osobine liČnosti, ljubomora i koriŠtenje facebooka radovi/2014/zavrsni rad - magdalena...
TRANSCRIPT
Sveučilište u Zadru
Odjel za psihologiju
Preddiplomski studij psihologije
Magdalena Ivnik
OSOBINE LIČNOSTI, LJUBOMORA I KORIŠTENJE
FACEBOOKA
Završni rad
Mentor: Izv. prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić
Zadar, 2014.
SADRŽAJ
Sažetak ................................................................................................................................................ i
Abstract .............................................................................................................................................. ii
UVOD ................................................................................................................................................ 1
Pet-faktorski model crta ličnosti i korištenje Facebooka ............................................................... 2
Ekstraverzija i Facebook ............................................................................................................ 2
Emocionalna stabilnost i Facebook ........................................................................................... 3
Savjesnost i Facebook ................................................................................................................ 4
Ugodnost i Facebook ................................................................................................................. 5
Otvorenost iskustvu i Facebook ................................................................................................. 5
Ljubomora i korištenje Facebooka ................................................................................................ 6
Polazište i cilj ................................................................................................................................. 8
PROBLEMI I HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA .................................................................................... 9
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ............................................................................................. 10
Sudionici ....................................................................................................................................... 10
Mjerni instrumenti ........................................................................................................................ 10
Postupak ....................................................................................................................................... 11
REZULTATI .................................................................................................................................... 12
Povezanost crta ličnosti iz Pet-faktorskog modela i nekih aspekata korištenja Facebooka ........ 13
Povezanost online ljubomore i nekih aspekata korištenja Facebooka ......................................... 14
RASPRAVA .................................................................................................................................... 16
Kritički osvrt na istraživanje ........................................................................................................ 18
ZAKLJUČCI .................................................................................................................................... 20
LITERATURA ................................................................................................................................. 21
i
Osobine ličnosti, ljubomora i korištenje Facebooka
Sažetak
Društvene mreže u posljednje vrijeme postaju sve popularnije privlačeći sve veći broj korisnika ali i istraživača koji žele bolje istražiti njihov fenomen te otkriti na koji način različiti psihološki čimbenici utječu na njihovo korištenje. Najveći broj dosadašnjih istraživanja bavio se otkrivanjem veze između crta ličnosti iz Pet-faktorskog modela ličnosti i korištenja jedne od najpopularnijih društvenih mreža- Facebooka. Nalazi tih istraživanja upućuju na to da doista postoji određena veza između crta ličnosti i različitih aspekata korištenja Facebooka. Osim crta ličnosti, istraživači su također pokušali istražiti povezanost ljubomore s korištenjem Facebooka te su utvrdili da između njih doista postoji povezanost. S obzirom na nalaze prijašnjih istraživanja i nepostojanje sličnog istraživanja u Hrvatskoj cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos crta ličnosti iz Pet-faktorskog modela ličnosti s nekim aspektima korištenja Facebooka te odnos online ljubomore u vezi i nekih aspekata korištenja Facebooka. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 116 studenata Sveučilišta u Zadru. Korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: Goldbergov upitnik za mjerenje pet velikih dimenzija ličnosti (IPIP), Skala Facebook ljubomore (Muise, Christofides, Desmarais, 2009) te pitanja o demografskim podacima te o nekim aspektima korištenja Facebooka. Rezultati su pokazali da postoji povezanost između nekih crta ličnosti iz Pet-faktorskog modela i nekih aspekata korištenja Facebooka. Između ekstraverzije, čestine promjene slike profila, čestine promjene statusa te broja prijatelja s kojima osoba redovito komunicira na Facebooku utvrđena je pozitivna povezanost. Utvrđena je negativna povezanost između emocionalne stabilnosti, broja dnevnih posjeta Facebooka i vremena provedenog na Facebooku te između savjesnosti i broja prijatelja na Facebooku, a između otvorenosti iskustvu i čestine promjene statusa utvrđena je pozitivna povezanost. Nije utvrđena povezanost između online ljubomore i nekih aspekata korištenja Facebooka.
Ključne riječi: crte ličnosti, ljubomora, Facebook
ii
Personality traits, jealousy, and Facebook use
Abstract
In recent years social networks have become increasingly popular, attracting an increasing number of users as well as researchers who want to explore the phenomenon of social networks and discover how different psychological factors affect the use of social networks. The largest number of previous studies has focused on discovering the link between personality traits of the Big-Five model of personality and usage of one on the most popular social networks- Facebook. The findings of these studies indicate that there is indeed a connection between personality traits and various aspects of Facebook usage. In addition to personality traits, researchers have also attempted to examine the relationship between jealousy and Facebook usage and have found that the connection between them really exists. Considering the findings of previous studies and the absence of a similar study in Croatia the aim of this study was to examine the relationship of personality traits from the Big-Five model of personality and some aspects of Facebook usage and also the relationship between jealousy in a relationship and some aspects of Facebook usage. The study was conducted on a sample of 116 students of the University of Zadar. The following measuring instruments were used: IPIP Scales Measuring the Big-Five Domains, Facebook Jealousy Scale (Muise, Christofides, Desmarais, 2009) and questions about demographics and some aspects of the Facebook usage. The results showed that there is a correlation between certain personality traits of the Big-Five model and some aspects of Facebook use. A significant positive relationship has been found between extraversion, frequency of profile photo changes, frequency of status changes and the number of friends with whom a person communicates regularly on Facebook. A significant negative correlation has been discovered between emotional stability and the number of daily visits to Facebook and the amount of time spent on Facebook. Conscientiousness and the number of friends on Facebook are in a significant negative correlation, and openness to experience and frequency of status changes in a significant positive correlation. There was no significant correlation between online jealousy and some aspects of Facebook usage.
Keywords: personality traits, jealousy, Facebook
1
UVOD
Broj korisnika interneta svakim danom sve više je u porastu te bi do kraja 2014.
godine trebao doseći brojku od tri milijarde korisnika, prema podacima ITU-a (2014),
jedne od agencija Ujedinjenih Naroda specijalizirane za informacijsku i komunikacijsku
tehnologiju. Razvoj interneta tekao je naglo, a doveo je do značajne promjene u načinu
komunikacije i socijalizacije s drugim ljudima i to osobito s pojavom tzv. društvenih mreža
kao što su Myspace, Twitter i Facebook (Amichai-Hamburger i Vinitzky, 2010). Boyd i
Ellison (2008) definiraju društvenu mrežu kao web pružatelja usluga koji korisnicima
omogućuje da izgrade profil unutar organiziranog okvira, izaberu listu korisnika s kojima
žele dijeliti vezu te se kreću kroz vlastitu listu veza pregledavajući što rade ostali korisnici
unutar sistema. Jedna od najpopularnijh društvenih mreža danas je Facebook s više od
milijardu aktivnih korisnika (Facebook, 2012), koji je osnovan 2004. godine.
