naš zavičaj febraur 2016

8/19/2019 Naš Zavičaj Febraur 2016

1/16

Broj 37Prwavor, februar 2016. Godina lV Cijena 1 KM

anino

tra`i

200

Op{tinaPrivreda

strana 2

PRWAVORSKESREDWO[KOLKE

OBIQE@ILEGODINU

Na{emlade dameu svjetskomdru{tvu

Gatari}:

I bez

kredita

uspje{ni

strana 3

Poslovawe

Novi

praznik u

Poto~anima

strana 14

[a h

strane 6 i 7

strana 4

Gradipovi

krupni koraci

strane 8 i 9

Sve tk ovine Godi{wice

^uvari dragih

uspomena

strana 10

Bawa izlazi

u inostranstvo

Preds tavqawe

strana 11


2/16

2 DOGA\AJI

Svetosavska zabava prwavorskog Kola srpskih sestara

Prva beba ro|ena u ovoj go-dini je Boìdar Prokopi},koga je majka Slavica u poro-dili{tu prwavorskog Domazdravqa donijela na svijet 7. ja-nuara. Mali{an je bio teàk3.680 grama i dug 54 centime-tra.

- Ovo nam je prva beba.Osje}aj je izuzetno lijep, amali{an je ro|en na Boì}, pa

je sam sebi dao ime. Zahvalnasam osobqu porodili{ta, kao ina~elniku op{tine Sini{iGatari}u, koji nam je pokloniozlatnik. Uz to dobili smo i po-klon prodavnice #Dana#, pa iwima ide jedno veliko hvala -rekla je mlada majka Slavica.

Dan poslije Slavice poro-dila se i Marina Andri}-

Tomi}, tako|e iz Prwavora,~iji sin~i} David je teàk

3.850 grama, a dug je 57 centime-tara. Kao Boìdar, i David je

prva prinova svojih roditeqa.Na~elnik op{tine Ga-

tari} ~estitao je mladim maj-kama isti~u}i da su muosje}awa ipak pomije{ana, ba{zbog stalnog dugogodi{wegpada nataliteta, koji je prisu-tan i na prwavorskom podru~ju.

- Porod je, kao {to se itrudno}a odvijala, protekaobez ikakvih problema - rekao je{ef porodili{ta Qubi{aCvijanovi} i dodao da socioeo-nomska situacija predstavqanajve}i uzrok poraàvaju}ihpokazateqa.

Pro{le godine u Prwa-voru je ro|eno 159 beba, pa je to

jed na od prino vama najs i-roma{nijih poslijeratnih go-dina.(nz)

Fabrika obu}e #Sanino#,kao najmnogoqudniji radnikolektiv na podru~ju prwa-vorske op{tine, ove godineplanira pro{irewe proiz-vodwe. Trenutno zapo{qava450 radnika, a generalni di-rektor Radovan Pazurevi}najavquje da }e posao dobiti

jo{ 200 radnika. Firma jesklopila ugovor sa jednomwema~kom kompanijom, {tootvara mogu}nost pove}awaisporuke raznih vrsta obu}e.

- îwenica je da natrì{tu rada nema dovoqanbroj osposobqenih obu}ara,pa }e biti neophodna obuka

radnika koji budu pokazalivoqu da rije{e problem ne-zaposlenosti. Poku{avalismo uvo|ewem smjerovaobu}arske {kole u Derventii Prwavoru ,ali smo o~eki-vali boqe efekte, odnosno

ve}u zainteresovanost mla-dih. âk smo bili spremni ida stipendiramo polaznike,odnosno one koji bi znawesticali u sredwoj {koli -kaè Pazurevi}.

I u Prwavoru je situacijasa kvalifikovanom radnomsnagom veoma lo{a, jer su ne-kada{wi radnici Tvorniceobu}e #Sloga# ili ve}na{li posao u postoje}impogonima ili je biologijau~inila svoje.

#Sanino# ve} godinamaostvaruje zavidnu saradwu isa ~uvenom svjetskom kompa-nijom #Adidas#, kao i sa jo{

nekoliko renomiranihproizvo|a~a svih vrstaobu}e, a u planu je i uvo|ewevlastitog proizvodnog pro-grama, odnosno smawivaweobima takozvanih uslu`nihposlova.(nz)

Sanino zapo{qava

200 radnika

U ponedjeqak, 25. januara, po~elo je drugo polugodi{te zapolaznike osam osnovnih, dvije sredwe i [kole za osnovnomuzi~ko obrazovawe u prwavorskoj op{tini. Sve vaspitno-obrazovne ustanove spremno su do~ekale u~enike. Srazmjernogodi{wem dobu, jedna od ve}ih obaveza {kolskih rukovod-stava je obezbje|ewe dovoqnih koli~ina ogrevnog materijala.

U najve}oj ustanovi, Osnovnoj {koli #Nikola Tesla# u Pr-wavoru sa 944 polaznika, nemaju briga u vezi sa mazutom, jersu, prema rije~ima direktora Vojina Gluvi}a, blagovremenoobezbije|ene dovoqne koli~ine goriva, koje mogu biti do

kraja sezone grijawa. Sli~no je i u {koli #Branko ]opi}# idvije sredwe {kole.

Drugo poluvrijeme {kolske godine zadovoqni su do~ekalii polaznici Osnovne {kole #Ivo Andri}# u Kula{ima. Ovezime kona~no su dobili novu kotlovnicu, a ura|ene su i in-stalacije u u~ionicama, pa je petnaestak pe}i na drvaizba~eno, odnosno premje{teno u istoriju. Resorno ministar-stvo uloìlo je u izgradwu sistema zagrijavawa {kole 44.000konvertibilnih maraka, a sve~anom otvarawu prisustvovao jei ministar Dane Male{evi}. U ustanovi na ~ijem ~elu se na-lazi @eqko Durowi} traè na~in da dobiju fiskulturnudvoranu, jer se nastava fizi~kog vaspitawa u zimskim uslo-vima odvija u u~ionicama i {kolskom holu.

Utvr|en je i precizan datum trajawa {kolske godine, pri~emu }e se maturanti, odnosno polaznici devetih i zavr{nihrazreda u sredwim {kolama ranije oprostiti odu~ionica.(nz)

Toplije u Kula{ima

[kolarci u kl upama

Privredna vijes t godine

vetosavska zabava uPrwavoru je postalatradicija! Dobrot-vorno dru{tvo Kolo

srpskih sestara i ove godine jeorganizovalo humanitarni 23.svetosavski bal. Humanitarnamanifestacija odràna je u ho-telu #Novi Nacional#, gdje supo starom obi~aju goste na vra-

tima, sa hqebom i soli, do~ekaledjevojke obu~ene u tradiciona-lnu no{wu. Intonirawe himneSvetom Savi i molitva prijeve~ere bili su uvertira za jo{ jednu u nizu humanitarnu misijuprwavorskog KSS.

- Zahvaqujem svima vamakoji ste do{li da nas podrìtei koji svojim prilozima

pomaète nama da pomognemo so-cijalno najugroènijim porodi-cama. Zahvaqujem na~elnikuop{tine Prwavor na podr{ci,kao i sve{tenstvu Srpske pravo-slavne crkve, koji su uvijek uznas, ali i vama, dragi gosti, jerda nije va{e pomo}i, ni{ta odovoga ne bi bilo - istakla je usvom obra}awu dugogodi{wa

predsjednica KSS QubinkaRapi}.

Zahvaquju}i darovawusvetosavske krofne,koja je atrakcijave~eri, za pomo} so-cijalno ugroènimporodicama, ove go-dine prikupqeno je 3.600 KM. Zaje-dno sa jo{ dvijehiqade koje tra-dicionalno nakrofnu darujeop{tina Prwa-vor za ugroène je priku pqenovi{e od pet hiqadamaraka.

- Ove godinepomo} }e biti

upu}ena za dvije porodice.[esto~lanoj porodici Slobo-dana Kova~evi}a iz Gajeva i Ra-domiru Radomirovi}u iz[arinaca, licu sa Daunovimsindromom - navela je Rapi}eva.

Da krofni ne zafali po-brinula se pekara #Cvijeta#,dukat sa likom Svetog Saveobezbijedio je #Leburi} ko-

merc#, a u krofni ga jeprona{la Kristina Vasi}, koja}e protivvrijednost darovati

KSS u humanitarne svrhe. Ge-neralni pokroviteqzabave bila jeop{tina Prwavor,sa na~elnikom

Sini{om Ga-tari}em

na ~elu, koji je istakao da je ovamanifestacija zna~ajna iz dvarazloga. Prvi, zato {to je huma-nitarnog karaktera, a drugi,zato {to je karakteri{u okup-qawe i sabornost.

- O doma}inu mnogo govoregosti koji mu dolaze. S obziromna to da su ovdje do{li gosti iz

raznih sfera dru{tva, pa i izdrugih op{tina, ~ak i dràva,to govori o tome koliko je Kolosrpskih sestara dobar doma}in -istakao je Gatari}.

Na zabavi su se okupilipredstavnici privrednog, kul-turnog, dru{tvenog ipoliti~kog ìvota. Me|u go-stima obreli su se i ameri~kikonzul, ministri i pomo}nici uSavjetu ministara BiH, kao ipredstavnici drugih bh. institu-cija. Me|u mnogobrojnim go-stima i ove godine bili suprwavorski sve{tenici.

- Blagodarni smo Bogu {tosmo se dvadeset i tre}i put oku-pili da odrìmo Svetosavsku

zabavu. Zahvaqujemo svima kojiredovno dolazite i podràvateovo dobrotvorno dru{tvo - ista-kao je protonamjesnik Du{koDrini}, arhijerejski namjesnik

prwavorski.Zabavu su svojim

u~e{}em podràli iuveli~ali i ~lanovi Grad-

skog hora Doma kulture Pr-wavor i Tambura{kogorkestra Gradskog kul-turno-umjetni~kogdru{tva #Pronija#.

JelenaDEMOWI]

Sabornost ihumanost na

jednom mjestuOvogodi{wa pomo}, prikupqena darovawem svetosavskekrofne, bi}e uru~ena {esto~lanoj porodici Slobodana

Kova~evi}a iz Gajeva i Radomira Radomirovi}a iz[arinaca, licu sa Daunovim sindromom

PRVI PLES

Otkako je KSS Prwavorpo~eo da organizuje hu-manitarnu mani-festaciju, Svetosavskibal je zvani~no otvaranprvim plesom. Na ovoj23. zabavi prvi ples ot-

plesali su na~elnikop{tine Prwavor ipredsjednica Kola srp-skih sestra uz zvukepjesme "Pukni zoro".Podràni su aplauzima,a potom su im se napodijumu pridruìli idrugi gosti.

NAJVESELIJI

Vedrog raspoloèwa nijefalilo. Titula najveseli-jeg plesnog para pripalaje Jovici i ZoriciVu~enovi}. Za wih suKSS i slasti~arna

"Sunce" obezbijedili sim-boli~ne nagrade.

Boìdar

otvorio

godinu

Iz porodili{ta

S

O svetosavskim sadràjima na podru~ju

na{e op{tine pi{emo i na osmoj i devetoj strani na{eg lista

Iz prwavorskog"Sanina"

Kristina Vasi} iJelena Demowi}

Jagma zaprazni~nimkrofnama

Osnovna {kola "Branko ]opi}"


3/16

ZAVIÂJ 3PREGLED GODINE

eliki dio problemarije{en je uz pomo}UNDP

-a i svih onihkoji su nam pruìliruku podr{ke, tako

e u 2015. godini saniran ve-i broj klizi{ta u Oko-i, Gorwim Vija~anima,

kvenoj, Hanskoj obali, uwoj Mravici, a u Priso-a dva mosta stavqena su ukciju, uz pomo} [umarije i

UNDP-a. Most Rastoka, tako|eu Prisojima, }e u ovoj godini

biti saniran iz sredstava so-lidarnosti, kazao je Gatari} idodao da se krenulo i u preven-tivno djelovawe protiv po-plava ~i{}ewem korita rijekaLi{we, Ilove, Vijake i Dre-nove. Poraàvaju}a ~iwenica

je, kaè na~e lnik, {to je uovim te{kim vremenima izo-stala podr{ka Ministarstva

finansija i do kraja 2015. go-dine nije odobren kredit

kojim bi mnogi problemi ve}tokom pro{le godine bilirije{eni.

- Mi smo se obratili re-sornom ministarstvu za dobi-

jawe saglasnosti za kredit, amoram naglasiti da smo prvostvorili uslove za kreditnozaduèwe smawiv{i zaduèweza dva miliona i 20 hiqada,tako da je ukupan dug op{tineza protekle tri godine smawenza sedam miliona, ali odgovoriz ministarstva nismo dobili- istakao je Gatari}.

Ipak, i bez kredita, u2016. godini se na podru~juop{tine Prwavor prije svega,nastavqa sa procesom snabdi-

jev awa vodo m, a do sad a jezavr{eno 1.500 prikqu~aka naprojektu Poveli~, ~ime jeispuwen primarni plan.

- U 2015. godini voda saPoveli~a je dovedena do zgradeCrvenog krsta u Prwavoru,~ime je stvorena pretpostavka

da i grad snabdijemo vodom saovog izvori{ta. Nisu zapo-stavqeni ni ostali dijeloviop{tine, pa }e u Vija~animabiti udvostru~en kapacitetpostoje}eg vodovoda. Kopawembunara i potisnim cjevovodomskoro 500 doma}instava sa ovog

dijela op{tine u 2016. godinibi}e obezbije|eno upotrebqi-vom vodom - napomenuo jena~elnik.

S obzirom na to da vodapredstavqa veliki problempodru~ju op{tine, pristup-qeno je i izradi Strategije vo-

dosnabdijevawa op{tine koja}e biti implementirana u2016. godini. Na~elnik Ga-tari} je istakao i da }e odstredstava prikupqenim pro-dajom odre|enih zemqi{nihpovr{ina Prwavor dobitiprvu namjensku muzi~ku {kolu

u regionu, ~ime bi se stvorilapretpostavka za osnivawe sre-dwe muzi~ke {kole.

