

• Dezinsekcija Rijeka

Snežana Kranjec


55

Zadaci:

a) Što pogoduje razvoju drvne industrije u gorskom dijelu županije?

b) Što pogoduje razvoju turizma?

c) Koje su koristi stočarstva u gorskom dijelu županije?

d) Zašto je brodogradnja svojstvena samo za primorski dio županije?

Snežana Kranjec


56

e) U koje je godišnje doba najrazvijeniji turizam u primorskom dijelu županije?

Objasni zašto.

f) Koje su koristi od stočarstva u primorskom dijelu županije?

g) Koje su koristi od uzgoja vinove loze?

h) Koje su koristi od uzgoja maslina?

i) Koje vrste meda postoje i za što se sve med koristi?

Snežana Kranjec


57

j) Tko sve sudjeluje u izgradnji broda?

k) Što se događa kada tanker ispusti naftu u more?

l) U kojim sve objektima borave turisti?

m) Što privlači turiste u našu županiju?

n) Navedi zanimanja ljudi zaposlenih u turizmu.

Snežana Kranjec


58

o) Pokušaj tijekom vikenda izraditi turistički vodič grada ili kraja u kojem živiš.

Pomoć: Namjena turističkog vodiča je predstaviti sve sadržaje koji se nude

gostima (restorani, konobe, vinarije, izleti, događanja i sl.) uz sažete opise

kulturno-povijesnih spomenika, prirodnih ljepota, znamenitosti i običaja naših

mjesta.

Naglasak pri predstavljanju sadržaja bio bi na slikama, sažetim opisima te jasno

istaknutim interesantnim pojmovima. Turistički vodič možeš, po izboru, izraditi u papirnatom ili digitalnom obliku.

Snežana Kranjec


59

4.3 Stanovništvo, gradovi, općine i naselja

4.3.1 Stanovništvo

▪ Oko 296 tisuća stanovnika (4. u RH)

▪ Najveća naseljenost je u obalnom dijelu (grad Rijeka)

▪ Najmanja naseljenost je na otocima i u gorskom dijelu

▪ Pripadnici manjina: Talijani, Srbi, Slovenci, Bošnjaci, Albanci i dr.

▪ Govori se trima narječjima: štokavskim, kajkavskim i čakavskim

4.3.2 Gradovi, općine i naselja

▪ 14 gradova

▪ 22 općine

▪ 510 naselja

▪ Najveća naselja: Rijeka, Opatija, Mali Lošinj, Crikvenica, Delnice, Novi

Vinodolski, Lovran, Matulji, Krk, Kraljevica

▪ Primorska naselja: Opatija, Crikvenica, Novi Vinodolski, Kraljevica, Bakar

▪ Otočna naselja: Krk, Vrbnik, Mali Lošinj, Rab, Cres, Punat, Baška

▪ Goranska naselja: Čabar, Delnice, Vrbovsko

Snežana Kranjec


60

Zadaci:

a) Zašto je naseljenost u gorskom i otočnom dijelu županije manja?

b) Zašto je obalni dio županije najgušće naseljen i ima najviše gradova?

Ponovi naučeno jer pišemo 3. ISPIT o zavičaju:

Gospodarske djelatnosti zavičaja; Promet u zavičaju; Stanovništvo, gradovi,

općine i naselja u zavičaju

Snežana Kranjec


61

5 Dodatni materijal koji ti može pomoći u učenju i upoznavanju zavičaja

5.1 Plan središta grada

Snežana Kranjec


62

5.2 Karta županije

Snežana Kranjec


63

Stranice za zabilješke tijekom rada.

Snežana Kranjec


64

naŠ zaviČaj: primorsko-goranska županijaos-gelsi-ri.skole.hr/upload/os-gelsi-ri/images/...sneana...

Documents