Facebook omogućuje korisnicima da otvore i kreiraju vlastiti profil na kojemu sa
svojom izabranom listom prijatelja mogu podijeliti različite informacije o sebi- od
osnovnih informacija kao što su spol, datum rođenja, rodni grad, prebivalište pa sve do
informacija o političkom i vjerskom opredjeljenju, informacija o zaposlenju, ljubavnom
statusu, osobnim interesima itd. Osim toga, korisnici na svome profilu mogu objavljivati
fotografije i video uratke te dijeliti linkove koji im se sviđaju. Facebook također
omogućuje komunikaciju sa ostalim korisnicima putem slanja poruka, chata ili
komentiranja objava drugih korisnika Facebooka. Korisnici se mogu uključiti i u različite
Facebook grupe ovisno o njihovim interesima ili čak otvoriti vlastitu grupu.
Objavljivanjem statusa korisnici mogu sa svojim prijateljima podijeliti informacije o tome
o čemu trenutačno razmišljaju, što rade ili gdje se nalaze kao i informacije o tome kako se
osjećaju u tom trenutku. Sve u svemu, Facebook nudi mnogo različitih sadržaja i aktivnosti
svojim korisnicima te ne čudi što je postao toliko popularan i to osobito među mlađom
populacijom koja želi stalno biti u kontaktu s prijateljima te znati što se sve događa u
njihovim životima te također podijeliti s prijateljima ono što se događa u njihovom
vlastitom životu.
S obzirom na toliku popularnost i korištenje društvenih mreža došlo je do sve
većeg zanimanja različitih stručnjaka, pa tako i psihologa, za istraživanje korištenja
društvenih mreža. Osobito zanimanje trenutačno postoji za istraživanje povezanosti crta
ličnosti te nekih aspekata korištenja Facebooka. Broj radova (npr. Ross i sur., 2009;
2
Amichai-Hamburger i Vinitzky, 2010; Moore i McElroy, 2011) u tom području je prilično
velik te je utvrđeno da postoji određena povezanost između crta ličnosti i korištenja
Facebooka, međutim postoje i određene nesuglasnosti. U daljnjem tekstu donijet će se
pregled tih istraživanja i njihovih nalaza o povezanosti Pet-faktorskog modela ličnosti i
korištenja Facebooka.
Pet-faktorski model crta ličnosti i korištenje Facebooka
Ekstraverzija i Facebook
Prema Goldbergu (1990; prema Larsen i Buss, 2008) osobe visoko na
ekstraverziji su otvorenije, pričljivije, društvenije i upornije od osoba nisko na
ekstraverziji. Osobe nisko na ekstraverziji, odnosno introverti, su sramežljivi, tihi i
povučeni (Goldberg, 1990; prema Larsen i Buss, 2008).
U objašnjenju odnosa ekstraverzije i korištenja Facebooka ponuđene su dvije
različite hipoteze- hipoteza „socijalne kompenzacije“ i hipoteza „bogatiji postaju još
bogatiji“ (Amichai-Hamburger i Vinitzky, 2010). Prema hipotezi „socijalne
kompenzacije“, osobe nisko na ekstraverziji, odnosno introverti, trebali bi imati najviše
koristi od korištenja Facebooka jer ta društvena mreža omogućuje indirektnu komunikaciju
sa prijateljima što može pomoći introvertima kod njihove sramežljivosti te nadoknaditi
njihov relativni nedostatak interpersonalnih vještina (Moore i McElroy, 2011). Prema
drugoj hipotezi, Facebook bi trebali više koristiti ekstraverti jer im on omogućuje samo
jedan drugačiji način komuniciranja sa prijateljima, odnosno društvenost ekstroverata
izvan mreže trebala bi se prenijeti i na online komunikaciju (Moore i McElroy, 2011).
Većina nalaza dosadašnjih istraživanja ipak govori više u prilog hipotezi „bogatiji
postaju još bogatiji“, odnosno tome da ekstraverti koriste Facebook više od introverata
(Moore i McElroy, 2011). Ryan i Xenos (2011) tako nalaze da su ekstraverti više skloni
korištenju Facebooka nego introverti, a Wilson, Fornasier i White (2010; prema Moore i
McElroy, 2012) da ekstrovertirane osobe općenito provode više vremena na društvenim
mrežama od manje ekstrovertiranih osoba. Correa, Hinsley i de Zúñiga (2010) također su
utvrdili da osobe koje su više ekstrovertirane češće koriste društvene mreže. Istraživanja
također pokazuju da ekstraverti imaju veći broj prijatelja na Facebooku (Amichai-
3
Hamburger i Vinitzky, 2010; Ong i sur., 2011; Moore i McElroy, 2012), da su uključeni u
više Facebook grupa (Ross i sur., 2009) te da češće koriste sadržaje namijenjene za
komunikaciju na Facebooku kao što su npr. chat i poruke (Ryan i Xenos, 2011) od manje
ekstrovertiranih osoba. Međutim, nalazi nekih istraživanja su kontradiktorni. Amichai-
Hamburger i Vinitzky (2010) za razliku od Rossa i sur. (2009) ne pronalaze povezanost
između ekstraverzije i broja Facebook grupa u koje su korisnici uključeni, dok Ross i sur.
(2009) nisu pronašli povezanost između ekstraverzije i broja prijatelja koju su u svome
istraživanju utvrdili Amichai-Hamburger i Vinitzky (2010). Međutim, između ova dva
istraživanja postoji bitna metodološka razlika koja je mogla dovesti do oprečnih rezultata.