- Sredstva su obezbije|enai za nastavak pro{irewevrti}a #Na{a radost# pa }ewegov kapacitet biti znatnijepove}an, a Prwavor }e dobiti

i nove prostorije Crvenogkrsta - kazao je Gatari}.

Istakao je i to da jeop{tina Prwavor i bez kre-ditnih sredstava sa~uvala fi-nansijsku stabilnost te da jeizvr{ewe buxeta bilo preko98 odsto, a 2015. zavr{ena je u

suficitu. Da bi op{tinskauprava ostala solventna i fi-nansijski stabilna, neophodno}e biti okon~ati proces siste-matizacije radnih mjesta ismawen broj zaposlenih rad-nika, {to je, smatra Gatari},neizbje`no.

Skup{tina op{tine Pr-wavor je u 2015. godiniodràla trinaest redovnihsjednica, jednu posebnu i jednusve~anu sjednicu, povodomDana op{tine Prwavor, ~ime

je protekla godina uspje{noprivedena kraju, istakao je

predsjednik lokalnog parla-menta Borko Lukanovi} na no-vogodi{wem prijemu zanovinare.

Skup{tina op{tine Pr-wavor je tokom zasjedawaobradila 166 ta~aka dnevnog

reda, a donijela je i vrlova`na akta, me|u kojima sva-kako i buxet op{tine za 2016.godinu prema kalendaru rada,{to u mnogim op{tinama nijepraksa. Najva`niji programibazirani na buxetskim sred-stvima usvojeni su ve} na 41.

sjednici na kojoj je usvojen iPlan kapitalnih ulagawa iPlan odràvawa putne mreèi sve planove koje treba dabudu realizovani u 2016. go-dini.

- Time smo dobili na vre-

menu, jer se u ove posloveprema dosada{woj praksi ula-zilo tek krajem maja, a mi smoevo ve} sad sve te procedurezavr{ili, {to bi trebalo pos-pje{iti realizaciju planira-nih akata - poru~io jeLukanovi}.

Od va`nijih odluka done-senih na sjednicamaSkup{tine tokom 2015. godineLukanovi} je izdvojio iOdluku o kategorizaciji iza{titi lokalne putne mreè,kao i Strategiju razvoja lo-

kalne putne mreè i ulica ugradu. Naàlost, sjenku na

uspje{an rad lokalnog parla-menta bacili su incidentikoji su prema Lukanovi}evimrije~ima, ipak, izazvani odstrane pojedinaca.

- Svaki pojedinacodlu~uje o svom pona{awu.Mislim da namjere da se op-strui{e rad Skup{tine nisuuspjele, ali su svakako izaz-vale polemike i poslaleru`nu sliku u javnosti -poru~io je prvi ~ovjekSkup{tine op{tine i izrazioàqewe i kao predsjednik ikao ~ovjek {to su takve stvaribile dio sjednica u 2015. go-dini.

Za korektan i uspje{an

rad Skup{tine svakako jezaslu`na skup{tinska ve}inaod 20 odbornika, koja nikadanije dovedena u pitawe, kazao

je Lukanovi} prave}i kratakpresjek rada Skup{tine tokom2015. godine.(NZ)

BORKO LUKANOVI], predsjednik Skup{tine op{tine Prwavor

odbornicima bilo 66 tema

SINI[A GATARI], na~elnik op{tine Prwavor

I bez

kreditauspje{nooplave koje su 2014. godine zadale velike muke stanovni{tvup{tine Prwavor negativno su uticale na finansijsko stawebuxeta op{tine na samom po~etku finansijske 2015, kazao je

na~elnik op{tine Prwavor Sini{a Gatari} sumiraju}i ususretu sa prwavorskim novinarima proteklu godinu

DOBRA DJELA

Ono {to me tako|e u pro{loj godini iskrenoobradovalo je ~iwenica da smo osvojili prvo mjesto uodi{woj akciji firme "m.tel", kao nosiocu projekta kojim

su afirmisana dobra djela u Republici Srpskoj. Prwavore imao 241 prijavu raznih dobrih djela, koja su u~inilistanovnici na{e op{tine, kroz pomo}, razumijevawe i is-

poqavawe plemenitosti prema drugima. Ovdje ̀ ive dobri,~estiti i qudi sa razvijenim smislom za solidarnost. Os-vojili smo prvo mjesto, bili ispored svih drugih op{tina,a u najbliòj pratwi nam je bila Bawaluka, koja je imala{ezdesetak djela mawe od nas. Kao nagradu, na{a op{tinadobi}e igrali{te za mlade, vrijedno 50.000 maraka, kojedaruje "m.tel" - s ponosom isti~e na~elnik Gatari}.

Most uPrisojima

Ure|eno klizi{te Hanska obala

orkoukanovi}

Na~elnik Gatari}


4/16

4 DOGA\AJI

Prije trke na 33 metra, nastazi ~ija duìna simbolizujeIsusove godine, u~esnici su sepri~estili, a novi parohpala~kova~ki Mi}o Gojkovi} iarhijerejski namjesnik prwa-vorski Du{ko Drini} predvo-dili su vjerski obred i ~inosve{tawa rijeke Ukrine.

Veliki broj posjetilacapokazao je istinsko divqeweprema odva`nim mladi}ima,koji su se nekoliko minuta za-grijavali uo~i starta trke po-kazuju}i odlu~nost i hrabrostda budu u~esnici jedne ovakvepriredbe.

U neizvjesnoj zavr{niciprvi do âsnog krsta stigao jeAleksandar Vlaji} iz [tr-baca, dvadesetogodi{wak kome

je ovo bilo tre}e u~e{}e.- Nisam odmah shvatio da

sam pobijedio. Tek kada sam semalo pribrao, postao sam svje-stan kakav plasman sam ostva-rio. Neizmjerno sam sre}an, jerovo nije obi~no takmi~ewe -rekao je Vlaji} primaju}i~estitke od rivala i gledalacakoji su se zatekli u bliziniciqne linije.

Vlaji}u je, uz âsni krstpripao i zlatnik koji je pob-

jedniku poklonio parohija nPredrag Adamovi} izPala~kovaca.

Veliki broj gledalaca du-gotrajnim aplauzom nagradio jesve u~esnike, a simpatije je ste-kao i najmla|i u~esnik Nikola@ivani}, u~enik drugog raz-reda Sredwe {kole u Prwa-voru, budu}i poqoprivrednitehni~ar.

- Imam 16 godina i bio samnajmla|i u~esnik trke. Bilo jeneophodno da organizatorimadonesem pismeno odobrewe ro-diteqa, {to sam i u~inio, pasam prvi put nastupao. @eqami je da na nekom na narednihbogojavqenskih okupqawa prvistignem do âsnog krsta. Prvoiskustvo sam ve} stekao - rekao

je @ivani}.I ovogodi{we okupqawe

na rijeci Ukrini u etnoselu#Ukrinski raj# pratio je ina~elnik op{tine Sini{a Ga-tari}, koji je ~estitao u~esni-cima takmi~ewa, pozivaju}iokupqeni narod na sabornost,

razumijevawe, slogu i qubav.Bogojavqensko plivawe

zaìvjelo je na Ukrini prije~etiri godine, ali je pro{le

godine izostalo zbog visokogvodostaja rijeke.(nz)

âsni krstAleksandruVlaji}u

BOGOJAVQENSKO PRAZNOVAWE U PALA^KOVCIMA

PovodomBogojavqewa, 19.

januara, na Ukriniu Pala~kovcimaorganizovana jetrka u plivawu,

~ime je obiqeènveliki pravoslavni

vjerski praznik.Takmi~ewe je

okupilo 16mladi}a, koji su po

hladnom vremenupokazali privrènostvjeri i datumu koji

obiqeàvajupravoslavci.Nastupao je i

maloqetniNikola @ivani}

Weguju}i praksu koju suuveli pro{le godine poslovod-stvo Komunalnog preduze}a#Vodovod# uprili~ilo je sre-dinom pro{log mjeseca prigo-dno okupqawe radnika ibiv{ih ~lanova ovog kolek-tiva. Druèwe u hotelu #Siti#proteklo je u vedroj atmosferi,koju donose dobra poslovnaostvarewa, zabiqeèna u pro-tekloj kalendarskoj godini.

Najboqe to ilustruju rije~ipredsjednika Nadzornog odbora#Vodovoda#Radislava Vin~i}a#da je preduze}e prije tri go-dine bilo na vratima ste~aja,da bi 2015. godinu zavr{ilo sapozitivnim poslovnim rezul-

tatom#. Nova uprava je napra-vila pozitivan zaokret, poka-zuju}i sve svoje sposobnosti ikroz angaòvawe na vodosi-stemu Poveli~, izgradwu poti-snog cjevovoda od Fabrike zapreradu vode u Kremni do glav-nog savirnog bazena na Ceru.Nova mreà na ovoj dionicizna~i}e eliminaciju dugo-godi{we pojave kvarova na do-trajalom cjevododu, {to je

~esto uzrokovalo prekide uisporuci vode sa akumulacijeDrenova.

Za doma}insko poslovawezasluàn je svakako i direktorDragomir \ur|evi}, sa sarad-nicima, kao i radnici, koji su

maksimalno profesionalnoobavqali svoje obaveze. Novisistem rada, racionalizacija i{tedwa, samo su neki od segme-nata koji su donijeli ostva-rewa kakvih ranije nije bilo niu snovima, ~ulo se na ovomskupu.

- Raduje me oporavakfirme. Godinama smo imali oz-biqnih te{ko}a u poslovawu,ali je sada stawe mnogo boqe,

{to nas sve iskreno raduje -rekao je radnik Obren êre-kovi}, koji je za dvadeseto-godi{wu vjernost kolektivudobio nagradu ove firme.

Priznawa za dvije dece-nije rada u firmi dobili su jo{

i Vujadin Aleksi}, Dragica Pe-trovi}, Milovan Aleksi}, Bra-nislav Popovi}, RankoPreradovi}, @eqko Radowi} i@eqko [u{ak.

U #Vodovodu# nisu niovaj put zaboravili na svojepenzionere. Nagra|eni su pri-padnici #starog kadra# PetarAleksi}, Mira Timkov, Rajko

Malinovi}, Mladen ]uri},Obrad Sari}, GoranSlijep~evi}, Vladimir Tata-revi}, Drago Guwevi} i Qubo-mir Kalaba.(nz)

Oporavak sve uo~qiviji

U PRWAVORSKOM "VODOVODU" ZADOVOQNI PROTEKLOM GODINOM

Voda za ~etiri sela

Sa vija~anskog podru~ja

U Dowim Vija~anima uve-liko traje izgrdwa vodovo-dne mreè, kojom }epostoje}i potro{a~i dobitive}e koli~ine vode, a vodu }eu svojim ku}ama dobiti i

mje{tani koji su se do sadasnabdijevali na drugena~ine. Poslovi su povje-reni Komunalnom preduze}u#Vodovod#, a izlaskugra|evinara na teren pretho-dile su bu{otine i ure|eweizvori{ta, u koja je op{tinauloìla ~etrdesetak hiqadamaraka.

- Raduje nas jer smo kona~noi mi, sa vija~anskog kraja,do{li na red da nam lokalnazajednica u ne~emu pomogne.Mje{tani su sa velikim za-dovoqstvom prihvatilina{u raniju inicijativu opro{irewu postoje}e i iz-gradwi nove mreè - kaè

mjesni aktivista Slavi{aJewi}.

Relativno povoqne vre-menske prilike omogu}avaju#komunalcima# da prateutvr|enu dinamiku radova.

- Izvori{ta koja }e bitiu punoj funkciji omogu}i}eda zajedno sa Vija~ancimavodu u svojim doma}instvimakoristi i na desetinebudu}ih potro{a~a iz susjed-nih sela Drenove, [arinacai Gorwe Mravice - isti~e~elni ~ovjek Gra|evinskogodbora Predrag Preradovi}dodaju}i da }e projekat biti

zavr{en do jeseni ove go-dine.(nz)

U ambulanti porodi~nemedicine prwavorskog Doma

zdravqa u selu Smrti}iprikqu~ena je voda sa iz-vori{ta Poveli~. Bio je to1.500. prikqu~ak na ovom vo-dosistemu, pa su mje{tani,zajedno sa predstavnicimaDoma zdravqa, Komunalnogpreduze}a #Vodovod# iSkup{tine op{tine, orga-nizovali prigodno okup-qawe u ambulanti.

- Neizmjerno nam je drago jer smo kona~no rije{ili jedan veliki problem. Do-bili smo vodu u ambulanti,pa }e to olak{ati rad na{egosobqa. Zahvalni smo svimakoji su vodili ovaj projekat -

rekla je direktorica Domazdravqa Marija Stefawuk.

Na~elnik op{tineSini{a Gatari} zahvalio jemajstorima preduze}a #Vo-dovod#, koji su u planiranomroku, prije isteka 2015. go-dine, priveli kraju ovajposao. Prvi operativacop{tine najavio je da }e dokraja qeta biti prikqu~eno

jo{ najmawe 300 potro{a~a,~ime }e najzna~ajniji posli-

jeratn i pr ojekat , pos lijevi{egodi{wih problema,biti zavr{en. Za korisnikekoji nisu ranije potpisaliugovore, cijena prikqu~kaod 1. januara ove godine jedvije hiqade maraka.(zn)

U Smrti}ima sve~ano

a mreì jubilarni prikqu~ak

Gosti u Smrti}ima

Nagra|eni radnici ipenzioneri "Vodovoda"

U~esnici trke

Pobjednik Vlaji}

Radovi dobro napreduju


5/16

ZAVIÂJ 5POQOPRIVREDA

SLAVKO BEK, VLASNIK PLANTA@E QE[NIKA, PRO[IRUJE PROIZVODWU

Na imawu u prigradskom na-sequ Luàni Slavko Bek jeodlu~io prije tri godine da se uozbiqnijem obimu posvetiqe{nicima. Prva zasa|ena par-cela je povr{ine pet dunuma,potom je zasadio jo{ 11, a pro{legodine novih 12 dunuma. To je uver-tira za posjed koji }e imati desethektara sadnica.