Ross i sur. (2009) koristili su samoizvještajne mjere za ispitivanje ponašanja sudionika na
Facebooku dok su Amichai-Hamburger i Vinitzky (2010) koristili objektivnije mjere
istražujući informacije na Facebook profilima sudionika istraživanja. U istraživanju Rossa
i sur. (2009) i Moorea i McElroya (2012) nije utvrđena povezanost između količine
vremena provedenog na Facebooku i ekstraverzije koja je utvrđena u istraživanju Wilsona,
Fornasiera i Whitea (2010; prema Moore i McElroy, 2012). Ross i sur. (2009) također nisu
utvrdili povezanost čestine korištenja sadržaja namijenjenih za komunikaciju (npr. poruka)
sa ekstraverzijom koju su u svome istraživanju utvrdili Ryan i Xenos (2011). Dakle, iz
nalaza ovih istraživanja vidljivo je kako je ekstraverzija povezana s načinom korištenja
društvenih mreža, međutim također se može primjetiti da su nalazi pojedinih istraživanja
kontradiktorni.
Emocionalna stabilnost i Facebook
Emocionalna stabilnost odnosi se na strategiju, odnosno način na koji se osoba
nosi sa stresorima i različitim preprekama u životu (Larsen i Buss, 2008). Na suprotnom
kraju emocionalne stabilnosti nalazi se neuroticizam. Osobe visoko na neuroticizmu imaju
više uspona i padova u socijalnom životu, nesigurne su, anksiozne, često mijenjanju
raspoloženje, dok su emocionalno stabilne osobe mirnije, opuštenije i stabilnije (Larsen i
Buss, 2008).
Neuroticizam je prema istraživanju Werhlija (2008; prema Moore i McElroy,
2012) pozitivno povezan s korištenjem društvenih mreža što je objašnjeno time da osobe
visoko na neuroticizmu provode više vremena na društvenim mrežama kako bi se prikazale
u što boljem izdanju vjerojatno zbog njihove nesigurnosti. Ryan i Xenos (2011) te Moore i
McElroy (2012) utvrdili su pozitivnu povezanost između neuroticizma i količine vremena
4
provedenog na Facebooku. Prema nekim istraživanjima (Amichai-Hamburger i Ben-Artzi,
2003; Butt i Phillips, 2008; prema Hughes, Rowe, Batey i Lee, 2012) osobe visoko na
neuroticizmu društvene mreže koriste najviše za socijalizaciju i to kako bi izbjegle osjećaj
usamljenosti te povećale osjećaj pripadanja grupi. Amichai-Hamburger i Vinitzky (2010)
utvrdili su da osobe visoko na neuroticizmu objavljuju više vlastitih fotografija od
emocionalno stabilnih osoba te da osobe visoko na neuroticizmu kao i osobe visoko na
emocionalnoj stabilnosti otkrivaju više osobnih informacija na Facebooku od osoba koje su
umjereno na emocionalnoj stabilnosti.
Savjesnost i Facebook
Savjesne osobe su vrijedne, pouzdane, odgovorne, disciplinirane, pedantne te
puno pažnje posvećuju organizaciji. Također, takve osobe su visoko intrinzično
motivirane, puno rade i teže tome da budu što uspješnije u obavljanju posla (Larsen i Buss,
2008).
Savjesne osobe na internetu provode više vremena zbog akademskih obaveza ili
posla nego zbog zabavnih sadržaja (McElroy i sur., 2007; prema Moore i McElroy, 2012)
te provode manje vremena na društvenim mrežama (Wilson i sur.; 2010; prema Moore i
McElroy, 2012). Wehrli (2008; prema Moore i McElroy, 2012) to objašnjava time što su
savjesne osobe vrijedne i disciplinirane te držeći do svojih glavnih ciljeva nastoje izbjeći
nepotrebne distrakcije kao što je Facebook. Ryan i Xenos (2011) su u svome istraživanju
utvrdili negativnu povezanost između količine vremena provedenog na Facebooku i
savjesnosti. Savjesne osobe također manje objavljuju na Facebooku od manje savjesnih
osoba prema istraživanju Moorea i McElroya (2012). Amichai-Hamburger i Vinitzky
(2010) utvrdili su da savjesne osobe objavljuju manje fotografija na Facebooku, ali da
imaju veći broj prijatelja na Facebooku od manje savjesnih osoba što objašnjavaju time da
su savjesne osobe orijentirane prema ostvarenju visokih ciljeva, a u kontekstu Facebooka
jedan od tih ciljeva je velik broj prijatelja. Ross i sur. (2009) suprotno postavljenim
hipotezama u svome istraživanju nisu pronašli povezanost između savjesnosti i korištenja
Facebooka.
5
Ugodnost i Facebook
Toplina, razumijevanje, suosjećajnost, ljubaznost i iskrenost karakteristike su koje
opisuju osobu visoko na ugodnosti (Larsen i Buss, 2008). Osobe koju su nisko na dimenziji
ugodnosti neljubazne su, grube te ponekad i okrutne (Larsen i Buss, 2008).
U različitim istraživanjima (npr. Ross i sur., 2009; Amichai-Hamburger i
Vinitzky, 2010) najčešće nije utvrđena povezanost između ugodnosti i korištenja
Facebooka. Međutim, u istraživanju Amichai-Hamburgera i Vinitzkyja (2010) utvrđeno je
su osobe visoko i nisko na dimenziji ugodnosti objavljivale više fotografija od osoba
umjerene razine ugodnosti, a Moore i McElroy (2012) su utvrdili da su osobe visoko na
ugodnosti objavljivale više „postova“ o sebi od osoba nisko na ugodnosti.
Otvorenost iskustvu i Facebook
Osobe koje su otvorene iskustvu kreativne su, maštovite, znatiželjne, vole
istraživati nove stvari te imaju širok raspon interesa (Larsen i Buss, 2008).
Prema nekim dosadašnjim istraživanjima otvorenost iskustvu pozitivno je
povezana s korištenjem interneta (McElroy, 2007; prema Moore i McElroy, 2012) i
društvenih mreža (Correa i sur., 2010) te blogiranjem (Guadagno, Okdie i Eno, 2008;
prema Seidman, 2013). Osobe visoko na otvorenosti iskustvu sklonije su otkrivanju više
osobnih informacija na Facebooku (Amichai-Hamburger i Vinitzky, 2010) i društvenije su
na Facebooku, odnosno više komuniciraju sa svojim prijateljima (Ross, 2009). Skues,
Williams i Wise (2012) utvrdili su da je viša razina otvorenosti iskustvu povezana s
provođenjem više vremena na Facebooku i većim brojem prijatelja na Facebooku. Moore i
McElroy (2012) u svome istraživanju nisu utvrdili povezanost između otvorenosti iskustvu
i korištenja Facebooka.
Osim istraživanja povezanosti između crta ličnosti i korištenja Facebooka sve se
više istražuje i ljubomora u vezi nastala kao rezultat korištenja društvenih mreža kao što je
Facebook. U daljnjem tekstu bit će dan pregled nekih istraživanja koja su se bavila
istraživanjem povezanosti ljubomore i korištenja Facebooka.
6
Ljubomora i korištenje Facebooka
Ljubomora među ljubavnim partnerima smatra se adaptivnom evolucijskom
stečevinom koja omogućuje zadržavanje ljubavnog partnera te uspješnu reprodukciju
(Larsen i Buss, 2008). Ljubomora se može definirati kao emocionalno stanje čiji je uzrok
određena percipirana prijetnja trenutačnoj vezi u kojoj se pojedinac nalazi (Daly,Wilson i
Weghorst, 1982; prema Pavela, Banai i Šimić, 2013).
Internet i društvene mreže značajno su promijenili način na koji dolazimo do
različitih informacija i način na koji komuniciramo s drugim osobama te samim time
utjecali i na prijateljske odnose, ali i na ljubavne veze. Društvene mreže poput Facebooka
mogu imati pozitivan utjecaj na ljubavne veze pružajući jedan pomalo drugačiji način
upoznavanja partnera i komunikacije s partnerom, a također mogu pomoći u održavanju
veza na daljinu. McGlynn (2006; prema Carpenter i Spottswood, 2013) navodi da
kvalitetna interakcija preko društvenih mreža može imati pozitivan utjecaj na kvalitetu
veze. Međutim, neka druga istraživanja (Muise, Christofides i Desmarais, 2009; Elphiston
i Noller, 2011; prema Carpenter i Spottswood, 2013) su pokazala da korištenje društvenih
mreža može imati i negativan utjecaj na ljubavne veze poticanjem ljubomore među
partnerima. Muise i sur. (2009) izvještavaju o tome da su količina vremena provedenog na
Facebooku i Facebook ljubomora značajno povezani te da je upravo količina vremena koju
osoba provede na Facebooku jedan od najznačajnih prediktora Facebook ljubomore. Muise
i sur. (2009) pritom naglašavaju da se tu vjerojatno radi o dvostrukoj uzročnosti, odnosno
da veća količina vremena koju osoba provede na Facebooku povećava ljubomoru, ali i da
povišena razina ljubomore (koja se može pojaviti kao rezultat različitih informacija o
partneru koje se mogu naći na Facebooku) može rezultirati provođenjem više vremena na
Facebooku. Prema Muise i sur. (2009) do Facebook ljubomore dolazi zbog toga što je na
Facebooku dostupan velik broj informacija, kao što su npr. partnerove veze i interakcije s
drugim osobama, kojima se inače ne bi moglo pristupiti na neki drugi način, a koje mogu
biti dvosmislene te dovesti do određene nesigurnosti, sumnje pa posljedično i do ljubomore
jednog od partnera. Kako bi ispitali ljubomoru u specifičnom kontekstu Facebooka Muise i
sur. (2009) su kreirali i koristili „Facebook Jealousy Scale“ koja se sastoji od 27 čestica u
kojima su opisane neke od mogućih situacija na Facebooku koje bi mogle dovesti do
ljubomore u vezi npr. objava fotografije na Facebooku na kojoj se nalazi ljubavni partner u
zagrljaju s nepoznatom osobom suprotnog spola. Zadatak ispitanika je da na Likertovoj
skali procijene da li bi u određenoj situaciji osjetili ljubomoru. McAndrew i Shah (2013)
7
su koristeći Facebook Jealousy Scale (Muise i sur., 2009) otkrili da postoje i određene
spolne razlike u Facebook ljubomori. Sudionici njihova istraživanja su dva puta ispunjavali
skalu - jedanput dajući svoje vlastite odgovore, a drugi put odgovarajući na način da
zamisle što bi njihov partner odgovorio. Rezultati su pokazali da su žene sklonije pojavi
ljubomore i ponašanju motiviranom ljubomorom uzrokovanom korištenjem Facebooka.
Također je utvrđeno da su muškarci osjetljiviji na postojanje te razlike, odnosno da su bolji
u predviđanju spolnih razlika u ljubomori povezanoj s korištenjem Facebooka dok žene
očito nisu bile svjesne da su njihovi partneri manje ljubomorni od njih samih (McAndrew i
Shah, 2013).
8
Polazište i cilj
U uvodnom dijelu dan je pregled nalaza dosadašnjih istraživanja u kojima se
istraživala povezanost između crta ličnosti iz Pet-faktorskog modela ličnosti i korištenja
društvenih mreža, specifičnije Facebooka. Iz pregleda tih istraživanja može se zaključiti da
postoji određena povezanost između crta ličnosti i nekih aspekata korištenja Facebooka, ali
je također vidljivo da postoje i neke kontradiktornosti koje bi bilo potrebno bolje istražiti.
Također, bitno je naglasiti da je većina navedenih istraživanja provedena u SAD-u i
Kanadi te da do sada ne postoji slično istraživanje provedeno u Hrvatskoj te bi stoga bilo
potrebno i zanimljivo ispitati povezanost crta ličnosti i korištenja Facebooka na hrvatskoj
populaciji. U uvodnom dijelu dan je i pregled istraživanja povezanosti Facebook ljubomore
i korištenja Facebooka u kojima je utvrđeno da postoji povezanost između vremena
provedenog na Facebooku i ljubomore u vezi te postojanje određenih spolnih razlika u
Facebook ljubomori. S obzirom da nema istraživanja povezanosti Facebook ljubomore i
korištenja Facebooka na hrvatskoj populaciji bilo bi zanimljivo ispitati tu povezanost na
uzorku ispitanika iz Hrvatske. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos crta ličnosti iz
Pet-faktorskog modela ličnosti s nekim aspektima korištenja Facebooka te odnos online
ljubomore u vezi i nekih aspekata korištenja Facebooka. Pretpostavka je bila da postoji
povezanost između crta ličnosti iz Pet-faktorskog modela i nekih aspekata korištenja
Facebooka. Osim toga očekivano je da postoji povezanost između online ljubomore u vezi
i nekih aspekata korištenja Facebooka.
9
PROBLEMI I HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA
S obzirom na postavljeni cilj istraživanja, formulirani su sljedeći problemi i hipoteze:
1. Ispitati postoji li povezanost između crta ličnosti iz Pet-faktorskog modela i nekih
aspekata korištenja Facebooka.
Hipoteza 1. Može se pretpostaviti da postoji povezanost između crta ličnosti iz Pet-
faktorskog modela i nekih aspekata korištenja Facebooka.