- Qe{nici su prili~no zah-tjevna proizvodwa. Punom mjeromra|aju nakon pet godina, a pro-sje~na starost stabala je oko 50 go-dina. Odlu~io sam se na ovudjelatnost iz ~iste radoznalosti,mada ni faktor zarade nije u dru-gom planu. Ovom poslu na podru~ju

na{e op{tine posvetilo se ve}desetak proizvo|a~a - kaèSlavko.

Ovaj doma}in izvjesno vri-jeme proveo je u Italiji, gdje jestekao nekoliko prijateqa. Jedan

od wih Lino Vizitajner odlu~io je da ~ak ovdje, na prwavorskompodru~ju, kupi jedno imawe izemqi{nu parcelu, na kojoj }e za-saditi qe{nike. Prvu parcelu,povr{ine 12 dunuma, ve} je obra-dio.

Slavko ima 2.500 sadnica, alise odlu~io i na jedan eksperiment.Na zemqi{tu gdje su sadnice lije-ske, zasadio je i stotinu mladicaoraha. Kaè da jedna kultura ne}esmetati drugoj, niti }e se nega-tivno odraziti na prinose. Iakoniko do sada nije pravio takvukombinaciju, Bek vjeruje da }e re-zultat biti povoqan.

Jesewi i zimski dani tako|e

donose obaveze na planta`nimparcelama.

- Ovo je period kada se obavqaorezivawe kro{wi, ali i odvijazimska prihrana zemqi{ta. Pri-prema se kompost, a na parcele se

rasipa kowsko |ubrivo i kre~waksa Ukrine. Tako se dobija maksi-malno zdrav, odnosno ekolo{kiproizvod, za ~iji plasman ne bi tre-balo da bude prepreka - isti~e Bek.

Cijena qe{nika u trgovi-nama dostiè i do 40 maraka pokilogramu. Za sada najve}i vlas-nik plantaè na prwavorskompodru~ju jo{ se ne optere}uje ot-kupom, odnosno predajom plodova.Nastoja}e vremenom da uspostavisaradwu sa ~uvenom svjetskom kom-panijom #Nutelom#, ~iji predsta-vnici }e imati priliku da seuvjere u na~in proizvodwe i kva-litet plodova.

Marqivost kakva ga krasi, uz

maksimalno po{tivawe teh-nolo{ke discipline na imawuSlavka Beka, dovoqno su jaki ar-gumenti da }e eksperiment doni-

jeti doma}inu dobru zaradu.B. RADULOVI]

p{tina Prwavor je

nadaleko poznata kaobogat poqoprivredni. Prva je u proizvodwi mli-

a, pejzà krase nepreglednenice i rasni sto~ni fond.|utim, koliko god to preli-

izgledalo, najve}i neprija- prwavorskimoprivrednicima su elemen-

ne nepogode, koje neumoqivoituju strpqewe vrijedniha}ina. Jedan od wih je vlas-ran~a #Zelene doline# Lok-Iri{ki}, koji je nedavno,

ovo, poplavqen. Iri{ki}sabi ra posqedice ,

u{avaju}i da se oporavi odte.

- Posqedwa poplava je~inila ogromnu {tetu.

adalo je dvadeset ovaca odhlada i upale plu}a. Po-va je napravila {tetu na si-u, {talam a i drugi mktima. Odnijela je i 25 ku-a oblovine - pri~a Lokman.

Iri{ki} se poqoprivre-bavi tridesetak godina. We-

o imawe prepoznatqivo je popim rasnim kowima, koji go-ama osvajaju nagrade i pli-

jene pa`wu gdje god se pojave.Posao je naslijedio od ocasto~ara, razvio ga i davno pre-stigao. Iako, priznaje, ovim seposlom danas sve teè baviti,utoliko vi{e jer ga, posqedwihpar godina nijedna poplava nijezaobi{la. Iri{ki} dodaje daprije gradwe autoputa tih pro-blema nije imao, te da mu opas-

nost od plavqewa prijeti i odVijake, koja je zakr~ena grawemi sme}em.

- Ve} tri godine orem oko70 dunuma, a ne mogu posijatizbog autoputa, jer nisu naprav-qeni ni kanali, ni mostovi -pri~a ovaj vrijedni doma}in.

Prethodna {teta od po-plava jo{ nije procijewena, a za

poplavu prije te, komisije suprocijenile 65.000 maraka i odtoga je kaè dobio tri hiqadamaraka, {to mu nije dovoqno niza lije~ewe ovaca.

Samo imawe iz snova Lok-mana Iri{ki}a prostire se,ina~e, na preko 88 dunuma

zemqe. Na imawu je oko 600grla. Od toka oko 400 ovaca, sto-tiwak goveda i trideset kowa.

- S kowima ne radimoni{ta. Oni su samo za jahawe,izlo`be, svadbe... Svoje vla-stite zemqe koju obra|ujemoimamo na oko 170 dunuma. Si- jemo oko 200 do 300 dunuma {tona{e, {to kom{ijske, i to je~ma, zobi, p{enice... Sve ko-ristimo za prehranu stoke,pri ~emu je sijeno, naravno,najzastupqenije - kaèIri{ki}.

Da bi sve bilo kao podkonac Lokmanu Iri{ki}upomaù supruga, sinovi i pet-{est stalno zaposlenih radnika.Kada je posao u jeku, bude ih ivi{e. Ina~e, posla uvijek ima,tokom cijelog dana u #Zelenoj

dolini# je veoma ìvo. Svakoima svoje obaveze, a tako velikisto~ni fond vaqa podmiriti iradnim danom i praznikom. To jedjelatnost gdje nema praznoghoda. Iri{ki}i su savladalitajne posla koji su odabrali kaoìvotno opredjeqewe, protkanoneizmjernom qubavi premaìvotiwama.

J. DEMOWI]

NA IMAWU LOKMANA IRI[KI]A U PRWAVORU

Ja~a ki{a zavelike brige!

Na ran~u "Zelene doline" trenutno je600 grla stoke, od ~ega tridesetak rasnih

kowa. Nedavna ki{a i topqewe snijega

donijeli {tetu koja se jo{ procjewuje

LAMA

Na ekonomiji se nalazii jedna lama. IakoBalkan nije weno pravopodnebqe, dobro se uk-lopila, a Iri{ki}iplaniraju nabavku jo{nekih rijetkih vrstaìvotiwa kako bi svojecarstvo" pro{irili.

FIJAKERI

Na imawu je i nekolikofijakera, koje mogu iz-najmqivati svi zain-teresovani posjetioci.Neki od wih tu priliku ikoriste. PorodicaIri{ki} planira da or-ganizuje "Fijakerijadu" uPrwavoru, kao {to suto prije izvjesnog vre-mena, na zadovoqstvosugra|ana, radili.

LokmanIri{ki}

Slako Bek na imawu

Luàne stiè i Nutela

a Luàne stiè i Nutela


6/16

6 TALENTI

qetopisu prwavor-ske Gimnazi je {kol-ska 2014-15. godinaosta}e posebno za-biqeèna. Zvawe vu-

kovca stekle su Nata{aVidovi}, Milica Li~inar,Dragana Maleti}, Milica \u-ki} i Tatjana [esti}. Vode}ame|u {ampionima znawa bila jeMilica \uki}, ko ja je, u izuze-tno jakoj konkurenci ji progla-{ena za |aka generaci je.Fotografi ja u ve}em formatuove djevojke, ro|ene 27. avgusta1996. godine u Kotoru, u CrnojGori, zauzima posebno mjesto na{kolskim panoima, gdje se nala-ze fotografi je svih polaznika,

odnosno maturanata dosa-da{wih generaci ja Gimnazi je.Jo{ kao djevoj~ica, dok je

bila osnovac, osjetila je da imaposebano naagla{enog dara zamatematiku. Bro jevi i razne ma-temati~ke operaci je osvo jilisu malu Milicu. Sa uro|enimtalentom dogra|ivala je svo jeznawe, ali je i u drugim predme-tima znala samo za petice. Ve}tada mnogi su \uki}ku prozva-li #vunderkindom#. Nastupala je n a r aznim takmi~ewima iprvo mjesto gotovo redovno bi-lo je za wu rezervisano.

I u sredwoj {koli, kada seupisala u Gimnazi ju, redovno sepri javqivala na takmi~ewa.Kada je pokazivala superior-nost na niìm stepenima testi-rawa, ni je ni pretpostavqalada }e dosti}i svjetske razmjere.Vremenom je postala prvi mate-mati~ar Republike Srpske iBosne i Hercegovine, pa su se iweni apetiti za izlazak na me-|unarodnu scenu otvarali.

Rezultat sa dràvnog pr-venstva odveo je Milicu na skupnajboqih matemati~ara svi jeta.Bilo je to u dalekom svi jetu, ukolumbijskom gradu Santa Mar-ta, u Ju`noj Americi.

-Bila sam, moram priznatiop~iwena odlaskom na tako da-lek put. Prièqkivala sam idobar takmi~arski rezultat,ali sam umjesto toga, stekla zna-

~ajno iskustvo, ko je mi je kasni- je dobrodo{lo - prisje}a seMilica.

Godinu dana kasni je svjet-ska matemati~ka Olimpi jadaodràna je u ju`noafri~komgradu Kejptaunu. Ponovo je \u-

ki}ka vizirala odlazak i ste-kla nova saznawa na drugom kraju svi jeta. Bilo je punoimpresi ja, poznanstava, novih,nepoznatih predjela, kultura ina~ina ìvota. Sve to, ipak, os-talo je u sjenci rezultata. Mi-lica \uki} je osvo jila srebrnumedaqu, ~ime je postala prvaPrwavor~anka ko ja se okitilatako vri jednim priznawem u ka-tegori ji sredwo{kolaca.

-Imala sam iskustva, ste~e-na u Kolumbi ji, pa mi je u Kejp-taunu bilo mnogo lak{e. Ni je,naravno, medaqa pala sa neba.Dane i dane sam se pripremalasa svo jim mentorima i kolegamaiz bosansko-hercegova~ke eki-

pe. Imala sam tada priliku i darazgovaram sa drugarima izsvi jeta i zakqu~ilada se u gotovos v i mdru-

g i mz e m -q a m a

mla-d i mt a -kmi-

~a ri map o k l a w av e l i k apa`wa. Jednosta-vno, ulaè se umlade talente.Kod nas j , naà-lost, mnogo lo-{i je stawe natom planu. Daapsurd budeve}i, mo jiodlasci su~ak bili do-vedeni u pi-tawe iz

finansijskihrazloga. Ja bihpri je rekla da je to samo ne-marnost nadle-` n i hinstituci ja da

nam budu vi{e na raspolagawu -kaè Milica.

Ovoj djevojci ni je bilo do-voqno {to je, zahvaquju}iznawu i talentu, vidjela Ju`nuAmeriku i ju`ni dio Afrike.Na red je do{la i Azi ja. Kaopolaznica ~etvrtog razreda, uprvom di jelu pro{le godine,ponovo je superiorno osvo jilapozivnicu za svjetski matemati-~ki skup, ko ji je bio zakazan uTajlandu. Vaqalo je ponovo pri-

premati stvari, #naoruàtise# znawem i poku{ati pono-

viti prethodni uspjeh. Am-bici je su, pri zna je

Milica, ipak bile ne-{to skromni je.

-Vremenom mo`dado|e i do zasi}enostitakmi~ewima, pa samu Azi ju kre nula bezikakvog internogplana da moram domedaqe. I u takvom,opu{tenom izdawu,stigla sam do odli-~ja. Na mo je azijskeplanove nisu utica-li uku}ani, rodi-teqi, sestra i brat,

mada sam znala da biih medaqa u~inila jo{ ponosni jim. Bi-

la sam maturant Gimna-zi je, rastanak od {kole mi

je t e{ko padao, pa samèqela da se makar u

Azi ji malo odmo-rim. Ipak, osvo-

jila samsrebrnu me-

daqu -v r a } a

se u

protekloqeto mlada{ampionka.

Od jesenas jepromi jenila mjesto

boravka. Upisala se naMatemati~ki fakultet u Beo-

gradu. Prvi utisci su, isti~e,povoqni, ali ~esto nedosta juroditeqi, brat Dragan i wego-vi stalni ku}ni nesta{luci, se-stra Nevena i druga bliàrodbina. Voqela bi, kaè, da se~e{}e vidi i sa drugarima, alisvjesna je da odlazak u velikigrad nalà e po~etak druga~i jegna~ina ̀ ivota.

O Milici weni drugarigimnazi jalci kaù da je priro-dno povu~ena, gotovo stidqiva

osoba, mo`da ~ak i preozbiqnaza svo je godine.

-To je djevojka ko ja je u zna-~ajnoj mjeri afirmisala na{uustanovu, op{tinu, RepublikuSrpsku i Bosnu i Hercegovinu.Bila je jedini predstavnik na-{e Republike na svjetskim fes-tivalima matematike. Mo`daova sredina i ni je dovoqno svje-sna wenih ostvarewa. Navi jamo,naravno, da se po javi neki novitalenat, ko ji }e nas, kao op{ti-nu, na sli~an na~in predstav-qati i afirmisati nasvjetskim merdi janima - kaèdirektorica Gimnazi je Qubin-ka Stani}.

U prethodnoj generaci ji

prwavorskih maturanata, uzMilicu, jo{ jedno ime zasluù- je posebnu pa`wu. Mari janaMarkovi} zavr{ila je ~etvrtirazred odli~nim uspjehom, a pa-ralelno sa nastavom predstavi-la se na nekoliko izbora zaqepoticu. Finale svega bio jeIzbor mis Bosne i Hercegovi-ne, gdje je jesenas, na takmi~ewuodrànom u Sara jevu, progla-{ena za najqep{u djevojku. Len-ta je Mari jani zna~ila odlazakna Izbor mis svi jeta, organizo-van u decembru na jednom kines-kom, luksuzno ure|enom ostrvu,{to ni je ba{ uobi~a jena slikau najmnogoqudni joj zemqi svi je-ta.