2. Ispitati postoji li povezanost između online ljubomore u vezi i nekih aspekata
korištenja Facebooka.
Hipoteza 2. Može se pretpostaviti da postoji povezanost između online ljubomore u vezi i
nekih aspekata korištenja Facebooka.
10
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Sudionici
Istraživanje je provedeno na uzorku od 116 studenata različitih studijskih grupa Sveučilišta
u Zadru. Uzorak se sastojao od 46 muškaraca i 70 žena. Dob sudionika kreće se u rasponu
od 18 do 26 godina pri čemu prosjek dobi iznosi M=21,08, a raspršenje SD=1,40.
Mjerni instrumenti
Upitnik se sastojao od sljedećeg:
1) Pitanja o demografskim podacima i nekim aspektima korištenja Facebooka
U prvom dijelu upitnika od sudionika se tražilo da odgovore na pitanja o nekim
demografskim karakteristikama (spol, dob, godina školovanja), te na neka pitanja
koja se odnose na Facebook i njegovo korištenje (kada su otvorili Facebook
profil, koliko puta dnevno „idu“ na Facebook, koliko vremena dnevno provedu na
Facebooku, koliko prijatelja imaju na Facebooku, jesu li promijenili postavke
privatnosti, koliko često mijenjaju sliku profila, koliko često mijenjaju status na
Facebooku, koliko često „chataju“ i šalju poruke na Facebooku, s koliko
prijatelja redovito komuniciraju putem Facebooka, u koju svrhu najviše koriste
Facebook, smatraju li da je Facebook gubitak vremena). Također, sudionici su
trebali odgovoriti na pitanje jesu li trenutno u vezi te, ukoliko jesu, na još neka
pitanja o njihovoj vezi (trajanje veze, žive li njihov partner ili partnerica u istom
gradu kao i oni, imaju li njihov partner ili partnerica Facebook profil, te da li oni i
njihov partner ili partnerica imaju svog bivšeg partnera odnosno partnericu za
prijatelja na Facebooku).
2) IPIP Scales (Goldberg, 1999; Mlačić, 2007)-skraćena verzija
U istraživanju je korištena skraćena verzija skale koju je razvio Goldberg (1999)
za mjerenje pet velikih faktora ličnosti. Skala sadrži ukupno 50 čestica, po 10
mjeri svaki faktor. Skalu je na hrvatski jezik preveo Mlačić (2007) te dobio
Cronbach alpha koeficijent α= .83. Sudionici su procjenjivali svaku česticu na
11
Likertovoj skali od pet stupnjeva pri čemu je 1 označavalo da je tvrdnja u
potpunosti netočna, a 5 da je tvrdnja u potpunosti točna. Primjer čestica: „Lako se
uznemirim.“, „Imam bujnu maštu.“, „Brinem o stvarima.“.
3) Skala Facebook ljubomore (Muise, Christofides, Desmarais, 2009)
Skala se sastoji od 27 čestica kojima se procjenjuje ljubomora u vezi. Sudionici su
procjenjivali svaku česticu na Likertovoj skali od 5 stupnjeva pri čemu je 1
značilo da se tvrdnja u potpunosti ne odnosi na njih, a 5 da se tvrdnja u potpunosti
odnosi na njih. Cronbachov koeficijent pouzdanosti za ovu skalu u izvornom
istraživanju iznosi α=0,96. Skalu su za potrebe ovog istraživanja na hrvatski jezik
preveli nastavnik psihologije i studentica psihologije. Primjer čestica: „Postanem
ljubomoran ako vidim da je moja partnerica dodala za prijatelja osobu suprotnog
spola koju ne poznajem.“, „Ljubomoran sam ako moja partnerica objavi sliku na
Facebooku na kojoj se nalazi ona zagrljena s osobom suprotnog spola.“, „Brinem
se da moja partnerica koristi Facebook kako bi započela vezu s osobama
suprotnog spola.“
Postupak
Ispitivanje je provedeno grupno, u više navrata, tijekom prosinca 2013. godine te siječnja i
veljače 2014. godine, na različitim studijskim grupama u prostorijama Sveučilišta u Zadru.
U uputi je naglašeno da je ispitivanje anonimno te da će se podaci koristiti isključivo u
istraživačke svrhe, a sudionike se zamolilo za iskrenost u odgovorima na pitanja.
12
REZULTATI
Na samom početku analize podataka donose se podaci o relevantnim varijablama
korištenja Facebooka (Tablica 1).
Tablica 1 Različiti aspekti korištenja Facebooka
Varijabla Vrijednost N %
Koliko puta dnevno „idete“ na Facebook?
ne idu svaki dan 3 2,59 jedanput 6 5,17 dvaput 17 14,66 tri ili više puta 90 77,59
Koliko vremena dnevno provedete na
Facebooku?
ne idu svaki dan 4 3,45 manje od 30 minuta 20 17,24 između 30 minuta i jednog sata 34 29,31 1-2 sata 29 25,00 2 sata ili više 29 25,00
Koliko „prijatelja“ imate na Facebooku?
manje od 100 7 6,03 100-200 31 26,72 200-300 32 27,59 300-400 28 24,14 400-500 13 11,21 500 i više 5 4,31
Koliko često mijenjate Vašu sliku
profila?
ne mijenjaju sliku profila 6 5,17 jedanput godišnje 29 25,00 svakih nekoliko mjeseci 57 49,14 jedanput mjesečno 20 17,24 jedanput tjedno 4 3,45
Koliko često mijenjate status na
Facebooku?
ne mijenjaju status
49 42,24 svakih nekoliko mjeseci
22 18,97 1-2 puta mjesečno
28 24,14 1-2 puta tjedno
16 13,79 1-2 puta dnevno
1 0,86
Koliko često „chatate“ i šaljete
poruke na Facebooku?
nikad
1 0,86 rijetko
5 4,31 par puta mjesečno
1 0,86 par puta tjedno
21 18,10 svaki dan
88 75,86
S koliko prijatelja redovito
komunicirate putem Facebooka?
niti jednim
2 1,72 1-2
24 20,69 3-4
41 35,34 5-6
20 17,24 6 ili više
29 25,00
13
Povezanost crta ličnosti iz Pet-faktorskog modela i nekih aspekata korištenja Facebooka
Da bi se moglo odgovoriti na prvi problem, izračunate su korelacije (Spearman rank R)
između crta ličnosti iz Pet-faktorskog modela (ekstraverzije, neuroticizma, ugodnosti,
savjesnosti i otvorenosti iskustvu) i nekih aspekata korištenja Facebooka (broja dnevnih
posjeta Facebooka, količine vremena provedenog na Facebooku, broja prijatelja na
Facebooku, čestine promjene slike profila, čestine promjene statusa, čestine slanja poruka i
„chatanja“ te broja prijatelja s kojima osoba redovito komunicira na Facebooku). Navedene
korelacije su prikazane u Tablici 2.
Tablica 2
Koeficijenti korelacije između crta ličnosti iz Pet-faktorskog modela i nekih aspekata korištenja Facebooka (N=116)
Ekstraverzija Emocionalna stabilnost
Ugodnost Savjesnost Otvorenost iskustvu
Broj dnevnih posjeta Facebooka
-.08 -.19* -.10 -.16 -.03
Količina vremena provedenog na Facebooku
-.05 -.20* -.12 -.17 .07
Broj prijatelja na Facebooku
.13 .06 -.12 -.25* .04
Čestina promjene slike profila
.21* -.10 .17 .15 .18
Čestina promjene statusa .25* -.08 .12 -.02 .24* Čestina slanja poruka i „chatanja“
-.03 -.17 -.03 -.17 -.03
Broj prijatelja s kojima osoba redovito komunicira na Facebooku
.20* -.07 .03 -.08 .12
Napomena: *p< ,05
Dobivena je niska pozitivna korelacija između ekstraverzije i čestine promjene slike
profila, čestine promjene statusa te broja prijatelja s kojima osoba redovito komunicira na
Facebooku što znači da što je viša razina ekstraverzije osoba češće mijenja sliku profila i
status te redovito komunicira s većim brojem prijatelja preko Facebooka. Niska negativna
korelacija dobivena je između emocionalne stabilnosti i broja dnevnih posjeta Facebooka
te količine vremena provedenog na Facebooku što znači da što je viša razina emocionalne
stabilnosti osoba manje puta dnevno ide na Facebook te provodi manje vremena na
Facebooku. Dobivena je niska negativna povezanost između savjesnosti i broja prijatelja
na Facebooku što upućuje na to da što osoba ima višu razinu savjesnosti ima manji broj
14
prijatelja na Facebooku. Niska pozitivna korelacija dobivena je između otvorenosti
iskustvu i čestine promjene statusa što znači da što je viša razina otvorenosti iskustvu
osoba češće mijenja status na Facebooku. Nije utvrđena povezanost između ugodnosti i
aspekata korištenja Facebooka ispitivanih u ovom istraživanju.
Povezanost online ljubomore i nekih aspekata korištenja Facebooka
Skalu Facebook ljubomore ispunjavali su samo oni sudionici koji su u upitniku zaokružili da su trenutno u vezi i da njihov/a partner/ica ima Facebook profil. Prosječni rezultat sudionika na Skali Facebook ljubomore prikazan je u Tablici 3.
Tablica 3
Prosječna vrijednost i raspršenje ukupnog rezultata na Skali Facebook ljubomore
N M SD Facebook ljubomora 42 57,5 19,22
Napomena: N-broj ispitanika, M-aritmetička sredina, SD-standardna devijacija
Od četrdeset dvoje sudionika koji su ispunjavali Skalu Facebook ljubomore petnaest je
muškaraca i dvadeset sedam žena.
Da bi se moglo odgovoriti na drugi problem, izračunate su korelacije (Spearman rank R)
između ukupnog rezultata na Skali Facebook ljubomore i nekih aspekata korištenja
Facebooka (broja dnevnih posjeta Facebooka, količine vremena provedenog na Facebooku,
broja prijatelja na Facebooku, čestine promjene slike profila, čestine promjene statusa,
čestine slanja poruka i „chatanja“ te broja prijatelja s kojima osoba redovito komunicira na
Facebooku). Navedene korelacije su prikazane u Tablici 4.
Tablica 4
Koeficijenti korelacije između Facebook ljubomore i nekih aspekata korištenja Facebooka (N=42)
Facebook ljubomora
Broj dnevnih posjeta Facebooku .10 Količina vremena provednog na Facebooku
.15
Broj prijatelja na Facebooku .11 Čestina promjene slike profila .14 Čestina promjene statusa .06 Čestina slanja poruka i „chatanja“ .09 Broj prijatelja s kojima osoba redovito komunicira na Facebooku
-.24
15
Nije utvrđena povezanost između Facebook ljubomore (ukupnog rezultata na upitniku
Facebook ljubomore) i aspekata korištenja Facebooka ispitivanih u ovome istraživanju.
16
RASPRAVA
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos crta ličnosti iz Pet-faktorskog modela
ličnosti s nekim aspektima korištenja Facebooka te odnos online ljubomore i nekih
aspekata korištenja Facebooka.
S obzirom na nalaze nekih prijašnjih istraživanja (npr. Ross i sur., 2009; Amichai-
Hamburger i Vinitzky, 2010; Moore i McElroy, 2011) u kojima je utvrđeno da postoji
određena povezanost između crta ličnosti i korištenja Facebooka pretpostavljeno je da će i
u ovome istraživanju biti utvrđena određena povezanost crta ličnosti iz Pet-faktorskog
modela i nekih aspekata korištenja Facebooka koji su bili ispitani u ovome istraživanju.
Dobiveni rezultati upućuju na to da doista postoji određena povezanost crta ličnosti iz Pet-
faktorskog modela ličnosti te korištenja Facebooka.
Utvrđeno je da je ekstraverzija pozitivno povezana sa čestinom promjene slike
profila, čestinom promjene statusa te brojem prijatelja na Facebooku s kojima osoba
redovito komunicira (Tablica 2). To upućuje na to da što se osoba nalazi više na
ekstraverziji češće mijenja profilnu sliku i status te komunicira s većim brojem prijatelja
preko Facebooka. U prijašnjim istraživanjima utvrđeno je da ekstraverti više koriste
Facebook (Ryan i Xenos, 2011), imaju veći broj prijatelja na Facebooku (Amichai-
Hamburger, Vinitzky, 2010; Ong i sur., 2011; Moore i McElroy, 2012) i češće koriste
sadržaje namijenjene za komunikaciju na Facebooku kao što su npr. chat i poruke (Ryan i
Xenos, 2011) od manje ekstrovertiranih osoba, što je u skladu s rezultatima dobivenim u
ovom istraživanju. Uzimajući u obzir prirodu ekstrovertiranih osoba mogu se objasniti
dobivene povezanosti u ovom istraživanju. Naime, ekstraverti su otvoreni, pričljivi,
društveni, asertivni i pustolovni (Larsen i Buss, 2008) te onda ni ne čudi što osobe s
izraženijom ekstraverzijom komuniciraju s većim brojem prijatelja na Facebooku i što
ćešće mijenjaju sliku profila i status vjerojatno kako bi sa prijateljima podijelili ono što se
trenutačno događa u njihovom životu i razmijenili iskustva.