-Iskreno re~eno, nisamo~ekivala da }u ste}i tako vrijednu nagradu. Trebalo je vreme-na da se saberem i postanemsvjesna uspjeha ko ji sam ostvari-la. Koliko mi je poznato, do sa-da je samo jedna djevojka izprwavorske op{tine stigla do

zvawa prve pratiqe mis Bosnei Hercegovine. Progla{ewu jeprethodio dugotrajni rad, tre-ninzi i pripreme za zavr{nusmotru u Sara jevu. Traìlo jeto mnogo samoodricawa, ali neàlim, jer sam ostvarila ono{to ni u najqep{im snovimanisam mogla o~ekivati. Ono{to me tako|e fasciniralo jedo~ek ko ji su mi u mo jim Kula-{ima priredili mje{tani. Bi-lo je to zaista za pam}ewe.Zamislite, meni u ~ast prire-|en je veli~anstven vatromet.Pa to mogu samo qudi ko ji ima jumnogo stila, a to su mo je k o-m{i je u Kula{ima. Hvala immnogo - zahvalna je Mari jana.

Uo~i polaska u Kinu, na

"NA[ ZAVIÂJ" PREDSTAVQA DJEVOJKE KOJE SU IMALE IZUZETNO US

NAGRADA

Kao nagradu za prvu sv-jetsku medaqu, osvojenu uJu`noj Africi, rodi-teqi su Milicu na gradi-li qetovawem naJadranskom moru. Izborje, naravno, pao naCrnogorsko primorje.Ne bez razloga, jer jeMilica ro|ena u Koto-ru. Wena majka Branki-ca, rodom iz [ibovske,radi kao prosvjetni ra-dnik u O[ "Nikola Te-

sla" u Prwavoru, a otacZdravko je stru~wak uuglednoj Fabrici kotlo-va i sistema za zagrija-vawe "Topling".

[ampion ke z

VODITEQ

Prilikom posjete Ra-dio Prwavoru Mari-jana se raspitivalaza novinarski posao,

a nakon polusatneemisije u programu,izrazila je èqu damo`da jednog danapostane radio-vodi-teq.-To je dinami~an i raznovrstan posao, u kome bih, vjeru-

jem, uìvala - rekla je qepotica iz Kula{a (na slici, ustudiju Radio Prwavora), dodaju}i da }e ipak fakultet os-tati u prvom planu.

Tri mla de Prwavor~anke Milica \uki},Mari ja na Markovi} i Nata{a Vi dovi}

okon~ale {kolovawe u gradskojGimnazi ji u velikom stilu

prevazila ze }i op{tinske okvire

MarijanaMarkovi}

Marijana uposjeti RadioPrwavoru

Marijana saporodicom


7/16

ZAVIÂJ 7TALENTI

p ko ji je okupio qepotice ize od 150 zemaqa, Mari jana jeovala maksimalno opu{te-

-@eqa mi je bila da se to-vi{ednevnog boravka u Ki-maksimalno provedem iznam wihovu kulturu, ali iojke iz drugih zemaqa. Do-pri~am engleski, pa sam la-ostvarivala komunikaci ju.

lasmanu nisam razmi{qala.j domet dostigla sam u Sara-

i to je dovoqno, bar za sadakriva nam qepotica iz Ku-a.Mari jana je od pro{le jese-

ba{ kao i Milica, bruco{,na Filolo{kom fakultetu

awaluci. Odabrala je engle-jezik, ali ni je iskqu~eno daslobodno vri jeme bavi mo-

ingom. U svakom razgovorua sagovornica ne propu{tazrazi punu zahvalnost majci

{anki, bra}i Zlatku i Rado-u, sestri Diani... Prilikomgla{ewa u Sara jevu bili sudno da podi jele neopisivoqe. Pratwa iz Kula{a ni jela u Kinu, ali u ra-

{qawima i modernim komu-

aci jama, bili su stalnodno.U odabranoj grupi prwa-

skih maturanata gimnazi ja-a svo ju pozici ju imala je ita{a Vidovi}. Stekla je

zvawe #vukovca#, jer je tokomsvih 13 godina {kolovawa zna-la samo za petice. Od pro{le jeseni upisala se na Medicin-ski fakultet u Bawaluci kaobudu}i stomatolog. Na stranice#Na{eg zavi~a ja# stiè po jo{ jednom ostvarewu - Izborusportiste godine Republike Sr-pske.

Nata{a trenira karate od{este godine. I pri je polaska uprvi razred, roditeqi su udovo-qili wenoj èqi da po~ne tre-nirati i ulaziti u tajne oveisto~wa~ke borila~ke vje{ti-ne. Vremenom je napredovala, aweni prvi treneri jo{ tada suzakqu~ili da se radi o vanse-rijskom talentu. Osva jala je no-

ve po jaseve i danas stigla domajstorskog, crnog po jasa, prvidan. Pokazala je prakti~nimprimjerom da se uspjeh moè po-stizati paralelno na vi{efrontova, ali samo uz raci-onalno planirawe vremena. Re-dovno je stizala na treninge,obaveze prema nastavi tako|e jeobavqala na pravi na~in, a nisuizosta jali ni oblici zabave sasvo jim dru{tvom.

Kruna kari jere bila je uma ju pro{le godine na Svjet-skom karate prvenstvu, u WTCverzi ji, odrànom u glavnomgradu Letoni je, Rigi. Prvog ta-kmi~arskog dana stigla je do -zlata. Postala je {ampionka ukategori ji mla|ih seniorki, do

21 godine.W e nzvjezda-ni po-hod ni jez a u s -tavqen.Do kra jat a k m i -~ewa u Rigiko le kci ju je obogati-la sa jo{dvi je me-daqe, ~ime jeostvarila ono {tonikome od prwavor-skih sportista ni je us-pjelo u posli jeratnomperiodu.

Za Nata{u i wenogtrenera Dragana Milan-kovi}a prire|en je ipri jem kod na~elnika op-{tine Sini{e Gatari}a,ko ji ni je krio odu{evq-ewe, jer se nalazi u ulozipredsjednika mjesnog Ka-rate kluba Ipon. Nata-{a je u decembru, utradicionalnom izboru#Glasa Srpske# progla-{ena za sportistu go-dine Republike

Srpske. Laskavo priz-nawe do sada je iz na-{e op{tine osvo jioba{ Sini{a Gatari},a samo jo{ dvo je ta-kmi~ara @eqko Pe-trovi} i Ti jana Luki}

na{li su svo ja mjesta na listamadeset najboqih sportista Repu-blike Srpske. A kada je stru~nonapredovawe u pitawu, Nata{a je zahvalna kako Gatari}u, takoi jo{ jednom treneru Goranu Bo-ì}u.

-Drago mi je zbog medaqa izLetoni je, a ono {to me dodatnoradu je leì u ~iwenici da seukqu~u je veliki broj novih po-laznika, ko jima sam vjerovatno

postala uzor zbog ovih svjet-

skih medaqa. Uvi jeksam spremna da

radim sa po~e-tnicima, daim pokaèmneke od taj-ni te vje-{ t i n e ,mada sadai m a mmawe slo-b o d n o gv r e m e n azbog oba-veza na fa-kultetu -isti~e Na-

ta{a.Na lo-

kalnom planunosi zvawesportiste 2014. go-dine, a uskoro, nanovom progla-{ewu, za 2015.godinu, sigurno je, ne}e imati

dostonog kon-kurenta.

[NU GODINU PREDSTAVQAJU]I OP[TINU NA BRIQANTAN NAÎN

PRESEQEWE

Nata{a je ro|ena 27. ju-la 1996. godine, a"Ipon" je jedini kolektiv~ije boje je do sada us-pje{no branila. Prese-qewe u Bawaluku, zbog{kolovawa, donijelo jerazmi{qawe da seprikqu~i treninzima unekom od postoje}ih ka-rate klubova najve}eggrada u Republici Srp-skoj. Jo{ nije donijelakona~nu odluku, ali nekrije da je i u ovoj ka-lendarskoj godini èqnanovih nastupa i medaqa.

TROFEJI

U lijepo ure|enoj porodi-~noj ku}i \uki}a u prigrad-skom nasequ Babanovci,nedaleko od motela "Mak-

smilijan", sve je na svommjestu. Svoju sobu ima i Mi-lica, a u tom prostoru jebogata kolekcija raznih pi-sanih priznawa, diploma,pohvala i zahvalnica, ali ipehara. Naravno, dvije sre-brne medaqe, iz Ju`neAfrike i Tajlanda, su uprvom planu. Kao skromnadjevojka, Milica nema obi-~aj da se hvali priznawima,ali je zato tu mla|i bratDragan, koji kao sestrin"samozvani menaxer" ili"osoba za kontakte sa medi-jima", uvijek ima spremnostida pokaè priznawa.

awa i qepote

BraneRADULOVI]

Milica\uki}

Nata{aVidovi}

lica u Ju`noafri~koj Republici

Milankovi},Vidovi}

i Gatari}


8/16

8 DAN SVETOG SAVE

o l i t v o m ,l o m q e w e m

slavskog kola~ai za jedni~kimru~kom, kole-

ktiv Gra|evinskog preduze}a#Gradip# proslavio je krsnuslavu, Svetog Savu, ~ime jenastavqena li jepa tradici jako ja se wegu je ve} petnaestakgodina. Vjerski obred predvo-dio je protonamjesnik prwa-vorski Du{ko Drini}, a ~astda bude doma}in slave dobio jepenzionisani gra|evinski in-èwer Luka Bobar, ko ji je ra-dni vi jek pro veo ba{ u#Gradipu#.

-Kada su svo jevremeno na-{i prethodnici odlu~ivaliko ju sla vu da prihvatimo,

izbor ni je tek tako pao naSvetog Savu, jer je taj, najve}i~ovjek iz istori je srpskog na-roda, izme|u ostalog, bio i ve-liki i u svo je vri jeme, kao idanas, nadaleko poznati i ci-

jeweni graditeq. Krsnu slavu

smo do~ekali u dobrom raspo-loèwu, zadovoqni ostva-

rewima ko ja smo ima lipro{le godine. Pove}ali smopromet za 15 odsto u pore|ewusa 2014. godinom, ispunili sveono {to smo planirali, a do-brim rezultatima nadamo se iove godine - kaè izvr{ni di-rektor #Gradipa# Milan Bi-

jeli}.U ovoj firmi su, izme|u

ostalog, ponosni i na angaò-vawe ko je su imali na gradi-li{tu TermoelektraneStanari, gdje su bili podizvo-|a~ kineske kompani je, ko ja jeglavni nosilac posla. #Gradi-povci# su izvodili armirano-betonske radove na gradwiturbinskog stola, kao izuze-

tno zahtjevne pozici je, pri ~e-mu su koristili ~uvenewema~ke oplate kompani je#Peri#, posqedwu ri je~ te-hnike, ko ju mnogi gra|evinarinikada nisu ni vidjeli.

Zavr{ila je prwavorska

ekoliko stotinastanovnika Pa-la~kovaca oku-pilo se da bi uobnovqenom Do-mu kulture u

ovom selu obiqeìli Dan Sve-tog Save. Veseqe je imalo i sim-boli~an karakter, jer suPala~kov~ani pokazali da seslogom i za jedni~kim akci jamamò e mnogo posti}i. Osposobi-li su objekat ko ji je izgra|enpri je ~etrdesetak godina, alispletom raznih nepovoqnihokolnosti, nikada ni je bio upravoj funkci ji.

Nekada{wi predsjednikomladinske organizaci je u rod-nom selu, a kasni je tako|e vri je-dni aktivista Vo jin Ruì~i}podsjetio je, u nostalgi~nomstilu, na nekada{wa vremena iizgled ovog mjesnog centra.

Grupa aktivista sada{we

generaci je pri je dva mjesecaodlu~ila je da dom vrati mladi-ma Pala~kovaca, ali i stari jihgeneraci ja. Osposobqena je dvo-rana u ko joj }e se mo}i organizo-vati razna sportska takmi~ewa,ali i ~asovi fizi~kog vaspi-

tawa za polaznike mjesne osno-vne {kole.

-Znali smo {ta ho}emo ikoliko moèmo. Ostvarili smoplanirano, a jo{ nam je ostalonekih intervenci ja na krovu na-{e dvorane. Pokazali smo i naovaj na~in da volimo rodno seloi da èlimo da svim generaci ja-ma omogu}imo da koriste ovajprostor - rekao je aktivista

@ivko Mili ja{.Presre}an je bio i predsje-

dnik Savjeta mjesne za jedniceDragan Milankovi}.

-Na{e selo mi jewa svo jelice. Dobi jamo izgled urbane,ure|ene sredine, u ko joj se po-boq{ava ju uslovi ìvota i ra-da. Po~ela je akci ja uvo|ewavode u doma}instva u obje mjesnepodru`nice, osposobili smo

ovaj objekat, pri je nekoliko da-na dobili javnu rasvjetu. Imamo

jo{ planova i ni{ta nam od togane}e izma}i - istakao je Milan-kovi}.

Prigodan kulturno-zaba-vni program izveli su ~lanovipodmlatka Dru{tva #Prosvje-ta#, pod vo|stvom koreografaDragane Igwati}. Me|u gosti-ma je bio i na~elnik op{tine

Sini{a Gatari}, ko ji je pohva-lio rezultate vri jednih mje{ta-na, na javquju}i da }e i op{tinapomo}i u skladu sa potrebama imogu}nosti op{tinskog buxeta.

Organizovana je i proda ja

Svetosavskih krofni, a najvi{esre}e imala je Nikolina Du-rowi}, ina~e mlada ~lanicafolklorne sekci je, ko ja je pro-na{la zlatnik, ko ji }e, kako jerekla, biti izuzetno draga uspo-mena na ovaj datum, odnosno pra-znik. U organizaci ji za bavezna~ajnu ulogu imao je i nedavnopostavqeni, novi paroh pala-~kova~ki Mi}o Gojkovi}.