Između emocionalne stabilnosti i broja dnevnih posjeta Facebooka te količine
vremena provedenog na Facebooku utvrđena je statistički značajna negativna povezanost
(Tablica 2) što znači da što su osobe više na neuroticizmu više puta dnevno idu na
Facebook i tamo provode više vremena, što je u skladu s rezultatima nekih prijašnjih
istraživanja (Ryan i Xenos, 2011; Moore i McElroy, 2012). Jedno od objašnjenja ove
povezanosti pružio je Wehrli (2008; prema Moore i McElroy, 2012) prema kojem osobe
17
izraženijeg neuroticizma provode više vremena na društvenim mrežama kako bi se
prikazale u što boljem izdanju. Kada se u obzir uzme da su osobe visoko na neuroticizmu
nesigurne, anksiozne te imaju više uspona i padova u socijalnom životu (Larsen i Buss,
2008) moguće je bolje razumjeti ovo objašnjenje. Takve osobe zbog svoje nestabilne i
nesigurne prirode vjerojatno žele ostaviti što bolji dojam na druge osobe s ciljem da budu
bolje prihvaćene u društvu. Slično objašnjenje pružaju Butt i Phillips (2008; prema Hughes
i sur., 2012) prema kojima osobe visoko na neuroticizmu društvene mreže koriste najviše
za druženje s drugima, odnosno socijalizaciju i to kako bi izbjegle osjećaj usamljenosti te
povećale osjećaj pripadanja grupi.
Između savjesnosti i broja prijatelja na Facebooku utvrđena je značajna negativna
povezanost (Tablica 2), odnosno drugim riječima, što je veća razina savjesnosti osoba ima
manji broj prijatelja na Facebooku. Ovi rezultati nisu baš u skladu s nalazima prijašnjih
istraživanja. U istraživanju Rossa i sur. (2009) usprkos postavljenoj hipotezi nije utvrđena
povezanost između savjesnosti i korištenja Facebooka, dok su Amichai-Hamburger i
Vinitzky (2010) u svome istraživanju utvrdili da osobe više razine savjesnosti imaju veći
broj prijatelja od osoba niže razine savjesnosti. Amichai-Hamburger i Vinitzky (2010) su
ovakvu povezanost i očekivali objašnjavajući je time da su savjesne osobe orijentirane
prema visokim ciljevima, a u kontekstu Facebooka jedan od takvih ciljeva je i velik broj
prijatelja. Dobivena negativna povezanost između savjesnosti i broja prijatelja na
Facebooku u ovome istraživanju može se objasniti time da su savjesne osobe vrijedne,
disciplinirane te se pokušavaju držati svojih najvažnijih ciljeva nastojeći izbjeći distrakcije
(Larsen i Buss, 2008) pa je moguće da na Facebook ne dodaju prevelik broj prijatelja kako
ih oni ne bi ometali i oduzimali previše vremena kada su na Facebooku.
Pozitivna povezanost utvrđena je između otvorenosti iskustvu i čestine promjene
statusa na Facebooku (Tablica 2). Dakle, osobe više razine otvorenosti iskustvu češće
mijenjaju svoj status na Facebooku. Takva povezanost nije utvrđena u prijašnjim
istraživanjima, iako je utvrđeno da osobe više razine otvorenosti iskustvu provode više
vremena na Facebooku (Skues, Williams i Wise, 2012), da su sklonije otkrivanju više
osobnih informacija i više komuniciraju kad su na Facebooku (Ross, 2009), a može se reći
da je češća promjena statusa isto jedan vid otkrivanja informacija o sebi i komunikacije.
Pozitivna povezanost otvorenosti iskustvu i čestine promjene statusa može se objasniti
time što su osobe otvorene iskustvu po svojoj prirodi maštovite, znatiželjne, vole istraživati
nove stvari i imaju širok raspon interesa pa vjerojatno zato češće mijenjuju status
18
izvješćujući svoje prijatelje na Facebooku o nekim stvarima koje su otkrili a koje su njima
samima zanimljive ili dijeleći svoje kreativne misli i ideje s drugima na Facebooku.
Između ugodnosti i aspekata korištenja Facebooka ispitivanih u ovom istraživanju
nije utvrđena značajna povezanost što je u skladu s većinom prijašnjih istraživanja (Ross i
sur., 2009; Amichai-Hamburger i Vinitzky, 2010) u kojima također nije utvrđena
povezanost između ugodnosti i korištenja Facebooka.
Dakle, iz rezultata je vidljivo da postoji određena povezanost nekih crta ličnosti iz
Pet-faktorskog modela ličnosti (ekstraverzije, emocionalne stabilnosti, savjesnosti i
otvorenosti iskustvu) i nekih aspekata korištenja Facebooka koji su bili ispitivani u ovome
istraživanju te je time potvrđena prva hipoteza.
U prijašnjim istraživanjima (Muise, Christofides i Desmarais, 2009; Elphiston i
Noller, 2011; prema Carpenter i Spottswood, 2013) utvrđeno je da postoji određena
povezanost između korištenja Facebooka i ljubomore u vezi potaknute korištenjem
Facebooka te je očekivano da će se i u ovome istraživanju utvrditi određena povezanost
između online ljubomore i korištenja Facebooka. Međutim, rezultati su pokazali da ne
postoji povezanost između online ljubomore i nekih aspekata korištenja Facebooka
ispitivanih u ovom istraživanju (Tablica 4). Mogući razlozi zašto nije dobivena značajna
povezanost mogu biti različiti nedostatci metodološke prirode kao što su malen i prigodan
uzorak ispitanika, korištenje samoizvještajnih mjera pri ispitivanju koje je moglo dovesti
do subjektivnih i pogrešnih procjena ispitanika te korištenje Likertove skale od pet
stupnjeva na Upitniku Facebook ljubomore za razliku od Likertove skale od sedam
stupnjeva korištene u originalnom istraživanju što je moglo dovesti do smanjene
osjetljivosti upitnika.