Zabave su organizovane u jo{ nekoliko sela prwavorskeop{tine. Veselo je bilo i u Gra-bik Ilovi, gdje su brojnim gos-tima na raspolagawu bile trinagrade. Zlatnik sa likom Sve-tog Save u svo joj krofni prona-{ao je Sretko Markovi}, dok su

Grozda Zera i Nada \uki} osvo- jile srebrwake. Prigodni pra-zni~ni sadrà ji u ovom seluodràva ju se ve} godinama, a niovaj put ni je izostao uvi jek draggost na~elnik op{tine Sini{aGatari}. (nz)

rwavor~anisu Svetog Sa-vu proslavi-l iSvetosavskom

akademi jom. Manifestaci ja je odràna tre}u godinu za-redom, a wen organizator jeKulturno-umjetni~ko dru{-tvo #Prosvjeta#. Posjetiocisu u prepunom Domu kulture

P

N

M

r

w

v

o

r

l

~

k

o

v

c

i

PRWAVORSKI "GRA\EVINARI

"GRADIPPre duze }e ko jezapo{qava 150

ra dnika, u ve dromraspolo èwu

proslavilopraznik, a

okupqawe biloi prilika da se

poslovodstvoosvrne na proteklui upozna pri jateqe

i sara dnike saambici jama u ovoj

kalen darskojgo di ni. Velikiispit polo èn

na gra dili{tuTer moelektra ne uSta narima. Nagra de

ra dnicima zavjer nost kolektivu

k o r a c i n a

Sa sve~anosti u Pala~kovcima

Stambeni objekat u Prwavoru


9/16

ZAVIÂJ 9DAN SVETOG SAVE

firma i stambeno-poslovnuzgradu uz magistralni putprema Derventi, sa 67 stambe-nih jedinica i deset poslo-vnih prostora. Objekat jeizgra|en po visokim, najnovi-

jim standardima gra|evinar-stva.

-Podiza}emo, odnosno ve} je kre nula izgradwa novogstambenog bloka u Bawaluci,a u Bratuncu bi trebalo dagradimo objekat ~i ji }e inves-titor biti republi~ko Min-istarstvo zdravqa. Ono {tonas tako|e radu je leì u~iwenici da nam stiù ponu-de uglednih gra|evinskih pre-

duze}a iz Srbi je i Hrvatske, sko jima bismo uspostavili po-slovnu saradwu kroz za jedni-~ko angaòvawe - kaù udirekci ji #Gradipa#.

Sve su to pokazateqi ko jina javquju punu iskori{}enostqudskih kapaciteta. #Gradip#uspravno kora~a putevima us-pjeha i profita, pa ne trebasumwati da }e i 2016. godinabiti obiqeèna nastavkomvisoke pozici je na listi gra-|evinskih firmi RepublikeSrpske. A iza ove prwavorske

je i duga tradici ja, jer firmaposto ji ve} 68 godina.

N. Z.

~enici Osnovne{kole #Branko]opi}# u prwa-vorskom Domukulture sve~ano

su obiqeìli krsnu slavu {ko-le, Svetog Savu. Bila je ovoprilika i da se pred punom sa-lom pokà e rad sekci ja ko je suu~estvovale u pripremiobiqeàvawa ovog zna~ajnogdatuma.

-Moèmo biti zadovoqniradom na{ih |aka, a drago nam

je i {to su dobre rezultate pre-poznali i roditeqi i na{a lo-kalna za jednica - istakla jeBrankica Radowi}, rukovodi-lac dramske sekci je.

Direktor {kole #Branko]opi}# Rajko Aleksi} konsta-tovao je da je drugo polugodi-{te u ovoj obrazovnoj ustanovikrenulo redovno, izraziv{i za-

hvalnost svim u~esnicima kul-turno umjetni~kog programa.Priredbom je zadovoqan i u~e-nik Branko Ivanovi}, ko ji je uSvetosavskoj priredbi glumioprosjaka.

-Ni je bila te{ka uloga,

ali su pripreme tra jale skorodva mjeseca. Mislim da je pu-blika bila zadovoqna onim{to je vidjela na sceni - kazao

je Branko.U~enica sedmog razreda

O[ #Branko ]opi}# Mari jaPratqa~i} recitovala je naproslavi krsne slave {kole, ai weni utisci su nakon nastupabili veoma pozitivni. Zabava

je svim u~esnicima i gostima

ostala u pri jatnoj uspomeni, jersu se izvo|a~i maksimalno an-gaòvali, pokazu ju}i i na tajna~in po{tovawe prema liku idjelu najve}eg srpskog ime-na.(mp)

li priliku da ~u ju slovovetom Savi i srpskoj is-iji, ali i da vide nastupe

wavorskog Srpskog crkve-pjeva~kog dru{tva #Sve-

Georgi je#, u~enikazi~ke {kole za osnovnoazovawe, dje~i jeg h ora,mske scene i @enske pje-ke grupe #Prosvjeta#.

-Srpska istori ja je pro-

èta Svetim Savom ~i ja sve-ta li~nost treba da podsti~ena sabornost i na sve {to jesveto i dobro. Sveti Sava ni-

je i{ao svo jim putem, ve} je

sledovao Hristu - istakao jeparoh kula{ki, jerej Milo-rad \uki} i doda je da se i mimoèmo nazvati istinskimsvetosavcima samo ako sli je-dimo put Svetog Save.(jd)

U

O

[

B

r

a

n

k

o

]

o

p

i

}

PROSLAVILI KRSNU SLAVU

VI"

PRIZNAWA

Na slavskom okupqawu generalni direktor "Gradipa" Bra-nimir Bijeli} uru~io je priznawa radnicima za du gogo-di{wu vjernost. Za 30 godina sta ̀ a nagra|eni su GordanaPavlak, Zoran Sari}, Gostimir Jawi} i Milenko Vasi}, aSlobodanka Radmilovi} i Branka Preradovi} dobile supriznawa za 40 go dina vjernosti firmi, pa su tako posta-le najmla|i penzioneri preduze}a.

e t k a

Bogat edukativno-zabavni program

Lomqeweslavskogkola~a

Nagra |eni radnici "Gradipa"

Gradili{te u Stanarima


10/16

10 VREMEPLOV

vori{ni prostor

podru~ne osnovne{kole u Pala~kov-cima, a potom motel#Ukrinski raj#, na

lijevoj obali rijeke Ukrine,bili su mjesta drugog okupqawanekada{wih osnovaca iz ovogsela. U ovoj ustanovi zavr{ilisu 1958. godine ~etvrti razred,potom nastavili {kolovawe irasuli se po svijetu. Mje{taninLuka Bobar, sa nekoliko dru-gara, bio je u jesen 2014. godineinicijator okupqawa genera-cije koja je svojevremeno pro-gla{ena za najboqi razredderventskog sreza. Bobar je, kaogra|evinski inèwer, radnivijek proveo u Gra|evinskompreduze}u #Gradip#, odakle je,kao uzoran stru~wak i rukovo-dilac, prije nekoliko godinaispra}en u penziju. Radne na-vike ni danas ga ne napu{taju, aomiqena zabava mu je p~elar-stvo. Ima solidan p~eliwak okome s puno zadovoqstva vodibrigu, pa ga mnogi svrstavajume|u vode}e p~elare prwavor-ske op{tine.

Kao i wegove kom{ije,Luka je sa kolegama iz sela krajem pro{le godine ponovo ini-cirao susret generacije, kome jeprisustvovao i u~iteq Du{koVukovi}.

- Najve}i dio radnog vijekaproveo sam u prosvjeti. Radiosam i u Zavidovi}ima, Der-

venti, u Prwavoru sam jednovrijeme bio pomo}niktada{weg direktora Sredwe{kole Steve Lon~arevi}a, alivrijeme u~iteqovawa uPala~kovcima je ne{to pose-bno, ne{to {to je ostalo za sva

vremena u mojim lijepim uspo-menama. Nije bilo najva`nije daoni nau~e lekcije, da pro~itajukwige, da lijepo pi{u, nego dase od malih nogu u~e da budu

~estiti, po{teni, kulturniqudi, koji }e po{tovati iuvaàvati druge. U to vrijemeu~iteq je na selu bio sve, od ve-terinara, savjetodavca za poqo-privredne usjeve pa do babiceprilikom poroda. Nisu mi teobaveze te{ko padale. Napro-tiv, bio sam sre}an kada mi sequdi obrate za mi{qewe, sa-vjet, preporuku, jer tada na selui nije bilo ba{ mnogo pismenih

qudi - prisje}a se u~o Vukovi}.

Prisjetio se Du{ko i jed-nog putovawa sa svojim |acima.Izbor je pao na Jadransko more,a wegovi u~enici trebalo je daponesu po jedno }ebe, jer ko znagdje }e sve morati da prespavaju.Za u~enike je to naravno biodoga|aj koji se ne zaboravqa.Sve je proteklo prema planu, aDu{ko se sjetio i malera dok suputovali popularim #}irom#.

- Bilo je to negdje oko Ko-wica. Naslonio sam se na pro-zor i gledao prirodu, ali mi je u jednom trenutku sa r uke paoru~ni sat. Bio mi je uspomena napokojnu sestru koja mi ga je svojevremeno poklonila. #]iro#se sporo kretao, a ja samistr~ao, uspio na}i sat poredpruge i tr~e}i ponovo se vra-titi u vagon sa mojim |acima -prisje}a se Vukovi} ove ane-gdote.

Svojim |acima je organizo-vao i prvo gledawe filma u pr-wavorskom kinu. Putovali supje{ke od Pala~kovaca dograda, ali relacija duga oko 12kilometara nikome nije te{kopadala. Mali{ani su vidjeliono {to je u tada{we vrijeme

bilo #tehnolo{ko ~udo#. Nekiod wih su se pla{ili pojava ipokreta na filmskom platnu,ali kada su do{li sebi, bar suimali {ta da pri~aju svojimuku}anima.

Me|u okupqenima bilo jedvadesetak penzionera. Trojicaprezimewaka Zemun, Blaò,Qubo i Stevo bili su vrsnigra|evinari, koji su penzijudo~ekali na wema~kim#bau{telama#, penzionerskedane provode i Mile Milija{,Boro Vidi}, Zdavko Milin~i},Ne|o Popovi}, Milan Sa-

marxi}... Jedina dama koja je ovajput stigla bila je QubicaRuì~i}.

U rodno selo stigao je iStevo Milutinovi}, koji s po-rodicom ìvi u Sloveniji.Sje}a se mnogo~ega iz rane mla-dosti, ali je kao osnovac, kaè,procijenio da bi najboqe biloda krene u svijet.

- Meni ìvot na selunije odgovarao. âk mi je

te{ko padalo i kada sam morao~uvati krave na wivi ili poma-gati roditeqima pri obradizemqe. Jedva sam ~ekao da pora-stem i da krenem na daqe {ko-lovawe. Dje~a~ke snove samostvario, a poslije {kolovawaodabrao sam posao moreplovca.Nije to nimalo jednostavanposao. Na desetine puta bio samu ìvotnoj opasnosti, ali samonda skontao da volim izazove iavanture. Pa kad je tako, oti-snuo sam se, ni mawe ni vi{e

nego na prekookean-sku plovidbu. Po-

stao samvremenom i ka-petan, odnosnos t a r j e { i n a

broda. Pre-plovio

sa m

sve okeane, mnoga mora, imao su-srete sa uro|enicima, upoznaona~in ìvota u mnogim kraje-vima. Stekao sam uspomene zaautobiografske romane - pri~aStevo.

De{avalo se da mjesecimaplovi, a da nije u prilici da se javi porodici, pa su ga u neko-liko navrata gotovo otpisaliiz ̀ ivih. Neke od doìvqaja nidanas, dok uìva u penzione-rskim danima, ne èli da pri~aporodici da ih ne bi uznemira-vao.

Ovaj put izostao je ugledni

pensionisani profesor mate-matike Milan Samarxi}, kojiìvi u Kragujevcu. U ìvotu jeobavqao i razne rukovode}edu`nosti, a mnogo nagradadobio je za inovacije u nastav-nom predmetu koji mu je bioìvotno opredjeqewe. Jo{ jedno ime s ponosom su izgova-rale okupqene sijede glave umotelu #Ukrinski raj#. Wihovnekada{wi drugar ZdravkoPratqa~i} radni vijek proveo je u vazduhoplovstvu, a danas jepukovnik u penziji, koji ìvi uSrbiji. êkaju ga wegoviPala~kov~ani da do|e bar nanaredni susret, planiran tokom jeseni, da druguju i obnove stare,

neprolazne uspomene, ali i ra-portiraju svom cijewenom u~iVukovi}u.

Ipak je to generacija kojojnije bilo ravnog odjeqewa uderventskom srezu.

B. RADULOVI]

U srezu boqih nije bilo

DRUGOVAWE NEKADA[WIH OSNOVACA U PALA^KOVCIMA

Generaciju koja je 1958. godine zavr{ila osnovnu {kolu ~inio31 polaznik. Nekada{wi mali{ani, danas penzioneri,

organizovali novi susret, koji je uveli~ao wihov tada{wiu~iteq Du{ko Vukovi}. Najdaqe, u geografskom smislu,

stigao Stevo Milutinovi}, koji je kao kapetanprekookeanskih brodova obi{ao sve morske puteve,

a upoznao i misteriju Bermudskog trougla.

BERMUDSKI TROUGAO

Tokom vi{egodi{we plovidbena brodu britanske, a potom inorve{ke kompanije StevoMilutinovi} je u nekolikonavrata bio u blizini

Bermudskog trougla, gdje jezbog jakih morskih struja po-tonuo veliki broj brodova.Nema tu nikakve misterije,niti prokletstva ili ko-jekakvih tuma~ewa o ogromnimmorskim ~udovi{tima, kojanavodno gutaju brodove. Rije~je o prirodnom fenomenu za~ije obja{wewe bi mi trebalomnogo vremena, ali najjednos-tavnije re~eno tu se mije{ajuhladan i topao vazduh i oniprave ogroman kovitlac, a uzorkanski vjetar uzrokujutragi~ne posqedice zabrodove i qude koji se na|u ublizini.