Za razliku od nekih prijašnjih istraživanja u ovome istraživanju nije utvrđena
značajna povezanost između online ljubomore i korištenja Facebooka čime se odbacuje
druga hipoteza.
Kritički osvrt na istraživanje
Prilikom interpretacije i generalizacije rezultata dobivenih u ovom istraživanju
treba u obzir uzeti i određene metodološke nedostatke istraživanja.
19
Kao prvo, istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku ispitanika koji se sastojao od
studenata Sveučilišta u Zadru. Ovaj uzorak ispitanika po svojim se karakteristikama bitno
razlikuje od ostatka populacije te je stoga gotovo nemoguće generalizirati rezultate ovog
istraživanja na ostatak populacije kao niti na sve studente Sveučilišta u Zadru budući da
uzorak nije reprezentativan. Budući da je uzorak u ovome istraživanju bio prilično
homogen bilo bi zanimljivo u daljnjim istraživanjima ispitati malo heterogeniju populaciju
i različite dobne skupine te vidjeti postoje li određene razlike u rezultatima.
Kao drugi nedostatak nameće se korištenje samoprocjena za mjerenje nekih
aspekata korištenja Facebooka i online ljubomore. Poznato je da mjere samoprocjene često
ne moraju odražavati objektivno stanje što predstavlja metodološki problem. Osobe mogu
imati najbolju namjeru ali možda nedovoljan uvid u vlastite psihičke procese ili lošije
pamćenje što može dovesti do pogrešnih procjena (Milas, 2005). Isto tako, osobe mogu i
namjerno davati odgovore koji su socijalno poželjni kako bi se prikazali na što bolji način
ili smanjili neugodu (Milas, 2005). U budućim istraživanjima zato bi bilo poželjno koristiti
neke objektivnije mjere.
Također, važno je naglasiti da se u ovome istraživanju za ispitivanje crta ličnosti
iz Pet-faktorskog modela koristila Goldbergova IPIP skala, dok se u većini prijašnjih
istraživanja koristio NEO-PI-R, NEO-FFI ili neke druge mjere, stoga je upitno koliko se
rezultati istraživanja uopće mogu međusobno uspoređivati. Za ispitivanje nekih aspekata
korištenja Facebooka također ne postoji jedinstveni upitnik te se u svakom istraživanju oni
ispituju na drugačiji način, pa bi bilo poželjno da se u budućnosti sastavi upitnik koji će svi
moći koristiti kako bi se rezultati istraživanja mogli što lakše i bolje uspoređivati.
20
ZAKLJUČCI
1) Utvrđena je povezanost između nekih crta ličnosti iz Pet-faktorskog modela i nekih
aspekata korištenja Facebooka. Između ekstraverzije, čestine promjene slike
profila, čestine promjene statusa te broja prijatelja s kojima osoba redovito
komunicira utvrđena je niska i pozitivna povezanost. Između emocionalne
stabilnosti i broja dnevnih posjeta Facebooku te vremena provedenog na Facebooku
utvrđena je niska i negativna povezanost. Između savjesnosti i broja prijatelja na
Facebooku utvrđena je niska i negativna povezanost, a između otvorenosti iskustvu
i čestine mijenjanja statusa niska pozitivna povezanost.
2) Nije utvrđena povezanost između online ljubomore i nekih aspekata korištenja
Facebooka.
21
LITERATURA
Amichai-Hamburger, Y. i Vinitzky, G. (2010). Social network use and personality.
Computers in Human Behavior, 26, 1289-1295.
Boyd, D. M. i Ellison, N. B. (2008). Social Network Sites: Definition, History, and
Scholarship. Journal of Computer-Mediated Communication, 13, 210-230.
Carpenter, C. J. i Spottswood, E. L. (2013). Exploring romantic relationships on social
networking sites using the self-expansion model. Computers in Human Behavior,
29, 1531-1537.
Correa, T., Hinsley, A. W. i de Zuniga, H. G. (2010). Who interacts on the web?: The
intersection of users’ personality and social media use. Computers in Human
Behavior, 26, 247-253.
Facebook (2012). Preuzeto 22.08.2014. s https://www.facebook.com/facebook/info.
Hughes, D. J., Rowe, M., Batey, M. i Lee, A. (2012). A tale of two sites: Twitter vs.
Facebook and the personaliy predictors of social media usage. Computers in
Human Behavior, 28, 561-569.
ITU (2014). ITU releases 2014 ICT figures, preuzeto 22.08.2014. s
http://www.itu.int/net/pressoffice/press_releases/2014/23.aspx#.U_3pSWMviZS.
Larsen, R. J. i Buss, D.M. (2008). Psihologija ličnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap.
McAndrew, F. T. i Shah, S. S. (2013). Sex differences in jealousy over Facebook activity.
Computers in Human Behavior, 29, 2603-2606.
Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Moore, K. i McElroy, J. C. (2012). The influence of personality on Facebook usage, wall
postings, and regret. Computers in Human Behavior, 28, 267-274.
22
Muise, A., Christofides, E. i Desmarais, S. (2009). More information than you ever
wanted: Does Facebook bring out the green-eyed monster of jealousy?
Cyberpsychology & Behavior, 12 (4), 441-444.
Ong, E. Y. L., Ang, R. P., Ho, J. C. M., Lim, J. C. Y., Goh, D. H., Lee, C. S. i Chua, A. Y.
K. (2011). Narcissism, extraversion, and adolescents’ self-presentation on
Facebook. Personality and Individual Differences, 50, 180-185.
Pavela, I., Banai, B. i Šimić, N. (2013). Reproduktivne strategije i ljubomora muškaraca i
žena. Društvena istraživanja, 22 (3), 517-535.
Ross, C., Orr, S., Sisic, J., Arseneault, J. M., Simmering, M. i Orr, R. (2009). Personality
and motivations associated with facebook use. Computers in Human Behavior, 25,
578-586.
Ryan, T. i Xenos, S. (2011). Who uses Facebook? An investigation into the relationship
between the Big Five, shyness, narcissism, loneliness, and Facebook usage.
Computers in Human Behavior, 27, 1658-1664.
Seidman, G. (2013). Self-presentation and belonging on Facebook: How personality
influences social media use and motivations. Personality and Individual
Differences, 54, 402-407.
Skues, J. L.,Williams, B. i Wise, L. (2012). The effects of personality traits, self-esteem,
loneliness, and narcissism on Facebook use among university students. Computers
in Human Behavior, 28 (6), 2414-2419.