Maturantina okupu

Raniji susret biv{ih |aka

Du{koVukovi}

Luka Bobar

[kola u Pala~kovcima


11/16

ZAVIÂJ 11KOLA@

p o s l o v o d s t v uZdravstveno-turis-ti~kog centra BawaKula{i zadovoqnisu dinamikom po-

va na rekonstrukci ji sta-smje{tajnih kapaciteta.

wa }e raspolagati sa 52 mo-no opremqene sobe i dva

rtmana, a radi}e se i na{irewu posto je}ih bazena.-O~eku jemo da svi poslo-

ko ji su planirani u ovoji budu zavr{eni do po~et-una, od kada }e zdravstvenimje{tajni kapaciteti bititima na raspolagawu. U me-remenu ovdje su boravilidstavnici uglednog wema-g instituta #Freiseni jus#aunssteinu, ko ji su bili po-ivno iznena|eni ~iweni- da je pH vri jednost vode11, 75, po ~emu smo svjet-raritet. Ispitivawa je

io doktor Kurt fon Stoh.~nu vri jednost, prema wi-

im ri je~ima, ima samo jo{

o izvori{te u Peruu, u Ju-oj Americi - kaè zamjenikektora Goran Zemun.

U bawi je ve} formiranavstveni tim, a svakodne-se mi jewa izgled objekatastavu ovog kompleksa. Je-od novina je i da }e posto-

a saobra}ajnica bitimje{tena i vodi}e uzvodnoUkrinu, kroz zonu neka-

{weg auto-kampa do pru-og prelaza u Kula{ima.

Iza rukovodstva je mnogoivnosti, a prioritet se da-rezentaci ji bawe {iroj ja-

vnosti. Tako su karakteristi-ke vode i ovog mjesta predstav-qeni od 14. do 17. januara uBe~u, u okviru #Ferien-messeWien#, na jednoj od na jugledni-

jih svjetskih sa jamskih smotriovog tipa. Tri posqedwa janu-arska dana iskori{}eni su iza predstavqawe na Sajmu tur-izma # Natour Al pe Adria# u Qub-

qani, gdje je {tand Kula{atako|e privla~io velikupa`wu posjetilaca i predsta-vnika raznih agenci ja. Seri jasajmova u prvom tromjese~jubi}e zakqu~ena odlaskom uBeograd, gdje }e se sadrà jiodvi jati od 18. do 21. febru-ara.

Kula{ka bawa postala je

ovih dana i ~lan asoci jaci jebawskih centara, u ko joj je jo{{est bawa u Republici Sr-pskoj. Namjera je da se objedinidjelovawe srpskih bawa i na

jednostavni ji na~in odvi ja wi-hova promoci ja na svim svjet-skim sajmovima i sli~nimmanifestaci jama.

B. R.

Rukovodstvo mjesne za jednice [arinci pokrenulo je neda-vno akci ju za izgradwu ku}e Radomiru Radomirovi}u, mje-{taninu ovog sela, ko ji za jedno sa bratom Momirom i snahomìvi u te{kim uslovima starog, odavno dotra jalog stambe-nog objekta, izgra|enog jo{ pedesetih godina pro{log vi je-ka. Radomir je ro|en sa Daunovim sindromom, a otpri je dvi jegodine obolio je od epilepsi je. Neophodan mu je stalni nad-zor drugog lica. Svaka pomo} Radomirovi}u bi dobro do{la,pa priloge zainteresovani mogu uplatiti na ime: VeliborLepir, Nova banka, ìro ra~un broj: 555-007-814111075-34.Broj telefona za kontakt: 065/683-083.

Vi{ednevnim akci jamastoro zaposlenih radnikaio Prwavora ure|ene sustori je najstari jeg prwa-skog javnog glasila. Novi

led dobili su studio, redak-a i reì ja Radi ja, a sve jenizovano da bi se u qep{em

u 6. marta proslavio ro|en-ove ustanove. Radio Prwa-

je osnovan, odnosnoni~no startovao sa progra-m 6. marta 1984. godine. Oda je neprekidno u funkci jiikog bro ja slu{alaca iz na-

{e, ali i susjednih op{tina.Da bi programske sadrà-

je obogatili novim emisi jama,ovih dana po~eli su seri jal#Qepota ìvota#. Kroz polu-~asovnu emisi ju, sri jedom ipetkom od 15 ~asova, priprema-}e ìvotne pri~e sa intere-

santnim sagovornicima, ~i jari je~ se ri jetko ~u je u javnimglasilima. U prvom izdawu,tre}eg i petog februara, gost

je bio u~iteq u penzi ji Vu ja-din Sari}, Ilov~an, ko ji je ra-dni vi jek proveo u selu

Priso je. Stari u~o, dobitnikpriznawa #Najdraì u~iteq#u akci ji Radio Beograda, pri-sjetio se nekada{wih, nepo-novqivih vremena, kada jemjesna {kola imala 120 |aka.Danas je tek desetak mali{anau maloj u~ionici mjesne {ko-

le. Vu jadin se sje}a i vremenakada se voda iz korita Ukrinekoristila za pi}e, a s ponosomgovori i o nekim od svo jih u~e-nika, me|u ko jima ima i viso-kih funkcionera naentitetskom i dràvnom ni-

vou.Iako limitirani bro jem

zaposlenih, u Radio Prwavoru,prema ri je~ima direktoraDragana Mali}a, planira ju

jo{ neke emisi je, sve u intere-su jo{ ve}e slu{anosti i o~u-vawa visokog rejtinga kakav

ovaj radio ima od osnivawa.Povodom ro|endana, 6.

marta planira ju prigodno oku-pqawe, kome }e, po dobroj pra-ksi, prisustvovati ipenzionisani ~lanovi ovog ko-lektiva.(zn)

U selu Gorwi Vi ja~ani ìvi tro~lana porodica Pe ja{ino-vi}, u ~i joj odavno dotra jaloj riglovanoj ku}i nema elektri~neenergi je. Objekat, kroz ko ji duva stalna proma ja, je do te mjereneuslovan da ugroàva ìvote tro je uku}ana. Dragan Pe ja{ino-

vi} je odavno bolestan, ali kori{}ewem soci jalne pomo}i nemoè nabavqati ni li jekove za sebe ni bolesne roditeqe.

- Veliki problem nam je krov. Za vri jeme vjetra, ko ji je na ovojvisoravni ~esta po java, grede, rogovi i table, ko jima je ku}a po-krivena, {kripe i pomjera ju se. Samo strepimo da se ku}a ne sru-{i. Zato apelu jem na dobre qude da nam pomognu, da bar krovnekako popravimo. Otac je ve} nekoliko godina sli jep i nepokre-tan, majka tako|e bolesna, mene mu~e problemi sa srcem, pa nigdjenismo pristali. Posto jala je inici jativa iz Prwavora da dobi je-mo nekakav kontejner za stanovawe, ko ji bi bio postavqen bliègradu i bolnici, ali roditeqi ne}e ni da ~u ju da bi preseqavalisa ovog imawa. To bi ih definitivno dotuklo -pri~a Dragan.

Kod Uni kredit banke AD, u Prwavoru, otvoren je ìro ra~unza pomo} Pe ja{inovi}ima. Svi dobri qudi mogu pomo} uplati-ti novac na ra~un: 5511-0511-1202-5922, na ime Dragan Pe ja{ino-vi}, a telefon za kontakt je: 065 917-937. Tro je Pe ja{inovi}abili bi im, kako kaù, beskrajno zahvalni.(nz)

U op{tini, ko ja je u 2015. go-dini poni jela epitet najhuma-ni je, pokrenuta je jo{ jednahumanitarna akci ja. Ovaj putza tridesettrogodi{weg Dar-ka Tofila.

Darku je potrebna trans-plantaci ja bubrega i pankre-asa i taj zahvat moè da uradiu Itali ji. Me|utim, za takone{to potrebno mu je 100.000evra. Darkov ìvot od dje-tiwstva je bio okovan bole{-}u. Obolio je od di jabetesa1993. godine. Potom je 2008.godine zavr{io na hemodi ja-lizi, a tri godine kasni je i naperitoneumskoj di jalizi, jer

ni je vi{e bio u mogu}nosti dadi jalizu radi preko krvnihsudova. Do sada je preboliodvi je upale trbu{ne dupqe, adoktori su mu predloìlitransplataci ju bubrega i pan-kreasa u Itali ji.

Darko ìvi sa majkom i zbogbolesti nikada ni je bio u mo-gu}nosti da radi ili da bez-bri`no uìva u ̀ ivotu.

Zato, u wegovo ime i za jednos wim, molimo qude dobre vo-qe da mu pomognu kako bi mo-gao oti}i na transplantaci ju.

Pomo} za Darka Tofila mo-ète uputiti pozivom na broj1457 do kra ja februara.(jd)

APEL ZA POMO] Da r k u T o f i l u

Muke porodicePeja{inovi}u Vija~anima

Stari krov

ugroàva

tri ìvota

Akcija u [arincima

Ku}a za Radomirovi}a

Po~iwe

Qepota

vota

RADIO PRWAVOR OBIQE@AVA RO\ENDAN

UZ INVESTICIJE U KULA[IMA

Bawa izlaziu svijet

Kapacitetinovqenog objektabi }e u funkci ji

po~etkom ju na.Qekovita

izvori{tapredstavqena u

e~u i Qubqani, auskoro }e biti i na beogradskom

sajmu turizma

PLOÊ

Na lokalitetu Plo~e,nedaleko od Kula{a, u{umskom kompleksu, izkamene stijene izviretermalna kula{ka vo-da, gdje se tako|esnabdijeva veliki brojstanovnika na{e i sus-je dnih op{tina. Iakoima specifi~an ukus,kula{ku vodu gra|anikoriste i preventivno,

jer se u praksi pokaza-la, izme|u ostalog, ikao dobar regulatorrada probavnog tra-kta.

Sa sajma u Qubqani

Doktor Stoh u Kula{ima

Sa lawskog ro |endanskog okupqawa


12/16

12 KOLA@

godini iza nas prwa-vorska TV K3 doì-vjela je preporod.Nakon preseqewa u

novi, ve}i, moderni ji i oprem-qeni ji prostor, u novom ruhu u2016. godinu u{la je punom pa-

rom, sa mnogo emisi ja i ambi-cioznih planova.

- Novi prostor je izgra|enpo svim standardima televizij-ske profesi je, po{tovani su sviparametri tako da {to se ti~etehni~ke opremqenosti sta jemou red sa naj ja~im medijskim ku}a-ma u regionu - kaè Branko Da-ki}, izvr{ni direktor zamarketing i proda ju TV K3.

TV K3 emitu je program 24sata dnevno. #Vi jesti#, #Novos-ti#, #Stav#, #Potez#, #Ordina-ci ja#, #Panorama regi je#,#Zemqa, izvor ìvota#, #Ne-deqno popodne#... ovo su samo suneke od 12 emisi ja vlastite po-dukci je TV K3.

- Centralna informativnaemisi ja #Novosti# i daqe ~iniokosnicu Informativnog pro-grama i centralno mjesto u pro-gramu Televizi je K3. Emitu jemoih u dva termina, svakog dana od18.45 i od 22 ~asa. Upravo termin

emitovawa name}e posebnu odgo-vornost i teìnu, kako redakci-

ji Informativnog programa,tako i ci jeloj Televizi ji. Na{e

#Novosti# se emitu ju prve, u po-re|ewu sa ostalim centralniminformativnim emisi jama nadrugim televizi jama - kaè Da-

ki}.Za krajwi proizvod ko ji

gledaoci vide, marqivo se brine37 stalno zaposlenih radnika i

brojni vawski saradnici. Iupravo su qudi ko ji rade ono na{ta je televizi ja po nosna, isti-~u u ovoj uglednoj informati-

vnoj ku}i.- To su {kolovani i mladi

qudi, ko ji svakom problemu pri-stupa ju krajwe profesionalno iu svemu ima ju podr{ku mena-xmenta televizi je. Mi smo doni-

jeli Prwavoru ono {to mnogi

nema ju, a to je svoj medijski ser-vis. Me|utim, ~ini mi se da toqudi ba{ tako i ne shvata ju. TVK3 formalno jeste mo ja, ali usvim drugim op{tinama TV K3

je prwavorska televizi ja, a neMilenkova, Jankova ili Marko-va - kaè Daki}.

TV K3 uskoro }e napuniti21 godinu posto jawa. Ekperi-mentalni program po~ela je emi-tovati davne 1994. godine, adozvolu za rad dobila je 15. apri-la 1995. godine. Danas je to sa-vremena TV ku}a, ~i ji programnosi duh urbanosti, ali nikakone zaboravqa vri jednosti i obi-~a je na{ih naroda. U proteklih20 godina iza TV K3 je mnogo do-

brih, ponekad i mawe dobrihstvari, {to je realnost svakogposla, pa tako i u medi jima.Ipak, uprkos svim pote{ko}amauspjeli su ostati i opstati namedijskom nebu.

N. Z.

Po{tovani! Mate ja Raili}, k}erka Renate i Mla dena,

je djevoj~ica iz Dervente, ro|ena 2009. go dine,ko joj hitno treba pomo} svih dobrih qudi. Ova{estogo di{wakiwa je u~enica prvog razre da,ali prve {kolske dane, pisawe prvih slova,

u~ewe pjesmica i druèwe sa druga rima mo ra- la je da zami jeni bolni~kim krevetom.

Mate ja je trenutno smje{tena na Odjeqewu dje~i je hematoonkologi je UB KC Bawa Lukagdje se li je~i pod di jagnozom kasnog me dular-

nog reci diva akutne limfoblasne le ukemi je. S obzi rom na di jagnozu bolesti, po red hemiote-

rapi ja, kompletno li je~ewe po drazumi jeva i transplantaci ju mati~nih }eli ja hematopoeze.

Dio tro{kova li je~ewa snose ro diteqi, as obzi rom na to da samo je dna injkci ja ko{taoko 3.000 evra, te da je za transplantaci ju potrebno najmawe 50.000 evra, ro diteqi nisu u mogu}nosti sve da plate.

Zbog toga po ro dica moli sve ko ji mogu daim pomognu u borbi za spas Mate jinog ̀ ivota.

Po mozi mo Mate ji Raili}!

Mate ji mò ete pomo}i uplatom novca na sqede}e ra~une:

@i ro ra~un: 5620058131039509 (Nosilac ra~una: Renata Raili})

Devizni ra~un: IBAN: BA395620058131040285- parti ja 16143464 SWIFT BIC: RAZ BBA22

NLBRazvojna banka a.d. Milana Tepi}a br. 4, 78000 Bawa Luka BiH

Kontakt telefoni Mate jine po ro dice: 065/939-799, 065/975-389, 065/999-086, 066/145-262

Udruìmo se i pokaìmo da smo sposobni da spasimo ìvot ovom djetetu!

Na sve~anoj sjednici Skup-{tine Podru~nog fudbalskogsaveza Gradi{ka, ko ji pokriva

jo{ srba~ku, prwavorsku i la-kta{ku op{tinu, dodi jeqena supriznawa najboqim po jedinci-ma i kolektivima za 2015. godi-nu. Najvredni ja priznawa,Zlatne plakete Saveza, dobilisu Fudbalski klub Borac iz[ibovske, ~lan êtvrte lige ipredsjednik kluba Du{ko Jova-ni}. Priznawe je uru~eno povo-dom 50 godina posto jawasportskog kolektiva u [ibov-skoj, ko ji je dao veliki dopri-

nos afirmaci ji sporta napodru~ju na{e op{tine.

- Ovo nam je do sada najvre-dni je i najdraè prizawe, ko je}e nas motivisati da i ubudu}eostanemo dobro organizovankolektiv, sa jasno razra|enim

sistemom rada i obaveza. Okup-qamo veliki broj mladih, iz-gradili smo kvalitetan teren,pro{irili svla~ionice, pla-niramo da natkri jemo tribinuza gledaoce, a zahvaquju}i do-brom ~ovjeku, doktoru Miodra-gu Mar janovi}u, dobili smo ireflektore za odigravawe no-}nih utakmica, {to je prava ri-

jetkost ne samo na kra ji{kimfudbalskim terenima - rekao jeJovani} nakon {to mu je Plake-tu uru~io predsjednik Podru-~nog saveza Dragi{a Savi}.

Nagra|eni su i Fudbalski

klub Sloga iz Srpca, kao naj-boqi fudbalski klub u protek-loj godini, kao i Miqan Ba ji},kapiten drugoliga{a Lakta{a,ko ji je progla{en za najboqegfudbalera ovog di jela Repu-blike Srpske.

U {ibova~kom klubu susvjesni da nema ju mnogo vreme-na za slavqe povodom vri jednenagrade. Klupsko rukovodstvookre}e se redovnim obavezama,odnosno pripremawu uslova zapo~etak proqe}nih priprema.Ekipa je ostala bez {efastru~nog {taba Slobodana Ga-li}a, ko ji se, zbog premorenos-ti povla~i sa dosada{wedu`nosti. Uz to, dvo jica stan-dardnih prvotimaca Mi{oMandi} i Jasminko Kova~ pla-nira ju da promi jene sredinu.Mandi} bi, navodno, trebalo

da pristupi Torpedu iz Cerov-qana gdje odrani je igra #qubi-}evac# AleksandarWegomirovi}, a za Kova~a jeozbiqno zainteresovana Zvi-

jezda iz Grada~ca, ~lan Prvelige Federaci je BiH.(br)

IZ REGIONALNE TELEVIZIJE K3

PU NOM PAROM

U prwavorskom selu[tivor sve je spremno zaodràvawe karnevala, kaonajzna~ajni jeg godi{weg do-ga|a ja u ovom mjestu sa itali-

ja nskom naci onalno mza je dnicom. Pripreme sublagovremeno po~ele, pa }e,

bez sumwe, i ovogodi{we iz-dawe biti u znaku o~uvawali jepe tradici je. Kolona }ese kretati ve} uobi~a jenomrutom, od kafe bara #Tren-

tino#, u dowem di jelu sela,do [ibovske, a posli je{etwe, pjesme i {ale, u~e-

snici karnevala i wihovigosti prisustvova}e cjelove-~erwoj igranci u mjesnomDomu kulture.

Sadrà ji }e se odvi jati u

subotu, 6. februara, kada }esvo je zabavno umi je}e pokazi-vati i ovda{wi êsi u pri-

gradskom nasequ Ma}inobrdo.

Maskare se organizu ju kaovi{edecenijski obi~ajobiqeàvawa po~etka vas-

kr{weg posta kod vjernika koji vri jeme ra~una ju pogregori janskom kalendaru.(zn)

U [tivo ru i Ma}inom brdu

Sve~anost u Gradi{ci

Sve spremno za maskenbal

orcu iz [ibovske zlatna plaketa

Nagra |eni u Gradi{ci- Jovani}, tre }i zdesna

Sa lawskog maskenbala

KolektivregionalneTV K3u 2 0 1 6 . g o d i n u


13/16

ZAVIÂJ 13

@ELIMO VAM UGODNE FEBRUARSKE PRAZNI^NE DANE!

REDOVNO PLA]AWE RAÛNA ZA UREDNU ISPORUKU VODE

Zajedno za qep{i

na{ rwavor

KOMUN LNO PREDUZE]E

„P RK“ PRW VOR

SERVIS “MALE[“,MAGISTRALNI

PUT, PRWAVOR,

TEL: 065/614-368

TEHNI^KI PREGLED,

REGISTRACIJA VOZILA,

SERVIS, VULKANIZERSKE

USLUGE, [LEP SLU@BA,

ATRAKTIVAN

UGOSTITEQSKI OBJEKAT...

MJESTO GDJE ]ETE UVIJEK BITI BRZO I KVALITETNO USLU@ENI

RADIO PRWAVOR99,10

KARA\OR\EVA 4, PRWAVOR, tel: 051/660-881

[estog marta slavimo ro|endan

SA VAMA I ZA VAS 24 ÂSA DNEVNO,PO TRA@I TE NAS NA 99,10 MHZ

32.


14/16

14 [AH

klupskom godi{waku[ahovskog klubaPO[K uPoto~anima osta}ezabiqeèno da je pob-

jednik 24. svetosavskog turnirapostao Vlado Jakovqevi}, in-ternacionalni majstor iz Bawa-luke. Igrao je standardno dobro,odlu~no i bez kalkulacija iprotiv ja~ih rivala, pa jezasluèno stigao do zvawa naj-boqeg i nagrade vrijedne 300konvertibilnih maraka.

Turnir je odigran pretpo-sqedwe januarske subote u u~io-nicama mjesne Osnovne {kole#Milo{ Crwanski#, gdje se oku-pilo 38 igra~a iz desetak gra-dova. U~esnike je pozdraviodirektor turnira MiroslavPopadi}, nagla{avaju}i zadovo-qstvo velikim odzivom i dola-skom igra~a koji imaju ja~irejting, kao i takmi~ara koji na

ovakvim smotrama èle da pro-vjere vlastite sposobnosti. Do-borodo{licu je, u imeSkup{tine op{tine, poèlio ipotpredsjednik prwavorskogparlamenta Slavko Vujinovi}, aprvi potez, u partiji izme|ulawskog pobjednika DaliboraStojanovi}a i Petka Boì}a izprwavorskog sela Mra~aj povu-kao je mjesni aktivista GoranMari}, ina~e odbornik NDP-au Skup{tini op{tine Prwa-vor.

Turnir je poslije{esto~asovnih borbi, po {vaj-carskom sistemu, u devet kolaprotekao u regularnimobiqe`jima pa su sudije

Mom~ilo Sopreni} i StevanPa{tar na sve~anomprogla{ewu odali priznawesvim igra~ima.

U najbliòj pratwi Jakov-qevi}a bio je, sa pola poenamawe, velemajstor Dalibor Sto-

janovi}, koji je sa 2.501 poen bionajboqe rejtingovani u~esnikpoto~anskog sabora. MiladinGavri}, Vlado Naranxi} i Mu-hamed Bori} podijelili sutre}e mjesto, a nov~ane nagradedobili su jo{ Sr|an Jevi},

Ranko Jui} i Vlado Stojanovi}.Najmla|i u~esnik bio je

osmogodi{wi SlobodanPi{talovi} iz Br~kog, kojiima 1.424 poena na rejting listi,a pa`wu je privla~io i 11-godi{wi Aleksej Vidi} izPala~kovaca, koji nastupa zamla|e selekcije derventskog

{ahovskog prvoliga{a.- Redovno dolazim na ovu

popularnu smotru, gdje sam prijeovog turnira ranije ve} dva putatrijumfovao. Konkurencija je,po staroj praksi, bila veoma

jaka, {to me dodatno motivi-salo i donijelo mi poziciju broj

jedan. êstitam Poto~ancima,

jer su se jo{ jednom pokazali upravom svjetlu - rekao je pobjed-nik Jakovqevi}.

Sa mnogo sjete na neka ra-nija vremena, kada je poloàj{aha u tada{woj Jugoslavijibio mnogo boqi, govorio je ve-lemajstor Milan Vuki}.

- Sa zadovoqstvom dolazim

u ovo selo,koje imaizuzetno

jaku pozi-ciju na{ a h o v s k o jkarti regiona.@alosno je da je{ah u Bawaluci idrugim ve}im mjestimagotovo nestao. Traìo sam

svojevremeno podr{kudràve, ali su mi nadle`niodgovorili da nemam

pravo na nacionalnu pen-ziju, jer, prema wima, {ahnije olimpijski sport. Za-

boravili su da je do sadaodràno vi{e od 50 {ahov-skih olimpijada. Srbija je

dodijelila naciona-lne penzije za 36

mojih kolega, ve-lemajstora, aovdje kod nas, uRepublici Sr-pskoj, praksa jet o t a l n oporaàvaju}a -istakao jeVuki}, najav-quju}i da }e inarednih go-

dina s puno za-

do-v o -

qstva dolazitiu Poto~ane.

Direktor turnira Miro-

slav Popadi} primio je ~esti-tke od svih u~esnika, jer se klubna ~ijem je ~elu pokazao kaoslo`na druìna, koja zna da napravi na~in organizuje ovakvedoga|aje. Od prvog turnira, zaje-dno sa Popadi}em je i mjesni ak-tivista Bogdan Savi}. Iakonaru{enog zdravqa, nepropu{ta nijedan skup, a svojdio obaveza prihvati}e uskoro,odnosno ve} po~etkom marta,kada ovdje bude organizovan tur-nir dama povodom Dana èna. Nitada, vjeruju u Poto~anima, ne}eizostati finansijska podr{kapokroviteqa turnira, na~el-nika op{tine Sini{eGatari}a, kome su u PO[K-u

tako|e zahvalni za dosada{werazumijevawe.

B. RADULOVI]

TRE]I TRIJUMF

U POTOÂNIMA ODIGRAN SVETOSAVSKI [AHOVSKI TURNIR

PLASMAN

Iza pobjednika VladeJakovqevi}a plasiralisu se: 2. Dalibor Sto-janovi} sa 7, 3-4-5: Mi-

ladin Gavri}, VladoNaranxi} i MuhamedBori} po 6,5, 6-7-8:Sr|an Jefi}, Ranko Jui},Vlado Stojanovi} po 6,9-10: Vojo Crepuqa iDraèn Bazina po 5,5,11-12-13-14-15-16:Milan Vuki}, RatkoBuva~, Milan Kova~i},Veselin Krgovi}, Du{koSakan i Tode Peji} po 5,17-18-19-20-21-22-23:Gojko Sekuli}, DaliborAleksi}, Dragan Baki},Petko Boì}, Mirko Sto-jkovi}, Nedeqko Kqaji} i@eqko Tadi} po 4,5, 24-25-26: Miodrag

Peri{i}, Jovo Gu`vi} iVladimir Vu~i} po 4,27-28-29-30: Goran Kevac,Drago{ Stzrugar, VladoGavrani} i Simo \uri}po 3,5,31-32-33-34:Qubomir Antoni}, Slo-bodan Pi{talovi},Tomislav Juri{i} i Gos-timir Vrhivac po 3,35-36-37: Ilija [ormaz,Miroslav Bogi}evi} iAleksej Vidi} po 2,5, 38:Nikola Vidi} 1 poen.

TRE]I TRIJUMF

V l a d e J a k o v q e v i } a

Internacionalni majstor iz Bawaluke osvojio 7,5 poena iz devet partija, {to mu jebilo dovoqno za trijumf i nov~anu nagradu vrijednu 300 KM. Lawski pobjednik,velemajstor Dalibor Stojanovi} osvojio je drugo mjesto, dok je u~inakvelemajstora Milana Vuki}a bio skromniji. Nastupalo je 38 igra~a, aprvi potez povukao je mjesni aktivista Goran Mari}. ̂ estitke direktoruturnira Miroslavu Popadi}u i saradnicima

Sa otvarawa turnira

Mari}povla~iprvi potez

Pobjednik Jakovqevi}

Iz turnirske sale

SlobodanPi{talovi}


15/16

ZAVIÂJ 15SPORT

NA[IM CIJEWENIM ^LANOVIMA I SIMPATIZERIMA ÊSTITAMO KRSNU SLAVU - TRI SVETA JERARHA!

SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE

OP[TINSKI ODBOR PRWAVOR

RPSKA

ADIKALNATRANKADR VOJISLAV[E[EQ"O PRWAVOR

orodica sportskihklubova u Prwavorupostala je bogati ja zastonoteniski klub#Spin#, ko ji je osno-

na inici jativu zaqubqe-a ovog sporta Klaudi ja

lankovi}a i Zorana Sari-Interesovawe Prwavor-a za ovaj sport je

ma{ilo o~ekivawa klup-g rukovodstva, pa je u dvo-i ve} postalo ti jesno.- Izraèna masovnost ve}donosi slatke brige, ali

}emo se potruditi da se za svena|e prostora za nesmetanetreninge. Planiramo da seve} na proqe}e ukqu~imo uredovno liga{ko takmi~ewe,a do tada igra}emo u ligi re-kreativaca sa igra~ima iz Ba-waluke, Kotor Varo{a idrugih mjesta bawalu~ke i do-bojske regi je - kaè Zoran

Sari}.Okupqaju se svestarosne generaci je,a na treninzima suredovno i vete ran

Mladen Strugar i wegov sin,sredwo-

{ko-

lac Drago{.- @eqa mi je da nadma{im

oca, ali i drugare iz prwavor-ske Gimnazi je. Rad u dvorani

je pravo mjesto gde sa zado-voqstvom provodim slobodnovri jeme - isti~e Strugar juni-or.

Klupske prostori je kva-litetno su ure|ene u podrum-

skoj etaì Gradske tr`niceu centru Prwavora, a ri je-{eno je i pitawe zagri ja-vawa stonoteniskedvorane u ove zimske dane.

Aktivnost se odràva kroz~lanarinu.

- Svrstavam se u veterane, jer sam jo{ sedamdesetih go-dina pro{log vi jeka nastupaoza ekipu bawalu~kog Borca.Sada sam u prilici da igram uovoj sredini i iskreno se ra-du jem sve ve}em bro ju mladihko ji pokazu ju èqu da savla-

da ju {to vi{e tajni ovogatraktivnog i dinami~nogsporta - kaè uvi jek raspolo-èni i razigrani #starac#Mirko Vi{ekruna.(br)

Iako su se jesenas oki-tile titulom prvaka

Bosne i Hercegovine ukrosu, za juniorski uzrast,prwavorske atleti~arkene}e nastupati na klup-skom kros prvenstvu Ev-rope, poznatom kao Liga{ampiona. Jelena Gaji},Vidanka Boì} i Vale-tina Samarxi} ostale suuskra}ene za nastup u tur-skom gradu Kastamono, 7.februara, a razlozi sudobro poznati - nedosta-tak novca za pripreme iputovawe.

I ranije su mlade Prwa-vor~anke morale odusta-

jati , a najve }i uspje hostvarile su u poslijerat-

nom periodu, kada su u ita-lijanskoj Montoviosvojile u konurencijitridesetak klubova veomadobro deseto mjesto.

Prwavorske

a tle ti~arke mir uju

U dvo rani ve} tijesno

Klub malog fudbala Obili}pro{ao je prvo kolo u novomciklusu Kupa Republike Sr-pske, a ve} u drugom kolu na-{eg prvoliga{a ~ekao je timKMF Qubi}, ko ji je u prvomkolu slavio u Dobo ju (6:4 ).Okr{aj gradskih rivala pro-

tekao je u kvalitetnoj i neiz-vjesnoj borbi, pri ~emu su#qubi}evci# iz jedna~ili na8:8 svega 28 sekundi pri je iste-ka regularnog toka. Pobjednik

je ri je{en izvo|ewem penala.Tek u osmoj seri ji pala je odlu-ka, a presudan za prolazak

Obili}a u tre}e kolo bio jeproma{aj Aleksandra @i{ka.Kona~an rezultat bio je 15:14.Ekipa Obili}a igrala je prijenekoliko godina na finalnomturniru Kupa RS, u êlincu,gdje je osvo jila tre}e mjesto.

Mladi}i trenera Igora [a-

ri}a tako su se revan{iraliQubi}u za ubjedqiv poraz ko jisu doìvjeli jesenas u okviruPrve futsal lige RepublikeSrpske. Ovi rivali ima}e pri-liku da se ve} u martu bore zabodove u okviru drugog di jelasezone .(nz)

U Futsalkupu

RepublikeSrpske

Obili}

u tre}em

kolu

iga

{ampiona

kao iluzija

U PRWAVORU OSNOVAN NOVI KLUB

Juniorska ekipa AK Prwavor

Ekipa KMF Obili}

va generacijawavorskog "Spina"


16/16

НАШ ЗАВИЧАЈПРЊАВОРСКЕ ИНФОРМАТИВНЕ НОВИНЕ

ЛИСТ ИЗЛАЗИ МЈЕСЕЧНО

ИЗДАВАЧ: СЗУР „НАШ ЗАВИЧАЈ“

ЗА ИЗДАВАЧА: БРАНЕ РАДУЛОВИЋ

АДРЕСА: “НАШ ЗАВИЧАЈ“, Д.МАКСИМОВИЋ 4,

ПРЊАВОР

ТЕЛЕФОНИ:О51/660-707, О65/520-590

I-МЕЈЛ АДРЕСE: [email protected]@gmail.com

УРЕЂУЈЕ РЕДАКЦИЈСКИ КОЛЕГИЈУМ

Rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture RepublikeSrpske, broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. godine, “Na{zavi~aj” Prwavor, upisan je u Registar javnih glasila podrednim brojem 630. Prvi broj iza{ao je 15. marta 2012. godine.

ШТАМПА „ГЛАС SРПСКЕ“, БАЊАЛУКА

BLIJEDA JESEN PRWAVORSKOG QUBI]A

DRUGA LIGA

1.Sloga(D) 15 12 0 3 45:10 36

2.Omarska 15 11 0 4 38:14 33

3.Sloga(S) 15 10 2 3 48:21 32

4.Mladost(DS)15 9 4 2 27:17 31

5.Modri~a 15 9 3 3 28:10 30

6.Proleter 15 9 2 4 44:19 29

7.Jedinstvo 15 7 3 5 22:15 24

8.Sloga(T) 15 6 4 5 31:26 22

9.Lakta{i 15 6 3 6 27:28 21

10.Ozren 15 4 4 7 20:30 16

11.QUBI] 15 3 6 6 24:29 15

12.BSK 15 4 3 8 18:29 15

13.Borac(KD) 15 4 2 9 18:32 14

14.@eqezn. 15 3 2 1 0 20:40 11

15.Lije{}e 15 2 3 10 19:40 9

16.@upa 15 0 1 14 11:71 1

ÊTVRTA LIGA

1.Sloga(D) 15 12 0 3 45:10 36

1.Kozara 12 9 3 0 35:12 30

2.Kladari 12 9 2 1 35:15 29

3.Torpedo 12 8 1 3 25:9 25

4.Mladost 12 7 3 2 24:12 24

5.BORAC( [ IB)12 5 5 2 30:21 20

6.Tamaris 12 6 0 6 28:18 18

7.Milan 12 5 2 5 20:19 17

8.Bratstvo 12 4 3 5 20:29 15

9.M.Kraji{nik12 3 4 5 13:10 13

10.Borac(M) 12 4 0 8 19:31 12

11.Sloboda 12 2 2 8 14:38 8

12.Ratar 12 2 1 9 7:28 7

13.Biseri 12 1 0 1 16:34 3

PETA LIGA

1.Vrba 6 5 0 1 16:9 152.Studenac 6 4 0 2 15:11 12

3.BUDU]NOST 6 3 2 1 13:11 11

4.BISERI 6 2 1 3 12:12 7

5.Bratstvo 6 2 0 4 8:18 6

6.C.zemqa 6 1 2 3 9:13 5

7.Crnivrh 6 1 1 4 13:14 4

PRVA FUTSALLIGA RS

1.Ugqevik 7 5 0 2 53:34 15

2.Nevesiwe 7 5 0 2 33:27 15

3. QUBI] 7 4 0 3 4 7: 31 12

4.Qubiwe 7 4 0 3 50:39 12

5.Br~ko 7 4 0 3 43:52 12

6.OBILI] 7 2 1 4 26:38 7

7.Slavija 7 2 0 5 25:42 6

8.Sokrates 7 1 1 5 37:5 14

Dva prwavorska futsalprvoliga{a KMF Qubi} iKMF Obili} odigrali su udvorani #Sloga# humanitarnuutakmicu za lije~ewe tro-mjese~nog Stefana Samarxi}aiz Nove Topole, kod Gradi{ke.Prikupqeno je 350 maraka, anovac }e biti isporu~en rodi-teqima bolesnog mali{ana.

-Nismo se nijednog trenu-tka dvoumili kada smo saznaliza zdravstvene probleme bebeiz Nove Topole. Iako su igra~ina odmoru do februarskog na-stavka sezone u Prvoj futsalligi Republike Srpske svi su

se odazvali kako biprakti~nim primjerom poka-zali svoju spremnost da pomo-gnu Samarxi}ima - kaè ~lanrukovodstva KMF Qubi}Mario Milija{evi}.

Utakmica je protekla uobostrano kvalitetnoj igri, aQubi} je pobijedio sa 7:4 (0:2)iako su #obili}i# u 24. minutu

vodili sa 3:0. Simboliku ima i~iwenica da je to bio prvi ovo-godi{wi sportski sadràj napodru~ju op{tine, pri ~emu na-ravno pohvale zasluùje i gestKMF Obili}, gdje su bezrazmi{qawa pristali na ovu

inicijativu. Ostvaren je pri-hod vrijedan 350 maraka.

Qubi} je nekoliko danakasnije ugostio i kom{ije izêlinca (7:6), a prihod je

| j

Nove Topole. Humana stranasporta do{la je i u ovom pri-mjeru do punog izraàja, pa sviu~esnici prigodnih utakmica una{em gradu zasluùju poh-

( )

udbaleri Qubi}arazo~arali su plasmanom

u jesewem dijelu prven-stva. Ostvarili su samotri pobjede, a po {est puta su remizi-rali i izgubili. Skromnih 15 bodovanisu fudbalerima donijeli mirne zim-ske snove. Naprotiv, sa strepwom ~ekajumartovski start i premijerni okr{ajprotiv Lakta{a na doma}em terenu.Ukoliko ne promijene svoj na~inrazmi{qawa i budu ponovo, kao ranijihsezona, gotovo nezainteresovani zadobar rezultat, ne pi{e im se dobro.Shvatawe u stilu #lako }emo#, nekolikoputa im se razbilo o glavu. Jesenas su uPrwavoru remizirali Ozren, Sloga izTrna i Lije{}e. Realno gledano, to suekipe skromnog dometa, pogotovo u go-stima, ali na stadionu Borik, koji sepretvorio u poligon olakog prepu{twa

bodova rivalima, ostali su neporaèni.Punom mjerom ugostila se Omarska, koja

je u 78. minutu gubila sa 2:1, da bi u na-rednih sedam minuta gosti postigli tribrzopotezna gola i stigli do zasluènogtrijumfa.

Kuriozitet predstavqa ~iwenicada su fudbaleri Qubi}a prvu doma}upobjedu ostvarili tek u 11. kolu, protivBSK-a (2:0), odigranu krajem oktobra.Prije ovog trijumfa stigli su do bodo-vne trojke na gostovawu dobojskom#@eqi# (3:1), a protiv @upe do{li sudo o~ekivano ubjedqive pobjede (6:2).Jesen su okon~ali u stilu kojim su istartovali pred svojim navija~ima - re-mijem protiv Modri~e (1:1).

Qubi} je na doma}em terenu izgu-bio 11 bodova, a sa osam gostovawa vra-tio se ku}i sa samo pet bodova. Uztrijumf u Doboju, remizirali su u@eravici i Kozarskoj Dubici. Sra-

zmjerno ugledu kakav ima u fudbalu Re-

publike Srpske, na{ drugoliga{mora}e da #okrene list#. Poigravawesa rejtingom koji su sticale neke ranije

generacije ne moè se dugo tolerisati.

Qubi} je, podsjeti}emo zbog mla|ih ge-neracija, punih 15 sezona bio ~lanPrve lige Republike Srpske. Pred

fudbalerima i wihovim trenerima jeprilika da ve} od po~etka marta krenusa boqim takmi~arskim ostvarewima.Domet generacije koja ima takve poje-dince kao {to su Vladimir An~i},Ibrahim Mujki}, Goran Deket, bra}a@iàk, Danko ]irkovi}, ZoranKova~evi}, Danko Segi} i ostali, si-gurno je mnogo ve}i od onih 15 bodovaiz jesewe sezone. Kada bi se ovimladi}i ugledali samo na svog klup-skog drugara Dragomira Prodanovi}a,koji u petoj deceniji ìvota#gine# naterenu, stvari bi o pitawu bodovnogzbira bile mnogo povoqnije.

U sumornoj prwavorskoj fudbal-skoj stvarnosti za pohvalu je ~iwenicada se klub iskqu~ivo oslawa na vla-stite kadrove, koji ni~u iz selekcijapodmlatka. Zbog toga je neophodno da seradu s mladim snagama i daqe poklawazna~ajna pa`wa. (nz)

Igrali za Stefana

êkalipobjedu do11. KOLA

Drugoliga{ osvojio samo 15 bodova na 15utakmica, pa nije daleko od zone ispadawa.Jesewi sastav ostaje na okupu, a povoqniji

proqe}ni raspored daje povoda za optimizam

JUBILEJ

Uskoro, preciznije u aprilu,navr{i}e se sedam decenija odzaìvqavawa prwavorskog fudbal-skog kluba. Prvu loptu u Prwavorposlije zavr{etka Drugog svjetskograta u aprilu 1946. godine, u na{ isvoj grad donio je iz Sarajeva, gdje jebio na {kolovawu, nekada{wi entuz-ijasta Husein Dujsi}. Ovo prezimezna~ajno je za istoriju prwavorskogfudbala, jer su petorica bra}eDujsi} nastupali za Qubi}. Ta godinanalazi se i u klupskom grbu iprakti~no predstavqa zaìvqavawetog sporta u ovoj sredini. Fudbal seovdje igrao i prije Drugog svjetskograta, ali je malo sa~uvanih dokume-nata iz tog vremena.

Humana strana sporta

Ekipa KMF Qubi}

Ekipa Qubi}a

Napada~Vladimir An~i}

naš zavičaj febraur 2016

Documents